· Web view(1)Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se

Europski parlament2019–2024

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

2020/0108(COD)

3.9.2020

AMANDMANI31 – 259Nacrt mišljenjaSeán Kelly(PE655.653v01-00)

Uspostava programa InvestEU

Prijedlog uredbe(COM(2020)0403 – C9-0158/2020 – 2020/0108(COD))

AM\1212309HR.docx PE657.168v01-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

AM_Com_LegOpinion

PE657.168v01-00 2/143 AM\1212309HR.docx

HR

Amandman 31Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan Nica, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija Izmjena

(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za

(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Jačinu makroekonomskog udara još nije moguće precizno odrediti. Štoviše, utjecaj pandemije u Europi nije ravnomjeran. Neke su regije jače pogođene te se u tim područjima i u određenim industrijskim sektorima očekuju veći nedostaci na tržištu, uz ogroman utjecaj na rast i zapošljavanje. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Osim toga, u pandemiji je postalo jasno da su tradicionalne funkcije poslovnih modela koje se odnose na stvaranje vrijednosti i ostvarivanje vrijednosti veoma slabe i da je potreba za prijelazom na održivu i digitaliziranu proizvodnu paradigmu strateški prioritet za budući vodeći položaj Unije u svijetu. Te slabosti koje su posebno utjecale na ekosustave MSP-ova i novoosnovanih poduzeća treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog

AM\1212309HR.docx 3/143 PE657.168v01-00

HR

uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. To je također pokazatelj da je potrebno ispraviti nedostatke na tržištu ulaganja ne samo jačanjem ponude s pomoću snažnih instrumenata za ulaganja, već i jačanjem potražnje za tim instrumentima. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i novoosnovanih poduzeća, niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv, održiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

Or. en

Amandman 32Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeUvodna izjava 1.


(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je

(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je

PE657.168v01-00 4/143 AM\1212309HR.docx

HR

prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije, posebno ciljevi utvrđeni zelenim planom, i kako bi se podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, osnovni cilj trebala bi biti potpora projektima koje je inače teško financirati, a koji europskim građanima donose dugoročne ekološke i socijalne koristi poput kvalitetnih dugoročnih radnih mjesta i javne infrastrukture, kao i održiva rješenja za krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Stoga je od ključne važnosti utvrditi i podržati projekte koji pružaju tu istinsku dodatnost i kvalitetu umjesto da se uglavnom vode tehničkim aspektima kao što su faktori financijske poluge ili brzina i opseg projekta, izbjeći udvostručavanje i istiskivanje drugih izvora te ukloniti nedostatke na tržištu i investicijske okolnosti koje nisu optimalne te smanjiti nedostatak ulaganja u ciljanim sektorima.

AM\1212309HR.docx 5/143 PE657.168v01-00

HR

Or. en

Amandman 33Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Pietro Fiocchi, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeUvodna izjava 1.


(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski

(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 8,3 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Za razliku od te krize, izbijanje pandemije bolesti COVID-19 sve je države članice pogodilo simetrično. Pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga,

PE657.168v01-00 6/143 AM\1212309HR.docx

HR

oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima u cijeloj Uniji, čime bi se spriječila konsolidacija ili produbljivanje postojećih neravnoteža između gospodarstava država članica.

Or. en

Amandman 34Pascal ArimontPrijedlog uredbeUvodna izjava 1.


(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog

(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti, posebno s obzirom na mala i srednja poduzeća (MSP-ove), kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, među ostalim putem digitalizacije i dekarbonizacije gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije,

AM\1212309HR.docx 7/143 PE657.168v01-00

HR

pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

Or. en

Amandman 35Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie Hayer, Martina DlabajováPrijedlog uredbeUvodna izjava 1.


(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u

(1) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti, posebno s obzirom na mala i srednja poduzeća (MSP-ove) i mikropoduzeća, kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost, kohezija,

PE657.168v01-00 8/143 AM\1212309HR.docx

HR

skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

digitalizacija i održivost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture i MSP-ova, niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, uključiv i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

Or. en

Amandman 36Paolo BorchiaPrijedlog uredbeUvodna izjava 2.


(2) U evaluacijama je istaknuto da je zbog raznolikosti financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. došlo do određenih preklapanja njihova područja primjene. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje

(2) U evaluacijama je istaknuto da je zbog raznolikosti financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. došlo do određenih preklapanja njihova područja primjene. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje

AM\1212309HR.docx 9/143 PE657.168v01-00

HR

sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi, nadovezujući se i na iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) uspostavljenim u okviru Plana ulaganja za Europu, trebalo osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financiranja koje se nudi u okviru jedinstvenog sustava proračunskog jamstva, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi, u nastojanju da se unaprijede iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) uspostavljenim u okviru Plana ulaganja za Europu, trebalo osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financiranja koje se nudi u okviru jedinstvenog sustava proračunskog jamstva, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i prevladali nedostaci EFSU-ja koje je utvrdio Europski revizorski sud u posebnom izvješću br. 03/2019, a istodobno bi se smanjio trošak za proračun Unije.

Or. en



(3) Posljednjih je godina Unija donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja, kao što su „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” od 3. ožujka 2010., „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” od 30. rujna 2015., „Nova europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018., „Čista energija za sve Europljane” od 30. studenoga 2016., „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” od 2. prosinca 2015., „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” od 20. srpnja 2016., „europski akcijski plan obrane” od 30. studenoga 2016., „Pokretanje Europskog fonda za obranu” od 7. lipnja 2017., „Svemirska strategija za Europu” od 26.

(3) Posljednjih je godina Unija donijela ambiciozne strategije i zakonodavstva za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja, kao što su „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” od 3. ožujka 2010., „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” od 30. rujna 2015., „Nova europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018., „Čista energija za sve Europljane” od 30. studenoga 2016., „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” od 2. prosinca 2015., „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” od 20. srpnja 2016., „europski akcijski plan obrane” od 30. studenoga 2016., „Pokretanje Europskog fonda za obranu” od 7. lipnja 2017., „Svemirska strategija za Europu” od 26.

PE657.168v01-00 10/143 AM\1212309HR.docx

HR

listopada 2016., „Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava” od 13. prosinca 2017., „europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019., „Plan ulaganja za europski zeleni plan” od 14. siječnja 2020., „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., „Strategija o oblikovanju digitalne budućnosti Europe”, „Podatkovna strategija” i „Komunikacija o umjetnoj inteligenciji” od 19. veljače 2020., „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020. i „Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu” od 10. ožujka 2020. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

listopada 2016., „Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava” od 13. prosinca 2017., dugoročna strategija za razdoblje do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve” od 28. studenoga 2018., „europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019., „Plan ulaganja za europski zeleni plan” od 14. siječnja 2020., „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., „Strategija o oblikovanju digitalne budućnosti Europe”, „Podatkovna strategija” i „Komunikacija o umjetnoj inteligenciji” od 19. veljače 2020., Uredba o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti od 4. ožujka 2020., „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020., „Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu” od 10. ožujka 2020., Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030. od 20. svibnja 2020., Uredba o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja iz lipnja 2020. i Strategija za integraciju energetskih sustava i za vodik od 8. srpnja 2020., te će u trećem tromjesečju 2020. predložiti strategiju za „val obnove”. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija i poduprijeti provedbu zakonodavstva pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

Or. en



(3) Posljednjih je godina Unija donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja, kao što su „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” od 3. ožujka 2010., „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” od 30. rujna 2015., „Nova

(3) Posljednjih je godina Unija donijela ambiciozne strategije za jačanje unutarnjeg tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja, kao što su „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” od 3. ožujka 2010., „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” od 30. rujna 2015., „Nova

AM\1212309HR.docx 11/143 PE657.168v01-00

HR

europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018., „Čista energija za sve Europljane” od 30. studenoga 2016., „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” od 2. prosinca 2015., „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” od 20. srpnja 2016., „europski akcijski plan obrane” od 30. studenoga 2016., „Pokretanje Europskog fonda za obranu” od 7. lipnja 2017., „Svemirska strategija za Europu” od 26. listopada 2016., „Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava” od 13. prosinca 2017., „europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019., „Plan ulaganja za europski zeleni plan” od 14. siječnja 2020., „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., „Strategija o oblikovanju digitalne budućnosti Europe”, „Podatkovna strategija” i „Komunikacija o umjetnoj inteligenciji” od 19. veljače 2020., „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020. i „Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu” od 10. ožujka 2020. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018., „Čista energija za sve Europljane” od 30. studenoga 2016., „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” od 2. prosinca 2015., „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” od 20. srpnja 2016., „europski akcijski plan obrane” od 30. studenoga 2016., „Pokretanje Europskog fonda za obranu” od 7. lipnja 2017., „Svemirska strategija za Europu” od 26. listopada 2016., „Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava” od 13. prosinca 2017., „europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019., „Plan ulaganja za europski zeleni plan” od 14. siječnja 2020., „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., „Strategija o oblikovanju digitalne budućnosti Europe”, „Podatkovna strategija” i „Komunikacija o umjetnoj inteligenciji” od 19. veljače 2020., „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020. i „Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu” od 10. ožujka 2020. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

Or. en



(4) Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice, prema potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se podupiru ti prioriteti reformi. Te bi strategije trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim

(4) Države članice, prema potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja. Te bi strategije trebale biti predstavljene kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava

PE657.168v01-00 12/143 AM\1212309HR.docx

HR

nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

Or. en

Amandman 40Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 5.


(5) Fond InvestEU trebao bi doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomske konvergencije i kohezije Unije, među ostalim u područjima inovacija i digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije te socijalne otpornosti i integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući putem rješenja za njihovu rascjepkanost i diversifikaciju izvora financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu fond InvestEU trebao podupirati tehnički i ekonomski isplative projekte uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i, prema potrebi, financijskim doprinosima partnerâ u provedbi. Fond InvestEU trebao bi se temeljiti na potražnji i trebao bi istodobno biti usmjeren na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi se nedovoljno financirala, čime bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva

(5) Fond InvestEU trebao bi doprinijeti poboljšanju dinamike ulaganja, kako u kreditiranju rasta tako i u ulaganjima privatnog kapitala. Kroz fond InvestEU trebalo bi jačati konkurentnost i socioekonomsku konvergenciju, posebno u regijama na koje je pandemija nerazmjerno utjecala, i koheziju Unije, među ostalim u područjima inovacija i digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije te socijalne otpornosti i integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući putem rješenja za njihovu rascjepkanost i diversifikaciju izvora financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu fond InvestEU trebao podupirati dodatne tehnički i ekonomski isplative projekte uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i, prema potrebi, financijskim doprinosima partnerâ u provedbi. Fond InvestEU trebao bi se temeljiti na potražnji i trebao bi istodobno

AM\1212309HR.docx 13/143 PE657.168v01-00

HR

politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup projektima koji se sastoje od partnerskih subjekata u više regija diljem EU-a.

biti usmjeren na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi se nedovoljno financirala, čime bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup projektima koji se sastoje od partnerskih subjekata u više regija diljem EU-a, kao i prekograničnim projektima.

Or. en

Amandman 41Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbeUvodna izjava 5.


(5) Fond InvestEU trebao bi doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomske konvergencije i kohezije Unije, među ostalim u područjima inovacija i digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije te socijalne otpornosti i integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući putem rješenja za njihovu rascjepkanost i diversifikaciju izvora financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu fond InvestEU trebao podupirati tehnički i ekonomski isplative projekte uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i, prema potrebi, financijskim doprinosima partnerâ u provedbi. Fond InvestEU trebao bi se temeljiti na potražnji i trebao bi istodobno biti usmjeren na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima

(5) Fond InvestEU trebao bi doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomske konvergencije, kohezije i otpornosti Unije, među ostalim u područjima inovacija i digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije te socijalne otpornosti i integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući putem rješenja za njihovu rascjepkanost i diversifikaciju izvora financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu fond InvestEU trebao podupirati tehnički i ekonomski isplative projekte uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i, prema potrebi, financijskim doprinosima partnerâ u provedbi. Fond InvestEU trebao bi se temeljiti na potražnji i trebao bi istodobno biti usmjeren na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima

PE657.168v01-00 14/143 AM\1212309HR.docx

HR

politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi se nedovoljno financirala, čime bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup projektima koji se sastoje od partnerskih subjekata u više regija diljem EU-a.

politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi se nedovoljno financirala, čime bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup projektima koji se sastoje od partnerskih subjekata i projektima kojima se promiče razvoj mreža, klastera i digitalnoinovacijskih centara u svim regijama diljem EU-a.

Or. en

Amandman 42Ivo HristovPrijedlog uredbeUvodna izjava 5.




AM\1212309HR.docx 15/143 PE657.168v01-00

HR

politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup projektima koji se sastoje od partnerskih subjekata u više regija diljem EU-a.

politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup projektima koji se sastoje od partnerskih subjekata u više regija diljem EU-a.

Or. en

Amandman 43Emmanouil Fragkos, Pietro FiocchiPrijedlog uredbeUvodna izjava 6.


(6) Kulturni i kreativni sektori ključni su i brzorastući sektori Unije, u okviru kojih se intelektualno vlasništvo i kreativnost pojedinca pretvaraju u gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, ograničavanja društvenih kontakata uvedena tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 imala su znatan negativan gospodarski učinak na te sektore. Osim toga, nematerijalna priroda imovine u tim sektorima ograničila je pristup privatnom financiranju MSP-ovima i organizacijama iz tih sektora koje je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi MSP-ovima i organizacijama iz kulturnih i kreativnih sektora nastaviti olakšavati pristup financiranju. Kulturni, kreativni, audiovizualni i medijski sektori ključni su za našu kulturnu raznolikost i demokraciju u digitalnom dobu te su sastavni dio naše suverenosti i autonomije, a strateška ulaganja u audiovizualni i medijski sadržaj i tehnologiju definirat će dugoročni kapacitet za proizvodnju i distribuciju sadržaja širokoj publici preko nacionalnih granica.

(6) Kulturni i kreativni sektori ključni su i brzorastući sektori Unije, u okviru kojih se intelektualno vlasništvo i kreativnost pojedinca pretvaraju u gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, ograničavanja društvenih kontakata uvedena tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 imala su znatan negativan gospodarski učinak na te sektore. Osim toga, nematerijalna priroda imovine u tim sektorima ograničila je pristup privatnom financiranju MSP-ovima i organizacijama iz tih sektora koje je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi MSP-ovima i organizacijama iz kulturnih i kreativnih sektora nastaviti olakšavati pristup financiranju te sinergijama u pogledu koristi sa sektorom turizma i prehrambenim sektorom. Kulturni, kreativni, audiovizualni i medijski sektori ključni su za našu kulturnu raznolikost i demokraciju u digitalnom dobu te su sastavni dio naše suverenosti i autonomije, a strateška ulaganja u audiovizualni i medijski sadržaj i tehnologiju definirat će dugoročni kapacitet za proizvodnju i distribuciju sadržaja širokoj publici preko nacionalnih granica.

PE657.168v01-00 16/143 AM\1212309HR.docx

HR

Or. en

Amandman 44Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 6.



(6) Kulturni i kreativni sektori ključni su i brzorastući sektori Unije, u okviru kojih se intelektualno vlasništvo i kreativnost pojedinca pretvaraju u gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, ograničavanja društvenih kontakata uvedeno tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 imala su znatan negativan gospodarski učinak na te sektore. Osim toga, nematerijalna priroda imovine u tim sektorima ograničila je pristup privatnom financiranju MSP-ovima i organizacija iz tih sektora koje je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi MSP-ovima i organizacijama iz kulturnih i kreativnih sektora nastaviti olakšavati pristup financiranju. Kulturni, kreativni, audiovizualni i medijski sektori te kreativne industrije ključni su za našu kulturnu raznolikost i demokraciju u digitalnom dobu te su sastavni dio naše suverenosti i autonomije, a strateška ulaganja u audiovizualni i medijski sadržaj i tehnologiju definirat će dugoročni kapacitet za proizvodnju i distribuciju sadržaja širokoj publici preko nacionalnih granica.

Or. en

Amandman 45Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeUvodna izjava 6.


