Vladimir Findak Gordana Lukenda BRÆE, VI©E, JA»E 2 · rila u neki drugi predmet, Ëiju „uporabu” ostalima prikazuje odgovarajuÊim pokretima. Tko Tko pogodi πto dijete pokazuje,

Vladimir Findak - Gordana Lukenda

BRÆE, VI©E, JA»E 2priruËnik tjelesne i zdravstvene kulture za uËitelje/uËiteljice 2. razreda osnovne πkole

Urednica Slavenka HalaËev

Recenzenti dr. sc. Kreπimir DelijaSanja BoæiÊ

GrafiËko-likovni urednikÆeljko BrnetiÊ

GrafiËko oblikovanjeVladimir ©agadin

Oprema naslovne straniceKristina Petruπa

LektoricaSuzana IvkoviÊ

KorektoricaBranka Mesing-Nakarada

Ÿ ©kolska knjiga, d.d., Zagreb, 2005.Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuπtenja.

Uporabu ovog priruËnika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 2. razreduosnovne πkole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RepublikeHrvatske rjeπenjem klasa UP/I°-602-09/04-01/112, ur. broj 533-12/05-01 u oæujku 2005.

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici, Zagreb, 430806050

ISBN 953-0-50515-9

TisakGrafiËki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

Vladimir Findak - Gordana Lukenda

Bræe, viπe, jaËe 2priruËnik tjelesne i zdravstvene

kulture za uËitelje/uËiteljice 2. razreda osnovne πkole

Zagreb, 2005.

5

Vrijeme u kojemu æivimo karakteriziraju nesamo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni ne-gativni utjecaji na Ëovjekov antropoloπki sta-tus zato πto je, uz ostalo, sve manje kretanja, asve viπe vremena flgutaju« tzv. nemiπiÊne ak-tivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisumalene, naprotiv, nije ugroæeno samo zdravljeljudi, veÊ i njihove osobine i sposobnosti, Ëe-ga, dakako, nisu poπteena ni djeca, odnosnouËenici. U takvim situacijama primjerenotjelesno vjeæbanje za uËenike znaËi sastavni inuæni dio njihove svakodnevnice, πtoviπe, ne-zaobilazan dio integralnog sustava njihova od-goja i obrazovanja, a time i njihove pripremeza æivot i rad u suvremenom druπtvu.

Da bi se komparativne prednosti tjelesnogvjeæbanja u uæem smislu, odnosno tjelesne izdravstvene kulture u πirem smislu iskoristileπto potpunije, odluËili smo napisati udæbeniktjelesne i zdravstvene kulture za uËenike dru-gog razreda osnovne πkole Bræe, viπe, jaËe 2.Udæbenik je ponajprije namijenjen uËenicima,a potom njihovim uËiteljima i roditeljima; uËe-nicima da πto prije postanu i ostanu ovisnici osvakodnevnom tjelesnom vjeæbanju kao sas-tavnom dijelu kulture æivljenja, a uËiteljima,da im pomogne u svakodnevnom radu, pogla-vito u dijelu koji se odnosi na realizaciju planai programa tjelesne i zdravstvene kulture. Ro-diteljima Êe pomoÊi da joπ uspjeπnije suraujusa svojom djecom ne samo u obavljanju njiho-vih obveza vezanih za πkolu, nego i u zado-voljavanju njihovih svakodnevnih potreba, in-teresa i æelja, poglavito onih koje proizlaze iznjihove bioloπke potrebe za kretanjem.

Sukladno navedenim ciljevima, udæbenik jepodijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio udæ-benika s naslovom Vjeæbanjem do zdravlja sa-dræava informacije (teorijske i praktiËne) uzpomoÊ kojih se uËenici na izravan ili neizravannaËin upuÊuju na brojne moguÊnosti i sadræajeuz pomoÊ kojih se tjelesnim vjeæbanjem moæeutjecati na Ëuvanje i unapreivanje zdravlja.Drugi dio udæbenika ili, toËnije, Sportska po-Ëetnica odnosi se na upoznavanje uËenika sasportom u svim njegovim pojavnim oblicima is plemenitim idejama i porukama olimpizma.

TreÊi dio udæbenika flrezerviran« je za Bræe,viπe, jaËe a upuÊuje uËenike u razliËite naËinepraÊenja i vrednovanja njihova rada i napretkau podruËju tjelesne i zdravstvene kulture.

Dræimo, πtoviπe sigurni smo, da Êe takokoncipiran udæbenik biti od koristi svima, aponajviπe uËenicima. HoÊemo li, meutim, utoj namjeri uspjeti, odnosno koliko Êemo usp-jeti, uglavnom ovisi o uËiteljima. Zaπto? Zatoπto smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, pla-novi i programi, kao ni drugi relevantni Ëimbe-nici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdrav-stvenoj kulturi, ukljuËujuÊi i udæbenik Bræe,viπe, jaËe 2 ne pomaæe ako uËitelj ima teπkoÊau radu. Upravo radi izbjegavanja tih teπkoÊa,bar πto se tiËe uporabe udæbenika Bræe, viπe,jaËe 2 odluËili smo napisati ovaj priruËnik zauËitelje. PriruËnik je potpuno konzistentan sasadræajem udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2. Vjernoprati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinominterpretacijom, nego i metodiËkom obradom.Gdje god je bilo moguÊe i potrebno, u priruË-niku je flrezerviran« prostor za korelaciju tje-lesne i zdravstvene kulture s drugim pred-metima. PreporuËujemo vam da pozorno pro-Ëitate i dio priruËnika u kojemu vas informi-ramo o moguÊemu i potrebnom doprinosu tje-lesnog vjeæbanja zdravlju uËenika, upuÊivanjuuËenika u razliËite izvannastavne i izvan-πkolske aktivnosti te u naËin samokontrole isamoocjenjivanja njihova rada. Takoer vampreporuËujemo da se praktiËno uvjerite u vri-jednost pojedinih vjeæbi i pojedinih metodiË-kih rjeπenja. Æeljeli smo, dakle, ne samo davam uz pomoÊ ovog priruËnika olakπamo upo-rabu udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2 da vam po-mognemo u realizaciji programa tjelesne izdravstvene kulture, da joπ viπe unaprijeditesvoj rad u ovom predmetu, nego i vaπ rad ucjelini, na zadovoljstvo vaπih uËenika i vasosobno.

Ako vam ovaj priruËnik u tome bar malopomogne, onda je njegova namjena ispunjena inaπa æelja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli.

AUTORI

Predgovor

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

7

ZA©TO VJEÆBATI U U»IONICI

udæbenik,str. 3.

KAKO VJEÆBATIU U»IONICI

udæbenik,str. 4. i 5.

SAT RAZREDNIKAZaπto i kako vjeæbati u uËionici?

CILJ SATA: Uspostaviti dobru suradnju s uËenicima i osigurati uvjete za realizaciju vjeæbanja u trajanjuod 3 do 5 minuta kada se æelimo odmoriti od uËenja u πkoli ili kod kuÊe.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:• Pedagoπka radionica.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• plakat, raznobojni listiÊi• πportska kapica• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2Raspored stolova u uËioniciStolovi su sloæeni po 3 u skupini i stolci oko stolova.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNA AKTIVNOSTDjeca se nalaze u krugu, naizmjeniËno djeËaci i djevojËice.PozdravljanjeDjeca se u krugu dræe za ruke. Prvo dijete pozdravlja rijeËima: „Ovo je moja prijateljicaDora”. Zatim podiæe Dorinu ruku, a ostala djeca pozdravljaju: „Dobar dan, Dora!”. Postupakse ponavlja sve dok sva djeca ne budu imala podignute ruke. U tom trenutku svi pozdravlja-ju: „Dobar dan, prijatelji!”, a zatim spuπtaju ruke.Dnevna poruka:Dobar dan, djeco!Danas je _______ . (dan u tjednu)Datum je _______ .Vrijeme je _______ .

Poruka dana je: BRÆE, VI©E, JA»E!Objasnimo poruku (prema dominikanskom opatu Henryju Didonu iz 19. stoljeÊa).• Bræe u æivosti duha.• Viπe u moralnom pogledu.• JaËe (snaænije) u æivotu uopÊe.

»arobni krug - igraZapoËnemo igru tako da djeca stoje u krugu. Jednom djetetu iz kruga dajemo lopticu. Ono jebaca u krug, a odbijenu lopticu od tla hvata drugo dijete, koje odglumi da se loptica pretvo-rila u neki drugi predmet, Ëiju „uporabu” ostalima prikazuje odgovarajuÊim pokretima. Tkopogodi πto dijete pokazuje, dobiva lopticu i baca je preko Ëarobnog kruga novom suigraËu,kod kojega se loptica opet pretvara u neπto novo (npr. stolac, metlu, olovku, spuævu…).

• GLAVNA AKTIVNOST

Uporaba udæbenikaUËenici sjedaju na svoja mjesta. Otvaramo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 3., i promatramoπto rade uËenici i njihova uËiteljica. Moæemo li i mi izvoditi te ili sliËne vjeæbe u uËionici?Moæemo. UpuÊujemo uËenike da okrenu str. 4. i 5. udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, da poskupinama prouËe kako se vjeæbe izvode te da smisle naziv za vjeæbu i demonstriraju je predrazredom (ovisno o broju uËenika u odjelu, uËitelj odreuje koliko Êe biti skupina i koliko Êekoja od njih prouËiti vjeæbica). Nakon 5 -10 minuta glasnogovornik skupine objaπnjava kakose vjeæba izvodi, a ostali Ëlanovi demonstriraju njezino izvoenje. Na velikom razrednomplakatu ispod crteæa vjeæbe upisuje se naziv koji su uËenici smislili za tu vjeæbu. Izredaju sesve skupine.

*Napomena: Kada izvoditi te i sliËne vjeæbe?Izvodit Êemo ih kada za vrijeme nastave uËiteljica/uËitelj primijeti opadanje pozornosti,nemir, zijevanje, bezvoljnost, okretanje u klupi, potrebu za razgovorom, labilno dræanje tijela,pasivnost uËenika i sl. Ukratko, kada se u nastavnom procesu osjeÊa umor. Vjeæbat Êemo 3-5 minuta. NeÊemo uvijek raditi sve niti iste vjeæbe.

Prije vjeæbanja treba otvoriti prozore te primaknuti stolac klupi da se moæe slobodno vjeæbati.Svaku vjeæbu trebalo bi ponoviti nekoliko puta. Vjeæbanje se zavrπava s nekoliko vjeæbi di-sanja, a potom se nastavlja uËenje.

UËenicima objaπnjavamo u kojim Êemo se situacijama sluæiti ovim vjeæbama. Naglaπavamokako mi odreujemo kada Êemo vjeæbati (imati mikropauzu), ali da oni mogu odrediti kojeÊe se vjeæbe vjeæbati.Traæimo od uËenika da otvore udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 4. i 5., te joπ jednom prouËesve navedene vjeæbe. Dijelimo im πarene listiÊe kolaæ papira i potiËemo ih da sastave svojizbor od 6 -7 vjeæbi. Na listiÊ piπu samo nazive vjeæbi. Kada je posao zavrπen, potpisani listiÊse presavije i stavlja u „πportsku kapicu” (πiltericu). Kapicu vjeπamo u kutiÊ tjelesne izdravstvene kulture. Dogovaramo se o tome da Êe, svaki put kada osjetimo umor, jedan odredara izvuÊi listiÊ iz kapice, a vjeæbe Êe voditi „autor” izvuËenog kompleksa vjeæbi. Nakondogovora ponovno uzimamo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 i Ëitamo upute koje nam je dao autorudæbenika, πto nikako ne smijemo zaboraviti prije vjeæbanja, za vrijeme vjeæbanja i na nje-govu kraju.

• ZAVR©NA AKTIVNOSTUËenici radionicu ocjenjuju jednim od znakova raspoloæenja ☺��, a potom ispriËaju svojedojmove: ©to im se u radu svidjelo? ©to bi promijenili? Bi li ponovno æeljeli raditi na sliËannaËin? Zaπto?

8

BRÆE, VI©E, JA»E 2

MJESTO RADA: uËionica.

NASTAVNE CJELINE: Hodanje i trËanje - igre.

NASTAVNE TEME: Okretanje u mjestu, TrËanje prozivanjem broja - elementarna igra.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataRazmjeπtanje namjeπtaja, pripremanje uËionice za rad.Hodanje sa zadacima2. Pripremni dio sataKoristimo se kompleksima vjeæbi iz „πportske kapice”.3. Glavni A dio sataOkretanje u mjestu.TrËanje prozivanjem broja - elementarna igraGlavni B dio sataDodavanje lopte kotrljanjem - πtafetna igra4. Zavrπni dio sataTko najbolje nasmijava.

CILJ SATA: Razvijanje zdravstvene kulture uËenika radi Ëuvanja i unapreivanja vlastitog zdravlja izdravlja okoline. Zadovoljiti potrebu uËenika za kretanjem. Pruæiti im moguÊnost stjecanjaosnovnih znanja i vjeπtina i navika potrebnih za prilagodbu novim motoriËkim aktivnostima.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke• Pozitivno utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvojauËenika, poveÊanja miπiÊne mase i smanjenja potkoænog masnog tkiva.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj motorike, koordinacije i ravnoteæe.c) Funkcionalne sposobnosti• Poticati organske funkcije sustava za disanje i krvotok te tako utjecati na pravilnu izmjenutvari i razvijanje aerobnih sposobnosti.


9

KAKO VJEÆBATI U U»IONICI

udæbenik,str. 4 i 5.

Okretanje u mjestuTrËanje prozivanjem broja - elementarna igra

Kada nemamo na raspolaganju dvoranu nitimoguÊnost za rad u prilagoenoj prostoriji (hodnik,aula, predvorje), a vremenski uvjeti ne dopuπtajuizlazak na πkolsko dvoriπte ili igraliπte, prisiljeni smo

nastavu izvoditi u uËionici. To nije najprikladnijemjesto za tjelesno vjeæbanje, ali i to je bolje rjeπenjenego preskakati sate tjelesne i zdravstvene kulture.

OBRAZOVNA:• upoznati moguÊnosti vjeæbanja u uËionici i naËine ponaπanja pri vjeæbanju• nauËiti se okretati na mjestu• nauËiti igrati novu igru.ODGOJNA:• stvoriti navike poπtivanja pravilnog ponaπanja pri vjeæbanju u uËionici• razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih tijekom vjeæbanja u uËionici• poticati pozitivan odnos prema radu• utjecati na stvaranje navika svakodnevnog vjeæbanja• poticati suradnju, odluËnost, upornost, utjecati na stvaranje ugodnog raspoloæenja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2• inventar uËionica - stolci, ploËa, kreda.

METODE RADA:• metoda usmenog izlaganja• metoda demonstracije• metoda postavljanja i rjeπavanja motoriËkih zadaÊa• metoda standardno ponavljajuÊeg vjeæbanja• sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• frontalni oblik rada• paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:sat uËenja novih motoriËkih gibanja.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATArazmjeπtanje namjeπtaja, pripremanje uËionica za radHodanje sa zadacima.UËenici hodaju umjerenim tempom oko uËionice u koloni po jedan. Na dogovoreni znak:a) stanu, ËuËnu (3 s) i nastave hodatib) stanu, sjednu (3 s) i nastave hodatic) prelaze u hodanje „Ëetveronoæno” (3 s), a potom opet hodaju uspravnod) prelaze u brzo hodanje (3 s), a potom hodaju umjerenim tempom.

• PRIPREMNI DIO SATA

Uporaba udæbenikaUËenici stoje u slobodnoj formaciji.Koristimo se kompleksima vjeæbi iz naπe „πportske kapice”.Uz pomoÊ udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 4. i 5., ili plakata prisjeÊamo se kako se izvodevjeæbe.

10


• GLAVNI A DIO SATAUËenici su podijeljeni u Ëetiri vrste.1. Okretanje u mjestuAko su uËenici u I. razredu, davanjem smjera kretanja: „Okrenite se prema meni”, „Okrenitese prema ogradi” itd., nauËili koja im je lijeva, a koja desna ruka ili noga, tada to ponovimo,a potom prelazimo na okretanje u mjestu opisnim zapovjetkama. To su zapovjetke „nadesno”,„nalijevo”, „Ëelom natrag”. Pri okretanju ne treba strogo gledati kako se ono izvodi. Vaæno jeda se uËenici okrenu na pravu stranu i da to izvedu sloæno. Okreti trebaju biti prirodni, leæerni,a poslije, u III. i IV. razredu, pazit Êemo da se izvode pravilno.Pravilan okret u mjestu podrazumijeva njegovo brzo i odreπito izvoenje. Nakon izvedenogokreta ponovno treba zauzeti stav „pozor”. Okreti u mjestu jesu okreti „nadesno”, „nalijevo”i „Ëelom natrag”. Okreti „nadesno” i „nalijevo” iznose 1/4 kruænice i izvrπavaju se na zapo-vjetku „nade-SNO!”, odnosno „nalije-VO!”. Okret „Ëelom natrag” iznosi 1/2 kruænice iizvrπava se na zapovjetku „Ëelom na-TRAG!”2. TrËanje prozivanjem broja - elementarna igraUËenici su podijeljeni u Ëetiri vrste i razbrojeni od prvog do posljednjeg u svakoj vrsti. KaduËitelj prozove npr. „broj tri”, svi brojevi tri trËe oko svoje vrste do svoga mjesta. Tko budeprvi, donosi svojoj vrsti jedan bod. Za vrijeme trËanja uËenici se ne smiju hvatati rukama zasvoje suigraËe u vrsti. Pobjednik je ona vrsta koja na kraju skupi najviπe bodova.

• GLAVNI B DIO SATADodavanje lopte kotrljanjem - πtafetna igraUËenici su podijeljeni u Ëetiri kolone, a svaka kolona na dvije polukolone, koje se nalazejedna nasuprot drugoj na udaljenosti od 8 m. Na jednoj strani prvi uËenici u kolonama nauËiteljev znak otkotrljaju loptu uËenicima na suprotnoj strani, a nakon toga odlaze na zaËeljesvoje kolone. Kad uËenici prime loptu, otkotrljaju je sljedeÊim uËenicima na suprotnoj strani,a potom i oni odu na zaËelje svoje kolone. To ponavljaju redom sve dok lopta ponovno nedoe u posjed onih uËenika koji su je prvi poËeli kotrljati. Kolona koja prva obavi zadatak,dobiva najviπe bodova.

• ZAVR©NI DIO SATA Tko najbolje nasmijava - elementarna igraSvi su uËenici u krugu, a u sredini kruga je jedan uËenik. Njegov je zadatak da u roku od 30sekundi nasmije πto viπe uËenika i to tako da ide redom od jednoga do drugoga, postavlja impitanja, izvodi razliËite pokrete, smije se i sl. Za svakog uËenika kojeg uspije nasmijati osva-ja bod. »im istekne zadano vrijeme, ulogu preuzima drugi uËenik, pa ostali redom.Najuspjeπniji je onaj koji skupi najviπe bodova, odnosno nasmije najviπe uËenika.VraÊanje namjeπtaja u prvobitni poloæaj.

SAT RAZREDNIKAPrije izvoenja prvog nastavnog sata u uËionici, uËenike treba uputiti u pravila ponaπanja.Obznanjujemo im da Êemo neke sadræaje morati odraditi u uËionici. MoguÊe je u kutiÊ tje-lesne i zdravstvene kulture postaviti plakat s ispisanim cjelinama i temama (pojednostavljenglobalni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture) te na njemu posebno oznaËiti (obojiti,zaokruæiti) sadræaje koje je moguÊe izvesti u uËionici. Najjednostavnije je da to uËitelj uËinisam, no zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi to uËinili sami uËenici na jednoj radionici.


11

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanjeunutarpredmetnih i meupredmetnih veza

PRIJEDLOG RADIONICE

• UVOD- igra- poruka dana: vjeæbati moæemo i u uËionici.

• GLAVNI DIOUËenici su podijeljeni u devet skupina (toliko je i nastavnih cjelina u II. razredu). Svakaskupina dobiva listiÊ s nazivom cjeline i popisom tema. UËenici sami zaokruæuju teme kojese mogu sigurno izvoditi u uËionici. Glasnogovornik skupine obznanjuje i obrazlaæe izbor, alistiÊ se lijepi na veliki zajedniËki plakat.

• ZAVR©NI DIO- igra- razgovor o satu.

12


MJESTO RADA:sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:Dizanje i noπenje, Plesne strukture.

NASTAVNE TEME: Dizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinu, Hodanje itrËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataTko Êe prije pronaÊi svoj predmet - elementarna igra2. Pripremni dio sata OpÊe pripremne vjeæbe s krugovima.3. Glavni A dio sataDizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinu, Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale.Glavni B dio sataKotrljanje lopte izmeu nogu - πtafetna igra4. Zavrπni dio sataZauzmi pravilan poloæaj tijela - igra

CILJ NASTAVNE JEDINICE: Usvajanjem novih motoriËkih informacija uËenici Êe biti pripremljeni za uËinkovito rjeπavan-je svakodnevnih motoriËkih zadaÊa iz razliËitih æivotnih situacija.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke• Stimulirati skladan tjelesni razvoj uËenika poveÊanjem miπiÊne mase i reduciranjempotkoænog masnog tkiva.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj snage i koordinacije.c) Funkcionalne sposobnosti• Poticati rad organa i organskih sustava i time posebno utjecati na poveÊanje funkcija respi-ratornog i krvoæilnog sustava.OBRAZOVNA:• usvojiti tehniku dizanja predmeta razliËitih oblika i teæina udvoje• razviti sposobnost i naviku pravilnog rasporeda snage• usvojiti osjeÊaj za ritam, smisao za skladnost pokreta, reagirati na promjenu dinamike, izm-jenu tempa te samostalno i kreativno izvoditi pokrete.


13

POLOÆAJ TIJELA

udæbenik,str. 6.

NASTAVNA JEDINICA:Dizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinuHodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale

• ODGOJNA:- njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaæavanja- razvijati pravilan odnos prema radu i zajedniËkim aktivnostima.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2• lopte• loptica• krugovi• medicinke• stalci• klupa.


METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• frontalni oblik rada• rad u parovima• paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA: sat uËenja novih motoriËkih gibanja.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATATko Êe prije pronaÊi svoj predmet - elementarna igraRazred podijelimo u dvije skupine, npr. na „lopte” i „loptice”. UËitelj se kreÊe i u ruci dræiloptu i lopticu, a uËenici trËe slobodno. Kad upita: „Tko Êe prije pronaÊi svoj predmet?”,uËitelj stane dræeÊi u jednoj ruci loptu, a u drugoj lopticu. „Lopte” i „loptice” odgovarajubrzim postrojavanjem s one uËiteljeve strane gdje se nalazi njihov predmet. Koja se skupinaprva postroji, osvaja jedan bod.


Uporaba udæbenika U ovom dijelu sata koristimo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2, str. 6., ili plakatom na koje-mu su prikazani poËetni poloæaji tijela.Najprije pogledamo i opiπemo crteæ, zatim opiπemo i demonstriramo vjeæbu, a potom jeuËenici izvode. Inzistiramo na tome da zauzmu pravilan poËetni poloæaj tijela i da se koristenazivima za te poloæaje.

14


• OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S KRUGOVIMAZbog raznovrsnih moguÊnosti opÊih pripremnih vjeæbi s krugovima i zbog relativnolakog rukovanja krugovima, te vjeæbe treba primjenjivati ËeπÊe. Prednost im je to veÊaπto svaki uËenik moæe sam izraditi krug, od tvrdog kartona ili od plastike, s polumjeromod 30 cm.OpÊe pripremne vjeæbe s krugovima:1. Krugom ispod noge - stav spojeni, priruËiti. Krug je u lijevoj ruci. Premjeπtati krug ispodpodignute lijeve noge u desnu ruku, a ispod podignute desne noge u lijevu ruku.2. Hlaenje krugom - stav spojeni, priruËiti, krug je u desnoj ruci. Mahati krugom ispredglave najprije desnom, zatim lijevom rukom.3. Prebacivanje kruga - stav spojeni, predruËiti, krug je na dlanu desne ruke. Prebacivatikrug s dlana desne ruke na dlan lijeve ruke i obrnuto.4. Bacanje kruga s glave - stav sjedeÊi, raznoæno, krug je na glavi. Nagnuti glavu naprijed,krug pada ispred tijela.5. Krugom iz ruke u ruku - leæeÊi poloæaj na prsima, uzruËiti, krug je u desnoj ruci.Premjestiti krug iz desne u lijevu ruku i obratno.6. Podizanje kruga nogama - leæeÊi poloæaj na leima, „dræati” krug izmeu unutarnjihstrana stopala. Podizati opruæene noge i krug do vertikale, a zatim ih spuπtati na tlo.7.”Ribanje” poda krugom - upor kleËeÊi, krug je ispod ruku. Opruæanjem i grËenjem rukukliziti krugom po tlu ispred tijela naprijed-natrag.8. Ustajanje s krugom - stav ËuËeÊi, krug je na glavi. Podignuti se s krugom na glavi u uspra-van poloæaj, a zatim se vratiti u ËuËanj.9. Preskakivanje kruga s druge strane - stav spojeni, krug je na tlu do lijeve noge. Sunoænimodrazom skoËiti preko kruga u lijevu, a zatim u desnu stranu.

• GLAVNI A DIO SATA1. Podizanje i noπenje medicinke, kamena, oblice svladavajuÊi preprekeUËenike podijelimo u nekoliko vrsta ili kolona, ispred kojih se nalaze prepreke. Na uËiteljevznak, u paru podiæu jedan od spomenutih predmeta, nose ga slobodno svladavajuÊi odreeneprepreke i potom stavljaju na klupu (visoku do 2 m).


15

OPIS PO»ETNOG POLOÆAJA NAZIV PO»ETNOG POLOÆAJA

Stojimo s opuπtenim rukama niz tijelo, pete sastavljene, prsti rastavljeni.

»uËimo s rukama oslonjenima na tlo ispred tijela,glava u produæetku tijela.

Sjedimo s ispruæenim nogama i rukama pokraj tijela,dlanovi oslonjeni na tlo, glava u produæetku tijela.

KleËimo s rukama oslonjenima na tlo ispred tijela,glava u produæetku tijela.

Leæimo na prsima s ispruæenim rukama ispred tijela,glava malo podignuta.

Leæimo na leima s opruæenim rukama pokraj tijela.

stojeÊi

ËuËeÊi

sjedeÊi

kleËeÊi

leæeÊi na prsima

leæeÊi na leima

2. TunelUËenike podijelimo u dvije jednake skupine. Jedni stoje u vrsti, a drugi u koloni. Jedan dru-gome dræe ruke na ramenu oponaπajuÊi „vlak”. UËitelj udaraljkama ili tamburinom dajeritam, koji uËenici u vrsti prihvaÊaju pljeπÊuÊi rukama, a „vlak” se kreÊe u zadanom ritmu.Pri polaganijem tempu uËenici pljeπÊu rukama u uzruËenju, a pri bræem pljeπÊu rukama u pre-druËenju oponaπajuÊi „tunel”, ispod kojeg se „vlak” kreÊe trËeÊim koracima. Nakon odmorauËenici zamijene uloge i zadatak se ponavlja.

• GLAVNI B DIO SATAKotrljanje lopte izmeu nogu - πtafetna igraUËenici su podijeljeni u nekoliko kolona, stoje u raskoraËnom stavu jedan iza drugoga naudaljenosti predruËenja. Na uËiteljev znak prvi uËenici iz kolona kotrljaju loptu izmeu nogui dodaju je drugom uËeniku, ovaj treÊemu i tako redom do posljednjega. Kada posljednjiuËenik primi loptu, trËi s njome na Ëelo kolone i dodaje je dalje unatrag. To ponavljaju redomsve dok na Ëelo kolone opet ne doe uËenik koji je bio prvi. Ekipa koja prva obavi zadatakdobiva najviπe bodova.

• ZAVR©NI DIO SATAZauzmi pravilan poloæaj tijela - igraZavrπni dio sata iskoristit Êemo za usavrπavanje znanja postavljanja tijela u poËetni poloæaj.UËenici su podijeljeni u dvije skupine. Stoje jedni nasuprot drugima. Jedna skupina zadajedrugoj koji Êe poËetni poloæaj tijela zauzeti. Bod za svoju skupinu osvaja svaki uËenik koji jezauzeo pravilan stav. U sluËaju nedoumice o tome je li stav ispravno zauzet, pogleda se crteæu udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2, str. 6. Bodovi se zbrajaju, a pobjeuje ona skupina koja skupiviπe bodova.

16


MJESTO RADA: sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE: Kotrljanje i kolutanje, Penjanja, puzanja i provlaËenja.

NASTAVNE TEME: BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano, Penjanje po „kosoj” klupi, balvanu, deblu isilaæenje.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataLovci s loptom - elementarna igra2. Pripremni dio sataOpÊe pripremne vjeæbe bez sprava.3. Glavni A dio sataBoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano.Penjanje po „kosoj” klupi boËno i silaæenje niz πvedske ljestve.Glavni B dio sata©tafeta bacanjem lopte o zid - πtafetna igra s pomagalima4. Zavrπni dio sata Stavovi - elementarna igra.

CILJ NASTAVNE JEDINICE: Podizanjem opÊe sposobnosti organizma i usvajanjem novog fonda motoriËkih znanja uËeniciÊe biti pripremljeni za uËinkovito rjeπavanje svakodnevnih motoriËkih zadaÊa iz razliËitihæivotnih situacija.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke• Stimulirati rast i razvoj, poticati razmjernost miπiÊnog i potkoænog masnog tkiva, utjecati naskladan odnos dijelova tijela s teæiπtem na pravilno dræanje.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na razvoj koordinacije.c) Funkcionalne sposobnosti• Poticati rad organa i organskih sustava i time posebno utjecati na poveÊanje funkcija respi-ratornog i krvoæilnog sustava.


17

POLOÆAJ RUKU I NOGU

udæbenik,str. 7.

NASTAVNA JEDINICA:BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezanoPenjanje po „kosoj” klupi, balvanu, deblu i silaæenje

OBRAZOVNA:• pravilno izvoenje kotrljanja i kolutanja te penjanja po „kosoj” klupi• pravilno silaæenje niz πvedske ljestve• poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta• upoznati novu igru.ODGOJNA:• razvijamo pozitivne osobine volje i morala uËenika• razvijamo i usavrπavamo radne navike.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2• lopta• πest strunjaËa• πvedska klupa• πvedske ljestve.


METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:- frontalni oblik rada- paralelno izmjeniËni oblik rada.

TIP SATA: kombinirani tip sata.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATAPozdravLovci s loptom - elementarna igraUËenici se slobodno kreÊu u prostoru za vjeæbanje. Jedan je uËenik „lovac”, ima loptu ioznaËen je vrpcom. Na dani znak poËinje hvatati ostale uËenike gaajuÊi ih loptom, a oni toizbjegavaju neprestanim izmicanjem u predvienom prostoru. Svaki pogoeni uËenik smatrase uhvaÊenim, nakon Ëega on uzima loptu i vrpcu te nastavlja igru kao „lovac”. Igra traje svedok svi uËenici ne budu pogoeni, uhvaÊeni, a pobjednikom se proglaπava onaj tko posljed-nji ostane slobodan.

18



Uporaba udæbenikaU ovom dijelu sata koristit Êemo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2, str. 7., ili plakatom sprikazanim poloæajima ruku i nogu. Uz demonstraciju uËenik Êe, promatrajuÊi sliku, dopuni-ti informaciju uoËavajuÊi detalje koji bi mu mogli promaknuti pri demonstraciji.

Do sada smo uËenicima uvijek opisno govorili kakav poloæaj ruku i nogu moraju zauzeti. Udanaπnjem pripremnom dijelu sata nauËit Êemo ih nazivima svih poloæaja i ubuduÊe Êemo seuvijek njima koristiti. Najprije pokazujemo crteæ i opisujemo ga. Nakon toga slijedi demon-stracija, pa izvoenje vjeæbe.

• PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA1. IzmjeniËni zamasi rukama u zibu - stav spojeni, jednom rukom predruËiti, drugomzaruËiti. Zamahom mijenjati poloæaj ruku kroz poËuËanj.2. Tik-tak - stav „pozor”, priruËiti. Oponaπati sat pokretima glave lijevo-desno.3. KozliÊ se brani rogovima - stav raskoraËni, priruËiti. Spuπtati glavu i izvoditi pokreteprema naprijed.4. Ptice πire i spuπtaju krila - stav „pozor”, priruËiti. Podizati ruke u stranu, pa ih spuπtati uztijelo.5. Branje jabuka - stav spojeni, priruËiti. Podizati ruke iznad glave (kao da beremo jabuke)i spuπtati ih ispred tijela (kao da stavljamo jabuke u koπaru).6. Kazaljka na vagi - stav raskoraËni, priruËiti. Izvoditi pokrete trupom u lijevu pa u desnustranu oponaπajuÊi kazaljku na vagi.7. DrvosjeËa - stav raskoraËni, uzruËiti. Zamahivati rukama iza glave i podizati se na prste,a potom se nagnuti prema naprijed i spuπtati do pretklona.


19

OPIS POLOÆAJA

osno

vni p

oËet

ni po

loæaj

ruku

osno

vni p

oËet

ni po

loæaj

nogu

NAZIV POLOÆAJA

Uspravni stojeÊi poloæaj s opuπtenim rukama pokraj tijela

Uspravni poloæaj tijela s raπirenim rukama u stranu

Uspravni stojeÊi poloæaj s ispruæenim rukama iza tijela

Uspravni stojeÊi poloæaj s podignutim rukama iznad glave, tj. u produæetku tijela

Uspravni stojeÊi poloæaj, pete su sastavljene, a prednji dio stopala je rastavljen

Uspravni stojeÊi poloæaj, stopala su sastavljena

Uspravni stojeÊi poloæaj, noge (stopala) su rastavljena (u πirini ramena)

priruËi

odruËi

zaruËi

uzruËi

„stav pozor”

stav spojeni

stav raskoraËni

8. Udaranje lopte - stav spojeni, odruËiti. Na jednoj nozi stajati, a drugom zamahivati premanaprijed i opuπtenu je vraÊati natrag. Jednako izvoditi i drugom nogom.9. Poskakivanje sa zadacima - stav spojeni, priruËiti. Sunoæni poskoci u mjestu, a na dogo-voreni znak: raznoæiti, pljesnuti rukama po koljenima pa zgrËiti noge.

• GLAVNI A DIO SATABoËno kotrljanje u opruæenom poloæaju i kolut naprijedIspred svake kolone nalaze se dvije strunjaËe postavljene po duæini. Iz poËetnog poloæaja(leæeÊi na prsima) do kraja prve strunjaËe uËenici se boËno kotrljaju u opruæenom poloæaju,a zatim ustanu, isprave se i izvedu kolut naprijed.Obrati pozornost na poloæaj ruku i nogu (ruke su uzruËene, a noge opruæene). Pri izvoenjukoluta naprijed traæi se da se zauzme stojeÊi stav, te da se pomaæe uËenicima koji ga joπ nemogu samostalno izvesti.

Uporaba udæbenika Pri objaπnjavanju pomaæe nam slika iz knjige Bræe, viπe, jaËe 2, str. 7. - poloæaj ruku i str. 8.- pravilno izvoenje koluta naprijed i pomoÊ pri njegovu izvoenju. Jedan uËenik izvodi kolutnaprijed na strunjaËi, drugi kleËi sa strane i pomaæe mu jednom rukom u vratnom dijelu kra-ljeænice, a drugom ga pridræava za natkoljenicu. Predlaæemo da udæbenici cijelo vrijeme buduotvoreni na tim stranicama kao podsjetnik uz radna mjesta.BoËno penjanje po „kosoj” klupi i silaæenje niz πvedske ljestveUËenici se po „kosoj klupi” penju dokorakom, dakle bokom okrenuti prema smjeru kretanja.Zadatak izvode najprije pojedinaËno, a zatim cijela kolona istodobno.PoËetnu visinu „kose” klupe, balvana ili debla treba prilagoditi sposobnostima uËenika, akrajnja je granica 100 cm.Ispod πvedske klupe i uz πvedske ljestve postavljamo strunjaËe. UËenicima koji su nesigurnipri izvoenju vjeæbe mora se pomoÊi. NaËin pruæanja pomoÊi dok hodaju πvedskom klupomprikazan je na str. 8., a silaæenje sa πvedskih ljestvi na str. 9.

Predlaæemo da udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 bude cijelo vrijeme otvoren na podu uz radnomjesto.

• GLAVNI B DIO SATA©tafeta bacanja lopte o zidUËenici su podijeljeni u nekoliko kolona, koje se nalaze iza crte udaljene od zida 3 m. NauËiteljev znak prvi uËenici bacaju loptu o zid, hvataju je i predaju sljedeÊem uËeniku u koloni,koji Ëini to isto, a oni odlaze na zaËelja kolona. To ponavljaju redom sve dok lopta opet nedoe u ruke prvom uËeniku, koji je podiæe uvis. Kolona koja pobijedi, dobiva najviπe bodo-va.

• ZAVR©NI DIO SATA*Napomena: Zavrπni dio sata iskoristit Êemo za utvrivanje znanja o zauzimanju pravilnogosnovnog poloæaja ruku i nogu.

20


Uporaba udæbenika Prije poËetka igre u krugu, uz pomoÊ udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, treba ponoviti kako sezauzima pravilan osnovni poËetni poloæaj ruku i nogu.Stavovi - elementarna igraSvatko zauzima stav po æelji: priruËi, odruËi, zaruËi, stav „pozor”, stav spojeni ili stav rasko-raËni. Sudionik koji se nalazi u sredini kruga izgovara naziv stava, a svi sudionici koji suzauzeli taj stav mijenjaju mjesto. Sudionik koji je ostao bez mjesta (bez svoje oznake lje-pljivom trakom na tlu) proziva.Ako je sudionika previπe, svatko moæe imati svoga kontrolora koji ga pazi, a nakon nekogvremena kontrolori i sudionici mijenjaju mjesta.

Uporaba udæbenikaTJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Predlaæemo da plakat sa stavovima i nakon ovoga sata ostane na zidu dvorane kako bismo sedanim sadræajima mogli vraÊati na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture. U nedostatkuplakata sluæimo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2. UËenike moæemo uputiti da kod kuÊe uzmuknjigu, stanu pred ogledalo i isprobaju pravilno zauzimanje svih osnovnih poËetnih poloæaja.


21


CILJ SATA: Razviti uËenicima svijest o oprezu pri vjeæbanju na satima tjelesne i zdravstvene kulture i uslobodno vrijeme.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA

Uporaba udæbenika UËenici otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 10. i 11., promatraju crteæe i opisuju ih uzvoenje:1. prije vjeæbanja2. za vrijeme vjeæbanja- u dvorani- na πkolskom igraliπtu3. poslije vjeæbanja.

• GLAVNA AKTIVNOST

Uporaba udæbenika Koja je razlika u naËinu vjeæbanja djeËaka i djevojËica iz udæbenika i naËina na koji mivjeæbamo? Objasnite.S obzirom na to da je u priruËniku za uËitelje uz udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1 detaljno raz-motren sat istog sadræaja u idealnim uvjetima, ovdje Êemo se pozabaviti radom u najloπijimuvjetima, tj. pozabavit Êemo se oprezom pri izvoenju nastave tjelesne i zdravstvene kultureu uËionici.©to od navedenog moæemo i mi bez teπkoÊa ostvariti? Na πto moramo paziti pri radu?Rad u skupinama.Svaka skupina ima svoje pitanje i na njega mora dati πto viπe moguÊih pravilnih odgovora.Odgovara se na listovima papira, koji Êe se na kraju sata uvezati i od njih Êe nastati priruËniko ponaπanju i radu u uËionici za trajanja sata tjelesne i zdravstvene kulture.

22


OPREZ PRI TJELESNOM VJEÆBANJU


SAT RAZREDNIKA: Oprez pri tjelesnom vjeæbanju

Na temelju dosadaπnjeg iskustva uËenici Êe bez veÊih poteπkoÊa odgovoriti na postavljenapitanja.1. Kako osposobiti prostor za vjeæbanje? Nacrtaj prostor uËionice kako ga zamiπljaπ.2. Kojim se pomagalima i rekvizitima moæemo koristiti u uËionici? Napiπite abecedni popissvih pomagala i rekvizita koje imate.3. Gdje odlaæemo i Ëuvamo naπa pomagala i rekvizite? Nacrtajte kako biste vi ukrasili naπekutije i koπare.4. Gdje Êemo se odjenuti i odloæiti obuÊu i odjeÊu? Napiπite pet pitanja na koja odgovoremora znati svaki uËenik.5. Na πto moramo paziti pri razmjeπtanju namjeπtaja? Navedi opasnosti koje nam prijete.6. Gdje i kako Êemo se oprati nakon vjeæbanja? Opiπite postupak prikazan u udæbeniku Bræe,viπe, jaËe 2, str. 11.7. Napiπite πto viπe prijedloga za naziv broπure koju Êemo dobiti spajanjem vaπih listova.8. Smislite naslovnu stranicu za naπu broπuru. Nacrtajte prijedloge.

• ZAVR©NA AKTIVNOSTUËenici prikazuju svoje uratke. Uvezujemo listove. (Buπilicom napravimo dvije rupice iuveæemo ih komadiÊem deblje vrpce.)ZajedniËko listanje.Komentiranje ZA i PROTIV.Jeste li zadovoljni naπim danaπnjim uratkom?Æelite li joπ πto dodati?PotiËemo uËenike da kod kuÊe izrade nove stranice ili priloge za naπu broπuru. Broπura seizlaæe u kutiÊu tjelesne i zdravstvene kulture.


23

MJESTO RADA: sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE: Hodanje i trËanje, Viπenje i upiranje.

NASTAVNE TEME: Hodanje po klupi, balvanu s okretom do 180°, Kratkotrajni upor na preËi.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataTrËanje s provlaËenjem.2. Pripremni dio sataOpÊe pripremne vjeæbe s lopticama.3. Glavni A dio sataHodanje po klupi, balvanu s okretom do 180°.Kratkotrajni upor na preËi.Glavni B dio sataPrenoπenje punjenih loptica - elementarna igra4. Zavrπni dio sataRazgovor o satu.

CILJ NASTAVNE JEDINICE: Zadovoljiti potrebe uËenika za kretanjem i razvijati navike zdravog naËina æivota.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke• Utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvoja.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj koordinacije, snage i ravnoteæe.c) Funkcionalne sposobnosti• Poticati rad organa i organskih sustava i time posebno utjecati na poveÊanje funkcija respi-ratornog i krvoæilnog sustava.OBRAZOVNA:• usvojiti pravilan naËin hodanja po klupi s okretom od 180°• poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta.ODGOJNA:• pridonositi razvoju odluËnosti, upornosti i ustrajnosti• njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaæavanja.

24


TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURANASTAVNA JEDINICA:Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°Kratkotrajni upor na preËi

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:- udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2- πvedska klupa- niska greda- loptice krpenjaËe.

METODE RADA:- metoda usmenog izlaganja- metoda demonstracije- metoda postavljanja i rjeπavanja motoriËkih zadaÊa- metoda standardno ponavljajuÊeg vjeæbanja- sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:- frontalni oblik rada- paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA: sat uËenja novih motoriËkih gibanja

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATATrËanje s provlaËenjemUËenici trËe u paru po igraliπtu ili dvorani. Na uËiteljev znak desni u paru stane i zauzmeraskoraËni stav, a lijevi se provlaËi ispod njegovih nogu, ustaje i odlazi na svoje mjesto.Nakon toga nastavljaju trËati do iduÊeg uËiteljeva znaka. Tada se desni provlaËi ispod lijevog.Radi pravilnog optereÊenja, te zadatke treba izvoditi i u hodanju.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S LOPTICAMAOpÊe pripremne vjeæbe s lopticama dostupne su svima bez obzira na uvjete rada. Jednostavnesu za manipulaciju, nisu elastiËne, „æive”, pa ih uËenici za vrijeme vjeæbe mogu nadzirati bezveÊih teπkoÊa. Loptica je teπka 20 dekagrama.UËenici su rasporeeni u Ëetiri vrste. Pazimo na razmak izmeu uËenika.1. Bacanje i hvatanje loptice uz okret - stav spojeni, priruËiti. Loptica je u desnoj ruci. Bacitilopticu uvis desnom rukom, okrenuti se za 180° i uhvatiti je objema rukama.2. Ispuπtanje loptice - stav spojeni, priruËiti. Lopticu dræati ispod brade, podiÊi glavu, lopti-ca pada na tlo.3. Bacanje loptice uvis jednom rukom - stav raskoraËni, priruËiti. Loptica je u desnoj ruci.Baciti lopticu desnom rukom uvis i uhvatiti je objema rukama.4. Lopticom oko tijela - stav spojeni, priruËiti. Loptica je u lijevoj ruci. Premjeπtati lopticu izlijeve ruke u desnu ispred tijela, a iz desne ruke u lijevu iza tijela.5. Podizanje loptice s tla - leæeÊi poloæaj na prsima, uzruËiti. Loptica je na tlu izmeu ruku.Podizati lopticu s tla ispruæenim rukama, a potom je spuπtati.6. Lopticom iznad glave - leæeÊi poloæaj na leima, priruËiti. Loptica je u desnoj ruci.Premjeπtati lopticu ispred glave iz desne ruke u lijevu.7. Bacanje i hvatanje loptice u ËuËnju - stav ËuËeÊi, predruËiti lopticom. Bacati lopticu uvisi hvatati je objema rukama.8. Skakanje s lopticom - stav spojeni, lopticu „dræati” izmeu unutraπnjih strana stopala.Izvoditi sunoæne poskoke s lopticom.


25

• GLAVNI A DIO SATA

Uporaba udæbenikaTraæimo od uËenika da promotre crteæ u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2, str. 10. UoËavamo dauËenici, pomaæuÊi jedni drugima, zajedniËki pripremaju sprave za vjeæbanje kako bi moglizapoËeti raditi. Objaπnjavamo im kako se nose strunjaËe, a kako πvedska klupa (pazimo napravilno dizanje i spuπtanje sprava). Svaka skupina ima zadatak pripremiti jednu spravu ipomagala. Svaki uËenik iz skupine dobiva toËnu uputu πto mora raditi, koju spravu priprema,kamo je treba staviti, kako Êe je nositi i kojim Êe redoslijedom koja skupina iznositi sprave izspremiπta.Kad su pripremili radno mjesto, uËenici stanu u kolonu ispred svojega radnog mjesta i Ëekajudaljnje upute za rad.1. Hodanje po klupi, balvanu s okretom od 180°UËenici su podijeljeni u Ëetiri skupine. Stoje ispred svoje πvedske klupe. Ako nemamo πved-sku klupu, moæemo iskoristiti nisku gredu, a u prirodi balvan. Uz πvedsku klupu postavljenesu strunjaËe kao zaπtita od sluËajnog pada. Uz pomoÊ udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2 objaπnjava-mo uËenicima kako se izvode vjeæbe (Moj katalog onoga πto znam, str. 32.), te kako pravil-no asistiramo uËenicima koji su nesigurni pri izvoenju vjeæbi (»uvajmo jedni druge ipomaæimo si, str. 9.). Otvorene udæbenike ostavimo uz radno mjesto.a) hodanje u normalnom uspravnom poloæaju s okretom do 180°b) hodanje na prstima s okretom do 180°c) hodanje boËno dokorakom s okretom do 180°.Hodati neusiljeno, lako, sa stopalima postavljenim usporedno s pravilnim poloæajem ruku.Osobito paziti na uspravno dræanje tijela. Obratiti pozornost na pomaganje suvjeæbaËu. JedanuËenik hoda po klupi s rukama u odruËenju, a drugi hoda pokraj klupe i dræi bliæu ruku uodruËenju, na koju oslanja ruku uËenika/uËenice koji hoda po klupi.2. Kratkotrajni upor na preËiPreËa mora biti u visini prsiju kako bi uËenici bez poteπkoÊa mogli naskoËiti u upor. IspodpreËe su strunjaËe. Na uËiteljev znak uËenici naskaËu na upor i kratko se zadræe u tom poloæa-ju. Obratiti pozornost na pomoÊ uËenicima koji ne mogu samostalno izvoditi upor. JedanuËenik izvodi kratkotrajni upor na preËi, a drugi stoji sa strane i pridræava ga jednom rukomza nadlakticu, a drugom za podlakticu.Pri objaπnjavanju pomaæe nam crteæ na stranici 8.Predlaæemo da i uz ovo radno mjesto na podu cijelo vrijeme stoji otvoren udæbenik Bræe, viπe,jaËe 2, str. 8.

• GLAVNI B DIO SATAElementarna igra s trËanjem i noπenjem, prenoπenjem loptica.Prenoπenje punjenih lopticaUËenike podijelimo na dvije jednake skupine, koje su udaljene jedna od druge 10-15 m.Ispred svake skupine je krug i u njemu loptice, kojih mora biti viπe nego uËenika u skupini.Na uËiteljev znak uËenici, npr. ekipa A, trËe prema krugu ekipe B i nastoje iz njihova krugaodnijeti u svoj krug πto viπe loptica ili Ëak sve. To Ëine i uËenici ekipe B. Prenoπenje lopticatraje jednu minutu. Pobjednik je ekipa koja je u svoj krug prenijela viπe loptica.

26


• ZAVR©NI DIO SATAPovremeno, ovisno o situaciji, razgovaramo o pozitivnim i negativnim trenucima koji mogupridonijeti veÊem odgojnom utjecaju nastave tjelesne i zdravstvene kulture.

Uporaba udæbenikaTraæimo od uËenika da ponovno otvore udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, stranice 10. i 11., i pro-motre crteæe koji prikazuju uËenike:- prije vjeæbanja- za vjeæbanja- poslije vjeæbanja.Usporeujemo situacije sa slika sa stvarnim stanjem u naπem odjelu.Dogovaramo se o tome πto Êemo promijeniti, popraviti.IzriËemo pohvale tamo gdje su zasluæene.


27

Uporaba udæbenika Za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture uËenici su u gotovo stalnom aktivnom odno-su prema drugim uËenicima u razredu. Prema sadræaju koji izvode, prema spravama, poma-galima i rekvizitima kojima se koriste, njihova se aktivnost odvija u razliËitim prostornim ivremenskim uvjetima. To upuÊuje na zakljuËak kako je potrebno uËiniti sve (prije, za vrijemei nakon nastave) kako bi se njihov rad i aktivnosti odvijali u sigurnim uvjetima.U mjere osiguranja nastavnog procesa ubrajaju se:• zdravstveno-higijenske mjere• preventivne mjere• Ëuvanje• pomaganje.Udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 8. i 9., pomoÊi Êe nam u poduci uËenika II. razreda.Ove stranice moæemo iskoristiti na svakom glavnom A dijelu sata tjelesne i zdravstvene kul-ture gdje su prisutni:• upori - upori na prirodnim i umjetnim preprekama• kolutanje - kolut naprijed• penjanje - penjanje na kosu klupu i πvedske ljestve i silaæenje• skakanje - nagazni skok na poviπenja do 40 cm i saskok• viπenje - kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama• hodanje - hodanje po klupi s okretima do 180°.

Nakon obrade postavljamo na zid plakat ili na podu uz radno mjesto ostavljamo otvorenustranicu udæbenika.Crteæima se koristimo:- na satima uËenja novog motoriËkog gibanja- uz demonstraciju uËenik promatra sliku i tako dopunjava informaciju uoËavajuÊi detaljekoji su mu promaknuli pri promatranju demonstracije- na satima ponavljanja podsjeÊamo uËenike kako se izvodi odreeno motoriËko gibanje. UzpomoÊ crteæa upozoravamo ih na pogreπke pri radu, pomaganju i Ëuvanju- na satima provjeravanja upozoravamo uËenike na motoriËka znanja koja nisu zadovoljava-juÊe svladana i upuÊujemo ih na to da kod kuÊe temeljitije prouËe crteæe.

28


»UVAJMO JEDNI DRUGE I POMAÆIMO SI



SADRÆAJI NASTAVNIH PREDMETA:GLAZBENA KULTURA

• pjevanje: Hoki-poki• sluπanje

PRIRODA I DRU©TVO• glavni dijelovi tijela

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA• vjeæbe jaËanja miπiÊa stopala

MATEMATIKA• zadaci zadani rijeËima

LIKOVNA KULTURA• slikanje• kontrast boja prema boji

HRVATSKI JEZIK• pisanje• samostalno pismeno izraæavanje na zadanu temu.

CILJEVI I ZADACI:SPOZNAJNI:• usvojiti pjevanje napjeva po sluhu• nabrojiti glavne dijelove tijela• razlikovati glavne dijelove tijela i osnovne funkcije tih dijelova tijela• razvijati zdravstveno-higijenske navike• znati prepoznati spuπteno i pravilno stopalo prema otisku• upoznati vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala• zbrajati i oduzimati brojeve do sto• usporeivati brojeve do sto• nacrtati zatvorenu zakrivljenu crtu• upoznati kontrast boje prema boji, razvijati osjetljivost za kontrast, dominaciju i usklaivanje boja• samostalno napisati kraÊi sastavak prema naputku.FUNKCIONALNI:• razvijati sposobnost govorno-pismenog izraæavanja• razvijati umijeÊe sluπanja• poticati usvajanje vjeπtina samostalnog uËenja• razvijati imaginativne sposobnosti


29

MOJASTOPALA


VJEÆBE ZA JA»ANJEMI©I∆A STOPALA


TEMATSKO INTEGRIRANI NASTAVNI DAN S TEMOM NA©E ZDRAVLJE

• razvijati i obogaÊivati emocionalnu dimenziju osobnosti• razvijati sposobnost promatranja• razvijati vjeπtine kooperativnog uËenja• aktivirati stvaralaËke i kreativne sposobnosti uËenika.ODGOJNI:• razvijati suradniËki odnos i meusobno povjerenje• poπtovati i poticati samostalnost, spontanost, originalnost i osobnost• poticati skladan razvoj cjelokupne djetetove osobe• njegovati kulturne navike te navike meusobnog uvaæavanja i poπtovanja• njegovati pravilan odnos prema tijelu.

IZVORI ZNANJA I NASTAVNA POMAGALA:• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2• kazeta ili CD• kazetofon ili CD-player• listiÊi• crni flomaster• veliki bijeli papir• vodene boje• pano.

MOGU∆I TIJEK NASTAVNIH SITUACIJA

1. HOKI-POKIPoËetak nastavnog dana zapoËinjemo pjesmom i plesom Hoki-poki. Priloæen je tekst pjesme:

HOKI-POKITi stavi lijevu nogu naprijed, stavi lijevu nogu van.Ti stavi lijevu nogu naprijed i protresi se ti sad.UËini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli πtos.

Ti stavi lijevu ruku naprijed, stavi lijevu ruku van.Ti stavi lijevu ruku naprijed i protresi se ti sad.UËini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli πtos.

Ti stavi lijevo rame naprijed, stavi lijevo rame van.Ti stavi lijevo rame naprijed i protresi se ti sad.UËini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli πtos.

Ti stavi svoju glavu naprijed, stavi svoju glavu van.Ti stavi svoju glavu naprijed i protresi se ti sad.UËini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli πtos.

Ti stavi cijelog sebe naprijed, stavi cijelog sebe van.Ti stavi cijelog sebe naprijed i protresi se ti sad.UËini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli πtos.

30



31

2. MOJE TIJELOSvojom pjesmom pokazali smo sve glavne dijelove tijela. Ta nastavna situacija uglavnom jesadræajno poznata uËenicima. Znanje je potrebno usustaviti. Kako na zapisivanje ne bismotroπili previπe vremena, pripremit Êemo listiÊe na kojima su nastavni sadræaji djelomiËnonapisani, a dio Êe uËenici sami upisivati. Tako Êemo imati viπe vremena za ostale zanimljivi-je aktivnosti.Glavni dijelovi tijela:- glava - lice � oËi, uπi, nos, usta � mozakostali dijelovi glave: kosa- vrat - povezuje glavu i trup- trup - prednji dio - prsa, trbuh, spolni organi, srce, pluÊa, æeludac, crijeva straænji dio -lea, straænjica- udovi - ruke, noge � prsti, nokti.

DjeËaci i djevojËice razlikuju se prema spolnim organima. Svi dijelovi tijela i svi organi jed-nako su vaæni. Brinemo se o njihovu zdravlju.

Uporaba udæbenika

3. MOJA STOPALAKada imamo problema sa zdravljem, posjeÊujemo lijeËnike, pedijatre ili druge specijaliste.Mi Êemo danas biti specijalisti za svoja stopala. Uzmimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 12.Pogledajmo πto nam prikazuju crteæi. Nacrtani su otisci pravilnog i spuπtenog stopala.

Uporaba udæbenika

4. VJEÆBE ZA JA»ANJE MI©I∆A STOPALA©to trebaju Ëiniti djeca i odrasli koji imaju spuπtena stopala? Trebaju redovito vjeæbati miπiÊestopala. Kako se to radi?UËenici su podijeljeni u devet skupina. Svaka skupina ima svoga: dobavljaËa, glasnogo-vornika, demonstratora, pospremaËa. Uloge se dijele ovisno o tome koliko skupina ima Ëlano-va. Sva potrebna pomagala nalaze se na jednom stolu u kutiÊu tjelesne i zdravstvene kulture:listiÊ s prikazom vjeæbe i njezinim opisom, polica, uæe, platno, kutija.DobavljaË donosi listiÊ i pomagala, ako su potrebni. ZajedniËki se prouËava vjeæba. Nakon 5-10 minuta prekida se samostalan rad skupina. Glasnogovornici skupina opisuju vjeæbu iupuÊuju sve prisutne na to gdje se ona nalazi u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2. Demonstrator,uËenik koji prema uputama neπto pokazuje drugima, izvodi vjeæbu. Nakon zavrπetka svihprikaza, pospremaËi pospremaju pomagala na mjesto odakle su ih uzeli.

Uporaba udæbenika

5. OTISAKSaznali smo kako se izvode vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala. Sada Êemo provjeriti kakva sunaπa stopala. NaËinimo svoj otisak prema uputama iz udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 13., apotom ga usporedimo s otiskom pravilnog i spuπtenog stopala iz udæbenika na str. 12.

6. BROJEVI KAÆU1. NaËinili smo otisak. Pogledajmo crtu kojom smo opcrtali svoje stopalo. Kako se ona zove?»ije je stopalo najkraÊe, a Ëije najduæe?2. Rezultati ispitivanja:Broj uËenika u odjelu: ___Broj uËenika s pravilnim stopalom: ___Broj uËenika sa spuπtenim stopalom: ___3. Smisli matematiËke priËe u kojima Êeπ uporabiti rezultate naπeg istraæivanja.PotiËemo uËenike da smisle πto viπe zadataka usporedbe.U zadacima usporedbe postoje dva skupa predmeta, koje je potrebno usporediti, i treÊi(zamiπljeni) skup, koji je razlika izmeu tih dvaju skupova. Jedan od triju skupova u zadatkuje nepoznat. U svakom sluËaju jedan od dvaju skupova je veÊi, a drugi je manji. Postoji πestvrsta zadataka usporedbe.

7. SAVJET©to biste savjetovali onima koji imaju, a i onima koji nemaju problema sa stopalima?Primjer:Hodaj πto ËeπÊe bos/bosa, osobito po pijesku, πljunku i travnatom terenu.Redovito izvodi vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala.Savjet piπemo na plakat.

8. ©ETNJA PO…Sluπanje glazbe Camille Saint-Saëns - slon; klokani (Iz Karnevala æivotinja)

9. ©ARENI TRAGGlazba nas je bosonoge odvela u πetnju. Na naπa stopala hvataju se razliËite boje. One suodraz naπeg raspoloæenja. Oslikaj svoje stopalo. Izreæemo oslikano stopalo i zalijepimo ga naplakat.

10. STOPALO PRI»APusti svoj otisak neka nam kaæe, neka piπe gdje je sve bilo i πto je osjetilo, Ëulo, vidjelo,doæivjelo.UËenici se stvaralaËki pismeno izraæavaju.Gotovi radovi stavljaju se na tematski pano ili za to predvien veliki plakat.

11. DANAS NAM JE NA NASTAVI BILO…UËenici slobodno iznose svoje dojmove o danaπnjem radu.

Uporaba udæbenikaUËenike sa spuπtenim stopalom i njihove roditelje u individualnom razgovoru potiËemo daπto ËeπÊe uzmu udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 te da prema uputama sa str. 14. i 15. izvode pred-loæene vjeæbe.Predloæene vjeæbe moæemo izvoditi u zavrπnom dijelu sata i sa svim uËenicima na redovitimsatima tjelesne i zdravstvene kulture. I u ovom sluËaju najprije pogledamo crteæe iz udæbeni-ka Bræe, viπe, jaËe 2, opiπemo vjeæbe, demonstriramo ih i tek ih tada izvode svi uËenici.

32


MJESTO RADA: sportsko igraliπte.

NASTAVNE CJELINE: Skakanje, Bacanja i hvatanja.

NASTAVNE TEME: Preskakivanje preko kratke vijaËe, Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataNajbolji koËijaπ - elementarna igra2. Pripremni dio sataOpÊe pripremne vjeæbe s vijaËom.3. Glavni dio A sataPreskakivanje vijaËe jednonoæno s meuposkocima i bez meuposkoka.Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla.Glavni B dio sataKotrljanje lopte rukom - πtafetna igra4. Zavrπni dio sataUdari po prstima - elementarna igra

CILJ SATA: Usavrπavanjem motoriËkih znanja pripremit Êemo uËenike za adekvatno rjeπavanje svako-dnevnih motoriËkih zadaÊa.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke• Stimulirati skladan tjelesni razvoj, poveÊanje miπiÊne mase i smanjenje potkoænog masnogtkiva.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na poveÊanje eksplozivne snage nogu i koor-dinacije.c) Funkcionalne sposobnosti• Poticati funkcije diπnog i krvoæilnog sustava te tako utjecati na razvoj aerobnih sposobnos-ti.OBRAZOVNA:• usvojiti pravilan naËin preskakanja vijaËe te bacanje i hvatanje loptice.


33

PRESKAKIVANJE KRATKE VIJA»E


NASTAVNA JEDINICA:Preskakivanje vijaËe jednonoæno s meuposkocima i bez meuposkokaBacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla

ODGOJNA:• pridonositi razvoju odluËnosti i upornosti• utjecati na pozitivan odnos prema radu i zajedniËkim aktivnostima.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• vijaËe• lopte.


METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• frontalni oblik rada• rad u parovima (utroje, uËetvero…)• paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA: sat ponavljanja.

MOGU∆I TIJEK SATA

Uporaba udæbenikaDonesemo na igraliπte zatvorenu kutiju u kojoj su vijaËe i udæbenici Bræe, viπe, jaËe 2.Pogodi πto je u kutiji - igra»emu sluæi knjiga, a Ëemu vijaËa? Ponovit Êemo u udæbeniku πto sve moramo znati napravitis vijaËom. ZapoËnimo.

• UVODNI DIONajbolji koËijaπ - elementarna igraSvi se uËenici rasporede u parove. Jedan od njih ima „uzde”, vijaËu, koju prebaci svome paruoko pojasa. Tako trËe oko igraliπta ili oko dvorane, ali se ne smiju sudarati s ostalim „zaprega-ma”. Na uËiteljev znak „zaprege” se zaustavljaju, a uËenici mijenjaju uloge te ponovno nas-tavljaju trËati. Koji Êe „koËijaπ” biti najuspjeπniji?

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆A PRIPREMNA VJEÆBA S VIJA»AMA1. Protezanje vijaËom - stav spetni, predruËiti dolje uËetverostruËenom vijaËom. PodizativijaËu iznad glave i πto viπe se uspeti na prste. Pogled za vijaËom. PoËetni poloæaj.2. Vitlanje vijaËom sa strane - stav spetni, odruËiti. UËetverostruËena vijaËa je u desnoj ruci.VijaËom vitlati najprije desnom, a potom lijevom rukom.3. BoËni krugovi vijaËom - stav spojeni, priruËiti. UËetverostruËena vijaËa je u desnoj ruci.Zamahom prema naprijed izvoditi boËne krugove desnom, a potom lijevom rukom. Pogledza vijaËom.4. Podizanje noge vijaËom - stav spojeni, jednom nogom na vijaËi. PriruËiti i dræatiudvostruËenu vijaËu uz tijelo. PovlaËenjem vijaËe i grËenjem ruku podizati vijaËom nogu stla. PoËetni poloæaj, a potom podizati drugu nogu.

34


5. VijaËom preko glave - stav raskoraËni, predruËiti dolje udvostruËenom vijaËom.Podizanjem opruæenih ruku (vijaËa zategnuta) prebaciti vijaËu preko glave iza tijela. Istim jeputem vratiti u poËetni poloæaj.6. Doticanje noænih prstiju vijaËom - stav sjedeÊi, raznoæno. PredruËiti uËetverostruËenomvijaËom. Pretklonom trupa dotaknuti vijaËom prste desne noge, poËetni poloæaj, pa dotaknu-ti prste lijeve noge.7. Otkloni s vijaËom - stav spojeni, uzruËiti uËetverostruËenom vijaËom. Otklon ulijevo iudesno, pogled za vijaËom.8. Preskakivanje preko vijaËe - stav spojeni, predruËiti. UdvostruËena vijaËa je u desnoj ruci.Vitlati vijaËom po tlu od naprijed prema natrag i preskakivati preko nje.

• GLAVNI A DIO SATA

Uporaba udæbenika1. U ovom dijelu sata posluæit Êemo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2, str. 16. i 17., da bismovidjeli kako sve moæemo vjeæbati s vijaËom sami i u druπtvu prijatelja. Promatramo crteæe idemonstriramo: jednonoæno preskakivanje vijaËe, sunoæno preskakivanje s poskocima i beznjih. Preskakivanje kratke vijaËe u kretanju. Obratiti pozornost na poloæaj ruku i rad nogu.Ovisno o broju vijaËa, uËenici su rasporeeni u parove (trojke, Ëetvorke…).Preskoci kratke vijaËe1. Preskakivanje vijaËe jednonoænoUËenici preskakuju vijaËu u mjestu jednonoænim odrazom.2. Preskakivanje vijaËe sunoæno s meuposkocimaUËenici preskakuju vijaËu u mjestu sunoænim odrazom tako da poslije svakog preskoka,dakle neposredno prije sljedeÊeg preskoka, naprave u mjestu jedan meupreskok. 3. Preskakivanje vijaËe sunoænoUËenici preskakuju vijaËu u mjestu sunoænim odrazom.4. Preskakivanje vijaËe u kretanjuUËenici preskakuju vijaËu u kretanju jednonoænim odrazom. Najprije to izvode u polaganomtrËanju, a poslije neπto bræe.

2. Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla. UËenici su podijeljeni u Ëetiri koloneudaljene 1,5 m od zida. Nakon baËene lopte o zid uËenici puπtaju da lopta padne na tlo, potomje hvataju objema rukama i predaju iduÊem vjeæbaËu, a sami odlaze na kraj kolone.Pri bacanju treba paziti da se desna ruka (kod deπnjaka) povlaËi iz ramena, a lijeva je ispredtijela. Snaænim zamahom desne ruke „preko ramena” izvede se izbaËaj, pri Ëemu lijeva idesna noga zamijene svoja mjesta. Pri hvatanju dlanovi uvijek moraju biti okrenuti premaodbijenoj lopti i to tako da palac jedne ruke „ulazi” izmeu kaæiprsta i palca druge ruke poput„paukove mreæe”.

• GLAVNI B DIO SATAKotrljanje lopte rukom - πtafetna igraUËenici su podijeljeni u nekoliko kolona, koje se nalaze iza crte. Svi prvi u koloni imajuloptu, koju na uËiteljev znak kotrljaju rukom, ali tako da ruka gotovo neprestano dodirujeloptu. Kad stignu do odreenog znaka (stalka), uzmu loptu u ruke, trËeÊi je nose natrag ipredaju sljedeÊem uËeniku. Kolona koja prva stigne, osvaja najviπe bodova.


35

• ZAVR©NI DIO SATAUdari po prstima - elementarna igraUËenike podijelimo u nekoliko skupina koje se nalaze u formaciji kruga i dræe vijaËu. U sre-dini svakog kruga nalazi se jedan uËenik, koji obilazi oko kruga i nastoji udarati po prstimabilo kojeg uËenika koji dræi vijaËu. Svaki uËenik prema kojemu je upuÊen udarac spaπava setako da pravodobno ispusti vijaËu. Ako u tome uspije, ponovno uhvati vijaËu, a ako dobijeudarac, mijenja mjesto s uËenikom iz sredine kruga.

Uporaba udæbenikaSLOBODNO VRIJEME

Uputiti uËenike da se ovim aktivnostima, ako nisu sigurni kako se izvode pojedina motoriËkagibanja, mogu baviti i kod kuÊe u slobodno vrijeme prouËavajuÊi crteæe u udæbeniku Bræe,viπe, jaËe 2.

36



KORELACIJA: • tjelesna i zdravstvena kultura i priroda i druπtvo.

NASTAVNA CJELINA: • Naπe tijelo i zdravlje.

NASTAVNA TEMA: • Temelji zdravog æivota.

ZADA∆E NASTAVNE JEDINICE: • Planski i sustavno utjecati na oblikovanje zdravstvenih i kulturnih navika djece. JaËati svi-jest o potrebi organiziranja aktivnosti tijekom dana.

ZADACI NASTAVNE JEDINICE:MATERIJALNI• znati imenovati glavne oblike zdravog naËina æivota (sport, tjelesna aktivnost, svjeæ zrak,sunce, odmor i san)• znati nabrojiti aktivnosti koje se obavljaju tijekom dana i razvrstati ih u radne i zabavne• napraviti raspored svih dnevnih aktivnosti i razvijati potrebu da se pridræavamo toga ras-poreda.FUNKCIONALNI• razvijati naviku aktivnog provoenja slobodnog vremena• utjecati na razvijanje sposobnosti promatranja, opaæanja, usporeivanja i govornog izraæa-vanja pri opisivanju dnevnih aktivnosti• utjecati na oblikovanje zdravstvenih, djelatnih i kulturnih navika.ODGOJNI• osvijestiti vaænost oËuvanja zdravlja zdravim naËinom æivota• motivirati za primjenu zdravog naËina æivota• shvatiti zaπto je potrebno preuzeti dio kuÊnih poslova u obitelji • njegovati samodisciplinu.

UËitelj Êe svoje pripreme napisati prema udæbeniku kojim se koristi.Pokazat Êemo kako se udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 moæe primjereno uklopiti u nastavu dru-goga predmeta, u ovom sluËaju prirode i druπtva.


37

TJELESNO VJEÆBANJE U SLOBODNO VRIJEME


PRIRODA I DRU©TVONASTAVNA JEDINICA:Moj radni dan i slobodno vrijeme

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATAKontrola domaÊe zadaÊe (ako je bila zadana).Razgovor o dnevnim obvezama Ëlanova obitelji u domu i izvan njega.Roditelji imaju svoje obveze, a djeca svoje.

• NAJAVAMoj radni dan i slobodno vrijemeUËitelji sastavljaju plan ploËe prema sadræaju iz udæbenika za nastavu prirode i druπtva.

• NOVI NASTAVNI SADRÆAJRazgovor teËe prema planu ploËe i prilagoen je udæbeniku kojim se uËitelj koristi.

• VJEÆBANJEZadaci prema udæbeniku i vjeæbenici kojom se koriste uËitelji. Npr.:- ©to radiπ ujutro nakon ustajanja (prijepodne, poslijepodne)?- Kako najradije provodiπ slobodno vrijeme? Gdje ga, s kime i kako moæemo provesti?Otvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2.

Uporaba udæbenikaTJELESNO VJEÆBANJE U SLOBODNO VRIJEME, str. 18. i 19.

UËenici po skupinama razmotre sve crteæe.1. Igra kod kuÊe, u dvoriπtu (gumi-gumi, preskakivanje vijaËe, lopta)2. Igra iza/ispred zgrade (πkolica, lopta, role, romobil, frizbi, skejtbord)3. Park (tobogan, penjalice)4. Izlet (πetnja u prirodi, igra u prirodi, trËanje, skakanje).Dramska igra:Pokuπaj uprizorenja svih situacija sa slika.UËenici u pisanke nacrtaju svoju najdraæu aktivnost u slobodno vrijeme.

• PONAVLJANJESamostalno, u sebi, proËita se tekst iz udæbenika.Ponavljanje prema planu ploËe.

• PROVJERAVANJEMoguÊe je odgovoriti na pitanja:1. Koje poslove obavljaπ u svome domu?2. Kojim se igrama najËeπÊe igraπ u prirodi?3. Koliko se tvoja obitelj odmara nedjeljom?4. Zaπto je vaæno baviti se sportom?

DOMA∆A ZADA∆AUz pomoÊ roditelja sastavi svoj raspored dnevnih aktivnosti. Nastoj ga se svakodnevnopridræavati.

38


Dodatni opÊi pojam - razliËitost i jednakovrijednost

TEMELJNI CILJEVI:- usmjeriti pozornost cijelog razreda prema zadanoj temi, tjelesnom vjeæbanju u slobodnovrijeme, kako bi svi uËenici imali osjeÊaj sudjelovanja u zajedniËkom cilju i u zajedniËkojaktivnosti, te kako bi duæe vrijeme zadræali pozornost na zadanim sadræajima, u πkoli i izvannje- postiÊi aktivno sudjelovanje svih uËenika u nastavi- pobuditi i πiriti zanimanje uËenika za teme- poticati proπirivanje znanja, aktivnost i kreativnost- povezivati aktualnu nastavnu cjelinu s novim podruËjima i temama.

• Nulto razdoblje projektaNa satu prirode i druπtva razgovarali smo s uËenicima o svojemu radnom danu i slobodnomvremenu. O tome veÊ puno znamo. Sada odluËujemo o tome πto joπ æelimo saznati. Tijekomrazgovora uËenike usmjeravamo na njihovo slobodno vrijeme, na to kako ga sve mogu isko-ristiti. Naglasak je na tjelesnom vjeæbanju u slobodno vrijeme.

Uporaba udæbenikaOtvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 18. i 19., te ponovno promatramo slike. Zajedno suËenicima sastavljamo popis svih tjelesnih aktivnosti kojima se mogu baviti u slobodno vri-jeme. Aktivnosti piπemo kredom na ploËu, flomasterom na veliki bijeli papir ili, πto jenajpraktiËnije, na samoljepljive listiÊe. Prisjetimo se kojim se tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme bave naπi prijatelji,roditelji, rodbina, svojta, susjedi i drugi. Razmislimo o tome kojim bismo se aktivnostima, sobzirom na kraj u kojemu æivimo, joπ mogli baviti. Kakve nam moguÊnosti pruæaju naπedvoriπte, park, igraliπte, sportska dvorana, gora, planina, potok, rijeka, jezero, more.Nakon πto smo skupili velik broj listiÊa, priËvrstimo ih na pano ili plakat. Izbrojimo ih i zajed-no s uËenicima pokuπamo „urediti” da bi popis bio jasniji. Traæimo od uËenika da pronaukriterije po kojima bi svrstali one aktivnosti koje su po neËemu sliËne. Pronalazimo razliËitekriterije svrstavanja (prema mjestu izvoenja, broju sudionika, vrstama pomagala, prematome tko ih sve moæe koristiti, u koje godiπnje doba i sl.).Predlaæemo kriterij mjesta izvoenja. Za svaku aktivnost odreujemo mjesto najpogodnije zanjezino izvoenje.Pitanjima navodimo uËenike na zakljuËak o razliËitosti tjelesnog vjeæbanja u slobodno vri-jeme i o njegovoj jednakoj vrijednosti. Razgovaramo o pojmu razliËitosti (Po Ëemu se raz-likuju tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme?) i o njihovoj jednakoj vrijednosti (Zaπto sve tje-lesne aktivnosti pozitivno utjeËu na naπe zdravlje?). ©to bi se dogodilo kada djeca ne bivjeæbala i ne bi se igrala?Traæimo i druge primjere razliËitosti uz jednakovrijednost (spolovi i djeca s razliËitim poseb-nim potrebama).


39

PRIJEDLOG RAZREDNOG PROJEKTARazredni projektTemaTjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme

Kad izvrπe sve svoje obveze, djecise Ëesto zna dogoditi da ne znajuπto bi sama sa sobom u slobodnovrijeme. Zajedno s uËenicimapokuπajmo osmisliti projekt sa πtoviπe naËina tjelesnog vjeæbanja uslobodno vrijeme.

• Prvo razdoblje rada na projektuU ovom razdoblju rada na projektu vaæna je suradnja roditelja. Stoga Êemo ih pismeno oba-vijestiti o temi i ciljevima projekta te ih zamoliti za suradnju. Roditelje Êemo zamoliti da uπkolu poπalju razliËita pomagala za tjelesno vjeæbanje, da pomognu svome djetetu u priku-pljanju informacija, omoguÊe mu susret s odreenim osobama ili dolazak do nekog materi-jala. Pozivamo ih da i sami sudjeluju u dijelovima projekta u razredu.Nakon zavrπetka rasprave o razliËitostima i jednakovrijednosti tjelesnog vjeæbanja u slobod-no vrijeme, dogovaramo se o „akciji skupljanja” πto viπe razliËitih pomagala za tjelesnovjeæbanje u slobodno vrijeme.Prikupljamo i razliËite podatke o moguÊnostima raznolikog tjelesnog vjeæbanja u slobodnovrijeme. Neki Êe uËenici intervjuirati svoje prijatelje, Ëlanove obitelji, rodbinu, svojtu, su-sjede i druge njima dostupne zanimljive osobe o tome gdje i kako vjeæbaju, zaπto im se baπtaj naËin vjeæbanja svia, kad bi mogli birati, kakvim bi se spravama i pomagalima najradijesluæili i sl. Skupine se mogu natjecati koja Êe skupiti najviπe razliËitih aktivnosti kojima sedjeca mogu baviti u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru, tko je pronaπao najneobiËniju,najopasniju, najzanimljiviju, najdosadniju, najmirniju, najpokretniju i sl. aktivnost.Nakon tjedan dana, na temelju prikupljenih podataka, razgovaramo o temi. ©to sve znamo onaËinima tjelesnog vjeæbanja u slobodno vrijeme? ©to bismo joπ æeljeli i mogli saznati o tje-lesnom vjeæbanju u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru?Na papir zapisujemo razliËite uËeniËke prijedloge.

• Drugo razdoblje rada na projektuS uËenicima raspravljamo o naËinima na koje moæemo saznati sve πto nas zanima. Kako tomoæemo ispitati, provjeriti? Piπemo na papir sve prijedloge uËenika i nadopunjavamo popissvojim prijedlozima. OmoguÊujemo uËenicima da se prema svojim sklonostima, znanjima isposobnostima opredijele za zadaÊu koju Êe samostalno obaviti. Npr. saznati u kojoj setrgovini mogu nabaviti neka pomagala i po kojoj cijeni, nabaviti prospekte tih pomagala, po-sjetiti univerzalnu sportsku πkolu ili kakav sportski klub te saznati njihov program rada,dovesti u razred pojedince koji na zanimljiv naËin provode svoje slobodno vrijeme i pripremi-ti razgovor s njima, promatrati, intervjuirati, fotografirati djecu u parku, dvoriπtu, igraliπtu isl. dok provode svoje uobiËajene aktivnosti. Odreuju se i zajedniËke aktivnosti i zajedniËkizadaci za rad u razredu.Na temelju zajedniËkog dogovora s uËenicima, izraujemo plan projekta. Aktivnosti kojeplaniramo izvesti u sklopu projekta, unosimo u projektnu mreæu kako bismo neprestanovodili raËuna o povezivanju razliËitih podruËja uËenja u zajedniËku cjelinu.Ovdje iznosimo prijedlog okvirnog plana projekta tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme, kojimoæete mijenjati i nadopunjavati u skladu sa svojim potrebama i prijedlozima svojih uËenika.

HRVATSKI JEZIKSlovnica- imenice i glagoli (prepoznati ih prema crteæu)- abeceda (abecedni popis aktivnosti)Knjiæevnost- poezijaJadranka »unËiÊ-Bandov: E, baπ hoÊu- prozaZvonimir Balog: Prijatelj u invalidskim kolicimaSanja PiliÊ: Jozef- lektira Ratko Zvrko: Grga »varakJeziËno izraæavanje- Ëitanje Josep M. Allue: Velika knjiga igaraSaπa Verdonik Germadnik: Upoznajmo se

40


Norman Koontz, Emma Vanderklift: Kredo podrπke- govorenje - postavljanje pitanja, voenje intervjua, zajedniËko usporeivanje popisakoriπtenja slobodnog vremena, odluËivanje o sliËnosti i razliËitosti- pisanjesastavljanje zajedniËke liste vjeæbi igara za tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijemeopis pomagala, spravapisanje izvjeπtaja o intervjuimapisanje sastava na temu: Pronaπao/ pronaπla sam najneobiËniju, najopasniju, najzanimljiviju,najdosadniju, najmirniju ili najpokretniju aktivnost (biramo samo jednu od ponuenihaktivnosti)- komunikacijski postupci upuÊivanje na sluπanje govora drugoga sluπanje drugoga kao uvjetza razumijevanjenaËini sporazumijevanja (rijeË, zvuk, pokret, dodir, slika)priËanje o osobnom doæivljajupriËanje uz niz slikapostavljanje pitanjapoticanje pitanjima: tko, πto, gdje, kada, zaπto.- πkolska knjiænicasamostalno posuivati knjige potrebne za rad na projektu.

LIKOVNA KULTURA- zajedniËka izrada slikovnice „Tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme na otvorenom pros-toru” kombiniranom tehnikom- crtanje sprava i pomagala- kreiranje praktiËne i moderne odjeÊe i obuÊe za boravak i igru na otvorenom prostoru urazliËitim vremenskim uvjetima

GLAZBENA KULTURAPjevanje - J. LuliÊ: U kolu je sestricaGlazbena igra: U kolu je sestricaBrojalice - ponavljanje nauËenih brojalica kojima se koristimo pri razbrojavanju za razliËiteigreSluπanje - Joseph Haydn: DjeËja simfonija

MATEMATIKA- odreivanje broja razliËitih naËina tjelesnog vjeæbanja u slobodno vrijeme na otvorenomprostoru- zbrajanje bodova prikupljenih u natjecateljskim igrama- crtanje kvadrata za igru „πkolice”- uoËavanje: crtegeometrijska tijelageometrijski likovi u prostoru na spravama i pomagalima

PRIRODA I DRU©TVO- slobodno vrijeme uËenika- individualni posjeti mjestu gdje se moæe promatrati kako se provodi slobodno vrijeme naotvorenom prostoru- skupni posjet


41

TEHNI»KE VJE©TINE:- izrada panoa- fotografiranje- izrada pomagala- opaæanje i biljeæenje opaæanja na terenu.

KREATIVNE VJE©TINE:- primjena tehnike „Oluja ideja”- smiπljanje priËa o tjelesnom vjeæbanju u slobodno vrijeme- smiπljanje zanimljivih naËina vjeæbanja- smiπljanje pomagala za igre- kreiranje moderne i praktiËne odjeÊe za vjeæbanje u slobodno vrijeme na otvorenom pro-storu.

VJE©TINE LOGI»KOG MI©LJENJA:- svrstavanje prema postavljenom kriteriju- pronalaæenje kriterija svrstavanja- pronalaæenje sliËnosti i razlika- zakljuËivanje o utjecajima prema slikama- raπËlamba poteπkoÊa i ugode pri tjelesnom vjeæbanju.

SOCIJALNE VJE©TINE:- rabiti razliËite naËine sporazumijevanja (rijeË, zvuk, pokret, dodir, slika)- odgovarajuÊi naËin komuniciranja s osobama s posebnim potrebama.

• TreÊe razdoblje rada na projektuU ovom razdoblju rada na projektu s uËenicima odgovaramo na pitanje πto smo sve nauËili,saznali i skupili o naËinima tjelesnog vjeæbanja u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru.Postavljamo izloæbu u uËionici.Na panou se izvjese rezultati intervjua o razliËitim naËinima provoenja tjelesnog vjeæbanjau slobodno vrijeme na otvorenom. Izlaæu se Ëlanci, crteæi, slikovnice na zadanu temu.Crteæom i tekstom prikazuju se kreativni rezultati osmiπljavanja novih naËina provoenja slo-bodnog vremena na otvorenom prostoru, potom imena novih aktivnosti, opisi izmiπljenihaktivnosti, nadopune veÊ postojeÊih aktivnosti i pomagala za njih. Na stolovima ili policamaposloæena su prikupljena pomagala. Uz pomagalo je priËvrπÊen listiÊ s njegovim nazivom,crteæom te prijedlogom igara u kojima se to pomagalo koristi. Roditelje pozivamo na sveËanootvorenje naπe izloæbe.Vrhunac rada na projektu je organiziranje „igara bez granica”, u kojima Êe zajedniËki su-djelovati uËitelj/uËiteljica, uËenici i njihovi roditelji.Nakon zavrπetka rada na projektu uËenici procjenjuju svoj rad. Moæemo im dati listiÊe spitanjima.1. Svia li ti se naπ projekt?2. Jesmo li postigli sve πto smo namjeravali?3. Jesmo li u radu primjenjivali dovoljno razliËitih pristupa?4. Jesi li trebao/trebala pomoÊ u radu? »iju?5. Æeliπ li joπ raditi na ovom projektu? ©to?

42


- udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20. i 21.Cilj ovih stranica je:- razviti uËenikovu svijest o potrebi organiziranja svojih aktivnosti- razvijati motivaciju za provoenje aktivnog odmora (zima, proljeÊe, ljeto)- znati imenovati glavne oblike zdravog naËina æivota (sport, tjelesna aktivnost, svjeæ zrak,sunce, odmor, san)- razvijati i znati obrazloæiti zaπto je korisno zdravo ponaπanje (sport, tjelesna aktivnost,svjeæ zrak, sunce, odmor, san).

Uporaba udæbenikaPredlaæemo da ove stranice s uËenicima pregledate i raπËlanite uoËi πkolskog odmora, zim-skog, proljetnog, ljetnog, ili nakon njegova zavrπetka.SliËicama se moæemo koristiti na satima:- prirode i druπtva- hrvatskog jezika- glazbene kulture- likovne kulture- tjelesne i zdravstvene kulture- sata razrednog odjela.Navest Êemo po jednu pripremu vezanu uz svako godiπnje doba, te niz prijedloga za πto boljuiskoristivost ovih stranica.

ZIMSKI ODMORNASTAVNA JEDINICA:Skakanjem dotaknuti granËicu i istresti snijegGaanje grudom nepokretna cilja

MJESTO RADA: πkolsko dvoriπte.

NASTAVNE CJELINE: Skakanje, bacanje.

NASTAVNE TEME: Skakanjem dotaknuti granËice i stresti snijeg, Gaanje grudom nepokretnog cilja: drveta,velike grude, obruËa.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata• TrËanje za najveÊom pahuljom kroz duboki snijeg. 2. Pripremni dio sata• OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava.


43

PRAZNICI SU ZA ODMOR


3. Glavni A dio sata• Skakanjem dotaknuti granËice i stresti snijeg. Gaanje grudom nepokretnih ciljeva: drveta,velike grude, obruËa.Glavni B dio sata• Tko Êe bræe napraviti snjegoviÊa?4. Zavrπni dio sata• Razgovor o satu.

CILJ NASTAVNE JEDINICE: Usvajanjem novog fonda motoriËkih znanja pripremamo uËenike za uËinkovito rjeπavanjesvakodnevnih æivotnih situacija u zimskim uvjetima.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke• Utjecati na smanjenje potkoænog masnog tkiva i poveÊanje miπiÊne mase.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj koordinacije, eksplozivne snage nogu i preciznosti.c) Funkcionalne sposobnosti• Utjecati na intenzivniji rad svih organa i organskih sustava, a poglavito na diπni, krvoæilni iæivËani sustav.OBRAZOVNA:• uËenici stjeËu motoriËka znanja iz nastavnih cjelina skakanja i bacanja na snijegu.ODGOJNA:• njegovanje pozitivnih i zdravstveno-higijenskih navika, te poticanje zajedniπtva priizvrπavanju zadataka.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2• snijeg, granËice, kamenËiÊi, mrkva, stari πeπir.



TIP SATA: sat ponavljanja.

MOGU∆I TIJEK SATA• UVODNI DIO SATA

TrËanje po dubokom snijegu za najveÊom pahuljicom.UËenici slobodno trËe po odreenom prostoru i love pahuljice.

44


• OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVAUËenici stoje u slobodnoj formaciji1. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruËiti. Visoko podignuti desnu nogu i istodobnopljesnuti dlanovima ispod lijeve noge. Potom to izvesti lijevom nogom.2. Voda u uhu - stav spojeni, priruËiti. „Ispirati” uho pokretima glave u lijevu, a potom udesnu stranu.3. Let malih pataka - stav spojeni, odruËiti. IzmjeniËno podizati pa spuπtati lijevo, a zatimdesno rame.4. Let velikih pataka - stav spojeni, odruËiti. IzmjeniËno mahati rukama.5. Zaπtita od sunca - stav spojeni, priruËiti. PodiÊi ruke ispred glave, dlanove okrenuti premavan i „zaπtititi” se od sunca.6. Zvonjenje zvonara - stav raskoraËni, uzruËiti. Izvoditi pokrete rukama i tijelom do pret-klona i ponovno se vratiti u poËetni poloæaj.7. Zamahivanje nogom - stav spetni, odruËiti. Stajati na lijevoj nozi, a desnom bez naporazamahivati ispred lijeve. Zatim to izvoditi lijevom nogom.8. Poskakivanje u ritmu - stav spojeni, priruËiti. Izvoditi sunoæne poskoke „u mjestu” uzadanom ritmu.

• GLAVNI A DIO SATAUËenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Svaka skupina odabire „svoje” stablo u πkolskomdvoriπtu.Skakanjem pokuπavaju dotaknuti granËice i s njih stresti snijeg.Grudom gaaju stablo. Skupina se odmakne deset koraka od stabla. UËenici prave grude igaaju ga. Pazi se na razmjeπtaj uËenika kako ne bi gaali jedni druge.

• GLAVNI B DIO SATAPravljenje snjegoviÊaTko Êe bræe i ljepπe napraviti snjegoviÊa? Skupine se natjeËu koja Êe prije i ljepπe napravitisnjegoviÊa.

Pjesma: SnjegoviÊ (M. Bogliuni)

»uvajmo ga od vruÊine, od vatre i kiπejer kad æarko sunce sine, njega nema viπe.SnjegoviÊu, snjegoviÊu, ti si slika zime,snjegoviÊu, snjegoviÊu, igrajmo se s njime.

• ZAVR©NI DIO SATA

Uporaba udæbenika»iπÊenje snijega s obuÊe i odjeÊe te povratak u uËionicu. Mokre stvari stavljamo na suπenje.©to smo radili na satu tjelesne i zdravstvene kulture? ©to smo joπ mogli?Uskoro nam dolazi zimski odmor. Imenujte glavne oblike zdravog naËina æivota zimi: sport,tjelesna aktivnost, svjeæ zrak, sunce, odmor, san.Otvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20. Kako djeca sa slike provode svoj odmor? KakoÊete vi provesti svoj?Ovo je prilika da uËenike upoznamo s nizom korisnih i praktiËnih savjeta kako se moraju odi-jevati, ponaπati na snijegu, πto smiju, a πto ne smiju raditi; ne smiju jesti snijeg, ne smijuoznojeni sjedati na snijeg, moraju paziti na higijenu klizaliπta, sanjkaliπta, skijaliπta…


45

Uporaba udæbenikaHRVATSKI JEZIKOvu stranicu udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20., moæemo iskoristiti i nakon povratka sazimskog odmora. Kako smo proveli odmor?

PRIRODA I DRU©TVOStranica se moæe iskoristiti i na satu prirode i druπtva kada se obrauje zima: vrijeme, zimskeradosti, oprez na snijegu.

SAT RAZREDNIKAAktivno provoenje zimskog odmora.

LIKOVNA KULTURASlikanje - tonovi akromatskih boja - kolaæ (crni, sivi, bijeli kolaæ papir i novinski papir saslovima) SnjegoviÊ u naπem dvoriπtu.

INTEGRIRANI NASTAVNI DAN1. Glazbena kultura - Hristo Nedjelkov: Pahuljice2. Hrvatski jezik - Jadranka »unËiÊ-Bandov: Pahuljice (igrokaz, dramatizacija)3. Matematika - crte - otvorena, zatvorena zakrivljena crta, izlomljena crta4. Likovna kultura: mobil - pahuljice5. Priroda i druπtvo: zima - vrijeme zimi, promjene u prirodi, zimske radosti6. Tjelesna i zdravstvena kultura - Praznici su za odmor, udæbenik Bræe, viπe, jaËe 27. Igre na snijegu.

46



MJESTO RADA: πkolsko dvoriπte.

NASTAVNE CJELINE: Viπenje i upiranje, Skakanje.

NASTAVNE TEME: Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama, Skok udalj s mjesta.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataKoje jato bræe leti - elementarna igra2. Pripremni dio sataOpÊe pripremne vjeæbe u parovima.3. Glavni A dio sataKratkotrajni vis na grani drveta.Skok udalj s jednog ruba „potoka” na drugi.Glavni B dio sataIgra otkrivanja - terenska igra4. Zavrπni dio sata Razgovor o satu.

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Stjecanje znanja o Ëiniteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda, razvijanje pravilnihstavova o zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za Ëuvanje i unapreivanje zdravlja.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke • Stimulirati skladan tjelesni razvoj uËenika te utjecati na smanjenje potkoænog masnog tkivai poveÊanje miπiÊne mase.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj eksplozivne snage nogu i na koordinaciju.c) Funkcionalne sposobnosti• Utjecati na poveÊanje funkcija respiratornog i krvoæilnog sustava radi uspostave balansaizmeu dopreme i potroπnje energije.OBRAZOVNA:• stjecati znanja o moguÊnosti viπenja na razliËitim spravama (penjalicama, granama drveÊa) • ponoviti skok udalj s mjesta• nauËiti πto su to terenske igre i kako ih provoditi u slobodno vrijeme.ODGOJNA:• utjecati na odvaænost, upornost te na pravilan odnos prema okoliπu.


47

PROLJETNI ODMORNASTAVNA JEDINICA:Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekamaSkok s jednog ruba „potoka” na drugi

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2• penjalice, grane drveÊa.



TIP SATA: kombinirani tip sata.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATAKoje „jato” bræe leti?UËenike podijelimo na dvije skupine, „jata”, koja se nalaze na crti, „æici”. Na dani znak„ptice” slobodno trËe u jatu u omeenom prostoru, a na uËiteljevo: „Ptice na æicu!” svako„jato” nastoji πto prije „doletjeti” na svoje mjesto i stati na „æicu”.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE U PAROVIMAOpÊe pripremne vjeæbe u parovima vrlo su korisne i uËenici ih rado izvode. Radi njihovapravilnog izvoenja, njihove uËinkovitosti i preventive, potrebno je pri sastavljanju parovapaziti na to da suvjeæbaËi budu podjednako visoki, teπki i tjelesno razvijeni. U pravilu djeËacitrebaju vjeæbati s djeËacima, a djevojËice s djevojËicama. UËitelj mora uzeti u obzir i brojponavljanja pojedine vjeæbe, πto ponajprije ovisi od teæini vjeæbe i poloæaja uËenika za vri-jeme izvoenja vjeæbi.1. »uËanj u dvoje - stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke upredruËenju. Prelaze u ËuËanj i vraÊaju se u poËetni poloæaj.2. Gledanje preko ramena - stav pozor, leima su okrenuti jedan prema drugome. Istodobnimokretanjem glave jednoga u desnu, drugoga u lijevu stranu, gledaju se preko ramena.3. Oponaπanje suvjeæbaËa - stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome. Prvi izvo-di odreene pokrete glavom, a drugi ga prati pogledom i oponaπa. Potom mijenjaju uloge.4. Piljenje drva - stav raskoraËni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za rukeu predruËenju. IzmjeniËnim povlaËenjem i opruæanjem ruku oponaπaju piljenje drva.5. Potiskivanje dlanova - stav raskoraËni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe seza ruke u odruËenju. Jedan potiskuje dlanove dolje, a drugi gore. Zatim mijenjaju uloge.6. Vaga u paru - stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke upredruËenju. Jedan prelazi u pretklon i istodobno podiæe nogu (vagu), a drugi ga pridræava.Mijenjaju uloge.7. Otklon u paru - stav spojeni, leima su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke uuzruËenju. Izvode otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama.8. „Polka” - stav spojeni, bokom su jedan do drugoga i dræe se jednom rukom ispod lakta.Izvode poskoke u krugu, ulijevo na desnoj nozi, a udesno na lijevoj.

48


• GLAVNI A DIO SATA1. Skok udalj s mjesta: S jednog ruba „potoka” na drugi.UËenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Na livadi postavimo ispred svake skupine dvijegranËice koje oznaËavaju „potok”. Potok se preskaËe skokom udalj s mjesta.2. UËenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Svaka skupina ima „svoje” stablo u πkolskomdvoriπtu i granu koja se moæe dohvatiti. Zadatak moraju obaviti kratkotrajnim prelaæenjem,odnosno zadræavanjem u slobodnom visu.Visimo kao pauk - na grani uËenici vise tako da se objema rukama dræe za granu, a prstimaraπirenih nogu dodiruju tlo.

• GLAVNI B DIO SATANakon πto su svi uËenici isprobali vis, okupimo ih u krug i objasnimo πto su terenske igre (onekoje se provode u prirodi), te da Êemo danas nauËiti jednu takvu igru.Igra otkrivanja - Svi igraËi podijeljeni su u dvije skupine. Jedni su tragaËi, a drugi skrivajupredmete. Prethodno se odredi prostor u kojem Êe predmeti biti skriveni, te skupina zaduæe-na za to odlazi. Nakon njezina povratka kreÊu tragaËi i traæe skrivene predmete. Dovoljno jeda predmeti budu skriveni i po drveÊu i da budu maskirani priruËnim materijalom. Pobjeujeskupina koja otkrije viπe predmeta. Uloge skupina se mijenjaju.


Uporaba udæbenikaPovratak u uËionicuUzimamo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2. UËenici su u krugu. Razgovaramo o proteklom satu.©to smo sve radili? Koje vjeæbe, igre? Kakvim smo se sve pomagalima sluæili? Gdje smopronaπli pomagala? ©to bismo joπ mogli iskoristiti na iduÊim satima? ©to moæete iskoristitiza igru u slobodno vrijeme?Otvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20. ©to rade djeca na slici (terenske igre, πetnja uprirodi, voænja biciklom…)? Prisjetimo se glavnih oblika zdravog naËina æivota (sport, tje-lesna aktivnost, svjeæ zrak, sunce, odmor, san). Obavjeπtavamo uËenike kada zapoËinje prol-jetni odmor te koliko Êe trajati. Sugeriramo im da odmor provedu aktivno, s puno kretanja iigre na otvorenom.

Uporaba udæbenikaPRIRODA I DRU©TVO

Naπe tijelo i zdravlje - pravilna izmjena rada i odmoraKultura æivotaRazvijati vjeπtinu zaπtite od poæaraOsnovna prirodno-zemljopisna obiljeæja zaviËajaIzgled krajolika i najËeπÊe biljke i æivotinjeSnalaæenje u prostoruImenovanje glavnih strana svijeta, orijentacija prema suncu sa stalnog stajaliπta

SAT RAZREDNOG ODJELAPriprema za izvanuËioniËku nastavu (proljeÊe, snalaæenje u prostoru) ili kao priprema zacjelodnevni izlet.


49


Neka pitanja koja nam „nudi” slika iz udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20.:1. Koje je godiπnje doba prikazano na slici? Po Ëemu to zakljuËujemo (zelenilo - proljeÊe,naËin odijevanja)?2. ©to znamo o vremenu u proljeÊe, promjenama na biljkama i æivotinjama?3. Prepoznajemo li vazdazeleno i listopadno drveÊe na slici? Gdje je vjeverica (ona je nalistopadnom drvetu, u daljini je vazdazeleno drveÊe)?4. Navedite najËeπÊe opasnosti u πumi i objasnite mjere opreza i zaπtite(ne smijemo sami brati πumske plodove jer ima otrovnih πumskih plodova, moramo se zaπtiti-ti od krpelja, komaraca i ostalih insekata, nikada u πumi ne smijemo paliti vatru).5. ©to radi djeËak (prvi plan)? (Traæi prijatelje, promatra krajolik.)6. Kako je obuven i odjeven djeËak? ©to ima priËvrπÊeno na ruksaku?(»vrste planinarske cipele koje Ëvrsto dræe nogu, dokoljenice, bermude, koπulju - zaπtita odgrmlja, oπtrih trava, krpelja i dr.)- »uturica za vodu. Pijemo kratkim gutljajima.- Porcije za hranu. Nakon zavrπetka jela odmoriπte ostaviti kakvo smo ga zatekli, bez ostata-ka hrane, papiriÊa…- Ne paliti vatru u πumi, ne bacati upaljene πibice i opuπke. Postoji velika opasnost da iza-zovemo poæar.7. Kako Êemo se odjenuti i obuti za izlet (terensku nastavu), πto Êemo staviti u svoje ruksakeza jelo i piÊe? O Ëemu moramo voditi raËuna?8. Zaπto djeËak u ruci dræi πtap? PomoÊ pri hodu po neravnu terenu.9. Kako πtap moæe pomoÊi u orijentaciji prema stranama svijeta? Kako pomaæe sunce?Jutro - sunce izlazi, nisko je na svodu. Na toj se strani nalazi istok, sjena je okrenuta nasuprotnu stranu od sunca, na zapad.Podne - sjena je najkraÊa i okrenuta je prema sjeveru, suprotno od sunca, koje je na jugu.10. ©to rade djeËak i djevojËica? Skrili su se svome prijatelju. Igraju se skrivaËa.11. Kojim se prijevoznim sredstvom koristi mladiÊ sa slike? ©to mislite, kako se on osjeÊa?Uzbrdica, napor, bol u nogama, zadovoljstvo πto uspjeπno svladava brijeg…12. Prisjetimo se prometnih znakova za bicikliste.13. Kako se zovu igre koje se igraju u prirodi? Terenske igre.VeÊ i boravak na svjeæem zraku i suncu povoljno utjeËe na zdravlje uËenika. Navike kojedjeca stjeËu na terenu postaju trajne.

50


PROGRAMSKO PODRU»JE:JeziËno podruËje

VRSTA PROGRAMSKOG PORDRU»JAKomunikacijski postupci

VRSTA NASTAVNOG SATA:- ponavljanje i vjeæbanje.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI RADA:- frontalni- individualni- u parovima- rad u skupinama.

NASTAVNE METODE:- usmeno izlaganje- razgovor- demonstracije- Ëitanje i rad s tekstom- pisanje- praktiËni radovi.

IZVOR ZA IZRADU PRIPRAVE:- udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2- fotografije s ljetovanja.

KORELACIJE:- priroda i druπtvo: ljeto- tjelesna i zdravstvena kultura: aktivan ljetni odmor- glazbena kultura.

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Osposobiti i uputiti uËenika na sluπanje govora drugoga, uz pomoÊ slika priËati o osobnomdoæivljaju.

ZADACISPOZNAJNI:- usvojiti osnovna znanja o procesu usmenog izraæavanja na temelju pozornog promatranja- naËiniti plan promatranja i opisivanja motiva iz neposredne stvarnosti- pravilno konstruirati reËenice, te pravilno izgovarati rijeËi i glasove- spoznati uporabnu, znaËenjsku svrhu rijeËi i reËenica pri sporazumijevanju- imenovati i izricati dogaaje, doæivljaje i dojmove o promatranome- bogatiti uËeniËki fond rijeËi.


51

LJETNI ODMORHRVATSKI JEZIK U KORELACIJI S TJELESNOM I ZDRAVSTVENOM KULTUROM

NASTAVNA JEDINICA:Pripovijedanje prema slici

FUNKCIONALNI:- razvijati sposobnost selektivne percepcije- razvijati sposobnost zapaæanja i imenovanja elemenata promatranoga motiva- smjeπtati opisivani dogaaj s obzirom na prostor i vrijeme- poticati sposobnost komuniciranja u tvorbi novih rijeËi i izraza- njegovati pravilan izgovor glasova- razvijati miπljenje, logiËko zakljuËivanje i generaliziranje.ODGOJNI:- poticati usmenu komunikaciju, te komunikacijsku komponentu u svakodnevnim priopÊaj-nim situacijama.

MOGU∆I TIJEK SATA

• PripravaUËenici su od kuÊe donijeli fotografije sa svojih proπlih ljetovanja. PrisjeÊamo se lijepihtrenutaka s fotografija i te sretne trenutke dijelimo s prijateljima.

• Najava zadaÊe sataNajavljujemo uËenicima da Êemo promotriti jednu sliku. Zatim Êemo izricati uoËeno sa πtoviπe pojedinosti.

• Samostalno promatranje i zapaæanje

Uporaba udæbenikaUËenici otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 21.Usmeno individualno opisujemo dio po dio slike.Imenujemo i opisujemo osobe, predmete, okoliπ. Nastojimo zapaziti zbivanja. Promatramoboje na crteæu, raspoloæenje djece s crteæa te odreujemo ugoaj cjeline.

• ZajedniËko promatranje i sastavljanje planaVoenim promatranjem stvaramo plan priËanja.Biljeæimo na ploËu.LJETNI ODMOR1. ©to prikazuje slika, koje dogaaje?2. Imenujmo i opiπimo najvaænije osobe i predmete.3. Imenujmo sporedne likove i predmete.4. Promotrimo i opiπimo okoliπ.

• Usmeno izricanje zapaæanja prema planuUz pomoÊ plana uËenici dragovoljci ponovno opisuju crteæ nastojeÊi se pridræavati posto-jeÊeg plana.

• Usporedba i prosudba izraæavanjaZajedniËki analiziramo izreËeno. Zapaæamo sliËnosti i razlike. ZakljuËujemo da je tema slikeaktivno provoenje ljetnog odmora, da se kao likovi javljaju djeca koja se bave razliËitimaktivnostima: sunËanjem, ronjenjem, graenjem, loptanjem, letom padobranom…Na slici su prikazani i neki stanovnici mora, te mediteransko raslinje.Pogledajmo djecu sa slike na stranici 22. Kako se pripremaju za boravak na plaæi? (Pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture.)

52


MJESTO RADA: πkolsko igraliπte.

NASTAVNE CJELINE: Bacanje, hvatanje i gaanje, Skakanje.

NASTAVNE TEME: Bacanje loptice udalj iz kretanja, Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataÆeljezniËka postaja - elementarna igra2. Pripremni dio sataOpÊe pripreme vjeæbe bez sprava.3. Glavni A dio sataBacanje loptice iz kretanja.Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge.Glavni B dio sataRibolov - elementarna igra4. Zavrπni dio sataJa vidim πto ti ne vidiπ

CILJ NASTAVNE JEDINICE: Stvoriti kod uËenika Ëvrste navike zdravog naËina æivljenja koristeÊi se tjelesnom izdravstvenom kulturom, prirodnim i drugim Ëimbenicima.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke• Stimulirati skladan tjelesni razvoj uËenika, poveÊavati miπiÊnu masu i reducirati potkoænomasno tkivo.b) MotoriËke sposobnosti• Utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na eksplozivnu snagu nogu i koordinaciju.c) Funkcionalne sposobnosti• Utjecati na poveÊanje funkcija krvoæilnog sustava, rada srca i pluÊa te ælijezda za regulacijufizioloπkih procesa za vrijeme napora i odmora.OBRAZOVNA:• usavrπiti pravilno bacanje loptice i skok uvis.ODGOJNA:• razvijati pozitivne osobine volje, moral uËenika i radne navike.


53

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURANASTAVNA JEDINICA:Bacanje loptice udalj iz kretanjaSkok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2• loptice• uæe• stalak.



TIP SATA:sat ponavljanja

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATAPutujemo vlakom prema moru - elementarna igraÆeljezniËka postajaUËenici su podijeljeni u Ëetiri jednake kolone tako da svaka kolona „vlak” stoji u jednom kutudvorane, odnosno na „æeljezniËkoj postaji”. Uz prikladnu glazbu ili na uËiteljev ritam uda-raljkama, svi „vlakovi” krenu iz svojih „postaja” i kreÊu se u zadanom ritmu. Nakon stanke„vlakovi” se opet vraÊaju u svoje „postaje”.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVAFormacija polukrugStigli smo na more i poskakujemo od veselja.1. Hvatanje visoke grane - stav spojeni, uzruËiti. Visokim podizanjem na prste nastojatirukama uhvatiti „visoku granu”.Pripremamo se za plivanje.2. Disanje kao pri plivanju kraulom - stav raskoraËni, pretklon, uzruËiti. Izvoditi pokreteglavom kao pri disanju u plivanju kraulom, lijevo-desno.3. Disanje kao pri prsnom plivanju - stav raskoraËni, pretklon, uzruËiti. Izvoditi pokreteglavom kao pri disanju u prsnom plivanju, gore-dolje.Plivamo u moru.4. Prsno plivanje - stav raskoraËni, uzruËiti. U pretklonu izvoditi pokrete rukama kao uprsnom plivanju.5. Plivanje kraulom - stav raskoraËni, uzruËiti. U pretklonu izvoditi pokrete rukama kao uplivanju kraulom.Vrijeme nam se pokvarilo. Zapuhala je bura.6. Puhanje bure i savijanje drveÊa - stav raskoraËni, uzruËiti. Izvoditi pokrete rukama itrupom najprije lijevo-desno, a potom naprijed-natrag.Nakon bure more je hladno, pa smo se odluËili za veslanje.

54


7. Veslanje - stav sjedeÊi, noge zgrËene, predruËiti. Istodobno opruæati noge i grËiti ruke -„veslati”.Poslije veslanja πetamo se uz obalu.8. Udaranje nogama po vodi - stav spetni, odruËiti. Najprije „udarati” ispred sebe po „vodi”lijevom nogom, a potom desnom.Pijesak nam se zalijepio za noge9. Otresanje pijeska s nogu - stav spetni, priruËiti. Poskakivati Ëas na jednoj Ëas na drugojnozi, pri Ëemu se svaki put izvodi nekoliko brzih pokreta.

• GLAVNI A DIO SATA1. Bacanje loptica iz kretanjaUËenici su podijeljeni u dvije vrste, koje su jedna od druge udaljene 24 m (duljinakoπarkaπkog igraliπta).Udaljenost je velika kako se ne bi dogodile ozljede - pogoci lopticom suvjeæbaËa.Vrste su smjeπtene 3-5 koraka iza crte bacanja. Jedna vrsta baca drugoj lopticu iz kretanja(prvi iz prve vrste baca lopticu prvome iz druge vrste itd.) na uËiteljev znak, najprije desnom,a zatim lijevom rukom. Pazimo na pravilan izbaËaj loptice.2. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne nogeUËenici su podijeljeni u Ëetiri skupine. Na uËiteljev znak, prvi iz svake skupine izvodi skokuvis sa zaletom.Skok uvis za zaletom od oznaËenih crtaNa tlu povuËemo tri crte, koje su od konopca udaljene 2 m, 3 m i 4 m.a) UËenici nakon zaleta skaËu s crte udaljene od konopca 2 m, 3 m i 4 m. Visina konopca uvi-jek je ista.b) S poveÊanjem visine konopca poveÊava se i duæina zaleta, tako da konopac visok 30 cmpreskaËu s crte udaljene od konopca 2 m, 40 cm s crte udaljene 3 m, 50 cm s crte udaljene odkonopca 4 m.c) Visina konopca je 50 cm. Svaki uËenik uzima zalet sa crte koja mu omoguÊuje da preskoËizadanu visinu. Bolji odraz imaju oni uËenici koji zadanu visinu preskoËe s manje udaljenosti.Neπto veÊu pozornost obratit Êemo zaletu, pa tako i odrazu s lijeve ili desne noge. To ÊemopostiÊi tako da zalet izvodimo iz odreenog mjesta, odnosno s odreenim brojem koraka, aodraz lijevom ili desnom nogom.

• GLAVNI B DIO SATAOkuπat Êemo se i u ribolovu.Elementarna igra s trËanjem - ribolovSve uËenike podijelimo u dvije jednake vrste; jedna je na jednoj strani igraliπta, a druga nadrugoj. U sredini su dva uËenika, odnosno „ribara”, koja se dræe za ruke. Na svaki uËiteljevznak vrste, odnosno „ribe”, moraju promijeniti mjesta, pri Ëemu ih ribari nastoje uhvatiti.Uspiju li u tome, svaka uhvaÊena „riba” postaje „ribar” i nastavlja hvatati sa starim „ribari-ma”, dakle u trojkama. Kada trojka uhvati prvu „ribu”, sastavi se novi par. Svaki novi par„ribara” u jednom hvatanju smije uhvatiti samo jednu „ribu”. Igra se ponavlja redom do kraja.Pobjednik je posljednja uhvaÊena „riba”.


Uporaba udæbenikaJa vidim πto ti ne vidiπ - elementarna igra UËenici otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 22. Jednu minutu promatraju crteæ.Voditelj zapoËinje igru: „Ja vidim πto ti ne vidiπ, a to je u obliku pravokutnika od frotira”.Dijete koje pogodi nastavlja igru. Ovom igrom opiπemo svu opremu potrebnu za plivanje.


55

CILJ SATA: Provjeriti koliko nam uËenika u razrednom odjelu zna plivati, uputiti ih na sportskupoËetnicu, pokuπati preko uËenika uspostaviti suradnju s roditeljima, motivirati ih dapomognu djeci kako bi svladala vjeπtinu plivanja zajedniËkim odlaskom na bazen, rijeku,jezero ili more, odnosno ukljuËenjem u πkolu plivanja.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNA AKTIVNOST„More-brijeg” - igraSvi su uËenici u jednoj vrsti. Ispred njih je crta. To mjesto oznaËava „brijeg”, a s druge stranecrte je „more”. UËitelj se nalazi u nastavku vrste i na njegov uzvik: „More!” svi uËenici mora-ju brzo preskoËiti crtu i naÊi se u „moru”. UËitelj daje razliËite zapovijedi, a uËenici morajudobro sluπati i paziti trebaju li biti na „brijegu” ili u „moru”. Pobjednik je uËenik koji posljed-nji ostane u igri.

• GLAVNA AKTIVNOSTNajavljujemo uËenicima anketu: obavjeπtavamo ih kako je cilj te ankete saznati πto viπe onjima i njihovim iskustvima s vodom i u vodi.Odgovore treba prihvatiti kao vjerodostojne, ali ne smijemo smetnuti s uma da je ipak rijeË osubjektivnoj procjeni, osobito kad su posrijedi odgovori vezani uz znanje plivanja.

Uporaba udæbenikaZajedniËko listanje udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 22. -26., te objaπnjavanje svih sliËica.Izvoenje vjeæbi na suhom.

• ZAVR©NA AKTIVNOSTTamo gdje postoje organizirane πkole plivanja, djeci koja su se izjasnila kao neplivaËi daje sepoticajno pismo za roditelje. Pismom sugeriramo roditeljima da svoju djecu ukljuËe u πkoluplivanja.

56


SPORTSKAPO»ETNICA

udæbenik,str. 22., 23., 24., 25. i 26.

SAT RAZREDNIKAPLIVA»KA PO»ETNICA

Uporaba udæbenikaPotiËemo djecu da, prije odlaska na bazen, rijeku, jezero, more, zajedno s roditeljima prelis-taju stranice udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2 kako bi se upoznali s naËinima poduke plivanja, teda bi otklonili eventualne nedoumice ili opasnosti i postigli veÊu efikasnost pri radu.Tamo gdje je moguÊe uËitelj se dogovara s uËenicima o zajedniËkom odlasku na bazen, potok,rijeku, jezero, more.*Napomena uËitelju koji ima moguÊnost za izvoenje sata tjelesne i zdravstvene kulture uzvodu i u vodi.HoÊete li se u svom radu ograniËiti samo na igru u vodi ili Êete ponuditi i obuku neplivaËima,ovisi o vaπim uvjetima rada i educiranosti, dakle o vaπem teorijskom i praktiËnom znanju pli-vanja.

PrilogANKETA - UPITNIKInformacije o iskustvima djeteta s vodomIme i prezime:Godina roenja:1. Voliπ li se umivati? DA NE2. Voliπ li se tuπirati, kupati u kadi? DA NE3. Jesi li se kupao/kupala u prirodnim (more, jezero, rijeka) ili standardnim kupaliπtima (bazen)? DA NE4. Voliπ li boraviti u vodi? DA NE5. Plaπiπ li se vode? DA NE6. Voliπ li u vodi boraviti sam/a? DA NE7. Ponaπaπ li se u vodi slobodno? DA NE8. Jesi li uËio/uËila plivati? DA NE9. Tko te je uËio plivati: otac, majka, brat, sestra, uËitelj plivanja, odgojitelj (treba podcrtati)? DA NE10. Jesi li nauËio/nauËila plivati? DA NE11. Koliko metara moæeπ preplivati: 5 m, 10 m, 15 m, 20 m, 25 m i viπe (treba zaokruæiti)? DA NE12. Zna li plivati otac? DA NE13. Zna li plivati majka? DA NE


57


CILJ SATA: Saznati kako su romobili izgledali nekada, upoznati se s moguÊnostima novih modernihromobila, organizirati poligon spretnosti u voænji romobilom.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNA AKTIVNOST1. Pozvali smo u goste neËijeg djeda, baku ili osobu koja æeli pripovijedati o tome kako sevozila romobilom u djetinjstvu. Bilo bi idealno kad bi sa sobom donijela stari drveni romo-bil. U nedostatku romobila, moæemo naËiniti njegov crteæ na ploËi ili plakatu.2. Igra predstavljanja„Ja sam Dora, a ovo je moja najbolja prijateljica Klara. Ja sam Klara, a ovo je…” Izredaju sesvi uËenici predstavljajuÊi se naπemu gostu. On se predstavlja uËenicima.3. Promatramo i opisujemo stari romobil.Gost nam priËa o svojoj mladosti i o voænji romobilom (gdje, kako, u Ëijem druπtvu).

• GLAVNA AKTIVNOST1. Pokraj starog postavljamo novi, moderni romobil.UoËavamo sliËnosti i razlike.

Uporaba udæbenika2. Kako moæemo voziti romobil?Uzimamo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 27., i promatramo slike. Opisujemo ih po redu.„Vozimo” romobil u uËionici. Pokretima doËaravamo voænju na zadani naËin. Gost nampomaæe.1. slika - odraæavamo se „boljom” nogom (dræi smjer kretanja!).2. slika - poslije nekoliko odraza stajemo na romobil i odraznom nogom. Voziti do zaustavl-janja romobila.3. slika - poslije nekoliko odraza lijevom nogom, stati na romobil, a zatim se odraziti desnomnogom i tako naizmjeniËno.4. slika - nakon nekoliko odraza stati na romobil i odraznom nogom, a u voænji se dræati zaupravljaË samo jednom rukom.5. slika - stati na romobil i odraznom nogom, napraviti „vagu” i u tom poloæaju voziti dozaustavljanja romobila.6. slika - stati i odraznom nogom na romobil i voziti se ispod „vrata”.

• ZAVR©NA AKTIVNOSTPitamo uËenike πto od navedenog veÊ mogu izvesti svojim romobilom. PotiËemo ih na surad-niËko uËenje u slobodno vrijeme. Sami se dogovaraju o tome tko Êe se s kime, kada i gdjesastati (uz prethodnu suglasnost roditelja) kako bi jedni drugima pomogli u svladavanju

58


VOÆNJA ROMOBILOM

udæbenik,str. 27.

SAT RAZREDNOG ODJELA:Naπe omiljeno prijevozno sredstvo

tehnike voænje romobila.Zahvaljujemo gostu na posjetu.Pjesma po izboru gosta za kraj sata.Nakon tjedan dana (u sklopu natjecanja za dan πkole, dan sporta, zavrπetka πkolske godine isl.) moæemo organizirati poligon spretnosti voænje romobilom.Mjesto izvoenja poligona: πkolsko igraliπte.Duæina staze: 30 metara.Pomagala: romobil, prepreke, πtoperica.

Zadaci na poligonu:1. Odraæavamo se desnom nogom2. ©iroki slalom (stalci su meusobno udaljeni 4 metra)3. Stajemo i odraznom nogom na romobil4. Uski slalom (stalci su meusobno udaljeni 1,5 m). Odraæavamo se lijevom nogom5. Dræimo upravljaË samo jednom rukom6. Nosimo romobil preko πvedske klupe7. Odgurnemo se. Stanemo na romobil odraznom nogom. Napravimo „vagu” i u tom poloæa-ju prolazimo kroz cilj.


59

Kako se sluæimo katalogom znanja, potanko je opisano u priruËniku „Bræe, viπe, jaËe 1”.Prisjetimo se u kojim se sve situacijama sluæimo slikama iz kataloga znanja.1. Pri uËenju novih motoriËkih gibanja2. Pri ponavljanju motoriËkih gibanja3. Pri provjeri motoriËkih znanja.Na satu provjere nauËenih motoriËkih znanja uËenike moramo upoznati s naËinom ocjenji-vanja.- odliËan - uËenik izvodi motoriËko znanje pravilno- vrlo dobar - rijeË je o malim pogreπkama- dobar - rijeË je o veÊim pogreπkama- dovoljan - rijeË je o velikim pogreπkama- nedovoljan - uËenik ne moæe izvesti motoriËko znanje ni u jednom obliku, dakle ni uzpomoÊ

Uporaba udæbenika1. UpuÊujemo uËenike da i kod kuÊe prouËe katalog i sami procijene svoja znanja.2. Kad su dobro prouËili katalog znanja, od uËenika moæemo zatraæiti da nam sastave kviz(pitanja i Ëetiri moguÊa odgovora) kako bismo i tako provjerili njihova teoretska znanja.3. Moæemo sastaviti igricu poput „ËovjeËe ne ljuti se”, tako da mi nacrtamo kruæiÊe i stazu,a djeca sama piπu koji Êe se zadatak odraditi na kojem polju. ListiÊe moæemo obojiti. Gotoveigrice lijepimo na malo deblji karton kako bismo ih πto bolje zaπtitili i mogli duæe vrijemekoristiti.

60


MOJ KATALOG ONOGA ©TO ZNAM


Prijedlog organizacije mjerenja i unosa podataka.Na temelju brojnih iskustava moguÊe je tvrditi da se mjerenje svih predloæenih varijabli moæeobaviti za tri πkolska sata. Naravno, taj posao za to vrijeme ne moæe obaviti jedan Ëovjek.Sugerira se uËiteljima da prije poËetka mjerenja animiraju uËenike osmih ili sedmih razredaosnovne πkole. Vrlo je vaæno uËenike upozoriti na toËnost mjerenja i registracije podataka.Potrebno je unaprijed pripremiti mjerne instrumente i rasporediti ih onako kako Êe se obav-ljati mjerenje.

Uporaba udæbenikaUËenik upisuje rezultate mjerenja u za to predviene tablice u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2.Nakon zavrπetka mjerenja upuÊujemo uËenike da usporede svoje rezultate s rezultatima svo-jih vrπnjaka koji se nalaze na 36. stranici udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2.


61

PRATI SVOJ TJELESNI RAST I RAZVOJ


PRATI SVOJE SPOSOBNOSTI(MOTORI»KE I FUNKCIONALNE)


TIP SATA: zavrπni sat.

CILJ SATA: Sintetizirati sve πto se dogaalo u nastavi tijekom godine. Uputiti uËenike na razdoblje kojetek dolazi, na ljetne praznike.

ZADACI:SPOZNAJNI:- znati πto smo sve nauËili i svladali u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture.FUNKCIONALNI: - razvijati sposobnost samoprocjenjivanja- usvajati vjeπtine samostalnog uËenja- razvijati sposobnost sluπanja i promatranja- aktivirati stvaralaËke i kreativne sposobnosti uËenika.ODGOJNI:- poticati i poπtovati samostalnost, spontanost, originalnost i osobnost- njegovati kulturne navike i navike meusobnog uvaæavanja i poπtivanja- njegovati pravilan odnos prema tijelu.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA

Uporaba udæbenikaTraæimo od uËenika da otvore udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, stranice 37. i 38. te u praznekvadratiÊe unesu odgovarajuÊe znakove.

• GLAVNI DIO SATAUËenici pokuπavaju sami sebe realno ocijeniti. IzriËu svoju zavrπnu ocjenu iz predmeta tje-lesna i zdravstvena kultura. Obrazlaæu svoj stav. Pitamo ostale uËenike za miπljenje i na krajuizriËemo svoje miπljenje i zavrπnu ocjenu za svakog uËenika u odjelu (pri tome vodimoraËuna o zdravstvenom stanju uËenika, antropoloπkim obiljeæjima, motoriËkim znanjima,motoriËkim postignuÊima te odgojnim uËincima rada).

• ZAVR©NI DIO SATARazgovor o ljetnim praznicima koji su pred nama. Ponovno uËenike upuÊujemo na potrebuaktivnog koriπtenja odmora i na stranice Sportske poËetnice Bræe, viπe, jaËe 2.

Na kraju ovog priruËnika æelimo vam reÊi da vaπa djeca sigurno veÊ puno znaju o sportu ivole ga. Usmjeravajte ih na ukljuËivanje u univerzalnu sportsku πkolu ili u neki klub kako bi

62


MOJ ALBUM TJELESNOGVJEÆBANJA I ZDRAVLJA

udæbenik,str. 37.

NASTAVNA JEDINICA: Zavrπni rad - sinteza rada

zapoËela sustavan trening. Visoke i najviπe rezultate u sportu danas mogu postiÊi sportaπi kojisu u djeËjoj ili mladoj dobi prepoznati kao nadareni, odabrani za vrhunski sport i pravodob-no ukljuËeni u njega.

DOB SPORTSKE DISCIPLINE

7 -8 sportska gimnastika (æ)umjetniËko klizanje

7 -9 ritmiËka gimnastikaplivanjetenis

8 -9 sportska gimnastika (m)skijanjeskokovi u vodu

10 -12 koπarka - odbojka - brzo klizanje

11-12 atletika (trËanje - sprint, skokovi)kajakaπtvo - kanuistikarukomet - veslanjedæudo - hrvanje - jahanje - ragbimoderni petoboj - maËevanjestreljaπtvo - sanjkanje

12 -13 atletika (bacanja)hokej na ledu - vaterpolobiciklizam - maËevanje

13 -14 dizanje utega - atletski viπebojatletika (trËanje na srednje pruge)boks - streljaπtvo

14 -15 atletika (trËanje na duge pruge, hodanje)kuglanjeskijaπko trËanje

Prikaz: Orijentacijski rokovi za poËetak sustavnog treninga u pojedinim sportskim disci-plinama (modificirano prema Martinu 1979.)


63

PRIJEDLOG GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA TJELESNE IZDRAVSTVENE KULTURE ZA DRUGI RAZRED OSNOVNE ©KOLE

TJEDNI FOND SATI 3x1 = 3 sataGODI©NJI FOND SATI 35 tjedana x 3 sata = 105 satiUKUPAN BROJ NASTAVNIH CJELINA = 9UKUPAN BROJ NASTAVNIH TEMA = 36UKUPAN BROJ FREKVENCIJA = 200

Nastavna cjelina: HODANJE I TR»ANJE1. Okretanje u mjestu 4 2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja 3 3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180° 8 4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute 9 5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja) 6

Nastavna cjelina: SKAKANJE6. Preskoci preko kratke vijaËe 7 7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine 5 8. Skokovi u daljinu 4 9. Nagazni skok na poviπenje do 40 cm i naskok 3 10. Skok udalj s mjesta 4 11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge 4

Nastavna cjelina: BACANJE, HVATANJE I GA–ANJE12. Bacanje loptice udalj iz kretanja 5 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje 7 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla 5 15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja 5 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra 6

Nastavna cjelina: PENJANJE, PUZANJE I PROVLA»ENJE17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje 4 18. Penjanje na πvedske ljestve i „kosu” klupu noseÊi lakπe predmete 3 19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ 7 20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i sprava noseÊi lakπe predmete 8

Nastavna cjelina: DIZANJE I NO©ENJE21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine (do 3 kg)

na udaljenosti 10-15 metara 5 22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg) udvoje

na odreenu visinu (do 2 m) 4 23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta 3

Nastavna cjelina: KOTRLJANJE I KOLUTANJE24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano 4 25. Dva koluta naprijed na tlu 5 26. Kolut natrag niz kosinu 7

64


Redni brojteme NASTAVNE TEME FREKVENCIJA

Nastavna cjelina: VI©ENJE I UPIRANJE27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama

(grana, motka, ljestve, preËa, ruËe) 8 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama

(balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe) 9

Nastavna cjelina: PLESNE STRUKTURE29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale 4 30. RitmiËno udaranje πtapiÊima uz promjenu tempa 2 31. Slobodna ilustracija poznatih tema 1 32. Plesovi oponaπanja uz pjevanje s hodanjem, trËanjem i jednonoænim

poskocima (oponaπanje pojava, stvari i æivih biÊa iz bliskog okruæenja) 3

Nastavna cjelina: IGRE33. Elementarne igre s trËanjem, bacanjem, skakanjem, dizanjem i noπenjem 14 34. ©tafetne igre s pomagalima 15 35. Igre u vodi: vjeæbe disanja, ronjenja i skakanja u vodu na noge 8 36. Igre u snijegu, bacanje gruda, gaanje grudama, oblikovanje snijega, klizanje 7

1. 1. Okretanje u mjestu33. Elementarne igre / ili igre u vodi

2. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja

3. 12. Bacanje loptice udalj iz kretanja6. Preskoci preko kratke vijaËe

4.* inicijalno provjeravanje Visina, teæina, koæni nabor nadlaktice, opseg podlaktice

5.* inicijalno provjeravanje Taping, skok udalj s mjesta, pretklon raznoæno, poligon natraπke

6.* inicijalno provjeravanje Izdræaj u visu, podizanje trupa, trajanje 3 minute

7. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja

8. 6. Preskoci preko kratke vijaËe22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg)

udvoje na odreenu visinu (do 2 m)


65

RED. BROJ SADRÆAJI NASTAVNIH JEDINICA BROJ SATA NASTAVNE TEME (ZA GLAVNI A DIO SATA)

PRIJEDLOG OPERATIVNOG PLANA I PROGRAMA TJELESNE I ZDRAVSTVENEKULTURE ZA DRUGI RAZRED OSNOVNE ©KOLE

9. 4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute34. ©tafetna igra „Tko Êe prije” / ili igre u vodi

10. 21.33. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine

(do 3 kg) na udaljenosti 10-15 metaraElementarna igra „MaËke i miπa” / ili igre u vodi

11. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje8. Skokovi u daljinu

12. 3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°12. Bacanje loptice udalj iz kretanja

13.* 1. Okretanje u mjestu34. ©tafetne igre s pomagalima

14. 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra10. Skok udalj s mjesta

15. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute

16. 23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta10. Skok udalj s mjesta

17. 12. Bacanje loptice udalj iz kretanja33. Elementarna igra / ili igre u vodi

18. 19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute

19. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge

20. 4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute34. ©tafetne igre s pomagalima

21.* 22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg) udvoje na odreenu visinu (do 2 m)

29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale

22. 23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°

23. 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja)

66



24. 6. Preskoci preko kratke vijaËe34. ©tafetne igre s pomagalima

25. 11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge33. Elementarne igre

26. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine

27. 20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i sprava noseÊi lakπe predmete

5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja)

28. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine

29. 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute

30. 9. Nagazni skok na poviπenje do 40 cm i saskok34. ©tafetne igre s pomagalima

31. 8. Skokovi u daljinu33. Elementarne igre

32.* 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama(balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe)

3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°

33. 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla34. ©tafetne igre s pomagalima

34. 17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje33. Elementarne igre

35. 26. Kolut natrag niz kosinu27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama

(grana, motka, ljestve, preËa, ruËe)36. 3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°

22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg) udvoje na odreenu visinu (do 2 m)

37. 34. ©tafetne igre s pomagalima26. Kolut natrag niz kosinu

38. 27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama (grana, motka, ljestve, preËa, ruËe)

19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ


67


39. 4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute33. Elementarne igre

40. 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama (balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe)

20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i sprava noseÊi lakπe predmete

41. 26. Kolut natrag niz kosinu34. ©tafetne igre s pomagalima

42. 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale


26. Kolut natrag niz kosinu

44.* 11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge16. Gaanje lopticom (grudom) u cilj s udaljenosti do 3 metra

/ ili igre na snijegu45. 30. RitmiËno udaranje πtapiÊima uz promjenu tempa

33. Elementarne igre / ili igre na snijegu

46. 19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama

(grana, motka, ljestve, preËa, ruËe)

47.* 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje

48. 1. Okretanje u mjestu34. ©tafetne igre / ili igre na snijegu

49. 26. Kolut natrag niz kosinu17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje

50.* 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama (balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe)

3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°

51. 21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine (do 3 kg) na udaljenosti 10-15 metara

31. Slobodna ilustracija poznatih tema

52. 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama

(balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe)

68


RED. BROJ SADRÆAJI NASTAVNIH JEDINICA BROJ SATA NASTAVNE TEME ( ZA GLAVNI A DIO SATA )


18. Penjanje na πvedske ljestve i „kosu” klupu noseÊi lakπe predmete

54. 32. Plesovi oponaπanja uz pjevanje s hodanjem, trËanjem i jednonoænim poskocima (oponaπanje pojava, stvari i æivih biÊa iz bliskog okruæenja)

33. Elementarne igre / ili igre na snijegu

55. 26. Kolut natrag niz kosinu23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta


27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama (grana, motka, ljestve, preËa, ruËe)


34. ©tafetne igre / ili igre na snijegu

58. 18. Penjanje na πvedske ljestve i „kosu” klupu noseÊi lakπe predmete19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ

59. 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano33. Elementarne igre / ili igre na snijegu

60. 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale

61. 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano8. Skokovi u daljinu

62. 25. Dva koluta naprijed na tlu17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje

63. 3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°33. Elementarne igre / ili igre na snijegu

64. 19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ34. ©tafetne igre s pomagalima

65. 25. Dva koluta naprijed na tlu27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama


66. 22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg) udvoje na odreenu visinu (do 2 m)

29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale


69


67. 25. Dva koluta naprijed na tlu23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta

68. 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama(balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe)

33. Elementarne igre

69. 19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ30. RitmiËno udaranje πtapiÊima uz promjenu tempa

70. 25. Dva koluta naprijed na tlu34. ©tafetne igre s pomagalima

71. 20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i sprava noseÊi lakπe predmeta

21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine (do 3 kg) na udaljenosti 10-15 metar

72. 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra1. Okretanje u mjestu

73. 25. Dva koluta naprijed na tlu2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja


6. Preskoci preko kratke vijaËe

75. 29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale34. ©tafetne igre s pomagalima



77. 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano8. Skokovi u daljinu

78. 3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°33. Elementarne igre

79. 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama

(balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe)

80.* 10. Skok udalj s mjesta27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama


70




34. ©tafetne igre s pomagalima


9. Nagazni skok na poviπenja do 40 cm i saskok

83. 19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ33. Elementarne igre

84. 2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja34. ©tafetne igre

85. 3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°33. Elementarne igre


15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja

87. 6. Preskoci preko kratke vijaËe34. ©tafetne igre


4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute

89. 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla33. Elementarne igre

90. 10. Skok udalj s mjesta20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i

sprava noseÊi lakπe predmete91.* 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla

6. Preskoci preko kratke vijaËe

92. 11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge34. ©tafetne igre

93. 12. Bacanje loptice udalj iz kretanja5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja)

94. 21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine (do 3 kg) na udaljenosti 10-15 metara



71


95. 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine

96. 15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja)

97.* 12. Bacanje loptice udalj iz kretanja11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge

98. 34. ©tafetne igre / ili igre u vodi10. Skok udalj s mjesta

99.* finalno Visina, teæina, koæni nabor nadlaktice, opseg podlaktice provjeravanje

100.* finalno Taping, skok udalj s mjesta, pretklon raznoæno, poligon natraπke provjeravanje

101.* finalno Izdræaj u visu, podizanje trupa, trËanje tri minute provjeravanje

102. 9. Nagazni skok na poviπenje do 40 cm i saskok33. Elementarne igre / ili igre u vodi

103. 7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja / ili igre u vodi

104. 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja) /

ili igre u vodi

105.* Zavrπni sat

Napomena: Zvjezdica (*) uz redni broj sata oznaËava da je ta nastavna jedinica razraena upriruËniku za uËitelje uz udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2.

72




73

LITERATURA

1. BilopavloviÊ, T., M. »udina-ObradoviÊ, Z. Ladika, R. ©uπkoviÊ StipanoviÊ: Dosadno mi je - πto da radim, ©kolska knjiga, Zagreb 1997.

2. Bognar, L., M. MatijeviÊ: Didaktika, ©kolska knjiga, Zagreb, 2002. 3. Bruke-Walsh, K.: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete, Kurikulum za 1. razred

osnovne πkole priruËnik broj 4, Zagreb 2002. Udruga roditelja korak po korak za promicanje kvalitete æivljenja djece u obitelji

4. BunËiÊ, K., \ IvkoviÊ, J. JankoviÊ, A. Ponava: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994. 5. »udina-ObradoviÊ, M., D. Teæak: Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb, 1995. 6. De Zan, I.: Metodika nastave prirode i druπtva, ©kolska knjiga, Zagreb, 1999. 7. Findak, V.: MetodiËki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji,

Hrvatski savez za πportsku rekreaciju, Zagreb, 1992. 8. Findak, V.: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, ©kolska knjiga, Zagreb, 1999.9. Findak, V.: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj πkoli, ©kolska knjiga, Zagreb, 1996.

10. Findak, V., K. Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predπkolskom odgoju, Edip, Zagreb, 2001.

11. Findak, V., D. Metikoπ, M. MrakoviÊ, B. Neljak: Primjenjena kineziologija u πkolstvu - norme, Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor, Zagreb, 1996.

12 Findak, V.: UËimo djecu plivati, ©kolska knjiga, Zagreb, 1981.13. Herceg, J; Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi, ©kolska knjiga, Zagreb, 1986.14. LuËiÊ, K.: Meudjelovanje prirodoslovnog i jeziËnoumjetniËkog nastavnog podruËja

u razrednoj nastavi. U Zborniku: III. ljetna πkola uËitelja razredne nastave Republike Hrvatske, Hrvatski savez pedagoga fiziËke kulture, PoreË, 2001.

15. Kiπ-Glavaπ., L, R. Fulgosi-Masnjak, uredile, Do prihvaÊanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama, Hrvatska udruga za struËnu pomoÊ djeci s posebnim potrebama - IDEM, Zagreb, 2002.

16 MilanoviÊ, D.: Osnove teorije treninga u priruËniku za sportske trenere, Fakultet za fiziËku kulturu, Hrvatski olimpijski odbor, ZagrebaËki sportski savez, Zagreb, 1993.

17. MiljeviÊ-RiiËiki, R., D. Maleπ, M. Rijavec: Odgoj za razvoj, Alinea, Zagreb, 2001. 18. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu, Glasilo Ministarstva prosvjete i πporta,

Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, Zagreb, 1999.19. Stella, I.: MoguÊnosti provoenja programa tjelesne i zdravstvene kulture u πkolskoj

uËionici, ©kolska knjiga, Zagreb, 1986. g.20. Uzelac, M., L. Bognar, A. BagiÊ: Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994.21. VrgoË, D., »udina-ObradoviÊ M., Strugar V. i KoæiÊ: MetodiËki priruËnik iz predmeta

priroda i druπtvo uz udæbenik i radnu biljeænicu „To je moj svijet 2”, Alfa, Zagreb, 2002.

SADRÆAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Zaπto vjeæbati u uËionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Kako vjeæbati u uËionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Sat razrednika: Zaπto i kako vjeæbati u uËionici? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Kako vjeæbati u uËionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Okretanje u mjestuTrËanje prozivanjem broja - elementarna igra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Poloæaj tijela .....................................................................................................13Nastavna jedinica:Dizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinuHodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Poloæaj ruku i nogu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Nastavna jedinica:BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezanoPenjanje po „kosoj” klupi, balvanu, deblu i silaæenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Oprez pri tjelesnom vjeæbanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Sat razrednika:Oprez pri tjelesnom vjeæbanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Tjelesna i zdravstvena kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Nastavna jedinica:Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°Kratkotrajni upor na preËi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

»uvajmo jedni druge i pomaæimo si . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Moja stopala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

74


Vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Tematsko integrirani nastavni dan s temom naπe zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29MoguÊi tijek nastavnih situacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Preskakivanje kratke vijaËe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Nastavna jedinica:Preskakivanje vijaËe jednonoæno s meuposkocima i bez meuposkokaBacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Priroda i druπtvoNastavna jedinica:Moj radni dan i slobodno vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

Prijedlog razrednog projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Praznici su za odmor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Zimski odmor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Nastavna jedinica:Skakanjem dotaknuti granËicu i istresti snijegGaanje grudom nepokretna cilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Proljetni odmor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Nastavna jedinica:Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekamaSkok s jednog ruba „potoka” na drugi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

Ljetni odmor • Hrvatski jezik u korelaciji s tjelesnom i zdravstvenom kulturom . . . . . 51Nastavna jedinica:Pripovijedanje prema slici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Tjelesna i zdravstvena kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53Nastavna jedinica:Bacanje loptice udalj iz kretanjaSkok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

PlivaËka poËetnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Sat razrednika1. sat PlivaËka poËetnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56


75

MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Voænja romobilom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58Sat razrednog odjela:Naπe omiljeno prijevozno sredstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

Moj katalog onoga πto znam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

Prati svoj tjelesni rast i razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Prati svoje sposobnosti (motoriËke i funkcionalne) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Moj album tjelesnog vjeæbanja i zdravlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62Nastavna jedinica:Zavrπni rad - sinteza rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

Prijedlog globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za drugi razred osnovne πkole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

Prijedlog operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za drugirazred osnovne πkole. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

76


77

©KOLSKA KNJIGA, d.d.Zagreb, Masarykova 28

Za izdavaËaANTE ÆUÆUL, prof.

Tisak zavrπen u kolovozu 2005.

Documents

Vladimir Findak Gordana Lukenda BRÆE, VI©E, JA»E 2 · rila u neki drugi predmet, Ëiju „uporabu” ostalima prikazuje odgovarajuÊim pokretima. Tko Tko pogodi πto dijete pokazuje,