Upload
vukvucetic1
View
32
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
VLASI
Citation preview
Vlasi (Srbija)
http://sr.wikipedia.org/sr-el/_()[4/18/2015 1:43:18 PM]
Vlasi (Srbija)
VlasiVlahi/Rumnji
Ukupna populacija
35.330 [1] (prema popisu iz 2011.)
Populacija
Srbija: istona i severoistona Srbija
Jezici
vlaki , srpski [2]
Religija
hriani (pravoslavci )
Etnike grupe
Balkanski Vlasi
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ova stranica je zakljuana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor .Da biste videli prethodne verzije sadraja, kliknite na karticu istorija.
Druga znaenja su popisana u lanku Vlasi (vieznana odrednica).
Vlasi (vlaki : //)[3][4] su romanofona etnika zajednica koja uglavnom ivi u istonoj Srbiji. Vlasi govore vlakim jezikom, koji pripada grupi istonoromanskih jezika, kao i srpskim jezikom, koji je i slubeni jezik vlake zajednice i Nacionalnog saveta Vlaha,[2] to znai da su dvojezini (bilingvalni).
Sadraj [sakrij] 1 Geografija2 Istorija3 Religija4 Etnografske grupe Vlaha5 Jezik6 Brojnost vlake populacije7 Vlaka naselja8 Vlaki nacionalni savet9 Izvori10 Vidi jo11 Spoljanje veze
GeografijaVlasi u Srbiji uglavnom ive na podruju izmeu Velike Morave , Timoka i Dunava na teritoriji etiri upravna okruga : Borskom , Branievskom, Zajearskom i Pomoravskom . U manjem broju naseljavaju i Podunavski , Niavski i Rasinski okrug.
Istorija
lanak Razgovor itaj Izvorni kod IstorijaLatinica
Uredi veze
Glavna stranaSadrajPomoAktuelnostiSluajna stranica
tehnike
Skoranje izmeneTrgRadionicaNovani prilozi
Alatke
ta vodi ovdeSrodne izmenePosebne straniceZa tampanjeTrajna vezaPodaci o straniciStavka na VikipodacimaCitiraj ovu stranicu
Drugi jezici
CatalDeutschEnglishEspaolFranaisRomn
Srpskohrvatski /
Otvori nalog Prijavi me
Vlasi (Srbija)
http://sr.wikipedia.org/sr-el/_()[4/18/2015 1:43:18 PM]
Vlasi u Srbiji, prema popisu iz 2002. godine
Vlasi u Srbiji, podaci iz 1930. godine
Osnovu za dananju etiku sliku istone Srbije formiraju etno-istorijski, politiki i ekonomski faktori s kraja 17. i poetka 18. veka. Prelomni je trenutak bila Velika seoba Srba pod Arsenijem arnojeviem 1690. godine koja je gotovo ispraznila ondanju Srbiju. Preci dananjih Vlaha bili su u to vreme obespravljeni seljaci pod stegom bojara u romanskim kneevinama severno od Dunava, Vlakoj i Moldaviji, ili pod vlau Austrije i Ugarske na podruju Banata i Transilvanije , dok se jedan deo njih nalazio u slinom poloaju u Besarabiji ili Dobrudi .
Istorijski podaci govore o hiljadama seljaka koji naputaju ove oblasti i bee preko Dunava na jug, u oblast izmeu Morave i Timoka , posebno tokom fanariotskog reima koji je u dvema romanskim kneevinama vladao vie od jednog veka (1711-1821). Sama Srbija je bila demografski toliko opustoena da je pred Poarevaki mir (1718) imala jedva 4.000 stanovnika, i to zajedno sa Beogradom .
Doseljavanje Vlaha sa severa planski je podsticala i austrijska vlast, ijoj je administraciji, sa seditem u Temivaru , posle Poarevakog mira pripao deo karpatske Srbije. Prema istorijskim izvorima, austrijski dravnici imali su zadatak da od zadobijenih zemalja naroito od Srbije, stvore ne samo jedan izvor vie za vojniku i finansijsku snagu Habzburke monarhije , ve zemlje u kojima e novi red i narod, potpuno zadovoljan novom vladavinom, biti privlana sila za ostale hriane u Turskoj . Komandat Temivarske administracije, grof Klaudije Mersi , lino obilazi grupe banatskih Vlaha koje je Administracija preselila u Srbiju 1721. i 1722. godine, brine o njihovom rasporedu na prostoru izmeu Timoka i Kuajne, i podstie ih da nastave sami da rade na dovoenju svojih roaka s podruja Banata.
Privueni tom politikom, s juga, iz krajeva pod Turcima, dolaze Srbi takoe u talasima, od kojih je naroito znaajan onaj iz 1737. godine, jer ga je predvodio tadanji srpski patrijarh Arsenije IV. Austrijska vlast je prihvatila pristiglo srpsko stanovnitvo i naselila ga u delu Crne Reke koji je bio pod njenom upravom. Sem unutranjih migracija, meusobnih meanja i pretapanja, nikakvih drugih etnikih potresa ovde kasnije nije bilo, ako se izuzmu bune, ustanci i oslobodilaki ratovi, kroz koje su Vlasi i Srbi prolazili zajedno, rame uz rame. Kada na podruju dananje Rumunije poinje formiranje rumunske nacionalne svesti u 18. i 19. veku, predaka dananjih Vlaha tamo nije bilo.
