VODI^ ZA BRDSKI BICIKLIZAM - BH Tourism · 9 Uvod Svojevremeno se biciklizam vezivao uglavnom za asfaltne podloge no, pojavom prvih modela brdskih bicikla, kako im samo ime kazuje,

BRDSKI

BICIKLIZAM

Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}

U BOSNI I HERCEGOVINI

VODI^ ZA

VODI^ ZA BRDSKI BICIKLIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI

Autor projekta: Emir Vu~ijak

Saradnik na projektu: Mersad Pa{i}

Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH

Za izdava~a: Enes Arifhodì}

Fotografije: Emir Vu~ijak

Design i DTP: Sezam

www.mtb.ba

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo

796.61(497.6)(036)

VUÎJAK, Emir

Vodi~ za brdski biciklizam u Bosni i

Hercegovini / Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i} ;

[fotografije Emir Vu~ijak]. - Sarajevo :

Turisti~ka zajednica Federacije BiH, 2008. - 148

str. : ilustr. ; 21 cm

Bibliografija: str. 145

ISBN 978-9958-9021-0-9

1. Pa{i}, Mersad

COBISS.BH-ID 16621574

BRDSKI

BICIKLIZAM

Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}

U BOSNI I HERCEGOVINI

VODI^ ZA

”Nema mirnog mjesta u

gradovima bijelog ~ovjeka.

Nema mjesta gdje se moè

~uti otvaranje li{}a u prolje}e,

ili drhtaj krilca mu{ice. A

mo`da zato jer sam divlji i ne

razumijem. Buka u gradovima

je uvreda mojim u{ima. [ta

vrijedi ljudski ìvot ako ~ovjek

ne moè ~uti usamljeni krik

kozoroga ili no}nu prepirku

àba u bari? ”

Dio pisma indijanskog poglavice

Seattle-a iz 1854. godine, upu}enog

ameri~kom predsjedniku u Washington

kao odgovor na ponudu da bijelci

kupe indijansku zemlju.

9

Uvod

Svojevremeno se biciklizam vezivao uglavnom za asfaltne podloge no, pojavom prvih

modela brdskih bicikla, kako im samo ime kazuje, otvorio se potpuno novi svijet uìtka na

dva to~ka - vo`nja u prirodi, vo`nja po makadamskim brdskim putevima ili, ~ak, tamo gdje

uop{te nema utvr|enih staza. Jo{ prije desetak godina brdski biciklisti su stidljivo po~eli

zalaziti po na{im planinama izazivaju}i ~u|enje mje{tana. Kasnije su do{li opremljeniji

modeli od laganijih materijala, ko~nice sa diskovima, amortizeri i sva ostala tehni~ka

pobolj{anja, {to je umnogome pove}alo radijus kretanja biciklista i zna~ajno eliminisalo

probleme izazvane kvarovima.

Odlazak u planinu svakako nije preporu~ljiv usamljenom pojedincu. Vo`nja u grupa-

ma donosi sigurnost svakom u~esniku, ali i ugodno druènje i lijepu atmosferu. Me|utim,

i grupa, kad se na|e na nepoznatom terenu, suo~ava se sa dilemom: kojim putem nas-

taviti. [umskih puteva je bezbroj, ~esto nisu ozna~eni na zastarjelim kartama do kojih se

ionako te{ko dolazi, a vo`nja uvijek istim stazama ne predstavlja pravo zadovoljstvo.

Voze}i sa ~lanovima BBK "Igman" po planinama Bosne i Hercegovine otkrio sam svu

ljepotu brdskog biciklizma. Tu vrijede jednostavna pravila uvaàvanja svakog pojedinca

bez obzira na pol, godine, status ili kondiciju. Uvijek je sna`no izraèno jedinstvo grupe i

obilje vedrog raspoloènja. Me|utim, i ovako organizirana ekipa uvijek je trebala vodi~a,

nekog ko }e pedantno isplanirati put, brinuti se o cijeloj grupi. Izvje{taji sa vo`nji su,

me|utim, kod obi~nog posmatra~a stvarali famu kako je rije~ o izuzetnim poduhvatima

samo za one koji posjeduju izvrsnu kondiciju, znanje i tehni~ke vje{tine.

Stekao sam dojam, naime, da mnogi ljubitelji brdskog biciklizma jo{ uvijek imaju dile-

mu da li se uputiti u planinu ili ostati u gradu, da li se priklju~iti poznatoj grupi ili formirati

vlastite grupice kondiciono pribli`no izjedna~enih biciklista, a i tada zastajali su pred

vje~itom dilemom: kuda krenuti. Osim toga, brojni stranci, ljubitelji prirode koji borave u

na{oj zemlji, odu{evljeni njenim ljepotama ali i zaziru}i od opasnosti koje nose zaostale

mine, ~esto su traìli vodi~a ili barem èljeli da se priklju~e organiziranoj grupi i otkriju ~ari

odlaska biciklom u planinu.

Ova knjiga je nastala upravo kao èlja da se potaknu svi neodlu~ni na odlazak u priro-

du, da se razbije bojazan od planine i eventualnog lutanja spletom bezbrojnih maka-

damskih {umskih puteva. Bilo bi sjajno posjedovati GPS, ali i obi~nim ciklo kompjuterom,

~ak i bez njega, lako je pratiti putanju navedenih staza obra|enih u ovom vodi~u bez stra-

ha od pogre{nog skretanja i lutanja.

Putanje su obra|ene na jednostavan i razumljiv na~in sa ta~nim udaljenostima izm-

jerenim GPS-om, i nude fotografiju svake bitne raskrsnice uz upute kamo skrenuti. Prate}i

ponu|enu mapu vo`nja ponu|enim stazama bi trebala biti jednostavna i predstavljati

uìtak.

U vodi~u su obra|ene samo neke od brojnih staza koje nude Trebevi}, Ozren, Igman,

Bjela{nica, Viso~ica, Vele` ili Vranica. Vjerujem da }e sljede}e izdanje obuhvatiti i druge

interesantne destinacije kao {to su Vla{i}, Zvijezda, Jahorina, Romanija,Treskavica,

Bitovnja, Zelengora, Majevica...

Sa zadovoljstvom }u prihvatiti sve prijedloge za nove destinacije kao i savjete korisni-

ka ovog vodi~a.

Emir Vu~ijak

Kada se pogleda Trebevi} iz njegovog podno`ja, sa sarajevskih ulica, osobito vrh na

kojem dominira tv toranj, ~ini se nevjerovatnom i pomisao da se ~ovjek gore uspne

biciklom. Me|utim, osje}aj trijumfa nakon {to se iza posljednjih krivina ukaè ogromni tv

toranj koji je izgledao nedosti`no s podno`ja planine, jo{ vi{e kad se na|e na samom vrhu

odakle puca pogled na Zvijezdu, Ozren, Bukovik, Crepoljsko, Romaniju, Jahorinu,

Bjela{nicu, Treskavicu... nemjerljiv je, a svaki bicklist koji ga je jednom "savladao" ponos-

no }e kasnije pokazati prstom u pravcu

vrha obja{njavaju}i: "Eto, mi gore idemo

biciklima!". Uz nevjericu i divljenje sago-

vornika.

Mnogo prije biciklista Trebevi} su

"otkrili" planinari i svi ljubitelji zdravog ìvota

i odlaska u prirodu. O njemu je spjevana i

pjesma ~iji stihovi kaù:

"êtiri mladi}a idu s Trebevi}a

prati ih pjesma i smjeh.

Tako oni bili

veseli i ~ili,

dan bje{e sun~an i lijep..."

Naàlost, usljed ratnih djelovanja i

postavljanja minskih polja Sarajlije su goto-

vo prestale odlaziti na Trebevi}. I pored

~injenice da se intenzivno radi na demini-

TREBEVI]

11

ranju terena i da je ve}ina o~i{}ena od

mina, i dalje postoji bojazan pa }e se tek

pokoji iskusni planinar, rijetki izletnik ili

biciklist zaputiti na planinu. Ali, zbog svoje

blizine, zbog ljepote koju nudi, sve je vi{e

onih koji }e i Trebevi} ubrojati u svoje

redovne destinacije za vikend i relaksaciju.

Trebevi} se proteè u pravcu jugoistok-

sjeverozapad u duìni od 12 kilometara,

dok njegova {irina iznosi 8 km. Njime se

pruà pet planinskih vijenaca u pravcu

jugoistok-sjeverozapad, prema sjeveru i

sjeveroistoku ograni~en je kanjonom

Miljacke, od Jahorine ga dijeli Mali i Veliki

Stupanj (1522 m), Crni vrh (1522 m), Veliki

O{trik (1473 m) i Mali O{trik (1453 m) sa

juga Kasindolski potok a sa zapada

Sarajevsko polje. Najve}i vrh planine je

visok 1629 metara.

Preko Trebevi}a vodi asfaltirani magi-

stralni put iz pravca Lukavice ka Jahorini,

koji je, dodu{e, u ne{to lo{ijem stanju. Bici-

12

� Uspon (dolje) i prelijep pogled (gore)

klistima je interesantniji makadamski put

koji se, kilometar i po prije Ravna, iznad

Kneginjca, odvaja preko Dolova ka samom

vrhu. Ovaj put je izgra|en jo{ za vrijeme

Austrougarske, manjim dijelom asfaltiran, a

od Dolova se penje serpentinama, prvo do

Studenog brda a potom i do planinarske

ku}e pod samim vrhom Trebevi}a.

Naàlost, biv{i dom "Vaso Miskin Crni" je

uni{ten, ali to ne spre~ava ljubitelje planine

da ga pohode, tu na~ine pauzu i produè

jo{ kojih stotinjak metara do samog vrha.

Ovaj put vodi kroz predivnu crnogo-

ri~nu {umu te je i za ljetnih vru}ina vo`nja

vi{e nego ugodna. Gusta {uma je plod

po{umljavanja koje se kontinuirano vr{ilo

jo{ od doba Austrougarske. Svjeìna zraka

koja se i ljeti osjeti kad se penje uz

Trebevi}, ali i na druge planine, pojava je

koja se zove "aerotermi~ki stupanj". Na-

ime, porastom nadmorske visine tempe-

ratura se smanjuje i to na svakih stotinu

13

� Na samom vrhu: 1629 m

� Pogled na Sarajevo

metara opadne za 0,3 do 0,5 stepeni Celzi-

jusa, a ljeti i do 0,7. Drugim rije~ima, na sva-

kih 180 metara visine temperatura opadne za

jedan stepen Celzijusa. Imaju}i u vidu da se

do vrha Trebevi}a savlada visinska razlika od

gotovo hiljadu metara, lako je izra~unati da

nas gore o~ekuje vrlo ugodna temperatura i

kad u Sarajevu vlada ljetna èga.

Kontinentalno-planinska klima koja vla-

da na Trebevi}u pogoduje bujnoj vegetaciji,

naro~ito visokom drve}u pa se slobodno

moè re}i da on predstavlja "plu}a grada".

Ispod biv{e ku}e Planinarskog dru{tva

"@eljezni~ar" svojevremeno se nalazila bo-

tani~ka ba{ta [umarskog fakulteta Sara-

jevo sa brojnim primjercima najve}eg dijela

alpske flore, pa ~ak i biljke koje rastu na

planinama dalekog Japana. Na pitomim

stranama Trebevi}a, naro~ito od Dobre vo-

de prema vrhu, nailazi se na izobilje jagoda,

borovnica i vrisinja. Od Ravna pa navi{e na-

ilazi se na vi{e vrsta jestivih gljiva.

Zbog svega navedenog ali i zbog bli-

zine i pristupa~nosti, naro~ito iz pravca

spomen parka Vraca, Trebevi} je postao

~esta destinacija sarajevskih ljubitelja brd-

skog biciklizma, ~ak i za kratke, popodnev-

ne ture. U ovoj knjizi obra|ujemo standard-

nu turu od Vraca do vrha i spust preko

Ravna, pored bob staze do Bistrika. Zbog

ljepote {ume i podloge od humusa i bo-

rovih iglica dio spusta od samog vrha do

biv{eg planinarskog doma Dobre vode

predstavlja mo`da i najljep{i cross countri

spust u BiH.

No, iskusniji poznavaoci planine }e is-

koristiti i brojne planinarske staze kao sin-

gle track i uìvati u toj vrsti biciklizma. Au-

tori ove knjige }e rado na li~ni zahtjev sva-

kom zainteresiranom ustupiti i taj track koji,

po{to je knjiga namijenjena manje zahtjev-

nim korisnicima, ovog puta nije obra|ivan.

14

� Od biv{eg planinarskog doma Vaso Miskin Crni vodi jedna od najljep{ih single-track

staza u BiH: umjerenog nagiba, s podlogom od zemlje i bovovih iglica uz tek pokoji

kamen, staza vodi kroz borovu {umu. Spust ovom stazom je neponovljiv doìvljaj.

15

� Snijeg u sjenovitim mjestima i u aprilu � Odmor kraj poru{enog PD Vaso Miskin Crni

� Freeride za hrabrije (lijevo) i uìtak u laganoj vo`nji ka bob

stazi (desno). Put je cijelom duìnom asfaltiran i nema mina

� Raznovrsno cvije}e ve} u rano prolje}e � Kontrasti: behar uz ~etinarsku {umu

Fotos:M

ilan T

rifunovi}

16

� Topografska karta sa ucrtanom stazom do vrha Trebevi}a (ùto) i single track (crveno)

koja nije detaljno obra|ivana u ovom vodi~u

start

1

2

3

4

5

6

7

8

17

0

Start: SPOMEN PARK VRACA

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: o{tar uspon cestom Sarajevo-

Trebevi}-Jahorina. Voziti desnom stranom

i u koloni jer moè biti automobila koji se

kre}u ve}om brzinom.

do sljede}e raskrsnice: 5,52 km

1

kilometara: 5,52

raskrsnica: kriànje sa manjim asfaltnim

putem s desne strane.

skretanje: desno na put manjeg zna~aja

podloga: asfalt, star i mjestimice ispucao.

Ima dosta {ljunka po asfaltu i rupa

opis puta: Napu{ta se glavna cesta

Sarajevo-Trebevi}-Jahorina. Slijedi sred-

nje teàk uspon duga~kim serpentinama


Vraca - vrh Trebevi}a - Jar~edoli -

Latinska }uprija

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24.5 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46,2 km

vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,47 h

vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,53 min

prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9,0 km/h

total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7,2 km/h

polazna ta~ka (spomen park Vraca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .602 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .943 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1573 m

Opis ture:

srednje te{ka tura. Obra-

|ena je XC staza sa ras-

krsnicama (ùto na mapi)

dok je single-track samo

nazna~ena i preporu~uje

se samo iskusnijim biciklis-

tima

18

2

kilometara: 8,86

raskrsnica: Silazak na makadamski put s

lijeve strane. S desne strane je vidikovac i

pogled na Sarajevo, a s lijeve stijene na ko-

jima je ozna~ena zelena strelica u smjeru

prema vrhu Trebevi}a. Dalje se vidi marki-

rana planinarska staza do vrha.

skretanje: lijevo

podloga: makadam (mjestimice neutaban

pa kamenje bjeì ispod to~kova)

opis puta: srednje teàk uspon


3

kilometara: 13,00

raskrsnica: Dolazak na heliodrom. U

pozadini se vidi tv toranj. Od heliodroma se

moè skratiti uzbrdo preko livade nekih 20

metara ponovo na makadamski put do tv

tornja. Pre}i slobodno livadu jer nema mina.

skretanje: ravno preko livade pa onda lije-

vo istim makadamskim putem

podloga: makadam

opis puta: blagi uspon


4

kilometara: 13,4

raskrsnica: Dolazak do tv tornja koji se

nalazi s desne strane (kod tornja ima pas

ali je iza ograde i uglavnom vezan). Odatle

skrenuti lijevo, nizbrdo do biv{eg plani-

narskog doma Vaso Miskin Crni. Pro}i s

lijeve strane doma (foto 4a) i onda skrenuti

lijevo nizbrdo (foto 4b) gdje vodi planinar-

ska staza. Predivan spust kroz {umu po

zemljanoj stazi.

skretanje: lijevo nizbrdo

podloga: zemljani {umski put obrastao.

Mjestimi~no ima i krupnijeg kamenja.

opis puta: spust, paziti na brzinu i obratiti

pa`nju na oborena debla. Dràti se glav-

nog utabanog puta.

do sljede}e raskrsnice: 3 km

19

5

kilometara: 16,4

raskrsnica: Izlazak sa {umskog puta na

asfaltni plato. S lijeve strane je objekat

sru{enog biv{eg planinarskog doma. Dalje

nastaviti asfaltnim putem nizbrdo.

skretanje: ravno nizbrdo

podloga: asfalt. Put je dosta lo{, mjestimi-

ce ima rupa i nekoliko o{trih serpentina.

Ponekad zna biti ovaca na putu pa je

potreban oprez.

opis puta: spust

do sljede}e raskrsnice: 2.7 km

6

kilometara: 19,1

raskrsnica: Silazak sa uskog asfaltnog

puta na glavnu cestu Sarajevo-Trebevi}-

Jahorina. S desne strane se vidi dio bob

staze a sa lijeve ima veliki parking. Nakon

tridesetak metara skrenuti desno prema

bob stazi po asfaltnom putu.

skretanje: desno sa glavne ceste

podloga: asfalt

opis puta: ravna staza


7

kilometara: 20,1

raskrsnica: Prolazak ispod bob staze.

Nastaviti ravno nizbrdo asfaltnim putem.

Moè se spustiti i bob stazom ali zna biti

krhotina fla{a i sl.


podloga: asfalt

opis puta: spust


8

kilometara: 20,8

raskrsnica: Skrenuti sa asfaltnog puta

desno nizbrdo na makadamski put. Pratiti

put nizbrdo uz o{tar nagib. Potreban je

oprez jer ima stanovnika, djece i auta.

Slijediti ceste: Apelova cesta, Pogledine,

Iza gaja, Nalina i Bistrik. Kod samoposluge

skrenuti nizbrdo prema ”Parku prin~eva”,

dalje preko zaobilaznice pored stare

èljezni~ke stanice niz Bistrik do Miljacke.

Potreban oprez jer je ve} gradska zona.

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: ostar spust

do kraja: 3,7 km

kraj (Latinska }uprija): 24,5 km

Jedna od omiljenih planina sarajevskih ljubitelja brdskog biciklizma je Igman. Smje{ten

jugozapadno od Sarajevskog polja, pristupa~an biciklistima od samog podno`ja, ispre-

sijecan brojnim {umskim putevima, a ponajvi{e zbog ~injenice da nije potreban transport

automobilom do polazne ta~ke ve}ine tura, Igman je postao glavna destinacija za jedno-

dnevne vo`nje, kako cross country, tako i free ride stazom koju vrijedno grade ~lanovi

istoimenog biciklisti~kog kluba.

Igman je prirodno povezan s Bjela{nicom i to granicom koja nije izrazita, sa izuzetkom

udoline na potezu Karamustafini ~airi (1710 m) - Grkarica (1194 m), gdje je ne{to izraè-

nija. Od Crnog vrha (1647 m) prema sjeverozapadu visina postepeno opada, prema jugo-

isto~nom dijelu Sarajevskog polja opada ne{to o{trije, dok se prema sjeverozapadu pla-

nina spu{ta izrazito strmo uz uzdu`ni rasjed. Pored Crnog vrha isti~u se: Guvno (1607 m),

\urin vrh (1533 m), Javornik (1509 m), Ra|i vrat (1488 m) i drugi.

Izletnicima najpoznatiji lokaliteti na Igmanu su Veliko polje (1214 m) i Malo polje (1162

m), tipi~ne kra{ke uvale do kojih se dolazi asfaltnim putem iz pravca Krupca ili Hadì}a.

Put od Krupca ~esto koriste i biciklisti, naro~ito za ture koje nastavljaju dalje prema

Bjela{nici, Viso~ici i Treskavici, mada je mnogo ljep{i i popularniji uspon makadamskim

putem iz Hrasnice preko Osmica i Hrasni~kog stana, ili odvojkom koji presijeca asfaltni

put iz pravca Hadì}a i vodi na Golo brdo odakle se pruà jedinstven vidik na Sarajevo.

Za XIV Zimske olimpijske igre na Malom polju su izgra|ene 70 i 90 metarska skakao-

nica koje danas nisu u funkciji, a na Velikom polju su odràvana takmi~enja u skija{kom

tr~anju i biatlonu. Asfaltirana staza kru`nog oblika, duga 2,5 km, postoji i danas. Koriste

je izletnici, {eta~i, biciklisti rekreativci i obitelji s malom djecom. Nedaleko od Velikog polja,

kod raskr{}a za Bjela{nicu, kre}e kru`na cesta preko Ravne vale i Javornika duga 22 km.

Ve} nakon nekoliko stotina metara postoji odvojak makadamske ceste kroz predivnu,

21

IGMAN

nedirnutu {umu koja ima status pra{ume. Zbog blagog, gotovo neznatnog uspona ovu

cestu rado koriste biciklisti po~etnici, roditelji s djecom ili {eta~i, a kro{nje visokih stabala

~ine splet {to spre~ava prodor sun~evih zraka, pa je vo`nja ovom stazom ugodna i za

najvru}ih ljetnjih dana.

Za razliku od tipi~nih planina Bosne i Hercegovine, klimatske prilike Igmana su dosta

sloène. Alpska klima je donekle ublaèna manjom nadmorskom visinom, ali ono {to

karakteri{e Igman su veoma izraène razlike u toplotnim odnosima i njihovim promjena-

ma. Naime, zbog odre|enih karakteristika reljefa, prije svega ulegnu}a na Igmanu, te

strujanjem rashla|enih vazdu{nih masa sa Bjela{nice koje se zadràvaju u tim

ulegnu}ima, de{ava se temperaturna inverzija kada je na Igmanu, koji ima niù nad-

morsku visinu, temperatura nià od one na mnogo vi{oj Bjela{nici. Ovo se naro~ito

de{ava za vedrog neba, kad je kretanje vazduha neznatno, a radijacija zbog toga najin-

tenzivnija. Potvrdu nalazimo i u nazivu nekih lokaliteta kao {to je Mrazi{te na Velikom

22

polju. Na Mrazi{tu je 25. januara 1963. g. zabiljeèna rekordna temperatura od -43,5 ste-

pena Celzijusa. Na Igmanu je mogu}a pojava temperature ispod nule u svakom mjesecu,

uklju~uju}i juli i august.

Temperaturna inverzija uslovila je i ekolo{ku specifi~nost Igmana gdje ve} na 1200 m

nalazimo pojas crnogori~nih, smr~evih {uma, iznad kojih se, kao inverzna pojava, javlja-

ju {ume bukve i jele. U normalnim uslovima raspored je obrnut.

Upravo bujna {umska vegetacija Igman ~ini "plu}ima grada" i privla~i ljubitelje brdskog

biciklizma. Do visine od 800 do 900 metara nailazimo na listopadne {ume hrasta kitnjaka

i obi~nog graba (Querceto-Carpinetum) te {ume brdske bukve (Fagetum montanum) {to

daju ugodnu hladovinu za ljetnje vo`nje i predivan kolorit ujesen.

Ne{to vi{e, do visine od oko 1500 m, javlja se listopadno-~etinarska {uma bukve i jele

(Fagetum abietetosum) i {uma smr~e (Piceetum subalpinum) vidljiva naro~ito na platou

Igmana i padinama prema Bjela{nici. Nije rijetkost vidjeti u ovim {umama bukve pre~nika

23

24

do jednog metra. Vla`no humusno zemlji{te na

Javorniku pogodovalo je rastu gorskog javora po

kojem je vrh i dobio ime.

Na ve}im visinama (preko 1500 m) javlja se li-

stopadno-~etinarska {uma kojom dominira predplanin-

ska bukva (Fagetum subalpinum), ali su stabla s visi-

nom sve kr`ljavija.

U najvi{im dijelovima Igmana javljaju se rudine,

"ostrvca" planinskih pa{njaka unutar {uma.

Igman je planina siroma{na vodom. Izvori su rijet-

ki i slabe izda{nosti, a ljeti znaju i presu{iti. Ovo treba

imati na umu prilikom planiranja biciklisti~kih

tura i ponijeti dovoljne koli~ine vode. Naro-

~ito kod duìh tura kakva je, npr. od Hras-

nice do Golog brda. Ipak, na omiljenoj bicik-

listi~koj stazi od Ilidè do planinarskog do-

ma Hrasni~ki stan, na jedanaestom kilomet-

ru nalazi se izvor vode ([ajina kuhinja) {to

je dovoljno za obnavljanje zalihe vode i za

vru}ih ljetnjih dana.

Zbog prisustva {ume i druge bujne ve-

getacije, velike koli~ine ozona i dobre nad-

morske visine Igman je prava vazdu{na ba-

nja u koju rado odlaze Sarajlije i drugi izlet-

nici. Postoji inicijativa za izgradnju ì~are

koja bi vodila iz pravca Hrasnice {to,

svakako, treba podràti.

� Veliko polje na Igmanu je omiljeno izle-

ti{te Sarajlija na kojem }e i najmla|i ste}i

prva off-road iskustva u vo`nji brdskog

bicikla

25

� U blizini Velikog polja nalazi se pra{uma kroz koju vodi ìvopisan makadamski put

pogodan za {etnju i lagane rekreativne vo`nje biciklom

� Grupa biciklista na Golom brdu

� Lagani

spust sa

Ravne vale

Josipovom

stazom

26

� Igmanski ratni put pruà predivan

ugo|aj za vo`nju, kako ljeti zbog svjeìne

{ume tako i u jesen koloritom li{}a

� Pogled na Hrasnicu i Sarajevo

27

� Hrasni~ki stan: omiljena

destinacija biciklista gdje je

uz neizbje`ni grah zagaran-

tovana vedra atmosfera

28

� Topografska karta sa ucrtanim putem do Hrasni~kog stana

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

kraj

29

0

Start: Ilidà, Velika aleja kod fijakera

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: ravno alejom prema Vrelu

Bosne.


1

kilometara: 0,47 km

raskrsnica: skretanje sa aleje lijevo

skretanje: lijevo.

podloga: asfalt

opis puta: ravno putem prema Hrasnici.


2

kilometara: 2,19 km

raskrsnica: prije mosti}a

skretanje: lijevo, preko mosti}a

podloga: asfalt

opis puta: ravno


Igman - Hrasni~ki stan

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,9 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39,6 km/h


vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,32 h

prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13.3 m/h


polazna ta~ka (Velika aleja-Ilidà) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .472 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .934 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m

Opis ture:

Tehni~ki lagana tura uz oprez

prilikom duga~kog spusta po

makadamu. Omiljena tura

sarajevskih biciklista.

3

kilometara: 2,44 km

raskrsnica: u obliku X, nailazak na ve}i put

skretanje: desno

podloga: asfalt, nakon nekoliko stotina

metara kre}e makadam

opis puta: do makadama ravno, zatim kre-

}e uspon


4

kilometara: 3,42 km

raskrsnica: kod objekta vodovoda (ogra-

|en ì~anom ogradom) skrenuti lijevo

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: uspon srednje teìne serpenti-

nama


5

kilometara: 6,70 km

raskrsnica: manji put s lijeve strane

skretanje: ravno

podloga: makadam

opis puta: uspon srednje teìne.


6

kilometara: 10,0 km

raskrsnica: nailazak na put s lijeve strane

(ravno put vodi do asfaltne ceste Hadì}i-

Igman odakle se ide za Golo brdo)

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: lagani uspon.


POINT: 7

kilometara: 11,3 km

point: ~esma s lijeve strane

30

8

kilometara: 13,5 km

raskrsnica: nailazak puta uzbrdo s desne

strane

skretanje: ravno

podloga: makadam

opis puta: lagani uspon


9

kilometara: 15,2 km

raskrsnica: u obliku Y

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: uspon

do sljede}e raskrsnice 2,8 km

10

kilometara: 18,0 km

raskrsnica: u obliku slova T

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: po ravnom


11

kilometara: 18,5 km

raskrsnica: u obliku Y

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: lagano uzbrdo


12

kilometara: 18,7 km

raskrsnica: kod velike vikendice

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: dolazak prema domu


13

kilometara: 19,1 km

kraj (planinarski dom Hrasni~ki stan, u

domu se moè pojesti grah ili sitni }evap-

koji preporu~ujemo). Povratak istim putem.

31

32

� Topografska karta sa ucrtanim putem: Veliko polje / Javornik / Ravna vala

Babin

do

Krupac

1

A

2

3

4

5

6

7

8

start

Hadì}

i

33

0

Start: IGMAN, Veliko polje, prvi parking

kad se pro|e policijski objekat

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: ravno tlo. Pre}i preko asfaltnebi-

atlon staze, pored novoizgra|enog objekta i

do}i do kraja (ta~ka A na karti) i produìti

{umskim putem (zemlja, trava) do maka-

damske ceste. Slijediti putokaz za Javornik


1

kilometara: 3,29 km

raskrsnica: izlazak na makadamski put.

skretanje: lijevo

podloga: makadam


do sljede}e raskrsnice: 0,7 5km

2

kilometara: 4,04 km

raskrsnica: odvajanje puta desno za Stanare

skretanje: desno

podloga: makadam



Igman - Javornik / Ravna vala

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33,1km/h

vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,40 h


prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.2 m/h


polazna ta~ka (Veliko polje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1236 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1596 m

Opis ture:

Lagana rekreativna tura.

Ve}ina puta vodi kroz {u-

mu pa je pogodna za ljet-

nih vru}ina. Preporu~uje

se za bicikliste po~etnike.

3

kilometara: 5,04 km

raskrsnica: dolazak na raskrsnicu u obliku Y

skretanje: lijevo

podloga: makadam



4

kilometara: 8,19

raskrsnica: dolazak do drvene kolibe ili

{tale. Tu postoje dva puta koja igu gotovo

paralelno, krenuti lijevim putem.

skretanje: ravno (lijevim putem)

podloga: makadam.

opis puta: ravno i blagi uspon


5

kilometara: 9,78

raskrsnica: kriànje s putem koji dolazi s

desne strane

skretanje: ravno

podloga: makadam

opis puta: uspon


6

kilometara: 11,2 km

raskrsnica: putokaz na drvetu koji poka-

zuje planinarsku stazu za dom Javornik i

ravno za Stanare

podloga: makadam

skretanje: ravno



7

kilometara: 15,28

raskrsnica: dolazak puta sa desne strane.

Lokalitet Ravna vala. Na raskrsnici se

nalazi napu{tena drvena koliba. Put desno

vodi za Stanare.

skretanje: ravno

podloga: makadam

opis puta: ravno, blagi spust


34

8

kilometara: 19,1 km

raskrsnica: dolazak na raskrsnicu gdje

makadamski put dolazi o{tro s desne

strane. Taj put vodi za Bivak.

skretanje: produìti ravno. Ne silaziti nigdje

s ove ceste do kraja (s desne strane na jed-

nom kriànju se nalazi put za Pra{umu,

vidno ozna~en tablom s podacima)

podloga: makadam

opis puta: blagi spust

do kraja: 2,9 km

kraj (parking Veliko Polje): 22 km

35

� Planinarski putokazi (gore) sa udalje-

nostima izraènim u vremenu pje{a~enja

i dom Javornik (dolje)

Jugozapadno od Sarajevsko-zeni~ke kotline smje{tena je planina Bjela{nica, jedna

od najvi{ih u Bosni i Hercegovini, nezaobilazna kad je brdski biciklizam u pitanju. Skupa

sa Bitovnjom, Ivan planinom i Treskavicom, Bjela{nica stvara prirodnu prepreku izme|u

mediteranske i kontinentalne klime koje vladaju na ovim prostorima. Uostalom, Bjela{nica

se i nalazi na samoj granici gdje prestaje Bosna, a po~inje Hercegovina.

Iako se na ovoj planini uzdiù mnogi visovi poput vrha Bjela{nice (2067 m), Krvavca

(2062 m), Vlahinje (2057 m), Hranisave (1965 m), Lovnice (1875 m) i drugih, ipak se

moè re}i da je Bjela{nica prvenstveno prostrana visoravan blago nagnuta prema jugo-

zapadu. Duìna ovog platoa od sjevera ka jugu iznosi 29, a od istoka ka zapadu 22 kilo-

metra. Sa sjeveroistoka se ka jugozapadu sa prosje~nih 1.500 spu{ta na 1.000 metara

nadmorske visine. I ba{ tamo vode brojne ture nakon {to biciklisti, uspev{i se preko

Igmana, pre|u prostor ski centra u Babinom dolu i savladaju uspon do Bijelih voda.

Po~esto, start je sa poznate destinacije ispred hotela Mar{al, dokle, u èlji da izbjegnu

cestovni saobra}aj, dolaze automobilima ili iznajmljenim kombijem.

Bilo da se odabere put preko Dej~i}a ka Trnovu, spust do [abi}a, a onda posjeta ka-

njonu Rakitnice ili dolinom Tu{ilske rijeke do Sinanovi}a, pa mo`da i dalje du` Viso~ice ka

Neretvi, posjetitelji }e doìvjeti puni ugo|aj planine i ponijeti nezaboravne uspomene. Ipak,

posebno impresivna je posjeta selu Lukomir, najvi{em stalno naseljenom mjestu u BiH pa i

{ire, smje{tenom izme|u vrhova Lovnica (1856 m) i Obalj (1496 m), odakle posjetiocu zas-

taje dah pred, vjerovatno, jednim od najljep{ih pogleda u BiH. Odatle se kao na dlanu vidi

kanjon Rakitnice koji se duboko usijeca izme|u Bjela{nice i Viso~ice ~iji vrhovi, osobito u pro-

lje}e dok su pod snijegom, neodoljivo podsje}aju na ju`noameri~ke Ande. Osim toga, au-

tenti~nost bjela{ni~kih sela, obi~aji stanovnika i arhitektura plijene pa`nju svakog posjetioca.

37

BJELA[NICA

O ranoj naseljenosti ovog kraja svje-

do~e brojni arheolo{ki nalazi. Izme|u sela

]uhovi}i i Blaca nailazimo na tumuluse

(gromile) za koje se smatra da su iz ilirskog

doba. Tragove srednjevjekovne Bosne vi-

dimo u nekropolama ste}aka {to stoje na

najljep{im mjestima, poput onih u selu Lu-

komir, kako dostojanstveno gledaju na veli-

~anstveni kanjon Rakitnice, a dokaz da je

ovaj kraj bio interesantan ìteljima iz Her-

cegovine nalazi se i u nazivu jednog od se-

la (Umoljani) koji naseljavaju stanovnici

porijeklom iz Hercegovine, tzv. "Humljani".

No, ìvot na Bjela{nici i nije tako jed-

nostavan, {to treba imati na umu prilikom

planiranja biciklisti~kih ili planinarskih po-

sjeta planini. Klima je veoma promjenjiva,

zna biti izuzetno o{tra, a svoju }ud planina

pokaè silovitim promjenama vremena u

periodu od samo nekoliko sati. I dok u gra-

du vladaju ljetne ège, na Bjela{nici }e nas

~esto do~ekati izuzetna svjeìna i ugodno

vrijeme o ~emu svjedo~i podatak da je

� Uspon iz Babinog dola do Bijelih voda

� Raznovrsna {uma na putu prema Trnovu

� Pogled sa vrha [iljak (1680 m) iznad

Bijelih voda: put prema [abi}ima, desno se

vidi Orlovac (1525 m) a lijevo Viso~ica

� Ovce na ispa{i38

apsolutni maksimum temperature zabi-

ljeèn u julu (25,3 o

C), a nije rijedak slu~aj

da se pribliì nultom podioku, naro~ito u

no}nim i jutarnjim satima. Za Bjela{nicu su

karakteristi~ni ~esti mrazevi (193 dana

godi{nje) od kojih su prvi su zabiljeèni 31.

augusta a posljednji 27. maja. I autori ove

knjige bili su svjedoci temperature od

svega jednog stepena Celzijusa u augustu,

oblacima i magli kao usred zime. Stoga

kod vo`nje biciklom po Bjela{nici gotovo

nikad nije naodmet imati i ne{to toplije

garderobe u ruksaku.

Ovako precizne podatke o klimatskim

promjenama moèmo zahvaliti postojanju

meteorolo{ke stanice, najstarije opserva-

torije na Balkanu, utemeljene daleke 1894.

godine. Prvi osmatra~ bio je Anton Ober-

müller, a njegov nasljednik Josip Schafer je

boravio na opservatoriji punih dvadeset

godina. Kod posjete opservatoriju valja

imati na umu da makadamski put koji ser-

pentinama vodi do samog vrha nije dobro

utvr|en i da je, naro~ito prilikom spu{tanja,

39

� Put za Umoljane i dàmija (dolje)

� Put prema ûhovi}ima

potreban oprez i vje{ta tehnika kako bi se

izbjegli nesretni padovi. Isto tako, zbog vje-

tra i mogu}e nagle promjene vremena, ovu

turu je preporu~ljivo planirati samo kad je

sun~ano i stabilno. No, nagrada za uloèni

napor je fascinantan pogled na okolne pla-

nine sa vrha visokog 2067 metara.

I pored velike koli~ine padavina Bje-

la{nica nije bogata vodom. Izvori su rijetki

a znaju i presu{iti, pa se preporu~uje no-

{enje ve}ih zaliha vode na biciklisti~ke tu-

re. No, i pored pomanjkanja izvora pitke

vode, na Bjela{nici se nalaze predivna

jezera glacijalnog porijekla: Blata~ko jeze-

ro, Bali}a jezero, Kalajli jezero, Lokavsko

jezero ispod Vlahinje i dr.

Raznovrsnost Bjela{nice se uo~ava i u

samoj vegetaciji. Dok su sjeverna i sjevero-

isto~na strana obrasle gustom {umom (naj-

po{umljenija je tzv. pazari~ka Bjela{nica),

ju`nu i jugozapadnu stranu ~ine golet i pa{-

njaci. No, u kamenitom reljefu ~esto }e se

sresti encijan (Genitiana), sun~anica (Heli-

anthenum alpestre), sunovrat (Narcissus),

trobojna ljubi~ica (Viola tricolor), ~emerika

(Veratrum) ili maj~ina du{ica (Thymus ser-

pylium) od koje se pravi izvrstan ~aj.

Brojni pa{njaci omogu}ili su razvoj sto-

~arstva u ovom kraju, naro~ito ov~arstva.

Ljubitelji brdskog biciklizma su ve} navikli

na o{tro reànje pasa, naj~e{}e bosanskih

tornjaka, koji ~uvaju svoja stada ali i to da

su oni izuzetno inteligentni i da ne}e bez

razloga zasko~iti bicikliste ukoliko se nisu

isuvi{e pribliìli stadu.

Za razliku od drugih planina, na Bjela{-

nici se rje|e javljaju zmije otrovnice i to

uglavnom na osun~anim ju`nim padinama.

Rije~ je o poskoku i ri|ovki ~iji ugriz nimalo

nije naivan pa je potreban oprez, naro~ito

ako se silazi s utvr|enih makadamskih pute-

va.

Zbog svoje nepristupa~nosti i surove

klime Bjela{nica je godinama bila sa~uvana

od posjete neodgovornih izletnika koji iza

sebe ostavljaju gomile otpada. Naàlost,

modernizacijom saobra}ajnica (asfaltni put

je izgra|en do [abi}a i dalje do Sinanovi}a,

kao i do Umoljana i danas njime saobra}a� Biciklisti na putu za Lukomir. Odmor u

bivaku Bijele vode

40

redovna minibus linija gradskog saobra}aja) te izgradnjom apart-

manskog naselja u Babinom dolu, Bjela{nicu sve vi{e pohode

oni koje zbog pona{anja ba{ i ne moèmo svrstati u istinske lju-

bitelje planine. Plasti~ne boce i ostaci nakon ro{tilja naàlost,

postaju sve ~e{}a slika. Osim toga, modernizacija ~ini svoje i kod

stanovnika {to naseljavaju ovu planinu, pa }emo tako na

kamenoj ku}i pokrivenoj {indrom ili limom sresti i prozor od plas-

tike ili aluminija, {to predstavlja svojevrstan paradoks i naru{ava

autenti~nost sela.

No, bez obzira na to, posjeta Bjela{nici jo{ nudi puni doìv-

ljaj prirode, one iskonske, {to znaju prepoznati i stranci koji je

sve vi{e pohode. Na nama je da je sa~uvamo od uni{tenja

kako bismo i dalje uìvali u originalnim seoskim proizvodima

bez pesticida i izvrsnoj doma}oj kuhinji koju nude bjela{ni~ka

sela.

41

� Bogatstvo flore i faune

� Papratni do

� Ste}ci u [abi}ima i ni{an na stazi Lukomir-Umoljani

Sarajevo

1

2

3

4

5

6

7

start

kraj

8

9

10

�To

po

gra

fska

ka

rta

sa

u

crta

nim

p

ute

m K

ru

pa

c - Ig

ma

n - T

rn

ovo

- K

ru

pa

c

� Dok se na vrhu Bjela{nice zadràva snijeg,

na niìm visinama je prolje}e u punom zamahu:

trava se zeleni, masla~ak cvjeta, behara vo}e

44

0

Start: Krupac. Krenuti asfaltnim putem uz

Igman do raskrsnice prema Dej~i}ima

(uspon 9,2 km). Tu skrenuti lijevo i pratiti

dolje opisani track.

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: do raskrsnice uspon asfaltnim

putem uz Igman, kad se skrene prema

Dej~i}ima spust glavnim asfaltnim putem.

do sljede}e raskrsnice: 9,56 km od

putokaza i raskrsnice za Dej~i}e (lijevo).

POINT

kilometara: 13,69 km

~esma: sa desne strane puta

1


raskrsnica: odvojak puta za selo [abani}i

koje se nalazi lijevo


podloga: asfalt

opis puta: spust


Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 km/h


vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,0 h

prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,63 km/h

total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,0 km/h

polazna ta~ka (Krupac) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .600 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .918 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1189 m

Opis ture:

tehni~ki i kondiciono manje

zahtjevna tura. Glavni us-

pon je od Krupca do raskr-

snice za Dej~i}e na Ig-

manu. Od te ta~ke ima vrlo

malo blaèg uspona,

ukupno 338 m. Ve}i dio

puta je asfaltiran..

45

2

kilometara: 19,5 km

raskrsnica: dolazak u selo Dej~i}i

skretanje: ravno glavnim putem

podloga: asfalt

opis puta: spust po asfaltu, na 21,3 kilo-

metara od po~etka kre}e makadam,

izvrstan dobro utaban, put makadamom je

po ravnom


POINT

kilometara: 13,4 km

~esma: sa lijeve strane puta

3

kilometara: 22,9 km

raskrsnica: u obliku Y manji put se odvaja

na desnu stranu

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: uspon


4

kilometara: 23,4

raskrsnica: odvojak puta za selo

Dujmovi}i

skretanje: ravno

podloga: makadam



5

kilometara: 26 km

raskrsnica: odvojak puta lijevo za selo Gaj

kraj autobuske stanice koja je natkrivena

skretanje: ravno

podloga: makadam

opis puta: po ravnom ide lijep put kroz

listopadnu {umu.


46

6

kilometara: 27,3 km

raskrsnica: odvojak {umskog puta koji ide

desno

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: kratak spust po makadamu, na

27,9 km po~inje asfalt


7

kilometara: 29,6 km

raskrsnica: odvojak puta za selo Trebe~aj


podloga: asfalt

opis puta: spust


8

kilometara: 30,9 km

raskrsnica: dolazak u selo Brutusi

skretanje: ravno

podloga: asfalt

opis puta: spust, na 33,6 km makadam


9

kilometara: 34,3 km

raskrsnica: dolazak u selo Pende~i}i

skretanje: ravno

podloga: asfalt

opis puta: lagani spust


10

kilometara: 35,3 km

raskrsnica: dolazak na glavnu cestu M-18

(Sarajevo-Trnovo)

skretanje: lijevo

podloga: asfalt

opis puta: ravno. Potreban oprez jer je put

ve}eg ranga i moè biti saobra}aja.


11

kilometara: 51,4 km

kraj: Krupac, raskrsnica za Igman i

Sarajevo

47

Vjerovatno ne postoji mjesto u BiH gdje se priroda tako veli~anstveno poigrala relje-

fom kao {to je to u okolini sela Lukomir. Sam ulazak u selo, nakon duge vo`nje kr{evitim

bjela{ni~kim platoom, posjetiocu nudi dah nekih pro{lih vremena. Preko {indrom ili limom

pokrivenih krovova kamenitih ku}a u daljini naziru se rubovi Viso~ice i kanjon Rakitnice.

Me|utim, svakom ko se uspne na malo uzvi{enje povrh zadnjih ku}a u selu, zastane dah

pred veli~anstvenim pogledom na duga~ki greben Viso~ice ~iji se rub strmo obru{ava u

gotovo 1000 metara duboki klanac kojim proti~e Rakitnica. U daljini se vide veli~anstveni

vrhovi Prenja, a s druge strane, poput Mjese~eve kore izbrazdan, uzdignut tik iznad sela,

nestvarnim se doima vrh Lovnica (1856 m). Toliko mo}i da oblikuje krajolik priroda nudi

na malo mjesta na Zemlji i prvo {to ve}ina posjetilaca u~ini je fotografisanje krajolika sa

èljom da se zabiljeì trenutak, zaboravljaju}i pri tom na hiljade godina vjetrova, ki{a i

potresa koje su bile potrebne za ovako ne{to.

Dugo vremena je Lukomir bio sinonim za nedostupno mjesto, sa jezom smo slu{ali

kako ìtelji ostaju zameteni snijegom odvojeni od ostatka svijeta po nekoliko mjeseci, no,

danas je sve vi{e onih koji robusnim terenskim vozilima dolaze u ovo selo kako bi osjetili

dah iskonskog, da bi se divili nedirnutoj prirodi ili uìvali u gurmanskim specijalitetima

ovog kraja znaju}i da su namirnice proizvedene bez ikakvih pesticida.

Na~in ìvota, obi~aji, no{nja, arhitektura ku}a... jo{ su zadràli tradicionalni stil mada

se osjeti val modernog doba. Pogled }e privu}i starica u tradicionalnoj no{nji sa vezenom

mahramom i dukatom na ~elu kako nosi naramak nakupljenih grana, ali i unu~e kraj nje

u Nike patikama i dresu Manchester Uniteda. Naàlost, predivno starinsko drveno korito

u srcu sela na kojem se vijekovima prala vuna ostrièna s ovaca danas je zamijenjeno

betonskim, oku }e zasmetati pokoji mali, tek ugra|eni, moderni plasti~ni ili aluminijski pro-

zor na kamenitoj ku}i pokrivenoj tre{njevom {indrom, ali sve je to sastavni dio ìvota i

neizbje`nost koju donosi sve ve}a blizina velegrada.

I prvi biciklisti u svojoj {arenoj odje}i su izazivali ~u|enje mje{tana a danas su to ve}

prijateljski dijalozi, u~tiva pitanja o umoru, vremenskim prilikama i dr. A svi oni koji su

napor u mi{i}ima krunisali pogledom na ovo divno selo obe}at }e sami sebi: dolazimo

ponovo.

LUKOMIR

48

� Naàlost ovo predivno, staro drveno

korito nedavno je zamijenjeno betonskim

� Ste}ci u Lukomiru svjedo~e o naselje-

nosti ovog kraja od davnina

49

� Stijene u Crvenom klan-

cu imaju bakrenu boju

� Stariji ìtelji Lukomira nose tradicionalnu odje}u i zadràli su nekada{nji na~in ìvljenja

� Poput Mjese~eve kore

ogoljeni vrh Lovnica izdiè se

iznad samog Lukomira

7

12

13

14 Umolja

8

9

10

7a

kra: selo Lukomir

11

2

1

3

Bijele vode

4

5

6

ni

16 [abi}i

15

start: Babin dol

�To

po

gra

fska

ka

rta

sa

u

crta

nim

p

ute

m d

o L

uko

mir

a

LUKOMIR

(povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a)

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,0 km km

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 km/h



prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12.2 km/h

total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.0 km/h

polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1146 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1613 m

Opis ture:

zahtjevna tura.

Pored ove ture gdje je ob-

ra|en povratak preko Crve-

nog klanca, iz Lukomira je

mogu} povratak putem pre-

ma ]uhovi}ima i dalje do

Tar~ina te nazad magistral-

nim putem M-17. To je znat-

no duà i zahtjevnija tura.

52

0

Start: Babin dol ispred hotela Mar{al

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan po-

tom ne{to ve}i.


1

kilometara: 5,27 km

raskrsnica: kod ~esme na Bijelim vodama

skretanje: napustiti asfalt i skrenuti desno

prema planinarskom domu, zatim pored

doma nastaviti planinarskom stazom.

podloga: makadam

opis puta: lagani uspon do doma, pored

doma nastaviti markiranom planinarskom

stazom pje{ke. Ovaj dio je ve}i uspon i

treba gurati bicikl.


2

kilometara: 5,64 km

raskrsnica: u {umi pratiti planinarsku

markaciju i ne i}i ravno prema livadi

53

skretanje: lijevo, pa`ljivo pratiti markaciju

podloga: zemljana {umska staza

opis puta: zahtjevan uspon, treba gurati

bicikle. Va`no je pratiti markaciju i kod zad-

njeg markera prije livade skrenuti lijevo

stazom a ne i}i ravno na livadu (Iza livade

slijedi minirano podru~je). Kad se skrene

lijevo, slijedi jo{ malo {umske stazice a

onda se izlazi iz {ume na travnatu kosu.

O{tra padina dolazi s desne strane, s lijeve

ostaje {uma. Ide se stazicom uz rub {ume

dok ne prestane {uma. Tada se ugleda vrh

Bjela{nice i izvrstan pogled lijevo na put

prema [abi}ima, Orlovac i Viso~icu.


3

kilometara: 6,13 km

raskrsnica: izlazak na ~istinu

skretanje: ravno

podloga: travnata stazica (foto 3b)

opis puta: pre}i ravno preko kose padine

ugaènom i markiranom stazicom do ma-

kadamskog puta. Staza se kre}e u pravcu

vrha Bjela{nice, kretati se ravno, po prib-

li`no istoj izohipsi. Uz malo opreza na ka-

menje i sklisku travu moè se voziti bicikl.


4

kilometara: 7,78 km

raskrsnica: silazak s livade na makadam-

ski put.

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: spust, preporuka staviti kacigu.


5

kilometara: 9,8 km

raskrsnica: u obliku obrnutog slova Y

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: neposredno prije raskrsnice

manja uzbrdica. Iza ove raskrsnice nakon

desetak metara dolazi jo{ jedna gdje

desno vodi put serpentinama na vrh

Bjela{nice (foto 5a), ovdje nastaviti ravno.


54

6

kilometara: 11,6 km

raskrsnica: kod ograde sagra|ene od

kamenja

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: blagi spust uz povremene lak{e

i kra}e uspone


7

kilometara: 16,6

raskrsnica: s lijeve strane dolazi manji put

iz Crvenog klanca


podloga: makadam


i kra}e uspone. Zapamtiti ovu raskrsnicu

jer se u povratku vozi do nje a onda skre}e

putem kroz Crveni klanac za Umoljane. To

}e biti ta~ka 7a.


8 - POINT

kilometara: 18,8 km

~esma: sa lijeve strane puta


i kra}e uspone

9

kilometara: 20,3 km

raskrsnica: kod putokaza Lukomir-]uhovi}i

skretanje: ravno u smjeru Lukomira

podloga: makadam


do centra Lukomira: 2,5 km

10

kilometara: 22,8 km

raskrsnica: u selu nalazi se ~esma

skretanje: ravno do zadnjih ku}a a onda

skrenuti desno uzbrdo do vrha

podloga: makadam i trava

opis puta: uzbrdo pored {tale i tora do

uzvi{enja (s lijeve strane ve} se vidi kanjon

Rakitnice).


55

11

kilometara: 23,3 km

raskrsnica: vrh brda

skretanje: od vrha krenuti nazad

podloga: makadam i trava

opis puta: Na vrhu brda je najbolje

napraviti pauzu za jelo i fotografisanje.

Odavde je jedan od najljep{ih pogleda u

BiH. Zatim se vratiti istim putem nazad do

ta~ke 7 (raskrsnica sa manjim putem koji

vodi za Crveni klanac i Umoljane)


7a

kilometara: 29,9 km

raskrsnica: s desne strane se nalazi manji

makadamski put sa krupnijim kamenjem

(kraj ovog puta smo pro{li u dolasku, foto 7)

skretanje: desno uzbrdo kroz Crveni

klanac

podloga: makadam sa vrlo krupnim kame-

njem.

opis puta: Dio puta uzbrdo se moè voziti

uz oprez, kra}i dio se mora gurati a onda

slijedi spust nizbrdo. Potreban maksimalan

oprez zbog krupnog kamenja. (foto 7b)


12

kilometara: 31,7 km

raskrsnica: iza ~esme koja se nalazi s

lijeve strane dolazak na raskrsnicu Y.

skretanje: desno, glavnim putem (lijevi put

prestaje nakon stotinjak metara)

podloga: makadam sa krupnim kamenjem

opis puta: o{tar spust. Potreban oprez.


13

kilometara: 32,5 km

raskrsnica: dolazak u selo


podloga: makadam

opis puta: o{tar spust. Potreban oprez

zbog makadama i nekoliko o{trih okuka.


56

14

kilometara: 33,9 km

raskrsnica: dolazak u Umoljane

skretanje: desno nizbrdo

podloga: makadam, nakon 50-tak metara

dolazi asfalt.

opis puta: nedugo nakon nailaska na

asfalt silazi se u sredi{te Umoljana. Lijevo

se nalazi ~esma koja zna presu{iti. Put

dalje nastavlja desno, asfaltom nizbrdo. Na

izlazu iz sela nalazi se dàmija sa jedin-

stvenom munarom bez {erefeta. Iza

dàmije s lijeve strane ima ~esma. Dalje

put vodi malo uzbrdo a onda sve spust do

raskrsnice za Sinanovi}e.


15

kilometara: 37,1 km

raskrsnica: kod mosta za Sinanovi}e.

Ovdje ima i nadstre{nica autobuske sta-

nice.

skretanje: lijevo prije mosta

podloga: asfalt.

opis puta: ravno i lagano uzbrdo prema

[abi}ima.


16

kilometara: 39,7 km

raskrsnica: kod autobuske stanice i plani-

narske ku}e u [abi}ima

skretanje: lijevo

podloga: asfalt.

opis puta: uspon do Bijelih voda, prvo

laganiji a zatim serpentinama ne{to teì.


17 (ta~ka 1 u polasku)

kilometara: 45,5 km

raskrsnica: ~esma na Bijelim vodama

skretanje: ravno nizbrdo prema Babinom

dolu i hotelu Mar{al

podloga: asfalt.

opis puta: spust. Oprez zbog mogu}ih

automobila.


18

kilometara: 51,0 km

kraj (Babin dol / hotel Mar{al)

� Vedro raspoloènje uz kaficu u [abi}ima

Jedna od najljep{ih i najraznovrsnijih biciklisti~kih tura u Bosni i Hercegovini svakako

je posjeta Bora~kom jezeru, ali putem preko Viso~ice. U tih stotinjak kilometara biciklisti

doìve gotovo sve {to je privla~no u ovom sportu: atraktivni spust do [abi}a, vo`nju uz

prelijepu, krivudavu Tu{ilsku rijeku, odmor i okrepljenje uz neizbje`ni smijeh u Sinano-

vi}ima (naj~e{}e u PD Otas), potom uspon makadamskim putem kroz {umu a onda

duga~ki spust do Bjelimi}a. Iza toga slijedi "strmoglavljivanje" do Glavati~eva na Neretvi

nakon ~ega se napu{ta Viso~ica a prelazi na Prenj, a tom prilikom dostiù se brzine i do

80 km/h. Nagrada nakon uspona do Bora~kog jezera je relaksacija uz kupanje, a onda

preko Boraka do Konjica. Naravno, zbog duìne i kompleksnosti, ova tura traì posebne

pripreme i preporu~uje se ne{to spremnijim biciklistima, no, Viso~ica je planina na kojoj

}e mjesta za uìvanje prona}i svi ljubitelji brdskog biciklizma pa i po~etnici.

Zbog svog ju`nog poloàja Viso~ica okopni jo{ s ranog prolje}a pa je posjeta planini

mogu}a ve} od aprila, kad se snijeg zadràva samo jo{ u sjevernim obroncima i uvala-

ma. Zadnjih godina intenzivno se gradi saobra}ajna infrastruktura, a otkako je asfaltirana

cesta do Sinanovi}a sve je vi{e onih koji }e rado pre}i tih pedesetak kilometara od

Sarajeva kako bi posjetili ovu prelijepu planinu. Nakon {to se do|e do [abi}a, ~ak i bicik-

lom za~as se pro|u nekad te{ko dostupna sela Bobovica, Ozimine, \ulba{i}i, Pervizi

(Donja Tu{ila) i Sinanovi}i (Gornja Tu{ila). Rije~ je o tipi~nim planinskim selima na nad-

morskoj visini oko 1200 m.

Viso~ica ~ini prirodnu granicu izme|u Bosne i Hercegovine. Gotovo sva "uokvirena" je

rijekama: sa istoka od Treskavice je odvaja Ljuta, sa juga i jugozapada od Prenja je dijeli

Neretva, a sa zapada i sjevera, izme|u nje i Bjela{nice duboko se u planinski reljef ure-

57

VISOÎCA

58

zala Rakitnica. Upravo ta

slika kanjona Rakitnice i

vrhunaca Viso~ice koji se

strmo uzdiù, gledana sa

Bjela{nice (naj~e{}e iz sela

Lukomir) predstavlja jedan

od spektakularnih pogleda

na ljepotu bh. reljefa i tjera

posmatra~a da razmisli o

veli~anstvenosti prizora i

same prirode.

Pretpostavlja se da ime

Viso~ica duguje svojim

brojnim visokim vrhovima.

Sredinom planine dominira

greben Ljeljen sa najvi{im

vrhom Dàmija (1967 m) te

ne{to niìm Veliki Ljeljen

(1963 m) i Mali Ljeljen

(1860 m). Upravo ovaj gre-

ben dijeli planinu na ju`ni

dio koji je uglavnom obras-

tao {umom i ne{to vi{i, sje-

verni, kojim dominiraju pa{-

njaci. Voze}i tim pa{njaci-

� Tu{ilska rijeka � Ste}ci na putu za Bjelimi}e

59

ma ~esto }emo susresti

stada ovaca uz obaveznog

psa tornjaka koji budno

motri na {aroliko dru{tvo

biciklista {to promi~e pra{-

njavim drumom. Sto~arsvo

je sa~uvano u svom izvor-

nom obliku a zahvaljuju}i

brojnim nekropolama ste-

}aka saznajemo da su ovu

planinu ljudi naseljavali i

prije vi{e stotina godina.

Na Viso~ici se prema

nebu izdiù i vrhovi: Vito

(1960 m), Subar (1820 m),

Drstva (1808 m) ali svaka-

ko naupe~atljiviji me|u nji-

ma, prepoznatljiv po svom

obliku koji podsje}a na le|a

kakvog dinosaurusa, ju`no

od sela Sinanovi}i, izdiè

se vrh Puzim (1776 m).

Mada se ne vide s puta

iz pravca Sinanovi}a ka

Bjelimi}ima, ispod visokih

� êsma u Pervizima

� Vrh Puzim

� Mokre stijene i vrh Vito

litica smje{teno je nekoliko jezera. Najpo-

znatije je Veliko jezero koje se nalazi na

visini od 1660 m. Ipak valja naglasiti da su

ovo, u stvari, velike lokve vode sezonskog

karaktera koje nastaju nakon topljenja sni-

jega, a ne klasi~na jezera. U stvari, za

Viso~icu se moè re}i da je siroma{na

izvorima pitke vode. Upravo zato treba

cijeniti napore dobrih ljudi koji su izgradili

brojne "hair ~esme" du` glavnog puta za

Bjelimi}e. Rijetko gdje }e se sresti tako hladna i pitka voda kao na tim ~esmama, ~ak i u

tople ljetnje dane.

Jo{ jedna zanimljivost vezana je za put ka Bjelimi}ima. Na jednoj od tura sreli smo

kopa~e {to su visoko iznad ceste pijucima razbijali tvrdu, crvenu stijenu ~ije su gromade

zasipale put kojim se, ionako, kre}e vrlo malo prolaznika. Koliko god se trudili da otkrije-

mo za{to to rade - nismo uspijevali. Poja{njenje smo dobili od jednog razgovorljivog

mje{tanina: ovo kamenje slabo upija vodu i zato ga stanovnici stavljaju u temelje ku}a

koje grade da im zidovi ne vuku vlagu iz zemlje. Naravno, mukotrpno kopanje kamena se

radi po principu mobe, dobrovoljne pomo}i kom{iji kod velikih radova.

Iako je Viso~ica dugo vremena bila interesantnija planinarima, sve je vi{e i biciklista

koji }e ovdje prona}i izvrsne staze za brdski biciklizam. Bilo da je rije~ o vo`nji asfaltnom

cestom od [abi}a do Sinanovi}a kojom saobra}aj jo{ uvijek nije tako gust, posjeti

nekropoli ste}aka u selu Bobovica, silasku u nestvarno lijepi kanjon Rakitnice ili obilasku

planine kanjonom Ljute - ljubitelji nedirnute prirode }e do}i na svoje. Stoga ovu planinu

preporu~ujemo kao nezaobilaznu za istinske uìvaoce vo`nje brdskim biciklima.

60

61

� Odmor u Sinanovi}ima

(desno) uz doma}i grah

(dolje). Nedirnuta {uma

(ispod) i predivni predjeli uz

potok Pijevac (sasvim

dolje). Kopa~i crvenih stije-

na (u sredini desno)

62

� Topografska karta sa ucrtanim putem:

[abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i - [abi}i

start

1

2

3

4

Sinanovi}i

Bje

limi}

i

5

Ba

bin

d

o

Um

olja

ni

63

0

Start: selo [abi}i

Kilometara: 0

Podloga: prvih 200m asfalt a potom

makadam, dobro utaban, mjestimi~no

krupniji

Opis puta: srednje teàk uspon na prvom

kilometru posle ~ega slijedi spust i ravan

teren

Do sljede}e raskrsnice: 2,64 km

1

Kilometara: 2,64

Raskrsnica: Nalazi se na otvorenoj po-

ljani, uz potok. Pravo se nastavlja prema

brdu Hojta u selima podno Treskavice.

Desno, preko drvenog mosta se nastavlja

uz potok Pijevac. Uz potok se nalazi neko-

liko lijepih lokacija za odmor.

Nakon ravnog dijela puta, slijedi srednje

teàk uspon dug oko 1km kroz listopadnu

{umu koja ljeti pruà dobar hlad.

[abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i

duìna ture do sela Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,6 km

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,0 km/h

vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 h


prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 km/h

total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5,72 km/h

polazna ta~ka ([abi}i) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1170 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .250 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1420 m

Opis ture:

lagana tura, tehni~ki i

kondiciono malo zahtjev-

na. Ova tura dijelom ide po

Bjela{nici, u podno`je Tre-

skavice i po Viso~ici. Po-

godna je za po~etnike. Od

Sinanovi}a do [abi}a vodi

asfaltni put duìne 8,5 km.

� Sinanovi}i

Skretanje: desno preko drvenog mosta

Podloga: Prvih 3-4 km zemljani put, povre-

meno blato zbog blizine lokalnog potoka i

izvora. Ostatak puta podloga od sitnog

kamena.

Opis puta: prva polovina dionice po

ravnom, potom srednje teàk uspon.


POINT

Izvor vode: 3,27 km od po~etka ove dion-

ice (5,91km od po~etka ture) nalazi se izvor

vode uz put sa lijeve strane.

2

Kilometara: 8,52

Raskrsnica: Nakon penjanja, na prevoju

glavni makadamski put nastavlja lijevo.

Desno je skretanje za vikend objekat.

Skretanje: nastavak puta nizbrdo lijevo.

Podloga: makadam, mjestimi~no krupniji

{to iziskuje oprezniju vo`nju

Opis puta: spu{tanje makadamom u duì-

ni 1 km, nakon toga slijedi ravna dionica uz

veliku livadu sa desne strane (foto 2a).


3

Kilometara: 10,8

Raskrsnica: Put kojim smo do{li nastavlja

se lijevo uzbrdo prema Donjoj Ljutoj. Pravo

se nastavlja put za selo Sinanovi}e.

Sretanje: nastavak puta pravo prema selu

Sinanovi}i

Podloga: dobro utabani makadam

Opis puta: ravna dionica uz prelijep pod-

gled na isto~nu stranu planine Viso~ice

Do sljede}e raskrsnice: 1,7 km (kraj)

4

Kilometara: 12,5 selo Sinanovi}i, PD Otas.

Povratak nazad asfaltnom cestom od

Sinanovi}a do [abi}a. Ukupna dionica:

[abi}i-Rakitnica-Sinanovi}i-[abi}i iznosi

21 kilometar

64

65

Nakon {to se pre|e Viso~ica, spusti do Neretve i savlada uspon od Glavati~eva, stiè

se do krajnje destinacije jedne od najzahtjevnijih i najljep{ih bddsko-biciklisti~kih tura u

Bosni i Hercegovini - Bora~kog jezera.

Smje{teno izme|u planinskih masiva kojima dominira Prenj, na nadmorskoj visini od

405 metara Bora~ko jezero predstavlja pravi dragulj Bosne i Hercegovine. Odlikuju ga

brojni podzemni izvori i potoci koji iz njega isti~u, kao i rje~ica [i{tica koja pravi 30 m visok

vodopad i ulijeva se u Neretvu. Duga~ko 786 metara i {iroko 502, duboko do 14 metara,

bogato pastrmkom i {aranom i obrubljeno pristupa~nim plaàma, Bora~ko jezero je

izvrsna destinacija za izletnike. Ljeti se voda zagrije i predstavlja raj za kupa~e, a tom

ugo|aju ne}e odoljeti ni biciklisti koji ga pohode bilo iz pravca Sarajeva nakon {to

savladaju Bjela{nicu i Viso~icu, ili do|u iz Konjica serpentinama uz Borke, te naro~ito oni

koji se odlu~e zano}iti u obli`njim katunima i nastaviti dalje prema Ruji{tu i Hercegovini.

Ljepota Bora~kog jezera i okolnog kraja je svojevremeno privukla jednog na{eg

velikog slikara Lazara Drlja~u (1882.-1970.). Nakon studija u Sarajevu i diplome na

likovnoj akademiji u Be~u, Lazo je ìvio i radio u Parizu, izlagao u cijeloj Evropi ali se

naposlijetku odlu~io za ìvot u nedirnutoj prirodi Hercegovine. Od 1931. godine do smrti

ìvio je u ovom kraju druguju}i sa slikarskim {tafelajem, prelijepom prirodom i jednostav-

nim mje{tanima. Njegove slike Prenja, Bora~kog jezera i okolnih pejzaà ostavljaju

snaàn dojam na posmatra~a i navode ga na promi{ljanje o veli~ini prirode i Univerzuma,

za koji je Lazo tvrdio da je, u stvari, njegova domovina.

Lazar Drlja~a je sahranjen u dvori{tu [anti}eve vile gdje je i ìvio, i odakle se kako na

dlanu vidi veli~anstvena ljepota Bora~kog jezera. Na bakrenoj plo~ici iznad humke stoji

jednostavan natpis: ”LAZAR DRLJAÂ BOGUMIL”.

BORA^KO JEZERO

66

� Vise}i most na Neretvi

� Rafting na Neretvi

� Pogled na Bora~ko jezero sa uspona prema Borcima

� Plaà na Bora~kom jezeru (gore).

� Uspon ka Borcima (dolje) uz nagib 10% i

pogre{no postavljen znak

67

68

0

Start: Babin do ispred hotela Mar{al na

Bjela{nici

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan

potom ne{to ve}i do Bijelih voda, zatim

duga~ak spust serpentinama do [abi}a.


1

kilometara: 11,1 km

raskrsnica: [abi}i

skretanje: desno, slijediti putokaz za

Sinanovi}e

podloga: asfalt

opis puta: lagani uspon i spu{tanje.

do sljede}e raskrsnice: 2, 6 km

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87,1 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70,4 km/h





polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1752 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1631 m

Opis ture:

tehni~ki i kondiciono izu-

zetno zahtjevna tura. Pre-

poru~uje se iskusnijim bici-

klistima ili krajem ljeta kad

se dostigne visok nivo kon-

dicione spreme.

Po~etnicima preporu~uje-

mo dio dionice do Sinano-

vi}a i natrag.

Bora~ko jezero

(Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i -

Glavati~evo - Bora~ko jezero - Konjic)

69

2

kilometara: 13,7 km

raskrsnica: kod mosta. Desno je put za

Umoljane.

skretanje: lijevo u pravcu Sinanovi}a

podloga: asfalt

opis puta: smjenjuju se lagani uspon i spust.

Lijep pogled na krajolik i Tu{ilsku rijeku


3

kilometara: 14,9 km

raskrsnica: kod putokaza za Bobovicu

desno

skretanje: ravno glavnim putem za

Sinanovi}e

podloga: asflat

opis puta: ravno


4

kilometara: 17,7 km

raskrsnica: kod putokaza za Pervize

desno.

skretanje: ravno glavnim putem za

Sinanovi}e

podloga: asfalt

opis puta: ravno i blagi uspon. Stotinjak

metara iza putokaza nalazi se lijepo

ure|ena ~esma i odmori{te iznad rijeke, s

lijeve strane ceste.


4a

kilometara: 18,4 km

point: Planinarski dom Vrela

5

kilometara: 19,8 km

raskrsnica: dolazak u selo Sinanovi}i. U

selu produìti desno, uzbrdo do plani-

narskog doma Otas s lijeve strane ceste

skretanje: desno uzbrdo kroz selo

podloga: asfalt

opis puta: blagi uspon i spust. U PD Otas

70

se moè pojesti grah, sitni }evap i sl. ili

prespavati. Cijena no}enja je 5 KM. Dom

raspolaè s nekoliko zasebnih objekata sa

po 4 ili 5 leàjeva. Tel: 438-383.


6

kilometara: 20,1

raskrsnica: u obliku Y nakon {to prestane

asfalt. Lijevi put vodi za Ljutu, desni za

Bjelimi}e.

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: slijedi o{tar i duga~ak uspon

cca 4 km


7

kilometara: 23,9 km

raskrsnica: dolazi makadamski put s

lijeve strane

skretanje: desno uzbrdo

podloga: makadam

opis puta: uspon, nakon ~esmi kre}e

spust srednje teìne


7a

kilometara: 24,1 km

point: ~esma s lijeve strane puta

7b

kilometara: 25,8 km

point: ~esma s lijeve strane puta, izvrsna

hladna voda

8

kilometara: 31,4 km

raskrsnica: manji put s desne strane


podloga: makadam

opis puta: spust, mjestimi~no ima krupnog

kamenja


71

9

kilometara: 32,1 km

raskrsnica: manji put s desne strane


podloga: makadam sa krupnim kamenjem

opis puta: ravno i malo nizbrdo


10

kilometara: 32,6 km

raskrsnica: dolazak u selo, slijedi asfalt

skretanje: desno po asfaltu, nizbrdo

podloga: asfalt

opis puta: spust kroz selo.


11

kilometara: 34,1 km

raskrsnica:

skretanje: lijevo po asfaltu, nizbrdo

podloga: asfalt

opis puta: spust kroz selo


12

kilometara: 35,8 km

raskrsnica: dolazak u centar sela kod

granapa

skretanje: ravno

podloga: asfalt

opis puta: Stotinjak metara iza, s lijeve

strane, preko puta dàmije se nalazi ~esma

(foto 12a). Nakon ~esme slijedi lagani

spust i uspon do glavnog puta


13

kilometara: 36,7 km

raskrsnica: dolazak na glavni put za

Glavati~evo.


podloga: asfalt

opis puta: spust


72

13a

kilometara: 47,7 km

point: planinarsko-ribarski dom "Slatinica".

Prepoznatljiv po ra`nju. Ovdje ima ~esma.

14

kilometara: 54,0 km

raskrsnica: dolazak u Glavati~evo. Na

velikoj raskrsnici ima granap s lijeve strane

gdje se mogu kupiti banane i drugo vo}e.

skretanje: lijevo kroz mjesto

podloga: asfalt.

opis puta: nakon ravnog dijela kroz Glava-

ti~evo, prelaska preko velikog mosta na

Neretvi slijedi uspon do jezera. S desne

strane je pogled na Neretvu. Nakon {to se

cesta po~ne penjati i udaljavati od Neretve

o{trog dijela uspona ima cca 5 km.


15

kilometara: 64,8 km

raskrsnica: kod benzinske pumpe, iza pu-

tokaza, si}i na mali put do Bora~kog jezera.

skretanje: lijevo

podloga: asfalt

opis puta: ravno do jezera. Ako je vrijeme

pogodno za kupanje to je nezaboravan

doìvljaj nakon vo`nje do ovdje


Od jezera dalje vodi put za Konjic, lijevo

glavnim putem prije posljednjeg skretanja.

Prvo kre}e o{tar uspon od 10% oko 3 km,

kasnije je uspon ne{to blaì do prijevoja a

onda spust serpentinama. Potreban oprez

jer na ovoj dionici ima mnogo automobila,

a uska je cesta. Nakon spusta i dolaska u

Konjic kretati se ravno lijevom obalom

Neretve, ne prelaziti most ve} i}i ravno do

magistralnog puta. Kad se do|e na

semafor skrenuti desno stotinjak metara

do autobuske stanice.

16

kilometara: 87,1 km

kraj (Konjic, autobuska stanica)

S obzirom na frekventnost dionice, iz prav-

ca Mostara nailazi mnogo autobusa za

Sarajevo, Zenicu i sl. U periodu od 18 do

20 sati imaju tri do ~etiri redovne linije, a

postoje i kasnije. Voza~i nerado primaju

bicikla u prtlja`nik, osobitno nedjeljom kad

je vi{e putnika. Osim ovog na~ina, pov-

ratak je mogu} i vozom ukoliko nije preve-

lika gu`va.

Pedesetak kilometara zapadno od Sarajeva nalazi se Fojnica, ìvopisni bosansko-

hercegova~ki gradi} na istoimenoj rijeci. Svud uokolo okruèna planinama, prije svega

Vranicom koja dominira cijelim krajem, ali i Matorcem, Zahorom, Pogorelicom, Bitovnjom

i Jasikovicom, kompletna ova regija predstavlja raj za ljubitelje brdskog biciklizma. Prostor

Vranice po nadmorskoj visini spada u najvi{a podru~ja u BiH. Nekoliko vrhova prelazi

2.000 m nadmorske visine (Nadkrstac 2112 m, Lo~ika 2107 m) i ve}ina je lako dostupna

planinarima, a neki i biciklistima.

Iako je utvr|eno da je u neolitskom periodu ovuda vodila jedna od va`nijih komu-

nikacija {to je spajala stanovnike Panonije sa Jadranskom morem, ipak se moè re}i da

je oduvijek dolazak u Fojnicu li~io na ulazak u kraj odakle "nema dalje". Povratak je

mogu} jedino nazad, putem kojim se do{lo. Me|utim, brojne su osobenosti Fojnice

nastale ba{ zbog takvog geografskog poloàja. Zbog neke vrste izolovanosti od vanjskog

svijeta jo{ se osjeti dah pro{lih vremena u lokalnim obi~ajima i na~inu ìvota stanovni{tva,

a u samom gradu o tome svjedo~i i nekoliko sa~uvanih autenti~nih bosanskih ku}a

pokrivenih {indrom. Snaàn pe~at ìvotu daje djelovanje franjevaca ~iji srednjevjekovni

samostan u bogatoj biblioteci i danas ~uva originalni tekst adhname, povelje o pravima i

gra|anskim slobodama koju je sultan Mehmed II Fatih dao katoli~koj zajednici daleke,

1463. godine. Danas je na ~elu samostana fra Mirko Majdan~i} koji }e rado ugostiti put-

nike-namjernike, ba{ kao {to mnogo dobra ~ini za sve ìtelje ovog kraja, bez obzira na to

vjeri kojoj pripadaju.

Na padinama planine Zec leì Kozovgrad, utvr|enje koje se u historijskim dokumenti-

ma prvi put spominje 1434. godine. Tu su se, u slu~aju opasnosti, sklanjali Dubrov~ani iz

Fojnice sa svojim dragocjenostima, a prema nekim dokumentima Kozovgrad je bilo

posljednje boravi{te kraljice Katarine prije napu{tanja Bosne. Do njega se dolazi prate}i

73

PROKO[KO JEZERO

76

put za Bakovi}e, a zatim desno uz tok rijeke Bistrice. Posjeta Kozovgradu moè biti lijepa

tura za brdske bicikliste. Produì li se od Bakovi}a dalje, put vodi do Dusine odakle je

mogu}e odabrati pravac za Kre{evo, Konjic ili posjetiti planinarski dom na Pogorelici, ukli-

je{tenoj izme|u planina Bitovnje i Zeca.

Sjeverno od Fojnice, nakon {to se pro|e stara banja i savlada o{tar uspon, vodi pre-

divan makadamski put do slapova Kozice. Put vodi desno od prijevoja Vladi}a vrh a

naro~itu dra` predstavlja prolazak kroz gustu {umu sa obiljem vegetacije. Na maloj duìni

ova rije~ica savladava veliku nadmorsku visinu i tvori tri slapa visine 10 do 20 metara {to

svakako vrijedi vidjeti.

Ipak, glavnu atrakciju fojni~kog kraja ~ini Proko{ko jezero dvadesetak kilometara uda-

ljeno od Fojnice. Malo koji posjetilac }e, naime, ostati ravnodu{an kad se uspne makadam-

skim putem i izbije na vidikovac odakle puca pogled na jezero i krajolik oko njega. Ba{ kao

{to iz Lukomira posjetioca fascinira pogled na kanjon Rakitnice, tako i dolazak na vidiko-

vac prije Proko{kog jezera predstavlja pravu nagradu biciklistima za uloèni napor.

Proko{ko jezero je gle~erskog porijekla smje{teno u prirodnom amfiteatru na nad-

morskoj visini od 1635 metara. Ono obuhvata prostor od 4,77 hektara, dugo je 317, {iroko

189 i duboko 13 metara. Ovdje se nalaze jedinstvena flora (vrani~ko zvono) i fauna (tri-

ton), me|utim, sve su prilike da }e ~ovjek svojom nepa`njom promijeniti sliku ovog kraja.

Poribljavanjem jezera pastrmkom, tritonu, toj endemskoj vrsti repatog vodozemca, prijeti

potpuno istrebljenje. Motorizovani izletnici koji automobile parkiraju uz samo jezero

naru{avaju ljepotu krajolika, a nije rijedak slu~aj da iza njih ostaju plasti~ne boce i drugi

otpad. O ovome bi nadle`ni svakako trebali povesti ra~una i barem zabraniti prilaz samom

jezeru automobilima.

Ipak, ìvopisno okruènje koje uz brojne poto~i}e stvara idili~nu sliku, autenti~no

sto~arsko naselje i bogata gastronomska ponuda (proko{ki sir i pita ispod sa~a) i dalje su

pravi izazov za sve ljubitelje prirode. Svakako, i za istinske zaljubljenike u brdski bicik-

lizam kojima toplo preporu~ujemo ovu turu kao neizbje`nu u popisu najljep{ih destinacija

u Bosni i Hercegovini.

77

� Uspon do Proko{kog jezera je dinami-

~an: smjenjuju se cvijetne livade, ìvopisni

potoci i mje{ovita {uma

78

� Idili~nu sliku oko jezera stvaraju brojni

poto~i}i, raznovrsno cvije}e i seoski katuni

79

80

� Topografska karta sa ucrtanim putem do Proko{kog jezera

Fojnica

start

2

1

3

4

5 6

7

8

kraj

81

0

Start: Jezernica do koje se dolazi nakon {to

se pro|e Fojnica, skrene desno, nekoliko

kilometara cestom do kraja asfalta. Na kraju

asfalta u Jezernici ima ~esma i granap.

kilometara: 0

podloga: makadam



1

kilometara: 0,45 km

raskrsnica: iza mosti}a

skretanje: lijevo

podloga: makadam



2

kilometara: 0,75 km

raskrsnica: put se razdvaja na desni,

asfaltni koji ide uzbrdo, moè se i ovim

putem do}i do jezera ali je duì, i lijevo

makadamski.

skretanje: lijevo makadamskim putem koji

Proko{ko jezero

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,6 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45,0 km/h



prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11,3 km/h


polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .680 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1100 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1640 m

Opis ture:

Tehni~ki srednje zahtjevna

tura.

82

se odvaja malo nizbrdo

podloga: makadam



3

kilometara: 1,35 km

raskrsnica: iza mosti}a

skretanje: lijevo

podloga: makadam



4

kilometara: 4,25 km

raskrsnica: put se ra~va na dva dijela, lije-

vi ide u objekat Jezernice a desni uzbrdo

vodi ka jezeru

skretanje: desno glavnim putem

podloga: makadam

opis puta: ne{to zahtjevniji uspon


5

kilometara: 6,91 km

raskrsnica: u obliku slova X, glavni put

presijeca manji {umski put

skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem

podloga: makadam

opis puta: uspon


6

kilometara: 7,65

raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane

skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem

podloga: makadam

opis puta: uspon


7

kilometara: 11,1 km

raskrsnica: dolazak puta s desne strane,

83

to je put koji ide kroz selo Razdolje kad se

na ta~ki 2 krene uzbrdo asfaltnim putem.

skretanje: o{tro lijevo na serpentini, goto-

vo pod uglom 180 stepeni

podloga: makadam

opis puta: uspon


8

kilometara: 12,3 km

raskrsnica: na ravnici kod ogra|enog pla-

ca u kojem ima ~esma i odmori{te za sjesti

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: prvo ide o{tar uspon kasnije

ne{to blaì. Od vidikovca zadnjih 800 m je

po ravnom uz mali spust do samog jezera.


9

kilometara: 17,8 km

kraj (jezero)

Povratak istim putem nazad.

Sjeverno od Sarajeva prostire se veliko podru~je planine Ozren. Doskora poznat

uglavnom po brojnim planinarskim stazama i pravcima, Ozren su odnedavno "otkrili" i

biciklisti uvrstiv{i ga u popis najatraktivnijih brdsko-biciklisti~kih tura u BiH.

Iako se ovdje uzdiù brojni planinski vrhovi kao {to su: Bukovik (1534 m), Uèvica

(1387 m) Crepoljsko (1524 m), vrh Ozrena (1453 m), Lipovac (1354 m) ili Pera~ka ravan

(1364 m), Ozren je ipak veoma podesan za vo`nju biciklom. Ukoliko se kre}e sa

Ba{~ar{ije potrebno je savladati veliki uspon uz Darivu sve do Vu~je luke, a onda,

prakti~no, i nema velikih uzbrdica jer se vo`nja odvija po visoravni. Jo{ je lak{e ako se

automobilom doveze do Hre{e ili Vu~je luke i tura zapo~ne sa visine od oko 1100 m. Dalje

slijede predivni planinski pa{njaci i velika podru~ja pod gustom, crnogori~nom, te mjesti-

mi~no i mje{ovitom {umom. Najljep{a tura preko Ozrena vodi preko Homara, Vukasovi}a

i Gajeva sve do Bijambarske pe}ine blizu Olova. Manjkavost ove ture je {to se u povratku

vozi asfaltnom, magistralnom cestom M-18, {to, imaju}i u vidu gustinu saobra}aja i nekul-

turu voza~a, svakako nije prijatan ugo|aj. Ipak, ljepota Ozrena, bogatstvo njegovih {uma

a naro~ito zanimljivo podru~je Bijambarskih pe}ina ~ine da je sve vi{e onih koji se preko

ove visoravni upu}uju biciklima.

Izme|u sela Ni{i}i i Krivajevi}i, na putu Sarajevo-Olovo, u predivnom ambijentu

crnogori~ne {ume nalazi se podru~je Bijambara. Na nadmorskoj visini od 950 m izgra-

85

OZREN

|ena je planinarska ku}a, a u njenoj nepo-

srednoj blizini nalazi se prirodna rijetkost -

Bijambarska pe}ina. Ovu pe}inu ~ini vi{e

speleolozima interesantnih spilja od kojih

su najzna~ajnije Gornja Bijambarska pe-

}ina te Srednja Bijambarska pe}ina koju

krase ~ak ~etiri dvorane sa pe}inskim

ukrasima. Najljep{a od njih, ~etvrta dvo-

rana, jedna je od najzanimljivijih u BiH

zbog raznovrsnosti i oblika pe}inskih

ukrasa, brojnih stalaktita i stropnog "naki-

ta". Dio kompleksa bijambarskih pe}ina je

osvijetljen i otvoren za posjetioce koji,

osim u podzemnim ljepotama, mogu uì-

vati i u predivnoj prirodi cijelog podru~ja. U

blizini pe}ine se nalaze potoci Bradi} i

86

Bjelila, koji presijecaju bijambarske {ume i

proplanke. Naro~ito je potok Bjelila atrakti-

van zimi i u prolje}e jer dijelom protje~e

kroz gustu {umu gdje se snijeg dugo zadr-

àva, {to vijugavi poto~i} pretvara u

idili~nu sliku. Zbog svega ovoga podru~je

Bijambara je postalo jedno od rijetkih iz-

leti{ta koje odgovara svim ljubiteljima

prirode: onim koji uìvaju raznolikosti

pe}ina, bistrih voda, borove {ume i ti{ine.

Ne{to kra}a biciklisti~ka tura je posjeta

vodopadu Skakavac. Bilo da se ide preko

Faleti}a i âvljaka, ili preko Hre{e i

Crepoljskog, vrhunski ugo|aj predstavlja

duga~ki spust od podno`ja vrha Bukovik pa

sve do sela Nahoreva. Vodopad Skakavac

87

je pravi dragulj smje{ten nadomak grada.

Na svega 12 kilometara od Sarajeva, iznad

sela Nahoreva nalazi se jedan od najljep{ih

vodopada u BiH i prava turisti~ka atrakcija.

Sa svojih 98 metara predstavlja drugi po

visini vodopad u Europi. Iako ne tako bogat

vodom, ovaj vodopad svakako predstavlja

ljepotu koju vrijedi vidjeti. Sre}om, zbog

~injenice da na cijelom podru~ju Skakavca

vlada velika biolo{ka raznolikost, da ovdje

rastu mnoge endemske vrste biljaka i gljiva,

te da ovo podru~je nastanjuju mnoge ve}

ugroène vrste ìvotinja, oblast je uklju~ena

u tre}u kategoriju za{ti}enih podru~ja

prema kriterijima Me|unarodne unije za

za{titu prirode, odnosno progla{ena je

spomenikom prirode i zonom namijenjenoj

za{titi postoje}ih specifi~nih prirodnih obil-

je`ja. Na ovom prostoru konstatovano je

oko 1500 vi{ih biljaka, kao i visok procent

vrsta endemi~nog karaktera. Na stijenama

oko vodopada razvija se vegetacija koja

obiluje endemi~nim i reliktnim vrstama kao

{to su: zvon~i}i (Edrianthus iugoslavicus),

dinarski dimak (Crepis dinarica), karanfil~i}i

ili klin~i}i (Dianthus kitaibelii), Sesleria

angustifolia, Daphne alpina, Atamatha

cretensis, Moehringia bavarica, i dr.

[ire podru~je vodopada Skakavac je

jako bogato medicinskom i medonosnom

florom, te se na ovom prostoru nalazi

nekoliko stotina ljekovitih, aromati~nih, i vi-

taminskih biljaka, me|u kojima se naro~ito

isti~u trava od utrobice Gentiana asclepi-

adea i veoma ljekovita, ali i ugroèna vrsta

jetrenjaka - Anemone hepatica.

Povr{ina oblasti Skakavca obuhvata

1620,44 hektara, a odlukom Kantona Sa-

rajevo i u cilju za{tite ovog podru~ja, u ratu

poru{eni planinarski dom na Skakavcu ne-

}e se obnavljati. Za pohvalu je, tako|e, i

nedavno uvo|enje rampe i zabrana pristu-

pa automobilima uèm podru~ju Ska-

kavca.

88

� Vo`nja Ozrenom je pravi uìtak: izvrsni makadamski putevi kroz gustu ~etinarsku {umu

(sl. gore) i pitomi pa{njaci (sl. desno)

89

90

� Zahvaljuju}i velikoj koli~ini vlage oko

samog vodopada se razvila bujna vege-

tacija endemi~nog karaktera (sl. gore u

vrhu). Do podno`ja vodopada vodi uska

stazica (sl. gore lijevo) a prelazak preko

vode omogu}en je izgradnjom drvenog

mosti}a (sl. desno gore). Cijela oblast

Skakavca bogata je {umom i vo`nja ovim

stazama je pravi uìtak (sl. desno)

Fo

to

gra

fije

:M

ila

n T

rifu

no

vi}

91

�To

po

gra

fska

ka

rta

sa

u

crta

nim

p

ute

m d

o S

ka

ka

vca

start

2

1

3

4 56

7

8

9

10

11

12

13

14

kraj

93

0

Start: bazeni na Bentba{i

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: ravnica do skretanja za Darivu

a onda zahtjevan uspon. Skrenuti lijevo

prema Darivi, na vrhu uspona se moè

desno preko Faleti}a ili lijevo preko Zma-

jevca kuda vodi ova mapa. Na raskr{}u za

Barice krenuti asfaltnim putem uzbrdo. Na

usponu uz Darivu i na Zmajevcu kod

kasarne nalaze se ~esme. Ovaj dio dionice

je gradska zona i nije posebno obra|ivan.

do raskrsnice na putu za Barice: 8,5 km1

kilometara: 8,5 km

raskrsnica: kod velike table cesta dolazi s

lijeve strane.

skretanje: nastaviti ravno (poludesno)

glavnom cestom uzbrdo

podloga: asfalt

opis puta: srednje teàk do zahtjevan

uspon


SKAKAVAC

Bentba{a-Barice-âvljak-Bukovik-Skakavac-Pionirska dolina

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33,6 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 km/h



prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h


polazna ta~ka (Bentba{a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1133 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1471 m

Opis ture:

Tehni~ki srednje zahtjevna

tura. Glavni uspon je uz

Darivu do âvljaka asfalti-

ranim putem. Dalje nema

mnogo uspona do raskrs-

nice Bukovik-Skakavac

odakle slijedi predivan,

duga~ki spust.

94

2

kilometara: 9,71 km

raskrsnica: parking na Baricama

skretanje: ravno preko parkinga asfaltnom

cestom uzbrdo prema âvljaku

podloga: asfalt

opis puta: zahtjevan uspon


3

kilometara: 11,5 km

raskrsnica: kod planinarskog doma

napustiti asfalt

skretanje: ravno makadamskom cestom

podloga: makadam

opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog ka-

menja bolje je gurati bicikl stotinjak metara

do proplanka. Na po~etku ove dionice ima

~esma, dalje se vidi planinarska markacija

staze.


4

kilometara: 12,1

raskrsnica: na proplanku pratiti glavni

makadamski put koji ide desno uzbrdo

skretanje: desno

podloga: makadam i zemljani put

opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i

uspon, pa ravno zemljanim putem


5

kilometara: 12,9

raskrsnica: kod kraja kamene ograde i

kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti lije-

vo makadamskim putem izme|u dva bora

95

u pravcu Bukovika.

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: uspon


6

kilometara: 13,2 km

raskrsnica: slijediti glavni makadamski

put. S desne strane dolazi mali put.

skretanje: lijevo, slijediti glavni put

podloga: makadam

opis puta: o{tar uspon. Moè biti i blata.


7

kilometara: 15,0

raskrsnica: s lijeve strane pod o{trim

uglom dolazi travnati put. Nastaviti glavnim

putem ravno

skretanje: ravno. Slijediti glavni put koji

savija blago udesno.

podloga: zemlja i pijesak. Nakon ki{a ova

dionica zna biti prili~no blatnjava

opis puta: blagi uspon i ravna dionica. S

lijeve strane se pro|u dvije planinarske

ku}e.


8

kilometara: 15,7 km

raskrsnica: u obliku Y iako se ne vidi

odmah da je raskrsnica dok se skroz ne

popne uzbrdo

skretanje: lijevim putem

podloga: makadam

opis puta: blagi spust makadamskim

putem. Kad se iza|e iz {ume ugledaju se

predivni proplanci


9

kilometara: 17,2 km

raskrsnica: u obliku slova T. Lijevo uzbrdo

je put za Bukovik, desno nizbrdo za

Skakavac.


podloga: makadam

opis puta: duga~ak spust uz nekoliko

kra}ih dionica uzbrdo. Ukoliko su spu{tene

rampe nema saobra}aja motornih vozila.

Preporuka: obu}i vjetrovku i topliju garde-

robu (u prolje}e) i obavezno staviti kacigu.


10

kilometara: 18,0

raskrsnica: iza desne okuke nalazi se

te{ko primijetna planinarska staza koja se

odvaja od makadamske ceste.

skretanje: ravno glavnim makadamskim

putem

podloga: makadam

opis puta: spust


11

kilometara: 20,4 km

raskrsnica: s desne strane dolazi {umski

put manjeg ranga od makadamskog po

kojem se vozi

skretanje: nastaviti glavnim putem koji ide

lijevo i uzbrdo

podloga: makadam

opis puta: malo uspona, ve}i dio spust


12

kilometara: 22,6 km

raskrsnica: dolazak na zemljani plato. S

lijeve strane se nalaze poru{ene ku}e.

skretanje: nastaviti ravno nizbrdo

podloga: makadam

opis puta: spust


13

kilometara: 23,6 km

raskrsnica: nakon rampe dolazi se na ras-

krsnicu kraj koje se s lijeve strane se nalazi

protivpoàrna stanica.

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: o{tar spust


96

14

kilometara: 27,6 km

raskrsnica: s desne strane u obliku Y se

spu{ta manji makadamski put. Ovdje ima s

lijeve strane ~esma i nadstre{nica.


podloga: makadam i uskoro dolazi asfalt.

opis puta: o{tar spust do asfalta. Dalje

voziti nizbrdo kroz selo do granapa u

Nahorevu i stanice kombija. Zatim nizbrdo

do Pionirske doline


15

kilometara: 33,6 km

kraj (Pionirska dolina okretnica trolejbusa)

97

� Ro{tilj na kraju ture: }evapi i sarajevsko pivo su dokaz da su i biciklisti od ”krvi i mesa”.

Ova tura je i organizovana radi druènja u vikendici jednog od ~lanova ekipe. Uìtak je bio

ve}i nakon tridesetak kilometara vo`nje, iako se do Nahoreva moglo i automobilom iz dru-

gog smjera.

0

Start: raskr{}e na âvljaku kod plani-

narskih domova (mjesto gdje prestaje

asfalt i produàva makadam ravno uzbrdo)

kilometara: 0

podloga: makadam

opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog

kamenja bolje je gurati bicikl stotinjak

metara do proplanka. Na po~etku ove

dionice ima ~esma (foto 0), dalje se vidi

planinarska markacija staze.


1

kilometara: 0,6

raskrsnica: na proplanku pratiti glavni

makadamski put koji ide desno uzbrdo

skretanje: desno

podloga: makadam i zemljani put

opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i

uspon, iza toga ravno zemljanim putem


S desne strane se nalazi proplanak (foto 1a)

98

ÂVLJAK

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,90 k m

polazna ta~ka (PD Dèmal Bijedi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1212 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1318 m

Opis ture:

lagana tura za po~etnike

koji se tek upoznavaju sa

off-road vo`njom. Do âv-

ljaka se dolazi prate}i opis

puta za Skakavac (uz

Darivu preko Barica) pa taj

dio puta nije ovdje opisi-

van. Zbog kratko}e dionice

nisu mjereni brzina i vri-

jeme kretanja.

99

2

kilometara: 1,40

raskrsnica: kod kraja kamene ograde i

kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti

desno. Od ove ta~ke put vodi nizbrdo. (lije-

vo je za Bukovik i Skakavac)

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: Malo ravno i onda kre}e nizbr-

do. Kad se do|e do kraja zida lijevo se

nalazi lijepo mjesto za odmor i onda se

nastavlja dalje putem koji, nakon pedese-

tak metara kod guste {ume borova savija

pod o{trim uglom udesno. Dalje se prati

uski seoski put, vrlo ugodan za {etnju.


3

kilometara: 1,46 km

raskrsnica: opisano u prethodnom opisu

puta tj. o{tro skretanje desno.

skretanje: pod o{trim uglom desno, slijedi-

ti put.

podloga: makadam obrastao travom

opis puta: lagano nizbrdo


4

kilometara: 1,89 km

raskrsnica: tri puta, jedan ide ravno nizbrdo

na Barice (to je pje{a~ka staza, ne moè se

voziti bicikl), jedan ide lijevo i jedan ide desno.

skretanje: desno

podloga: makadam obrastao travom

opis puta: lagano nizbrdo, gotovo po

ravnom kroz borovu {umu

do kraja: 1 km (PD Dèmal Bijedi})

�To

po

gra

fska

ka

rta

. P

ra

va

c N

ah

ore

vo

-B

aric

e-H

re

{a

je

o

zn

a~e

n ù

to

m b

ojo

m

Skakavac

1

2

3

45

6

7

8

9

10

11

12

13

6a

kra

j

Ba

ric

e

â

vlja

k

sta

rt

Bukovik

Vu~ja luka

0

Start: Pionirska dolina, okretnica trolej-

busa

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: desno od Pionirske doline,

prema Jagomiru i Nahorevu. Cesta ide

prvo ravno potom slijedi kratak i o{tar

uspon.


1

kilometara: 2,58 km

raskrsnica: lijevo se ide za Potok, ravno

glavna cesta vodi za Nahorevo, a desno

ide makadam

skretanje: desno.

podloga: makadam

opis puta: uzbrdo po makadamu.


2

kilometara: 5,25 km

raskrsnica: izlazak na asfaltnu cestu

skretanje: desno

podloga: asfalt

opis puta: uzbrdo asfaltnom cestom


101

NAHOREVO - BARICE - HRE[A

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24,1 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50,7 km/h



prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h


polazna ta~ka (Pionirska dolina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .555 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .733 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1135 m

Opis ture:

Lagana tura, pogodna za

po~etnike i vo`nju u rano

prolje}e. Kad se na ve}ini

planina jo{ zadràva sni-

jeg, ovdje nema blata

po{to je ve}ina staze

osun~ana tokom cijelog

dana.

102

3

kilometara: 5,62 km

raskrsnica: raskrsnica sa manjim putem,

kod vikendice

skretanje: lijevo prema Baricama

podloga: asfalt

opis puta: blagi uspon do prve raskrsnice

i makadama


4

kilometara: 5,77 km

raskrsnica: s desne strane dolazi uski

makadamski put

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: uspon


5

kilometara: 6,26 km

raskrsnica: nailazak na glavni put za

Barice

skretanje: lijevo

podloga: asfalt

opis puta: ravno i onda uspon od parkinga

na Baricama.


6

kilometara: 7,51 km

raskrsnica: napu{ta se glavni put od

Barica za âvljak i skre}e na makadam

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: lagani uspon, potom nizbrdo.


6a

kilometara: 9,69 km

point: ~esma s lijeve strane

7

kilometara: 10,5 km

raskrsnica: raskrsnica za Faleti}e (nizbr-

do desno) i Hre{u (uzbrdo lijevo)

103

skretanje: lijevo

podloga: o{te}en asfalt

opis puta: uskim asfaltnim puti}em uzbr-

do. Desno od ove raskrsnice se spusti u

Faleti}e


8

kilometara: 11,0 km

raskrsnica: silazak sa asfaltnog puta na

makadam

skretanje: desno

podloga: makadam

opis puta: ravno, potom blagi uspon


9

kilometara: 11,8 km

raskrsnica: manji makadamski put odlazi

lijevo uzbrdo

skretanje: pravo

podloga: makadam

opis puta: ravno i malo uzbrdo


10

kilometara: 13,4 km

raskrsnica: u obliku Y, dolazi put s desne

strane

skretanje: lijevo, nizbrdo

podloga: makadam

opis puta: nizbrdo, potom blagi uspon


11

kilometara: 15,7 km

raskrsnica: dolazak na asfaltnu cestu

Hre{a - Vu~ija luka


podloga: asfalt

opis puta: spust asfaltnom cestom. Voditi

ra~una o automobilima, naro~ito kombi

vozilu u uskim okukama i na serpentinama.

Tako|e, potreban oprez u prolje}e kad ima

mnogo pijeska na cesti zaostalog od zim-

skog odràvanja puteva.


104

12

kilometara: 17,3 km

raskrsnica: raskrsnica za Vu~ju luku (lije-

vo) i Hre{u (desno)


podloga: asfalt

opis puta: spust asfaltnom cestom.


13

kilometara: 20,8 km

raskrsnica: raskrsnica za Vratnik (desno) i

Darivu (lijevo)


podloga: asfalt

opis puta: spust asfaltnom cestom. Paziti

na pje{ake i mogu}e automobile. Na ovoj

dionici ima i ~esma s desne strane ceste.


14

kilometara: 22,9 km

raskrsnica: dolazak pred petlju koja izlazi

na glavnu cestu Sarajevo-Pale


podloga: asfalt

opis puta: prolazak preko parkinga na

{etali{te Bentba{a - Kozija }uprija. Ovdje

skrenuti desno i dalje za Bentba{u.


15

kilometara: 24,1 km

kraj (Bentba{a, po~etak {etali{ta)

105

� Predivni ukrasi

Bijambarske pe}ine

106

0

Start: Bentba{a

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: ravno do skretanja za Darivu a

onda jak uspon.


1

kilometara: 3,39 km

raskrsnica: za Faleti}e i Pale

skretanje: desno u pravcu Pala.

podloga: asfalt

opis puta: jak uspon.


2

kilometara: 6,11 km

raskrsnica: kod putokaza za Boriju

skretanje: ravno u pravcu Hre{e

podloga: asfalt

OZREN

Dariva-Ozren-Bijambare-Srednje-Vogo{}a-Sarajevo

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99,5 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58,2 km/h

vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,53 h


prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,23 km/h

total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10,20 km/h

polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1941 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m

Opis ture:

izuzetno zahtjevna tura.

Preporu~uje se iskusnijim i

kondiciono spremnijim bi-

ciklistima. Manje spremni

mogu koristiti dio ture do

Ozrena uz povratak nazad

istim putem.

opis puta: jak uspon


3

kilometara: 9,11 km

raskrsnica: za Vu~ju luku (lijevo) i Pale

(desno)

skretanje: lijevo kod putokaza za Hre{u

podloga: asfalt

opis puta: ravno pa uspon, prvo ne{to teì

a potom laganiji.


4

kilometara: 11,4 km

point: ~esma s desne strane ceste

5

kilometara: 13,3 km

raskrsnica: putokaz za Crepoljsko (lijevo)

i Vu~iju luku (desno).

skretanje: desno za Vu~iju luku

podloga: asfalt

opis puta: lagani uspon, mjestimice i

ravno.


6

kilometara: 17,9 km

raskrsnica: silazak s asfalta na makadam

skretanje: lijevo

podloga: makadam

opis puta: lagani spust.


107

7

kilometara: 19,0 km

raskrsnica: s lijeve strane makadamska

cesta

skretanje: ravno na uski asfaltni put

podloga: asfalt

opis puta: uspon po asfaltu kasnije slijedi

ravno put od zemlje ili sitnog, dobro uta-

banog makadama


7a

kilometara: 19,1

point: ~esma s desne strane ceste

8

kilometara: 22,1 km

raskrsnica: manji {umski put s desne

strane

skretanje: ravno po glavnom putu

podloga: zemljani put ili sitni makadam,

nema rupa

opis puta: uglavnom ravno kroz {umu


9

kilometara: 23,5 km

raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja

nizbrdo

skretanje: desno glavnim putem

podloga: zemljani put ili sitni makadam

opis puta: ravno ili kombinacija laganog

spusta i blagih uspona

10

kilometara: 25,0 km

raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane

skretanje: ravno po glavnom putu




11

kilometara: 26,7 km

raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja

nizbrdo

108

skretanje: desno po glavnom putu




12

kilometara: 28,6 km

point: odmori{te s

klupama s desne

strane (lijevo je pogled na livadu). Odmah

iza okuke ima ~esma s desne strane

13

kilometara: 29,1 km

raskrsnica: manji put odlazi lijevo

skretanje: desno

podloga: sitni dobro utabani makadam

opis puta: lijep spust niz padine Ozrena


14

kilometara: 34,0 km

raskrsnica: manji put odlazi lijevo uzbrdo


podloga: sitni dobro utabani makadam.

opis puta: nastavak spusta niz padine

Ozrena. Put vodi kroz {umu


15

kilometara: 35,4 km

raskrsnica: dolazak

na asfaltni put

skretanje: desno

uzbrdo

podloga: stotinjak metara asfalt a onda

nastavak sitan makadam.

opis puta: blagi uspon. Na ovoj raskrsnici

s lijeve strane se nalazi drvena ku}a O.J.[.

"[i}i" u ~ijem dvori{tu ima ~esma. Kasnije,

makadamski put prati manju rijeku i ide

kroz {umu.


109

16

kilometara: 37,7 km

raskrsnica: nailazak na tri puta, manji put

desno, ravno je drugi put za Ozren, i lijevo

preko mosti}a i rje~ice za Ravne

skretanje: lijevo preko mosti}a, pratiti

putokaz za Ravne

podloga: makadam.

opis puta: uspon


17

kilometara: 38,1 km


skretanje: desnim putem uzbrdo

podloga: makadam.

opis puta: uspon pa onda ravno i spust.


18

kilometara: 40,2 km

raskrsnica: u mjestu Homar, raskrsnica T

skretanje: lijevo

podloga: makadam.

opis puta: na ovoj raskrsnici u bijeloj ku}i

ima granap. Kasnije slijedi spust.


19

kilometara: 42,0 km

raskrsnica: manji put s lijeve strane odlazi

nizbrdo

skretanje: desnim putem uzbrdo

podloga: makadam.

opis puta: uspon.


20

kilometara: 42,4 km

raskrsnica: u obliku T

skretanje: lijevo

podloga: makadam.

opis puta: lagani spust i ravno.


110

21

kilometara: 42,8 km


skretanje: desno

podloga: makadam, kasnije asfalt.

opis puta: po ravnom, kasnije nailazi selo

Vukasovi}i i odatle vodi asfalt.


22

Prolazak kroz selo Vukasovi}i

23

kilometara: 45,0 km

raskrsnica: dolazak na ve}i put, raskrsni-

ca u obliku T

skretanje: desno

podloga: asfalt.

opis puta: spust.


24

kilometara: 45,9 km

raskrsnica: dolazak do objekta MZ Gajevi

u ~ijem sastavu se nalazi granap. Iza

objekta je raskrsnica.

skretanje: lijevo

podloga: asfalt.

opis puta: ravno pa nizbrdo.


111

25

kilometara: 46,8 km



podloga: asfalt.



26

kilometara: 49,7 km


skretanje: desnim desne uzbrdo

podloga: makadam.



27

kilometara: 50,1 km

raskrsnica: u obliku Y, desno nastavlja

asfalt a lijevo makadam

skretanje: lijevo po makadamu nizbrdo

podloga: makadam.



28

kilometara: 51,2 km


skretanje: desno

podloga: makadam.

opis puta: lagani spust i ravno, kasnije

blagi uspon. Predjelima dominiraju lijepe

vikendice.


29

kilometara: 53,5 km

raskrsnica: nailazak na magistralni put

Sarajevo-Tuzla put kod ograde velike

vikendice HS.

skretanje: desno

podloga: asfalt.



112

30

kilometara: 54,0 km

raskrsnica: silazak sa magistralnog puta

Sarajevo-Tuzla.

skretanje: lijevo

podloga: asfalt.

opis puta: ravno. Sa strane puta su travn-

jaci i {uma u kojima ima mnogo izletnika.


31

kilometara: 55,9 km

kraj (planinarski dom Bijambare, u domu

se moè pojesti grah po cijeni od 5 KM)

Povratak od ta~ke 54 asfaltnim magistral-

nim putem za Sarajevo. Prvo slijedi uspon

preko Ni{i}ke visoravni a kasnije ve}i

spust do Srednjeg, dalje ravno (cesta ima

blagi pad) do vogo{}anske petlje. Ulazak u

Sarajevo preko Rajlovca ili Vogo{}e. Kraj

vo`nje i izmjerena kilometraà je Stari grad

kod Katedrale.

113

� Odmor ispred planinarskog

doma na Bijambarama

115

Koliko god da ljubitelje brdskog biciklizma privla~e planine Bosne, raznovrsna {umska

podru~ja i ~injenica da na njima za vru}ih ljetnjih dana vlada ugodna klima za razliku

od ège na jugu na{e zemlje, Hercegovinu je nemogu}e zaobi}i u pri~i o brdskom bicik-

lizmu. Ako ni{ta, ono zbog ~injenice da zbog blizine Jadranskog mora i toplog daha medi-

teranske klime ovdje biciklisti~ka sezona traje gotovo svih 365 dana u godini. S kraja

jeseni, u rano prolje}e, pa ~ak i zimi kad u brdima Bosne zbog hladno}e, snijega i leda

zavlada pauza, Hercegovina se name}e kao izvrsna destinacija. Favorit je, pri tome, pla-

nina Vele`, koja se izdiè zapadno od Neretve i grada Mostara.

Sa visinom od 1.958 metara Vele` je jedan od vi{ih vrhova u ovom regionu. No, za-

nimljivijom se doima ~injenica da je od samog podno`ja, iz doline blizu Blagaja pa do

vrha, potrebno savladati visinsku razliku od skoro 1.900 metara. Po tome je Vele` osoben

i predstavlja pravi izazov kako za planinare tako i za brdske bicikliste. Uz to, zanimljiv i

lijep pejza` je izvrsna nagrada za uloèni napor i potvrda da vrijedi uloìti trud za jedan

takav doìvljaj.

Geografski gledano, region Veleì obuhvata prostrana, {iroka i malo izdignuta polja

blizu Blagaja, potom veliki blago nagnuti platoa Podvele`ja iznad kojeg se, u smjeru jugo-

istok-sjeverozapad pruà duga~ki greben sa vrhovima: Kamenite glavice (1622 m), Veliki

gradac (1574 m), Mali gradac (1521 m), te nakon nekoliko vrhova od oko 1800 m i sam

vrh Veleì (1958 m). Iza ovog golog, kr{evitog grebena slijedi ne{to niè, {umovito

podru~je i omiljena destinacija izletnika i planinara, Ruji{te, sa planinarskim domom i

skija{kim centrom.

Zbog blizine Jadranskog mora koje zimi zra~i toplotu nakupljenu tokom ljeta, klima u

PODVELE@JE

� Na kraju uspona; u pozadini se vidi Mostar

Hercegovini je blaga, mediteranska, tzv maritimna klima. Srednja januarska temperatura

iznosi 3 do 5 stepeni Celzijusa a ljeta su suha i vru}a sa maksimalnim vrijednostima i do

45 stepeni Celzijusa. Godi{nje padne svega 1000 do 2300 l/m2 oborina, uglavnom u vidu

ki{e. Snijeg je rijetka pojava. Me|utim, s porastom nadmorske visine pojavljuje se prije-

lazna oblast, tj. mediteranska klima planinskog tipa.

Podvele{ka visoravan je karakteristi~na po promjenjivom vremenu. Dovoljno velika

nadmorska visina (1000 m) u kombinaciji sa geografskim poloàjem i strujanjima zraka

koje hlade rijeke u podno`ju planine ~esto su uzrok jakim vjetrovima po kojima je

Podvele`je i poznato. Prosje~no nià temperatura u odnosu na grad Mostar glavni je

razlog {to je Podvele`je za ljetnjih sparina glavno uto~i{te ìtelja Mostara pa i {ire.

Me|utim, ba{ zbog ~estih promjena vremenskih prilika biciklistima, rekreativcima i svim

posjetiocima Podvele`ja preporu~uje se no{enje adekvatne garderobe, pa i one za ne{to

lo{ije uvjete, vjetar i sl. i za sun~anih, i naizgled blagih dana.

Sela Podvele`ja nude raznolika planinsko rekreaciona iskustva, spektakularne vidi-

kovce i uìtak u laganoj, ne tako zahtjevnoj biciklisti~koj turi. Kompletan region je bogato

agrikulturno podru~je ukojem se, pored vo}a i povr}a, uzgaja i veoma traèno ljekovito i

aromati~no bilje. Zato nije rijedak slu~aj da se tokom vo`nje punim plu}ima osjeti zamam-

ni miris mediteranskog bilja {to uìtak vo`nje ~ini ve}im.

Neki }e re}i da tura od Mostara, serpentinama do vrha, potom preko platoa Pod-

vele`ja, i kasnije povratak preko Blagaja i nije klasi~na brdsko-biciklisti~ka tura jer se vozi

116

� Panorama Mostara

asfaltiranom cestom.

Ipak, ustvrdit }emo da

je ovo jedna od ljep{ih

tura i nostalgi~ni izazov

osobito u dane kad u

kontinentalnim podru~-

jima Bosne ìva u ter-

mometru pada ispod

nultog podioka {to vo`-

nju ~ini nemogu}om.

Na svu sre}u Herce-

govina tada nudi svoja

podru~ja i prakti~no se-

zonu ~ini stalno otvo-

renom.

Na kraju, iako nije

tema ove knjige, jedna lingvisti~ka zanimljivost: svaki }e Hercegovac jasno razlikovati da

li je rije~ o planini Vele` ili istoimenom fudbalskom klubu po gramati~koj promjeni zadnjeg

sloga. Planina Vele` je ènskog roda, odatle je: ”Vele`, sa Veleì, na Veleì...” dok je ime

fudbalskog kluba mu{kog roda i ima promjenu: ”Vele`, iz Veleà, u Veleù...”.

