Vodič Za Kupnju Brdskog Bicikla - BK TIMUN

5/21/2018 Vodi Za Kupnju Brdskog Bicikla - BK TIMUN

1/37

CJELOVITI VODIC ZA KUPNJUBRDSKOG BICIKLAza podrucje Splita i okolice
http://www.bktimun.hr/http://www.bicikla.com/


2/37

Prvi cjeloviti vodi za kupnjubrdskog bicikla

Tiskano i elektronsko izdanjeIzdanje prvo, veljaa 2012.

Autor: Vedran MedveekNakladnik: Speed commerc d.o.o.

Ilustracija: Andrea MusaRecenzija: Vinko MiketekLektura: Dunja Bebek

Grako oblikovanje: Vedran Medveek

Naklada tiskanog izdanja: 750 primjeraka

Glavni pokrovitelj:

Pokrovitelji:

Ovaj vodi je besplatan.Na eventualne pogreke molimo skrenite nam pozornost

porukom na [email protected]

2012 BK TIMUN. Sva prava pridrana.

UvodTreba li mi ba MTB?

MTB - podjela prema izvedbi Hardtail Full suspension

MTB - podjela prema namjeni Cross Country (XC)

All Mountain (AM)Downhill (DH)

Par crtica o teini MTB-aGdje kupiti MTB, a gdje ne?

Kada kupiti MTB?Osnovna pravila pri odabiru

Zato je veliina prvi i najvaniji kriterij?Malo o proizvoaima bicikala

Malo o proizvoaima komponenti

Rame (okviri), materijali, tehnologije izradeSuspenzije (amortizeri): prednji, zadnji

Kotai (nabe, bice, obrui, gume, tubeless)Pogon, lanac, kazeta

Prednji i stranji mjenjaiRuice mjenjaa, buiri, sajle

Konice (v-brake, diskovi)Pedale (obine, at, clipless)

Sjedalo, cijev sjedala, volan, lulica, gripovi

OFFTOPIC

Biciklistika opremaBiciklistika odjeaBiciklistiki ruksak

NavigacijaSpecijalizirani alati

Savjeti za krajO nama
http://www.garmin.hr/mailto:info%40bktimun.hr?subject=Na%C5%A1a%20san%20van%20gre%C5%A1ku%20u%20vodi%C4%8Du%20i%20sad%20%C4%87u%20van%20se%20rugat%21http://www.bktimun.hr/http://www.garmin.hr/http://www.comet.hr/http://www.lera.hr/http://www.bicikla.com/mailto:info%40bktimun.hr?subject=Na%C5%A1a%20san%20van%20gre%C5%A1ku%20u%20vodi%C4%8Du%20i%20sad%20%C4%87u%20van%20se%20rugat%21


3/37

Ovaj vodi namijenjen je svima koji razmiljaju o kupovini brdskog bicikla, engl.mountain bike (MTB), preciznijecross country(XC) bicikl, a ive u ili graviraju Spli-tu i okolici. Kakav MTB mi treba, gdje ga kupi - a gdje ne, kako izabra odgovarajuuveliinu, koju razinu opremljenos, kako uskladi boju bicikla s bojom oiju nekasu od pitanja kojima pokuavamo da odgovor. Specino teak i surov, kameniteren Dalmacije daje naglasak odreenim aspekma koje treba razmotri pri

odabiru brdskog bicikla, a o njima emo detaljno u nastavku. Takoer, dajemopreporuke gdje moe potrai bicikl, dijelove i opremu, a gdje obavi servis.

To bi trebalo bi prvo pitanje koje si postavlja. Mi emo pomoi, ali tvoja je zadnja.

MTBje postao dominantan oblik bicikla kojeg viamo na asfaltu, iako mu tu ubi nije mjesto. A zato je to tako - ne znamo. Ako misli bicikl vozi uglavnompo gradu, povremeno sii s asfalta da bi kroz parki doao do kue, napravi krug

oko Marjana po ces - preporuujemo da pogleda trekking ili gradski bicikl.Isna, izbor takvih modela je manji, ali i loginiji, pa se ispla potrudi u nabavi.

Trekking je vrlo interesantna kategorija iz vie razloga: ugodniji je poloajvozaa, ima vee kotae (bicikl je bri, bolje upija manje neravnine), tanjegume (manji otpor = manji umor), prilagoen prijenos, veina ih dolazi oprem -ljena za urbano okruenje bitnom opremom - prednjim amorzerom, blatobr-anima, svjetlima i prihvatom za prtljanik s bisagama, a za razliku od gradskihmodela ne isporuuju se s koaricom na volanu i Hello Kiy naljepnicama.

Gradski modeli, osim jo udobnijeg poloaja vozaa, donose neka zanimljiva

rjeenja prilagoena namjeni. Tako se mogu sres modeli sa remenom koji umjes-to lanca prenosi snagu na zadnji kota, to u kombinaciji sa mjenjaem u zadnjojnabi (bukuli, glavini) ima bezbroj prednos od kojih je najbanalnija izostanak crnihtragova ulja na desnoj nogavici. Tu su jo i svjetla pogonjena dinamom koji je takoeresto smjeten u jelu nabe, koarica, zvono i spomenuta Hello Kiy naljepnica :)Ako si i dalje ustrajan u odluci da je MTB za tebe, onda moemo dalje. Ako tepojam gradskog ili trekking bicikla zaintrigirao, prosurfaj malo netom. Namaponestaje papira, a Internet i biciklizam idu ruku pod ruku.

klasiniXC bicikl[hardtail]

primjeraktrekkingbicikla

UVOD

treba li mi bas MTB?

vodic za kupnju brdskog bicikla

gradskibicikl

kojeg bi svatkopoelio


4/37

Ako zanemarimo podjelu na jeine i skupe, lijepe i rune, kvalitetne i nekvalitetne, osnovna podjela brdskih bicikala je konstrukcijska, a veza-na je za postojanje ili nepostojanje stranje suspenzije (stranjeg amorzera, shocka). ea varijanta MTB-a je ona bez stranje suspen-zije, a naziva se hardtail (tvrdorepi). Varijanta sa shockom naziva se full-suspension ili fully. Obje varijante imaju prednju suspenziju. Posto-

ji jo nekoliko konstrukcijskih varijan MTB-a, ali te su na ovim prostorima skoro pa egzone: rigid je MTB bez prednje suspenzije, tj. ima krutuvilicu, dok 29-er(twentyniner) ima 29 (inne, colne) kotae umjesto standardnih 26. Svaki oblik MTB-a ima svoju publiku, a mi se sada vraamo osnovnoj podjeli.

MTB - PODJELA PREMA IZVEDBI

HARDTAIL HT FULL SUSPENSION FSFullyje kompliciranija izvedba MTB-a koja ugradnjom stranje suspenzije donosibolju upravljivost na tekom terenu, veu udobnost, ali i neto drugaiji sl vonje.Kao to prednji amorzer upija neravnine i priguuje vibracije i udarce sa pred -njeg kotaa na ruke i jelo vozaa, tako stranji amorzer upija iste te udarcei vibracije sa stranjeg kotaa. Rezultat je udobnija vonja i bolji kontakt biciklas podlogom. Na kupnjufully-a se u pravilu odluuju biciklis nakon to su nekovrijeme kilometre skupljali na hardtailu, to je i neko nepisano biciklisko pravi-lo: na hardtailunaui vozi, a onda kupi fully-a i uivaj. Upravljivost i udobnost

fullsuspensionMTB-a dodatno dolazi do izraaja na dalmanskom kamenjaru.Nedostataka je nekoliko, a neke smo ve spomenuli: poveana je teinabicikla, znatno im je vea cijena, manji je izbor modela, odravanje im

je skuplje i neto ee zahtjeva usluge specijaliziranog servisa, dok uvonji generiraju gubitak energije pri pedaliranju zbog konstantnog radasuspenzije uslijed pomicanja jela vozaa (pojam znan kao bobanje).

Ako si se ipak odluio za fully-a, osim panje koju treba posve pri izboru shocka, obra panju i na konstrukciju stranjeg trokuta. Nain na koji se dijelovi ( link-ovi) stranjeg trokuta gibaju u svom radu prenosei sile udarca i sile koenja na shock predmet je izuavanja u razvojnim centrima svih veih proizvoaa, a veinarjeenja je patenrana i nose nekakve trgovake nazive. Osim sa najjednostavnijim Single-pivot dizajom i njegovim derivatom Four-link, moi e se sres i sa Horst,DW-Link, ICT, CVA, Maestro, VPP, ABP, Full Floater, itd. Vie informacija o ovim konstrukcijskim rjeenjima, njihovim prednosma i manama potrai na Internetu.

hardtail full suspension

Hardtail ima sve to brdski bicikl treba ima. To je najei, logian izborza kupnju prvog brdskog bicikla. Hardtail modeli sa istom razinom opremeznatno su jeiniji nego njihova full-suspension braa, vei ih je izbor, tesu jednostavniji za odravanje. Osim u nedostatku stranjeg amorzera ipripadajue konstrukcijske razlike, ne postoji razlika izmeu hardtaila i fully-a; svi ostali dijelovi su idenni, kao i koriteni materijali i tehnologije izrade.

Nije loe spomenu da su hardtail modeli nezanemarivo laki od ful-ly-a, to nije mala stvar. O teini MTB-a e bi jo rijei, ali za sada vri -

jedi istaknu da profesionalni XC vozai na utrkama preferiraju hard-tail varijantu, dijelom zbog spomenute manje mase, a dijelom zbog veeekasnos u prenoenju snage pedaliranja (nema gubitka snage pripedaliranju koja nastaje uslijed neeljenog rada stranje suspenzije).


5/37

MTB - PODJELA PREMA namjeniKao to bicikl prema namjeni moemo podijeli na brdski, cestovni i gradski, kategorija brdski bicikl (mountain bike, MTB) obuhvaa neko-liko podjela koje vrijedi istaknu. Iako pod pojmom brdski bicikl svi mislimo na istu stvar, preciznije bi tu stvar bilo nazva cross country (XC) bicikl.itav ovaj vodi posveen je upravo izboru XC bicikla, iako je odreenim dijelom primjenjiv i na ostale, nie opisane kategorije brdskog bicikla.

cross country xc

Cross country (XC) daleko je najpopularniji oblik brdskog bicikla. Namjenamu je vonja po svim vrstama terena; cestama, makadamima i utabanimumskim stazama. Lagani su, dolaze u hardtail i full suspension varijan, ahod prednje i stranje suspenzije kree se od 80 i ne prelazi 130mm. Za pri-

jenos snage vozau je na raspolaganju od 18 do 30 brzina, a za zaustavl-janje v-brake ili disk konice. Gume su uvijek promjera 26 (osim u spome -nutoj 29-er varijan), irine od 1.8 do 2.35, sa umjerenim ripnama.XC bicikl vjerojatno je najsvestraniji oblik bicikla. Zahvaljujui irokomrasponu prijenosa i maloj teini rado se penje u brdo, a suspen -zija mu omoguava udobno savladavanje umjereno tekih terena. Go -tovo svaka staza na Marjanu, Kozjaku ili Brau prohodna je za XC bicikl,

pod uvjetom da voza ima odreenu vjenu i kondiciju. Cijene u trgovi -nama im se kreu od nekih 2.000kn pa do nekoliko desetaka sua kuna.XC bicikli svestrano se i koriste; kao prijevozno sredstvo, rekreavno, pustolov-no ali i natjecateljski. XC utrke u RH poprilino su popularan oblik natjecanja.

all mountain AM

All Mountain(AM) je bliski roak XC-a dizajniran za iskusnije vozae koji od bicik-la trae veu prohodnost po tekom terenu. Dolaze u hardtaili full suspensionvarijan, robusnije su graeni i stoga neto vee teine. Hod suspenzija je od130 do 160mm, hidraulini diskovi su standard, kao i 26 gume s izraenim rip -nama, irine vee od 2.3. Prijenos se esto odvija na manjem broju kombinacijabrzina, a bicikl se s neto manje oduevljenja penje u brdo, u odnosu na XC.AM klasa je polovica puta izmeu XC i u nastavku opisane DH verzije. AM je ag-ilniji na tekim terenima, vie prilagoen slobodi kretanja i uitku u spustu s brdanego penjanju na is. Redom spadaju u vii cjenovni razred, od 5.000kn navie.

cross country [fully] all mountain



6/37

Downhill bicikli slue za adrenalinski uitak u sputanju potekom, strmom terenu. To su najee full suspension modeli sa izrazitovelikim hodom suspenzija, od 160mm navie, izrazito robusne konstruk-cije (a me i vee teine), vrlo irokih 26 guma (2.5-3.0) s jako izraenimripnama. Hidrauline konice su standardna pojava, a prijenos je vrloogranienog kapaciteta. DH bicikli se nerado penju u brdo, pa se DH vozaisnalaze za prijevoz bicikla do poetka spusta ili bicikl jednostavno guraju.

downhill dhnastavak

Smanjenje teine MTB-a je Sve gral bicikliske industrije. U toj utrci zaskidanje grama koriste se najmoderniji (itaj: najskuplji) materijali i naj-

naprednije tehnologije obrade. elik je odavno ustupio svoje mjesto la-ganim legurama aluminija, te karbonu i tanu, a razlika u teini je jednaod osnovnih razlika izmeu komponen iste namijene a razliite cijene.Veina proizvoaa bicikala i dijelova s ponosom e istaknu teinu svogproizvoda. U grubim crtama, za hardtail MTB model s aluminijskomramom - sve ispod 12kg moemo rei da je odlian rezultat. Za full sus-pension je to otprilike 13kg. Velika panja posveuje se teini kotaa iguma jer su to komponente bicikla u stalnoj rotaciji, tzv. rorajua masa,iji je utjecaj na vonju i vozaa vei nego to brojka u gramima opisuje.

Prvo emo odgovori gdje se ne kupuje kvalitetan brdski bicikl. Kvalitetanbrdski bicikl ne kupuje se u samoposlugama (maxi-super-hiper-neto mar-kema). Ili jo bolje reeno, kvalitetan bicikl se ne nalazi na polici izmeusezonskog povra, builice i drvne grae po cijeni od 499kn. Naravno, sli -

jedi objanjenje: bicikli koji se prodaju u takvim centrima svega i svaega subicikli proizvedeni bez ikakve kontrole kvalitete i bez ikakvog standarda. To -

liko toga je pogreno na takvim biciklima da je teko uope poe. Cijena jeneupuenom oku primamljiva, a nama je teko ospori da takav proizvodnema sve to ima njegov viestruko skuplji "blizanac" u specijaliziranoj trgovinibiciklima. Kupnja takvog bicikla je ustvari kupnja jednokratnog proizvoda, jernijedan serviser za takav bicikl ne moe narui zamjenske dijelove. Ugraenidijelovi su izvan svih standarda koje bicikliska industrija godinama njeguje,pa je i zamjena najbanalnijih komponen poprilino frustrirajua. Nerijetkoe na vrama servisa bicikli uoi natpis kako ne primaju na servis bicikle ku-pljene u samoposlugama i trgovakim centrima (s par naziva takvih centara, dase razjasne sve dvojbe). Osim nestandardnih komponen, razina kvalitete iz-rade i koritenih materijala je na izrazito niskom nivou. Od prosjenog MTB-a iz

samoposluge loiji izbor je jedinofull suspensionmodel iz te iste samoposluge.

Iza ovih rijei stojimo.

Kvalitetan bicikl moe kupi na vie mjesta. Prvo odlui da li eli novi bicikl, ilibi rabljeni mogao zadovolji tvoje potrebe i elje. Polovni bicikl dobra je inves-cija. Bez obzira koliko novca imao na raspolaganju, izborom polovnog dobie nekoliko klasa bolji proizvod. Kao i kod automobila. Polovne bicikle potraina internetskim oglasnicima pa Njukalo (www.njuskalo.hr) ili KupiProdaj

(www.kupiprodaj.hr), na specijaliziranim bicikliskim forumima (www.drop-bike.com) ili newsgrupi hr.rec.bicikli.

Bez obzira koji polovni bicikl odabrao, uz svaki bi trebao trai (i dobi) origi-nalni raun (i/ili garantni list) s naznaenim serijskim brojem rame (okvira).Bicikl bez rauna sa sobom nosi sumnju da je ukraden, a bicikl bez rauna sa

PAR CRTICA O TEZINI MTB-a

GdJE KUPITImtb?

downhill


7/37

uklonjenim ili do neprepoznatljivos oteenim serijskim brojem rame gotovoje sigurno otuen. Serijski broj rame nalazi se na njenom dnu, ispod pogonai sastoji se od kombinacije brojki i slova koji se trebaju podudara sa onimnapisanim na raunu/garantnom listu. Bez obzira koji bicikl odabrao, njegovacijena ne moe bi nerealno niska u odnosu na vrijednost. Ne moe kupibicikl vrijedan 10.000kn za 500kn i oekiva da je s m biciklom sve u redu.

Takoer, prilikom kupovine, osim detaljnog pregleda svih komponen, poseb-nu panju obra na ramu. Trai udarce, udubljenja (ne ona kozmeka, gdjeje boja malo izgrebana), a ponajprije trai napuknua na krinim mjesma- varovima i zavrecima cijevi. Puknua na varovima mogu bi tanja od vlasikose, pa pripazi. Iako se neka takva puknua mogu sanira, takvu ponudu bitrebao odbi.

Novi bicikl moe kupi na vie mjesta. Specijalizirane trgovine biciklima sulogian izbor. U njima e nai struno osoblje koje e prui svu pomo uodabiru odgovarajueg modela i veliine, svu potrebnu opremu i usluge servi-sa, a takve su trgovine u pravilu nositelji garancije na tvoje novo prijevozno

sredstvo. Na podruju Splita specilaziranih bicikliskih trgovina ima manjenego prsju na jednoj ruci. Ipak, njihova ponuda je kompletna, informacije supotpune, a usluga servisa profesionalna.

Prikladno mjesto za kupovinu kvalitetnog MTB-a su trgovaki lanci sportskomopremom koji sezonski ili kroz cijelu godinu nude bicikle i prateu opremu.Izbor proizvoaa i modela oekivano je neto ui nego kod specijaliziranihduana, a usluga servisa i informacije koje moete dobi od djelatnika su rela-vno ograniene.

Trea opcija za kupovinu novog bicikla je Internet. Ako si vian kupovini na

netu, ima iskustva sa pedicijom, carinom i dostavnim slubama, ostaje samo rijei problem odreivanja veliine rame i tvoj paket moe na put. Pred-nos kupovine putem netaje, osim to se obavlja iz fotelje, i pristup mnogoveem broju proizvoda. Egzoni modeli bicikala u pravilu su dostupni samoonlinekanalima.

GdjE ne KUPITImtb? popis trgovina u splitu

www.bicikla.com | [email protected] Shop 1: Kavanjinova 14, Split

tel/fax: 021 480 428 mob: 091 326 0007Extreme Shop 2: pothodnik PRIME 3

tel: 021 458 700 fax: 021 458 701 mob: 091 327 0007radno vrijeme: PON - PET 08:30 - 20:30h SUB 09 - 14h

HERVIS

www.hervis.hrHervis City Center One: Vukovarska 207, Split

tel: 021 420 350 fax: 021 420 373radno vrijeme: PON - NED 09-21h

Hervis Joker Centar: Put Brodarice 6, Splittel: 021 492 540 fax: 021 492 549

radno vrijeme: PON - NED 09 - 21h

INTERSPORT

www.intersport.com.hrINTERSPORT Split 1: A.G. Matoa 10, Solin

tel: 021 204 400radno vrijeme: PON - SUB 09 - 21h NED 09 - 15h

INTERSPORT Split 2: R.Bokovia 18a, Splittel: 021 688 595

radno vrijeme: PON - SUB 09:30 - 21:00h

PREPO

RUKA

!
http://www.bicikla.com/mailto:info%40bicikla.com?subject=Upit%20%28Vodi%C4%8D%20za%20kupnju%20MTB-a%29http://www.hervis.hr/http://www.hervis.hr/http://www.intersport.com.hr/http://www.intersport.com.hr/http://www.bicikla.com/http://www.intersport.com.hr/http://www.hervis.hr/mailto:info%40bicikla.com?subject=Upit%20%28Vodi%C4%8D%20za%20kupnju%20MTB-a%29http://www.bicikla.com/http://www.dropbike.com/


8/37

KADA?

kadakupiti mtb?

osnovno pravilo pri odabiruPrvo i jedino pravilo pri odabiru MTB-a je izbor odgovarajue veliina rame(okvira). Veliina rame nerazdvojno je povezana s visinom vozaa i grubo reeno,

jednom vozau odgovara samo jedna veliina rame. Veliine rama izraavaju seu inima (1 in = 2,54cm), cenmetrima ili oznakama (S, M, L, XL), a uobiajenoprikazuje visinu gornje cijevi (top tube) mjerei od osi pogona. Svaki proizvoaima svoju tablicu koja e pomoi u odabiru veliine, ali kao to je sluaj i sacipelama - nita ne moe zamijeni isprobavanje veliine na vlastoj koi. Drugihpravila nema, ali ima par smjernica. Brdski bicikl je u svakom svom djeliu istofunkcionalno sredstvo, pa dizajn i vizualni dojam ne bi trebali utjeca na odabir.

Lake rei nego uini. Ipak, nemoj dizajnu dava presudnu ulogu.

Veina ljudi kupnju bicikla planira u proljee, takorei sezonski, kad ih sunanidani namame na boravak u prirodi. Velik broj prodanih bicikala vezan je i uzkraj kolske godine. Meum, planira se moe i drugaije, i to iz vie razloga.Iako biciklizam za veinu jest sezonski sport ili rekreacija, kupnja bicikla na jes-en ili zimu kupcu donosi priliku iskoris popuste i rasprodaje modela tekuegodine. Naime, bicikliska industrija modele za slijedeu sezonu predstav-lja na jesen ili zimu, ime ovosezonski modeli "padaju u zaborav". Proizvoaitada prodavaima odobravaju izdane popuste na "stare" modele, elei ih se"rijei" i napravi mjesta novima. Takve prilike iskusni biciklis ne proputaju.

Jo jedan razlog zato MTB kupova izvan sezone je guva. Vjerovali ili ne, s do-laskom toplijih dana sve pristojne trgovine postaju uurbana i pomalo kaonamjesta. Prodavai su zatrpani desecima narudbi, serviseri stonama radnihnaloga, a cijeli sustav opskrbe trgovina napregnut je do krajnjih granica. Akobicikl kupuje zimi, prodavai e ima daleko vie vremena pomoi u odabiru,a eljeni model e lake i bre si u tvoje ruke.

Neki proizvoai u prvi plan stavljaju naziv i klasu zadnjeg mjenjaa (npr. Shimano XT),ime stvaraju privid dobro opremljenog bicikla, dok su ostale komponente na razinionoga to i konkurencija nudi ili razinu-dvije ispod. Ne nasjedaj na ovaj trik jer ena zadnjem mjenjau vjerojatno najtee uoi ikakvu razliku meu klasama. Tei ktome da sve komponente bicikla budu ujednaene kvalitete/klase.Ne pridaj panjugumama i izgledu sjedala jer prve e brzo potroi, a drugi vjerojatno brzo zamijeni.Zapam da mehanike disk konice nisu isto to i hidrauline. Izmeu dva jednakozanimljiva modela izaberi onaj sa duom (ili doivotnom) garancijom na okvir.
http://www.dropbike.com/http://www.bicikla.com/


9/37

Extreme Shop 1| Kavanjinova 14, SplitExtreme Shop 2| pothodnik PRIMA 3, Split
http://www.bicikla.com/http://www.bicikla.com/http://www.bicikla.com/http://www.bicikla.com/http://www.bicikla.com/


10/37

Ukratko, neprikladna veliina uni e svaki pojam uitka u vonji. Nepovrat-no. Krivo odabranu veliinu rame jednostavnije i isplavije je ispravi zamjenomcijelog bicikla nego nabavkom manje rame. Premalena ili prevelika rama donosisa sobom nepravilan poloaj vozaa, a taj nepravilan poloaj uzrokuje bol. Bolu leima, vratu, ramenima, rukama i nogama, pojava trnaca i gubitka osjeta uprsma ruku i nogu, kao i slabinama, usko je povezana s nepravilnim poloajemna biciklu. U sluaju da je nepravilan poloaj uzrokovan premalom ili prevelikomramom, rjeenja je malo i vrlo su ograniena. Najee primjenjivano je prom -

jena duine i kuta lulice ime se mijenja upravljivost bicikle (npr. manja lulicadonosi veu upravljivost pri malim brzinama, vea lulica stabilnost pri veim br-zinama). To je ispravan nain kompenzacije greke u odabiru veliine, ali vrloogranien. Drugi nain kompenzacije je pomicanje sjedala naprijed ili unatrag, alito nije ispravan nain kompenzacije jer je horizontalni poloaj sjedala namijenjenprilagodbi poloaja koljena, a ne veliini rame. Jednostavan, ali ne pretjeranoprecizan nain odreivanja veliine bicikla je taj da opkorai bicikl, pomaknese prema sjedalu i odredi razmak izmeu gornje cijevi rame tvojih prepona.Razmak na prikladnoj rami bi trebao bi 4 prsta. Ovaj nain mjerenja veliine nevrijedi za enske bicikle i bicikle sa slopingramom.

prepon

e

vel

iinarame

Drugi nain je onaj matemaki: izmjeru visinu svoje noge od pete do prepona,pomnoi taj iznos sa 0,67 i oduzmi 10cm. Dobiveni iznos (u cenmentrima) e da poprilino toan izraun veliine rame koju treba.

visina raskoraka x 0,67 - 10 = veliina rame (u cenmetrima)

TABLICA ZA POMO U ODABIRU PRIKLADNE VELIINE RAME

tvoja visina (cm) Veliina okvira (inch) oznaka veliine148 - 158 13 - 14 XS (extra small)

158 - 168 15 - 16 S (small)

168 - 178 17 - 18 M (medium)

178 - 188 19 - 20 L (large)

188 - 198 21 - 22 XL (extra large)

198 - 23 - 24 XXL (extra extra large)

primjer

sloping

rame

Na takvu teoretski idealnu veliinu bicikla treba sjes i isproba je. Prije togaje potrebno postavi sjedalo na teoretski odgovarajuu visinu. I za to ima dvanaina: jednostavni i komplicirani :)Prvi podrazumijeva da visinu sjedala postavi tako da sjedei na biciklu petompotpuno ispruene noge dodiruje pedalu postavljenu u najnioj toki putanjepogona. Za drugi opet treba kalkulator: visinu raskoraka pomnoi sa 0,88 i nadobivenu udaljenost (u cenmetrima) postavi sjedalo, mjerei od sredita oso -vine pogona do gornje ravnine sjedala. Sjedni na bicikl, te vidi kako se sviapoloaj. Dobar trgovac dozvoli e da napravi krug u blizini trgovine - svakakoiskoris tu privilegiju.

linija

klasi

nerame

ZASTO JE VELICINA PRVI I NAJvazniji KRITERIJ PRI odabiru?

veliina rame i odreivanje prikladne

veliine metodom 4 prsta

cenmetre promijeni u ine tako da ih podijeli sa 2, 54.