ReligijaU pogledu konfesije, Vlasi tradicionalno pripadaju pravoslavnoj veroispovesti.
Etnografske grupe VlahaVlasi se dele na vie etnografskih grupa, meu kojima su tri osnovne:
Vlasi (Srbija)
http://sr.wikipedia.org/sr-el/_()[4/18/2015 1:43:18 PM]
Carani , na istoku, oko Kladova, Negotina i Zajeara,Ungurjani na zapadu u Homolju, Zvidu, Stigu, Branievu, Mlavi, Resavi i okolini uprije, iMunani u sredini, naseljavaju slivove Poreke i Crne Reke.
Zasebnu grupu Vlaha ine Bufani u Majdanpeku. [5]
Carani vode poreklo iz Vlake , dok Ungurjani vode poreklo iz krajeva koji su bili pod vlau Ugarske .[5]
Ungurjani su najbrojniji i ine gotovo polovinu Vlaha (oko 47%), procenat Carana je oko 33%, a Munana oko 20%.[5]
JezikVlaki jezik jezik je maternji jezik Vlaha i predstavlja skup istono-romanskih nareja. Vlasima su po jeziku srodni Rumuni i Moldavci, koji govore dako-romanskim jezicima.
Prema deklaraciji Nacionalnog saveta vlake nacionalne manjine u Republici Srbiji, jezik kojim govore Vlasi je dovoljno specifian da se smatra maternjim jezikom Vlaha.[5], a to se istie, jer je sporno korienje rumunskog nacionalnog imena od strane pojedinih rumunskih krugova, za jezike kojim govore Vlasi i Moldavci. Lingvistika srodnost vlakog, moldavskog i rumunskog jezika nije sporna, jer oni i pripadaju istoj jezikoj grupi.
Brojnost vlake populacijePrema podacima sa popisa stanovnitva iz 2011 . godine, u Srbiji ivi 35.330 Vlaha. U Bugarskoj , prema popisu iz 2011. godine, ivi preko 3.600 Vlaha i Cincara. Vlasi ive u severozapadnom delu, dok Cincari ive u jugozapadnom delu zemlje.
Vlaka naseljaNaselja u Srbiji, koja su imala apsolutnu ili relativnu vlaku veinu po popisu iz 2002. godine:
Optina Bor:
BujeGornjaneKriveljLukaMetovnicaSlatinaTandaToplaarbanovac
Optina Majdanpek :
VlaoleJasikovo
Optina Negotin :
AleksandrovacKovilovo
Optina Boljevac :
Vlasi (Srbija)
http://sr.wikipedia.org/sr-el/_()[4/18/2015 1:43:18 PM]
BaevicaValakonjeOsniPodgorac
Optina Zajear:
GlogovicaDuboaneMala Jasikovaipikovo
Optina Golubac :
DvoriteKrivaa
Optina agubica :
BreznicaLaznicaOsanicaSige
Optina Kuevo:
BrodicaBukovskaVukoviMustapiNeresnicaRadenkaRakova Bara
Optina Petrovac :
BusurVitovnicaKladurovoManastiricaMelnicaStarevo
Optina uprija:
BigrenicaIsakovo
Vlaki nacionalni savetNacionalni savet vlake nacionalne manjine u Republici Srbiji ima sedite u Petrovcu na Mlavi (prvobitno je bilo u Boru). Trenutni predsednik nacionalnog saveta je Radia Dragojevi.
Izvori
Vlasi (Srbija)
http://sr.wikipedia.org/sr-el/_()[4/18/2015 1:43:18 PM]
Politika privatnosti O projektu Vikipedija Odricanje odgovornosti Za programere Mobilni prikaz
Ova stranica je poslednji put izmenjena u 21:27, 15. april 2015.
Tekst je dostupan pod licencom Creative Commons Autorstvo-Deliti pod istim uslovima ; mogui su i dodatni uslovi. Pogledajte uslove korienja za vie informacija.
[] P R U
[] P R U
1. "Popis u Srbiji 2011."2. 2,0 2,1 "Deklaracija Nacionalnog saveta Vlaha"3. "Govorim vlaki" , 20114. "Platforma vlake zajednice" , 02.04.2012.5. 5,0 5,1 5,2 5,3 http://www.vlasi.rs/index.php?page=1
Vidi joNacionalni savet vlake nacionalne manjineVlaki jezikRumuniCincariBalkanski Vlasi
Spoljanje vezeNacionalni savet vlake nacionalne manjine:
Nacionalni savet Vlaha - zvanian sajt
Istorija:
Vlasi - ko su, ta su i odakle potiu?
Jezik: vlaki on-line renik
Jedinstven sistematski i struni poduhvat na obradi duhovne kulture Vlaha
Izvorna vlaka muzika:
Poslednji orfeji Balkana
Studije iz vlake religije, mitologije i magije:
Vlaka mitoloka pesma o poreklu zlaElementi titanomahije u vlakim mitolokim pesmamaKult mrtvih kao osnova za odreenje religije VlahaNebeska tela i obred marturija u kultu mrtvih kod VlahaRajska svea u kultu mrtvih kod VlahaMagijska statistika i alibi - dva aspekta dugovenosti magije kod Vlaha
Etnike grupe Srbije
Romanski narodi
Kategorije : Vlasi Romanski narodi Etnike grupe Srbije | [+]
wikipedia.orgVlasi (Srbija)
ElRDAlQjglRDElOTglRDAlQjApAA==: form3: search: Pretragago: