Vodic za pripremu ispita - kraul tehnika

8/10/2019 Vodic za pripremu ispita - kraul tehnika

1/78

plivanjeplivanje 11

Vodiza pripremu ispita


2/78

plivanjeplivanje 22

PODRIJETLO KRAULAPODRIJETLO KRAULA

Prijevodi knjiga iz antike Gr

ke i Rima govorePrijevodi knjiga iz anti

ke Gr

ke i Rima govoreo plivaima koji plivaju naizmjeninim prekoo plivaima koji plivaju naizmjeninim preko

ramenim zaveslajima ruku. Dakle, gotovo jeramenim zaveslajima ruku. Dakle, gotovo jesigurno da je kraul nastao prije mnogosigurno da je kraul nastao prije mnogo

vremena.vremena. U srednjovjekovnoj Europi plivanje nije bilo uU srednjovjekovnoj Europi plivanje nije bilo u

modi jer se vjerovalo da se kupanjem mogumodi jer se vjerovalo da se kupanjem mogu

prenijeti mnoge epidemije koje su u to vrijemeprenijeti mnoge epidemije koje su u to vrijemeharale kontinentom. Plivalo se prsnomharale kontinentom. Plivalo se prsnomtehnikom kako bi glava bila iznad povrinetehnikom kako bi glava bila iznad povrinevode i tako je bilo sve do kraja 19vode i tako je bilo sve do kraja 19--ogog stoljea.stoljea.


3/78

plivanjeplivanje 33

UTJECAJ KRAULA NA PRVE PLIVAEUTJECAJ KRAULA NA PRVE PLIVAE

KRAUL STILOMKRAUL STILOM Evolucija kraula zapoela je u krajevimaEvolucija kraula zapoela je u krajevima

pored mora. U moderno doba, na razvojpored mora. U moderno doba, na razvojkraula utjecao je izvjesnikraula utjecao je izvjesni AlickAlick WickhamWickham..Njegov neobian zaveslaj primijetila jeNjegov neobian zaveslaj primijetila je

obiteljobitelj CavillCavill, australski profesori plivanja, australski profesori plivanjakoji su ga dodatno doradili.koji su ga dodatno doradili.


4/78plivanjeplivanje 44

EVOLUCIJA OSNOVE TEHNIKEEVOLUCIJA OSNOVE TEHNIKE

PLIVANJAPLIVANJA

Razvoj kraula je zapravo povijest ljudskihRazvoj kraula je zapravo povijest ljudskihnapora da poboljanjem tehnike plivanjanapora da poboljanjem tehnike plivanja

plivaju bolje i bre. Taj razvoj je podrobnoplivaju bolje i bre. Taj razvoj je podrobnozabiljeen od strane nekoliko vrhunskihzabiljeen od strane nekoliko vrhunskih

strunjaka, a izdvajamostrunjaka, a izdvajamo SteedmanaSteedmana(1867),(1867), WilsonaWilsona (1883),(1883), ThomasaThomasa (1904),(1904),SinclaraSinclara ii HenryaHenrya (1908),(1908), CuretonaCuretona(1934) i(1934) i CarlieaCarliea (1963).(1963).


5/78plivanjeplivanje 55

PRETEA DANANJEG KRAULAPRETEA DANANJEG KRAULA ::

ENGLESKIENGLESKI OVERARMOVERARM BONI STILBONI STIL--

Plivapliva okrenut u stranu. Obje ruke suPliva

pliva okrenut u stranu. Obje ruke sumu u vodi, jednom radi kraul zaveslaj dokmu u vodi, jednom radi kraul zaveslaj dok

drugom radi zaveslaj prsno. Nogama za todrugom radi zaveslaj prsno. Nogama za to

vrijeme radi kose kare s tim da mu onevrijeme radi kose kare s tim da mu onene prijelaze jedna drugu.ne prijelaze jedna drugu.

Engleski boni stilEngleski boni stil


6/78

plivanjeplivanje 66

SachsSachs(1912.)(1912.)

TRUDGENOV ZAVESLAJTRUDGENOV ZAVESLAJ-- Leei naLee

i naprsima u vodi,prsima u vodi, TrudgenTrudgenje veslao rukamaje veslao rukama

naizmijenicenaizmijenice, od naprijed prema natrag, a, od naprijed prema natrag, a

obje su ruke radile isto. Pri jednom ciklusuobje su ruke radile isto. Pri jednom ciklusutih pokreta rukama, izvodio je jedan trzajtih pokreta rukama, izvodio je jedan trzaj

nogama kao kod prsnog plivanja.nogama kao kod prsnog plivanja.

TrudgenovTrudgenov zaveslajzaveslaj


7/78

plivanjeplivanje 77

SPECIFINI NAINI PLIVANJA U RAZVOJUSPECIFINI NAINI PLIVANJA U RAZVOJUKRAULAKRAULA

AUSTRALSKI KRAULAUSTRALSKI KRAUL-- najzasluniji za irenjenajzasluniji za irenjete tehnike brzoga plivanja jete tehnike brzoga plivanja je F.CavillF.Cavill.. Njegov jeNjegov jestil plivanja nazvan stil plivanja nazvan CavillovoCavillovo pjenuavopjenuavoplivanjei s vremenom se rairio po itavomplivanjei s vremenom se rairio po itavom

svijetu. God. 1906, u Parizu taj je kraul prikazaosvijetu. God. 1906, u Parizu taj je kraul prikazaoaustralski plivaaustralski plivaC.HealyC.Healy.. BraaBraa WickhamWickham izizSidneyaSidneya plivala su onako kako su to nauila odplivala su onako kako su to nauila od

otoana. Disali su u pravilnom ritmu i udarali trioto

ana. Disali su u pravilnom ritmu i udarali triputa nogama na svaki zaveslaj ruke, to seputa nogama na svaki zaveslaj ruke, to se

prakticira i danas.prakticira i danas.

Australski kraulAustralski kraul


8/78

plivanjeplivanje 88

kraul


9/78

plivanjeplivanje 99

AMERIKI KRAULAMERIKI KRAUL--jedan od najboljihjedan od najboljih ameramer..

plivaapliva

a trudgenatrudgena,,M.C.DanielsM.C.Daniels,, prostudiraoprostudirao

je 1902 u Engleskoj kraulje 1902 u Engleskoj kraulD.D. CavillaCavilla i prenio ga ui prenio ga uSj.AmerikuSj.Ameriku..


10/78

plivanjeplivanje 1010

Prvi put 1920. g. na OlimpijskimPrvi put 1920. g. na Olimpijskim

igrama uigrama uAnversuAnversu njihov najboljinjihov najboljidugoprugadugopruga NormanNorman RossRoss

preplivao je daljine od 400 m ipreplivao je daljine od 400 m i1500 m mjeavinom1500 m mjeavinom trudgentrudgen--

crawlcrawl. Svoje. Svoje definitvnedefinitvne oblikeoblikeameriki kraul dobiva 1912. g. naameriki kraul dobiva 1912. g. na

Olimpijskim igrama uOlimpijskim igrama u StockholmuStockholmugdje se istakaogdje se istakao D.D. KahanamokuKahanamoku..


11/78


Prvi plivakoji je precizno harmoniziraoPrvi plivakoji je precizno harmonizirao

rad ekstremiteta na taj nain to je narad ekstremiteta na taj na

in to je najedan potpuni ciklus rada rukama udarao 6jedan potpuni ciklus rada rukama udarao 6

puta nogama i tako je maksimalno pojaaoputa nogama i tako je maksimalno pojaao

njihov propulzivni uinak. Tim ritmom plivanjihov propulzivni uinak. Tim ritmom plivai danas velika veina srednjei danas velika veina srednje prugaaprugaa ii

dugoprugaa. Uravnoteeni i efikasnidugoprugaa. Uravnoteeni i efikasninain plivanja kojim se koristionain plivanja kojim se koristioKahanamokuKahanamoku usavrio je do najviegusavrio je do najvieg

stupnja ameriki trenerstupnja ameriki trener D. P.D. P. BachrachBachrach, a, anjegov je najbolji ueniknjegov je najbolji uenik JohnnyJohnny

WeissmullerWeissmuller..