117

� Susret sa lovcima na jarebice

118

� Vrh Stolac sa tv repetitorom. U pozadini se vidi brdo Hum

� Stari grad Herceg-Stjepana Kosa~e iznad Blagaja

119

� Cesta na Podvele{koj visoravni

� Turbe u Podvele`ju � Narovi kraj puta

120

start

1

2

3 4

5

6 Podvele`

7

8

9

10

11

12

14

13

15

� Topografska karta sa ucrtanim putem preko Podvele`ja

0

Start: Mostar, serpentine {to vode od

gradske zaobilaznice (put M-17) na Podve-

le`je

kilometara: 0

podloga: asfalt

opis puta: o{tro uzbrdo uz serpentine.


1

kilometara: 4,65 km

raskrsnica: na cesti uzbrdo manji put s

lijeve strane

skretanje: ravno

podloga: asfalt

opis puta: o{tro uzbrdo. Nakon {to se ser-

pentinama popne na vrh napu{ta se

pogled na Mostar i dalje ide relativno ravn-

im putem po visoravni. Na glavni asfaltni

put se uklju~uje nekoliko puteva jo{ man-

jeg zna~aja.


2

kilometara: 9,40 km

raskrsnica: na visoravni manji put s desne

strane

skretanje: ravno.

podloga: asfalt



121

Podvele`je

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42,7 k m

max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59,2 km/h





polazna ta~ka (Mostar gradska zaobilaznica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116 m

ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .963 m

max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .840 m

Opis ture: lagana tura. Posebno pre-

poru~ljiva u rano prolje}e i kasnu jesen

kad je u Bosni i na planinama s ve}om

nadmorskom visinom hladno i temperatu-

ra oko nule.

3


raskrsnica: manji put dolazi s desne

strane

skretanje: ravno

podloga: asfalt

opis puta: lagani uspon


4

kilometara: 11,2 km

raskrsnica: u obliku Y, manji put s desne

strane

skretanje: pravo lijevim putem

podloga: asfalt

opis puta: lagani uspon do sela


5

kilometara: 12, 4 km


skretanje: ravno

podloga: asfalt

opis puta: lagano nizbrdo i po ravnom


6

kilometara: 17,2 km

raskrsnica: dolazak u mjesto Podvele`je.

S lijeve strane na platou se nalazi motel, a

sa desne turbe i dàmija.

skretanje: desno, iza turbeta

podloga: asfalt

opis puta: po ravnom. U motelu se moè

snabdjeti vodom ili u dàmiji ukoliko je

otvorena. Dalje od Podvele`ja nastaviti

glavnim asfaltnim putem, ne skretati na

makadamske ceste lijevo i desno.


7

kilometara: 18,8 km

raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja

s lijeve strane.

skretanje: pravo

122

podloga: asfalt



8

kilometara: 19,8 km

raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s

lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena

~ekaonica autobuskog stajali{ta

skretanje: ravno

podloga: asfalt



9

kilometara: 21,4 km

raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s

lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena

~ekaonica autobuskog stajali{ta

skretanje: ravno

podloga: asfalt



10

kilometara: 22,0 km

raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja

s lijeve strane.

skretanje: ravno

podloga: asfalt



11

kilometara: 22,2 km

raskrsnica: glavni put zaokre}e desno

skretanje: desno

podloga: asfalt

opis puta: ravno pa nizbrdo


12

kilometara: 24,1 km

123

raskrsnica: nailazak na put M-6-1 Neve-

sinje-Mostar

skretanje: desno

podloga: asfalt

opis puta: spust. Potreban oprez jer je ovo

put ve}eg zna~aja i moè biti vi{e automo-

bila.


13

kilometara: 32,8 km

raskrsnica: kod putokaza za Mostar

skretanje: lijevo

podloga: asfalt

opis puta: laganiji spust.


14

kilometara: 33,8 km

raskrsnica: nailazak za put Mostar-Blagaj

skretanje: desno za Mostar

podloga: asfalt



15

kilometara: 36,0 km

raskrsnica: nailazak za put M-17 Mostar-

âpljina

skretanje: desno za Mostar

podloga: asfalt

opis puta: po ravnom. Potreban maksi-

malni oprez zbog izrazito gustog saobra-

}aja. Moè se voziti i po bankini koja je na

mjestima dovoljno {iroka. Nakon 1,5 kilo-

metara, kod Y raskrsnice bolje je skrenuti

lijevo i u}i u staro jezgro Mostara kako bi

se izbjegla vo`nja putem M-17 i ujedno

posjetio Stari Most.


16

kilometara: 42,2 km

kraj (polazna ta~ka)

124

125

STRU^NI DIO

Zdravstvene koristi vo`nje bicikla

Uvrijeme kad se sve vi{e ìvi brzim

tempom i pod stresom, kad je ve}ina

poslova vezana za ra~unar pa se dobar

dio dana provodi sjede}i, nasu{na potre-

ba organizma je relaksacija. Kako fizi~ka

tako i mentalna. Odlazak u prirodu se,

stoga, name}e kao potreba a ne kao

zabava. Sjajan na~in vje`banja, psi-

hi~kog opu{tanja i predupre|enja kardio-

vaskularnih bolesti je vo`nja bicikla u

prirodi.

Danas su kardiovaskularne bolesti

vode}i uzrok smrti kod modernog ~ovje-

ka. Izazvane su uglavnom povi{enim

krvnim pritiskom, arteriosklerozom,

infarktom miokarda i mo`danim udarom.

Stoga se podizanje tjelesne spremnosti

name}e kao imerativ, a brdski biciklizam

predstavlja i sjajan na~in vje`banja i

zabave, istovremeno. Redovno provo-

|enje vje`bi izdr`ljivosti, naime, kao {to

su vo`nja biciklom, plivanje, hodanje i sl. rezultira velikim kardiovaskularnim, mi{i}nim i

metaboli~kim prilagodbama koje pove}avaju radni kapacitet i izdr`ljivost te samim tim

imaju pozitivan u~inak na sr~anu frekvenciju i krvni pritisak.

Za razliku od drugih sportova, gdje dolazi do prenaprezanja zglobova nogu, samim tim

i ozljeda, prilikom vo`nje bicikla tijelo je pozicionirano u dobrom, rastere}enom, sjede}em

poloàju. Glavni napor je preba~en na mi{i}e i srce koje radi punim kapacitetom i, {to

valja posebno istaknuti, za razliku od dvoranskih sportova - ~ini to u prirodi. Plu}a se,

dakle, pune ~istim planinskim zrakom pri ~emu se nadmorska visina od oko 1200 metara,

osobito podru~ja pod {umom, ~ak medicinski preporu~uje kao podru~je najbolje za reha-

bilitaciju sr~anih bolesnika.

Treba, tako|er, napomenuti osje}aj zadovoljstva nakon fizi~kog treninga. Taj osje}aj

nije samo mentalni, nedodirljiv, nego se javlja zbog otpu{tanja odre|enih molekula u

mozgu, endorfina, ~ija su metaopioidni receptori na centrima ugode u mozgu, u limbi~kom

sisitemu i mezencefalonu. Jednostavno: nakon svake vo`nje osje}at }ete se izvrsno.

I na kraju, ali ne i manje va`no, vo`nja biciklom je sjajan na~in gubitka tjelesne teìne.

To tako|er smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i istovremeno se dobiva uìtak zbog

dobrog osje}anja uzrokovanog gubitkom suvi{nih kilograma i boljom tjelesnom figurom.

[to se ti~e psiholo{kog aspekta vo`nje bicikla, s jedne strane se javlja opu{taju}i

osje}aj nakon {to se dan provede u prirodi, bez stresa, ali tako|e valja naglasiti da se

biciklisti~ke ture ~esto organizuju u grupi gdje vlada vedra i vesela, pozitivna, atmosfera.

Nije rijedak slu~aj da se i nakon napornih vo`nji biciklisti nastave druìti putem interneta,

na forumu i iznositi li~ne impresije i zgode s vo`nji. Taj osje}aj zadovoljstva te{ko se moè

mjeriti sa bilo kojim dvoranskim sportom te se brdski biciklizam smatra pravim izborom.

127

Odabir bicikla

Vje~ita tema svih biciklista, kako po~etnika tako i iskusnijih je - kakav bicikl odabrati. Na

po~etku bavljenja biciklizmom potrebno je razrije{iti dilemu kojom vrstom biciklizma

}emo se baviti. Nije isto voziti cross country, free ride ili asfaltnom cestom pa }e i tip bicik-

la za svaku od ovih namjena biti razli~it. Za cestovne vo`nje to }e biti lagan bicikl sa uskim

gumama bez {ara ("slick") i prenosom koji omogu}ava postizanje ve}ih brzina. Amortizeri

ovdje ne igraju toliko va`nu ulogu kao, recimo, kod free ride-a ili brdskog biciklizma. Ram

tako|e ima ne{to druga~iju geometriju te je poloàj voza~a ne{to nagnutiji prema napri-

jed kako bi se smanjio otpor vjetra pri ve}im brzinama.

Ljubitelji free-ride stila vo`nje, dakle brzog spu{tanja po nepristupa~nom terenu, ~esto

punom skokova i prepreka poput kamenja, korijenja i sl. odabrat }e bicikl s prednjom i

zadnjom suspenzijom, ne{to {irih guma (od 2,25 pa sve do 2,50 in~a) sa veoma izraènim

ripnama koje imaju zadatak da sprije~e proklizavanje na blatu, zemlji i mekanoj podlozi te,

svakako, sa vrlo izdr`ljivim ko~nicama. Gotovo da je redovna praksa postala da su to disk

ko~nice a ne V-brake jer su prve znatno pouzdanije u te{kim uslovima (blato, voda i sl.).

No, kako u ovoj knjizi prete`no obra|ujemo brdski biciklizam, ne{to ve}u pa`nju

posvetit }emo odabiru bicikla za tu namjenu. Prva stvar s kojom se po~etnici susre}u je

dilema: kupiti polovan ili nov bicikl. Sli~no kao kod kupovine automobila ne mora uvijek

nov bicikl biti najbolji izbor. Danas se cijene iole ozbiljnijih brdskih bicikla kre}u od 400-

500 KM pa navi{e, za {to se moè dobiti uglavnom bicikl opremljen najskromnijim kom-

ponentama. Mo`da je, stoga, pametno razmisliti i o kori{tenom biciklu ali uz izvjesnu dozu

opreza. Najbolje je posavjetovati se sa stru~njakom ili iskusnijim biciklistom u vezi sa

pitanjem ishabanosti centralnog pogona, mjenja~a, kasete, lanca i sl. Ukoliko se ispostavi

da je prethodni vlasnik bio bri`ljiv prema biciklu, da nema ve}ih o{te}enja, mogu}e je za

ne{to manje novca dobiti sasvim solidno opremljen bicikl malo starije generacije.

Ipak, ukoliko novac nije prepreka, najbolje je odlu~iti se za nov bicikl. Ve}ina savjeta

kaè da je pritom prvo potrebno odrediti se kojim stilom vo`nje èlimo voziti. Za po~etnike

svakako je va`no odabrati pravu veli~inu bicikla (npr. biciklist visine 180 cm }e odabrati L

veli~inu bicikla vode}i ra~una da kad opkora~i gornju cijev {to spaja sjedi{te sa

upravlja~em moè bicikl podi}i 5 do 10 cm uvis). Danas je aluminij postao dovoljno jeftin

materijal tako da ozbiljni prodavci bicikla gotovo i ne nude te{ke, ~eli~ne ramove. Izuzetno

skupi (lagani i izdr`ljivi) su materijali poput titana ali oni ve} grani~e sa profesionalnim

bavljenjem ovim sportom.

Danas je standard da prednja "{ajba" ima tri zup~anika razli~itih veli~ina, tako da broj

zup~anika na zadnjoj kaseti defini{e da li }e bicikl imati 21, 24 ili 27 brzina. Ne{to jeftini-

je varijante su 21 brzina, ali za iole ozbiljniji odlazak u planinu svakako se preporu~uje

bicikl sa 24 brzine tj. osam zup~anika straga. Tek napredniji biciklisti }e odabrati kasetu

od devet zup~anika (27 brzina) koja je, valja naglasiti, ne{to skuplja i prilikom nabavke i

kasnijeg odràvanja. Pri tome sistem mjenja~a varira od ne{to jefitnijih npr. Shimano

Tourney ili Acera, preko naj~e{}e kori{tenih Shimano Deore (zbog izvrsnog omjera cije-

na/kvalitet) do super kvalitetnih i skupih kakvi su npr. Shimano Deore LX, XT ili XTR.

Jedna od po~etni~kih zabluda prilikom kupovine brdskog bicikla je pitanje suspenzija.

Prednji amortizer je svakako neophodan da ublaì udarce pri spustu po makadamu i ne-

ravnoj podlozi. Oni se preko ruku prenose na ramena i cijelo tijelo pa je za duì spust ili

ve}e brzine neophodno imati prednju suspenziju. Postoje razni modeli prednjih amorti-

128

zera, od jednostavnih sa hodom vilju{ke 60 do 80 mm i koji nemaju mogu}nost

manuelnog pode{avanja kruto}e, do visoko sofisticiranih, sa hodom i do 130 mm i

mogu}no{}u automatskog pode{avanja ~vrsto}e ~ak i tokom vo`nje. No, zadnja suspen-

zija je, ukoliko biciklist ne planira izvoditi akrobacije i velike skokove, gotovo nepotreban

izdatak i u kreiranju vlastitog cross country bicikla treba je izbjegavati.

Ko~nice se u osnovi dijele u dvije grupe, tzv: V-brake gdje ~eljust stoji pri~vr{}ena na

ram odnosno vilju{ku bicikla i ko~e pritiskom pakni direktno na felge (ovo je ne{to jeftini-

ja varijanta) i ko~nice sa diskovima ~iji je koncept u osnovi preuzet sa motocikla. Kod

diskova postoji mehani~ki i hidrauli~ki sistem pri ~emu je hidraulika znatno lak{a za ruko-

vanje ali i ne{to skuplja i teà za odràvanje. No, iskustva autora knjige kazuju da i obi~ne

V-brake ko~nice sasvim solidno mogu zadovoljiti, ukoliko je teìna bicikliste s opremom

koju nosi manja od stotinjak kilograma i ako ne postoje ambicije za vo`njom na granici

izdr`ljivosti. Uz to, V-brake ko~nice su mnogo jeftinije za odràvanje.

Marka bicikla bi trebala da igra perifernu ulogu, ali sli~no kao kod automobila, skija ili

druge sportske opreme, ona je inidividualna stvar svakog pojedinca. Te{ko je re}i da li je

jedna marka bicikla bolja od druge, obi~no je nu`no uporediti komponente i dovesti ih na

isti nivo pa tek onda porediti cijene. No, svakako, u posljednjih nekoliko godina brdskog

biciklizma u Bosni i Hercegovini izdvojile su se neke marke sa pouzdanim, izdr`ljivim i

rado voènim tipovima bicikla. Tu prednja~e: SPECIALIZED, GT, SCOTT, SCHWINN,

CUBE te, u posljednje vrijeme POLAR i CAPRIOLO.

Na kraju, iako to nije praksa autora ove knjige, usudit }emo se dati savjet: ukoliko

planirate voziti bicikl u planini ili van grada izbjegavajte jeftine, naoko opremljene bicikle

kakvi se nude u velikim trgova~kim centrima, naj~e{}e kineskog ili sli~nog porijekla.

Zaputite li se takvim biciklom u brdo lako se moè desiti da se usljed kvara, loma i sl.

pje{ice vratite desetak kilometara {to je svakako izuzetno neprijatno iskustvo.

Ilustracije radi, grupa od dvadesetak biciklista voze}i bicikle pomenutih marki pro{lu

godinu je pre{la oko 2000 kilometara {umskim i planinskim putevima BiH i izuzev spora-

di~nog pucanja nekoliko ìca, zamjene istro{enih pakni i probu{enih guma nije imala

ve}ih kvarova.

129

[orc i majica

Osnov garderobe svakog bicikliste ~ine

kratke hla~e ({orc) i majica. Oboje se naj-

~e{}e izra|uje od sinteti~kih materijala

razvijenih posebno za ovu namjenu, sa

specijalnom vrstom tkanja kod koje para i

kapljice teku}ine izazvane znojenjem lako

izbijaju na povr{inu, a koja, s druge strane,

spre~ava prolazak vjetra ispod odje}e.

[orc i majica se nose tako da budu tijesno

pripijeni uz tijelo ~ime se lak{e zadovo-

ljavaju ve} opisane funkcije odje}e. [orc

moè biti sa ili bez naramenica. Poèljno je

da ima naramenice ~iji sastavni dio pred-

stavlja produètak {to {titi le|a i slabine od

vjetra. U oba slu~aja va`no je da ima

uloàk izra|en od mekanog materijala koji

dugotrajno sjedenje na biciklu ~ini udobni-

jim i takvog da ne dozvoljava razvoj bakter-

ija, a time i neugodnih mirisa, po{to je zno-

jenje usljed trenja na ovim mjestima

poja~ano. Naj~e{}i su ulo{ci tipa DuPont,

Coolmax, ali ve}ina proizvo|a~a nudi

vlastite ulo{ke vrhunskog kvaliteta.

Majica je obi~no ne{to duà preko le|a

i ima prakti~ne dèpove za privremeno

odlaganje sitnica, poèljno je da naprijed

ima patent zatvara~ kako bi se lak{e skinu-

la ili po potrebi otkop~ala na ve}im vru}i-

nama. Rukavi treba da su tijesno pripijeni

uz tijelo {to }e sprije~iti strujanje vjetra is-

pod majice. Vjerovatno nije potrebno nagla-

{avati da se majica nosi direktno na tijelo,

bez pamu~ne potko{ulje i sli~nog ve{a koji

se brzo natapa znojem.

Ova odje}a se ~esto izra|uje u ìvim

bojama i {to {arenija kako bi biciklisti bili

lak{e uo~ljivi u saobra}aju.

Duga odje}a

Za hladne jesenje i zimske dane po-

èljno je imati ne{to topliju garderobu. Hla-

~e su uske i pripijene uz nogu, izra|uju se

s naramenicama, tako|e imaju uloàk ali

mogu se nositi i preko kratkog {orca, ma-

terijal je takav da propu{ta znoj a zaustav-

lja vjetar, s tim {to obi~no imaju i tanki sloj

toplijeg materijala za za{titu od hladno}e.

U kombinaciji s dugim hla~ama dolaze i

majice dugih rukava izra|ene od toplijih

materijala. Poèljno je da imaju ne{to vi{u

kragnu s patent zatvara~em koja se po-

digne i {titi vrat na ve}im hladno}ama.

Jakne

Ovisno o vremenu na brdsko-planinske

vo`nje se nose jakne razli~ite namjene.

Ljeti je dovoljna lagana jakna/kabanica

koja {titi od iznenadnih pljuskova. Poèljno

je da je izra|ena od materijala koji

propu{ta znoj iznutra. U slu~aju suhog vre-

mena i niè temperature ili vjetra nose se

tzv. windstop jakne ~ija je funkcija za{tita

od vjetra. Rukavi treba da su ~vrsto zateg-

130

Oprema

Poput ostalih sportova i u biciklizmu je neophodno odabrati adekvatnu odje}u i obu}u

vode}i ra~una o tome da bude funkcionalna i ugodna za no{enje. Brdski biciklizam

podrazumijeva odlazak u planinu gdje su mogu}e nagle promjene vremenskih uvjeta te je

iz tog razloga odabiru odje}e i obu}e potrebno pristupiti s ve}om pa`njom nego ina~e.

Vo`nja uzbrdo zna biti ~esto zamorna, odvija se i po velikim vru}inama {to izaziva zno-

jenje, dok se prilikom spusta, zbog strujanja vjetra javlja fiziolo{ki osje}aj ve}e hladno}e.

Nije isto voziti uzbrdo po makadamskom putu na suncu i vru}ini, i spust kroz gustu {umu

i sjenovita mjesta gdje se i u kasno prolje}e zadràva snijeg i gdje je temperatura mnogo

nià. Stoga je jako va`no koristiti adekvatnu garderobu kod koje }e znoj brzo iza}i van,

ali koja }e sprije~iti vjetar da prodre do samog tijela.

nuti oko zape{}a kako bi se onemogu}io

ulazak struje zraka ispod njih. Na kraju, za

nepovoljne vremenske prilike kad se

tokom vo`nji o~ekuje ki{a i vjetar, koriste

se vodonepropusne jakne naj~e{}e iz-

ra|ene od goretexa ili sli~nog materijala

koji omogu}uje "disanje koè" ali i {titi od

ki{e. Ove jakne su ne{to skuplje ali sva-

kako mnogo bolje od plasti~nih kabanica

ispod kojih je gotovo nemogu}e voziti bicikl

zbog znojenja.

Rukavice

Neophodan dio opreme bicikliste su

rukavice. One imaju zadatak da sprije~e

pojavu ùljeva na dlanovima, upiju znoj na

rukama i za{tite koù prilikom neèljenih

padova. Ljeti se koriste rukavice ne{to

otvorenije na gornjem dijelu {ake i "bez

prstiju". Za hladnije vrijeme koriste se "full

finger" rukavice (s prstima) a zimi ne{to

toplije koje {tite od vjetra i ki{e.

Nao~ale

Mada izgledaju kao modni detalj, uloga

nao~ala je ~isto prakti~na. Pri ve}im brzi-

nama stvara se jaka struja vjetra pa je

prirodna reakcija oka da pu{ta suze.

Zadatak nao~ala je da sprije~i vjetar ali i

sitne ~estice pra{ine, insekte i sl. da upad-

nu u oko. Druga uloga nao~ala je klasi~na

za{tita od sunca. Postoje i nao~ale sa iz-

mjenjivim staklima tako da se po potrebi

mogu staviti stakla sa za{titom od sunca i

UV zraka ili prozirna stakla za obla~no vri-

jeme i vo`nju kroz {umu. U oba slu~aja

dobro je da {to bolje pokrivaju o~i i da

imaju otvore za ventilaciju kako stakla ne bi

maglila uzljed znojenja. Kod nekih tipova

nao~ala mogu}e je ispred izmjenjivih

stakala ugraditi dioptrijska stakla.

Patike

Bez obzira da li se koriste tzv. SPD

pedale (one koje se fiksiraju za patike

131

� Ljetna oprema takmi~ara: {orc i majica kratkih rukava, kaciga, nao~ale, rukavice i spd

patike. Za kra}e relacije dovoljna je boca vode pri~vr{}ena za ram bicikla.

sli~no principu ski vezova i koje se lako

otka~e pri naglom pokretu) ili obi~ne,

poèljno je koristiti patike namijenjene za

brdski biciklizam. One imaju tvrdi i kruti

|on kako bi se sila pritiska na pedalu ras-

poredila na cijelo stopalo a ne samo na

jednu ta~ku. Osim toga, u slu~aju potrebe

za pje{a~enjem, one treba da olak{aju

gaènje o{trog kamenja. Dobro je da su od

materijala koji ne propu{ta vodu jer se

ponekad vozi po rosnoj travi, preko lokvi,

barica, blata i sl. kad se noga nehotice

moè na}i u vodi.

