Upload
tonci-zuzul
View
324
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Voucheri i Instrumenti Plaćanja u putničkoj agenciji
Citation preview
Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
Makarska
Završni rad:
Vaučeri i instrumenti plaćanja u poslovanju
putničke agencije
Mentor: Učenik: Tonči Žužul, 4.e
prof. Sylva Gojak Zanimanje: Hotelijersko-turistički tehničar
Makarska, lipanj 2015.
S A D R Ž A J:
1. UVOD..............................................................................................................................2
2. VAUČER – TURISTIČKA UPUTNICA……………………………....……………….3
2.1.ŠTO JE VAUČER..........................................................................................................3
2.2.IZDAVANJE VAUČERA.............................................................................................4
3. TURISTIČKI ILI PUTNIČKI ČEK.................................................................................6
4. KREDITNA KARTICA..................................................................................................8
4.1. POVIJEST KREDITNE KARTICE.............................................................................8
4.2. SVRHA KREDITNE KARTICE..................................................................................9
4.3. VRSTE KREDITNIH KARTICA..............................................................................10
5. ČEK PO TEKUĆEM RAČUNU – BANKOVNI ČEK.................................................12
6. BANKOVNA DOZNAKA............................................................................................13
7. GOTOVINSKO PLAĆANJE.........................................................................................14
8. ZAKLJUČAK................................................................................................................15
8. LITERATURA..............................................................................................................16
9. PRILOZI........................................................................................................................16
1
1. UVOD
Putničke agencije na turističkom tržištu moraju utvrditi kojim će se instrumentima plaćanja
koristiti u poslovanju.
Instrumenti poslovanja su svi vrijednonosni papiri i neki drugi poslovni dokumenti koji su
preduvijet za uspješno obavljanje agencijskog posla i i provođenje jednog turističkog
aranžmana.
Zajedničke osobine instrumenata poslovanja:
Njima se rezervira i/ili plaća ili kupuje neka usluga ili roba
Tehnički elementi sadržaja instrumenata
Napredak tehnologije otvara nove mogućnosti u svijetu financijskih transakcija. Od
nekadašnjag plaćanja razmjene robe za robu, preko pojave novčanica koji je preuzeo
dominantnu ulogu kao sredstvo plaćanja pa do pjave čekova i kreditnih kartica kao
instrumenata plaćanja.
U turizmu razlikujemo 6 vrsta instrumenata plaćanja:
1. Vaučer (voucher)
2. Turistički ili putnički ček
3. Kreditne kartice
4. Ček po tekućem računu tj. bankovni ček
5. Bankovna doznaka
6. Gotovinsko plaćanje
Namjena vaučera je samo rezervacija, dok je kod ostalih, uz rezervaciju, namjena i
plaćanje.
2
2. VAUČER (TURISTIČKA UPUTNICA)
2.1 Što je vaučer?
Vaučer je isprava koju izdaje putnička agencija, kojom se ona obvezuje davatelju usluga
platiti njegove usluge pružene klijentu agencije. Korisnik usluge plaća paušalnu cijenu, što
znači da su u cijeni istaknutoj na dokumentu uvrštene sve usluge u aranžmanu. Naziv
Vouchera potječe iz engleskog glagola to vouch što znači jamčiti što znači da korisnik ono
što je platio dobiva odmah, zbog toga je iz psiholoških razloga potreban neki dokument koji
jamči da će usluga biti relizirana.
Slika br.1 – Primijer vaučera
Vaučer se sastoji od 8 važnih elemenata (slika br. 1):
Naziv tvrtke koja ga izdaje
Naziv davatelja usluga
Ime osobe kojoj se vaučer izdaje
Usluge koje će biti pružene gostu
Vrijeme u koje će usluge biti pružene
Datum
Potpis i pečat
Serijski broj vaučera
Prednosti vaučera:
Naspram turističkoj potražnji:
-Turist je oslobođen nošenja platežnih sredstava (gotovine, čekova i sl.)
3
-Turist je siguran da će dobiti određenu uslugu, te se oslobađa neizvjesnosti za
vrijeme putovanja.
Naspram turističke ponude:
-Osigurano slobodno mjesto za klijenta
-Pravna sigurnost (da osoba koja će odsjesti u destinaciji bude upravo ta osoba koja
je platila)
Za davatelja usluge nema samo pogodnosti jer vaučer u praksi je u velikom broju
slučajeva bio uzrok nelikvidnosti i nesolventnosti hotelijera. Upravo zato jer
prihvatom vaučera ''podrumskih agencija'' hotelijer se pretvara u kreditora agencije.