12/78


JAPANSKI KRAULJAPANSKI KRAUL P t t lj i dP t t lj i d


13/78


JAPANSKI KRAULJAPANSKI KRAUL-- Pretpostavlja se i daPretpostavlja se i daje stanovnitvo Japana gajilo izvjesni oblikje stanovnitvo Japana gajilo izvjesni oblik

prirodnog plivanja, koje se odlikovaloprirodnog plivanja, koje se odlikovaloobiljejima kraula. Pravi ameriki kraulobiljejima kraula. Pravi ameriki kraul

vidjeli su 1921. g. navidjeli su 1921. g. na Igrama Dalekog IstokaIgrama Dalekog Istoka(Azijske igre), gdje su svoju vjetinu(Azijske igre), gdje su svoju vjetinupokazali najbolji ameriki majstori. 1924. g.pokazali najbolji ameriki majstori. 1924. g.

prvi put izlaze na Olimpijske igre u Pariz.prvi put izlaze na Olimpijske igre u Pariz.Temeljito su se pripremili za Olimpijske igreTemeljito su se pripremili za Olimpijske igre

1932. g. u Los1932. g. u LosAngelesuAngelesu; tada su se oni; tada su se onipokazali boljima odpokazali boljima od amerikanacaamerikanaca i u svimi u svimostalim tehnikama.ostalim tehnikama.


14/78


UNIVERZALNI KRAULUNIVERZALNI KRAUL-- NakonNakon

japanske tehnike plivanja tj.japanske tehnike plivanja tj.japanskog elementa javljajujapanskog elementa javljajuse novi elementise novi elementi -- uukompletnom sportskomkompletnom sportskomoblikovanju, element sve veeoblikovanju, element sve vee

izdrljivosti i snage poinjeizdrljivosti i snage poinjezauzimati pravo mjesto, pa tozauzimati pravo mjesto, pa to

utjee na tehniku; ona sve vieutjee na tehniku; ona sve viegubi na figurativnostigubi na figurativnosti

potivanju propisane forme.potivanju propisane forme.


15/78


KinogramKinogram slobodnogslobodnognaina plivanjanaina plivanja

(kraula)(kraula)


16/78



17/78


POLOAJ TIJELA I GLAVE KODPOLOAJ TIJELA I GLAVE KODKRAUL TEHNIKEKRAUL TEHNIKE

Tijelo plivaa zauzima kod kraul tehnike gotovoTijelo plivaa zauzima kod kraul tehnike gotovo

vodoravan poloaj koji osigurava optimalan radvodoravan poloaj koji osigurava optimalan radnogama i minimalne otpore. Kut napada tijelanogama i minimalne otpore. Kut napada tijelau odnosu na povrinu vode varira u ovisnosti ou odnosu na povrinu vode varira u ovisnosti o

duini dionice. Kod sprinta iznosi od 0duini dionice. Kod sprinta iznosi od 0--33

, a, akod dugog plivanja 4kod dugog plivanja 4--88, to ovisi o brzini, to ovisi o brziniplivanja, poloaju glave, sili proizvedenojplivanja, poloaju glave, sili proizvedenoj

radom ruku i nogu i o poloaju tijela.radom ruku i nogu i o poloaju tijela.


18/78


Glava je u takvom poloaju da je uGlava je u takvom poloaju da je uproduetku tijela, a razina vode prekrivaproduetku tijela, a razina vode prekrivaliniju tjemena. Mjerenja kod iste brzineliniju tjemena. Mjerenja kod iste brzine

plivanja ukazuju na to da su otporiplivanja ukazuju na to da su otporiznatno vei kada je glava podignuta, aznatno vei kada je glava podignuta, a

linija povrine vode na obrvama.linija povrine vode na obrvama.


19/78


Trup ima relativno stabilan poloaj i vri otkloneTrup ima relativno stabilan poloaj i vri otklone

oko uzdune osi tijela ovisno o fazama radaoko uzdune osi tijela ovisno o fazama radaruku. Veliina otklona iznosi 45ruku. Veliina otklona iznosi 45--5050, a kod, a kodmaksimalnih brzina 25maksimalnih brzina 25--3030. Fleksibilnost. Fleksibilnost

ramenog zgloba, sila miia prsa i lea, teramenog zgloba, sila miia prsa i lea, tedruge individualne tehnike uvjetuju veliinudruge individualne tehnike uvjetuju veliinu

otklona. Kut otklona je neto vei na strani naotklona. Kut otklona je neto ve

i na strani nakojoj se vri udisaj.kojoj se vri udisaj.


20/78


PUTANJA RUKUPUTANJA RUKU Tokasta linija u oblikuTokasta linija u obliku slova Sslova S na slicina slici

pokazuje smjer kretanja ruke u zaveslaju. Zaveslajpokazuje smjer kretanja ruke u zaveslaju. Zaveslaj

se sastoji od tri pokreta. Nakon ulaska u vodu akase sastoji od tri pokreta. Nakon ulaska u vodu akaide malo prema van. Nakon toga mijenja smjeride malo prema van. Nakon toga mijenja smjerprema unutra i prelazi sredinu tijela negdje naprema unutra i prelazi sredinu tijela negdje napolovici zaveslaja. Kad aka prijee kukova zaveslajpolovici zaveslaja. Kad aka prijee kukova zaveslajse zavrava. Pokreti ispod trupa, prema van i premase zavrava. Pokreti ispod trupa, prema van i prema

unutra proizvode jake impulsne sile. Premda seunutra proizvode jake impulsne sile. Premda seukupna brzina ake tijekom zaveslaja poveava,ukupna brzina ake tijekom zaveslaja poveava,dolazi do znatnog usporenja u trenutku kad jedandolazi do znatnog usporenja u trenutku kad jedan

impuls zavrava, a drugi poinje.impuls zavrava, a drugi poinje.


21/78



22/78


PODJELA CIKLUSAPODJELA CIKLUSAAnalizirajui ciklus kretanja ruku, moemo ga podijeliti u nekolAnalizirajui ciklus kretanja ruku, moemo ga podijeliti u nekoliko faza :iko faza :Faza ulaska ruke u voduFaza ulaska ruke u vodu

ShodnoShodno nainimanainima prijenosaprijenosa,, odnosnoodnosno varijantamavarijantamatehniketehnike skojimaskojima sese plivapliva,, rukaruka ulaziulazi uu voduvodu.. UlazakUlazakjeje

jednolianjednolian ii izvodiizvodi sese brzobrzo.. RedosljedRedosljed ulaskaulaska:: prvoprvo ulaziulazipalacpalac,, zapeezapee,, lakatlakat ii nadlakticanadlaktica.. DlanoviDlanovi susu okrenutiokrenutidoljedolje,, malomalo premaprema van ivan i nazadnazad.. GlavaGlava ii ramenaramena nalazenalaze sesenana produenojproduenoj osiosi, a, a lakatlakatjeje visokovisoko.. RukaRuka ulaziulazi uu voduvodu uubliziniblizini produeneproduene osiosi iliili uu iriniirini ramenaramena.. UlaskomUlaskom uu voduvoduvrhunskivrhunski plivapliva dlanovimadlanovima osjeaosjea toktok vodevode ii koristikoristi zazaaktivniaktivni otporotpor.. IstovremenoIstovremeno sasa ulaskomulaskom rukeruke uu voduvodu sljedisljediokretanjeokretanje trupatrupa (10(10--3030)) dada bibi potpunimpotpunim ulaskomulaskom iznosioiznosio00..


23/78


JednaJednajeje varijantavarijanta zabadanjezabadanje rukeruke

gornjimgornjim redosljedomredosljedom ii usmjeravanjeusmjeravanjemalomalo klizeiklizei premaprema naprijednaprijed ii doljedolje..

PotomPotom sljedisljedi gotovogotovo ispravljanjeispravljanje rukeruke iipoetakpoetak zaveslajazaveslaja. Ova. Ovajeje varijantavarijanta

prisutnaprisutna kodkod esteroudarnogesteroudarnog kraulakraula iitoto kodkod plivaaplivaa nana dugeduge dionicedionice..

PoveanjemPoveanjem brzinebrzine plivanjaplivanjasmanjujesmanjuje sese vrijemevrijeme klizanjaklizanja..


24/78


KodKod varijantivarijanti plivanjaplivanja dvoudarnimdvoudarnim ii

etveroudarnimetveroudarnim kraulomkraulom,, ulazakulazak rukerukeuu voduvodujeje poluflektiranimpoluflektiranim ii fiksiranimfiksiranim

laktomlaktom, a, a vrivri sese energinoenergino.. RukaRukaulaziulazi uu voduvodu bonobono ii bezbez ispruanjaispruanja

poinjepoinje zaveslajzaveslaj uzuz visokivisoki poloajpoloajlaktalakta ii okretanjeokretanje trupatrupa.. KretanjeKretanje sese

vrivri bezbez zastojazastoja,, toto osiguravaosigurava silusilukojakoja zadravazadrava tijelotijelo uu visokomvisokompoloajupoloaju gurajuigurajui gaga naprijednaprijed..

F h j d


25/78


FazaFaza zahvaanjazahvaanja vodevodeFazaFaza zahvaanjazahvaanja vodevode poinjepoinje neposrednoneposredno

nakonnakon uranjanjauranjanja rukeruke akeake uu voduvodu..

dvoudarnedvoudarne ii

etveroudarneetveroudarne varijantevarijantekraulkraul tehniketehnike

F l jF l j


26/78


Faza povlaenjaFaza povlaenjaPoetak te faze manifestira sePoetak te faze manifestira seizraenim okretanjem ruke unutra iizraenim okretanjem ruke unutra i

grenjem podlaktice. Na poetku kutgrenjem podlaktice. Na poetku kutizmeizmeu nadlaktice i podlaktice iznosiu nadlaktice i podlaktice iznosi

120120 --150150

, a na kraju faze 90, a na kraju faze 90 --100100

,,to je individualno. Prsti se kreuto je individualno. Prsti se kreudolje, unutra i nazad, uz tendencijudolje, unutra i nazad, uz tendenciju

kretanja prema zamiljenoj osi tijela,kretanja prema zamiljenoj osi tijela,tako da je zapee na njoj.tako da je zapee na njoj.

P tiPrsti k tj l k t i daka pretjeu lakat i u odnosu na


27/78


PrstiPrsti--aka pretjeu lakat i u odnosu naaka pretjeu lakat i u odnosu na

frontalnu povrinu kreu sefrontalnu povrinu kre

u sezatvarajui u poetku kut od 40zatvarajui u poetku kut od 40, a na, a na

kraju 80kraju 80--9090..

Okretanje tijela u toj fazi jeOkretanje tijela u toj fazi jemaksimalno, zauzima najboljimaksimalno, zauzima najboljihidrodinamikihidrodinamiki poloaj, a potom sepoloaj, a potom sevri okretanje na suprotnu stranu.vri okretanje na suprotnu stranu.

Najea greka u ovoj fazi zaveslajaNajea greka u ovoj fazi zaveslajaje da lakatje da lakat bjeibjei peglapegla voduvodu..


28/78


Faza potiskivanja ( guranja )Faza potiskivanja ( guranja )Faza potiskivanja slijedi u momentu kadaFaza potiskivanja slijedi u momentu kadaradna povrina (podlaktica i dlan ) dou uradna povrina (podlaktica i dlan ) dou u

razinu ramenog zgloba. Ovaj segmentrazinu ramenog zgloba. Ovaj segmentzaveslaja vri se energinom kretnjomzaveslaja vri se energinom kretnjomcijele ruke. Podlaktica i dlan nastavljajucijele ruke. Podlaktica i dlan nastavljajuzapoetu kretnju ispod tijela uz tendencijuzapoetu kretnju ispod tijela uz tendencijuda je taj sustav to dulje u optimalnomda je taj sustav to dulje u optimalnom

okomitom poloaju na povrini vode. Kutokomitom poloaju na povrini vode. Kutizmeizmeu podlaktice i nadlaktice iznosi 170u podlaktice i nadlaktice iznosi 170--

180180

..


29/78


Kod nekih varijanti ruka je potpunoKod nekih varijanti ruka je potpuno

ispruena. Zaveslaj zavrava klizanjemispruena. Zaveslaj zavrava klizanjemdlanadlana--podlaktice gore, nazad i unutra, takopodlaktice gore, nazad i unutra, takoda dlan doda dlan doe gotovo do boka. Poe gotovo do boka. Pozavretku efektivnog dijela kretanja slijedizavretku efektivnog dijela kretanja slijedirelaksacija dlana (ruke), dok je tijelorelaksacija dlana (ruke), dok je tijelo

okrenuto na suprotnu stranu (bok). Na tajokrenuto na suprotnu stranu (bok). Na tajnain omoguava optimalno vrenje tognain omoguava optimalno vrenje togdijela zaveslaja, te pripremu ruke na fazudijela zaveslaja, te pripremu ruke na fazuizvlaenja iz vode.izvlaenja iz vode.


30/78


Faza izlaska ruke iz vodeFaza izlaska ruke iz vode Ruka se vadi iz vode s minimalnimRuka se vadi iz vode s minimalnimotporom i u istom ritmu. Isto kao i uotporom i u istom ritmu. Isto kao i u

prethodnim fazama zaveslaja lakatprethodnim fazama zaveslaja lakatprethodi kretanju podlaktice i dlana. Cijelaprethodi kretanju podlaktice i dlana. Cijelase kretnja vri istovremeno sa rotacijomse kretnja vri istovremeno sa rotacijomtijela na suprotni bok, energino, ali beztijela na suprotni bok, energino, ali beztrzaja. Ruka izlazi iz vode u visini bedra,trzaja. Ruka izlazi iz vode u visini bedra,

to ovisi o varijanti plivanja. Po izlaskuto ovisi o varijanti plivanja. Po izlaskuruke iz vode nastupa pripravniruke iz vode nastupa pripravniretropulsivniretropulsivni dio zaveslaja.dio zaveslaja.


31/78


FazaFaza kretanjakretanja rukeruke krozkroz zrakzrakOva kretnja sinkronizirana je s radomOva kretnja sinkronizirana je s radomsuprotne ruke i vri se u ritmu i uzsuprotne ruke i vri se u ritmu i uz

ubrzavanja kada ruka ulazi u vodu.ubrzavanja kada ruka ulazi u vodu.Kretanje kroz zrak je individualno i ovisi oKretanje kroz zrak je individualno i ovisi omorfolokim i motorikim sposobnostimamorfolokim i motorikim sposobnostimapojedinca, te od varijante kojom pliva.pojedinca, te od varijante kojom pliva.Karakteristino je za veinu varijanti kraulKarakteristino je za veinu varijanti kraul

tehnike da sutehnike da su laktovilaktovi visoko tijekomvisoko tijekomprijenosa.prijenosa.


32/78


Dio reaktivnih i inercijskih sila na tajDio reaktivnih i inercijskih sila na taj

nain usmjeren je prema naprijed, tenain usmjeren je prema naprijed, tetako donosi propulziji i pojaavatako donosi propulziji i pojaava

zaveslaj suprotne ruke. Postoje dvazaveslaj suprotne ruke. Postoje dvakarakteristina prijenosa ruke krozkarakteristina prijenosa ruke kroz

zrak i mnogo individualnih varijanti.zrak i mnogo individualnih varijanti.SlobodnoSlobodno pogrenepogrene ruke u laktu (80ruke u laktu (80--100100), miii su olabavljeni. Lakat se), miii su olabavljeni. Lakat sekreekree -- prenosi gotovo iznad tijela, aprenosi gotovo iznad tijela, apodlaktica i aka zaostajupodlaktica i aka zaostaju..

KORDINACIJA RADAKORDINACIJA RADA


33/78


KORDINACIJA RADAKORDINACIJA RADA

RUKURUKU I NOGUI NOGU ravnomjerno kretanje tijela naprijed i maksimalnu siluravnomjerno kretanje tijela naprijed i maksimalnu silu

propulzije uz optimalni poloaj tijelapropulzije uz optimalni poloaj tijela sile proizvedene miiima nogu, ruku i trupa trebajusile proizvedene miiima nogu, ruku i trupa trebaju

biti sinkronizirane, prostorno i vremenskibiti sinkronizirane, prostorno i vremenski

osnovni propulzivni pokretasu ruke.osnovni propulzivni pokretasu ruke.

Pravilno usuglaena izmjena aktivnog i pasivnogPravilno usuglaena izmjena aktivnog i pasivnog

zaveslaja,zaveslaja, uz rotaciju oko uzdune osi trupauz rotaciju oko uzdune osi trupa--ramenaramena, ine tehniku uz, ine tehniku uz kompenzatornikompenzatorni rad nogurad nogubolje ili loe usuglaenom.bolje ili loe usuglaenom.

Radu ruku podreRadu ruku podreene su ostale kretnjeene su ostale kretnje


34/78


Radu ruku podreRadu ruku podreene su ostale kretnje.ene su ostale kretnje.

KretnaKretna

struktura sastoji se odstruktura sastoji se od

naizmjeninog ciklusa rada desne inaizmjeninog ciklusa rada desne ilijeve ruke, te sinkroniziranog radalijeve ruke, te sinkroniziranog rada

nogama tijekom tog ciklusa.nogama tijekom tog ciklusa. OvsinoOvsino oobroju udaraca nogama na ciklus radabroju udaraca nogama na ciklus rada

rukama, postojerukama, postoje 66--44--22--udarneudarnevarijante kraul tehnikevarijante kraul tehnike. Broj. Brojudaraca i veliina amplituda ovise oudaraca i veliina amplituda ovise obrzini rada i fleksibilnosti.brzini rada i fleksibilnosti.

K kt i ti j t d ijKarakteristina je tendencija


35/78


Karakteristina je tendencijaKarakteristina je tendencija

dada estoudarnimestoudarnim kraulomkraulom

plivaju plivai na kratkim

plivaju plivai na kratkimdinicamadinicama.. etveroudarnimetveroudarnim

plivaju plivai na srednjimplivaju plivai na srednjimdionicama, adionicama, a dvodarnimdvodarnim

kraulom dugoprugai.kraulom dugoprugai.

U sportskom plivanju potrebno je odratiU sportskom plivanju potrebno je odrati


36/78


U sportskom plivanju potrebno je odratiU sportskom plivanju potrebno je odratinajboljinajbolji hidrodinamikihidrodinamiki poloaj i proizvestipoloaj i proizvestinajveu moguu silu vue uz najveenajveu moguu silu vue uz najveemogue ravnomjerne kretnje.mogue ravnomjerne kretnje.

Naizmjenian rad lijeve i desne rukeNaizmjenian rad lijeve i desne rukeproizvodi jednolinost kretanja tijela, dokproizvodi jednolinost kretanja tijela, dok

rad nogama poboljava poloaj, smanjujerad nogama poboljava poloaj, smanjujekompezatornakompezatorna kretanja i doprinosikretanja i doprinosipropulziji rada ruku. Udarci nogamapropulziji rada ruku. Udarci nogama

nadopunjuju rad ruku. To je faza kadanadopunjuju rad ruku. To je faza kadalijeva ruka zavrava pokrivanje minimalnelijeva ruka zavrava pokrivanje minimalne

unutarciklusneunutarciklusne brzine.brzine.

or n ran ra ru ama


37/78


or n ran ra ru amai nogama kod

dvoudarnog kraulaFaza kretanja ruku Faza kretanja nogu

Desna Lijeva Desna Lijeva

Ulazak u vodu,

zahvaanje i poetak

povlaenja

Otiskivanje, izlazak

iz vode i poetak

prijenosa

Aktivno gore Udarac dolje

Druga polovina

povlaenja

Prijenos Ravnomjerno gore Ravnomjerno gore

Otiskivanje, izlazakiz vode i poetak

prijenosa

Ulaz u vodu,zahvaanje i poetak

povlaenja

Udarac dolje Aktivno gore

Prijenos Druga polovina

povlaenja

Ravnomjerno gore Ravnomjerno gore

Primjenom zakona fizike na probleme uPrimjenom zakona fizike na probleme u


38/78


Primjenom zakona fizike na probleme uj pplivanju.plivanju. BiomehanikiBiomehaniki zakoni vrijede zazakoni vrijede za

sve vrste gibanja ovjeka. Ti zakoni sesve vrste gibanja ovjeka. Ti zakoni seodnose na sile i gibanja koje one uzrokuju.odnose na sile i gibanja koje one uzrokuju.

Zakoni o gibanju obino se dijele na dvaZakoni o gibanju obino se dijele na dvadijela:dijela: kinematikakinematika i kinetika.i kinetika.

KinematikaKinematika se bavi aspektimase bavi aspektimagibanja tijela, poput brzine i ubrzanja bezgibanja tijela, poput brzine i ubrzanja bezobzira na uzroke tih gibanja.obzira na uzroke tih gibanja.

KinetikaKinetika se bavi uincima sila na tase bavi uincima sila na ta


39/78


KinetikaKinetika se bavi uincima sila na tase bavi uincima sila na ta

gibanja. Ispravan zaveslaj kod svih tehnikagibanja. Ispravan zaveslaj kod svih tehnikaplivanja, trebao bi pratiti zakrivljenuplivanja, trebao bi pratiti zakrivljenuputanju preko zamiljene linije kojaputanju preko zamiljene linije kojapredstavlja smjer kretanja tijela. Plivae supredstavlja smjer kretanja tijela. Plivae suuili da ruke povlae nazad pravocrtnouili da ruke povlae nazad pravocrtno

poput vesla te da lakat savijaju samo tolikopoput vesla te da lakat savijaju samo tolikokoliko je potrebno da se taj pokret ostvari.koliko je potrebno da se taj pokret ostvari.Zaveslaj rukom od poetka do kraja bio jeZaveslaj rukom od poetka do kraja bio jegotovo pravocrtan, s neznatnomgotovo pravocrtan, s neznatnompromjenom smjera prema unutra.promjenom smjera prema unutra.

Prevladavalo je miljenje da bi sviPrevladavalo je miljenje da bi svi


40/78


Prevladavalo je miljenje da bi sviPrevladavalo je miljenje da bi svi

pokreti prema unutra ili van smanjivalipokreti prema unutra ili van smanjivaliuinak zaveslaja. Tehnika poznatauinak zaveslaja. Tehnika poznatakaokao akcijaakcija -- reakcijareakcija bazira se nabazira se naNewtonovomNewtonovom zakonu:zakonu:svaka akcijasvaka akcijaizaziva odreizaziva odreenuenu reakcijureakciju. Ova. Ovametoda, za koju danas znamo da jemetoda, za koju danas znamo da jeneuinkovita koritena je prekoneuinkovita koritena je preko

dvadeset godina.dvadeset godina.

Do znaajnog napretka dolo se kad seDo znaajnog napretka dolo se kad se


41/78


Do znaajnog napretka dolo se kad seDo znaajnog napretka dolo se kad se

usavrilausavrila upotreba kameraupotreba kamera..Istraivanje je pokazalo da u svimIstraivanje je pokazalo da u svimtehnikama plivanja zaveslaj ne prati ravnutehnikama plivanja zaveslaj ne prati ravnu

crtu, veda se sastoji od niza malihcrtu, veda se sastoji od niza malihzaveslaja ili impulsa promjenjivog smjerazaveslaja ili impulsa promjenjivog smjera

dok aka ide zakrivljenom putanjom prekodok aka ide zakrivljenom putanjom prekozamiljene linije smjera gibanja tijela.zamiljene linije smjera gibanja tijela.Ovakav pokret rukama pri zaveslajuOvakav pokret rukama pri zaveslaju

najbolje se se primjeuje kod leptirnajbolje se se primjeuje kod leptir--stila,stila,gdje zaveslaj gotovo da oblikuje pjeanigdje zaveslaj gotovo da oblikuje pjeani

sat.sat.

PROPULZIJA U PLIVANJUPROPULZIJA U PLIVANJU


42/78


PROPULZIJA U PLIVANJUPROPULZIJA U PLIVANJU

BuduiBudui dada susu ljudskaljudska biabia predodrepredodreenaenazaza boravakboravak nana kopnukopnu,, nainai uobiajeniuobiajeniplivakiplivaki pokretipokreti krutikruti susu irelativnoirelativnoneuinkovitineuinkoviti.. LjudskoLjudsko tijelotijelojednostavnojednostavnonijenije prilagoprilagoenoeno plivanjuplivanju ii zatozato mumu sese trebatreba

prilagoditiprilagoditi.. NeNe samosamo toto trebamotrebamo prilagoditiprilagoditinainnain disanjadisanja veve moramomoramo potpunopotpunoizmjenitiizmjeniti nainnain upotrebeupotrebe udovaudova dada bismobismo

sese moglimogli kretatikretati krozkroz voduvodu.. IakoIako ovjekovjek nijenijeprirodanprirodan plivapliva,, poboljanjempoboljanjem tehniketehnikeplivanjaplivanja moemomoemo znatnoznatno ubrzatiubrzati kretanjekretanje

krozkroz voduvodu..

Postupno se nauilo daPostupno se nauilo da


43/78


Postupno se nauilo daPostupno se nauilo da

to jeto je otpor tijelaotpor tijela manjimanjibre plivamo. Razvojembre plivamo. Razvojemkraul tehnikekraul tehnike otkriven jeotkriven je

drugi vaan element:drugi vaan element:plivamora imatiplivamora imati

konstantnu propulziju dakonstantnu propulziju dabi promjena brzine bilabi promjena brzine bila

to manjato manja..

U istraivanjima je pokazano da se uinkovitoU istraivanjima je pokazano da se uinkovitoplivanje zasniva na prirodnom zakonu obrziniplivanje zasniva na prirodnom zakonu obrzini


44/78


plivanje zasniva na prirodnom zakonu obrziniplivanje zasniva na prirodnom zakonu obrzinikretanja fluida I tlaku koji se pri tom kretanjukretanja fluida I tlaku koji se pri tom kretanjustvara. Ovaj zakon poznat je kaostvara. Ovaj zakon poznat je kao

BBernoulijevernoulijev principprincip ii kaekae da se sada se sapoveanjem brzine kretanja fluida smanjuje tlakpoveanjem brzine kretanja fluida smanjuje tlakfluidafluida..

Kada fluid prolazi oko objektaKada fluid prolazi oko objekta

--ake, fluid koji ideake, fluid koji ide

preko gornje konveksne povrine ima veupreko gornje konveksne povrine ima veubrzinubrzinu ii manji tlak od fliuda na donjoj konkavnojmanji tlak od fliuda na donjoj konkavnoj

povrini. Razlika izmeu ove dvije struje stvarapovrini. Razlika izmeu ove dvije struje stvarasilu uzgona koju zovemo potisak. Potisak uvijeksilu uzgona koju zovemo potisak. Potisak uvijekdjeluje u smijeru okomitom na smjer kretanja.djeluje u smijeru okomitom na smjer kretanja.

KKroz istraivanja pokazano je da kretanjeroz istraivanja pokazano je da kretanjeake po zakrivljenoj putanji takoer stvaraake po zakrivljenoj putanji takoer stvara


45/78


ake po zakrivljenoj putanji takoer stvaraake po zakrivljenoj putanji takoer stvara

potisak prema naprijed. Plivapotisak prema naprijed. Plivanje se taknje se takererodvija I premaodvija I prema Newtonovom treemNewtonovom treem

zakonu gibanja I principuzakonu gibanja I principuakcijeakcije--reakcijereakcije. Umjesto da aku. Umjesto da aku

povlaimo pravocrtno natrag, vuemo jepovlaimo pravocrtno natrag, vu

emo jezakrivljenomzakrivljenom putanjomputanjom ii presjecanjempresjecanjem

vode stvaramo otpor na kojeg ondavode stvaramo otpor na kojeg onda

djelujemo silom. Ova otkria uvjetovala sudjelujemo silom. Ova otkria uvjetovala sunov pristup plivanju.nov pristup plivanju.

aka se mora povlaiti po zakrivljenoj liniji,aka se mora povlaiti po zakrivljenoj liniji,


46/78


p p j j j ,p p j j j ,tijekom zaveslaja kut koji aka zatvara stijekom zaveslaja kut koji aka zatvara s

putanjom gibanja trba se stalno prilagoputanjom gibanja trba se stalno prilagoavatiavatikako bi se ostvarila maksimalna propulzijakako bi se ostvarila maksimalna propulzijapotiskom.dodatna istraivanja su pokazala dapotiskom.dodatna istraivanja su pokazala dapropulzija, odnosno kretanje, ne nastajepropulzija, odnosno kretanje, ne nastajedjelovanjem sile potiska ili sile vuenja, vedjelovanjem sile potiska ili sile vuenja, ve

kombinacijom obiju sila. Potisak ovisi o prisustvukombinacijom obiju sila. Potisak ovisi o prisustvukrunih vrtloga oko tijela koje vri propulziju ukrunih vrtloga oko tijela koje vri propulziju ufluidu. Neophodno cirkuliranje strujanja ostvarujefluidu. Neophodno cirkuliranje strujanja ostvaruje

se uglavnom promjenom smjerase uglavnom promjenom smjera akeakepotpomognuto znaajnom rotacijom ake ipotpomognuto znaajnom rotacijom ake ipodlaktice.podlaktice.

METODIKA UENJAMETODIKA UENJA


47/78


KRAULKRAUL TEHNIKETEHNIKE PLAN I PROGRAM UENJA KRAULPLAN I PROGRAM UENJA KRAUL

TEHNIKE U KOLITEHNIKE U KOLI

Ako obuka plivanja zapoinje uAko obuka plivanja zapoinje u djeijemdjeijem uzrastu,uzrastu,uobiajeno ju je zapoeti igrama u vodi. Oneuobiajeno ju je zapoeti igrama u vodi. One

su svojim zabavnim i emocionalnimsu svojim zabavnim i emocionalnimznaajkama veoma vano sredstvo za uenjeznaajkama veoma vano sredstvo za uenjeplivanja, a istodobno razbijaju strah od vodeplivanja, a istodobno razbijaju strah od vode

koja je iznimna konica u obuci neplivaa.koja je iznimna konica u obuci neplivaa.Prema znaenju iPrema znaenju i svrsihodnostisvrsihodnosti igre seigre sesvrstavaju u tri osnovne skupine:svrstavaju u tri osnovne skupine:

Metodika obuke tehnike kraulMetodika obuke tehnike kraul


48/78


Metodika obuke tehnike kraulMetodika obuke tehnike kraul

Obuka i usavravanje znanja plivanja, kaoObuka i usavravanje znanja plivanja, kao

dio odgojno obrazovnog procesa,dio odgojno obrazovnog procesa,obuhvaa sustavne postupke utjecaja naobuhvaa sustavne postupke utjecaja naantropoloka obiljeja uenika, procesantropoloka obiljeja uenika, proces

usvajanja i usavravanja motorikihusvajanja i usavravanja motorikihgibanja i na njihovo psihofiziko stanje.gibanja i na njihovo psihofiziko stanje.

Ona se odvija pod nadzorom trenera,Ona se odvija pod nadzorom trenera,uitelja ili instruktora.uitelja ili instruktora.

Proces uenja i usavravanja plivanjaProces uenja i usavravanja plivanja


49/78


kraul tehnikom kao temelja za kasnijukraul tehnikom kao temelja za kasniju

obuku plivanja perajama i ronjenja uobuku plivanja perajama i ronjenja u apnejiapnejiobraobraen je na jednostavan nain sen je na jednostavan nain s

prokuanim metodskim postupcima koji uprokuanim metodskim postupcima koji upraksi daju vrlo dobre rezultate.praksi daju vrlo dobre rezultate.

U poetku je disanje proizvoljno, zatim seU poetku je disanje proizvoljno, zatim seh i di kl j d lij


50/78


na suhom i u vodi usklana suhom i u vodi usklauje s radom lijeveuje s radom lijeve

i desne ruke kako bi se uklopilo u punii desne ruke kako bi se uklopilo u puniciklus rada ruku. Na kciklus rada ruku. Na kraju se usklaraju se usklaujeuje

puni zaveslaj (ruke, noge, disanje).puni zaveslaj (ruke, noge, disanje).

Rad na suhomRad na suhom


51/78


Rad na suhomRad na suhomPrije zapoinjanja uenja na suhom,Prije zapoinjanja uenja na suhom,uenicima je u vodi potrebno demonstriratiuenicima je u vodi potrebno demonstrirati

ispravnu tehniku ovog stila plivanjaispravnu tehniku ovog stila plivanja..predodba o pokretimapredodba o pokretima

prvo se ue pokreti noguprvo se ue pokreti nogu

nastavnik pozorno vodi rauna o pravilnomnastavnik pozorno vodi rauna o pravilnom


52/78


izvoizvoenju vjebe i ispravlja pogrekeenju vjebe i ispravlja pogreke

pokreti rukamapokreti rukama

Na suhom se ui i tehnika disanjaNa suhom se ui i tehnika disanja

o pravilnosti pokreta glaveo pravilnosti pokreta glave

Rad u vodiRad u vodi


53/78


Rad u vodiRad u vodi S uenjem se poinje u plitkoj vodi doS uenjem se poinje u plitkoj vodi do

pojasa, kasnije u dubokoj vodi bazena.pojasa, kasnije u dubokoj vodi bazena.

uvjebavaju pokreti izvedeni na suhom.uvjebavaju pokreti izvedeni na suhom. uobiajeni redoslijed je uvjebavanjeuobiajeni redoslijed je uvjebavanje

rada nogurada nogu rada rukurada ruku

usklausklaivanje nogu i rukuivanje nogu i ruku disanju se u sve tri faze posveujedisanju se u sve tri faze posveuje

posebna pozornost.posebna pozornost.

Rad nogu iz okomitog u horizontalanRad nogu iz okomitog u horizontalanl j j t li k


54/78


poloaj u mjestupoloaj u mjestu plivase akamaplivase akamaispruenih ruku uhvati za rukohvat bazenaispruenih ruku uhvati za rukohvat bazenai postavi u okomit poloaj. Zadaa mu jei postavi u okomit poloaj. Zadaa mu je

radom nogu doi u vodoravan poloaj iradom nogu doi u vodoravan poloaj inastaviti vjebu ispravnim radom nogu.nastaviti vjebu ispravnim radom nogu.

Vjebanje u mjestuVjebanje u mjestu drei se za hvatitedre

i se za hvatitebazena u potpuno opruenom stavu,bazena u potpuno opruenom stavu,

vjeba se rad nogu uz ukazivanje navjeba se rad nogu uz ukazivanje na

pogreke ili pohvaljivanje ispravnog rada.pogreke ili pohvaljivanje ispravnog rada.

OdgurivanjeOdgurivanje o rubo rub bazenabazena


55/78


KlizanjeKlizanje -- odgurivanjemodgurivanjem odod rubaruba bazenabazena sspotpunopotpuno ispruenimispruenim nogamanogama,, plivai kliuplivai kliu

3 do 53 do 5 metarametara, a, a kasnijekasnije do 15do 15 metarametarasamosamo nogamanogama kraulkraul.. Lice je pri tome uLice je pri tome u

vodi, dok je tijelo potpuno oprueno. Ovavodi, dok je tijelo potpuno oprueno. Ovase vjeba moe izvoditi i u bonomse vjeba moe izvoditi i u bonompoloaju, tako da je jedna ruka potpunopoloaju, tako da je jedna ruka potpunoopruena, dok je druga priljubljena uzopruena, dok je druga priljubljena uztijelo.tijelo.

plivanje sa daskomplivanje sa daskom pliva se nogamapliva se nogama


56/78


j g

kraul s ispruenim rukama koje sekraul s ispruenim rukama koje seoslanjaju o dasku.oslanjaju o dasku.

rad nogu iz okomitog u horizontalnirad nogu iz okomitog u horizontalnipoloajpoloaj opruenim rukama u produenjuopruenim rukama u produenjuplivau okomitom poloaju, ne dodirujuiplivau okomitom poloaju, ne dodirujui

se dna bazenase dna bazena

Uenje rada rukuUenje rada ruku u ovoj vjebiu ovoj vjebiodvojeno se ui rad ruku Pliva stoji uodvojeno se ui rad ruku Pliva stoji u


57/78


odvojeno se ui rad ruku. Plivastoji uodvojeno se ui rad ruku. Plivastoji u

pliaku upliaku u pretklonupretklonu sa bradom na vodi.sa bradom na vodi.Ruke su u poetno stavu na povrini, dokRuke su u poetno stavu na povrini, dokse potom zaveslaji prvo izvode jednom, ase potom zaveslaji prvo izvode jednom, a

zatim drugom rukom.zatim drugom rukom.

Vjebanje zaveslaja u horizontalnomVjebanje zaveslaja u horizontalnoml j j d i d kpoloaju jednom i drugom rukom


58/78


poloaju jednom i drugom rukompoloaju jednom i drugom rukomplivase najprije nasloni nogama na rubplivase najprije nasloni nogama na rubbazena ili stuba. Potom isprui tijelo sbazena ili stuba. Potom isprui tijelo s

uvinuemuvinuem. dok se jednom rukom vjeba. dok se jednom rukom vjebapridrava se za hvatite bazena, drugapridrava se za hvatite bazena, drugaruka radi pravilan zaveslaj. U ovoj vjebiruka radi pravilan zaveslaj. U ovoj vjebibrada je iznad vode, a disanje proizvoljno.brada je iznad vode, a disanje proizvoljno.Vjeba se izvodiVjeba se izvodi naizmjenicenaizmjenice s jednom pas jednom pa

drugom rukom.drugom rukom.

NAJEE POGREKENAJEE POGREKE


59/78


KOD KRAUL TEHNIKEKOD KRAUL TEHNIKE

este su pogreke tijekom obuke ieste su pogreke tijekom obuke i

usavravanja.usavravanja.

Pogreke u radu nogu:Pogreke u radu nogu:

NeusklaNeusklaenost ritma pokreta ( aritmija)enost ritma pokreta ( aritmija)Pokreti nisu okomiti gorePokreti nisu okomiti gore doljedolje

Udarac nogom izvodi se iz koljenaUdarac nogom izvodi se iz koljena

pete izlaze odvie van povrine vodepete izlaze odvie van povrine vodenoge su ukoenenoge su ukoeneprsti stopala se okreu vaniprsti stopala se okreu vani


60/78


prsti stopala se okreu vaniprsti stopala se okreu vani

Pogreke u radu ruku i disanjuPogreke u radu ruku i disanju::zaveslaj nije paralelan sa uzdunom osovinomzaveslaj nije paralelan sa uzdunom osovinom

tijelatijelazaveslaj je kratakzaveslaj je kratakizraen je nesklad izmeu zaveslaja i disanjaizraen je nesklad izmeu zaveslaja i disanja

(udah za vrijeme osnovnog dijela zaveslaja)(udah za vrijeme osnovnog dijela zaveslaja)izdisaj je nepotpunizdisaj je nepotpunglava zadrana u okrenutom poloaju nakonglava zadrana u okrenutom poloaju nakon

udisajaudisajaruka u vodu ulazi prije laktom nego akomruka u vodu ulazi prije laktom nego akom

rukeruke susu ukoukoeneene tijekomtijekom vravraanjaanja krozkroz zrakzrak

kk k k tij ktij k l jl j


61/78


rukeruke ukoeneukoene tijekomtijekom zaveslajazaveslaja

Pogreke u poloaju tijela, glave ikordinacije pokreta su :

Dubok poloaj tijela i glavePodizanje glave radu udaha

Tablica greaka i vjebi za ispravljanjekod rada nogu u kraul tehnici


62/78


Pogreka Posljedica Uzroci pojave Nain

ispravljanja

Pravilan rad

Noge udaraju

po povrini vode

Smanjena

efikasnost radanogu

Pretjerano

visoki poloajtrupa i nogu u

vodi,

nepotrebno

savijanje nogu u

koljenu

Vjebe s i bez

daske s dubokimpoloajem trupa

i nogu, male

amplitude

plivanje s

visoko dignutom

glavom

Optimalna

dubina kojaomoguava

kvalitetan

udarac nogama

nadolje

Noge rade samo

iz koljena

Smanjena

propulzivnostrada nogu

Neispravna

obukanepotrebni tonus

natkoljenice

Plivanje nogu

kraul, leno izbedra

Poetni udarac

poinje iz kukaprenosi se na

bedro, koljeno i

stopalo

Pogreka Posljedica Uzroci

pojave

Nain

ispravljan

Pravilan

rad


63/78


pojave ispravljan

ja

rad

Pretjerano

duboki radnogama, stopala

ne dolaze na

povrinu

Veliki otpor koji

smanjuje brzinuplivanja, snaga

muskulature nije

u mogunosti

provesti udarac

Trup je previe

uvinut ukarlinom

zglobu

Rad na suhom,

na mjestu, narubu bazena s

daskom savijene

ruke

Noge rade

optimalnomamplitudom i

dubinom kukova

Velika

amplituda rada

nogu

Nedovoljno

efikasan rad

nogama

Nepravilna

obuka uenja,

nepotrebnasloboda kretnje

Plivanje malih

dionica

maksimalnombrzinom ne

velikim

amplitudama

Udarac nogama

treba biti po

amplitudioptimalan


ispravljanja

Pravilan rad


64/78


Stopala sunedovoljno

ispruena

Stopala koe itime smanjuju

brzinu plivanja

Slabagibljivost

skonog

zgloba

Vjebe nasuhom i u vodi

za gibljivost

skonog

zgloba

Efikasan rad sepostie ako su

prsti maksimalno

okrenuti prema

unutra

Mala

amplituda

kretanja nogu

Kretnja je

nogama malog

efekta, miiise brzo

umaraju

Nepotreban

pretjerani

tonus miia

Plivanje

nogama

promjenjivimtempom uz

optimalnu

amplitudu

Optimalna

amplituda iznosi

30-40 cm odpovrine vode

Prsti noguokrenuti na van

Neefikasan radnogama

Nedovoljnogibljiva stopala

Vjebe zagibljivost

stopala

plivakim

perajama

Plivanje nogu kraulsa palcima unutra

Pogreka Posljedica Uzrocipojave

Nainispravljan

ja

Pravilanrad


65/78


ja

Ruke prebrzo

ulaze u vodu

udarajui po

njoj

Udaranje po

vodi izaziva

koenje i

zamaranje.Naruava se

pravilno

skladno

kretanjerukama

Brzo kretanje

ruku kroz zrak

Vjebe

kretanja ruku

na suhom i u

vodi. Vjebeprijenosa ruku

kroz zrak,

usuglaavanje

rada ruku

Zabadanje

palca ake,

ruke u vodu

Ruka po

dolasku na

povrinu vripritisak na

vodu

Zaveslaj je

usmjeren

prema dolje,neadekvatna

kretnja i

utroak sile

Pliva treba

dodatni

oslonac zaravnoteu

Plivanje uz

pomojedne

ruke druganaprijed ili uz

bedro

Isto kao gore

obratiti

pozornost naprvu fazu

zahvaanja


Nainispravljan

ja

Pravilanrad


66/78


ja

Suvino

dugo trajanje

faze ulaska u

vodu

Ruka dugo

lei u

pasivnom

poloaju

ispruena

naprijed,

pada tempo,a time i

brzina

plivanja

Loa tehnika,

slaba snaga

ruke,

neusuglaen

rad ruku

Vjebe za

ruke jedna-

druga ruka

visoki

laktovi, brzo

plivanje

rukama i ukoordinaciji

Ruke poinju

fazu

zahvaanja

oko20-30 cm

od povrine

vode


Nainispravljan

ja

Pravilanrad


67/78


ja

Ulazak ruke u

vodu laktom

prije negoakom i

podlakticom

Poveava se

otpor i

smanjujeefikasnost

zaveslaja

Nepotrebna

kretnja i

utroak energije

Fiksirati ruku u

laktu, visoki

poloaj lakta

Red ulaska u

vodu: palac,

podlaktica,lakat uz rotaciju

trupa

Zaostajanjeake podlaktice

za vrijeme

zaveslaja tzv.

Peglanje vode

Smanjenipozitivni otpori

a time i

efikasnost

zaveslaja

Niski poloajlakta, lakat

prethodi aci,

aka i

podlaktica nisufiksirane

Specijalnevjebe

pojaavaju

fleksore

podlaktice,jaaju kretnje

tijekom

zaveslaja

Fazazahvaanja

poinje

kretnjom ake,

podlaktice dovertikale


Nainispravljan

ja

Pravilanrad


68/78


ja

Kretanje

pruene

ruke u fazivraanja

ruke kroz

zrak

Nepotreba

n tonus

muskulature kod

prijenosa,

utroakenergije,

brzo

umaranja

Posljedica

loe obuke

ili krivenavike

Vjebe

ruku za

visokipoloaj

laktova

Visoki

poloaj

laktova,prijenos

kao klatno

kroz zrak(6x noge)

bumerang

prijenos(2x noge)

Pogreka Posljedica Uzroci pojave Nainispravljanja

Pravilan rad

Klizanje

vode u

Pada snaga

zaveslaja a

Pomanjkanje

kontrole

Vjebe

zaveslaja

Zaveslaj

poinje


69/78


vode u

stranu i na

van (cik-

cak)

zaveslaja a

time

horizontalna

brzina

zaveslaja

kontrole

kretanja

ake

zaveslaja

rukama sa

palama

poinje

radom ake,

podlaktice

do vertikale

Zaveslaj

pruenom

rukom

Smanjuje se

efikasnost

zaveslaja,

umor

Pogreka u

uenju

Vjebe na

suhom sa

gumama i u

vodi uzzaveslaj

Lomljenje

ruke u laktu

i vjebanje s

zaveslaja


Pravilan rad

Zaveslaj se

vri u stranu

Smanjuje se

efikasnost

Pogreka

uenja

Vjeba za

ruke

Zaveslaj

ispod


70/78


vri u stranu efikasnost

zaveslaja,

trup se

poinje

izvijati

uenja,

pomanjkanje

snage ruku

ruke ispod

zamiljene

osi tako da

je ista na

zapeu

Kratki

zaveslaj,

ruke se vadeiz vode kada

dou do

vertikale

Smanjena

efikasnost

zaveslaja

Pogreka u

uenju

Vjebe za

zaveslaj po

fazama i ukoordinaciji

Zaveslaj ima

faze:

zahvaanjepovlaenje,

otiskivanje,

vaenje iprijenos

kroz zrak


Pravilan rad

Na kraju Nepotrebna Posljedica Plivanje Dinamika


71/78


j

otiskivanjakretnja trzaj

ake

usmjerennagore

p

kretnja kojapotapa

plivaa i

izaziva lopoloaj tijela

j

loe obuke,ili kasnijeg

pogoranja

tehnike

j

sporimtempom,

izvlaenje

ruke prikraju faze

otiskivanja,

brzo

plivanje

zaveslaja pofazama,

izvlaenje

ruke iz vodebez otpora

Spori

zaveslaj

Slab

provlak,

mala brzina

kretanja

prema

naprijed

Nedovoljna

sila ruku i

lea

Vjebe za

silu ruku,

max.

frekvencija

zaveslaja

Optimalni

broj

zaveslaja


ispravljanja

Pravilan rad

Visoki poloaj Poveanje Nedovoljan Vjebe bez Vodoravan


72/78


glave, trup jeprevie uvinut

ili nisko

uronjen u

vodu

frontalnogotpora,

naprezanja

miia vrata,

ramena, lea

rad napoloaju

hidrodinamin

osti tijela

disanja,klizanje po

vodi, plivanje

nogama glava

u vodi

poloaj, glavau prirodnom

poloaju, voda

do nivoa kose

Niska bedra u

odnosu na

povrinu vode

Povean

frontalni otpor

Pogreke u

uenju, lo

poloaj tijela

Vjebe

hidrodinamin

osti na prsa i

lea

Bedra na

povrini vode

Otklon tijela

lijevo- desno

Poveanje

poprenog

presjeka, vei

frontalni

otpori

Kad ruka kod

urona prelazi

sagitalnu

povrinu

Demonstracija

pravilnog rada

vjebe na

suhom i u vodi

Minimalni

otkloni lijevo

desno od

zamiljene osi

Pogreka Posljedica Uzroci pojave Nain ispravljanja Pravilan rad

Pretjerana

rotacija tijela sa

boka na bok

Poveavaju se

nepotrebne

kretnje otpori

Neodravanje

ravnotenog

poloaja

Plivanje jednom

rukom, druga

ispruena lice u

Rotacija oko

uzdune osi max.

45 stupnjeva


73/78


boka na bok kretnje, otpori poloaja,

pretjeranarotacija kod

udaha i nakon

urona ruke

ispruena, lice u

vodi bez disanja

45 stupnjeva

Pretjerani uronglave u vodu Voda se prelijevapreko glave,

poveava se otpor,

oteano disanje

Pretjerani radnogama, visok

poloaj trupa ili

slaba kontrola

poloaja glave

Vjebe plivanja savisokim poloajem

glave, bez disanja

nakon odbijanja

od zida

Poloaj glave uproduetku tijela

Kod udaha rukaodlazi u stranu

Poveava se otpor Trai se dodatnioslonac za zaveslaj

Usuglaavanjekretnje ruke i

disanja, kod

vraanja glave za

udah

priljubljivanjeranena na uho

Ruka se ubada nazamiljenu os

tijela u ispruenju

Pogreka Posljedica Uzroci pojave Nain ispravljanja Pravilan rad

Prejako

vraanje glave

Iskrivljuje se

disanje, tetna

Neravnomjern

o vraanje

Vjebe

disanja,

Sukcesivno

okretanje


74/78


za udah dopunskakretnja trupa

glave na udisaj zadraj glave,lagano

vraanje za

udisaj

glave bezgrubih pokreta

i otklona od

okomice

Zakanjelookretanje

glave za udah

Naruen ritamkretanja ,

smanjena

brzina

plivanja

Nedovoljnouenje disanja

i ispravljanje

pogreke

Vjebe disanjai radu ruku na

mjestu i

kretanju,

plivanje u

koordinaciji

Okretanjeglave brzo i

sinkronizirano

s radom ruku

Literatura:Literatura:


75/78


VolanekVol

anek, B.: Bit plivanja. Kinezioloki fakultet Sveu

ilita u Zagrebu,, B.: Bit plivanja. Kinezioloki fakultet Sveu

ilita u Zagrebu,Zagreb, 2002.Zagreb, 2002.

VolanekVolanek, B.: Sportsko plivanje. Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita, B.: Sportsko plivanje. Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita uuZagrebu, Zagreb, 1996.Zagrebu, Zagreb, 1996.

CounsilmanCounsilman, J. E.:, J. E.: TheThe sciencescience ofofswimmingswimming.. Prentice_HallPrentice_Hall,, incinc., New., New

JerseyJersey 1968.1968. KAPUS,KAPUS, VenceslavVenceslav, TRUMBELJ, Boro., TRUMBELJ, Boro. PlavanjePlavanje : uenje: uenje inin osnoveosnovebiomehanikebiomehanike : slovenska: slovenska olaola plavanjaplavanja za novoza novo tisoletjetisoletje :: ubenikubenik zazauenceuence--tudentetudente, uitelje, uitelje--profesorjeprofesorje,, trenerjetrenerje inin starestare, (Zbirka Voda, naa, (Zbirka Voda, naaprijateljica). Ljubljana: Fakulteta za port,prijateljica). Ljubljana: Fakulteta za port, IntitutIntitut za port, 2001. 396 str.,za port, 2001. 396 str.,ilustrilustr., tabele. ISBN 961., tabele. ISBN 961--60166016--8383--0. [COBISS0. [COBISS--ID 109910784]ID 109910784]

PetriPetri, S.: Model informacijskog sistema praenja uenja plivanja, S.: Model informacijskog sistema praenja uenja plivanja --neplivaa u Splitu. Zbornik radova, 1. Savjetovanje o uenju plineplivaa u Splitu. Zbornik radova, 1. Savjetovanje o uenju plivanja,vanja,MurskaMurska SobotaSobota, 1994., 1994.

PetriPetri, S. i V., S. i V. KapusKapus: Ocjenjivanje znanja plivanja sudionika programa: Ocjenjivanje znanja plivanja sudionika programa

uenja plivanja (nepliva

a). Zbornik radova, 1. Savjetovanje o u

uenja plivanja (neplivaa). Zbornik radova, 1. Savjetovanje o uenju

enjuplivanja, Murskaplivanja, Murska SobotaSobota, 1994., 1994.

PetriPetri, S.: Program obrazovanja studenata i profesora fizike kulture, S.: Program obrazovanja studenata i profesora fizike kulture izizpredmeta plivanje. Zbornik radova, 1. Savjetovanje o uenju plivpredmeta plivanje. Zbornik radova, 1. Savjetovanje o uenju plivanja,anja,MurskaMurska SobotaSobota, 1994.., 1994..

OTPORIOTPORI


76/78


NavestNavest emoemo glavneglavne faktorefaktore kojikoji koekoe plivaaplivaa uu vodivodi::

eonieoni otporotporKretanje plivaa uzrokuje gomilanje tlaka u vodi ispred njega tKretanje plivaa uzrokuje gomilanje tlaka u vodi ispred njega to uzrokujeo uzrokujeeoni otpor. Taj tlak se pojavljuje tamo gdje je tijelo zaobljeneoni otpor. Taj tlak se pojavljuje tamo gdje je tijelo zaobljeno.o.npr. Glava, ramena, kukovi. Svaka turbulencija vode uzrokujnpr. Glava, ramena, kukovi. Svaka turbulencija vode uzrokuje putujuie putujui

val na povrini vode. Vei dio strujanja koje nastaje uslijval na povrini vode. Vei dio strujanja koje nastaje uslijed tihed tihturbulencija odlazi nazad ispod tijela, a ne pored njega. Uturbulencija odlazi nazad ispod tijela, a ne pored njega. U sluaju dasluaju daplivapodigne glavu previsoko, automatski mu se sputaju kplivapodigne glavu previsoko, automatski mu se sputaju kukovi i nogeukovi i nogeto poveava eoni otpor. Rotirajui tijelo u prirodnom ritto poveava eoni otpor. Rotirajui tijelo u prirodnom ritmu zaveslajamu zaveslaja

uzrokujemo male promjene strujanja oko zaobljenih dijelovauzrokujemo male promjene strujanja oko zaobljenih dijelova tijela.tijela. Rotacija tako Rotacija takoer omoguuje plivau da koristi velike miie trupa ser omoguuje plivau da koristi velike miie trupa spoveanim uinkom.poveanim uinkom.

OTPORIOTPORI


77/78


Otpor trenjaOtpor trenja

Uzrokovan je otporom vode kojaUzrokovan je otporom vode kojastruji preko koe plivaa. Smatra se dastruji preko koe plivaa. Smatra se daovaj otpor ima veoma mali negativan uinak naovaj otpor ima veoma mali negativan uinak napropulziju. Pokazalo se da brijanjem tijelapropulziju. Pokazalo se da brijanjem tijela

poveavamo brzinu plivanja. Vjerovalo se da jepoveavamo brzinu plivanja. Vjerovalo se da jeto vie psiholoki uinak, zbog poveaneto vie psiholoki uinak, zbog poveaneosjetljivosti na strujanje vode, aliosjetljivosti na strujanje vode, ali

SharpSharp ii CostillCostill((1989) pok1989) pokazali su da brijanjeazali su da brijanjedaje i odredaje i odreene mehanike prednosti.ene mehanike prednosti.

RepniRepni otporotpor


78/78


p pRazdvajanje iliRazdvajanje ili usisavanjeusisavanje reparepa -- nastaje kadanastaje kada

tlak vode nije dovoljno jak da potjera vodutlak vode nije dovoljno jak da potjera vodu

prema stopalima. Voda tako ulazi iza plivaa iprema stopalima. Voda tako ulazi iza pliva

a iispunjava prazninu. Otpor stvara voda koja seispunjava prazninu. Otpor stvara voda koja se

kree prema naprijed umjesto da ide izakree prema naprijed umjesto da ide iza

plivaa. Razlika u tlaku uzrokuje da negativnaplivaa. Razlika u tlaku uzrokuje da negativnastrujanja vuku plivaa nazad.strujanja vuku plivaa nazad. RepniRepni otporotpormoe nastati i uslijed loeg vodoravnogmoe nastati i uslijed loeg vodoravnog

poloaja tijela, to takoer uzrokuje separacijupoloaja tijela, to takoer uzrokuje separacijuvodenih strujanja iza plivaa.vodenih strujanja iza plivaa.

Documents

Vodic za pripremu ispita - kraul tehnika