Click here to load reader

Vježbanje mudrosti-duhovne vježbe

  • View
    103

  • Download
    27

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Duhovne filozofske vježbe

Text of Vježbanje mudrosti-duhovne vježbe

  • Vjebanje mudrostiAntiki svijet

  • Svakodnevno se uzdii u visine! Barem na trenutak; moe biti kratko, ali samo ako je intenzivno. Svaki dan jednu vjebu duha - sam ili s nekim drugim koji eli biti bolji. Duhovne vjebe. Izii iz trajanja. Truditi se stresti vlastite strasti i ispraznosti kao i podraaj buke ovo vlastitoga imena (koji te s vremena na vrijeme zasvrbi kao kronina bolest) Bjeati od ogovaranja. Otresti suut i mrnju. Ljubiti sve slobodne ljude. Ovjekovjeiti se prerastanjem sebe. Samodiscipliniranje je nuno, ova ambicija - opravdana. Mnogo je onih koji potpuno nestaju u politikoj borbi, u pripremi socijalne revolucije. Rijetki, jako rijetki su oni koji se, da bi pripremili revoluciju, ele uiniti dostojnima revolucije. G. Friedmann

  • Tekst nalii Aurelijevu, kao da dolazi iz rimske tradicije Duhovne vjebe - misaone, etike vjebe? Zahvaaju cjelokupni duhovni ivot Pojedinac je gurnut prema ivotu objektivnoga duha, u perspektivu cjeline Duhovne vjebe (kranske) - kranski oblik grko-rimske tradicije duhovnih vjebi? exercitium spirituale - askesis Askesis = duhovne vjebe

  • Uiti ivjeti

    Stoici: filozofija je vjeba

    Filozofija nije apstraktni nauk niti razlaganje teksta

    Filozofija je umijee ivljenja, konkretno dranje, utvreni stil ivota i odnosi se na cjelokupnu egzistenciju

    Filozofsko djelovanje se ne odnosi samo na znanje, nego na cijelu osobu i opstojanje.

    Filozofija je proces, rast u kojem rastemo i postajemo bolji.

    Filozofija je obraenje koje mijenja cijeli ivot i koje mijenja sr onoga tko vjeba.

  • Filozofija vodi iz stanja nesvjesnoga, neautentinoga ivota izmuena brigama u stanje istinskoga ivota u kojem ovjek dospijeva do svijesti o samome sebi i pronalazi istinski pogled na svijet, mir i nutarnju slobodu.

  • Prepreke

    - strasti

    - prekomjerne udnje

    - pretjerani strahovi

    stvaraju:

    - patnju

    - rastronost i ispraznost

    - nesvjesnost

  • Vladavina brige ne doputa istinski ivot.

    Filozofija je terapija strasti.

  • kole imaju svoje razliite metode iscjeljenja.

    Stoici suprotnosti rjeavaju suprotnostima.

    Pitagorejci doputaju kuati strasti vrkom prstiju

    Sokrat je homeopat jer duu iz zemaljske ljepote izvodi k vjenoj

    Svaka kola terapiju povezuje s dubokim promjenama miljenja i postojanja.

    Duhovne vjebe ele upravo to: duboku promjenu pogleda na ivot i promjenu ivota samoga.

  • Stoici

    Nesrea dolazi iz elje za dobrima koja se ne mklgu postii ili iz elje za izbjegavanjem zala koja se ne mogu izbjei.

    Filozofija odgaja ovjeka da eli samo to moe postii i izbjegava zla koja moe izbjei.

    To je mogue samo ako dobra i zla stoje u ljudskoj volji. Dakle, moralno dobro i moralno zlo.

    Sve drugo to nije u naoj volji treba promatrati ravnoduno.

    Spada u sudbinu, a sudbinom upravlja priroda.

  • Stoici

    Nije lako postii takav pogled na ivot i prirodu.

    Potrebne vjebe da bi se postigla promjena stava.

    Vjebe, tehnika, duhovne vjebe.

  • Liste vjebi

    Filon Aleksandrijski donosi dva popisa vjebi. Prvi popis:

    istraivanje (zetesis),

    temeljno propitivanje (skepsis),

    itanje,

    sluanje,

    budnost (prosohe),

    samovladavina (enkrateia),

    ravnodunost prema ravnodunim stvarima

  • Drugi popis:

    itanje, meditacijske vjebe,

    terapija strasti,

    sjeanje na ono to je dobro,

    samovladavina,

    izvravanje dunosti

  • Budnost

    temeljno dranje duha

    stalna pozornost i prisutnost duha

    budna svijest o samome sebi

    napetost duha

    Napetost (tonos) je temeljni stoiki ton (epikurejcima je obratno anesis - oputenost temeljni ton)

    Filozof u svakom trenutku zna i hoe ono to u tom trenutku ini.

  • Budnost - temeljno pravilo

    Temeljno ivotno pravilo: razlikovati to stoji od onoga to ne stoji u naoj moi

    Temeljni princip treba biti: jasan, razumljiv, izreciv u malo rijei.

    Treba da se lako pamti i da ga se svaki as moe dozvati iz pamenja.

    Treba ga moi lako primijeniti na razliite konkretne ivotne situacije.

    Budnost = sabranost na sadanji trenutak.

  • Marko Aurelije

    Uvijek je i svugdje u tvojoj moi biti pobono zadovoljan sadanjou, ophoditi se s blinjima u duhu pravednosti, usavravati se u sadanjim mislima kako se u njih ne bi potkralo neto neprovjereno razumom.

    Samomu sebi, VII, 54

  • Pozornost

    Tajna duhovnih vjebi je u pozornosti.

    Ona oslobaa od strasti.

    Strasti se probuuju ili prolim iskustvima ili buduim oekivanjima.

    Prolost i budunost nisu u naim rukama.

    U naim je rukama samo sadanjost.

    Sabranost na sadanji trenutak - kozmika dimenzija.

  • Sabranost

    Sabranost na trenutak i na temeljno pravilo.

    Vjeba primjene temeljnog pravila na svaku situaciju.

    Time se postie oblikovanje osobnosti.

    U vjebu valja ukljuiti i matu i osjeaje.

    Valja se sluiti retorikim sredstvima uvjeravanja i metodom intenziviranja.

    Valja samom sebi formulirati temeljno pravilo na najivlji i najkonkretniji mogui nain.

  • Mneme

    Mneme - pamenje, memorija - vjebe primjene temeljnog pravila.

    Melete - meditacija - vjeba, trud davanja prostora u vlastitoj dui jednoj ideji, pojmu ili principu.

    Praemeditatio malorum - vjebanje u potekoama koje bi mogle doi: siromatvo, patnja, smrt.

    Valja im gledati u lice, posvijestiti da nisu nikakva zla koja ovise o nama, dobro upamtiti maksime koje e nam pomoi kada doe vrijeme prihvatiti ovakve dogaaje koji su zapisani u prirodi.

  • epilegein

    Pridodati situaciji u kojoj jesmo unutarnji govor.

    Nutarnji govor mijenja pojedinca

  • Maksime

    trebaju biti na dohvat ruke kada zatrebaju

    trebaju biti uvjerljive i dobro utemeljene kako bi u tekim trenucima napada straha, bijesa ili tuge bile vrst oslonac.

    Ujutro valja unaprijed promisliti to nas eka preko dana i vrsto se odluiti za principe djelovanja.

    Uveer se valja ispitati, vidjeti pogreke i napretke kako bi se postigao napredak.

    Valja propitati i snove. (Snovi su znak napretka kada iz njih nestane sramote zbog pogreaka ili pritiska strasti)

  • Meditacija

    cilja gospodstvu nad nutarnjim razgovorom sa samim sobom

    utemeljena je na temeljnom principu.