11/37

Neki od popularnijih proizvoaa brdskih bicikla na ovim prostorima :Author, Bergamont, Bianchi, Cannondale, Canyon, Commencal, Cube, Da Bomb,Diamondback, Felt, Focus, Fuji, Gary Fisher, Giant, GT, Haro, Head, Jamis, KHS,Kona, KTM, Look, Marin, Morewood, Motobecane, Merida, Nakamura, Norco,Orange, Orbea, Santa Cruz, Schwinn, Sco, Specialized, Trek, Univega...

Pojednostavljeno reeno: bicikl = rama + dijelovi.Ovo je pria o rami, jer bicikl svi poistovjeujemo s proizvoaem rame. Onoto pie na rami je ono to odgovaramo kad nas netko priupita to vozimo. Tarama, taj kamen spocanja i predmet ustrih rasprava i vrsh stavova iskusnihbiciklista, osim za nijansu razliite vizije proizvoaa kako bicikl treba izgledaima mnogo toga zajedniko sa bilo kojom drugom ramom iste vrste i namjene.

Za poetak, velika je vjerojatnost da su obje proizvedene u istoj dalekoistonojdravi (Kini, Tajvanu ili sl.), i to u istoj tvornici specijaliziranoj za izradu rami. A pos-toji i vjerojatnost da su obje rame, odnosno obje tvrtke (ili branda) u vlasnitvuiste korporacije. Da se razumijemo, nema nita loe u tome, osim injenice daemo i ja za manje novce kupi odlian proizvod. Gotovo svi najvei bren -dovi u bicikliskom svijetu svoje rame izrauju u suradnji sa dalekoistonimproizvoaima, a malo onih koji izradu rama i dalje obavljaju u svojim pogonimau npr. Njemakoj, Italiji ili SAD-u taj podatak ponosno isu. Da li bi trebalobi bitno gdje je tvoj MTB proizveden? Ne ba, bar ne dok kupuje bicikl renom-iranog proizvoaa. Osim ako tvoja rama nije runo proizvedena (handmade) iadekvatno naplaena, gotovo je sigurno proizvedena od ish materijala, ism

tehnologijama oblikovanja i spajanja kao i veina drugih rama na tritu. Razlikamoe postoja u kontroli kvalitete, ali taj podatak tebi kao kupcu nikad neebi poznat. Ono to bi trebalo predstavlja razliku jest garancija na ramu kojuproizvoa nudi. Neki, oni najcjenjeniji nude doivotnu garanciju na ramu (mislise na garanciju koja traje dok "traje" prvi vlasnik i nije prenosiva), ime namzorno dokazuju kvalitetu svog proizvoda.

MALo o proizvodacima bicikli

Proizvoa (npr. Kona ili Trek) dizajnira svoju ramu za slijedeu godinu, naruinjenu izradu kod dalekoistonog dobavljaa, kupi komponente od nekolicineproizvoaa komponen i spoji sve u funkcionalnu hrpu odreene cijene. Ovo

je pria o komponentama. Mjenjai, kotai, konice, vilica, pedale, i sve ostaloproizvoai bicikala naruuju od proizvoaa komponen. Proizvoaa bitnihkomponen nema toliko puno, pa bi ovjek pomislio da e konani izbor brdskog

bicikla bi lagan. E, ali tu su klase proizvoda. Klasa proizvoda je varljiv, promjenjivi markenki iskoriten pojam koji nam nudi odreeni omjer cijene i kvaliteteu nadi da olakava izbor. Problem sa klasama je to ih ima vie no to ih trebabi, a kad se tome pridoda i izbor od nekoliko proizvoaa stvari postaju kom-plicirane. Kod nekih komponen vea klasa znai veu funkcionalnost, dodatnumogunost podeavanja ili bolje performanse (dobar primjer su hidraulinekonice ili vilica), ali kod nekih je jedina razlika u teini i upotrijebljenim materi-

jalima (na primjer, mjenjai, kazeta ili lanac). Izbor klase komponen je uvijektvoj, ali probaj bira promiljeno i u skladu sa svojim potrebama. Iako bi u ide -alnom svijetu svi imali Shimano XTR ili Sram XX pogonsku grupu, u realnom svi-

jetu te su klase namijenjene natjecateljski ozbiljno orijenranim biciklisma. Evo

pregleda kako su rangirane klase komponen dvaju najpopularnijih proizvoaapogonskih grupa (od osnovne prema vrhu ponude)

non-series1 - Torney2 - Altus2 - Alivio3- Deore - Deore LX/SLX4/Hone - DeoreXT4- Saint4- Deore XTR4

Sram X3 - Sram X4 - Sram X5 - Sram X74- Sram X94- Sram X04- Sram XX41non-series znai da komponenta nema trgovaki naziv (poput Altus ili Deore), ve samo oznaku u oblikupar slova i brojeva (npr. Shimano FC-M43). Non-series komponente uobiajeno nalaze svoje mjesto kodprve ugradnje na osnovnim modelima renomiranih proizvoaa. Napomena: ponekad na nekoj komponennije istaknuto trgovako ime (npr. Shimano XT, ve samo oznaka, npr. HB-M751, to iskusnom oku oznaavaistu istu stvar, u ovom sluaju prednju nabu klase XT).2komponente namijenjene 3x8 kombinaciji brzina (24 brzine)3postoje izvedbe za 3x8 i 3x9 kombinaciju brzina (24 i 27 brzina)4postoje izvedbe za 3x9, 2x10 i 3x10 kombinaciju brzina (27, 20 i 30 brzina)

malo o proizvodacima komponenti

Neki od popularnijih proizvoaa komponen:Shimano, SRAM/Truvav, Rock Shox, Fox, Avid, Formula, Hayes, Amoeba, Ritchey, Bontrager,SR Suntour, RST, Mavic, Chris King, Cane Creek, Sco, WTB, FSA, ODI, RaceFace, Thomson,Syntace, Marzzochi, Manitou, DT Swiss, Mach1, Acor.....



12/37

Osnovna podjela XC okvira je ve spomenuta: hardtailifull suspension. Slijedeapodjela je prema materijalima izrade: daleko najzastupljenije su legure alumini-

ja, tu je i ve zaboravljeni elik, vrlo moderan i jo uvijek vrlo skup karbon, teegzoni tan i skandij. Svaki materijal ima neke svoje prednos i mane, ali uveini sluajeva izbor brdskog bicikla svodi se na aluminij, pa emo tom materi-

jalu posve veinu panje.

eline rame(Hi-Tensile, CroMoly) mogu se nai na jeinijim modelima renom-iranih proizvoaa. CroMoly je skuplja i znatno laganija legura od Hi-Ten, uz

jednaku vrstou i izdrljivost. Postoji cijeli niz manje poznah tvrtki koji proiz-vode vrlo kvalitetne i vrlo skupe eline rame na kojima se ponosno ise imeproizvoaa elinog prola (npr. Reynolds, Culumbus, Easton...). elinih ramau srednjem cjenovnom razredu bicikala prakno nema, to mnogi smatraju ne-opravdanim jer eline rame koriste cijevi manjeg promjera od aluminijskih, toih ini "mekanijim", tj. bolje apsorbiraju vibracije. Vozai koji preferiraju udob-nost takvu mekou smatraju poeljnom osobinom. Grubo reeno, elik je dv -ostruko vri od aluminija i 3 puta krui i tei. Kvalitetan elini okvir prakno jeneuniv i nije podloan zamoru materijala. elik korodira (hra), pa pripazi napojavu hre na mjesma gdje je boja oteena. Vrhunski elini okvir moe bilagan kao vrhunski aluminijski, a viestruko vri i izdrljiviji.Aluminij je najzastupljeniji u svojim 6061 (u jeinijoj T4 i kvalitetnijoj T6 varijan)i 7005 (termiki neobraen na najjeinijim modelima i termiki obraen na na-

jskupljim modelima) legurama. O legurama i njihovim karakteriskama neemotroi rijei; tebi kao kupcu poprilino je nebitno od koje je aluminijske legureokvir napravljen, jer odabir najprikladnije legure za okvir odreene namjene jeposao za strunjake. To nas dovodi natrag na priu o renomiranim proizvoaimai garanciji na okvir. Velik broj legura aluminija krije se iza trgovakih imena kojaproizvoai dodijele svojim okvirima. Na primjer, Trek svoje aluminijske okvire

naziva Alpha White Aluminium (obian 6061 aluminij za jeinije modele), Al-pha Black Aluminium (burani 6061 aluminij za srednji cjenovni razred) i AlphaRed Aluminium (termiki obraen, buran 7075 aluminij za modele iz najviegcjenovnog razreda). Aluminijski okvir je vrlo krut, to odgovara vozaima kojitrae upravljivost, ubrzanje i sposobnost sprinta i penjanja jer se energija kojuvoza ulae u pedaliranje ne rasipa na uvijanje okvira. Aluminij ne hra, ali jesklon zamoru materijala (pojavi mikroskopskih pukona u strukturi materijalakoje s vremenom dovode do puknua okvira na krinom mjestu). Aluminij je

jein, i u proizvodnji podatan materijal, lako se oblikuje u prole raznih oblika

RAMa ( OKVIR )FRAME(hidroformiranje), ali se relavno teko vari i popravlja. Kvalitetna aluminijskarama traja e godinama, te je aluminij s razlogom najpopularniji materijal zaizradu brdskih bicikala svih cjenovnih razreda.Karbon(karbonska vlakna) relavno je nov materijal u izradi okvira bicikli. Kar-bon je skup i zahtjevan za obradu, pa su karbonske rame vrlo skupe, ali i vrlo la-gane. Karbon je interesantan jer se njim mogu proizves proli razliih, gotovoproizvoljnih oblika, uz razliita svojstva pojedinih dijelova tog prola. Tako seprojekranjem moe konstruira rama koja apsorbira vibracije i manje udarcekao elina rama, a da istovremeno prenosi svu snagu vozaa bez rasipanja ener-gije na uvijanje okvira. Karbon je savren materijal za cestovni bicikl, a za brdskigotovo savren. Jedan od veih nedostataka karbona je osjetljivost na udarce.Pad ili udarac kamena koji aluminijskoj ili elinoj rami ne bi ostavio nita osimtraga na boji za karbonsku moe bi koban. Ta injenica jo vie dolazi do izraajana ovim krevim prostorima, pa ak i ukoliko si moe priu karbonski MTBrazmisli u kojim e ga uvjema vozi. Karbon je 7 puta vri od elika, a 4 putalaki. U odnosu na aluminij, karbon je 15 puta vri i upola laki. Karbon nehra, ali zahtjeva odreeno odravanje zavrnog sloja laka koji karbon odnegavnog utjecaja UV zraka.

Ponekad nije mogue razlikova materijal od kojeg je rama napravljena, ali evonekoliko hintova: eline, tanske i skandij rame imaju cijevi manjeg promjera odaluminijskih i karbonskih. Na karbonskoj rami nema vidljivih varova, svi spojevidjeluju izliveno, a na nekima je vidilja mreasta struktura karbona. Alu rama savisokim stupnjem zavrne obrade moe izgleda gotovo idenno karbonskoj.

RAMa ( OKVIR )FRAME

nazivi cijevi okvira

toptube

down

tube

seat

tube

seat

stays

chainstays

h e a d

t u b e


13/37

Na tani skandijneemo troi vrijeme. Kupci okvira izraenih od h materi-jala jako dobro znaju to ele i u pravilu ne itaju ovakve vodie. Uglavnom, akou trgovini naie na koji primjerak sa naizgled "obinom" ramom a paprenomcijenom, pogledajte ima li oznaku Sc ili Ti.

Kad se vramo na sveprisutni aluminij, osim legure razlika ima i u tehnologiji iz-rade. Najjednostavniji nain izrade je spajanje gotovih aluminijskih cijevi (prola)

odreenog, jednakog promjera i debljine stjenke postupkom zavarivanja. Takavpostupak danas je rezerviran za jeinije modele.

Napredniji postupak koris prol kojem debljina stjenke nije jednaka cijelomduinom. Jedno (buran; bued), dva (dv-ostruko buran; double bued) ili ak 3(trostruko buran; tripple bued) na jed-nom ili oba kraja prola daju veu vrstouna mjestu vara, uz smanjenje mase nasredinjem dijelu prola. Burane rame re-dom su iz srednjeg cjenovnog raz reda.

Tehnoformiranje je nain izrade sloenijihoblika aluminijskih prola koritenjem mehanike sile. Okrugla aluminijska cijev(prol) oblikuje se i savija kako bi se dobila bolja svojstva i privlaniji izgled (npr.ugla umjesto okruglog presjeka). Tehnoformiranje nalazimo kod modela svihcjenovnih razreda.

tehnoformiranje hidroformiranje

Hidroformiranjeje moderan nain oblikovanja aluminija na vrlo matovit nains ciljem poboljavanja svojstava i smanjenja mase koritenjem tekuine, tem-perature i priska koji zajedno djeluju na aluminijski prol iznutra. Rezultat togdjelovanja je prol koji odgovara obliku kalupa, a hidroformirane rame lako jeprepozna jer imaju kreavne, uvijene oblike sastavljene od prola promjenj-ive irine. Hidroformiranje je rezervirano za modele srednjih i viih cjenovnihrazreda. Kombinacija dvostruko ili trostruko buranih prola i hidroformiranja,

logino, daje vrhunske, lagane aluminijske rame namijenjene najskupljim mod-elima brdskih bicikli.

Garancijana aluminijsku ramu je bitna stvar. Garancija od 1 godine na okvir izsrednje ili vie klase nije na ponos tom proizvoau, bez obzira kojim ga sve na-zivima nakio. Duljina garancije jedini je dokaz da se proizvoa potrudio nap-ravi dobar okvir, i tu pria prestaje. Tri ili pet godina je minimum u srednjemcjenovnom razredu, a nerijetko je tu i doivotna garancija. Ponekad se garan -cija odnosi samo na prvog vlasnika, pogotovo ako je doivotna, pa pripazi akokupuje polovni bicikl. Svaka garancija vrijedi samo uz predoenje rauna i upravilu nositelj garancije je trgovina u kojoj je bicikl kupljen.

RAMa ( OKVIR )FRAME

enska

rama

nastavak

Zenski MTB okviriIako je brdski bicikl unisex proizvod, u posljednje vrijeme proizvoai nude mod-ele prilagoene enskoj populaciji. Osim bojama i dizajnom, okviri su prilagoenienskoj anatomiji, to biciklisce cijene.



14/37

Prednji amorzer (suspenzija) je ugraen u vilicu MTB-a i slui za apsorbi-ranje udaraca i vibracija koje podloga preko kotaa prenosi na bicikl i vozaa.Vonja brdskim terenom bez prednje suspenzije nije nimalo ugodna, a vonja snekvalitetnom suspenzijom ili je jo neugodnija ili nije najvea srea. Akvnijebavljenje brdskim biciklizmom prije ili kasnije vozaa dovodi do pitanja nabavkekvalitetne vilice, ukoliko se me nije pozabavio pri odabiru MBT-a, pa emo vili-cama prida malo vie panje. Velika je razlika u uitku vonje sa dobrom i loom

vilicom, vjerojatno najvea od svih komponen bicika.

Razlike izmeu vilica pojasni emo imajui u vidu samo one kvalitetne; zanekvalitetne je svejedno jer - ne valjaju. Osnovna razlika je prema principu rada:razlikujemo vilice sa oprugom (feder, coil spring) i zrane vilice (zrana opruga,air spring). Da ne bi bilo zabune, vilice sa oprugom i zrane vilica izvana izgledajuidenno. Vilica sa oprugom jednostavnije je konstrukcije, to je ini robusnijomi jednostavnijom za odravanje, redom su jeinije od zranih, ali su tee od njihi nije ih jednostavno prilagodi teini vozaa (mijenja se opruga). Zrane viliceskuplje su od svojih oprunih pandana, zahtjevnije su za odravanje, ali su la-ganije i savreno podesive prema teini vozaa (podeava se prisak u komori).

esto iscana razlika je u koliini hoda koju vilice nude. Za XC taj hod iznosiizmeu 80 i 130mm. Hod moe bi ksan ili podesiv. Podesivi hod omoguujenam sputanje vilice za lake penjanje u brdo i izvlaenje za spust po zahtje-vnijem terenu. Podeavanje hoda obavlja se pomicanjem polugice ili okretanjemkotaia na jednoj strani vilice.

suspenzijE : prednja

1,

125

steere

r

po

des

iv

i

ho

d

v-

bra

ke

pr

ihvat

Slijedea razlika je u promjeru prihvata vilice (steerer) gdje postoje tri stand-arda. Gotovo naputeni 1 standard, najpopularniji 1.125 (ili 1 1/8), te noviE2 standard. Jednom okviru, odnosno headtube-uokvira, odgovara samo jedanod tri spomenuta standarda. Duina steereraje takoer dimenzija na koju trebaobra panju ako se kupuje rabljena vilica, iz razloga to je vlasnik moda sk -rao steererna duinu koja odgovara headtube-unjegovog okvira. Razlika pos-toji i u promjeru osovine kotaa za koju je vilica namijenjena (standardni 9mmquick release, 12, 15 i 20mm thru-axle). Razlikujemo vilice i prema vrs prihvatakonica na one namijenjene samo V-brake konicama, one namijenjene samodisk konicama, te one koje podravaju prihvat obiju vrsta konica. Kvalitetnevilice nude iroke mogunos podeavanja. Nude ih i jeine, da se razumijemo,ali to podeavanje se svodi na okretanje kotaia i polugica u prazno. Reboundilibrzina povrata je brzina kojom se vilica vraa u poetni poloaj nakon sabijanja.Podeavanje rebounda je vrlo zgodna opcija jer je rebound subjekvna stvar.Prebrz rebounddaje vilicu koja se u vonji ponaa ivano, a prespor tromu,sporu vilicu koja nije u mogunos savlada nekoliko uzastopnih udaraca. Re-boundse u veini sluajeva podeava kotaiem na jednoj strani vilice, premauputama proizvoaa. Lockout (zakljuavanje) vilice nekim vozaima je presud-na funkcija pri odabiru. Lockoutzakljuava vilicu, odnosno ne dozvoljava njenrad, pa se vilica manje-vie ponaa kao da nema suspenziju. Ovo je korisna op -cija za penjanje u brdo ili asfaltne ture gdje njeno koritenje tedi nezanemarivukoliinu energiju vozaa. Lockout moe bi izveden u obliku kotaia ili polugicena jednoj strani vilice, ili kao remote(daljinska) poluga koja se monra na volan,odakle voza ne miui ruke s volana pomakom prsta akvira ovu funkciju.

qu

ic

k

re

lease

disc

pr

ihvat

E2

steerer



15/37


Compression (brzina prolaska kroz hod) je funkcija kojom podeavamo silupotrebnu da se vilica potpuno sabije (neeljena pojava znana kao boomiranjevilice). Izvedena je kao kotai na jednoj strani vilice, rjee kao dodatak lockoutremote-u.Gore navedene funkcije vilica najee ise u svom imenu; npr. FoxF100 RLC (R je rebound, L je lockout, a C je compression). Osim ove tri osnovnefunkcije, tu je i cijeli niz drugih, vie ili manje korisnih opcija: low and high speedcompression, oodgate, preload, blow-of valve...te itav niz naziva rjeenja i

tehnologija koje se kriju iza trgovakih imena poput Terralogic, Moon Control,Mission Control, Dual Air.... Izbor kvalitetne vilice olakan je relavno malimbrojem proizvoaa dostupnim na ovim podrujima. To su RockShox (svojevrsnibest buy u svim kategorijama), FOX Racing Shocks (najcjenjeniji i najskuplji),Marzocchi (robusne, ali u XC kategoriji sve rjee viene vilice), Manitou (arolikpo pitanju kvalitete, nekad iznimno ugledan proizvoa danas se orijenrao navilice za prvu ugradnju), X-Fusion (novije ime u svijetu suspenzija), te SR Sun-tour i RST (do nedavno proizvoai nezanimljivih, jeinih modela danas dobiva-

ju pohvale; Suntour za svoju seriju Raidon, RST za Omegu), Magura i DT Swiss(relavno egzone pojave, cijenjene meu natjecateljima). Vrijedi spomenui Cannondale (Fay, Ley) koji dolaze iskljuivo na Cannondale biciklima, s vrlozanimljivim konstrukcijskim koncepma. Kvalitetnu vilicu u maloprodaji teko jenai za cijenu manju od 1.500kn. Ve dugi niz godina najpovoljnija kvalitetna vil-ica i est izbor mnogih je RockShox Tora (cca 1.800kn; nasljednik se zove Sektor)ili RockShox Recon (od 2.000kn navie, ovisno o vrs i opremi), a od nedavno,spomenu SR Suntour sa svojim modelom Raidon za cca 1.600kn postaje vrlozanimljiva opcija.

thru-ax

le

po

de

avan

ja

suspenzijE : straznjaStranji amorzer ili shockje neto manji problem za odabir iz razloga to jemanje proizvoaa sa po nekoliko modela, i iz razloga to su svi namijenjeni XC-uzrani (plinski). Full suspensionrama uvijek dolazi sa shockom, pa se u nabavkunovog shockarijetko tko uputa bez prijeke potrebe. tovie, shockkoji dolazinafully-juod 10 i vie sua kuna gotovo nikad nije nekvalitetan ili lo, pa jepotreba zamjene shocka vrlo rijetka, uglavnom povezana sa veim kvarom ilinedostupnou servisa za postojei shock. Shockkarakteriziraju dvije dimenzije:eye-to-eye(ETE) i stroke. ETE je razmak izmeu sredita osi gornjeg i donjeg pri-hvata shocka, a strokeje njegov hod. U sluaju zamjene, obje dimenzije morajuodgovara postojeim. Shockovitakoer imaju dosta toga za podeava. Tu surebound, lockouti compressionsa ism funkcijama kao i na vilici, a tu je jo i hrpanaziva kao to su ProPedal, BoostValve, oodgate, Dual Air.... Svi proizvoai vil-ica uglavnom proizvode i shockove. Tako je Fox i dalje najcjenjeniji i najskuplji, alii najei izbor za prvu ugradnju u skuplje full-suspensionmodele, RockShox jei ovdje popularan zbog dobrog omjera uloeno-dobiveno, Manitou se tu i tamopojavi, DT Swiss iznimno rijetko, a X-Fusion sve ee i ee.

primjerak hi-endshocka


Zrana vilica i shock prilagoavaju se teini vozaa i slu vonje regulacijom

priska zraka u jednoj (single-air) ili dvije (dual-air) zrane komore. Za tusvrhu koris se iskljuivo posebna pumpa za suspenziju; nemoj da te zavaraauto-venl idenan onom na zranicama. Pumpa za suspenzije ponekadse isporuuje s novim biciklom, a ponekad e predstavlja dodatni troak.

nastavak suspenzijE : prednja


16/37

kotaci wheelsKotai klasinog brdskog bicikla promjera su 26", a sastoji se od obrua, bica(raa), nipli i nabe (glavine, bukule). Kotae moemo kupova kao gotov proiz-vod ili sastavi (isples) od dijelova prema elji, za to ipak treba neto znanjapri odabiru dijelova.

gotovi kotaci

Razlikujemo prednji kota od stranjeg; naba stranjeg kotaa ima prihvat za setstranjih lananika (kazeta ili kranc). Razlikujemo kotae za v-brakeod kotaaza disk konice. Disk kotai nemaju povrinu za koenje na bonim stranamaobrua, pa su u pravilu laki. Disk kotai imaju nabe prilagoene jednom od dvapa prihvata rotora disk konica: ISO 6-bolt (est vijaka) i Shimano Centerlock(prstenas).Nadalje, kotae razlikujemo prema broju i vrs bica. Najzatupljeni-

ja je varijanta sa 32 bice (i jednako toliko nipli, rupa na obruu i nabi). Vozaikoji trae izdrljivost mogu izabra modele sa 36 bica, a oni koji paze na svakigram aeroizvedbe sa manjim brojem (npr. 22) plosnah bica. Jo jedna pod -

jela je podjela prema promjeru osovine nabe (standardni 9mm sa quick releasezatvaraem, ili sa 12, 15 ili 20mm thru-axlezatvaraem).

Neki od popularnijih proizvoaa gotovih kotaa:Mavic, DT Swiss, Shimano, Fulcrum, Bontrager, Ritchey, Amoeba, Easton,Hope, FSA, Industry Nine, WTB, Syncros...

obruci rimsObru je uvijek aluminijski, moemo bira jeine modele sa jednom ( single-wall) ili kvalitetnije sa dvije sjenke (double-wall). S obzirom na teren u okol-ici Splita, topla peporuka ide za double wall izvedbu koja daje daleko veuvrstou. Kvalitetniji obrui imaju eyelets, odnosno oice na rupama koje do-datno ojaavaju to krino mjesto svakog obrua. Veina obrua namijenjena

je postavljanju klasine kombinacije vanjske i unutarnje gume (zranice), nopostoje i modeli koji podravaju tubelessvarijante (bez zranice) poput Tube-

lessReadyili UST sistema. USTobru zahtjeva posebnu USTgumu. Obrue, kakosmo spomenuli, razlikujemo prema pu konica na v-brakei disk obrue. V-brakeobrui imaju koionu povrinu na svojim bonim stranicama po kojima pakne v-brakekonica koe. V-brakeobrue moemo koris na kotaima namijenjenimdisk konicama, ali disk obrue na v-brakekotaima ne.

Obru ima jo par dimenzija po kojima se razlikuje; visina obrua (razlika izmeuunutranjeg i vanjskom oboda obrua) i irina (unutranji razmak izmeu bonihstranica obrua). Mijenja li obrue razliih visina, mora e promijenii duljinu bica. irina obrua utjee na irinu vanjske gume; ista guma na dvaobrua razliih irina moe bitno drugaije "izgleda" a i ponaa se u vonji.

eyelets

v-brake koiona povrina

double wall

Neki od popularnijih proizvoaa obrua:Mach 1, Mavic, DT Swiss, Ritchey, Bontrager, Shimano, Sun Ringle, FireEye,

Sun Rims, Alex Rims, WTB

Na obru se stavlja traka obrua koja zranicu od oteenja na otrim di -jelovima obrua.


17/37

zbice spokesbice mogu bi okrugle (klasine) ili plosnate (aero). Razlikuju se po prom-

jeru, duljini i kvalite elika od kojeg su proizvedene. Bitno je uskladi dimen-zije obrua sa dimenzijama nabe, a to se radi upravo duljinom bica. Takoer,nije neuobiajeno da su bice na lijevoj i desnoj strani stranjeg kotaa razliiteduine.

aero biceklasine bice

niple nipplesNipla je spoj bice i obrua. Raz-likujemo eline (vre) od alu-minijskih (lake), razlikujemo ihpo duini i promjeru bice kojoj jenamijenjena.

nabehubs

Naba (bukula, glavina) je osovina s leajevima i prihvama za bice, kazetuili rotor diska. Naba je poprilino optereen dio MTB-a, pa je predmet eshrasprava u bicikliskim krugovima. Osim to naba u svom radnom vijeku trebapodnije enormne koliine sile, udaraca i vibracija, mora omogui okretanjekotaa oko svoje osi uz minimalan otpor. Stranja naba, osim toga, mora prenijesilu pedaliranja i omogui okretanje kotaa bez okretanja pedala. Osim premadimenziji osovine razlikuju se prema vrs leaja na otvoreni (vjenii), Shimano

(konusni) sistem i industrijske leajeve. Potonji je na glasu kao pouzdan, gotovovjean i jednostavan za odravanje, dok Shimanov sistem pra glas najmanjegotpora pri kotrljanju. Naa preporuka ide sistemu sa industrijskim leajevima.Stranja naba u sebi ima "egrtaljku" koja omoguava prijenos snage s pedalai istovremeno okretanje kotaa bez okretanja pedala. I tu ima nekoliko podjela,ali me zalazimo preduboko u temu. Stranja naba ima prihvat za set stranjihlananika koji je kod modernih MTB-a sa 24, 27 i 30 brzina gotovo uvijek kazetni(pa taj stranji set lananika zovemo kazeta), a kod starijih MTB-a sa 18 i 21 br-zina zovemo kranc. Svaka naba ima angukoja prihvaa jedan kraj bice. Taj

promjerangenije is na svim nabama, pa zamjena nabe ponekad podrazumi-jeva i zamjenu svih bica. I dalje stoji spomenuta podjela prema promjeru oso-vine kotaa (standardni 9mm sa quick releasezatvaraem, ili sa 12, 15 ili 20mmzatvaraem).

prihvat

kazete

prihvat rotora disk

konica (ISO 6-bolt)

prihvat

rotora disk

konica(Centerlock)

quickrelease

stranja naba

prednja naba

Neki od popularnijih proizvoaa naba:Shimano, Amoeba, Ritchey, Bontrager, Mavic, Chris King, DT Swiss, Acor,

Novatec, White Industries...


zracnice tubes


18/37

zracnice tubes

Zranice (unutarnja guma, buvel) je klasian i naj-zastupljeniji nain zadravanja zraka u gumama.Rastezljiva je to i tanka guma koja vanjskoj gumiodgovara promjerom (kod MTB-a je to 26) i irinom(oznaka npr. 1.95 - 2.25), te venlom koji moe biauto-venl (Schrader) ili francuski (Presta). Autovenl je iri od francuskog, pa pripazi pristaje li prom-

jeru rupe za venl na tvom obruu. Iako neki biciklispreferiraju francuski venl, na glas ide auto-venluzbog injenice da takvu zranicu moe napumpana svakoj benzinskoj stanici, bez koritenja dodat-nog adaptera. Zranice su podlone buenju (trnje,otri predme svih vrsta) ali i cvikanju - buenjuzranice uslijed jakog udarca kotaem (najeena stranjoj, nedovoljno napumpanoj gumi). estnaziv za takvo buenje je snakebite (ugriz zmije).Probuenu zranicu moe zakrpi, za to e tre -

ba zakrpa i ljepilo, ili zamijeni novom. Problembuenja zranica moe se djelomino rijei kupovi-nom zranice punjene mlijekom za krpanje rupa (sealant). Manje rupe, poputonih od trnja, mlijeko e uspjeno zakrpi, a cijeli proces voza najee nee niprimije. Ipak, ovo mlijeko nije svemono, pa e u sluajevima veih oteenjai dalje treba posegnu za zakrpom ili drugom zranicom.

francuski

ventil

tubelessTubeless je sistem koji ne koris zranicu. Zahtjeva poseban tubelessobru ilimodikaciju postojeeg (posebna traka obrua, venl i sealant). UST je tube-lesssistem koji koris USTobru i USTvanjsku gumu, te je prihvaen kao stand-ard. O tubelessu se takoer vode beskrajne rasprave, pa za dodatne informacijepokreni svoju omiljenu Internet trailicu.

O dimenzijama vanjskih guma ve smo priali (zaMTB to je 26x1.9-2.35), pa nam ostaje spome-nu ostale razlike. MTB guma ima izraene are,odnosno izraene ripne. Generalno govorei, to jeripna plia i gua to joj je manji otpor kotrljanja,pa je takva ripna primjerena ravnim, nezahtjevnimpodlogama (asfalt, makadam). Izraena, dubokaripna namijenjena je teim terenima (neutabanestaze, kamenjar), dok je izraena ripna rijetkog ra-sporeda napravljena za blatne uvijete. Spomenuemo slicki semislickgume vrlo blagih ripni kojima

je mjesto uglavnom na asfaltu. Razlika postoji utvrdoi smjese (gume) koju iskazuje broj Shore(standard za XC je 60-70, manji broj znai mekusmjesu), broju threadovapo inu (TPI; broj ni odkojih je ispleteno kuite gume), i nainu izradeobruba gume. Obrub gume ili bead dri gumuna obruu. Kod jeinijih modela bead je izraenod eline sajle, a takva guma u trgovini ima svojprepoznatljivi oblik. Skuplji modeli imaju bead odlaganog i vrstog kevlara, a u trgovine su pre-savijene (folding). O vanjskim gumama, pogaa,vode se ustre i subjekvne rasprave. O istoj gumiu ism uvjema vonje dva vozaa mogu da pot-puno oprena miljenja. Guma se relavno brzotroi, pogotovo zadnja, i ne postoji kombinacijagume visoke trajnos i odlinog gripa(prijanjanja).Gume teine iznad 700 grama spadaju u tee, one

ispod 500 u lake modele. Za teren Dalmacije gdjese gume nerijetko reu na otre rubove sjenanaginjemo teim modelima sa debljom sjenkom.Cijena pristojne MTB gume je od nekih 90kn zaosnovne modele sa elinim beadom, do 400kn zaultralagane modele namijenjene natjecateljima.

gume tyres

teak teren

blato

asfalt + makadam

auto

ventil

Neki od popularnijih proizvoaa vanjskih guma:Maxxis, Schwalbe, Ritchey, WTB, Hutchinson, Michelin, Kenda, Connental,

Bontrager, CST, Nokian, Specialized...

pogon cranksetR ij j j k ji i l d j i


19/37

pogon crankset

Pogon je sastavljen od kurbli, lananika i osovine pogona/leajeva. Oko kurblineemo lozora, ve samo spomenu da se mogu razlikova po duini (npr.175mm). Lananika (ajbi) na MTB-u u pravilu je 3, mali srednji i veliki. Razlikujuse prema broju zubi (oznaka T, npr: 22T za mali, 32T za srednji i 44T za veliki),broju rupa za prihvat (4 ili 5 rupa), te razmaku meu rupama. Razlikuju se i pomaterijalu od kojeg su izraeni; elini su izdrljivi, jeini i teki, aluminijski su

malo manje izdrljivi, neto skuplji ali znatno laganiji. Postoje i egzoni primjerciod tana, s ojaanjima od karbona itd. Zajedniko svim lananicima je da se supotrebom troe. Polako, ali sigurno, na brdskom biciklu koji vidi brda prvo sepotroe mali ili srednji lananik, tj. onaj koji se najvie koris i izloen je najveimnaporima. Osovina pogona (boom bracket) moe bi dio desne kurble (Shima-no Octalink) sa odvojenim leajevima, ili samostalna sa integriranim leajevima(ISIS, X-type, Giga Pipe, kranc, svi ostali). Osovina/leaj ima svoju duinu ipromjer, i tu se u zadnje vrijeme dosta toga zakompliciralo uvoenjem novih,meusobno nekompabilnih standarda. Zato savjetujemo odlazak serviseru usluaju potrebe za zahvatom na pogonu, jer osim to imaju potrebno znanjeserviseri imaju i potreban alat (radapcigeri, hollowtech kljuevi itd.)

Raspon prijenosa je pojam koji nam govori o mogunosma savladavanja uspona i pos-zanja maksimalnih brzina na ravnom. to je manji broj zubaca na malom lananiku pogona,a vei na najveem zupaniku kazete to je vozau lake svlada strme uspone. Kombinacijasa to veim brojem zubaca velikog lananika pogona i to manjeg broja zubaca najmanjeglananika kazete omoguuje vozau poszanje vee maksimalne brzine na ravnom.

NAPOMENA: u vonji je potrebno izbjegava poloaj lanca znan kao krianje (chain-crossing), odnosno kombinacije najveeg lananika sprijeda i najveeg straga ili najmanjeglananika sprijeda i najmanjeg lananika straga. Lanac se tada giba ukoso, na njega djelujubone sile, pa se lanac i lananici ubrzano troe, a moe doi i do pucanja lanca.

kurbla

lananici osovina pogona

(ISIS)

Neki od popularnijih proizvoaa pogona (i njihovi modeli):Shimano (non-series, Tourney, Acera, Alivio, Deore LX/SLX, XT, Saint, XTR),Truvav/SRAM (Stylo, Noir, X9, X0, XX) RaceFace (Atlas,Ride, Evolve, Next),FSA (SL-K, Aerburner, Gravity, K-Force)

lanac chain

Neki od popularnijih proizvoaa lanaca:Shimano, Sram, KMC, Whippermann

powerlink

Lanac je jednostavna naprava. Prenosi silu sa pogona na kazetu, odnosno stranjikota. Lance razlikujemo prema broju lananika kazete za koju su namijenjeni (6,7, 8, 9, ili 10 brzinska kazeta). Klase lanaca nekog proizvoaa razlikuju se premakoritenim materijalima i obradi, s ciljem dobivanja to lakeg i to vreg lanca.

Lanac takoer ima svoj vijek trajanja (rastee se), te su o toj temi napisane iizreene velike koliine podataka i miljenja. Jedno od njih, ono najuestalije jeda se lanac mijenja svakih 2.000km kako ne bi pojeo zupanike kazete i po-gona. Is taj naputak kae da se kazeta mijenja svaka 3 lanca (6.000km), a pogonsvake 3 kazete (18.000km). Druga lozoja zagovara vonju istog lanca, kazete ipogona dok sve skupa ne ode u vjena lovita. Prilikom zamjene lanca, novi jepotrebno skra na duinu starog. Za to e bi potreban alat za lanac.

Pravilno odravanje lanca (ienje i podmazivanje) produljuje vijek njegova tra-janja. Stvar koju je zgodno ima na lancu je karika za brzo spajanje lanca. Krijese iza trgovaih naziva poput PowerLinkili Missing link, a omoguuje brzo i jed-nostavno skidanje i stavljanje lanca bez koritenja alata za lanac.


kazeta cassette


20/37

Stranji lananici su skup od 6, 7, 8, 9 ili 10 lananikapostavljen na nabi stranjeg kotaa. Dva su pa:kranc ili kazetni. Kazetni je uobiajen na svim 8,9 ili 10 brzinskim modelima, a za njegovo postav-ljanje i skidanje koris se posebni klju za kazetu.Kao i kod lanaca, osnovna razlika meu klasama jeu materijalima i obradi, s ciljem smanjenja teine i

poveanja trajnos. Izbor se svodi uglavnom na Shi-mano i SRAM modele.

Stranji mjenja se sastoji od jela (s nosaem, oprugomi prihvatom sajle), kaveza (cage) i dva mala lananika(pulley-a) koji lanac vode kroz kavez. Mjenjai se razli-kuju prema prijenosnom omjeru, duini kaveza, kapac-itetu mjenjaa i najveem broju zubi kazete za koji suprojekrani. Prijenosni omjer SRAM i Shimano stranjihmjenjaa se razlikuje; SRAM ima omjer 1:1, a Shimano2:1. Iz tog razloga u veini sluajeva nije mogue kom-

binira stranji mjenja jednog i ruicu mjenjaa dru-gog proizvoaa (iznimka je SRAM Aack). Ovo pravilone vrijedi za prednje mjenjae/ruice mjenjaa; obaproizvoaa koriste 1:1 prijenosni omjer. Prema duljinikaveza (razmaku izmeupulley-a) razlikujemo long cage,medium cage i short cage. Za XC najei izbor je longcagemodel zbog svog velikog kapaciteta o kojem samoto nismo rekli par rijei. Short cagemodeli nisu namijen-

jeni biciklima sa 3 lananika sprijeda.Kapacitet mjenjaaje njegova sposobnost da omogui koritenje krajn-jih kombinacija poloaja lanca na prednjim i stranjim

lananicima. Long cage modeli mogu "barata" s do-voljno lanca da omogue kombinaciju najveih lananikasprijeda i straga, a istovremeno "preuze" sav viak lancanastao kombinacijom najmanjih lananika sprijeda i stra-ga. Maksimalni broj zubi kazete kojem je mjenja nami-

jenjen jasan je pojam: ako kazeta ima 34 zuba, a mjenjaje dizajniran za 32, mjenja e pri pokuaju prebacivanjana najvei (34T) lananik zapinja.

prednji mjenjac front

bottom swing top swing E-type

straznji mjenjac rear

mjenjaci derailleurs

pulley

dulji

na

kaveza

Izbor prednjeg i stranjeg mjenjaa je zadivljujue jednostavan, uglavnom zbogpostojanja samo dva proizvoaa: Shimano i SRAM. Mjenjai su prilino jed-nostavne naprave: upravljaju poloajem lanca onako kako im to ruica mjenjaakae. Toliko su jednostavni da im je (teoretski) sasvim svejedno s kojim brojem

brzina upravljaju. Markeng je od klase mjenjaa napravio znanost, a u praksirazlika izmeu Deore i XTR je u par desetaka grama i par stona kuna.

Prednji mjenja slui za postavljanje lanca na jedan od tri lananika pogona.Sastoji se od jela (obujmica, prihvat sajle, opruga) i kaveza (kroz koji prolazilanac). Klasini prednji mjenja privruje se na seat tube, pa ih razlikujemoprema promjeru prihvata, a tu je i egzoni E-typesistem privrivanja za oso-vinu pogona. Nadalje, prednji mjenjai se razlikuju prema kutu seat tube-a. Treapodjela, a odnosi se na klasine izvedbe, je top swingili boom swing. Top swingmodel ima kavez iznad jela, a boom swingjelo iznad kaveza. etvrta podjela

je prema nainu na koji sajla mjenjaa ulazi u jelo mjenjaa; ako dolazi sa gornjestrane model se naziva top pull, ako dolazi sa donje strane boom pull. Veinanovijih modela podrava oba naina ulaska sajle u jelo. Peta podjela je premaklasama. Prednji mjenja je poprilino primivna naprava kojom u potpunosupravlja ruica mjenjaa. Razlike izmeu nekog Shimano Deore i XTR modela,osim u teini i izgledu, funkcionalno nema.

kazeta cassette

rucice mjenjaca shifters


21/37

rucice mjenjaca shifters

Tri su vrste ruica mjenjaa aktualne: klasini, gripshii dual lever. Klasini sis-tem sastoji se od dvije poluge monrane pored gripovavolana. Pomiemo ihkaiprstom i/ili palcem; jedna poluga slui za prebacivanje u vie brzine, druga unie. Gripshifsistem integriran je u rukohvate (gripove) volana. Prebacivanje br-zina vrimo okretanjem gripova. Dual leversistem je spoj ruice konice i ruicemjenjaa u jedno jelo. Prebacivanje brzina vri se pomicanjem ruice konicagore ili dolje, dok se koenje obavlja isto kao i kod svih ruica konica - sskanjem

ruice. Slian sistem koris se na cestovnim biciklima.

Nema dobrog ili loeg sistema - odaberi onaj koji najvie odgovara. Klasini jenajzastupljeniji, gripshise esto susree kod najjeinijih modela ili najskupljihnatjecateljskih, a dual leverje relavno rijetka ali vrlo zanimljiva pojava (postojeverzije za v-brake i hidrauline konice).

Svi sistemi ruica mjenjaa danas su indexirani, tj. jasno deniraju koliki je pomakpotreban za promjenu jedne brzine (proitaj o prijenosnim omjerima u poglavljuo stranjim mjenjaima). Zato je ruicu stranjeg mjenjaa potrebno uskladi sabrojem stranjih lananika (kazete). Prednje ruice gotovo uvijek su namijenjene

kombinaciji od 3 lananika. Ruice na sebi mogu ima pokazivae brzine u ko -joj se nalaze, to je zgodna stvar. Vea klasa ruica mjenjaa donosi bre i pre-ciznije prebacivanje brzina. Ta razlika je manje izraena na prednjem mjenjau.Ipak, prije nego promisli na zamjenu ruica za bolji model, provjeri da su tvojimjenjai namani, ili jo bolje, zamijeni buire i sajle mjenjaa ako su stariji odgodinu dana ili su bili dugotrajno izloeni vlazi (npr. ako dri bicikl na balkonu).

To nas dovodi do sajli i buira. Razlikujemo sajle i buire za v-brakekonice i sajlei buire za mjenjae (razlikuju se prema promjeru). Sajla je elina, bolji mod-eli mogu bi presvueni teonom (zbog manjeg trenja), a slui za prenoenjesile s ruice mjenjaa na mjenja. Pri tom se, s vremenom, svaka sajla rastee,kvalitetna daleko manje od nekvalitetne. Zato je s vremena na vrijeme potrebnoopet nama mjenjae. Buir je plascirana elina ovojnica koja vodi sajlupreko pregiba i zavijenih kontura okvira bicikla. Nakon nekog vremena prljavnase zavue unutar buira, znaju i zahra ako su bili izloeni vlazi, pa se javljajuproblemi sa prebacivanjem brzina koje nije mogue otkloni namavanjem.Rjeenje je zamjena buira i sajle, to i nije neki troak.

klasini

gripshift

dual lever


KOCNICE BRAKES DISK KOCNICE disc brakes


22/37

KOCNICE BRAKES

Konice su veini biciklista bitna stavka. Dva su principa zaustavljanja: klasiniv-brakei moderni disk. Pa, krenimo.

V-BRAKE KOCNICE

V-brakekonice koriste posebno obraenu bonu stranicu obrua kotaa da bi

koionim paknama proizvele trenje. Sila se sa ruica konica prenosi na eljus ipakne na dva nain: elinom sajlom (klasini) i hidrauliki (napredni). Hidraulinisistem je danas rijetka pojava, Magurin model HS-33 je svojevremeno bio na do-brom glasu. Klasian V-brakeje jein, jednostavan i pouzdan nain koenja, aliima neke nedostatke: loije koi ako se obru smoi (to po kii nije teko posi),loe koi ukoliko obru nije potpuno ravan, te zahtjeva relavno jak ssak ruicekonice za zaustavljanje na strmijem terenu. Kvalitetne pakne i ist, odmaenobru uvelike doprinose iskustvu koenja s V-brakekonicama.

hidrauline

v-brakekonice

klasine

v-brake

konice

Neki od popularnijih proizvoaa i modela V-brake konica:Shimano (sve klase), Avid Single Digit, ProMax, Tektro

DISK KOCNICE disc brakesDisk konice koriste koione rotore monrane na nabi kotaa i eljus sa pakna-ma koje stvaraju trenje priskom o rotor. Dva su naina prenoenja sile s ruicekonica na eljus i pakne: mehaniki - elinom sajlom ( jeiniji i ne pretjeranointeresantan) i hidraulini (moderan i napredan). Mehanike disk konice u pravi-lu nisu pretjerano dobar izbor iz razloga to zahjevaju jak ssak ruice konice,pa su dua i uestala koenja s takvim konicama naporna za vozaa. Avid BB7 jesvojevremeno bio hvaljen kao jedna od rijetkih mehanikih disk konica koja svoj

posao obavlja kako treba. Zgodna stvar kod bicikla koji dolazi s mehanikim diskkonicama je vrlo jednostavan prijelaz na hidrauliku zbog ve postojeih kotaaza disk (nabe sa prihvatom za disk), a i rotori se mogu iskoris. Rotori se dijeleprema nainu prihvata na 6-bolti Shimano Centerlock. Dakle, rotor odabiremoprema vrs prihvata rotora na nabi. Za instalaciju 6-boltrotora potreban nam jeTorx(zvjezdas) klju, a za Centerlock klju za kazetu. Rotori se takoer razlikujuprema promjeru rotora; vei rotor = vea snaga koenja. Na raspolaganju su di-menzije 140, 160, 165, 180 i 203mm. Na klasinim XC biciklima rotori sa 160 ili165mm straga i 180mm sprijeda su uobiajena pojava. 140mm je namijenjennatjecateljima, a 203mm nije namijenjen XC disciplini (iako ga koriste neki vozaivee tjelesne mase). Ovisno o veliini rotora, vrs prihvata eljus i vrs prihvata

na vilici/rami potrebno je izabra odgovarajui adapter eljus konica. PostojeInternaonal Standard (IS) i Post-mount (PM)prihva, pa kad jo uvrsmo svenavedene veliine rotora broj kombinacija je poprilian. Hidrauline disk konicesu skuplje, neusporedivo snanije od mehanikih i v-brake, ali i kompliciranijeza odravanje. Takoer, kod hidraulinih konica osim snanog koenja cijeni semogunost moduliranja - nog doziranja snage koenja.

Neki od popularnijih proizvoaa i modela disk konicaMehanike: Avid BB5/BB7, Tektro IO, Shimano Deore, Hayes MX2/MX4Hidrauline: Avid Code/Juicy/Elixir, Forumula Oro/The One, Hayes Sole/HFX9/Stroker/El Camino, Hope Mono/Race/Tech, Magura Julie/Louise/Marta,Shimano Deore/SLX/XT/Saint/XTR

6

bo

lt

ro

tor

cen

ter

loc

k

ru

ica

ko

n

ice

pedale pedals


23/37

pedale pedalsNaizgled jednostavna stvar poput pedale u svijetu MTB-a nije tako jednostavna.Izbora je nekoliko, a odabir je individualan kao to je to kod izbora guma ili sjeda-la. Skuplji bicikli se stoga isporuuju bez pedala jer je oekivano da kupac veposjeduje omiljeni par pedala.

Obine pedalesu aluminijske, namijenjene svakodnevnoj, nezahtjevnoj upotre-bi i najee se isporuuju s novim biciklom. Umjesto aluminijskih mogu bi i

plasne, a takve slue samo za isprobavanje veliine bicikla.

Flatpedalesu napredna verzija obine. Tijelo im je izraeno iz bloka aluminija ilimagnezija, na sebi imajupinove(veina ih je izmjenjiva) koji osiguravaju dalekobolje dranje tenisice. Imaju osovinu od elika i izdrljive leajeve (esto se kor -iste industrijski leajevi, to olakava njihovu eventualnu zamjenu). Flatpedalaima sve nae preporuke budui da uvelike doprinosi kvalite vonje.

Cliplesspedalesu pedale koje omoguuju ukapanje posebnih clipless teni-sica. Rezultat je povezanost vozaa i bicikla koja ima toliko prednos da ih beziznimke koriste svi profesionalni XC i cestovni vozai. Povezanost nije bezuvjetna;sistem je napravljen tako da se noga iskopa u sluaju pokreta koje ne odgo-vara kretanju noge pri okretaju pedala. Nekoliko je vrsta clipless pedala, svakojodgovara jedna vrsta cleata (metalne ploice koje se vijcima privruju za pot-plat cliplesstenisice). Clipless tenisice su univerzalne.Shimano SPD je jedan vjerojatno najpopularniji clipless standard. Odlikuje ga

robusnost i izdrljivost, neto vea teina i loije ukopavanje u blatnim uvjema.Za dalmanske uvjete ovo je idealan cliplesssistem. Podravaju ga i mnogi drugiproizvoai pedala. Crank Brothersje proizvoa pedala sa svojim standardomi paletom pedala. Znatno su laganije konstrukcije od Shimano SPD-a, puno boljese ponaaju u blatnim uvjema, ali su neto skuplje i nisu izgledan pobjednikokraja sa dalmanskom sjenom. Lookje trei proizvoa sa svojim standar-dom. Daleko je zastupljeniji u cestovnom svijetu, ali vrijedi ga spomenu i ovdje.

Neki od popularnijih proizvoaa i modela obinih pedala:Bilo koje :)

Neki od popularnijih proizvoaa i modela at pedala

Welgo MG-1, DMR V8/V12, Funn Soljam, Kona Wah Wah/JackShit, CrankBrothers 5050, Cannondale Grind, VP, Shimano MX, Xpedo, Superstar...

pedala vulgaris at pedala shimano spd crankbrothers

primjerak clipless tenisice priklade kamenitom terenu Dalmacije:

mekani potplat omoguava sigurno hodanje po tvrdoj podlozi

mjesto

monta

e

cleat-a

crank

brothers

cleat

spd

cleat

primjerak clipless tenisice priklade za natjecanja:

tvrd potplat omoguava bolji prijenos snage


sjedalo saddle i cijev sjedala seatpost


24/37

sjedalo saddlei cijev sjedala seatpost

Odabir sjedala je potpuno subjekvna stvar. Neodgovarajue sjedalo uzrok jesmetnji i bolova u preponama i stranjici pri neto duim vonjama. Odmah da

jasno naglasimo: svako sjedalo e zadava bolove ako se dugo nisi vozio na nje-mu. Ako se smetnje nastave nakon nekoliko tjedana akvnog bicikliranja, razmis-li o zamjeni. Sjedala se razlikuju prema duljini, irini, obliku, debljini podstave,koritenim materijalima i anatomskim rjeenjima. Takoer se razlikuju premamaterijalu od kojeg su izraene rails (tranice, odnosno prihvat sjedala; elik,

Cro-Mo, tan, karbon). Pronalazak idealno udobnog sjedala za mnoge vozaedugotrajan je proces. Malo toga se moe zakljui na temelju iskustva drugih,pa je metoda pokuaja i pogreke jo uvijek jedina ispravna. Neke biciklisketrgovine nude usluge odreivanja idealne irine sjedala, a za to koriste posebnupodlogu sa memorijskim gelom. Ako si u potrazi za prikladnim sjedalom, savjetu-

jemo da od prijatelja posudi to vie modela i isproba ih kroz nekoliko vonji.Ako si i tu mogunost iscrpio, a jo nisi naao odgovarajue sjedalo - kupuj rablje-na (manje e novaca izgubi u procesu traenja). Nije rijedak sluaj da vozai

jednom kada nau idealan model kupe po nekoliko primjeraka, jer modeli semijenjaju. Openito govorei, to je voza akvniji to je sjedalo manje podstav -ljeno. Navedeno podrazumijeva koritenje podstavljenih bicikliskih hlaa (tzv.

bicki), o kojima e bi par rijei u O Topic dijelu Vodia.

Cijev sjedala je cijev odreene duine, strogo odreenog promjera i nekog sis -tema za prihvat i podeavanje kuta i poloaja sjedala. Duine se kreu od re-cimo 200 do 400mm, a treba izabra onu koja je dovoljno duga da na sjedalupodeenom na visinu vozaa kraj cijevi prolazi ispod donjeg vara seaube-a itoptube-a. Takoer, svaka cijev na sebi ima oznaenu minimal insert point;toku koja ne smije bi vidljiva na ispravno podeenoj visini sjedala. Postoje20-ak razliih promjera cijevi sjedala. Neke od uobiajenih dimenzija su 27,2 i31,8mm. Imaj na umu da, na primjer, 31,6 nije isto to i 31,8! Sistema za prihvati podeavanje kuta i poloaja sjedala ima poprilino mnogo. Kvalitetniji modeli

omoguavaju jednostavno podeavanje u mikro-pomacima. Cijev sjedala kojojje prihvat sjedala odmaknut unatrag u odnosu na os cijevi zove se setback. Tajpomak (recimo 20mm) daje nam malu mogunost korekcije pogreno izabraneveliine rame (u ovom sluaju premalene). I na kraju, cijev sjedala moe bielina (jeina), aluminijska (uobiajena pojava) ili karbonska (skupa i lagana).

Neki od popularnijih proizvoaa sjedala:WTB, Specialzied, Fizik, Velo, Syncros, Selle Italia, San Marco, SDG...Neki od popularnijih proizvoaa cijevi sjedala:Thomson, Ritchey, FSA, Syntace, Syncros, Easton, RaceFace, Truvav...

VOLAN handlebar lulica stem gripovi grips rogovi bar ends


25/37

at

rise

Lulica spaja volan i cijev vilice. Razlikuju se prema promjeru prihvata (25,4 ili31,8), duljini i kutu, te duljini prihvata (stack height). Duljina i kut su bitne stavke;njima se denira poloaj vozaa na biciklu. Grubo reeno, na pravilno odabranojveliini XC bicikla lulica bi trebala bi izmeu 70 i 120mm duljine i izmeu - 6 i+10 stupnjeva nagiba. Sve ispod ili iznad h vrijednos ukazuje da smo modapogrijeili u odabiru veliine rame. Postoje i lulice sa podesivim kutom. Stack

heightje duljina kojom lulica obujmi cijev vilice. Razlike u stack heightdimenzijirjeavaju se spacerima(prstenovima koji se nalaze izmeu lulice i leaja vilice).

Gripovi su plasni, gumeni ili spuvas rukohva volana koji akama dajuveu udobnost i kvalitetniji prihvat volana. I gripovi su stvar individualnog iz-bora, pa oko ovog neemo troi previe rijei. Napomenimo da se monrajunavlaenjem (klasini) na volan ili steu minijaturnim vijcima ( lock-on).

Osim gripovana volan se esto monraju rogovi. Rogovi jelu daju bolji poloajna biciklu pri penjanju, te daju mogunost promjene poloaja ruku, to jedobrodola mogunost pri duljim turama. Takoer, poloaj jela s rukama narogovima omoguava neto bolje disanje i unos kisika.


V

LAN

L

LI

Apodesivi

kut

VOLAN handlebar lulicastem gripovigrips rogovibar ends

Volan je ravna (at) ili uzdignuta (rise) cijev promjera prihvata 25,4 ili 31,8mm iodreene duine, npr. 600mm. Promjer prihvata odreen je lulicom, a duina os-obnim preferencama (dulji volan = bolja kontrola, ali ne treba pretjeriva; kraivolan = lake manevriranje, ali ne treba pretjeriva). Moe bi elina (jeina),aluminijska (uobiajena pojava) ili karbonska (skupa i lagana). Izboratili risejeosobna odluka; risenudi neto vie mogunos korekcije poloaja vozaa.


26/37

Osnovnu biciklisku opremu ini samo jedna stvar, a to je bicikliska kaci-ga. Iako je kaciga predmet polemika, na stav je da je kaciga obvezan dioopreme svakog odgovornog biciklista. A iskustvo nam kae da se taj stav neetako skoro promijeni. Bicikliska kaciga napravljena je od vrlo laganog ek-

spandiranog polisrena presvuenog plasnom koljkom, ima trake i meha-nizme za uvrivanje na glavi, te je iznutra djelomino podstavljena mekanim

jastuiima radi udobnos. Bicikliska kaciga namijenjena XC-u ima pregrtotvora za hlaenje i venlaciju, te vizir sprijeda za zatu od sunca. Ulogakacige je za sivu materiju koja omoguava da ovo ita s razumijevan -

jem od velikih sila koje nastaju udaranjem glave o vrstu podlogu; npr. asfalt istablo su vrste podloge, kamen takoer (ne spominju klape u svojim pjesma-ma kamen umjesto kuina bez razloga). U situaciji udarca glavom o npr. asfalt,glava se iz neke brzine (kojom ve pada na taj asfalt) u jako kratkom vremenuzaustavlja. Unutranjost tvoje glave takoer; mozak se pomie do trenutkaudarca o unutranjost lubanje. Otud potres mozga. Kaciga je tu da, osim direk-

tne zate, svojom konstrukcijom omogui blae usporavanje svih h gibanja:polisren se pod silom udarca glave sabija, preuzima njenu energiju gibanja iusporava je. Nakon takve deformacije polisrena kaciga je za okai o klin, a moe bi sretan to ima potrebu kupi novu. Vozai mlai od 18 godina pozakonu ove drave moraju nosi kacigu kada upravljaju biciklom. Dobra kacigaima svoju cijenu; izaberi kacigu renomiranog proizvoaa okienu sa to viecerkata za sigurnost i kvalitetu izrade.

Od sigurnosne opreme preporuamo i prednju (bijelu) i stranju (crvenu) bljeska-licu. Bljeskalice su i zakonski obavezna oprema za sve bicikliste koji sudjeluju uprometu u uvjema slabe vidljivos (no, sumrak, svitanje, magla). Svaki biciklistkoji dijeli asfalt sa drugim sudionicima u prometu u takvim uvjema trebao bi

ima bljeskalice. Bez diskusije.

Od opreme koja nije obavezna preporuamo bidon i nosa bidona, multool,ciklokompjuter i pumpu za gume. Oko bidona nema lozoje; tekuina je zgodnastvar za ima prilikom vonje, jo je zgodnije kad je lako dostupna, a tome sluiovaj duo. Set alata za bicikl (multool) je vrlo korisna stvar. Modela i izvedbiima mnogo; od najosnovnijih, minijaturnih koji sadre nekoliko imbusa i kriniodvija do bogato opremljenih izvedbi sa alatom za lanac, polugama za skidanjeguma, itd. Ciklokompjuter nije obavezan ni pod razno, ali je zgodna stvar kojae pomoi u mjerenju prijeene udaljenos, brzini kojom se kree, a nap -redni modeli rei e visinsku razliku koju si preao, nagib, temperaturu, broj

okretaja pedale u minu (kadenca) i jo tota drugo. Osim po funkcijama kojemogu obavlja, razlikuju se prema nainu na koji prikupljaju podatke od senzora:ini (jeiniji, robusniji) i beini (skuplji, napredniji). Ostala nam je jo pumpaza gume. Postoje stone modela pumpi, a za ovaj tekst bitno je napomenupar stvari: ne kupuj pumpu namijenjenu cestovnim biciklima (takve su sposobnenapumpa malen volumen na velik prisak, a tebi treba upravo obrnuto), izaberionu koja moe pumpa obje vrste zranica - sa auto (Schrader) ili francuskim(Presta) venlom, jer prije ili kasnije zatreba e ta mogunost, te izaberi onukoja izradom i upotrijebljenim materijalima (aluminij je rado vien) ulijevapovjerenje. Pumpe se razlikuju prema namjeni na podne (velike, mjesto im jeu kui) ili rune (malene, lagane, mjesto im je na biciklu ili u ruksaku), premanainu pumpanja na jednosmjerne i dvosmjerne, prema nainu izvlaenju drkena klasine i teleskopske, a znaju bi obogaene dodacima poput pokazivaapriska u gumama (manometar), sklopivom rukom (T-oblik), automatskim prih-vatu venla, itd. Vrijedi spomenu i minijaturne automatske pumpe koje koristeizmjenjive patrone komprimiranog plina kako bi napumpale zranicu, ali mi imnismo skloni. Klasina, kvalitetna runa pumpa sasvim e te dobro slui godi -nama.

Iako na prvi pogled teme u nastavku nisu nune za ovaj Vodi, u stvarnomivotu e ih prije ili kasnije proi. Bolje prije, jer neke stvari o kojima piemoodnose se na tvoju sigurnost.

biciklistickAOPREMA

i ak....

alat za lanac


27/37

vizir

trake i kopaza privrivanje

rupe za hlaenje(sa mreicom)

Pozna proizvoai kaciga:Uvex, Alpine, Bell,Limar, Giro, MET, 661, Specialized, Giant, Sco, iXS...Cijene:od 250kn

Pozna proizvoai ciklokompjutera:

Sigma Sport, VDO, CatEye, TopeakCijene:od 100kn

brzina

nadmorska visina

topericaruna pumpa

podna

pumpa

Pozna proizvoai multool-a:Sigma Sport, Topeak, SKS, Balckburn...Cijene:od 50kn

osnovni

proireni

Poznatp

roizvoaibljeskalica:

Sigma

Sport,

CatEye,

Knog,

Tope

Cijene:od50knzakompelt

kljuevi

imbusi

Pozna proizvoai pumpi:SKS, Topeak, Zefal, Blackburn, Innovaons, Lezyne...Cijene:od 70kn


biC.ODJECA wwwdeutercom
http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/


28/37

ens

ki

mo

de

l

sa

naramen

icama

mu

ki

mo

de

l

sa

naramen

icama

kra

tke

duge

biC.ODJECAPostoji razlog zato bicikliska odjea izgleda onako kako izgleda. Kroj, materi-

jali i boje imaju svoje vrsto uporite u funkcionalnos, a funkcionalnost je u ovojprii jedina bitna. Prije ili kasnije akvni biciklist napus e udobne trenerke ipamune majice i okrenu se uskim krojevima od umjetnih materijala obojenihbojama papige odjevene za karneval u Rio de Janeiru. Umjetni materijali koji sekriju iza bezbroj trgovakih imena (Lycra, DryCool, Windstop, GoreTex...) imaju

funkciju odvoenja vika vlage (znoj) sa koe vozaa, brzo se sue, a neki te iod proboja vjetra ili kie. arene boje su tu pod opravdanjem bolje uoljivosvozaa, a esto su praene reekvnim dodacima za lake uoavanje u prometu.Jedan od bitnijih komada bicikliske odjee su bicikliske hlae (bicke) koje nadijelu prepona imaju podstavu (pelenu). Bicke omoguavaju udobno viesatnosjedenje na biciklu, a akvnim vozaima nezamislivo je presta ih koris. Raz -likuju se prema kroju na muke i enske, prema kvalite pelene, prema namjenina ljetne i zimske, prema duini na duge i kratke, te prema postojanju ili nepos-tojanju naramenica. Drugi bitan komad su bicikliske rukavice. Osim udobnoskoje pruaju dlanovima na svim terenima, neke te od vjetra (Windstop), a svete povrinu ruku prilikom pada. Ruke su prva stvar koju nae jelo reeksno

postavi izmeu glave i tla, pa su uvijek izloene raznim ozljedama. Rukavice ra-zlikujemo prema duini prsju na kratke (uglavnom ljetne) i duge ili full-nger(uglavnom zimske).

www.deuter.com

Ovlasteni zastupnik Deuteropreme za Republiku HrvatskuLera Rovinjd.o.o. | ulica grada Leonberga 4, Rovinj 52210tel: 052/840 905 | [email protected] | www.lera.hr

prihvat mjehurabiciklisticki
http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/http://www.lera.hr/


29/37

Biciklisku opremu i alat, rezervnu odjeu, hranu, tekuinu, prvu pomo i sve

ostalo to se nosi na bicikliski izlet ili turu treba u neemu i ponije. Za tusvrhu, gle uda, postoje bicikliski ruksaci. Takvi se od ostalih ruksaka razlikujupo mnogoemu, ali krenimo redom. Bicikliski ruksaci meusobno se, poputsvih ostalih, razlikuju po zapremini koja se izraava u litrama i govori koliko nam

je prostora na raspolaganju. Ponuda poinje negdje od 2 do 10 litara, a takviruksaci namijenjeni su noenju mjehura za vodu (hydraon pack, camelback)i najosnovnijih stvari na kratkim izlema ili utrkama. Ruksaci zapremine od 12-20 litara su jednodnevni ruksaci u koje bi trebalo sta sve to nam treba nacjelodnevnoj bicikliskoj turi, dok ruksaci zapremine vee od 20L nude dovoljnoprostora za vikend-ture. Bez obzira koje je zapremine bicikliski ruksak, svaki bitrebao ima funkciju prihvata mjehura za vodu, prihvat za kacigu, navlaku za kiu

i reekvne povrine na vanjskoj strani. Na kvalitetnim ruksacima dosta panjeposveeno je ergonomiji i udobnos, poprilina panja posveuje se odvoenjuvlage sa lea vozaa (AirStripes, AirVent, AirTec, itd.), a gotovo svi imaju remenjeza uvrivanje u razini bokova i prsa i udobno podstavljene naramenice. Nekiproizvoai idu i korak dalje pa dizajniraju ruksake prilagoene enskoj anato -miji (Deuter SL serija), integriraju zatu lea vozaa od udara (back protector,Detuer Aack) ili prsluk za zatu vozaa od kie i v jetra (Deuter Superbike).

NE ZABORAVI!Na izlema i turama uvijektreba ima set prve pomoi(astere, zavoje, sterilne gaze,sredstvo za dezinfekciju rana....)

podstavljenenaramenice

za vodu

prsni remen

Air Stripes

osnovniremen

navlaka za kiu mjehur (hydropack) prihvat kacige

biciklistickiruksak Pozna proizvoai ruksaka:Deuter, Salomon, The North Face, Dakine,Ferrino, McKinley, Fox...

http://www.lera.hr/http://www.garmin.hr/


30/37

Neka vas neravan i nepoznati teren ne plai, eljni uzbuenja i s velikom strau za brdskimbiciklizmom Garmin Edge 800 ispunit e sve vae zahtjeve. Natjeite se, istraujte i pratitesve podatke o vonji uz Edge 800.

Podijelite svoju strast na besplatnoj online trening zajednici - Garmin Connect.

www.garmin.hr

Navigo sistem d.o.o. prodajna mjesta: Zagreb, Karlovaka cesta 4K, tel: 01/2334-033,P.J. Zagreb, Nemieva 10, tel: 01/2334-036, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540

Edge 800 + AdriaTOPO LITE karta

NAVIGACIJA
http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/http://www.garmin.hr/


31/37


NAVIGACIJABrdski biciklizam esto podrazumijeva odlazak biciklom u nepoznato. Malo se toga moe mjeri sa osjeajem dobro odraenogavanturiskog izleta u divljinu, a da bi takav izlet bilo mogue organizira na siguran nain potrebna su neka znanja i vjene u navigacijina terenu. Do nedavno je osnovno sredstvo orijentacije bila papirnata karta nekog podruja i kompas, a danas nam je na dlanu dostupnatehnologija globalnog pozicioniranja putem satelita (GPS) i detaljna kartograja cijelih konnenata u digitalnom obliku. O ureajima za GPSnavigaciju mogao bi se napisa cijeli jedan vodi slian ovom, a onda jo jedan koji obrauje kartograju, stoga ovaj komad teksta shva kao

povran pregled sa smjernicama emu biciklis pridaju vanost kod odabira ureaja. GPS ureaj danas postoji manje-vie integriran u svakismartphone, to je rado viena funkcija koju moemo iskoris za snalaenje u prostoru, pod uvjetom da nam je dostupna digitalna karta, aupravo u tome lei jedan dio problema. Naime, sve ee se mobiteli za navigaciju oslanjaju na downloadkarata sa Interneta, a rauna napristup Internetu duboko u umi i izvan dosega civilizacije nije najpametnija stvar. Drugi dio problema je funkcionalni: mobiteli su u veinisluajeva osjetljivi na udarce i kiu, a trajanje baterije im je kratka vijeka. Pogaa, ba te tri stavke (robusnost, otpornost na vlagu i trajanjebaterije) visoko su na lis prioriteta biciklista kad kupuju GPS. Iz tog razloga postoji cijela paleta specijaliziranih runih GPS ureaja nami -

jenjenih biciklisma i avanturisma, koji uz sve navedeno dolaze nakrcani kartograjom i nosaem sa prihvatom za volan ili lulicu bicikla.GARMIN je posebno popularan proizvoa takvih GPS ureaja na ovim prostorima, kao i AdriaTOPO topografska karta i baza podataka, skojom se veina GARMIN ureaja isporuuje. Vrijedi spomenu Magellan ureaje, ali s njima e se rijetko sres.

Runi GPS ureaji meusobno se razlikuju na toliko naina da emo zasigurno zaboravi neto nabroja. Jedna od osnovnih razlika je prema

nainu koritenja gdje razlikujemo klasini sa zikim pkama na kuitu ureaja i touchscreen na kojem sve operacije izvravamo dodiromprsta po ekranu. Touchscreen modeli nude vei ekran, a klasini lake koritenje s rukavicama na rukama. Druga podjela je prema namjeni;iako svi GPS ureaji nude iste osnovne funckije potrebne za orijentaciju, razlikuj serije orijenrane praenju treninga biciklista koje veupanju posveuju prikupljanju i obradi podataka sa pulsmetra (mjeraa otkucaja srca) i senzora kadence (mjeraa broja okretaja pedala)od ostalih koji veu panju pridaju prikazu informacija vezanih za snalaenje u prostoru. Slijedea podjela je prema bateriji koja ih pogoni;razlikuj ureaje sa ugraenom punjivom baterijom od onih koji koriste klasine, izmjenjive baterije. Odabir napravi prema nainu na kojie ureaj koris. Za jednodnevne izlete punjiva baterija je prikladan izbor, dok se kod viednevnih tura izvan civilizacije trai mogunost

jednostavne izmjene obinih baterija (uglavnom koriste sveprisutni AA format). Razlikujemo ih i po obliku antene, a to su modeli sa inte-griranom i modeli sa vanjskom antenom. Vanjska antena omoguuje neto veu preciznost ureaja, pa e takvu sres kod skupljih runihmodela. Visinomjer je takoer stavka prema kojoj se razlikuju. Postoje modeli koji podatak o visini dobivaju od satelita, pri emu se mogu

javi greke, a postoje i modeli koji imaju integrirani i barometarski visinomjer koji umanjuje te greke. Razlikuju se i po vrs ugraenog

kompasa, a to su modeli iji kompas funkcionira u svim poloajima i oni iji kompas funckionira samo kada je ureaj u vodoravnom poloaju.

NAPOMENE:Bez obzira koliko napredan tvoj GPS ureaj bio, tvoja navigacija i dalje ovisi o kvalite karata u pozadini. Promjene na ter-enu ponekad su odvijaju bre no to ih je u mogue obradi, pa imaj na umu da stanje na kar nije nuno idenno stanju na terenu.U takvim situacijama vjeruj oima. Karte i baze podataka na svom ureaju auriraj. Ako ima, ponesi sa sobom i papirnatu kartu. Svojuavanturu planiraj na vrijeme koristei sve dostupne karte (Google Earth, topo i planinarske karte), napravi track (trag kojim eli ii),savjetuj se sa iskusnijim kolegama i na kraju pokuaj taj track odvozi.
http://www.garmin.hr/http://www.comet.hr/


32/37

Comet d.o.o. ovlateni zastupnik i distributer Unior alata

Varadinska 40c

Novi Marof

Biciklistiki alat i u webshopuna www.comet.hr

spec.alati SAVJET.ZA.KRAJ
http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/http://www.comet.hr/


33/37


servisnistalak

stalakza

centriranje

kotaa

moment-klju

Servisiranje bicikla nekom predstavlja zadovoljstvo i zabavu, a nekom obvezu iproblem za koji bi najradije da se rijei sam od sebe. Ako se nalazi u ovoj dru -goj skupini preskoi ovaj komad teksta, ali znaj da otklanjanje kvara ili zamijenanekog dijela bicikla vlasm rukama uz malo znanja i alata prua dobar osjeaj.S vremenom se u garai, radionici ili kutku doma akvnog bicikliste vinogradu rukama nakupi poprilina koliina alata, od onog univerzalnog do onog

specijaliziran

Documents

Vodič Za Kupnju Brdskog Bicikla - BK TIMUN