AM\1212309HR.docx 17/143 PE657.168v01-00

HR


(6) Kulturni i kreativni sektori brzo rastu i zauzimaju značajno mjesto u gospodarstvu Unije, a intelektualno vlasništvo i kreativnost pojedinca u okviru njih se pretvaraju u gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, ograničavanja društvenih kontakata uvedena tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 imala su znatan negativan gospodarski učinak na te sektore. Osim toga, nematerijalna priroda imovine u tim sektorima ograničila je pristup privatnom financiranju MSP-ovima i organizacijama iz tih sektora koje je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi MSP-ovima i organizacijama iz kulturnih i kreativnih sektora nastaviti olakšavati pristup financiranju. Kulturni, kreativni, audiovizualni i medijski sektori ključni su za našu kulturnu raznolikost i demokraciju u digitalnom dobu, a strateška ulaganja u audiovizualni i medijski sadržaj i tehnologiju definirat će dugoročni kapacitet za proizvodnju i distribuciju sadržaja širokoj publici preko nacionalnih granica.

Or. en



(8) Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. („Program 2030.”) i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum donesen na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime24 („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”), kao i Okvir iz Sendaija za

(8) Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. („Program 2030.”) i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum donesen na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime24 („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”), kao i Okvir iz Sendaija za

PE657.168v01-00 18/143 AM\1212309HR.docx

HR

smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, poput Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030., djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati, a ekološki štetne subvencije treba postupno ukinuti. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

_________________ _________________24 SL L 282, 19.10.2016., str. 4. 24 SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

Or. en



(9) Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u komunikaciji Komisije od 8. ožujka 2018. „Akcijski plan: Financiranje održivog rasta” i komunikaciji Komisije od 14. siječnja 2020. o Planu ulaganja za europski zeleni plan.

(9) Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u komunikaciji Komisije od 8. ožujka 2018. „Akcijski plan: Financiranje održivog rasta” i komunikaciji Komisije od 14. siječnja 2020. o Planu ulaganja za europski zeleni plan, kao i u skladu s kriterijima utvrđenim u Uredbi (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća1a.

_________________1a Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13).

Or. en

Amandman 48Paolo Borchia

AM\1212309HR.docx 19/143 PE657.168v01-00

HR

Prijedlog uredbeUvodna izjava 10.


(10) Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno 30 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

Briše se.

Or. en



(10) Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno 30 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno

(10) Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od najmanje 50 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 80 % cjelokupne financijske omotnice programa

PE657.168v01-00 20/143 AM\1212309HR.docx

HR

djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

Or. en



(11) Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava Unije za nadzor klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi te odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja25] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU ujedno bi se trebalo doprinijeti provedbi ostalih dimenzija ciljeva održivog razvoja.

Briše se.

_________________25 COM(2018)353.

Or. en



(11) Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava Unije za nadzor klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi te odgovarajućom primjenom kriterija

(11) Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava Unije za nadzor klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi, usuglašenog s usklađenom

AM\1212309HR.docx 21/143 PE657.168v01-00

HR

utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja25] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU ujedno bi se trebalo doprinijeti provedbi ostalih dimenzija ciljeva održivog razvoja.

multilateralnom metodologijom razvojnih banaka za utvrđivanje klimatskih mjera24a, te odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja25] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU ujedno bi se trebalo doprinijeti provedbi ostalih dimenzija ciljeva održivog razvoja.

_________________ _________________24a Zajedničko izvješće o multilateralnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena razvojnih banaka za 2019., kolovoz 2020., Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Azijska banka za razvoj, Azijska banka za ulaganja i infrastrukturu, Grupa Međuameričke razvojne banke, Islamska razvojna banka, Grupa Svjetske banke

25 COM(2018)353. 25 COM(2018)353.

Or. en



(12) Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. U pripremu i provedbu ulaganja trebalo bi integrirati zaštitu okoliša te sprečavanje povezanih rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi

Briše se.

PE657.168v01-00 22/143 AM\1212309HR.docx

HR

trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti26 i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća27. Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijama izrađenima u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućila procjena pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

_________________26 SL L 309, 13.12.1993., str. 3.27 Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

Or. en



(13) Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture trebali bi biti pod nadzorom partnera u provedbi kako bi se utvrdilo imaju li okolišni, klimatski ili socijalni učinak. Projekti ulaganja koji imaju takav učinak trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u bliskoj

(13) Projekti ulaganja trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u bliskoj suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU. Smjernice bi trebale odgovarajuće primjenjivati kriterije utvrđene [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se

AM\1212309HR.docx 23/143 PE657.168v01-00

HR

suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU. Smjernice bi trebale odgovarajuće primjenjivati kriterije utvrđene [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi biti isključeni iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi dostaviti obrazloženje Odboru za ulaganja koji je osnovan za potrebe fonda InvestEU. Operacije koje nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

odredilo je li gospodarska aktivnost održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi biti isključeni iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi dostaviti obrazloženje Odboru za ulaganja koji je osnovan za potrebe fonda InvestEU.

Or. en

Amandman 54Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Pietro Fiocchi, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeUvodna izjava 13.a (nova)


(13a) Uzimajući u obzir pogoršanje gospodarske situacije u Uniji uzrokovano mjerama ograničavanja koje su uvedene kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 te posljedični očekivani pad ukupnog BDP-a Unije za 8,3 % u 2020. i pad od više od 10 % u nekim državama članicama, prioritet Programa bi uz olakšavanje prijelaza europskih industrija na digitalizaciju i klimatsku neutralnost trebao biti gospodarski oporavak Unije, reaktivacija industrijske proizvodnje i zapošljavanje.

PE657.168v01-00 24/143 AM\1212309HR.docx

HR

Or. en



(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, otvaranja radnih mjesta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija, što je posebno vidljivo s obzirom na digitalnu infrastrukturu. Od ključne je važnosti poduprijeti brzu i ultrabrzu širokopojasnu povezivost u svim ruralnim i urbanim regijama Unije, poticati digitalizaciju javnih usluga, pružiti potporu digitalnim novoosnovanim poduzećima i inovativnim MSP-ovima kako bi im se omogućilo bolje natjecanje i rast te ubrzati digitalnu transformaciju cijelog gospodarstva radi povećavanja dugoročne konkurentnosti i otpornosti gospodarstva Unije. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima

AM\1212309HR.docx 25/143 PE657.168v01-00

HR

njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Or. en

Amandman 56Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao BarandicaPrijedlog uredbeUvodna izjava 14.


(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030.

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija, utječući na konvergenciju i koheziju Unije. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva

PE657.168v01-00 26/143 AM\1212309HR.docx

HR

Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030., što uključuje ključna ulaganja u obnovu i integraciju inovativnih rješenja u građevinskom sektoru kako bi se ostvario cilj neto emisija stakleničkih plinova te građevinski sektor s visokom razinom energetske učinkovitosti i klimatske neutralnosti do 2025. Također su potrebna ulaganja u građevinski sektor kojima će se doprinijeti otvaranju do 2 milijuna radnih mjesta te koja će dovesti do čistog gospodarstva u okviru europskog zelenog plana. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Or. en

AM\1212309HR.docx 27/143 PE657.168v01-00

HR



(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije uz poštivanje načela „o nečinjenju bitne štete” i minimalnih zaštitnih mjera iz Uredbe (EU) 2020/8521a. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji

PE657.168v01-00 28/143 AM\1212309HR.docx

HR

uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.


Or. en

Amandman 58Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan Nica, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 14.


(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije te su umanjile otvaranje radnih mjesta. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u ekosustave za inovacije kojima se potiče tehnološko poduzetništvo i razvoj novoosnovanih poduzeća, kao i ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030.

AM\1212309HR.docx 29/143 PE657.168v01-00

HR

druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu i transformaciju. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Or. en



(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog gospodarskog i profesionalnog rasta, konkurentnosti i

PE657.168v01-00 30/143 AM\1212309HR.docx

HR

konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost, infrastrukturu te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Or. en

Amandman 60Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-a

AM\1212309HR.docx 31/143 PE657.168v01-00

HR



(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku, svemirsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova

PE657.168v01-00 32/143 AM\1212309HR.docx

HR

Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku, svemir, u orbiti i na zemlji, i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Or. en

Amandman 61Massimiliano Salini, Carlos Zorrinho, Evžen TošenovskýPrijedlog uredbeUvodna izjava 14.


(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku, svemirsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među

AM\1212309HR.docx 33/143 PE657.168v01-00

HR

relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku, svemir, u orbiti i na zemlji, i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Or. en



(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području

(14) Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području

PE657.168v01-00 34/143 AM\1212309HR.docx

HR

klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u cijeloj Uniji. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

Or. en



(18) Iako je razina ukupnih ulaganja u Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Posljedična nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze

(18) Iako je razina ukupnih ulaganja u Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Istraživanja i inovacije imat će važnu ulogu u prevladavanju krize i razvoju potrebnih tehnologijâ za ostvarivanje politika i ciljeva Unije. Države članice složile su se u okviru strategije Europa 2020. da će se do 2020.

AM\1212309HR.docx 35/143 PE657.168v01-00

HR

inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

najmanje 3 % BDP-a ulagati u istraživanja i inovacije, što se, međutim, do danas nije ostvarilo. Stoga bi se programom InvestEU trebalo znatno doprinijeti povećanju javnih i privatnih ulaganja u istraživanja i inovacije u državama članicama, čime bi se doprinijelo dostizanju ukupnog ulaganja u istraživanja i razvoj od najmanje 3 % BDP-a Unije. Ostvarenje tog cilja zahtijevat će od država članica i privatnog sektora nadopunjavanje programa vlastitim i pojačanim djelovanjima u pogledu ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se izbjegla nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije koja štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi također pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

Or. en



PE657.168v01-00 36/143 AM\1212309HR.docx

HR

(18) Iako je razina ukupnih ulaganja u Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Posljedična nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(18) Iako je razina ukupnih ulaganja u Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Budući da će istraživanja i inovacije imati ključnu ulogu u konsolidaciji otpornosti Unije za suočavanje s budućim izazovima, kroz program InvestEU trebalo bi riješiti pitanje trenutačnih nedovoljnih ulaganja u istraživanje i inovacije koja štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

Or. en

Amandman 65Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Ivo Hristov, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan Nica, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 18.


(18) Iako je razina ukupnih ulaganja u (18) Iako je razina ukupnih ulaganja u

AM\1212309HR.docx 37/143 PE657.168v01-00

HR

Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Posljedična nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja su bila neravnomjerno raspoređena među regijama, a očekuje se da će se taj trend ubrzati u regijama koje su više pogođene pandemijom. Štoviše, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Posljedična nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije, otvaranju radnih mjesta i njihovoj kvaliteti te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

Or. en



(19) Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije i sektor je koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje. Program

(19) Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije, budući da njegov izravan doprinos BDP-u Unije zajedno sa sektorom putovanja iznosi 3,9 % te na

PE657.168v01-00 38/143 AM\1212309HR.docx

HR

InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju njegove dugoročne konkurentnosti podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni turizam.

njega otpada 5,1 % ukupne radne snage u Uniji. U tom sektoru, koji uključuje hotele, restorane, organizatore putovanja, putničke agencije, poduzeća za prijevoz putnika i turističke atrakcije, prevladavaju MSP-ovi, uključujući obiteljska poduzeća, koja su zbog pandemije bolesti COVID-19 doživjela posebno veliko smanjenje. Program InvestEU trebao bi doprinijeti njegovom oporavku i dugoročnoj konkurentnosti podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni turizam. Programom bi se po potrebi također trebala uzeti u obzir nužnost da se smanji prekomjerna ovisnost država članica o turizmu, koji se pokazao jednim od sektora gospodarstva Unije koji su najranjiviji na trenutačne i nepredvidive prepreke slobodnom kretanju osoba u Uniji.

Or. en



(19) Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije i sektor je koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju njegove dugoročne konkurentnosti podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni turizam.

(19) Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije u kojem je zaposleno više od 22 milijuna ljudi, od kojih su mnogi zaposleni u mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima i među kojima je velik udio žena i mladih. Sektor turizma je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje: procjenjuje se da je gubitak prihoda hotela, restorana, organizatora putovanja, putničkih agencija i željezničkog prometa na velikim udaljenostima u svibnju 2020. dosegnuo 85 %, dok je gubitak prihoda organizatora kružnih putovanja i zračnih prijevoznika dosegnuo 90 %. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju njegove dugoročne konkurentnosti podupiranjem održivog, sigurnog, pravednog, inovativnog i digitalnog

AM\1212309HR.docx 39/143 PE657.168v01-00

HR

oporavka u sektoru turizma.

Or. en




(19) Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije i sektor je koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje u smislu masovnog bankrota poduzeća i gubitaka radnih mjesta. Vjerojatno je da će države članice u kojima na turizam otpada znatan postotak BDP-a pretrpjeti dugoročne negativne strukturne posljedice uslijed utjecaja pandemije na taj sektor. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju njegove dugoročne konkurentnosti podupiranjem operacija kojima se promiče sektor turizma te inovativan i digitalni turizam.

Or. en

Amandman 69Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 19.



(19) Ugostiteljska industrija je važno područje za gospodarstvo Unije u kojem je zaposleno 5 % radne snage u Uniji. Sektor turizma je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje, a hoteli, restorani, organizatori putovanja, putničke agencije, željeznički promet na velikim udaljenostima, kružna putovanja i zračni prijevoznici pretrpjeli su goleme gubitke prihoda. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju dugoročne konkurentnosti ugostiteljske industrije

PE657.168v01-00 40/143 AM\1212309HR.docx

HR

podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni turizam.

Or. en




(19) Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije i sektor koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje, uz nezaposlenost velikih razmjera koja je posebno utjecala na sezonske radnike i radnike u osjetljivom položaju. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju njegove dugoročne konkurentnosti i razvijati održiv sektor turizma podupiranjem održivog, inovativnog i digitalnog oporavka.

Or. en




(19) Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije i sektor je koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje, uz posebne posljedice za mala obiteljska poduzeća. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju njegove dugoročne konkurentnosti podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni oporavak u sektoru turizma.

Or. en

AM\1212309HR.docx 41/143 PE657.168v01-00

HR

Amandman 72Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Izaskun Bilbao Barandica, Morten PetersenPrijedlog uredbeUvodna izjava 22.


(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti

(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, provedbu Jamstva za mlade i ostvarivanje ciljeva novog europskog programa za kompetencije, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost, posebno potičući primjenu obveznica s društvenim učinkom ili ugovora s društvenim ishodom, povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti,

PE657.168v01-00 42/143 AM\1212309HR.docx

HR

mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

Or. en



(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati

(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati

AM\1212309HR.docx 43/143 PE657.168v01-00

HR

za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, uključujući oblike zapošljavanja kojima se podupire ravnoteža privatnog i poslovnog života i bolja raspodjela odgovornosti za skrb, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

Or. en



(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske

(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske

PE657.168v01-00 44/143 AM\1212309HR.docx

HR

mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika, stjecanje dodatnih vještina i programe prekvalifikacije koje organiziraju poduzeća kako bi njihovi zaposlenici mogli naći drugi posao (outskilling), među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike, radnike s niskim kvalifikacijama i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

Or. en



(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”

(22) Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”

AM\1212309HR.docx 45/143 PE657.168v01-00

HR

od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

Or. en



PE657.168v01-00 46/143 AM\1212309HR.docx

HR

(23) Radi stvaranja protuteže negativnim učincima dubokih društvenih transformacija koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etičko financiranje i financiranje socijalnih poduzeća te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja s društvenim učinkom i javno ugovaranje s društvenim ishodima. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se zadovoljila potražnja onih kojima je to najpotrebnije. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi iz siječnja 2018. „Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu u Europi”, utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja u okviru socijalne infrastrukture i usluga od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030., među ostalim u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravstva i stanovanja. Tome je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se za podupiranje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i otpornije Unije trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i filantropskog kapitala te potpora zaklada i alternativnih pružatelja financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri.

(23) Radi stvaranja protuteže negativnim učincima dubokih društvenih transformacija koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etičko financiranje i financiranje socijalnih poduzeća te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja s društvenim učinkom i javno ugovaranje s društvenim ishodima. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se zadovoljila potražnja onih kojima je to najpotrebnije. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi iz siječnja 2018. „Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu u Europi”, utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja u okviru socijalne infrastrukture i usluga od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030., među ostalim u području obrazovanja, osposobljavanja, razvoja vještina, zdravstva i stanovanja. Tome je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se za podupiranje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i otpornije Unije trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i filantropskog kapitala te potpora zaklada i alternativnih pružatelja financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri.

Or. en



(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela

(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela

AM\1212309HR.docx 47/143 PE657.168v01-00

HR

sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije te provedbu zakonodavstva Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, Uredba (EU) 2020/8521a, europski propis o klimi1b, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe, ambicije u okviru programa Obzor Europa, „val obnove”, europski stup socijalnih prava i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

_________________1a Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13).1b Uredba (EU)2020/XXX o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti

Or. en


PE657.168v01-00 48/143 AM\1212309HR.docx

HR


(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima, posebno MSP-ovima i mikropoduzećima, u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe, Jamstvo za mlade, Europsko jamstvo za djecu, nova industrijska strategija za Europu, europska strategija za MSP-ove i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

Or. en

Amandman 79Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan Nica, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 24.


(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od

(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od

AM\1212309HR.docx 49/143 PE657.168v01-00

HR

ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe, podatkovna strategija EU-a, Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji i digitalnoj budućnosti Europe, europski stup socijalnih prava i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

Or. en



(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan, Plan

(24) U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su strategija o izgradnji

PE657.168v01-00 50/143 AM\1212309HR.docx

HR

ulaganja za europski zeleni plan, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

digitalne budućnosti Europe i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

Or. en

Amandman 81Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 25.


(25) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost cijelog gospodarstva. Samo otporno, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati jedinstveno tržište i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica.

(25) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost cijelog gospodarstva. Samo otporno, što znači digitalizirano i okolišno održivo, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati jedinstveno tržište i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica.

Or. en



(25) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego

(25) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego

AM\1212309HR.docx 51/143 PE657.168v01-00

HR

tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost cijelog gospodarstva. Samo otporno, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati jedinstveno tržište i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica.

tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost cijelog gospodarstva. Samo otporno, digitalizirano, klimatski prihvatljivo, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati jedinstveno tržište i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica.

Or. en



(25) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost cijelog gospodarstva. Samo otporno, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati jedinstveno tržište i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica.

(25) Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost cijelog gospodarstva. Samo otporno, digitalizirano, inovativno, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati jedinstveno tržište i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica.

Or. en



PE657.168v01-00 52/143 AM\1212309HR.docx

HR

(27) Iako bi sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na korist MSP-ova, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također bi trebala biti prihvatljiva u okviru te sastavnice politike. I poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostalih četiriju sastavnica politike.

Briše se.

Or. en



(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije,

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju u skladu s prioritetima opisanim u novoj industrijskoj strategiji za zelenu i digitalnu Europu i s razvojnim modelom utemeljenim na industrijskim ekosustavima. Tom bi se sastavnicom trebali podupirati projekti kojima se povećava konkurentnost gospodarstava država članica, promiče poduzetništvo i smanjuje ovisnost o osjetljivim lancima opskrbe. Područja od strateške važnosti su među ostalim: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; (iia) kritični kapaciteti za rano otkrivanje i koordinirani institucionalni i gospodarski odgovor za reakciju u slučajevima rizika od krize te unapređenje rješenja za osiguravanje kontinuiteta poslovanja i usluga za ključne javne i privatne

AM\1212309HR.docx 53/143 PE657.168v01-00

HR

tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

ustanove i sektore; (iib) ključna ulaganja u obnovu i integracija inovativnih rješenja u građevinskom sektoru; (iic) pružanje potpore uvjetima za poticanje poduzetništva, financiranje razvoja privatnog sektora, uključujući novoosnovana poduzeća i MSP-ove, procese privatizacije, prilagodbu tehnološkom razvoju i održivi sektorski razvoj; (iid) ulaganja i tehnička pomoć za promicanje poduzetničkih vještina, za otvaranje novih novoosnovanih poduzeća, MSP-ova i obiteljskih poduzeća te za razvoj mreža klastera i digitalnoinovacijskih centara na cijelom kontinentu; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) promicanje inovativne i održive reindustrijalizacije Europe u skladu s prioritetima opisanim u novoj industrijskoj strategiji za zelenu i digitalnu Europu i s razvojnim modelom utemeljenim na industrijskim ekosustavima kroz ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i

PE657.168v01-00 54/143 AM\1212309HR.docx

HR

njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

Or. en



(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore,

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova kojom se promiče održiva i etična proizvodnja, nabava, upravljanje i neisključivo licenciranje proizvoda koji su važni u krizi, osiguravajući njihovu cjenovnu pristupačnost zajedno s ostalim instrumentima Unije, medicinskih proizvoda te medicinske i zaštitne opreme te jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite utemeljenog na načelima široke dostupnosti i cjenovne pristupačnosti proizvoda od ključne važnosti u izvanrednim zdravstvenim situacijama; ii.

AM\1212309HR.docx 55/143 PE657.168v01-00

HR

tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući etičnu umjetnu inteligenciju, tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, posebno za implementaciju strategije za obnovljivu energiju na moru, strategije za solarne sustave na krovovima i strategije „vala obnove”, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, zeleni vodik i gorivne članke, tehnologije s nultom razinom emisija za industriju, kao što je proizvodnja čelika bez CO2, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. postrojenja za recikliranje i proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice sigurnosni i svemirski sektor i kibersigurnost, te civilne komponente robe s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 u skladu sa svim naknadnim izmjenama i zakonodavstvom. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici, ne bi trebali imati podružnice bez stvarne gospodarske aktivnosti u državi koja se nalazi na popisu nekooperativnih jurisdikcija Unije i trebali bi biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu

PE657.168v01-00 56/143 AM\1212309HR.docx

HR

osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist. Raspodjelom financijske omotnice trebalo bi posebno osigurati potporu za projekte koji doprinose spašavanju života u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Or. en

Amandman 87Massimiliano Salini, Carlos Zorrinho, Evžen TošenovskýPrijedlog uredbeUvodna izjava 28.


(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije,

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima, uključujući MSP-ove, s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju, sigurnost Unije, uključujući obrambeni i svemirski sektor, kibersigurnost i robu s dvojnom namjenom te pojačanu otpornost. Trebalo bi poduprijeti projekte putem kojih se ostvaruje dodana vrijednost za Uniju i pozitivni učinci prelijevanja na više država članica ili regija. Područja od strateške važnosti su među ostalim: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene, digitalne i svemirske tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za

AM\1212309HR.docx 57/143 PE657.168v01-00

HR

tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale, svemirske sustave i tehnologije, uključujući osnovne svemirske komponente, kao i primjene i usluge temeljene na svemiru; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije, inputi i primjene za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Raspodjelom financijske omotnice posebno bi trebalo osigurati potporu za vođenje paralelne digitalne i klimatske tranzicije, kao i za sigurnosnu dimenziju, te za jačanje otpornosti gospodarstva Unije uz istovremeno osiguravanje njegove konkurentnosti. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

PE657.168v01-00 58/143 AM\1212309HR.docx

HR

Or. en

Amandman 88Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-aPrijedlog uredbeUvodna izjava 28.


(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući gigabitnu povezivost, umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, energetske tehnologije s niskim razinama ugljika, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale, svemirske sustave i tehnologije, uključujući osnovne svemirske

AM\1212309HR.docx 59/143 PE657.168v01-00

HR

zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

komponente, kao i primjene i usluge temeljene na svemiru; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

Or. en

Amandman 89Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbeUvodna izjava 28.


(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga

PE657.168v01-00 60/143 AM\1212309HR.docx

HR

ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije računalstva na rubu mreže i računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. lanci opskrbe i otpornost na poteškoće u opskrbi; viii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

Or. en

Amandman 90Ivo Hristov

AM\1212309HR.docx 61/143 PE657.168v01-00

HR



(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i

PE657.168v01-00 62/143 AM\1212309HR.docx

HR

kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

kibersigurnost, uključujući sigurnost 5G mreže, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

Or. en



(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi,

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući gigabitnu povezivost, umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih

AM\1212309HR.docx 63/143 PE657.168v01-00

HR

kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

Or. en



(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu

(28) Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu

PE657.168v01-00 64/143 AM\1212309HR.docx

HR

otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći

otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; (iv) ključne razvojne, transformacijske, digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, plavi vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći

AM\1212309HR.docx 65/143 PE657.168v01-00

HR

ostvariti korist. ostvariti korist.

Or. en



(29) Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju te kojima bi bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja.

(29) Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju te kojima bi bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa u skladu s ciljevima Unije u području klime i zaštite okoliša, posebno uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/8521a i veću transparentnost u njihovoj primjeni, posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja.


Or. en

Amandman 94Christian EhlerPrijedlog uredbeUvodna izjava 29.


(29) Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju te kojima bi

(29) Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju te kojima bi

PE657.168v01-00 66/143 AM\1212309HR.docx

HR

bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja.

bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja. Sastavnicom za europska strateška ulaganja također bi trebalo poduprijeti stratešku suradnju partnera iz industrije i aktera u području istraživanja. Tako će se pojačati sinergije između programa InvestEU i Obzor Europa.

Or. en



(29) Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju te kojima bi bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja.

(29) Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, koji ne predstavljaju prijetnju sigurnosnim i obrambenim interesima Unije te kojima bi bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja.

Or. en

Amandman 96Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeUvodna izjava 29.a (nova)


(29a) Dodavanje sastavnice za europska strateška ulaganja potrebno je zbog

AM\1212309HR.docx 67/143 PE657.168v01-00

HR

globalnog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 te njezinog utjecaja na živote ljudi. Njome bi se trebao promicati gospodarski oporavak i povećavati otpornost, uz istovremeno osiguravanje stroge dodatnosti svih ulaganja koja primaju potporu iz programa InvestEU.

Or. en



(30) Programom InvestEU također bi se trebala pružati potpora financiranju za mobilizaciju ulaganja u korist regija u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.

(30) Programom InvestEU također bi se trebala pružati potpora financiranju za mobilizaciju ulaganja u korist regija u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju, kao i mogućnost iskorištavanja ciljane tehničke pomoći za odgovarajuće regije putem savjetodavnog centra InvestEU.

Or. en




(30) Programom InvestEU također bi se trebala pružati potpora financiranju za mobilizaciju ulaganja u korist regija u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju, među ostalim posebno u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije.

Or. en

Amandman 99

PE657.168v01-00 68/143 AM\1212309HR.docx

HR

Ivo HristovPrijedlog uredbeUvodna izjava 30.



(30) Programom InvestEU također bi se trebala pružati potpora financiranju za mobilizaciju održivih ulaganja u korist regija u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.

Or. en



(35) Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, prema potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi sa smjernicama o ulaganjima, sustavom za nadzor klimatske politike, dokumentima sa smjernicama o provjeri održivosti te zajedničkim metodologijama u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi partneri u provedbi trebali sudjelovati u okviru Savjetodavnog i Upravljačkog odbora programa InvestEU.

(35) Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, prema potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi sa smjernicama o ulaganjima, dokumentima sa smjernicama o provjeri održivosti te zajedničkim metodologijama u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi partneri u provedbi trebali sudjelovati u okviru Savjetodavnog i Upravljačkog odbora programa InvestEU.

Or. en



(40) Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnerâ u provedbi tako da mu mogu pristupiti

(40) Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnerâ u provedbi tako da mu mogu pristupiti

AM\1212309HR.docx 69/143 PE657.168v01-00

HR

financijski posrednici, ako je to primjenjivo, i krajnji primatelji. Odabir partnerâ u provedbi trebao bi biti transparentan i bez sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva povezanim s jamstvom EU-a ne bi se trebao ugroziti izravan pristup partnerâ jamstvu EU-a. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo EU-a u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli proces ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili operacija ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti u odnosu na projekte koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnerâ u provedbi i koji se, bez potpore fonda InvestEU, ne bi mogli provesti, ili se ne bi mogli provesti u istoj mjeri, tijekom razdoblja u kojem se može upotrijebiti jamstvo EU-a iz drugih javnih ili privatnih izvora. Međutim, posebni uvjeti mogu se primjenjivati na kriterij dodatnosti u odnosu na operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja koji proizlaze iz njihova cilja.

financijski posrednici, ako je to primjenjivo, i krajnji primatelji. Odabir partnerâ u provedbi trebao bi biti transparentan i bez sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva povezanim s jamstvom EU-a ne bi se trebao ugroziti izravan pristup partnerâ jamstvu EU-a. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo EU-a u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli proces ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili operacija ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti u odnosu na projekte koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnerâ u provedbi i koji se, bez potpore fonda InvestEU, ne bi mogli provesti, ili se ne bi mogli provesti u istoj mjeri, tijekom razdoblja u kojem se može upotrijebiti jamstvo EU-a iz drugih javnih ili privatnih izvora.

Or. en



(47) Odbor za ulaganja trebao bi od svojeg osnivanja postati odgovoran i za odobravanje jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja u skladu s

(47) Odbor za ulaganja trebao bi od svojeg osnivanja postati odgovoran i za odobravanje jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja u skladu s

PE657.168v01-00 70/143 AM\1212309HR.docx

HR

Uredbom (EU) 2015/1017 kako bi se izbjegle usporedne slične strukture za procjenu prijedloga za upotrebu jamstva EU-a.

Uredbom (EU) 2015/1017 kako bi se izbjegle usporedne slične strukture za procjenu prijedloga za upotrebu jamstva EU-a te konzultirati stručnjake iz organizacija koje se bave klimom i okolišem, kao i organizacija civilnog društva.

Or. en



(49) Pri odabiru partnerâ u provedbi za pokretanje fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli privatni ulagatelji te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila rješenja za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa EIB-a trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB-a, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda, s obzirom na to da bi se njihovim iskustvom i mogućnostima na nacionalnoj i regionalnoj razini moglo doprinijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije, i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata. Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, druge međunarodne financijske institucije trebale

(49) Pri odabiru partnerâ u provedbi za pokretanje fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli privatni ulagatelji te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila rješenja za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata, Grupa EIB-a trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB-a, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda, s obzirom na to da bi se njihovim iskustvom i mogućnostima na nacionalnoj i regionalnoj razini moglo doprinijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije, i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata. Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, druge međunarodne financijske institucije trebale

AM\1212309HR.docx 71/143 PE657.168v01-00

HR

bi moći postati partneri u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u pogledu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz Unije. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom postanu partneri u provedbi.

bi moći postati partneri u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u pogledu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz Unije. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom postanu partneri u provedbi.

Or. en

Amandman 104Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbeUvodna izjava 55.


(55) Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike kroz savjetodavne inicijative koje će provoditi Grupa EIB-a ili drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju kako bi se doprinijelo ciljevima Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te smanjenja regionalnih razlika. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi obratiti posebnu pozornost na objedinjavanje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati radi osiguravanja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi, kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja u okviru Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća34. Osim toga, savjetodavni centar InvestEU trebao bi osiguravati središnju pristupnu točku za pomoć u razvoju projekata koja se u okviru savjetodavnog

(55) Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike kroz savjetodavne inicijative koje će provoditi Grupa EIB-a ili drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju kako bi se doprinijelo ciljevima Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te smanjenja regionalnih razlika, uključujući mogućnost da se slabije razvijenim regijama dâ prednost pri raspodjeli njegove tehničke podrške i pomoći. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi obratiti posebnu pozornost na objedinjavanje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati radi osiguravanja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi, kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja u okviru Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća34. Osim toga, savjetodavni centar

PE657.168v01-00 72/143 AM\1212309HR.docx

HR

centra InvestEU pruža tijelima vlasti i promotorima projekata.

InvestEU trebao bi osiguravati središnju pristupnu točku za pomoć u razvoju projekata koja se u okviru savjetodavnog centra InvestEU pruža tijelima vlasti i promotorima projekata.

_________________ _________________34 Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

34 Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

Or. en

Amandman 105Eva Kaili, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbeUvodna izjava 59.