2.2. IZDAVANJE VAUČERA
Kada klijent unaprijed uplati ugovoreni iznos za određenu uslugu koju želi dobiti na točno
određenom mjestu i u točno određeno vrijeme agencija će mu izdati vaučer na kojem su
navedene sve usluge.
Vaučer se izdaje u više kopija, a to ovisi o načinu poslovanja putničke agencije ili o
realizaciji aranžmana. Nakon dolaska turista davatelj usluga odmah uzima originalni vaučer
te na temelju toga mu pruža sve navedene usluge jer na vaučeru pišu sve usluge kojima će
se turist koristiti u određenom razdoblju.
Po pravilu u vaučeru nije istaknuta vrijednost usluga nego samo paušalna cijena agencije,
posebice u originalu. Vrijednost jednio može biti istaknuta na kopijama kako bi davatelj
usluga vidio što je stranka platila.
Najčešće se izdaje kao original i dvije do četiri kopije:
Originalni vaučer: Nakon ispunjenih ugovornih odnosa agencija ga predaje klijentu.
Prva kopija (avizo-vaučer): Prosljeđiva se davatelju usluga – dobavljaču usluga.
Druga kopija: Također ide davatelju usluga, a s tim da je on potvrđuje i vrati
agenciji.
Treća kopija: Prosljeđuje se agencijskom zastupniku u destinaciji.
Četvrta kopija: Ostaje u agenciji kao temeljnica za knjigovodstvo.
4
Vaučer se ne ubraja među vrijednonosne papire već u legitimacijske papire (dokaz da je
osoba koja ga prezentira klijent putničke agencije), jer ako se izgubi, zaboravi, ošteti ili sl.,
korisnik nije izgubio pravo na usluge, a to se može dokazati uvidom u neku od kopija
vaučera.
Putnička agencija u praksi ispostavlja vaučer kao kumulativni vaučer (prikazano u prilogu
br. 1) ili dokument u obliku knjižice.
Spesifikacija kumulativnog vaučera je oblik jednog lista tj. isprava koja sadrži sve usluge
na jednom listu, dok kod dokumenta u obliku knjižice (svežnja) su vaučeri ispostavljeni za
svaku uslugu posebno te su složeni prema redosljedu putovanja kojim se korisnik koristi
predviđenim uslugama.
Na turističkom tržištu postoji više vrsta vaučera kao što su vaučeri prema financijskim
obvezama koje preuzima agencija ili klijent te posebni oblici vaučera.
Vaučere prema financijskim obvezama dijelimo na:
Potpuno pokriveni vaučer : Agencija se obvezuje plaćati sve usluge navedene u
vaučeru.
Djelomično pokriveni vaučer : Agencija se obvezuje plaćati samo jedan dio usluga
navedenih u vaučeru ili na ograničeni novčani iznos. Ostatak plaća klijent.
Nepokriveni vaučer : Nepokriveni vaučer je zapravo samo rezervacija usluge, dok se
agencija miče od plaćanja jer gost direktno plaća usluge davatelju.
Posebni oblici vaučera su:
Potvrda o primitku pologa za hotelske usluge (eng. Credit voucher ): Klijetu ga
zdaje agencija kad primi uplatu predujma ili pologa, a na temelju toga dužna je
rezervirati tražene usluge kod dobavljača usluga. Klijentu je ova potvrda dokaz o
uplati novca i jamstvo rezerviranog smještaja.
5
Hotelski vaučer: Koristi se obično u alotmanskim ugovorima i to za usluge koje će
pružiti hotelijer, a danas u praksi ga može izdavati i hotel jer on ne pruža samo
hotelsku uslugu (smještaj i prehranu) već i dodatne usluge poput kupališta, welness
centra, sportsko-rekreativnih programa i sl.
Agencijski vaučer: Agencija ga izdaje za razne usluge odjedanput i pojedinačno,
npr. Za doček i ispraćaj, razgledavanje, izlet i sl.
Vaučeri u zračnom prometu:
- XO-vaučer: izdaju ga agencije i zračni prjevoznici te služi za konzumaciju
zemaljskih usluga između dva leta u zračnim lukama. Najčešće se upotrebljava
kod IT aranžmana.
- MCO-vaučer: koristi se kad uplatitelj prijevozničke zrakoplovne karte i punik
nisu iste osobe, u tom slučaju naručitelj uplaćuje kartu u nekoj trećoj zemlji za
određenu osobu, a putnička agencija ili zrakoplovna kompanija izdaju MCO-
vaučer.
3. TURISTIČKI ILI PUTNIČKI ČEK
Turistički ček zdaje putnička agencija ili banka kao bezuvjetni nalog za isplatu određene
svote gotovine ili pružanja neke usluge. Kupiti ga može fizička osoba za gotovinu kod
preuzimanja te glasi na ime i na okrugli iznos.
Nastao je u ranoj povijesti agencijskog poslovanja u Europi kod Cooka tj. istodobno kada
su 1845. godine u Americi nastali čekovi (American Express).
Tadašnji potpredsjednik American Expressa objavio je turističko putovanje po Europi koji
se plaćao kreditnim pismom, međutim to nije bio optimalni način plaćanja. Zato je uveo
novi instrument plaćanja – putnički ček.
Putnički ček je od svih instrumenata plaćanja preuzeo od:
Klasičnog čeka – naziv i prenosivost
Novčanica –okrugli iznos i oblik
Kreditnog pisma – sustav djelovanja
6
Slika br. 2 – Primijer putničkog čeka
Bitni elementi putničkog čeka su:
Serijski broj čeka
Naziv novčarske ustanove koja je izdala ček
Mjesto na kojem se ček koristi
Naziv valute i iznos
Mjesto i datum unovčenja čeka
Potpis vlasnika čeka kod preuzimanja (tzv. prvi potpis)
Potpis vlasnika čeka pri njegovoj uporabi na prodajnome mjestu ili u mjenjačnici.
Putnički ček ovjeren od strane agencije ili banke prezentira se davatelju koji zauzvrat daje
novac (banka ili mjenjačnica) ili pruža uslugu.
Kod prodaje čekova, vlasnik čeka prvi potpis stavlja kod preuzimanja, a drugi potpis kad ga
podnosi na naplatu. Ukoliko na čeku postoje oba potpisa obavezno se treba tražiti treći
potpis na poleđini. Ovi čekovi u pravilu nemaju rok valjanosti, međutim ukoliko postoji
onda je naveden na ''licu'' čeka.
Najpoznatiji izdavatelji čekova u svijetu su velike agencije kao što su American Express,
Thomas Cook, New York i sl. Danas se u turističkom prometu sve rijeđe koristi jer ga
zamjenjuju drugi instrumenti plaćanja kao što su kreditne kartice i internet bankarstvo.
7
4. KREDITNA KARTICA
4.1. Povijest kreditne kartice
Za kreditne kartice bitna je godina 1958. kada za područje Kalifornije 'Bank od America''
izdaje BankAmericard, tj. prve moderne kreditne karice na svijetu. Za razliku od
dosadašnjih ''metalnih pločica'' koje je izdala kompanije Western Union od 1914. koje su
predstavljale samo odgodu plaćanja s klijentovog računa, moderne kreditne kartice su bile
elektroničke sa magnetskim trakama, slične današnjim.
Karticu počinju izdavati financijske institucije diljem svijeta tako da su 1974. godine banke
SAD-a osnovale National BankAmericard tj. NABANCO, a međunarodne banke IBANCO.
Kartica nije bila uspješna, ubrzo nakon toga nastaju problemi. Banke ne žele izdavati
kartice pod imenom Bank od America, stoga 1977. BankAmericard postaje VISA kartica
kakva se danas koristi, a IBANCO postaja Visa international.
Jedne večeri američki poduzetnik Frank McNamara je odveo svoje prijatelje na večeru,
koja se pretvorila u noćnu moru kada je Frank shvatio da je zaboravio novčanik kod kuće.
Neugodna situacija potaknula je ideju kako bi bilo korisno imati karticu koja bi se mogla
koristiti kao sredstvo plaćanja i time zamijenila potrebu za gotovinom. Zajedno s
prijateljem Ralphom Schneiderom, McNamara iste godine pokreće Diners Club Card, prvu
modernu kreditnu karticu. Diners je ispočetka zamišljen kao kartica za poslovne ljude koja
omogućuje plaćanje ručkova i boravak u hotelima pa se u početku najviše koristila za te
svrhe, s vremenom interes za njenu uporabu je rastao pa Western Airlines 1955. godine
omogućuje kupovinu avio-karata putem kreditne kartice. Koncept je bio odličan – korisnici
su bili sretni jer više nisu morali brinuti koliko gotovine imaju kod sebe
Primjer Dinersa slijedila je 1958. Bank of America sa svojom kreditnom karticom
BankAmericard koja je s vremenom prerasla u Visa kreditnu karticu, a u to vrijeme
pojavila se i American Express kreditna kartica. Tržište se snažno razvijalo, sve je više
trgovina i banaka priznavalo upotrebu kreditnih kartica pa je do 1966. postalo jasno da je
potrebno uvesti reda na novonastalom tržištu.
8
Slika br. 3 – prva Diners kartica
Bankarske kartice pojavljuju se tek 1980-ih godina, a krajem 80-ih pojavljuju se i
specijalizirane trgovačke kartice koje su izdavali veliki lanci trgovina. Početkom 90-ih
dogodio se bum platnih kartica kada banke potpisuju franšizne ugovojre sa Visom i
Europayom.
Diners kartica bila je prva svjetska katrica koja se pojavila u Hrvatskoj kad je tadašnji
predsjednik Diners Club Internationala 1969. godine potpisao ugovor za osnivanje Diners
Cluba u zagrebu.
4.2. Svrha kreditnih kartica
Kreditna kartica je legitimacijsk papir na osnovi kojeg korisnik kartice od davatelja usluge
ili trgovca traži uslugu ili robu, dok je ovaj obvezan pružiti uslugu ili prodati robu.
Uz to, to je isprava kojom se dokazuje ovlast zakonskog vlasnika kartice da od fizičkih ili
pravnih osoba koje su sklopile ugovor sa izdavateljima kartice zahtjeva ispunjenje usluge ili
proaju robe. Izdavatelj kreditne kartice iznosi punu odgovornost za plaćanje robe ili usluge
koja je takvom karticom plaćena.Kreditne kartice se često nazivaju i ''plastični novac'' jer se
kreditnom karticom koristi platitelj (dužnik) kao zamijenu za robu ili uslugu. Nastale su na
sličnoj ideji kao i vaučer i putnički ček.
9
Kartica uvijek glasi na ime i neoporeziva je. Služi za višekratnu uporabu uvijek je u
vlasništvu izdavatelja kartice, tj. kreditne institucije koja ju je izdala.
Slika br. 4 – Kreditne kartice
U poslovanju kreditinim karticama na tržištu se susreećemo sa tri subjekta;
Kreditna organizacija
-Izdavatelj je kartice te ima interes u sredstvima koja se akumuliraju iz članarine,
sredstvima od provizije prodajnih mjesta, nizu dodatnih poslovnih aranžmana te
''zadržavanju'' uplata prema prodajnim mjestima.
Korisnik kartice
-Ima sigurnost i kredit (odgodu plaćanja).
Prodajno mjesto :
-Interes je u privlačenju kupaca veće plateže mogućnosti i u povećanju prometa.
Koristi se psihologijom kupnje, tj. klijent lakše i brže troši kad kupuje ''na potpis''
nego s kad mora odvojiti gotovinu.
4.3. Vrste kreditnih kartica
Prema pruhvatu (akceptiranju):
Kartice koje vrijede u zemlji izdavanja i internacionalne kreditne kartice koje
vrijede i prihvaćene su n međunarodnom tržištu.
10
Prema računu uz koji je kartica vezana:
Debitne kartice :
- Debitne kartice nalazimo u 2 oblika: osobne i poslovne dok se računi plaćaju
trajnim nalogom u banci koja je partner izdavatelja kartice i banka korisnika.
Debitna kartica u praksi se još zove ''plati sada (pay now)''. Osnovna
karakreristika debitne kartice je da korisnik plaća svoje troškove odmah
nakon kupnje ili realizacije određene usluge tako da se nakon plaćanja ili
podizanja gotovine sa računa automatski zadužuje bankovni račun korisnika
za vrijednost prodaje ili podignute gotovine.
Kreditne kartice :
- U poslovnoj praksi često se nazivaju ''plati poslije (pay later)''. Vezane zu uz
kreditnu liniju te u trenutku transakcije korisnik ne mora imati novac na
računu, nego u trenutku dospijeća koji nastupa odgodom, koju određuje
izdavatelj kartice.
Postoje dvije vrste kreditnih kartica: ''charge'' i ''revolving''.
''Charge'' kreditna kartica je kartica s kojom korisnik ima pravo na kupnju i
podizanje gotovine do dogovorenog limita kojeg određuje njegovo
financijsko stanje, i ostale predispozicije, a potrošeni iznos korisnik kartice
podmiruje u cijelosti nakon isteka obračunskog razdoblja u dogovorenom
roku.