    Razgovor sa samim sobom, razgovor s drugima, pisanje pomau:

    napretku,

    discipliniranju miljenja,

    promjeni pogleda na svijet,

    promijeni emotivnog stanja,

    promjeni ponaanja

  • Terapija

    Meditacija, razgovor, pisanje - kriju u sebi terapeutsku snagu govora/jezika.

  • Hrana

    Meditacijske vjebe i memoriranje trebaju hranu.

    Tu pomau intelektualne vjebe:

    itanje

    sluanje

    istraivanje

    temeljito propitivanje

  • itanje

    Meditacija ivi od itanja pjesnikih i filozofskih sentenci.

    itanje moe biti i izlaganje filozofskih tekstova, djela koja su napisali vodei lanovi kole.

    itanje se dogaa i u okviru filozofskih predavanja.

    Predavanja slue da se temeljni princip osvijetli sa svih strana: fizika, logika istraivanja...

  • Istraivanje

    Istraivanje i temelj o propitivanje duhovno razrauju nastavu.

  • Praktine vjebe

    Cilj: stvorit navike.

    Nutarnje (stvorit i uvati stav duha)

    Izvanjske (drutvene) samovladanje, izvravanje dunosti

  • Filozofirati = vjebati ivot

    Filozofirati = svjesno i slobodno vjebati ivot.

    Svjesno: probiti individualne granice i smjestiti se u kozmosu kao njegov dio, biti svjestan pripadnosti Sverazumu.

    Slobodno: odrei se udnje za neim to nije u naoj moi, htjeti samo ono to je u naoj moi, djelovati u skladu s razumom.

  • Duhovne vjebe

    Stoicizam je filozofija sastavljena od duhovnih vjebi.

    Epikureizam praktinim duhovnim vjebama takoer posveuje veliku pozornost.

  • Epikur

    Filozofija je terapija.

    Na jedini trud bi trebalo biti iscjeljenje.

    Iscjeljenje: izvesti duu iz ivotnih briga i dovesti je jednostavnom radovanju na bitku.

    Nesrea lei u strahu od stvari od kojih se ne bi trebalo bojati i u udnji za stvarima koje su nepotrebne.

    ivot se troi u brizi oko neutemeljenih strahova i nezadovoljenih pouda.

  • Strahovi

    Epikurejska fizika eli osloboditi od strahova pokazivanjem kako bogovi nemaju utjecaja na ljudski ivot i kako smrt, koja znai potpuno ugasnue, nije dio ivota.

  • udnje

    naravne i nune (zadovoljiti)

    naravne, ali nenune (po mogunosti odrei se)

    nenaravne i nenune (odrei se)

  • udnje

    Tijelo udi za tim da ne osjea glad, e i hladnou. Tko se moe radovati takvom stanju i radovati mu se i u budunosti - moe se u srei natjecati sa Zeusom.

    Hvala sretnoj Prirodi koja je svijet tako uredila da je nune stvari lako nabaviti, a da nam one koje je teko nabaviti nisu nune.

    Epikur

  • Zdravlje due

    Da vi se iscijelilo duu potrebne su duhovne vjebe.

    Dan i no meditirati kratke sentence koje omoguuju uvrenje temeljne dogme.

    Tetrafarmakos:

    Boga se ne treba bojati,

    pred smru ne treba stajati sa strahom,

    dobro je lako ostvariti,

    zlo je lako podnijeti.

  • Oputenost

    Za razliku od stoika koji duu vjebaju da bude stalno napeta, epikurejci trae oputenost due.

    Umjesto spremanja due na budua mogua zla, valja pogled odvratiti od loih stvari i usmjeriti ga prema radostima.

    Prole radosti valja ivjeti u sjeanjima, a sadanje uivati i priznati im koliko su velike i vane.

    Umjesto neprestane budnosti valja

Search related