(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i

(59) U kontekstu fonda InvestEU, a kako bi se otklonili tržišni nedostaci instrumenta koji se odnose na potražnju, trebalo bi proširiti tehničku pomoć i pružiti potporu razvoju projekata i izradi prijedloga za ulaganje, posebno u državama članicama i regijama u kojima nisu dostupne nacionalne razvojne banke ni tehnička stručna znanja za razvoj prijedloga i formiranje platformi za ulaganja, kao i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u

AM\1212309HR.docx 73/143 PE657.168v01-00

HR

dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

Or. en



(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru

(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima i drugim akterima, uključujući zajednice i lokalna tijela, olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal, posebno u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili

PE657.168v01-00 74/143 AM\1212309HR.docx

HR

drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

Or. en



(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih

(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal te bi trebala uključivati tehničku pomoć, posebno za države članice sa slabim financijskim ekosustavima. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore

AM\1212309HR.docx 75/143 PE657.168v01-00

HR

organizacija i tijela vlasti. kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

Or. en



(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

Or. en

Amandman 109Ivo HristovPrijedlog uredbe

PE657.168v01-00 76/143 AM\1212309HR.docx

HR

Uvodna izjava 59.


(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

(59) U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

Or. en

Amandman 110Eva Kaili, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Josianne CutajarPrijedlog uredbeUvodna izjava 59.a (nova)


(59a) Štoviše, svaki pokušaj mobilizacije nacionalnih javnih sredstava za pokretanje projekata smatra se ključnim i pozitivnim poticajem za daljnje objedinjavanje kapitala, posebno u projektima u području infrastrukture i

AM\1212309HR.docx 77/143 PE657.168v01-00

HR

prekograničnim projektima. Kako bi se potaknuli daljnji doprinosi država članica projektima u području infrastrukture i prekograničnim projektima, moglo bi biti strateški važno dopustiti izuzimanje iznosa koje države članice ulažu u projekte u sklopu programa InvestEU iz njihovog izvješćivanja u okviru izračuna Pakta o stabilnosti i rastu, slično fiskalnim prilagodbama koje su već izvršene od izbijanja pandemije.

Or. en



(61) U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja su njime dodijeljena, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u okviru fonda InvestEU kako bi se riješio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih Uredbom [EURI].

(61) U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja su njime dodijeljena, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u okviru fonda InvestEU kako bi se riješio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 te kako bi se ostvarile dugoročne ekološke i društvene koristi za europske građane, poput kvalitetnih dugoročnih radnih mjesta i javne infrastrukture, među ostalim putem potpore održivim i digitalnim tranzicijama poduzeća. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih Uredbom [EURI].

Or. en

Amandman 112Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbeUvodna izjava 61.


PE657.168v01-00 78/143 AM\1212309HR.docx

HR

(61) U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja su njime dodijeljena, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u okviru fonda InvestEU kako bi se riješio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih Uredbom [EURI].

(61) U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja su njime dodijeljena, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u okviru fonda InvestEU kako bi se riješio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19, a u skladu s ciljevima sastavnice za europska strateška ulaganja, kako bi se pružila potpora dugoročnom rastu, kvalitetnim radnim mjestima i globalnoj konkurentnosti. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih Uredbom [EURI].

Or. en

Amandman 113Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 2. – stavak 1. – točka 15.


(15) „važan projekt od zajedničkog europskog interesa” znači projekt koji ispunjava sve kriterije utvrđene u Komunikaciji Komisije „Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem” (SL C 188, 20.6.2014., str. 4.) ili njezinim naknadnim izmjenama;

(15) „važan projekt od zajedničkog europskog interesa” znači projekt koji ispunjava sve kriterije utvrđene u Komunikaciji Komisije „Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem” (SL C 188, 20.6.2014., str. 4.) ili njezinim naknadnim izmjenama u skladu s ciljevima Unije u području klime i zaštite okoliša, posebno uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/8521a

i veću transparentnost u njihovoj provedbi;


AM\1212309HR.docx 79/143 PE657.168v01-00

HR

Or. en

Amandman 114Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 2. – stavak 1. – točka 15.a (nova)


(15a) Načelo „o nečinjenju bitne štete” znači suzdržavanje od nanošenja „bitne štete okolišnim ciljevima” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/8521a;


Or. en

Amandman 115Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – uvodni dio


1. Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pridonosi:

1. Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja koje su potpuno usklađene s ciljevima Unije u području klime, posebno s europskim propisom o klimi1a i ciljem klimatske neutralnosti, uz kriterije utvrđene u Uredbi (EU) 2020/8521b i ciljevima zelenog plana, kao i ciljevima koji se odnose na bioraznolikost, te kojima se pridonosi:

_________________1a Uredba (EU)2020/XXX o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti

PE657.168v01-00 80/143 AM\1212309HR.docx

HR

1b Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13).

Or. en

Amandman 116Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka b


(b) rastu i zapošljavanju u gospodarstvu Unije, održivosti gospodarstva Unije i njegovoj okolišnoj i klimatskoj dimenziji doprinosom ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma te otvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta;

(b) rastu i zapošljavanju u gospodarstvu Unije, održivosti gospodarstva Unije i otvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta;

Or. en

Amandman 117Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka c


(c) socijalnoj otpornosti, uključivosti i inovativnosti Unije;

(c) suverenosti i strateškoj autonomiji Unije te njezinoj socijalnoj otpornosti, uključivosti i inovativnosti;

Or. en

Amandman 118Ivo HristovPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka d


(d) promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture, obrazovanja

(d) promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture,

AM\1212309HR.docx 81/143 PE657.168v01-00

HR

i osposobljavanja; obrazovanja, osposobljavanja i razvoja vještina;

Or. en

Amandman 119Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka g


(g) održivom i uključivom oporavku gospodarstva Unije nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 održavanjem i jačanjem njezinih strateških lanaca vrijednosti te održavanjem i intenziviranjem aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih s kritičnom infrastrukturom, transformacijskim tehnologijama, revolucionarnim inovacijama i inputima za poduzeća i potrošače.

(g) održivom i uključivom oporavku gospodarstva Unije nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u potpunom skladu sa ciljevima Unije u području klime, posebno s europskim propisom o klimi1a, ciljem klimatske neutralnosti, uz kriterije utvrđene u Uredbi (EU) 2020/8521b i ciljevima zelenog plana, kao i ciljevima u području bioraznolikosti, s ciljem održavanja i jačanja njezinih strateških lanaca vrijednosti, klimatske i digitalne tranzicije, ulaganja kojima se jača otpornost, kako je definirano u Prilogu V.a (novi), te održavanja i intenziviranja aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih s kritičnom infrastrukturom, transformacijskim tehnologijama, revolucionarnim inovacijama i inputima.

_________________1a Uredba (EU)2020/XXX o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti1b Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13).

Or. en

Amandman 120Ivo HristovPrijedlog uredbe

PE657.168v01-00 82/143 AM\1212309HR.docx

HR

Članak 3. – stavak 1. – točka g



(g) održivom i uključivom oporavku gospodarstva Unije nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 održavanjem i jačanjem njezinih strateških lanaca vrijednosti te održavanjem i intenziviranjem aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih s kritičnom infrastrukturom, uključujući tehnologiju za kibersigurnost te istraživanje i prevenciju rizika u odnosu na uvođenje 5G mreža, transformacijskim tehnologijama, revolucionarnim inovacijama i inputima za poduzeća i potrošače.

Or. en

Amandman 121Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan Nica, Josianne CutajarPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka g



(g) održivom i uključivom oporavku gospodarstva Unije nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 održavanjem i jačanjem njezinih strateških lanaca vrijednosti te održavanjem i intenziviranjem aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih s kritičnom infrastrukturom, inovacijskim ekosustavima za razvoj tehnološkog poduzetništva u izgradnji transformacijskih tehnologija i ubrzavanju tehnološkog prijenosa, revolucionarnim inovacijama i inputima za poduzeća i potrošače.

Or. en

Amandman 122Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten

AM\1212309HR.docx 83/143 PE657.168v01-00

HR

Petersen, Valérie Hayer, Martina DlabajováPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka g



(g) održivom i uključivom oporavku gospodarstva Unije, a posebno MSP-ova, nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 održavanjem i jačanjem njezinih industrijskih ekosustava i strateških lanaca vrijednosti te stvaranjem, održavanjem i intenziviranjem aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih sa sirovinama, kritičnom infrastrukturom, transformacijskim tehnologijama, revolucionarnim inovacijama i inputima za poduzeća i potrošače.

Or. en

Amandman 123Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka g



(g) održivom, proporcionalnom i uključivom oporavku gospodarstva Unije nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 održavanjem i jačanjem njezinih strateških lanaca vrijednosti te održavanjem i intenziviranjem aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih s kritičnom infrastrukturom, transformacijskim tehnologijama, revolucionarnim inovacijama i inputima za poduzeća i potrošače.

Or. en

Amandman 124Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka c

PE657.168v01-00 84/143 AM\1212309HR.docx

HR


(c) poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za MSP-ove i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te povećanje globalne konkurentnosti takvih MSP-ova;

(c) poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za MSP-ove i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te povećanje globalne konkurentnosti takvih MSP-ova u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (c);

Or. en

Amandman 125Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka c



(c) poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za novoosnovana poduzeća, MSP-ove i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te povećanje globalne konkurentnosti takvih novoosnovanih poduzeća, MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

Or. en

Amandman 126Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka c



(c) poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za MSP-ove i povećanje globalne konkurentnosti takvih MSP-ova;

Or. en

Amandman 127Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-a

AM\1212309HR.docx 85/143 PE657.168v01-00

HR

Prijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka e


(e) potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u sektorima iz članka 7. stavka 1. točke (e) kako bi se održala i učvrstila strateška autonomija Unije i njezina gospodarstva.

(e) potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u sektorima iz članka 7. stavka 1. točke (e) kako bi se održala i učvrstila strateška autonomija i održivost Unije i njezina gospodarstva u skladu sa zakonodavstvom o energiji i klimi te ciljevima do 2030. i 2050. u području energije i klime, europskim stupom socijalnih prava, ciljevima zelene i digitalne tranzicije, tehnološkom autonomijom, održivim i uključivim rastom, gospodarskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom, otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta te istraživanjima i inovacijama.

Or. en

Amandman 128Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka e



(e) potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja, uključujući financiranje privatnim i poduzetničkim kapitalom, u sektorima iz članka 7. stavka 1. točke (e) kako bi se održala i učvrstila strateška autonomija i globalna konkurentnost Unije i njezina gospodarstva.

Or. en

Amandman 129Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka e


PE657.168v01-00 86/143 AM\1212309HR.docx

HR


(e) potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u sektorima iz članka 7. stavka 1. točke (e) kako bi se održala i učvrstila otpornost Unije i njezina gospodarstva.

Or. en

Amandman 130Robert Hajšel, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Maria-Manuel Leitão-Marques, Nicolás González CasaresPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka ea (nova)


(ea) poboljšati pristup financiranju i povećati mogućnosti financiranja za poduzeća i MSP-ove koji doprinose ostvarenju ciljeva u području klime i energije ili su usklađeni s taksonomijom i prihvaćaju cilj klimatske neutralnosti do 2050.

Or. en

Amandman 131Robert Hajšel, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Maria-Manuel Leitão-Marques, Nicolás González CasaresPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka eb (nova)


(eb) poboljšati pristup financiranju i povećati mogućnosti financiranja za MSP-ove i poduzeća koja su se obvezala na održavanje ili otvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta u okviru svojih djelatnosti smještenih u Uniji, uz održavanje i proširivanje prilika za zapošljavanje kako bi se izbjegla socijalna isključenost;

Or. en

Amandman 132

AM\1212309HR.docx 87/143 PE657.168v01-00

HR

Robert Hajšel, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Maria-Manuel Leitão-Marques, Nicolás González CasaresPrijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 2. – točka ec (nova)


(ec) poduzeća registrirana u državama koje se nalaze na popisu nekooperativnih jurisdikcija Unije u porezne svrhe nisu prihvatljiva za financijsku potporu.

Or. en

Amandman 133Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 4. – stavak 1. – uvodni dio


1. Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 75 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 45 %. Za rezervacije na temelju te stope rezervacija uzima se u obzir i iznos iz članka 34. stavka 3. prvog podstavka točke (a).

1. Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 75 153 860 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 45 %. Za rezervacije na temelju te stope rezervacija uzima se u obzir i iznos iz članka 34. stavka 3. prvog podstavka točke (a).

(Potrebno je održavati dosljednost s brojevima iz Priloga 1.).

Or. en

Amandman 134Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 4. – stavak 2. – podstavak 1.


Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 31 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e).

Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 31 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e). U okviru tog iznosa prednost bi

PE657.168v01-00 88/143 AM\1212309HR.docx

HR

trebale imati inicijative kojima se doprinosi spašavanju života u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te bi udio od najmanje 25 % trebalo izdvojiti za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije kako bi se potaknuo „val obnove” u EU-u i inicijativa za solarne sustave na krovovima te kako bi se pružila potpora strategiji za obnovljivu energiju na moru, a trebalo bi i osigurati odgovarajuću podršku za izazove povezane s klimatskom krizom i digitalizacijom.

Or. en

Obrazloženje

Energy efficiency investments in buildings trigger multiple co-benefits including improved trade balance and local job creation. SMEs in particular, benefit from a boosted renovation market, as they contribute more than 70% of the value-added in EU’s building sector. Invest EU shall contribute to trigger a European renovation wave requiring annual investments of at least 243bn EUR, of which 15bn are needed in Europe's hospitals and schools. An annual 90bn EUR of support from EU level is required. A European Solar Rooftop initiative is the cornerstone of a dynamic solar industry and would further boost local jobs and mobilize private capital for citizens energy to reach an installed capacity of 1050 GW by 2030. InvestEU shall support triggering annual investments of 70 bn EUR in solar, with cost reductions over time to free up amounts to be invested in the offshore renewable energy strategy projects, boosting EU competitiveness and resilience.

Amandman 135Massimiliano Salini, Carlos ZorrinhoPrijedlog uredbeČlanak 4. – stavak 2. – podstavak 1.



Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 31 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e). Taj bi iznos trebalo raspodijeliti između inicijativa kojima se podupire otpornost, sigurnost i konkurentnost gospodarstva Unije, uz osiguravanje odgovarajuće podrške za klimatsku i digitalnu tranziciju.

AM\1212309HR.docx 89/143 PE657.168v01-00

HR

Or. en

Amandman 136Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbeČlanak 4. – stavak 2. – podstavak 1.



Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 31 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e) u duhu uvjerenja da je gospodarstvo Unije otporno ako je digitalno transformirano, tehnološki inovativno i ekološki odgovorno.

Or. en



Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 41 500 000 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točaka od (a) do (d).

Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 41 500 000 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točaka od (a) do (d), pri čemu se udio od najmanje 25% izdvaja za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije.

Or. en

Obrazloženje

Energy efficiency investments in buildings trigger multiple co-benefits including improved trade balance and local job creation. SMEs in particular, benefit from a boosted renovation market, as they contribute more than 70% of the value-added in EU’s building sector. Invest EU shall contribute to trigger a European renovation wave requiring annual investments of at least 243bn EUR, of which 15bn are needed in Europe's hospitals and schools. An annual 90bn EUR of support from EU level is required. A European Solar Rooftop initiative is the

PE657.168v01-00 90/143 AM\1212309HR.docx

HR

cornerstone of a dynamic solar industry and would further boost local jobs and mobilize private capital for citizens energy to reach an installed capacity of 1050 GW by 2030. InvestEU shall support triggering annual investments of 70 bn EUR in solar, with cost reductions over time to free up amounts to be invested in the offshore renewable energy strategy projects, boosting EU competitiveness and resilience..

Amandman 138Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 4. – stavak 2. – podstavak 2.




(Potrebno je održavati dosljednost s brojevima iz Priloga 1.).

Or. en



Indikativna raspodjela jamstva EU-a za potrebe odjeljka „EU” utvrđena je u Prilogu I. ovoj Uredbi. Komisija prema potrebi može izmijeniti iznose iz Priloga I. i povećati iznos iz prvog podstavka za najviše 15 % za svaki cilj. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakoj takvoj izmjeni.

Indikativna raspodjela jamstva EU-a za potrebe odjeljka „EU” utvrđena je u Prilogu I. ovoj Uredbi, uz izdvajanje udjela od najmanje 25 % za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije za svaku sastavnicu politika. Komisija prema potrebi može izmijeniti iznose iz Priloga I. za najviše 15 % za svaki cilj. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakoj takvoj izmjeni.

Or. en

AM\1212309HR.docx 91/143 PE657.168v01-00

HR

Obrazloženje


Amandman 140Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka a


(a) sastavnice politika održive infrastrukture, koja uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući multimodalni prijevoz, sigurnosti na cestama, među ostalim u skladu s Unijinim ciljem da do 2050. više ne bude prometnih nesreća koje imaju smrtne posljedice ili uzrokuju teške ozljede, obnove i održavanja željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito obnovljive energije, energetske učinkovitosti u skladu s okvirom energetske politike do 2030., projekata obnove zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezane energetske, skladišne, digitalne i prijevozne sustave, poboljšanja razine međupovezanosti, digitalne povezivosti i digitalnog pristupa, među ostalim u ruralnim područjima, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom otpada i kružnim gospodarstvom, prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturne baštine, turizma, opreme, mobilne imovine i primjene inovativnih tehnologija kojima se doprinosi

(a) sastavnice politika održive infrastrukture, koja uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući multimodalni prijevoz, sigurnosti na cestama, među ostalim u skladu s Unijinim ciljem da do 2050. više ne bude prometnih nesreća koje imaju smrtne posljedice ili uzrokuju teške ozljede, obnove i održavanja željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, energetske učinkovitosti u skladu s okvirom energetske politike do 2030., projekata obnove zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezane energetske, skladišne, digitalne i prijevozne sustave, poboljšanja razine međupovezanosti, digitalne povezivosti i digitalnog pristupa, među ostalim u ruralnim područjima, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom otpada i kružnim gospodarstvom, prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturne baštine, turizma, opreme, mobilne imovine i primjene inovativnih tehnologija kojima se doprinosi Unijinim ciljevima socijalne održivosti te

PE657.168v01-00 92/143 AM\1212309HR.docx

HR

Unijinim ciljevima okolišne ili klimatske otpornosti ili socijalne održivosti te koje ispunjavaju Unijine standarde okolišne ili socijalne održivosti;

koje ispunjavaju Unijine standarde socijalne održivosti;

Or. en

Amandman 141Ivo HristovPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka a


(a) sastavnice politika održive infrastrukture, koja uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući multimodalni prijevoz, sigurnosti na cestama, među ostalim u skladu s Unijinim ciljem da do 2050. više ne bude prometnih nesreća koje imaju smrtne posljedice ili uzrokuju teške ozljede, obnove i održavanja željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito obnovljive energije, energetske učinkovitosti u skladu s okvirom energetske politike do 2030., projekata obnove zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezane energetske, skladišne, digitalne i prijevozne sustave, poboljšanja razine međupovezanosti, digitalne povezivosti i digitalnog pristupa, među ostalim u ruralnim područjima, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom otpada i kružnim gospodarstvom, prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturne baštine, turizma, opreme, mobilne imovine i primjene inovativnih tehnologija kojima se doprinosi Unijinim ciljevima okolišne ili klimatske otpornosti ili socijalne održivosti te koje ispunjavaju Unijine standarde okolišne ili socijalne održivosti;

(a) sastavnice politika održive infrastrukture, koja uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući multimodalni prijevoz, sigurnosti na cestama, među ostalim u skladu s Unijinim ciljem da do 2050. više ne bude prometnih nesreća koje imaju smrtne posljedice ili uzrokuju teške ozljede, obnove i održavanja željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito obnovljive energije, energetske učinkovitosti u skladu s okvirom energetske politike do 2030., projekata obnove zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezane energetske, skladišne, digitalne i prijevozne sustave, poboljšanja razine međupovezanosti, digitalne povezivosti i digitalnog pristupa s ciljem rješavanja digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom otpada i kružnim gospodarstvom, prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturne baštine, turizma, opreme, mobilne imovine i primjene inovativnih tehnologija kojima se doprinosi Unijinim ciljevima okolišne ili klimatske otpornosti ili socijalne održivosti te koje ispunjavaju Unijine standarde okolišne ili socijalne održivosti;

Or. en

AM\1212309HR.docx 93/143 PE657.168v01-00

HR

Amandman 142Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Pietro Fiocchi, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka c


(c) sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove, koja uključuje pristup financiranju i mogućnosti financiranja prvenstveno za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i MSP-ove koji posluju u kulturnim i kreativnim sektorima, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(c) sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove, koja uključuje pristup financiranju i mogućnosti financiranja prvenstveno za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i MSP-ove koji posluju u kulturnim, kreativnim i turističkim sektorima, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

Or. en



(c) sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove, koja uključuje pristup financiranju i mogućnosti financiranja prvenstveno za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i MSP-ove koji posluju u kulturnim i kreativnim sektorima, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(c) sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove, koja uključuje pristup financiranju i mogućnosti financiranja prvenstveno za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i MSP-ove koji posluju u kulturnim i kreativnim sektorima;

Or. en

Amandman 144Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka d


(d) sastavnice politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine, koja uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća, socijalnu ekonomiju i mjere za promicanje rodne ravnopravnosti,

(d) sastavnice politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine, koja uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća, socijalnu ekonomiju i mjere za promicanje rodne ravnopravnosti,

PE657.168v01-00 94/143 AM\1212309HR.docx

HR

vještina, obrazovanja, osposobljavanja i povezanih usluga, socijalnu infrastrukturu, uključujući zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu te socijalno i studentsko stanovanje, socijalne inovacije, zdravstvenu i dugotrajnu skrb, uključivost i pristupačnost, kulturne i kreativne aktivnosti sa socijalnim ciljem te integraciju ranjivih osoba, uključujući državljane trećih zemalja;

vještina, obrazovanja, osposobljavanja i povezanih usluga, socijalnu infrastrukturu, uključujući zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu te socijalno i studentsko stanovanje, socijalne inovacije, zdravstvenu i dugotrajnu skrb, uključivost i pristupačnost, kulturne i kreativne aktivnosti sa socijalnim ciljem te integraciju ranjivih osoba;

Or. en

Amandman 145Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie Hayer, Martina DlabajováPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – uvodni dio


(e) sastavnice politika za europska strateška ulaganja, koja uključuje strateško ulaganje za potporu krajnjim primateljima koji imaju poslovni nastan u državi članici i posluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno sa stajališta zelene i digitalne tranzicije i povećane otpornosti, u nekom od sljedećih područja:

(e) sastavnice politika za europska strateška ulaganja, koja uključuje strateško ulaganje za potporu krajnjim primateljima koji imaju poslovni nastan u državi članici i posluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju u skladu s prioritetima opisanim u novoj industrijskoj strategiji za zelenu i digitalnu Europu te s razvojnim modelom utemeljenim na industrijskim ekosustavima. Sastavnicom bi se trebali podupirati projekti kojima se jača konkurentnost gospodarstava država članica, promiče poduzetništvo i smanjuje ovisnost o ranjivim lancima opskrbe sa stajališta zelene i digitalne tranzicije u nekom od sljedećih područja:

Or. en

Amandman 146Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – uvodni dio


AM\1212309HR.docx 95/143 PE657.168v01-00

HR


(e) koja nisu sudjelovala u pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza ili utaji poreza, nisu bila pod istragom za navedeno niti su za navedeno kazneno gonjena, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju i usklađene su s Unijinim ciljem klimatske neutralnosti i ciljem do 2030. utvrđenim u europskom propisu o klimi1a i Uredbi (EU) 2020/8521b

i njima se promiču digitalna tranzicija i povećana otpornost europskog društva i gospodarstva kako je utvrđeno u Prilogu V.a (novi) u nekom od sljedećih područja:

_________________1a Uredba (EU)2020/XXX o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti1b Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13).

Or. en

Amandman 147Massimiliano Salini, Carlos Zorrinho, Evžen TošenovskýPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – uvodni dio



(e) sastavnice politika za europska strateška ulaganja, koja uključuje strateško ulaganje za potporu krajnjim primateljima, uključujući MSP-ove, koji imaju poslovni nastan u državi članici i posluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno sa stajališta zelene i digitalne tranzicije, povećane otpornosti i sigurnosti Unije, u nekom od sljedećih područja:

Or. en

PE657.168v01-00 96/143 AM\1212309HR.docx

HR

Amandman 148Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – uvodni dio



(e) sastavnice politika za europska strateška ulaganja, koja uključuje strateško ulaganje za potporu krajnjim primateljima koji imaju poslovni nastan u državi članici i posluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno sa stajališta digitalne tranzicije i povećane otpornosti, u nekom od sljedećih područja:

Or. en

Amandman 149Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka i.


i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite;

i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, promicanje održive i etične proizvodnje, nabave, upravljanja i neisključivog licenciranja proizvoda koji su važni u krizi, osiguravajući njihovu cjenovnu pristupačnost zajedno s ostalim instrumentima Unije, medicinskih proizvoda, medicinske opreme, zaštitne opreme i jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite na temelju načela široke dostupnosti i cjenovne pristupačnosti proizvoda od ključne važnosti u izvanrednim zdravstvenim situacijama;

Or. en

Amandman 150Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbe

AM\1212309HR.docx 97/143 PE657.168v01-00

HR

Članak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.


ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, prometa, okoliša, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija, 5G, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, obrane, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične infrastrukture;

ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, prometa, okoliša, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija, 5G i elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velike brzine, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, obrane, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične infrastrukture;

Or. en

Amandman 151Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.



ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, prometa, okoliša, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija, 5G, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, javne uprave, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, obrane, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata, sigurnosti, stanovanja te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične infrastrukture;

Or. en

PE657.168v01-00 98/143 AM\1212309HR.docx

HR

Amandman 152Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.



ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, javnog prijevoza i aktivne mobilnosti, okoliša, vode, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija i mreža, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, sigurnosti, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične infrastrukture;

Or. en

Amandman 153Eva Kaili, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.


ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, prometa, okoliša, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija, 5G, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, obrane, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične

ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička, analogna ili digitalna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, prometa, okoliša, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija, 5G, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva na rubu mreže i računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, obrane, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje

AM\1212309HR.docx 99/143 PE657.168v01-00

HR

infrastrukture; takve kritične infrastrukture;

Or. en

Amandman 154Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie Hayer, Martina DlabajováPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.a (nova)


(iia) kritični kapaciteti za rano otkrivanje i koordinirani institucionalni i gospodarski odgovor za reakciju u slučajevima rizika od krize te unapređenje rješenja za kontinuitet poslovanja i usluga za ključne javne i privatne ustanove i sektor;

Or. en

Amandman 155Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.a (nova)


(iia) ulaganje u aktivnosti u području „Novog svemira” na početku i na kraju proizvodnog lanca kako bi se najperspektivnije tehnologije i primjene stavile na tržište te kako bi se na taj način osigurala konkurentnost svemirske industrije Unije.

Or. en

Amandman 156Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.a (nova)


PE657.168v01-00 100/143 AM\1212309HR.docx

HR

(iia) ulaganje i tehnička pomoć za poduzeća, posebno MSP-ove, i za zajednice u svrhu povećavanja otpornosti njihovih lanaca vrijednosti i poslovnih modela;

Or. en

Amandman 157Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao BarandicaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.b (nova)


(iib) ključna ulaganja u obnovu i integraciju inovativnih rješenja u građevinskom sektoru kako bi se ostvario cilj neto emisija stakleničkih plinova te građevinski sektor s visokom razinom energetske učinkovitosti i klimatske neutralnosti do 2025. ulaganja kojima se doprinosi otvaranju do 2 milijuna radnih mjesta u građevinskom sektoru i koja vode do čistog gospodarstva u okviru europskog zelenog plana;

Or. en

Amandman 158Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.b (nova)


(iib) strateška ulaganja u projekte u području obnovljive energije koji imaju velik potencijal da znatno doprinesu ostvarenju ciljeva utvrđenih u Direktivi (EU) 2018/2001 i njezinoj naknadnoj izmjeni, s obzirom da je za sve regije Unije utvrđen znatan potencijal u smislu izobilja obnovljivih resursa;

Or. en

AM\1212309HR.docx 101/143 PE657.168v01-00

HR

Amandman 159Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.c (nova)


(iic) potpora uvjetima za poticanje poduzetništva, financiranje razvoja privatnog sektora, uključujući novoosnovana poduzeća i MSP-ove, te širenje mreže klastera i digitalnoinovacijskih centara, procese privatizacije, prilagodbu tehnološkom razvoju i održiv sektorski razvoj;

Or. en

Amandman 160Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.d (nova)


(iid) ulaganje i tehnička pomoć za promicanje poduzetničkih vještina, za otvaranje novih novoosnovanih poduzeća, MSP-ova i obiteljskih poduzeća kojima će se diversificirati i proširiti poduzetničko tržište; ulaganje i tehnička pomoć za razvoj mreža klastera i digitalnoinovacijskih centara na cijelom kontinentu;

Or. en

Amandman 161Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iii.


PE657.168v01-00 102/143 AM\1212309HR.docx

HR

iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje kritične infrastrukture iz podtočke ii.;

iii. osiguravanje znanja, robe, tehnologija i usluga ključnih za rad i održavanje kritične infrastrukture iz podtočke ii.;

Or. en

Amandman 162Massimiliano Salini, Carlos Zorrinho, Evžen TošenovskýPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iii.a (nova)


(iiia) ulaganje u aktivnosti u području „Novog svemira” na početku i na kraju proizvodnog lanca kako bi se najperspektivnije tehnologije i primjene stavile na tržište te kako bi se na taj način osigurala konkurentnost europske svemirske industrije;

Or. en

Amandman 163Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – uvodni dio


iv. ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući:

iv. promicanje inovativne i održive reindustrijalizacije Europe u skladu s prioritetima opisanim u novoj industrijskoj strategiji za zelenu i digitalnu Europu i s razvojnim modelom utemeljenim na industrijskim ekosustavima kroz ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, imajući na umu načelo pravedne tranzicije, uključujući:

Or. en

Amandman 164

AM\1212309HR.docx 103/143 PE657.168v01-00

HR

Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – uvodni dio



iv. ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te potrebne revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za održivost i gospodarstvo Unije, uključujući njezinu industrijsku budućnost, te uz široke koristi za društvo, uključujući:

Or. en

Amandman 165Massimiliano Salini, Carlos Zorrinho, Evžen TošenovskýPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – uvodni dio



iv. ključne razvojne, transformacijske, zelene, digitalne i svemirske tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući:

Or. en

Amandman 166Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – uvodni dio



iv. ključne razvojne, transformacijske i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući:

Or. en

Amandman 167Michael Bloss

PE657.168v01-00 104/143 AM\1212309HR.docx

HR

u ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka a


(a) umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju;

(a) etičnu umjetnu inteligenciju, tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, fotoniku, industrijsku biotehnologiju;

Or. en

Amandman 168Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Pietro Fiocchi, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka b


(b) tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva;

(b) tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva te tehnologije nuklearne energije ako su one potrebne za ostvarenje ciljeva Unije u području klimatske tranzicije;

Or. en

Amandman 169Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka b


(b) tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke,

(b) tehnologije obnovljive i niskougljične energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije, čisti vodik i

AM\1212309HR.docx 105/143 PE657.168v01-00

HR

dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva;

gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva i lance opskrbe;

Or. en

Amandman 170Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka b



(b) tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije, plavi vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva;

Or. en

Amandman 171Ivo HristovPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka b



(b) tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije, vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva;

Or. en

Amandman 172Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka b


PE657.168v01-00 106/143 AM\1212309HR.docx

HR


(b) tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući održive baterije, održive prometne tehnologije, zeleni vodik i gorivne članke, tehnologije s nultom razinom emisija za industriju, tehnologije kružnog gospodarstva;

Or. en

Amandman 173Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka b a (nova)


(ba) svemirski sustavi i tehnologije, uključujući osnovne svemirske komponente, kao i primjene i usluge temeljene na svemiru;

Or. en

Amandman 174Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka b b (nova)


(bb) tehnologije koje doprinose smanjivanju i u konačnici postupnom ukidanju upotrebe fosilnih goriva i samim time ukidanju ovisnosti Unije o njima u roku koji odgovara ciljevima utvrđenim u [propisu o klimi], uzimajući u obzir ulogu prirodnog plina kao poveznice u tranziciji na ugljično neutralno gospodarstvo;

Or. en

Amandman 175Massimiliano Salini, Carlos Zorrinho, Evžen TošenovskýPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka iv. – točka c a (nova)

AM\1212309HR.docx 107/143 PE657.168v01-00

HR


(ca) svemirski sustavi i tehnologije, uključujući osnovne svemirske komponente, kao i primjene i usluge temeljene na svemiru;

Or. en

Amandman 176Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka v.


v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u;

v. postrojenja za recikliranje i proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u;

Or. en

Amandman 177Dragoș Pîslaru, Mauri PekkarinenPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vi.


vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u EU-u, uključujući energiju ili sirovine ili sigurnost opskrbe hranom, uzimajući u obzir resursnu učinkovitost i kružnost u strateškim lancima vrijednosti;

vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u EU-u, uključujući energiju ili sirovine ili sigurnost opskrbe hranom, potporu za tranziciju industrije s neobnovljivih materijala utemeljenih na fosilnim gorivima na obnovljive i ekološki prihvatljive sirovine, potporu za tranziciju industrijskih procesa prema oblicima proizvodnje s niskim razinama emisija i bez emisija, uzimajući u obzir resursnu učinkovitost i kružnost u strateškim lancima vrijednosti i strateškim ekosustavima;

Or. en

PE657.168v01-00 108/143 AM\1212309HR.docx

HR

Amandman 178Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vi.


vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u EU-u, uključujući energiju ili sirovine ili sigurnost opskrbe hranom, uzimajući u obzir resursnu učinkovitost i kružnost u strateškim lancima vrijednosti;

vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u EU-u, uključujući energiju ili sirovine osim ako su već obuhvaćene zakonodavnim zahtjevima, ili sigurnost opskrbe hranom, uzimajući u obzir smanjenje resursa i resursnu učinkovitost i kružnost u strateškim lancima vrijednosti;

Or. en

Amandman 179Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vii. – podstavak 1.


vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009.

vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice sigurnosni i svemirski sektor i kibersigurnost, te civilne komponente robe s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 ili svim naknadnim izmjenama i povezanim zakonodavstvom.

Or. en

Amandman 180Massimiliano Salini, Carlos Zorrinho, Evžen TošenovskýPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vii. – podstavak 1.


vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom

vii. kritične tehnologije, inputi i primjene za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s

AM\1212309HR.docx 109/143 PE657.168v01-00

HR

namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009.

dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009.

Or. en

Amandman 181Massimiliano Salini, Carlos ZorrinhoPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vii. – podstavak 1.a


Financiranje i ulaganja u okviru te sastavnice trebalo bi raspodijeliti između inicijativa kojima se podupire otpornost, sigurnost i konkurentnost gospodarstva Unije, uz istovremeno osiguravanje odgovarajuće potpore za klimatsku i digitalnu tranziciju.

Or. en

Amandman 182Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vii. – podstavak 2.


Osim toga, u slučaju ulaganja u svemir, obranu i kibersigurnost i u određenim vrstama projekata sa stvarnim i izravnim utjecajem u pogledu sigurnosti na ključne sektore, krajnje primatelje ne kontrolira treća zemlja ni subjekti iz treće zemlje, a njihove izvršne upravljačke strukture nalaze se u Uniji radi zaštite sigurnosti Unije i njezinih država članica.

Osim toga, u slučaju ulaganja u svemir, obranu i kibersigurnost i u određenim vrstama projekata sa stvarnim i izravnim utjecajem u pogledu sigurnosti na ključne sektore, krajnje primatelje ne kontrolira treća zemlja ni subjekti iz treće zemlje, a njihove izvršne upravljačke strukture nalaze se u Uniji radi zaštite sigurnosti Unije i njezinih država članica. Štoviše, krajnji primatelji ne bi smjeli izvoziti obrambenu tehnologiju u treće zemlje koje ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost država članica ili sustavno krše vladavinu međunarodnog prava ili ometaju regionalnu ili globalnu sigurnost i stabilnost.

Or. en

PE657.168v01-00 110/143 AM\1212309HR.docx

HR

Amandman 183Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vii. – podstavak 2.



Osim toga, svi krajnji primatelji koji primaju sredstva u okviru sastavnice za strateška ulaganja, posebno oni koji primaju sredstva u područjima svemira, obrane i kibersigurnosti i u određenim vrstama projekata sa stvarnim i izravnim utjecajem u pogledu sigurnosti na ključne sektore, krajnje primatelje ne kontrolira treća zemlja ni subjekti iz treće zemlje, a njihove izvršne upravljačke strukture nalaze se u Uniji radi zaštite sigurnosti Unije i njezinih država članica.

Or. en

Amandman 184Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vii. – podstavak 2.



Osim toga, u slučaju ulaganja u svemir, sigurnost i kibersigurnost i u određenim vrstama projekata sa stvarnim i izravnim utjecajem u pogledu sigurnosti na ključne sektore, krajnje primatelje ne kontrolira treća zemlja ni subjekti iz treće zemlje, a njihove izvršne upravljačke strukture nalaze se u Uniji radi zaštite sigurnosti Unije i njezinih država članica.

Or. en

Amandman 185Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 1. – točka e – podtočka vii.a (nova)

AM\1212309HR.docx 111/143 PE657.168v01-00

HR


(viia) U financiranju i ulaganju u okviru te sastavnice prednost bi trebale imati inicijative kojima se doprinosi spašavanju života u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te bi udio od najmanje 25 % trebalo izdvojiti za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije, a trebalo bi i osigurati odgovarajuću potporu za izazove povezane s klimatskom krizom i digitalizacijom.

Or. en

Obrazloženje


Amandman 186Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 3.


3. Operacije financiranja i operacije ulaganja nadziru se kako bi se utvrdilo imaju li učinak na okoliš ili klimu ili socijalni učinak. Ako te operacije imaju takav učinak, podliježu provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti kako bi se štetni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i ostvarile što veće koristi za klimu, okoliš i socijalnu dimenziju. U tu svrhu promotori projekata koji traže financiranje dostavljaju odgovarajuće informacije na temelju smjernica iz stavka 4. Projekti

3. Operacije financiranja i operacije ulaganja nadziru se kako bi se utvrdilo jesu li isplative i imaju li socijalni učinak. Ako te operacije imaju takav učinak, podliježu provjeri ekonomske i socijalne održivosti kako bi se štetni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i kako bi se ostvarila što veća isplativost i socijalna dimenzija. U tu svrhu promotori projekata koji traže financiranje dostavljaju odgovarajuće informacije na temelju smjernica iz stavka 4. Projekti ispod određene veličine

PE657.168v01-00 112/143 AM\1212309HR.docx

HR

ispod određene veličine utvrđene u smjernicama isključuju se iz provjere. Projekti koji nisu u skladu s klimatskim ciljevima nisu prihvatljivi za potporu na temelju ove Uredbe. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, o tome pruža obrazloženje Odboru za ulaganja.

utvrđene u smjernicama isključuju se iz provjere. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, o tome pruža obrazloženje Odboru za ulaganja.

Or. en

Amandman 187Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 4. – uvodni dio


4. Komisija će izraditi smjernice o održivosti kojima se, u skladu s okolišnim i socijalnim ciljevima i standardima Unije, omogućuje sljedeće:

4. Komisija će izraditi smjernice o održivosti kojima se, u skladu sa socijalnim ciljevima i standardima Unije, omogućuje sljedeće:

Or. en

Amandman 188Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 4. – točka a


(a) kada je riječ o prilagodbi, osiguravanje otpornosti na moguće štetne utjecaje klimatskih promjena na temelju procjene rizika i ranjivosti na klimatske promjene, među ostalim relevantnim mjerama prilagodbe, a kada je riječ o ublažavanju, uključivanje cijene emisija stakleničkih plinova i pozitivnih učinaka mjera za ublažavanje klimatskih promjena u analizu troškova i koristi;

Briše se.

Or. en

Amandman 189Ivo HristovPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 4. – točka c

AM\1212309HR.docx 113/143 PE657.168v01-00

HR


(c) procjena društvenog učinka projekata, među ostalim na rodnu ravnopravnost, na socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i na gospodarski razvoj područja i sektora na koje utječu strukturni izazovi poput potrebe za dekarbonizacijom gospodarstva;

(c) procjena društvenog učinka projekata, među ostalim na rodnu ravnopravnost, na socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i na gospodarski razvoj područja i sektora na koje utječu strukturni izazovi poput potrebe za dekarbonizacijom gospodarstva; Komisija može odobriti ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, distribucijom, skladištenjem, transportom ili upotrebom prirodnog plina pod uvjetom da se on koristi kao tehnologija za premošćivanje te u sljedećim propisno opravdanim okolnostima:

(a) ulaganja se odnose na naknadnu ugradnju i/ili zamjenu postojeće infrastrukture s većom emisijom ugljika;

(b) postoji sinergija između infrastrukture za koju se prima potpora i kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i druge vrste ugljično neutralne proizvodnje energije.

Or. en



(c) procjena društvenog učinka projekata, među ostalim na rodnu ravnopravnost, na socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i na gospodarski razvoj područja i sektora na koje utječu strukturni izazovi poput potrebe za dekarbonizacijom gospodarstva;

(c) procjena društvenog učinka projekata, među ostalim na rodnu ravnopravnost, na socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i na gospodarski razvoj područja i sektora na koje utječu strukturni izazovi;

Or. en

Amandman 191

PE657.168v01-00 114/143 AM\1212309HR.docx

HR

Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 4. – točka d


(d) utvrđivanje projekata koji nisu usklađeni s postizanjem klimatskih ciljeva;

Briše se.

Or. en

Amandman 192Paolo BorchiaPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 5.


5. Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se doprinosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša na temelju smjernica koje će izraditi Komisija.

Briše se.

Or. en



Partneri u provedbi primjenjuju cilj da barem 60 % ulaganja u sastavnici politika održive infrastrukture doprinosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša.

Partneri u provedbi primjenjuju cilj da barem 80 % ulaganja u sastavnici politika održive infrastrukture te barem 65 % ulaganja u sastavnici politika za strateška europska ulaganja doprinosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša.

Or. en

Obrazloženje

Ova je izmjena, posebno njezin drugi dio, nužna zbog bitnih razloga povezanih s unutarnjom logikom teksta te je neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

AM\1212309HR.docx 115/143 PE657.168v01-00

HR

Amandman 194Zdzisław Krasnodębski, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Pietro Fiocchi, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 6. – podstavak 1.




Or. en

Amandman 195Markus PieperPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 6. – podstavak 1.




Or. en

Amandman 196Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 6.a (novi)


6.a Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljeva Unije u području klime i okoliša pratit će se s pomoću kriterija utvrđenih u Uredbi (EU) 2020/8521a.

_________________1a Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU)

PE657.168v01-00 116/143 AM\1212309HR.docx

HR

2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13).

Or. en

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog bitnih razloga povezanih s unutarnjom logikom teksta te je neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman 197Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 8.


8. Za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice politika za europska strateška ulaganja u svemirskom i obrambenom sektoru te u području kibersigurnosti u smjernicama za ulaganja mogu se utvrditi ograničenja u pogledu prijenosa i licenciranja prava intelektualnog vlasničkih prava za ključne tehnologije i tehnologije koje imaju ključnu ulogu u zaštiti sigurnosti Unije i njezinih država članica.

8. Za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice politika za europska strateška ulaganja u svemirskom i obrambenom sektoru te u području kibersigurnosti u smjernicama za ulaganja mogu se utvrditi ograničenja u pogledu prijenosa i licenciranja prava intelektualnog vlasničkih prava za ključne tehnologije i tehnologije koje imaju ključnu ulogu u zaštiti sigurnosti Unije i njezinih država članica, posebno kada krajnji primatelji komercijaliziraju proizvode u području obrane, svemira i kibersigurnosti s trećim zemljama koje ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost država članica, krše međunarodno pravo i sustavno narušavaju regionalnu sigurnost i mir.

Or. en

Amandman 198Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 8.


8. Za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice politika za europska strateška ulaganja u svemirskom i obrambenom sektoru te u području

8. Za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice politika za europska strateška ulaganja u svemirskom i sigurnosnom sektoru te u području

AM\1212309HR.docx 117/143 PE657.168v01-00

HR

kibersigurnosti u smjernicama za ulaganja mogu se utvrditi ograničenja u pogledu prijenosa i licenciranja prava intelektualnog vlasničkih prava za ključne tehnologije i tehnologije koje imaju ključnu ulogu u zaštiti sigurnosti Unije i njezinih država članica.

kibersigurnosti u smjernicama za ulaganja mogu se utvrditi ograničenja u pogledu prijenosa i licenciranja prava intelektualnog vlasničkih prava za ključne tehnologije i tehnologije koje imaju ključnu ulogu u zaštiti sigurnosti Unije i njezinih država članica.

Or. en

Amandman 199Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbeČlanak 10. – stavak 3. – točka a – podtočka ii.


ii. zasebnim sporazumima o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a i njezinih društava kćeri ili drugih subjekata osnovanih u skladu s člankom 28. stavkom 1. Statuta EIB-a, ovisno o slučaju;

ii. zasebnim sporazumima o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a i/ili njezinog društva kćeri ili drugog subjekta osnovanog u skladu s člankom 28. stavkom 1. Statuta EIB-a, ovisno o slučaju;

Or. en

Amandman 200Ivo HristovPrijedlog uredbeČlanak 12. – stavak 6.


6. Treba uložiti najveće moguće napore kako bi se na kraju razdoblja ulaganja obuhvatio velik broj sektora i regija i izbjegla prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija. Ti napori uključuju poticaje za manje ili manje sofisticirane nacionalne razvojne banke i institucije koje imaju komparativnu prednost zbog svoje lokalne prisutnosti, znanja i sposobnosti ulaganja. Komisija razvija usklađeni pristup kako bi poduprla te napore.

6. Treba uložiti najveće moguće napore kako bi se na kraju razdoblja ulaganja obuhvatio velik broj sektora i regija i izbjegla sektorska ili geografska koncentracija. Ti napori uključuju poticaje za manje ili manje sofisticirane nacionalne razvojne banke i institucije koje imaju komparativnu prednost zbog svoje lokalne prisutnosti, znanja i sposobnosti ulaganja. Komisija razvija usklađeni pristup kako bi poduprla te napore.

Or. en

Amandman 201Eva Kaili, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel

PE657.168v01-00 118/143 AM\1212309HR.docx

HR

Prijedlog uredbeČlanak 18. – stavak 2. – točka a – podtočka i.


i. glavnicu i sve kamate i iznose koji se duguju partneru u provedbi, a koje partner u provedbi nije primio, u skladu s uvjetima operacija financiranja do trenutka prestanka ispunjavanja obveza;

i. glavnicu i sve kamate i iznose koji se duguju partneru u provedbi, a koje partner u provedbi nije primio, u skladu s uvjetima operacija financiranja do prestanka ispunjavanja obveza;

Or. en

Amandman 202Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 23. – stavak 8.


8. Od datuma svojeg osnivanja Odbor za ulaganja nadležan je i za odobravanje uporabe jamstva EU-a na temelju Uredbe (EU) 2015/1017 za preostalo razdoblje ulaganja u skladu s tom Uredbom. Prijedlozi se ocjenjuju u skladu s kriterijima utvrđenima u toj Uredbi. Te prijedloge ocjenjuju sastavi Odbora za ulaganja koji su odgovorni za sastavnicu za održivu infrastrukturu i sastavnicu za europska strateška ulaganja. Članak 22. ne primjenjuje se na takve prijedloge.

8. Od datuma svojeg osnivanja Odbor za ulaganja nadležan je i za odobravanje uporabe jamstva EU-a na temelju Uredbe (EU) 2015/1017 za preostalo razdoblje ulaganja u skladu s tom Uredbom. Prijedlozi se ocjenjuju u skladu s kriterijima utvrđenima u toj Uredbi. Te prijedloge ocjenjuju sastavi Odbora za ulaganja koji su odgovorni za sastavnicu za održivu infrastrukturu i sastavnicu za europska strateška ulaganja. Sva tijela koja sudjeluju u donošenju odluka i odabiru projekata postupaju u skladu s načelima transparentnosti, odgovornosti i zajamčenog sudjelovanja dionika, uključujući dionike iz organizacija civilnog društva. Tijela bi se trebala sastojati od neovisnih stručnjaka s različitim tehničkim znanjima, uključujući stručnjake za klimu, te bi se trebalo paziti na regionalnu i rodnu ravnopravnost. Informacije o projektima, postupku odabira i donošenju odluka objavljuju se, ali se pritom pazi na poslovno osjetljive informacije.

Or. en

AM\1212309HR.docx 119/143 PE657.168v01-00

HR

Amandman 203Robert Hajšel, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Maria-Manuel Leitão-Marques, Nicolás González CasaresPrijedlog uredbeČlanak 24. – stavak 1.a (novi)


1.a Savjetodavni centar InvestEU promiče i pruža tehničku pomoć prihvatljivim poduzećima, kao i postupke za pojednostavljenje prekomjernih administrativnih opterećenja.

Or. en

Amandman 204Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbeČlanak 24. – stavak 2. – točka c


(c) prema potrebi, pomaže promotorima projekata pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve iz članaka 3. i 7. i kriterije prihvatljivosti iz članka 13. te olakšava razvoj važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući putem platformi za ulaganja iz točke (f) ovog stavka, pod uvjetom da se tom pomoći ne dovode u pitanje zaključci Odbora za ulaganja u pogledu pokrića tih projekata jamstvom EU-a;

(c) prema potrebi, pomaže promotorima projekata pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve iz članaka 3. i 7. i kriterije prihvatljivosti iz članka 13. te olakšava razvoj važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u skladu s ciljevima Unije u području klime i okoliša, posebno uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/8521a te veću transparentnost u njihovoj provedbi, kao i mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući putem platformi za ulaganja iz točke (f) ovog stavka, pod uvjetom da se tom pomoći ne dovode u pitanje zaključci Odbora za ulaganja u pogledu pokrića tih projekata jamstvom EU-a;


PE657.168v01-00 120/143 AM\1212309HR.docx

HR

Or. en

Amandman 205Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbeČlanak 24. – stavak 2. – točka c


(c) prema potrebi, pomaže promotorima projekata pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve iz članaka 3. i 7. i kriterije prihvatljivosti iz članka 13. te olakšava razvoj važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući putem platformi za ulaganja iz točke (f) ovog stavka, pod uvjetom da se tom pomoći ne dovode u pitanje zaključci Odbora za ulaganja u pogledu pokrića tih projekata jamstvom EU-a;

(c) prema potrebi, pruža tehničku pomoć na zahtjev inicijatora projekata te pomaže promotorima projekata pri razvoju projekata kao i u izradi platformi za ulaganja kako bi ispunili ciljeve iz članaka 3. i 7. i kriterije prihvatljivosti iz članka 13. te olakšava razvoj važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući putem platformi za ulaganja iz točke (f) ovog stavka, pod uvjetom da se tom pomoći ne dovode u pitanje zaključci Odbora za ulaganja u pogledu pokrića tih projekata jamstvom EU-a;

Or. en

Amandman 206Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Valérie Hayer, Martina DlabajováPrijedlog uredbeČlanak 24. – stavak 2. – točka c


(c) prema potrebi, pomaže promotorima projekata pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve iz članaka 3. i 7. i kriterije prihvatljivosti iz članka 13. te olakšava razvoj važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući putem platformi za ulaganja iz točke (f) ovog stavka, pod uvjetom da se tom pomoći ne dovode u pitanje zaključci Odbora za ulaganja u pogledu pokrića tih projekata jamstvom

(c) prema potrebi, pomaže promotorima projekata pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve iz članaka 3. i 7. i kriterije prihvatljivosti iz članka 13. te olakšava razvoj važnih projekata od zajedničkog europskog interesa te pravednu tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu za najpogođenije regije, kao i razvoj mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući putem platformi za ulaganja iz točke (f) ovog stavka, pod

AM\1212309HR.docx 121/143 PE657.168v01-00

HR

EU-a; uvjetom da se tom pomoći ne dovode u pitanje zaključci Odbora za ulaganja u pogledu pokrića tih projekata jamstvom EU-a;

Or. en

Amandman 207Markus PieperPrijedlog uredbeČlanak 31. – stavak 1. – podstavak 1.


Partneri u provedbi i savjetodavni partneri priznaju podrijetlo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, djelotvorne i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

Partneri u provedbi i savjetodavni partneri priznaju podrijetlo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, djelotvorne i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. Potencijalni korisnici, korisnici, sudionici i krajnji primatelji financijskih instrumenata moraju se navesti potpuno transparentno. Moraju se navesti u digitalnom sustavu za nadzor sredstava Unije koji će uvesti Komisija.

Or. en

Amandman 208Seán Kellyu ime kluba zastupnika EPP-aPrijedlog uredbeČlanak 31. – stavak 1. – podstavak 2.


Primjena zahtjeva iz prvog podstavka na projekte u obrambenom i svemirskom sektoru podliježe poštovanju obveza povjerljivosti ili tajnosti.

Primjena zahtjeva iz prvog podstavka na projekte u obrambenom i svemirskom sektoru podliježe poštovanju obveza povjerljivosti ili tajnosti. Potencijalni korisnici, korisnici, sudionici i krajnji primatelji financijskih instrumenata moraju se navesti potpuno transparentno. Moraju se navesti u digitalnom sustavu za nadzor sredstava Unije koji će uvesti Komisija.

Or. en

PE657.168v01-00 122/143 AM\1212309HR.docx

HR

Amandman 209Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbeČlanak 31. – stavak 1. – podstavak 2.



Primjena zahtjeva iz prvog podstavka na projekte u obrambenom i svemirskom sektoru podliježe poštovanju obveza povjerljivosti ili tajnosti, osim ako postoje navodi ili dokazi da bi od projekata mogle imati koristi treće zemlje koje ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost država članica, krše vladavinu međunarodnog prava i narušavaju regionalni mir i sigurnost.

Or. en




Primjena zahtjeva iz prvog podstavka na projekte u sigurnosnom i svemirskom sektoru podliježe poštovanju obveza povjerljivosti ili tajnosti.

Or. en

Amandman 211Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog I. – stavak 1. – uvodni dio


Indikativna raspodjela iz članka 4. stavka 2. podstavka 5. operacijama financiranja i ulaganja provodi se na sljedeći način:

Indikativna raspodjela iz članka 4. stavka 2. podstavka 5. operacijama financiranja i ulaganja provodi se na sljedeći način, uz izdvajanje udjela od najmanje 25 % za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive

AM\1212309HR.docx 123/143 PE657.168v01-00

HR

energije za svaku sastavnicu politika kako bi se poticali europski MSP-ovi, zajednice i gospodarstvo u cjelini putem vala obnove u građevinarstvu i kampanje za solarne sustave na krovovima, uz strategiju za obnovljivu energiju na moru:

Or. en

Obrazloženje

Energy efficiency investments in buildings trigger multiple co-benefits including improved trade balance and local job creation. SMEs in particular, benefit from a boosted renovation market, as they contribute more than 70% of the value-added in EU’s building sector. Invest EU shall contribute to trigger a European renovation wave requiring annual investments of at least 243bn EUR, of which 15bn are needed in Europe's hospitals and schools. An annual 90bn EUR of support from EU level is required. A European Solar Rooftop initiative is the cornerstone of a dynamic solar industry and would further boost local jobs and mobilize private capital for citizens energy to reach an installed capacity of 1050 GW by 2030. InvestEU shall support triggering annual investments of 70 bn EUR in solar, with cost reductions over time to free up amounts to be invested in the offshore renewable energy strategy projects, boosting EU competitiveness and resilience..

Amandman 212Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – stavak 1.


Operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru drugih sastavnica osim sastavnice za europska strateška ulaganja mogu pripadati jednom ili više sljedećih područja:

Operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru drugih sastavnica osim sastavnice za europska strateška ulaganja ograničene su na jedno ili više sljedećih područja:

Or. en

Amandman 213Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 1. – podtočka a


(a) širenjem proizvodnje, opskrbe i uporabe čiste i održive obnovljive energije

(a) širenjem proizvodnje, opskrbe i uporabe čiste i održive obnovljive energije

PE657.168v01-00 124/143 AM\1212309HR.docx

HR

te drugih sigurnih i održivih izvora energije i energetskih rješenja s nultim i niskim emisijama;

te drugih sigurnih i održivih izvora energije i energetskih rješenja s nultim emisijama;

Or. en

Amandman 214Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 1. – podtočka d


(d) razvojem inovativnih sustava za opskrbu toplinskom energijom i kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije s nultim i niskim emisijama;

(d) razvojem inovativnih sustava za opskrbu toplinskom energijom i kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije s nultim emisijama;

Or. en

Amandman 215Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 1. – podtočka e


(e) proizvodnja održivih sintetičkih goriva iz obnovljivih / ugljično neutralnih izvora i ostalih sigurnih i održivih izvora s nultim i niskim emisijama, biogoriva, biomase i alternativnih goriva, uključujući goriva za sve vrste prijevoza, u skladu s ciljevima Direktive 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća1, te opskrba navedenim; i

(e) proizvodnja održivih sintetičkih goriva iz obnovljivih izvora i ostalih sigurnih i održivih izvora s nultim emisijama, biogoriva, biomase i alternativnih goriva, uključujući goriva za sve vrste prijevoza, u skladu s ciljevima Direktive 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća1, te opskrba navedenim, a sve u granicama održive dostupnosti; i

_________________ _________________1 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

1 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

Or. en

AM\1212309HR.docx 125/143 PE657.168v01-00

HR

Amandman 216Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 1. – podtočka f


(f) infrastrukturom za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetskim postrojenjima i proizvodnim postrojenjima prema energetskoj tranziciji.

(f) tehnologijama i infrastrukturom za industrijske procese bez emisija, bioenergetska postrojenja i proizvodna postrojenja u okviru tranzicije prema održivom gospodarstvu.

Or. en

Amandman 217Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 2. – uvodni dio


2. Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, posebice:

2. Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije koji je u cijelosti usklađen s obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma, posebice:

Or. en



(a) projektima kojima se podupire razvoj infrastrukture transeuropske prometne mreže (TEN-T), uključujući održavanje i sigurnost infrastrukture, gradska čvorišta mreže TEN-T, morske i riječne luke, zračne luke, multimodalne terminale i njihovo povezivanje s mrežama

(a) projektima kojima se podupire razvoj infrastrukture transeuropske prometne mreže (TEN-T), pri čemu prednost imaju održavanje i sigurnost infrastrukture, gradska čvorišta mreže TEN-T, morske i riječne luke, multimodalni terminali i njihovo

PE657.168v01-00 126/143 AM\1212309HR.docx

HR

TEN-T te telematske aplikacije iz Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća2;

povezivanje s mrežama TEN-T te telematske aplikacije iz Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća2;

_________________ _________________2 Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).

2 Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).

Or. en

Amandman 219Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 2. – podtočka c


(c) pametni i održivi projekti gradske mobilnosti usmjereni na vrste gradskog prijevoza s niskim emisijama, uključujući rješenja povezana s unutarnjim vodnim putovima i inovativna rješenja u području mobilnosti, pristupačnost bez diskriminacije, smanjenje zagađenja zraka i buke, potrošnju energije, mreže pametnih gradova, održavanje i povećanje razina sigurnosti te smanjenje učestalosti nesreća, uključujući nesreće u kojima sudjeluju biciklisti i pješaci;

(c) pametni i održivi projekti gradske mobilnosti usmjereni na vrste gradskog prijevoza s nultim emisijama, uključujući rješenja povezana s unutarnjim vodnim putovima i inovativna rješenja u području mobilnosti, pristupačnost bez diskriminacije, smanjenje zagađenja zraka i buke, potrošnju energije, mreže pametnih gradova, održavanje i povećanje razina sigurnosti te smanjenje učestalosti nesreća, uključujući nesreće u kojima sudjeluju biciklisti i pješaci;

Or. en

Amandman 220Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 2. – podtočka d


(d) podupiranjem obnavljanja i naknadnog opremanja mobilne prometne imovine u cilju uvođenja rješenja za

(d) podupiranjem obnavljanja i naknadnog opremanja mobilne prometne imovine u cilju uvođenja rješenja za

AM\1212309HR.docx 127/143 PE657.168v01-00

HR

mobilnost s niskom i nultom razinom emisija, uključujući upotrebom alternativnih goriva u vozilima svih vrsta prijevoza;

mobilnost s nultom razinom emisija, uključujući upotrebu alternativnih goriva u vozilima svih vrsta prijevoza;

Or. en

Amandman 221Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 2. – podtočka g. – podtočka iii.


iii. smanjenje emisija; ili iii. smanjenje emisija s jasnim putem do nulte razine emisija; ili

Or. en

Amandman 222Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 3. – podtočka h


(h) dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija i znatnim smanjenjem emisija takvih industrija, uključujući demonstraciju i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija;

(h) dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija i znatnim smanjenjem emisija takvih industrija, uključujući demonstraciju i uvođenje inovativnih tehnologija s nultom razinom emisija;

Or. en

Amandman 223Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 3. – podtočka i


(i) dekarbonizacijom proizvodnje energije i lanca distribucije postupnim ukidanjem uporabe ugljena i nafte; i

(i) dekarbonizacijom proizvodnje energije i lanca distribucije postupnim ukidanjem uporabe ugljena, plina i nafte; i

PE657.168v01-00 128/143 AM\1212309HR.docx

HR

Or. en



(a) umjetne inteligencije; (a) etične umjetne inteligencije;

Or. en

Amandman 225Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 6. – podtočka b


(b) kvantne tehnologije; Briše se.

Or. en

Amandman 226Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 9.


9. Turizam. 9. Održivi turizam.

Or. en



10. Sanacija industrijskih područja (uključujući onečišćena područja) te njihova obnova radi održive upotrebe.

10. Sanacija industrijskih područja (uključujući onečišćena područja) te njihova obnova radi održive upotrebe, ne

AM\1212309HR.docx 129/143 PE657.168v01-00

HR

uključujući sanacije i obnove koje pripadaju u korporativne odgovornosti.

Or. en

Amandman 228Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog II. – točka 12. – podtočka d. – točka ii.


ii. cjenovno pristupačno socijalno stanovanje3;

ii. cjenovno pristupačno, zdravo i energetski učinkovito socijalno stanovanje3;

_________________ _________________3 Pod cjenovno pristupačnim socijalnim stanovanjem podrazumijeva se stanovanje namijenjeno osobama u nepovoljnom položaju ili socijalno osjetljivim skupinama koje zbog ograničene platežne sposobnosti žive u iznimno teškim stambenim uvjetima ili ne mogu osigurati stanovanje po tržišnim cijenama.

3 Pod cjenovno pristupačnim socijalnim stanovanjem podrazumijeva se stanovanje namijenjeno osobama u nepovoljnom položaju ili socijalno osjetljivim skupinama koje zbog ograničene platežne sposobnosti žive u iznimno teškim stambenim uvjetima ili ne mogu osigurati stanovanje po tržišnim cijenama.

Or. en



13. Razvoj obrambene industrije kako bi se doprinijelo strateškoj autonomiji Unije, posebice potporom:

Briše se.

(a) lancu opskrbe Unijine obrambene industrije, posebno putem financijske potpore MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

(b) poduzećima koja sudjeluju u projektima za disruptivne inovacije u obrambenom sektoru i usko povezanim tehnologijama s dvojnom namjenom;

PE657.168v01-00 130/143 AM\1212309HR.docx

HR

(c) lancu opskrbe u obrambenom sektoru pri sudjelovanju u projektima suradnje u području istraživanja i razvoja u obrambene svrhe, uključujući one kojima se pruža potpora iz Europskog fonda za obranu;

(d) infrastrukturi za istraživanje i osposobljavanje u obrambene svrhe.

Or. en

Amandman 230Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog III. – točka 4. – podtočka 4.1.


4.1. Energija: dodatni instalirani kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s nultom i niskom razinom emisija (u megavatima (MW))

4.1. Energija: dodatni instalirani kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s nultom razinom emisija (u megavatima (MW))

Or. en



6.1. Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije)

6.1. Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije), uključujući podatke razvrstane po spolu

Or. en


AM\1212309HR.docx 131/143 PE657.168v01-00

HR


6.2. Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja)

6.2. Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja), uključujući podatke razvrstane po spolu

Or. en



8.1. Broj i opseg operacija kojima se doprinosi osiguravanju kritične infrastrukture, raščlanjen prema fizičkoj infrastrukturi i povezanim dobrima i uslugama, ako je to primjenjivo

8.1. Broj i opseg operacija kojima se doprinosi osiguravanju kritične infrastrukture, raščlanjen prema fizičkoj infrastrukturi i povezanim dobrima i uslugama; broj i opseg operacija kojima se doprinosi smanjivanju emisija stakleničkih plinova kako bi se postiglo gospodarstvo s nultom neto stopom emisija u skladu s europskim ciljevima u području klime;

Or. en



8.3. Broj i opseg operacija kojima se doprinosi razvoju kritičnih tehnologija i inputa za sigurnost Unije i njezinih država članica te robe s dvojnom namjenom

8.3. Broj i opseg operacija kojima se doprinosi razvoju kritičnih tehnologija i inputa za sigurnost Unije i njezinih država članica te civilnih komponenti robe s dvojnom namjenom

Or. en

Amandman 235Michael Bloss

PE657.168v01-00 132/143 AM\1212309HR.docx

HR

u ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog III. – točka 8. – podtočka 8.4.


8.4. Broj poduzeća kojima se pruža potpora, po veličini, a koja razvijaju i proizvode kritične tehnologije i inpute za sigurnost Unije i njezinih država članica te robe s dvojnom namjenom

8.4. Broj poduzeća kojima se pruža potpora, po veličini, a koja razvijaju i proizvode kritične tehnologije i inpute za sigurnost Unije i njezinih država članica te civilne komponente robe s dvojnom namjenom

Or. en

Amandman 236Dragoș Pîslaru, Nicola Danti, Iskra Mihaylova, Klemen Grošelj, Susana Solís Pérez, Ivars Ijabs, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Izaskun Bilbao Barandica, Morten Petersen, Valérie HayerPrijedlog uredbePrilog III – točka 8. – točka 8.4.a (nova)


8.4.a Broj klastera i digitalnoinovacijskih centara kojima se pruža potpora u svrhu uspostave sinergija između regionalnih, nacionalnih, europskih i privatnih poduzeća i kompanija;

Or. en



8.5. Broj i opseg operacija kojima se doprinosi opskrbi, proizvodnji i stvaranju zaliha kritičnih inputa, uključujući pružanje kritične zdravstvene skrbi

8.5. Broj i opseg operacija kojima se doprinosi opskrbi, proizvodnji i stvaranju zaliha kritičnih inputa – osim ako su obuhvaćeni postojećim zakonskim zahtjevima – uključujući pružanje kritične zdravstvene skrbi

Or. en

AM\1212309HR.docx 133/143 PE657.168v01-00

HR



8.7. Broj i opseg operacija kojima se pruža potpora ključnim razvojnim i digitalnim tehnologijama koje su strateški važne za industrijsku budućnost Unije.

8.7. Broj i opseg operacija kojima se pruža potpora ključnim razvojnim i digitalnim tehnologijama koje su strateški važne za Uniju.

Or. en

Amandman 239Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbePrilog III – točka 8. – točka 8.7.a (nova)


8.7.a Regionalna i nacionalna širina koja pokazuje da su države članice i regije korisnice ravnomjerno raspoređene na području EU-a i da nema koncentracije koristi na samo neke države članice ili regije;

Or. en

Amandman 240Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog III – točka 8. – točka 8.7.a (nova)


8.7.a Broj i opseg operacija za pomoć za poduzećima i zajednicama, posebno MSP-ovima, u povećavanju otpornosti njihovih lanaca vrijednosti i poslovnih modela;

Or. en

Amandman 241Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut,

PE657.168v01-00 134/143 AM\1212309HR.docx

HR

Robert HajšelPrijedlog uredbePrilog III. – točka 8. – podtočka 8.7.b (nova)


8.7.b Broj uključenih europskih savjetodavnih centara za ulaganja u regijama i državama članicama koje nemaju značajne rezultate u pokretanju i razvoju projekata;

Or. en

Amandman 242Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbePrilog III. – točka 8. – podtočka 8.7.c (nova)


8.7.c Broj uključenih europskih savjetodavnih centara za ulaganja u industrijskim sektorima s nedovoljnim ulaganjima koji tradicionalno nisu korisnici instrumenata Unije za ulaganja;

Or. en

Amandman 243Eva Kaili, Nicolás González Casares, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbePrilog III. – točka 8. – podtočka 8.7.d (nova)


8.7.d Broj novoosnovanih poduzeća, tehnoloških poduzetničkih tvrtki i ekosustava za inovacije koji su ostvarili korist od ovog instrumenta za ulaganja i razvijeni su uz njegovu pomoć;

Or. en

Amandman 244Eva Kaili, Nicolás González Casares, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert HajšelPrijedlog uredbe

AM\1212309HR.docx 135/143 PE657.168v01-00

HR

Prilog III. – točka 8. – podtočka 8.7.e (nova)


8.7.e Povećanje opsega ulaganja privatnog i poduzetničkog kapitala u povezane projekte.

Or. en

Amandman 245Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog V. – dio 1. – stavak 2. – točka 1. – stavak 1. – alineja f.


(f) U slučaju pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja, ulaganje se ne bi poduzelo ili se ne bi poduzelo u jednakom opsegu putem tržišnog financiranja od strate subjekata koji imaju nastan i posluju u Uniji zbog poteškoća u internaliziranju koristi ostvarenih za europski strateški interes.

(f) U slučaju pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja, ulaganje se ne bi poduzelo ili se ne bi poduzelo putem tržišnog financiranja od strate subjekata koji imaju nastan i posluju u Uniji zbog poteškoća u internaliziranju koristi ostvarenih za europski strateški interes.

Or. en

Amandman 246Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog V. – dio 1. – stavak 2. – točka 2. – stavak 1. – točka 3.


(3) Operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja također se mogu smatrati dodatnima u slučaju da se te operacije ne bi izvršile ili se ne bi izvršile u jednakom opsegu od strane drugih privatnih i javnih subjekata koji imaju nastan i posluju u Uniji bez potpore u okviru Fonda InvestEU.

(3) Operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja također se mogu smatrati dodatnima u slučaju da se te operacije ne bi izvršile ili se ne bi izvršile od strane drugih privatnih i javnih subjekata koji imaju nastan i posluju u Uniji bez potpore u okviru Fonda InvestEU.

PE657.168v01-00 136/143 AM\1212309HR.docx

HR

Or. en

Amandman 247Zdzisław Krasnodębski, Robert Roos, Rob Rooken, Izabela-Helena Kloc, Elżbieta Kruk, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský, Jacek Saryusz-WolskiPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 11.


(11) razgradnju, rad, prilagodbu ili izgradnju nuklearnih elektrana;

(11) razgradnju ili rad nuklearnih elektrana;

Or. en

Amandman 248Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – uvodni dio


(12) ulaganja povezana s rudarstvom ili vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem krutih fosilnih goriva i nafte, kao i ulaganja povezana s vađenjem plina. Ovo isključenje ne primjenjuje se na:

(12) ulaganja povezana s rudarstvom ili vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva i treseta.

Or. en

Amandman 249Eva Kaili, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – uvodni dio


(12) ulaganja povezana s rudarstvom ili vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem krutih fosilnih goriva i nafte, kao i ulaganja povezana s vađenjem plina. Ovo isključenje ne primjenjuje se na:

(12) ulaganja povezana s rudarstvom ili vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem krutih fosilnih goriva i nafte, kao i ulaganja povezana s vađenjem plina. Isključenje se ne primjenjuje na projekte povezane s plinom koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

Or. en

AM\1212309HR.docx 137/143 PE657.168v01-00

HR

Amandman 250Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka a


(a) projekte za koje ne postoji održiva alternativna tehnologija

Briše se.

Or. en

Amandman 251Eva Kaili, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka a


(a) projekte za koje ne postoji održiva alternativna tehnologija

(a) projekte koji se provode u područjima koja se suočavaju s posebno ozbiljnim izazovima povezanim s energetskom tranzicijom zbog svoje velike ovisnosti o krutim fosilnim gorivima kako je dogovoreno u nacionalnim planovima za pravednu tranziciju;

Or. en

Amandman 252Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b


(b) projekte povezane sa sprečavanjem i kontrolom onečišćenja;

Briše se.

Or. en

Obrazloženje

U pogledu mjera koje se poduzimaju za olakšavanje ulaganja, na Europskom vijeću 22. svibnja 2013. prednost je dana postupnom ukidanju subvencija koje štetno djeluju na okoliš ili gospodarstvo, uključujući subvencije za fosilna goriva. Navedeno izuzeće moglo bi

PE657.168v01-00 138/143 AM\1212309HR.docx

HR

predstavljati subvenciju te je stoga u suprotnosti s ciljem postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva, kao i s načelom „onečišćivač plaća”, kako je utvrđeno u članku 191. UFEU-a.

Amandman 253Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b


(b) projekte povezane sa sprečavanjem i kontrolom onečišćenja;

(b) projekte kojima se doprinosi okolišnim ciljevima Unije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama ubrzavanjem potpunog ukidanja krutih fosilnih goriva;

Or. en

Amandman 254Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c


(c) projekte opremljene postrojenjima za hvatanje i skladištenje ugljika ili hvatanje i upotrebu ugljika; industrijske ili istraživačke projekte kojima se znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova u usporedbi s primjenjivim referentnim vrijednostima sustava trgovanja emisijama EU-a

Briše se.

Or. en

Amandman 255Eva Kaili, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c


(c) projekte opremljene postrojenjima za hvatanje i skladištenje ugljika ili hvatanje i upotrebu ugljika; industrijske

(c) projekte koji su usklađeni s energetskim i klimatskim ciljevima i zakonodavstvom Unije i nacionalnim

AM\1212309HR.docx 139/143 PE657.168v01-00

HR

ili istraživačke projekte kojima se znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova u usporedbi s primjenjivim referentnim vrijednostima sustava trgovanja emisijama EU-a

energetskim i klimatskim planovima te su prijelazne prirode i služe za premošćivanje;

Or. en

Amandman 256Eva Kaili, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c a (nova)


(ca) projekte za koje je provedena prethodna ocjena upotrebe energije isključivo iz obnovljivih izvora;

Or. en

Amandman 257Eva Kaili, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c b (nova)


(cb) projekte za koje ne postoji održiva alternativna tehnologija, a aktivnostima kojima se pruža potpora ne ometa se razvoj obnovljivih izvora energije u područjima na koje se projekti odnose, te su usklađeni i u sinergiji s prikrivenom upotrebom obnovljivih izvora energije;

Or. en

Amandman 258Eva Kaili, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova, Carlos Zorrinho, Łukasz Kohut, Robert Hajšel, Dan NicaPrijedlog uredbePrilog V. – dio 2. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c c (nova)


(cc) projekte kod kojih aktivnosti koje

PE657.168v01-00 140/143 AM\1212309HR.docx

HR

se podupiru doprinose smanjenju energetskog siromaštva;

Or. en

Amandman 259Michael Blossu ime Kluba zastupnika Zelenih/EFA-aPrijedlog uredbePrilog V.a (novi)


Prilog V.a (novi)

Otpornost

Gospodarska i poslovna otpornost:

(a) rješenja za kontinuitet poslovanja i usluga za javne i privatne ustanove koje su ključne za političke, gospodarske, socijalne, upravne, sigurnosne, zdravstvene, prometne i obrazovne funkcije u društvu, kao i funkcije javne sigurnosti, skrbi i nabave;

(b) reforme i regulatorni sustavi kojima se potiču poduzeća i akteri iz civilnog društva na modernizaciju sustava za osiguravanje kontinuiteta u krizi te na ulaganja u krizne protokole u području sigurnosti na radnom mjestu kojima će se smanjiti prekidi u poslovanju;

(c) poticaji za prilagodbu industrijskih procesa i diverzifikaciju lanaca opskrbe, uključujući ulaganja u fleksibilne prijevozne sustave, nadzor prometa i postupke u slučaju izvanredne situacije u uskim grlima u lancu opskrbe;

(d) sustavi za osiguravanje kontinuiteta u slučaju krize i protokoli za javne i privatne pružatelje usluga prijevoza;

(e) sposobnost nacionalnih i nadnacionalnih financijskih sustava da osiguraju likvidnost i kontinuitet sigurnih mogućnosti plaćanja;

Socijalna otpornost:

AM\1212309HR.docx 141/143 PE657.168v01-00

HR

(a) reforme i ulaganja za jačanje sposobnosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti da pruže potporu pogođenim građanima u slučaju događaja s iznenadnim i ozbiljnim utjecajem na njihovu egzistenciju, uključujući programe i upravne resurse kojima se olakšava brzo pružanje financijske i druge podrške pogođenim građanima koji se suočavaju s ozbiljnim utjecajem na njihovu financijsku situaciju, sigurnost i tjelesno ili duševno zdravlje, uključujući mjere kojima se osigurava ravnopravnost spolova, odgovarajuća potpora djeci i zaštita osoba koje pripadaju ranjivim skupinama, kao što su osobe s invalidnošću, zatvorenici, manjine, izbjeglice i tražitelji azila;

(b) mjere kojima se unapređuje kapacitet sustava socijalne skrbi i drugih sustava potpore dohotku s ciljem promicanja socijalne uključenosti i zaštite otpornosti pojedinaca čak i u uvjetima stresa ili socioekonomskih poremećaja;

(c) administrativni resursi i kapaciteti, uključujući digitalne alate, za učinkovitu koordinaciju pružanja financijske pomoći ili likvidnosti pogođenim građanima, uz smanjenje pojave prijevara ili drugih oblika zloupotrebe;

(d) sposobnost zdravstvenih sustava za održavanje sigurnih i održivih radnih uvjeta za zdravstvene djelatnike čak i u teškim uvjetima te unapređenje radnih uvjeta u sektoru skrbi, poput skrbi o djeci i skrbi o starijim osobama;

(e) (e) kapacitet i učinkovitost javnozdravstvenih ustanova za pristup cijelom zemljopisnom području i stanovništvu te za njihov nadzor, kao i za utvrđivanje naglih pojava javnozdravstvenih rizika, njihovu istragu i upravljanje tim rizicima kako bi se ograničilo njihovo širenje i kako bi se osigurala skrb svim stanovnicima određene države članice bez obzira na njihov dohodak ili rezidentnost;

PE657.168v01-00 142/143 AM\1212309HR.docx

HR

Institucionalna i administrativna otpornost i pripremljenost na krizne situacije:

(a) rano otkrivanje rizika za javno zdravlje velikih razmjera i koordinirani odgovor na te rizike, kao što su pandemije i epidemije, prirodne katastrofe, toplinski valovi, suše, šumski požari te kemijske, nuklearne ili industrijske nesreće;

(b) kvaliteta i obuhvat infrastrukture za odgovor na rizike za javno zdravlje, uključujući sustave za koordinaciju prijevoza i distribucije osoblja, pacijenata, medicinske opreme i zaštitne opreme, kao i komunikacijsku infrastrukturu;

(c) pouzdanost opskrbe važnim lijekovima i medicinskom opremom, čak i u slučaju iznimno velike potražnje;

(d) sposobnost nacionalnih zdravstvenih sustava za koordinaciju aktivnosti s drugim nacionalnim, europskim i međunarodnim agencijama;

(e) pripremljenost kritične infrastrukture na krizne situacije, što uključuje infrastrukturu za opskrbu vodom ili energijom, kanalizacijske sustave i održavanje sanitarnih standarda;

(f) pripremljenost na krizne situacije i koordinacija nacionalnih i regionalnih agencija za civilnu zaštitu, uključujući vatrogasne službe i službe za tehničku podršku.

Or. en

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog bitnih razloga povezanih s unutarnjom logikom teksta te je neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama, posebno izmjenama članka 7. točke e i novim dijelovima teksta koje je predložila Europska komisija, a u kojima se uvodi koncept otpornosti.

AM\1212309HR.docx 143/143 PE657.168v01-00

HR

Documents

· Web view(1)Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se