Za razliku od ''charge'', kod revolving kreditne kartice korisnik na dan
dospijeća plaća samo određeni postotak dospjelih troškova, a ostatak
nastavlja plaćati u jednakim obrocima (ratama) pri sljedećim dospijećima s
obračunanom kamatom.
Pretplatničke kartice :
- U poslovnoj praksi naziva se ''plati prije (pay before)'' s kojom korisnik
unaprijed osigurava sredstva, prije nego što dođe do transakcije. Pod ovom
karticom se misli na ''smart kartice i elektronički novčanik'' koje su obje ''čip
kartice''.
11
Prema korisniku:
Osobna kartica: Izdaje se za osobne potrebe.
Poslova kartica: Izdaje se za potrebe poslovanja.
Osnovna kartica: Izdaje se svakoj punoljetnoj osobi koja zatraži karticu i dokaže
svoju financijsku stabilnost i sposobnostt podirivanja dugova u svakom
trenutku.
Dodatna kartica: Nositelj osnovne kartice može dobiti i dodatnu karticu, za
jednog ili više punoljetnih članova obitelji za koje preuzima/ju jamstvo za sve
njihove troškove. U poslovnoj praksi često se naziva i obiteljska kartica.
Bankovna kartica: Instrument raspolaganja sredstvima na računu klijenta u
banci, za plaćanje robe i usluga te podizanje gotovine. Omogućava izravan
pristup računu bez fizičkog dodira s bankom. Naziva se još i financijska kartica.
Ostale kartice
5. ČEK PO TEKUĆEM RAČUNU – BANKOVNI ČEK
Bankovni ček je ček kojim vlasnik tekućeg računa u banci raspolaže sredstvima na tom
računu (bankovni ček prikazan je u prilogu br. 2). Služi za podizanje gotovine ili za
plaćanje roba i usluga. Bankovni ček je neprenosiv na drugu osobu i ne može se indosirati,
a se ta odredba nalazi na čeku. Ček u trenutku izdavanja obavezno mora imati pokriće na
tekućem računu. Bankovni čekovi sve se manje i manje koriste, jedno vrijeme se
pregovaralo o ukidanju ali još uvijek postoji starija populacija koja ne vjeruje karticama te
još uvijek koriste čekove.
Vlasnik čeka mora prezentirati uredan i valjan ček (na čeku ne smije biti ispravljanja,
precrtavanja, mrljanja i sl., također fizički ne smije biti oštećen), čekovnu garantnu
iskaznicu i osobnu iskaznicu dok zaposlenik na prodajnome mjestu mora provjeriti sve
bitne elemente tog čeka (posebno treba pripaziti da nije upisan veći iznos od dopuštenog
ograničenja); uspoređuje upisane podatke na čeku s podatcima na garantnoj čekovnoj
iskaznici i provjerava vlasnikov identitet.
12
Klijent na temelju ovog čeka dobiva protuvrijednost isplate u kunama u pošti ili banci, a
prodajna mjesta smiju njime samo naplaćivati robe ili usluge, a ne isplaćivati gotovinu.
Putnička agencija u svom radu obično prima kao sredstva plaćanja i bankovne čekove ali
stvar je agencije s kojom će izdavateljima čekova potpisati ugovor o reguliranju obveza u
radu s tim čekovima. Rabi se samo u domaćem platnom prometu te glasi na ime i
neprenosiv je.
Uz njega klijent redovito dobiva čekovnu iskaznicu u banci izdavatelja te popis serije i
brojeva izdanih čekova. Svaka banka ima svoja ograničenja (limite) koje propisuje u svezi s
akceptiranjem (prihvaćanjem) tog čeka na prodajnim mjestima.
6. BANKOVNA DOZNAKA
Bankovna doznaka je nalog koji izdaje jedna banka drugoj za isplatu određene svote novca
trećoj osobi. Ovaj nalog banka izdaje na temelju naloga svog komitenta, koji je upućuje da
s osnova njegova pokrića izvrši novčanu doznaku fizičkoj ili pravnoj osobi koju je on u
svom nalogu naznačio (Bankovna doznaka prikazana u prikogu br. 3).
Svaka bankovna doznaka treba sadržavati:
Naziv isplatne banke
Ime nalogodavcai
Ime korisnika
Iznos
Osnovu na ime čega se vrši isplata
Eventualno može sadržavati uvjete pod kojima se isplata može izvršiti ili druge napomene i
naziv banke nalogodavca.
U međunarodnim plaćanjima domaća banka po nalogu svog komitenta nalaže inozemnoj
banci isplatu određene novčane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na računu ili
isplate u gotovu korisniku.
Doznake u turističkom poslovanju mogu biti obične i brzojavne. Obične su one koje se
usmjeravaju na odredišnu banku korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se
13
određena svota isplati trećoj osobi odmah ili na određeni dan uz potpise ovlaštenih osoba
banaka-korespondenata. Ukoliko se nalogodavcu žuri s doznakom u inozemstvo, on može
banci u svojoj zemlji izdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic transfer, krat. TT) ili
telefaks isplatu (cable transfer; krat. CT).
7. GOTOVINSKO PLAĆANJE
Gotovinom se danas ostvaruju konačna plaćanja (i u putničkim agencijama), zbog čega ovu
vrstu novca nazivamo i definitivnim novcem, tj. sredstvom plaćanja sa svojstvom primarne
likvidnosti. Gotovinom – novčanicama i kovanicama – kao novčanom formom i
instrumentom plaćanja, podmiruju se dugovi u gospodarskom prometu između fizičkih i
pravnih osoba – predajom novca od stranke dužnika vjerovniku.
U radu agencije kao gospodarskog subjekta potrebna je i blagajnička gotovina koja
udovoljava potrebama svakodnevnoga novčanog optjecaja, a nalazi se u trezorima
poslovnih banaka i FINA-e. Ovom gotovinom opskrbljuju se i putničke agencije u svom
poslovanju. (Blaganički izvještaj prikazan je u prilogu br. 4)
Korisnik ovih sredstava (putnička agencija) ima obvezu da gotovinu primljenu tijekom
dana na vlastitoj blagajni (dnevni utržak) uplati istog dana ili najkasnije sutradan na
blagajni poslovne banke, FINA-e ili pošte u korist svog žiroračuna (Uplatnica je prikazana
u prilogu br. 5).
Također je regulirana mogućnost obavljanja isplata gotovine za određene namjene i u
manjim iznosima.
Određen je tzv. “blagajnički minimum”, tj. iznos gotovine koju agencije mogu dnevno
držati u blagajnama i njom plaćati raznovrsne nabave i usluge, ako pojedinačne isplate ne
premašuju određeni (dopušteni) iznos (Isplatnica prikazana u prilogu br. 6).
14
8. ZAKLJUČAK
Tijekom povijesti načini plaćanja su se mijenjali. Dugio je prevladavalo plaćannje
gotovinom koju neki gospodarski subjekti i dan danas primjenjuju. Međutim, s naglim
razvojem tehologije, a zbog potreba zadovoljavanja sve veće mase potrošaća na tržištima se
javlja ideja o stvaranju novih sredstava u platnom prometu.
Razvija se spesifičan instrument jamstva plaćanja na turističkom tržištu – vaučer te kao
sredstva plaćanja kreditne kartice, putnički ček i narazini tuzemnih plaćanja bankovni –
građanski ček.
Svi novi načini plaćanja imaju jednu zajedničku osobinu, a to je oslobađanje gosta nošenja
gotovine te bezbrižan boravak u destinaciji.
Dok na svjetskom turističkom tržištu u plaćanjima turističkih usluga prevladavaju sredstva i
jamstva bezgotovinskih plaćanja, u Hrvatskoj se i dalje daje prednost gotovinskom
plaćanju.
15
9. LITERATURA
Knjige, udžbenici:
1. Đani Bunja, Branka Kralj, Damir Meštrov: Organizacija poslovanja putničkih agencija,
ŠK, Zagreb.
10. PRILOZI
Prilog br 1. – primijer kumulativnog vaučera
16
Prilog br. 2 – Bankovni ček
Prilog br. 3 – Bankovna doznaka
Prilog br. 4 – Blagajnički izvještaj
17
Prilog br. 5 – Primijer uplatnice
Prilog br. 6 – primijer isplatnice
18
OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA
Datum predaje pisanog dijela završnog rada: _____________________ (mentor je prihvatio izradbu)
Ocjena Izradbe završnog rada: _____________________
Ocjena Obrane završnog rada: _____________________
Opća ocjena izradbe i obrane završnog rada: _____________________
Obrazloženje ocjene:__________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Povjerenstvo na obrani završnog rada:
1. ________________________________
2. ________________________________
3. ________________________________
4. ________________________________
5. ________________________________
Predsjednik povjerenstva: Mentor:
_______________________ ______________________
19
Konzultacijski list za učenika: ______________________________,
razred:______
Rb.Datum
konzultacijaBilješke o napredovanju Potpis mentora
20