Uz patike se koriste adekvatne ~arape,

uglavnom pamu~ne a postoje i ~arape

izra|ene za biciklizam, sa duplim tkanjem

na mjestima poja~anog trenja ~ime se

spre~ava zagrijavanje noge i njeno znoje-

nje. Za hladno i mokro vrijeme koriste se

navlake od toplijeg materijala koji ne

propu{ta vjetar i ki{u (naj~e{}e od neopre-

na) koje se obla~e u patike ili se navla~e

preko njih.

Kaciga

Koliko god se ~inilo da vozimo oprezno

i bez padova, osobito ne katastrofalnih

"letova" na glavu, te stoga se no{enje

kacige ~inilo suvi{nim, stvari stoje upravo

obrnuto. Padovi su mogu}i i pri manjim

brzinama, ~esto sasvim neo~ekivano, a

udarac glavom o tvrdu podlogu, osobito

kilometrima daleko od civilizacije, moè biti

koban. Zgodna biciklisti~ka izreka kaè da

"kaciga ima zadatak da pukne umjesto

glave", zna~i da se nosi do prvog pada.

Kaciga treba da bude udobna, kad se stavi

ravno na tjeme da za{titi i prednji i zadnji

dio glave, ne smije da se pomjera kod

naglih pokreta glave i dobro je da ima {to

vi{e otvora za ventilaciju. Moè imati i sje-

nilo za za{titu od sunca s prednje strane,

132

� Zimska oprema bicikliste: kaciga i potkapa, nao~ale sa izmjenjivim staklima, topla maji-

ca dugih rukava, ”full finger” tople rukavice protiv vjetra i ki{e, ruksak, tople duge hla~e i

{titnici za koljena, spd patike i neoprenske navlake za stopala protiv hladno}e i ki{e

{to nije obavezno. Kaciga se obi~no pri

laganoj vo`nji uzbrdo nosi pri~vr{}ena za

ruksak, ali obavezno je na glavi kod spus-

ta i ve}ih brzina.

Za hladnije vrijeme dobro je imati

potkapu (tzv. "balaklava") od ne{to toplijeg

materijala koja se nosi ispod kacige, sli~nu

kao {to nose motociklisti ili voza~i formule

1. Zadatak potkape je da za{titi ~elo, tjeme

glave, obraze i vrat od hladno}e, a kaciga

se nosi preko nje.

Ruksak

Vaàn dio opreme bicikliste zbog

mno{tva sitnica koje treba ponijeti je ruk-

sak. On treba da ~vrsto stoji na le|ima, da

ima adekvatnu zapreminu i za{titi stvari od

ki{e. Poèljno je odabrati ruksak sa kon-

strukcijom koja omogu}ava strujanje zraka

preko le|a. Poneki imaju tzv. jastu~i}e sa

kanalima za protok zraka, ali najbolji je ruk-

sak s "air flow" sistemom. Rije~ je o poseb-

no izra|enoj konstrukciji koja stra`nji dio

ruksaka drì ne{to odmaknutim od le|a.

Ovaj sistem omogu}ava da se ruksak

osalanja samo na dvije ta~ke na ramenima

i u donjem dijelu le|a ~ime je znojenje sve-

deno na minimum. Poèljno je da ruksak

ima pregrade kojima }e se odvojiti plasti~ni

hydropack od alata i drugih o{trih pred-

meta. Tako|er, dobro je da s prednje stra-

ne postoje vezice koje spajaju tregere u

predjelu ramena i struka ~ime se one-

mogu}ava njihovo spadanje u toku vo`nje.

Sadràj ruksaka

Veli~inu i tip ruksaka odabrat }emo

prema koli~ini stvari koju nosimo na

vo`nju, a {to ovisi o tipu vo`nje. Nije isto

oti}i na laganu popodnevnu vo`nju po rubu

grada, cjelodnevnu vo`nju u planinu ili

vi{ednevni boravak sa no}enjem. No, uvi-

jek kad smo na biciklu potrebno je nositi

dovoljno vode (po potrebi i hranu), alat,

rezervnu gumu i pumpu.

Voda

Bez obzira kuda i koliko vozili voda je

neophodna kad smo na biciklu. Za kra}e

ture dobro }e posluìti i obi~na boca

pri~vr{}ena za ram bicikla dok }emo ne{to

ve}e potrebe zadovoljiti no{enjem hydro-

packa, spremnika obi~no zapremine dva

litra sa cjev~icom izvu~enom naprijed kroz

koji se uzima voda. U hydropak nije

poèljno stavljati sokove, ~ajeve i sl. jer se

te{ko pere i dugo zadràva njihov okus.

Iako su jeftine i naizgled identi~ne, boce za

vodu je poèljno pa`ljivo birati vode~i

ra~una o zapremini (obi~no 0,75 l), jedno-

stavnom rukovanju (poèljno je da se mogu

koristiti jednom rukom) i da, po mogu}nosti

imaju dvostruki zid kako bi se usporilo

zagrijavanje vode na ve}im vru}inama.

Alat

Iako teret koji nosimo u planinu mjeri-

mo "na grame" ipak je priru~ni alat ne{to

~ega se nipo{to ne trebamo odre}i. Alat

treba da sadrì set inbus klju~eva (pri

~emu je va`no prethodno provjeriti koji vijci

se nalaze na biciklu i da li alat sadrì te

profile), zatim izvija~, polugu za odvrtanje

ìca bicikla, poèljno je da ima dio za sas-

tavljanje lanca, poluge za lak{e skidanje

vanjske gume i sl. Danas se ovakav set

alata moè nabaviti po cijeni od nekoliko

desetina KM i svakako je neophodno uvi-

jek ga nositi sa sobom.

133

� Pripreme za spust: po izrazito hladnom

vremenu potrebno je za{tititi svaki dio tijela

134

Rezervna guma

Na svaku vo`nju gotovo je obavezno

nositi i rezervnu gumu jer je pucanje gume

naj~e{}i kvar na biciklisti~kim turama. O{tro

kamenje, trnje, krhotine stakla i sl. }e nas

iznenaditi kad to najmanje o~ekujemo i nat-

jerati da si|emo s bicikla. Unutra{nja guma

mora odgovarati veli~ini i profilu vanjske

gume bicikla. Pored rezervne gume dobro

je imati i set za krpljenje guma za slu~aj

vi{estrukog pucanja unutra{nje gume. Ovaj

set je lagan za ponijeti a ko{ta oko dvije KM.

Krpljenje gume je jednostavna procedura i

obavi se za nekoliko minuta. Prilikom mon-

taè vanjske guma potrebno je pa`ljivo pro-

vjeriti s unutra{nje strane da li je otklonjen

predmet koji je uzrokovao pucanje unu-

tra{nje gume. Naro~ito trn zna biti nezgodan

jer se te{ko uo~ava a moè uzrokovati

vi{estruko pucanje gume ako se ne izvadi.

Pumpa

Da bismo napuhali gumu neophodno je

imati i pumpu. Danas postoje pumpe koje

su izuzetno lagane i malene a funkciju vr{e

pomjeranjem poluge u oba smjera. Ne pre-

poru~uje se no{enje pumpe na ramu bicik-

la jer lako ispadne pri ve}im brzinama na

makadamu.

Prva pomo}

Mada se nosi za "zlu ne trebalo"

razumno je na vo`nju ponijeti i osnovnu

medicinsku opremu. Set prve pomo}i se u

apoteci moè kompletirati za desetak KM a

trebao bi da sadrì: ve}i i manji zavoj,

flaster, sterilnu gazu, hanzaplast, bivacin ili

sli~no sredstvo za za{titu od infekcije

otvorene rane.

Ostalo

Pored ovih elementarnih potrep{tina

koje bi uvijek trebalo nositi na brdske ture,

dobro je imati noì}, manja klije{ta, re-

zervnu ìcu za bicikl (moè se prethodno

ubaciti u polugu upravlja~a), nekoliko

razli~itih veli~ina rezervnih vijaka, najlon-

sku kesu (koja moè posluìti za za{titu od

ki{e ali i kao priru~no sredstvo u slu~aju

ranjavanja plu}a tako {to se omota oko

plu}a i poku{a sprije~iti isticanje vazduha

napolje), papirnate maramice, mobitel sa

napunjenom baterijom, hranu i dopunsku

garderobu za hladnije vrijeme.

� Solidarnost na djelu: dok jedan ~lan grupe mijenja pakne, drugi dopumpava gumu.

135

Na prvi pogled tehnika vo`nje brdskog

bicikla se ne doima zna~ajnom, pogo-

tovo ne kompliciranom. "Pa {ta tu ima

specijalno" re}i }e laik. "Va`no je odràvati

ravnoteù na biciklu, pripaziti malo na

skliskoj ili grbavoj podlozi i izbje}i pad,

ostalo je uglavnom uìvanje." No, da li je

ba{ tako?

Gre{ke su mogu}e ve} prilikom samog

sjedanja na bicikl. U strahu od povi{enog

poloàja i osje}aja da je lak{e odràti

ravnoteù ako se sjedi ne{to niè, ~esto se

primijeti pogre{no pode{ena visina

sjedi{ta kod biciklista. Sjedi{te treba toliko

visoko podignuti da kad se stopalo petom

nasloni na donju pedalu noga ima ispruèn

poloàj, bez pregiba u koljenu. Dakle, kod

okretanja pedala (po{to se to ~ini prednjim

dijelom stopala, odmah iza prstiju, noga }e

biti sasvim blago savijena u koljenu i ne}e

se istezati do kraja. Na prvi pogled ovo

djeluje opasno, fakti~ki do podloge ostaje

jo{ desetak centimetara pa se ~ini da se

kod padova ili otklizavanja biciklist ne}e

mo}i do~ekati na nogu. Pogre{no! U

slu~aju naglog ko~enja ili blokade prednjeg

to~ka (npr. ako se zaglavi o kakav korijen ili

kamen) inercija }e biciklistu preko upravl-

ja~a izbaciti prema naprijed, naro~ito na

velikoj nizbrdici. Ako, pak, do|e do bo~nog

otklizavanja, okomiti poloàj bicikla prelazi

u poloàj pod uglom i tada }e noga sasvim

jednostavno dohvatiti podlogu.

Povi{eni poloàj sjedi{ta je nuàn iz

dva razloga: prvo, ovim na~inom sjedenja

vr{i se najmanje optere}enje za koljena {to

je naro~ito va`no pri dugim turama, i

drugo, kod vo`nje uzbrdo sjedi se u pravil-

nijem poloàju.

Me|utim, pri vo`nji nizbrdo preporu-

~uje se spu{tanje sjedi{ta za 5 do 10 cen-

timetara upravo iz razloga bolje geometrije

i sprje~avanja naginjanja prema naprijed.

Osim toga, pri ve}im brzinama ili na izrazi-

to neravnoj podlozi biciklist kod spusta

nizbrdo prakti~no stoji na pedalama a ne

sjedi, a ovo je mnogo lak{e ako je sjedi{te

pode{eno ne{to niè. Ukoliko ~esto

pode{avate visinu sjedi{ta nije naodmet na

cijevi sjedi{ta ozna~iti maksimalni i mini-

malni poloàj na koji ga pode{avate.

Pored ovoga, zbog ~este izmjene sile

potrebne za pogon bicikla uvjetovane nag-

ibom terena i vrstom podloge, nu`no je

ovladati pravilnom upotrebom mjenja~a na

biciklu. Smisao je izvu}i maksimum odnos-

no pre}i odre|enu udaljenost sa {to manje

uloène energije. Bitan parametar efikas-

nosti vo`nje je kadenca.

Kadenca je brzina kojom okre}emo

pedale izraèna brojem obrtaja u minuti.

Naoko nevaàn detalj, osobito ako se bicikl

koristi za laganije gradske vo`nje, za

obavljanje svakodnevnih poslova i sl.

Svjedoci smo da i danas stariji ljudi na seli-

ma voze bicikle bez ikakvog mjenja~a sa

pri ~emu uglavnom jako sporo okre}u ped-

ale. No, ako nam je cilj ne{to ozbiljnija

vo`nja svakako je potrebno pove}ati brz-

inu obrtanja pedala. S obzirom na gra|u

ljudskog tijela, rad srca i plu}a, otpore u

zglobovima te potro{nju energije, smatra

se da je optimalna kadenca oko 70-80 obr-

taja u minuti. Jasno, ovo je individualna

stvar, ali ovaj broj bi trebalo da ima pros-

je~no pripremljen biciklist. U po~etku }e to

biti 60-70 okretaja i ve} tad }e se javljati

zadihanost. No, podizanjem kondicije

pove}ava se mogu}nost dugotrajnijeg

drànja ve}e kadence time i prelaènje

ve}ih daljina uz jednak uloèni napor.

Preporu~eni stepen optere}enja pri-

likom vo`nje bicikla (kao i prilikom ostalih

areobnih aktivnosti) jeste 80% od vlastitog

maksimalnog.

Za mjerenje kadence postoje i elek-

136

Tehnika vo`nje

(kadenca i stepen prenosa, vo`nja uzbrdo i spust)

137

tronske sprave, ciklokompjuteri koji imaju i

ovu opciju no, mogu}e je uz primjenu

{toperice i brojanjem okretaja pedla ocijen-

iti vlastitu kadencu. Vremenom, biciklist i

bez mjerenja moè precizno odrediti kojom

kadencom se kre}e i taj broj }e "proma{iti"

tek za dva-tri okretaja.

Podizanje kadence postiè se

treningom. Najlak{e je na ravnoj dionici ili

blaòj uzbrdici neko vrijeme okretati ped-

ale ve}om brzinom od uobi~ajene. Obi~no

su plu}a ta koja prva posustaju a ne noge.

Nakon odmora vje`ba se moè pove}avati

toliko puta dok se ne postigne ve}i broj

obrtaja pedala bez uznemiravanja plu}a.

Me|utim, kod ovog vje`banja ne treba

pretjerati i posti}i to da "vrtimo pedale u

prazno". Isto kao {to se ne treba navikavati

na pretjerano optere}enje na noge i birati

ja~i stepen prenosa. Ovo je gre{ka u koju

je lako upasti pri vo`nji brdskog bicikla.

Odre|eni dio snage, naime, uvijek treba

ostaviti u rezervi za teè dionice, naro~ito

ako znamo stazu ili iz grafikona vertikalnog

profila dionice vidimo da predstoji uspon.

Su{tina kod izbora prenosa bi, dakle,

bila u sljede}em: stepen prenosa treba

odabrati tako da biciklist svoju uobi~ajenu

kadencu na koju je naviknut zadrì kon-

stantno koliko god je to mogu}e, jer tada

vozi maksimalno efikasno i najmanje se

umara. Ovdje je potrebno upoznati

tehnologiju kori{tenja mjenja~a i pravilno

odabrati stepen prenosa. Kad se nailazi na

uzbrdicu potrebno je prebacivati u niè ste-

pene prenosa te poku{ati zadràti

uobi~ajenu kadencu. Pogre{no je npr. na

manjoj uzbrdici odmah ubaciti u najniì ste-

pen prenosa i prebrzo okretati pedale, isto

kao {to je nepotrebno ulagati pretjeran

napor zadràvaju}i vi{i stepen prenosa.

Da pojasnimo, niì stepen prenosa je onaj

u kome se pedale lak{e okre}u a bicikl ide

sporije, a vi{i stepen prenosa je onaj u

kojem se pedale teè okre}u a bicikl ide

brè. Gledano u zup~anik, najniì stepen

prenosa je onaj u kojem je lanac na

zup~aniku srednjem pogona (jedan od tri

zup~anika izme|u pedala) na onom koji je

najmanji po obimu, a na stra`njoj kaseti

(grupa zup~anika na zadnjem to~ku) na {to

ve}em zup~aniku.

Prilikom prebacivanja sistema

zup~anika u niì stepen prenosa brzina

bicikla }e, naravno, pasti ali }emo tro{iti

najmanje snage. Naravno, sa pove}anjem

nagiba uzbrdice, kad-tad do}i }emo u pri-

liku da ne moèmo vi{e smanjivati stepen

� Grafi~ki prikaz zup~anika i poloàja lanca pri prebacivanju u niì i vi{i stepen prenosa

prenosa i morat }emo koristiti ve}u silu.

Kadenca }e tada pasti, organizam }e se

vi{e tro{iti, osjetit }emo zadihanost, zno-

jenje, zamor... No, ne treba zaboraviti da

postoji i odmor, a zlatno pravilo brdskog

biciklizma kaè da nije sramota ni gurati

bicikl uzbrdo.

Vremenom, svaki biciklist }e izgraditi

vlastitu tehniku savladavanja uzbrdice.

Dok }e jedni raditi na maksimalnom

podizanju snage u mi{i}ima, drugi }e to

~initi pravilnom upotrebom mjenja~a.

Uzbrdicu je najlak{e savladati tako {to se

lagano uhvati zalet prije samog uspona.

Na po~etku brda nas, dakle, neko vrijeme

nosi zalet i tada se treba koncentrisati na

kadencu. îm se osjeti da se ne moè vi{e

odràvati bez ulaganja ve}eg napora

potrebno je promijeniti stepen prenosa

naniè pri ~emu }e brzina kretanja opadati.

Naravno, ovo je mogu}e ukoliko je

bicikl ispravan i sa dobro pode{enim mjen-

ja~em. Izmjena brzine mora se vr{iti dok se

bicikl kre}e i pedale okre}u, ina~e moè

do}i do kvarova, spadanja lanca ili ~ak nje-

govog pucanja ili loma zuba na zup~aniku.

Jasno, ovdje su u prednosti bicikli sa

kvalitetnijim komponentama i mjenja~ima

koji trpe i ekstremne situacije.

Odabir stepena prenosa i kadence

kojom }e voziti individualna je stvar svakog

bicikliste. Nekad }ete poèljeti i sami

osjetiti ne{to ve}i napor u nogama.

Uzbrdicu je mogu}e savladati na dva

na~ina: niòm kadencom (npr 60 obrtaja u

minuti) voze}i u vi{em stepenu prenosa uz

ne{to ve}i napor i utro{ak energije, ili, na

primjer, odabrati jedan ili dva stepena

prenosa niè uz kadencu 80 i manji napor.

Brzina koju postiù oba biciklista bit }e ista.

Me|utim, prvi }e osjetiti ve}i zamor ligame-

nata i meniskusa nakon vo`nje a duìna

njegove ture }e biti kra}a, dok }e drugi

dionicu savladati uz manje energije.

S tehni~ke strane gledano da ne bismo

lanac i zup~anike izlagali nepotrebnom

naporu i habanju, potrebno je voditi ra~una

o pravilnom kori{tenju oba mjenja~a, a ne

mijenjati brzine samo na jednom. Za

vo`nju po ravnom, uobi~ajenom brzinom

poloàj bi trebao biti: naprijed srednji

zup~anik, nazad tako|e srednji. Tek ako

èlimo pove}ati brzinu kretanja odabrat

}emo naprijed ve}i zup~anik a nazad mali.

Obratno je kod smanjenja brzine ili kod

vo`nje uzbrdo: naprijed }emo birati mali

zup~anik a nazad veliki.

No, pogre{no je odabrati poloàj veliki-

veliki (naprijed najve}i, nazad najve}i ili

onaj do njega) ili mali-mali (naprijed naj-

manji, nazad najmanji ili onaj do njega) iz

razloga {to lanac tada nalijeè pod uglom i

ukoso na zup~anik {to izaziva ve}e trenje i

habanje.

Koliko god da nam ~itaju}i ovo stvar

izgledala komplicirano, u praksi je mnogo

jednostavnije. Me|utim, sli~no kao kod

automobila, va`no je poznavati sistem

rada pogona i pravilno koristiti mjenja~

~ime se motor (ili organizam bicikliste) naj-

138

� Vo`nja uzbrdo: sjedi{te je podignuto

maksimalno, noga je ispruèna. Na upravl-

ja~ se mogu dodati ”rogovi” koji pomaù da

se promijeni poloàj prilikom dugotrajnih

uspona.

139

manje zamara, duè traje a vo`nja ~ini

ugodnijom i opu{tenijom.

Nako {to se savlada neki uspod, nor-

malno je da slijedi spust. Tehnika vo`nje

nizbrdo je jako bitna, po mnogima mnogo

bitnija i od vo`nje uzbrdo i kondicije. Naime,

lo{im odabirom stepena prijenosa uzbrdo

najgore {to se moè desiti jeste pretjerani

umor u mi{i}ima i zglobovima. Me|utim,

lo{a procjena brzine i opasnosti koje vreba-

ju prilikom spusta nekad mogu biti i kobne.

Zbog ovoga, obratit }emo pa`nju i na

tehnike spusta, tj. vo`nje nizbrdo.

Su{tina sigurne vo`nje nizbrdo po~iva

isklju~ivo na procjeni vlastitih mogu}nosti i

vo`nji do te granice. Svaki voza~ zna

koliko brzo smije voziti i toj granici se ne

smije pribliàvati. Opasnost koju izazivamo

neodgovornom vo`njom ne ti~e se samo

nas, nego i cijele grupe. U slu~aju nez-

gode, prvi koji vam priska~e u pomo} je

upravo onaj kolega koji vas je opominjao

da usporite.

[to se same tehnike vo`nje ti~e, ona

se u osnovi svodi na pravilno ko~enje i bal-

ansiranje teì{ta voza~a. Generalno pravi-

lo kaè da se nizbrdo ko~i zadnjom

ko~nicom a prednjom samo dozira potreb-

na zastavna sila. Naravno, kao i kod

vo`nje automobila, optimalan na~in

ko~enja podrazumjeva izbjegavanje

blokade to~kova. Ukoliko zadnji to~ak

blokira, na klizavoj ili {ljunkovitoj podlozi

brzo gubimo kontrolu nad zadnjim dijelom.

Ko~enje prednjom ko~nicom nosi opet

drugi rizik. Pored mogu}nosti da i prednji

to~ak usljed blokiranja prokliè (jako rijetko

i samo na izuzetno klizavoj podlozi), ve}a

opasnost je naglo zaustavljanje bicikla, ali

ne i voza~a koji usljed inercije naj~e{}e

pada preko upravlja~a. (Napominjemo,

ovo su ekstremni slu~ajevi koji se javljaju

samo prilikom vo`nje

na jako strmim i opas-

nim terenima, ali se

mogu desiti i pri "nor-

malnoj" vo`nji i iznena-

da).

Upravo iz ovog raz-

loga, drugi jako bitan

elemenat tehnike spus-

ta jeste balansiranje

teì{ta voza~a. Kao {to

je pri vo`nji uzbrdo

poèljno teìnu ras-

porediti podjednako na

oba to~ka radi {to ve}e

iskoritivnosti snage, pri

spustu je jako bitno

prebaciti teì{te {to niè i {to vi{e nazad.

Konkretno, ovo zna~i da na strmoj nizbrdici

kukove treba pozicionirati iza sjedi{ta i {to

je mogu}e niè. U biciklisti~kom ̀ argonu se

kaè da treba sjediti na zadnjem to~ku a ne

sjedi{tu. Ovim se obezbje|uje da teì{te

bicikliste ni pri nagibu ne izlazi izvan oslon-

ca, tj. podno`ja bicikla.

Me|utim, opet ponavljamo, najbitniji

elemenat sigurne vo`nje nizbrdo jeste

procjena samog voza~a da li on moè

savladati neki spust. U grupi se uvijek

cijene vi{e oni koji "~asno" neki dio spusta

odrade hodaju}i pored bicikla, nego oni

koji poku{aje dokazivanja okon~aju

padom.

� Vo`nja na o{troj nizbrdici: sjedi{te je

spu{teno, poloàj tijela je pomaknut {to

vi{e nazad kako bi teì{te bilo na zadnjem

to~ku i izbjeglo prevrtanje preko upravlja~a

140

Cross Country vo`nja u grupi

Puni uìtak u brdskom biciklizmu doìvjet }e se u grupnim, unaprijed dogovorenim i

isplaniranim turama. Iako niste ~lan biciklisti~kog kluba, ~ak i kad se prvi put prijavlju-

jete na grupnu vo`nju po pravilu dru{tvo }e vas srda~no do~ekati, pruìti eventualnu

pomo} i ponuditi vedru i veselu atmosferu. Grupa }e se uvijek prilagoditi najslabijem

pojedincu, me|utim, da bi vo`nja svima bila ugodnija, pro{la bez problema i ostala u lije-

pom sje}anju, dobro bi bilo pridràvati se odre|enih nepisanih pravila:

1. Provjerite svoje zdravlje. Neki ele-

menti XC vo`nji spadaju u ekstremne

napore i dobro bi bilo prethodno konsulti-

rati lije~nika da li va{ organizam to moè

izdràti.

2. U ruksak stavite podsjetnicu sa

imenom i prezimenom, oznakom krvne

grupe, brojevima telefona najbliìh koje }e

neko pozvati u slu~aju nezgode.

3. Interes grupe je ispred pojedina~nog

uìtka pojedinca. Stoga ne kasnite na

mjesto polaska, ukoliko vas je ne{to

zadràlo najavite mobitelom zaka{njenje

vo|i grupe. Ne izdvajajte se iz grupe tokom

vo`nji. Na kraju vo`nje ne napu{tajte grupu

a da se ne javite vo|i ili nekom od ~lanova.

4. Po{tujte savjete i uputstva vo|e

grupe ili iskusnijih ~lanova.

5. Prije polaska provjerite stanje svog

bicikla. Jedan kvar moè zadràti cijelu

grupu (pogre{no je tek nakon vo`nje

odlu~iti "idu}i put ne idem sa ovim lo{im

gumama, paknama i sl")

6. Obavezno nosite kacigu.

7. Obucite adekvatnu garderobu vode}i

ra~una o vremenskoj prognozi i nad-

morskoj visini. Pojava vjetra stvara fizio-

lo{ki osje}aj ve}e hladno}e nego {to je

prikazuje termometar. Isto tako, vo`nja po

asfaltu je teà nego kroz {umu, pri istoj

temperaturi. Najbolje je nabaviti specijali-

ziranu odje}u ili onu koja propu{ta znoj a

zadràva vjetar. Pamu~ne majice ili plas-

ti~ne kabanice nisu najbolje rje{enje.

8. Ponesite neophodne rezervne dije-

love. Rezervna guma, pumpa i priru~ni alat

su gotovo neophodni svakom ~lanu grupe.

Napredniji ce ponijeti i rezervne pakne, ìcu

za to~ak, vijak za SPD pedale i dr.

9. Ponesite dovoljno hrane i vode.

Raspitajte se kod vo|e grupe o mjestima

gdje se usput moè sipati voda. Hrana je

individualna stvar, dobro je da je lako

probavljiva, svakako poèljno je unijeti

dovoljno ugljenih hidrata i {e}era (lagani

sendvi~, suho vo}e npr. gro`|ice, ~okola-

da visoke kalori~ne vrijednosti /npr Riter

sport, Snickers/, pi}a sa taurinom i dr.).

Postoje i isotonici (Lucozade, Isostar...) ili

mje{avine tipa Xenofit i sl. ali prethodno

provjerite njihovo djelovanje na va{ organi-

zam i mogu}e alergije.

10. Ponesite osnovnu medicinsku

za{titu: zavoj, flaster, bivacin, kremu protiv

sunca i ostalo po potrebi.

11. Vo`nju uzbrdo prilagodite svojim

mogu}nostima ali ne zastajkujte bez

potrebe. Grupa }e vas uvijek sa~ekati na

sljede}em check pointu ili raskrsnici, ali

ne}e tolerisati razgledanje prirodnih ljepota

ili duga~ke razgovore na mobitel.

12. Ukoliko osjetite da niste u stanju

izdràti napor do kraja, ili va{ bicikl ima kvar

koji se moè razviti u ve}i, bolje se vratiti

nego doìvjeti probleme daleko u brdu.

13. Spu{tanje, free ride, ili jednostavno

vo`nju nizbrdo ne doìvljavajte kao

takmi~enje ve} kao najopasniji dio avan-

ture. Dobro odredite granice brzine do

kojih moète vladati upravlja~em. Pad vas

moè skupo ko{tati a grupu zadràti.

14. Kad vozite u grupi zaboravite na

sebi~nost. Sve se dijeli od rezervne gume,

hrane, vode do medicinskog pribora. Ipak,

nakon vo`nje, ukoliko ste dobili gumu,

zavoj i sl. zapamtite darodavca i ponudite

mu nabavku istog ili nov~anu protuvrijed-

nost.

15. Prije vo`nje napunite baterije

mobitela i dopunite karticu.

16. Ne ostavljajte sme}e u prirodi

izuzev onog organskog porijekla koje }e

istruhnuti.

17. Prethodno se upoznajte sa osnov-

nim znanjima iz oblasti meteorologije, ori-

jentacije u planini i medicinske za{tite

povrije|enom.

18. Pona{ajte se uljudno prema

stanovnicima naselja kroz koja polazite,

oni vam mo`da mogu pruìti pomo}. Dobro

je da kroz va{e pona{anje steknu lijepo

mi{ljenje o biciklistima.

19. Nakon vo`nje prenesite svoja lijepa

iskustva prijateljima, onima koji se tako|e

zanimaju za biciklizam.

20. Ako osjetite da vam je voznja bila

prete{ka odustanite od sljede}e i prona|ite

grupu koja ide na manje zahtjevne ture.

141

A

ATB - "All Terrain Bikes", ili bicikl za sve

terene; stariji naziv za MTB, odnosno,

"Mountain Bikes" ili brdske bicikle.

A-HEADSET - Leàjni mehanizam koji

spaja lulicu i cijev vilice na ne{to druk~iji

na~in od tradicionalnog "headseta" i lak{e

se montira.

ANODIZACIJA - Oksidacijski postupak

za{tite metala; daje aluminijskim djelovi-

ma, poput lulica, vijaka, upravlja~a itd.,

plavu, zelenu, crvenu ili ljubi~astu boju

ponekad va`niju od za{tite.

ALIVIO - Jedna od cjenovno niìh

grupa komponenata (mjenja~i, ko~nice,

zup~anici itd.) japanskog "Shimana".

B

BAR ENDS - Kod nas poznatiji kao

"rogovi"; uglavnom aluminijski dodaci,

pri~vr{}eni na upravlja~ pod pravim uglom

i usmjereni prema naprijed. Sluè pri pen-

janju, zbog boljeg kori{tenja principa

poluge, te odmaraju ruke i tijelo za vrijeme

obi~ne vo`nje.

BOTTOM BRACKET - Osovina i leàjni

mehanizam oko kojih se vrte poluge, poz-

nate pod nazivom "kurble"

BELL - Najve}i proizvo|a~ biciklisti~kih

kaciga na svijetu, nedavno preuzeo i poz-

natu tvrtku "Giro".

BUTTED - Postupak kojim se cijevi

biciklisti~kog okvira (vidi pod "RAM")

poja~avaju na stresnim to~kama, tako da

su im tamo stijenke deblje.

BUNNY HOP - Skok kod kojega se

kompresijom pa istezanjem ruku i nogu

podiù oba kota~a.

C

CROMOLY - Legura ~elika s kromom i

molibddenom, od koje se proizvode bicik-

listi~ki okviri.

CHAINSTAYS - Dvije tanke cijevi na

okviru, koje ispod lanca povezuju "bottom

bracket" i zadnji kota~.

CANTILEVERS - Ko~nice pri~vr{}ene

na cijev okvira, zaustavljaju bicikl pritiskom

na obje strane obru~a. U {irem smislu, u

ovu kategoriju pripadaju V-brakes (vidi).

CAMELBACK - Termofor s hladnom

vodom; nosi se na le|ima i iz njega pije za

vrijeme vo`nje, s obje ruke na upravlja~u.

CLIPLESS - Pedale u koje se cipele

ukop~aju s pomo}u plo~ice na prednjem

dijelu |ona (vidi pod "SPD").

CHAINSUCK - Osim pada (vidi pod

"PAD"), najantipati~nija pojava u brdskom

biciklizmu; lanac se u najnezgodnijem

trenutku zaglavi izme|u najmanjeg pred-

njeg zup~anika i cijevi obja{njene pod

natuknicom "chainstay". Problem je rje{iv

montaòm plo~ice poznate kao

"Antichainsuck plate".

D

DOWN TUBE - Cijev koja spaja "bot-

tom bracket" i "head tube", {to je pak krat-

ka cijev ispod upravlja~a, a iznad vilica.

DROP-OFF - Nagao i manje vi{e

okomit pad na stazi kojom se vozite; prije}i

ovakvu prepreku na biciklu zna~i ili slavu ili

ogrebotine. Silazak s bicikla je za neke

znak sramote, a za neke inteligencije.

DISK - Sistem ko~enja koji se s moto-

cikala sve vi{e po~eo seliti na bicikle, dok

masovniji prijelaz barem zasad nisu zaus-

tavile V-brakes (vidi).

DOUBLE BUTTED - Isto {to i

"BUTTED", samo {to su cjevi okvira deblje

ne na jednom, nego na dvije stresne to~ke.

DEGREASER - Rastvor za ~i{}enje

starog ulja i prljav{tvine s lanca i

zup~anika.

DEORE - Dvije grupe visoko rangiranih

Shimanovih komponenata: nià je LX, a

vi{a XT (vidi pod "XT").

DUAL SLALOM - Disciplina u kojoj se

paralelno niz padinu spu{taju dvojica bicik-

lista.

DOWNHILL - Spust; posebni bicikli,

malo napora, mnogo opasnosti.

E

ENDO - Trik preuzet od voza~a BMX-a;

142

Od A do Z u brdskom biciklizmu

balansiranje na prvom to~ku.

ENERGETSKA PLOÎCA - Brza i

mo}na doza ugljikohidrata nu`na za vri-

jeme naporne vo`nje.

ELASTOMJER - Plastika visoke

gusto}e; upotrebljava se u sistemima sus-

penzije, odnosno amortizerima.

EASTON - Vrhunski proizvo|a~ alu-

minijskih cijevi.

G

GRIPSHIFT - Prvi koji su se sjetili

motociklisti~kog stila promjene brzina,

okretanjem ru~ice na upravlja~u.

GORE-TEX - Vrlo skupa materija koja

se koristi u odje}i i obu}i; grije, ne propu{ta

vodu a znoj nesmetano isparava.

GRIPS - Ru~ke ili dr{ke na upravlja~u.

H

HARDTAIL - Bicikl s prednjim amortiz-

erima, bez stra`nje suspenzije.

HEADSET - Stariji tip sistema leàja

izme|u lulice i vilice, jedini prije pojave

"aheadseta".

HYPERGLIDE - Sistem rampi i kosina

na zup~anicima, radi lak{e promjene brzi-

na; Shimanov za{titni znak.

HEART RATE MONITOR - Mjera~

otkucaja srca.

I

INDEXED GEARS - Promjena brzine

kod koje se ~uje "klik".

J

JUDY -Starija sestra Indyja; najpoznati-

ji amortizer tvrtke "Rock Shox".

K

KAMIKAZE - Najslavnija ameri~ka

staza za spust, na planini Mammoth.

KASETA - Kompaktna cjelina stra`njih

zup~anika.

KURBLE - Poluge na kojima su

pri~vr{}ene pedale.

L

LYCRA - Rastezljiva materija; sluì u

proizvodnji odje}e.

M

MONOCOQUE - Biciklisti~ki okvir

obi~no napravljen od karbonskih vlakana,

ali iz kalupa u jednome komadu, bez spo-

jeva.

MTB - Kratica za: Mauntain Biking (brd-

ski biciklizam).

N

NABE - Glav~ine; osovine i leàjevi u

rotacijskom sredi{tu kota~a.

O

OVERSIZE - [iroke cijevi koje zbog te

{irine mogu biti tanje, a jednako ~vrste;

uzrok neprilika kad bicikl treba pri~vrstiti na

krovni nosa~ automobila.

P

PRESTA - Tip ventila na unutra{njoj

gumi, uì od automobilisto~kog ventila poz-

natog i kao "schraeder".

POLARIS - Maratonska utrka u te{kim

uvjetima, s oteànom orijentacijom i

smrzavanjem.

R

RAM - Ili obru~ svih cijevi koje ~ine kos-

tur bicikla. Duljine cijevi i uglovi me|u

njima nazivaju se "geometrija".

RAPIDFIRE - "Shimanov" princip

ru~ica mjenja~a; ima po dvije poluge, jedna

za palac, a jednu za kaìprst. Ujedno i

smrtni neprijatelj "Gripshifta".

ROCK SHOX - Poznati proizvo|a~

suspenzije, odnosno, biciklisti~kih amortiz-

era; najpoznatiji su im konkurenti "Answer"

s linijom "Manitou" i "Marzzochi" sa svojim

modelima "Z", iako ima i drugih poput

"White Brothers", "Hanebrink" itd.

RIGID - Bicikl bez suspenzije.

REYNOLDS - Proizvo|a~ najkvalitetni-

jih cromoly cijevi, iako mo`da ne{to manje

poznat nego "True Temper" ili "Tange".

S

SINGLETRACK - Uska stazica,

dovoljno {iroka samo za jednog voza~a;

obi~no posuta korjenjem, kamenjem, puna

o{trih zaokreta i naglih padova, zato je i

temeljno mjerilo tehnike u brdskom bicikliz-

mu. Staza s dovoljno mjesta za dvojicu

usporedo poznata je kao "doubletrack".

SOFT TAIL - Ili "full suspension bike";

bicikl s dvostrukom suspenzijom, dakle,

amortizerom i naprijed i straga s jednom

razlikom u odnosu na klasi~ne "full sus-

pension" bicikle, stra`nja vilica tj.

"swingarm" nije odvojena od osnovnog

143

trokuta okvira leàjem, ve} se "chainstay"

savija.

SPD - Shimano Pedalling Dynamics;

sve uobi~ajenije ime za clipless pedale, po

sistemuu koji je na {irokom trì{tu prvi

potvrdio pedale za ukop~avanje.

STI - Shimano Total Intergration; sis-

tem povezivanja ru~ica mjenja~a i ru~ica

ko~nica na "Shimanovim" proizvodima.

STX - "Shimanova" grupa komponena-

ta srednje klase. Vi{e rangirana ako nosi

oznaku STX RC.

SCHRAEDER - Auto ventil na

unutra{njoj gumi; konkurencija "presta"

vetilu.

SHIMANO - Svjetski poznata japanska

kompanija komponenti za bicikl.

SEATSTAYS - Dvije tanke cijevi na

okviru, koje spajaju "top tube" i stra`nji

kota~.

SEATPOST - Cijev koja nosi sjedalo ili

"sic", a uglavljuje se u "seat tube".

SLICK - Guma s neizraènim profilom,

gotovo glatka po povr{ini, za vo`nju po

asfaltu.

SEMI SLICK - Pola "slick", pola

uobi~ajena brdska guma; izraèniji profil

nego kod prve, manje izraèn nego kod

druge.

T

TRACKSTAND - Balansiranje na mjestu.

TRUE TEMPER - Vrlo cijenjeni proiz-

vo|a~ cromoly cijevi; najpoznatije serije su

AVR, te osobito OX II i OX III.

TRAILS - Kaskaderska disciplina sas-

tavljena od skokova, balansiranja, vo`nje

na prvom ili zadnjem kota~u itd.

TEFLON - Polimer koji se upotrebljava

u nekim biciklisti~kim mazivima.

TIG - Tungsten Inert Gas; metoda

zavarivanja cijevi u okviru, upotrebljava

volfram.

TITAN - Lagani, neuni{tivi i vrlo skupi

materijal u izradi bicikla.

V

V-BRAKES - Shimanov za{titni znak za

vrlo mo~ne ko~nice, tzv. "Sidepull Brakes".

W

WTB - "Wilderness Trail Bikes"; kom-

panija koja proizvodi sjedala, lulice, gume

("Velociraptor") itd.

WHEELBASE - Udaljenost izme|u

prednje i stra`nje nabe.

WHEELIE - Jedan od tzv. trikova iz

trailsa; vo`nja na stra`njem to~ku.

X

XT - Grupa Shimanovih komponenti;

korak ispod vrhunca zvanog XTR, korak

iznad skupine poznate kao LX.

Z

Z1, Z2, Z3 - Tri amortizera tvrtke

"Marzzochi", iz linije "Bomber".

144

145

LITERATURA:

- Ing. Jovo Popovi}, Kroz planine Bosne i Hercegovine, Izdava~: Planinarska dru{tva u

Sarajevu, Sarajevo, 1935. g.

- Dr. Natalija Mastilo, Od Vla{i}a do Zvijezde, Izdva~: Svjetlost, Sarajevo, 1983. g.

- Dr. Ljubo Mihi}, Bjela{nica i Igman, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: APRO

Hercegovina, Sarajevo, 1984. g.

- Dr. Ljubo Mihi}, Jahorina i Trebevi}, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: SO Pale i

VU Romanija, Pale, 1987. g.

- Braco Babi} - Drago Bozja, Planinarsko-turisti~ki vodi~ po planinama oko Sarajeva,

Izdava~: Fondacija za z{titu Bjela{nice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice,

Sarajevo, 2005. g.

Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini

VLASNIK DOMA PLANINA OBJEKAT Tip VISINA TELEFON

1. PD "Bijambare" Ilija{ Zvijezda Bijambare pd 950 033 400-723

061 450-975

2. PD "Bijela stijena" Trebevic Bijela Stijena pk 1180 061 309-567

Sarajevo 061 549-247

3. PD "Bitovnja" Kre{evo Bitovnja Lopata pd 1324 063 339-399

4. PD "Bjela{nica" Bjela{nica Hranisava pk 1955 033 535-371


[avnici pk 940

Podgradina pd 1355

Stanari pd 1585

Sitnik pk 1735

Igman Javornik pk 1498

Hrasni~. Stan pd 1315

5. HPD "Bjela{nica 1923." Bjela{nica Pod Kotlom b 1750 033 441-278


6. PD "Bora{nica" Konjic Prenj Ljubina pk 1001 061 707-409

7. PD "Bukovik" Sarajevo Ozren Bukovik pd 1469 033 208-411

061 171-902

8. PD "Centar" Sarajevo Ozren âvljak pk 1200 033 240-707

061 865-213

9. PD "Cincar" Livno Cincar Kruzi pd 1265 063 332-910

10. PD "Dèmal Bijedi}" Ozren Barice pd 1200 061 226-073

Sarajevo

11. PD "Famos" Hrasnica Igman Malinovac pk 1150

12. PD "Goran" Vranica Rosinje pd 1785 061 405-940

Gornji Vakuf

13. PD "Konjuh" Tuzla Konjuh Javorje pd 1209 061-731-625

061-562-277

14. PD "Perun" Vare{ Zvijezda Javorje pd 1428 062 242-774

15. PD "Prenj" Mostar Prenj Ruji{te pd 1050 036 580-577

061 386-079

Prenj Bijele Vode b 1450

Prenj Botini b 1780

Prenj Jezerce b 1650

Prenj Vrutak b 1606

146

VLASNIK DOMA PLANINA OBJEKAT Tip VISINA TELEFON

16. PD "Prijatelj prirode" Igman Malo Polje pd 1236 033 614-060


17. PD "Smolin" Olovo Konjuh Ponijerka pd 783 061 470-943

18. PD "Treskavica" Viso~ica Vrela pd 1200 033 239-031


19. PD "Tajan" Zenica Lisac Lisac pd 1080 061 794-849

20. PD "Treskavica" Trnovo Treskavica Sustavac pk 1180 057 610-114

065 873-532

21. PD "Tvrtkovac" Zenica Ravan-planina Pepelari pd 660 061 792-126

22. PSD "Vilinac" Jablanica ^vrsnica Plasa pk 1470 061 371-667

Tise pk 1380 061 547-253

Veliki Kuk b 680 061 467-922

23. PD "Viso~ica" Visoko Viso~ica Gorani pd 750 061 437-202

032 735-913

Zbilje pd 430 061 927-086

032 735-244

Gorica pk 710 061 417-755

Stakleni grad pk 810 061 417-755

24. PD "Vla{i}" Travnik Vla{i} Deve~ani pd 1763 061 173-645

061 697-256

Konjska pk 1350 061 561-149

25. PD "@eljeznicar" Bjela{nica Bjele Vode pk 1451 033 665-485


Legenda:

pd Planinarski dom

pk Planinarska kuca

b Bivak

Podaci preuzeti sa http:/psdlisin.net/okruzenje.htm

147

148

Sadràj

UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

TREBEVI] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Track: Vraca - vrh Trebevica - Jar~edoli - Latinska }uprija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

IGMAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Track: Hrasni~ki stan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Track: Javornik / Ravna vala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

BJELA[NICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Track: Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Lukomir. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

Track: Lukomir (povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a) . . . . . . . . . 52

VISOÎCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Track: [abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

Bora~ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

Track: Bora~ko jezero (Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i - Glavati~evo -

Bora~ko jezero - Konjic) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

PROKO[KO JEZERO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

Track: Proko{ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

OZREN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

Track: Skakavac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

Track: âvljak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

Track: Nahorevo-Barice-Hre{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

Track: Ozren (Bijambare). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

PODVELE@JE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

Trac: Podvele`je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

STRU^NI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Zdravstvene koristi vo`nje bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

Odabir bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128

Oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

Tehnika vo`nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136

Cross Country vo`nja u grupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140

Od A do Z u brdskom biciklizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146

EMIR VUÎJAK

Ro|en 1962. g; po zanima-

nju dipl. ecc. ali otplovio u

vode novinarstva; osniva~

novinsko-izdava~ke ku}e

Sezam; trenutno vozi

GT Avalanche Expert

www.mtb.ba

Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH

MERSAD PA[I]

Ro|en 1984. g; apsolvent

elektrotehni~kog fakulteta;

obi~no glavni organizator

biciklisti~kih tura za ~lanove

BBK Igman; trenutno vozi

Weyless SP

Documents

VODI^ ZA BRDSKI BICIKLIZAM - BH Tourism · 9 Uvod Svojevremeno se biciklizam vezivao uglavnom za asfaltne podloge no, pojavom prvih modela brdskih bicikla, kako im samo ime kazuje,