VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJETi si, o Marijo, postala knjiga u kojoj je napisano pravilo za sve nas. U tebi je danas napisana mudrost vjeËnoga Oca. U tebi se danas oËituje

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

OŽUJ

AK 2

011.

ISS

N 1

331-

1476

3

Ugledavπi podno kriæa majku i pokraj nje ljubljenog uËenika, umiruÊi je Krist prepoznao u njima prvinu nove obitelji, zbog Ëega je i doπao da bi ustanovio na svije-tu zaËetak Crkve i novog ËovjeËanstva. Zbog toga se i obratio Mariji nazvavπi je ”æenom”, a ne ”majkom”, izraz koji je ipak upotrijebio kad ju je povjerio uËeniku: ”Evo ti majke!” (Iv 19, 27).BENEDIKT XVI.

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn

3OŽUJAK

ISSN 1331 - 1476

Što se to s nama

događa?!Korizmeno vrijeme obiljeæeno je pozi-vom na ispravljanje neispravna na Ëina æivljenja i obnovu u vjeri. Za to razdoblje crkvene godine posebno vrijedi drevna istina prema kojoj je Crk vi nuæna stalna obnova. Nijedan njezin Ëlan nije od toga izuzet. Svi smo, naime, pozvani svakog dana zaustaviti se pred samim sobom i raz-misliti o smislu svoga æivota. To nam je danas potrebnije negoli ikad.

Svjedoci smo Ëudna vremena i joπ Ëudnijeg ponaπanja. U naπe doba kao da se sve moæe i smije, pa i na podru-Ëju temeljnih ljudskih prava i nepro-mjenjivih vrednota. Tako se lako nije-Ëu i obezvreuju i pojedinci i obitelji, i narod, i domovina, pa i sam Bog. PoremeÊena je ljestvica osnovnih ljud-skih vrednota, pa neki ne cijene ni znanje, ni rad, niti zalaganje, a kamoli poπtenje. Nemoralna manjina uporno nameÊe svoj sustav nakaznih vrednota Ëasnoj i poπtenoj veÊini. Progone se branitelji, πtoviπe stiæu optuænice kao da su zloËinci, a ne oni koji su Ëasno i hrabro, velikodu-πno i nesebiËno branili i obranili narod i domovinu. Kad su napokon

doπli na red komunistiËki zloËini uËi-njeni za II. svjetskog rata i poraÊa, neki njihovi branitelji vjeπtim smicali-cama pokuπavaju zableuπiti πutljivu veÊinu. ©to bi tek bilo da ih ona dobro ne poznaje i da na svojim leima nije osjetila njihovu zloÊu?!

NeËuveno i nevieno! Ako bedastoÊe i neistine izlaze iz hrvatskih usta, treba li se onda Ëuditi svemu onome πto se Ëuje od haπkog tuæiteljstva i agresor-skih glasnogovornika kao i svemu πto nam se u posljednje vrijeme kao naro-du dogaa?! Sva nas ta zbivanja zbu-njuju. Staro je etiËko naËelo da ljubav poËinje od sebe. Ako netko ne dræi do sebe i do svoga, ako ne cijeni i ne poπtuje Ëast, dostojanstvo i prava svoja osobna, svoje obitelji, svoga naroda i svoje domovine, otkud to moæe oËeki-vati od drugih?! Kad je Nazaretska Djevica Ëula neobiËan pozdrav, ”smete se i stade razmiπljati” (Lk 1, 29), a nakon πto je upuÊena u Boæji plan, svjesno i slobodno stavila se Bogu na raspolaganje. Bila je znaËaj! Imala je svoj stav i dræala svoju rijeË. Ostala je vjerna do kraja, sve do kriæa na Kalvariji, pa je sa Sinom zajedno i proslavljena. Primjer je i nama kako u Boga staviti svoje pouzdanje, biti Ëvrst i ustrajan te zduπno raditi na osobnoj izgradnji i boljitku naroda i domovine.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

Marija 3 2011.indd 1 2/21/11 8:03 PM

82 - ”MARIJA” 3/2011.

Lurdska i fatimska slavljaLurdsko Gospino svetiπte zapoËelo je s g. 2010. u svome godiπnjem programu vjerniËkih okupljanja razmiπljati o kruni-ci, toËnije, poπlo je od otajstva Presv. Trojstva, izraæenih u znaku kriæa. TekuÊa godina posveÊena je u tom stilu OËenaπu, a g. 2012. bit Êe u znaku Zdravomarije. I fatimsko Gospino svetiπte zapoËelo je pripravu za stoljetni-cu jubileja Gospinih ukazanja (1917.-2017). PoËelo je s DoπaπÊem g. 2010., a sedmogodiπnje slavlje zapoËinje od Anelova ukazanja. Tema je Presveto Trojstvo... klanjamo ti se iz dubine, pa tako i Fatima zapoËinje s Presv. Trojstvom kao i Lurd. (MdD)

Međunarodni Gospini kongresiPapinska meunarodna marijanska aka-demija sa sjediπtem u Rimu (PAMI) zapoËela je priprave za XXIII. meunarodni marioloπko-marijanski kongres koji bi se trebao odræati od 6. do 9. rujna 2012. na Papinskom sveuËiliπtu Antonianum u Rimu, a

obraivat Êe temu Mariologija polazeÊi od II. vatikanskog sabora - prihvat, bilanca, pogledi. Tema i sam slijed rada bit Êe prouËeni i na seminaru koji Êe se odræati u Rimu, 4. lipnja 2011. Na njemu Êe se kongres oblikovati pod vidom metode, perspektive i dinamike. Za poËetak izrade programa sastalo se VijeÊe PAMI, a za sugestije o temi i joπ viπe o odvijanju samog kongresa obrati-lo se za miπljenje i predsjednicima na cionalnih marioloπkih druπtava. (PAMI)

Radio Marija gradi crkvuPoljski Radio Marija, koji vode redovnici redemptoristi, planiraju izgraditi na ulazu u grad Torun, gdje se nalazi i sjediπte Radija Marije, crkvu u Ëast pape Ivana Pavla II. U nju Êe moÊi stati tri tisuÊe vjernika, a bit Êe znak zahvalnosti za njegovu papinsku sluæbu. U gornjoj galeriji bit Êe kapela po uzoru na nekadaπnju vatikansku Papinu privatnu kapelu sa slikom Gospe Jasnogorske. U tijeku su pripreme za dobivanje graevinske dozvole, a radovi Êe zapoËeti u svibnju. (Z)

Utemeljen KolbianumU Centru za znanosti i istraæivanja ”Kolbianum” u Niepokalanówu (Poljska) zapoËelo je 27 studenata prouËa vati mariologiju. To su studiji za specijaliza-ciju, a imaju svrhu produbljivati teoloπku znanost o bl. Djevici Mariji. Tako je napokon ostvaren san sv. M. Kolbea, utemeljitelja Niepokala nówa, koji je htio utemeljiti Marijansku akademiju na kojoj bi se prouËavalo, pouËavalo i objavljiva-lo πto je Bezgre πna. Ravnatelj je o. G. Bartosik, predsjednik Poljskoga marioloπkog druπtva. Misu na poËetku rada novog instituta predvodio je prov-incijal fra M. Bartos iz Varπave, a uvod-no predavanje odræao je o. S. Cecchin, tajnik PAMI iz Rima. “Kolbianum” je


Marija 3 2011.indd 2 2/21/11 8:03 PM

”MARIJA” 3/2011. - 83

jedinstveni Centar marioloπkih studija u Poljskoj te Srednjoj i IstoËnoj Europi, a nudi odgojne aktivnosti na mariolo πkom podruËju po uzoru na rimske ateneje “Marianum” i “Antonianum”.

Kanonsko priznanje bratstvaNakon πto su ga odobrili Zbor za Usta-nove posveÊena æivota i Druπtva apo-stolskog æivota i nadb. Lime kardinal J. L. Cipriani, Marijansko bratstvo od pomi-renja uzdignuto je 21. sijeËnja na Druπtvo apostolskog æivota dijecezan-skog prava. Odobrene su mu i uredbe koje su put teænje prema savrπenoj lju-bavi. Bratstvo je utemeljeno 25. oæujka 1991. u Limi, i to za æene koje su se posvetile apostolatu. Ima ih u 19 bisku-pija u Peru, Kolumbiji, Ekvadoru, »ileu, Dominikanskoj Republici, SAD, Engleskoj, Italiji i Australiji. Evangelizi ra-ju kulturu, rade s mladima, sluæe siro-masima, promiËu obitelj i æivot te dosto-janstvo i prava ljudske osobe. (Z)

Misija, novinarstvo i istinaPapinska meunarodna marijanska aka-demija upriliËila je 28. sijeËnja na Antonianumu u Rimu teËaj mariologije za djelatnike Radija Marije na temu: iz meu misije, novinarstva i istine. Nakon dobrodoπlice predsjednika Svjetske obitelji Radija Marije E. Ferraija i predsjednika PAMI V. Battaglie, nazoËnima su govorili S. Cecchin, J. Milan, F. Pala cios i M. Martorana. (WA)

Susret vodiča-tumačaHodoËasniËka sluæba fatimskog svetiπta u suradnji sa skupinom vodiËa pri fatim-skom svetiπtu organizirala je 3. i 4. velja -Ëe XXX. susret vodiËa-tumaËa. Pr vog dana predstavljeni su razliËiti programi uz stoljetnicu fatimskih ukazanja, poseb-no oni vezani uz pastoralnu godinu 2010./2011., a drugog dana dræana su razliËita predavanja o monaπtvu. (WF)

Obnovljena Gospina slikaStara slika Gospe Radosne koja se πtuje u franjevaËkoj crkvi u BaËu obnavljana je tije-kom proπle godine u Pokrajinskom zavodu u Novom Sadu. Drvo je, naime, bio napao crv, pa su obavljena rendgenska, ultralju-biËasta i infracrvena snimanja. Za obnove svi su ukrasi s ikone skinuti, a po zavrπetku je dodano staklo na koje su vraÊeni ukrasi (kruna, zvjezdice) kako se ne bi dalje oπteÊivala. Stavljena je joπ u jedan drveni okvir iza, a zatim u obnovljeni sanduk sa specijalnim anti-reflex staklom. ZapoËeli su radovi oko diodne rasvjete, kao i postavlja-nja novog oltara ispod ikone i kovane ogra-de. Na hodniku ispod zvonika pri tom su otkrivene srednjovjekovne romaniËke fre-ske raspeÊa koje su bile zazidane prije tur-skog vremena, πto joπ viπe potvruje starinu te baËke crkve. O tome su u samo stanu, 21. veljaËe Ministarstvo za kulturu i Zavod za zaπtitu spomenika kulture Vojvo dine odræali konferenciju za tisak. (J©)


Marija 3 2011.indd 3 2/21/11 8:03 PM

p a p a o m a r i j i

84 - ”MARIJA” 3/2011.

Zbog glasa svetosti koji je uæivao, nje-govo (Ivana Duns ©kota) se πtovanje veoma brzo proπirilo u FranjevaËkom redu i sluga Boæji Ivan Pavao II. sveËano ga je proglasio blaæenim 20. oæujka 1993., opisavπi ga kao “pjesni-ka Utjelovljene RijeËi i branitelja Bezgreπnog zaËeÊa”. U tom je izrazu saæet veliki doprinos koji je Duns ©kot dao povijesti bogoslovlja.

Prije svega, razmiπljao je o otajstvu utje-lovljenja i, za razliku od mnogih krπÊanskih mislilaca toga doba, zastu-pao je miπljenje da bi se Sin Boæji utjelo-vio i da Ëovjek nije sagrijeπio. U “Repor-tata Parisiensa” tvrdi: “Bilo bi nerazu-mno smatrati da bi se Bog odrekao toga djela da Adam nije sagrijeπio! Ja tvrdim, dakle, da pad nije uzrok Kristova predodreenja i da bi - Ëak i da nije doπlo do pada, ni anela ni Ëovjeka - u toj pretpostavci Krist bio predodreen na isti naËin” (Rep. Parisiensia, in III Sent., d. 7, 4). Ta se misao, moæda pomalo iznenaujuÊe, rodila zato πto je za Duns ©kota utjelovljenje Sina Boæje ga, koje je Bog Otac u svojem naumu ljubavi plani-rao veÊ od vjeËnosti, ispu njenje djela stvaranja i omoguÊuje sva kom stvorenju da, u Kristu i po Kristu, bude ispunjeno miloπÊu i da daje hvalu i slavu Bogu u vjeËnosti. Iako svjestan da nas je, u stvarnosti, zbog istoËnoga grijeha, Krist otkupio svojom mukom, smrÊu i uskrs-

nuÊem, Duns ©kot tvrdi da je utjelovlje-nje najveÊe i najljepπe djelo u Ëitavoj povijesti spasenja i da ono nije uvjetova-no nikakvim kontingentnim do ga ajem, nego je prvobitna Boæja zami sao da na kraju ujedini Ëitav stvoreni svijet sa sobom u Sinovoj osobi i tijelu.

Kao vjerni uËenik sv. Franje, Duns ©kot je volio razmatrati i propovijedati otaj-stvo Kristove spasenjske muke, taj izraz beskrajne ljubavi Boga, koji s velikom dareæljivoπÊu πiri izvan sebe zrake svoje dobrote i ljubavi (usp. Tractatus de pri mo principio, c. 4). Ta se ljubav ne ob javljuje samo na Kalvariji, nego takoer u Presvetoj euharistiji, prema kojoj je Duns ©kot iskazivao silnu poboænost i koju je smatrao sakramentom stvarne Isusove prisutnosti i sakramentom jedinstva i zajedniπtva koji nas navodi da se uzaja-mno ljubimo i da ljubimo Boga kao najviπe zajedniËko dobro (usp. Rep. Parisiensia, in IV Sent., d. 8, q. 1, n. 3).

Draga braÊo i sestre, taj, snaæno “kristo-centriËni”, teoloπki pogled otvara nas kontemplaciji, divljenju i zahvalnosti: Krist je srediπte povijesti i svemira, on je onaj koji daje smisao, dostojanstvo i vri-jednost naπem æivotu! Poput pape Pavla VI. u Manili, i ja bih danas htio dovi-knuti svijetu: “[Krist] je objavitelj Boga nevidljivog, on je prvoroenac svakog stvorenja, on je temelj svega; on je uËitelj ËovjeËanstva, on je otkupitelj; on je roen, umro i uskrsnuo za nas; on je srediπte povijesti i svijeta; on je onaj koji nas poznaje i koji nas ljubi; on nam je vjeran pratilac i prijatelj u æivotu… Najradije ne bih prestao govoriti o njemu” (Homilija, 29. XI. 1970.).

(Iz kateheze na opÊem primanju, 7. srpnja 2010.)

BENEDIKT XVI.

Duns Škot i novi pogled na utjelovljenje

Marija 3 2011.indd 4 2/21/11 8:03 PM

”MARIJA” 1/2011. - 5

Postala si knjigaPostala si knjigaTi si, o Marijo, postala knjiga Ti si, o Marijo, postala knjiga u kojoj je napisano pravilo za sve nas.u kojoj je napisano pravilo za sve nas.U tebi je danas napisana mudrost vjeËnoga Oca.U tebi je danas napisana mudrost vjeËnoga Oca.U tebi se danas oËituje snaga i sloboda Ëovjeka, jer, U tebi se danas oËituje snaga i sloboda Ëovjeka, jer, ako pogledam na te, Marijo, vidim da je ruka Duha ako pogledam na te, Marijo, vidim da je ruka Duha Svetoga upisala u te Trojstvo, oblikovanjem u tebi Svetoga upisala u te Trojstvo, oblikovanjem u tebi utjelovljenu RijeË, jedinoroenoga Sina Boæjega. utjelovljenu RijeË, jedinoroenoga Sina Boæjega. Upisala je u te mudrost OËevu, to jest RijeË: upisala je Upisala je u te mudrost OËevu, to jest RijeË: upisala je snagu, jer je bio jak, da ostvari ovo veliko otajstvo, i snagu, jer je bio jak, da ostvari ovo veliko otajstvo, i upisala je blagost Duha Svetoga, buduÊi da je jedino upisala je blagost Duha Svetoga, buduÊi da je jedino boæanskom miloπÊu i blagoπÊu bilo predvieno i boæanskom miloπÊu i blagoπÊu bilo predvieno i dovrπeno tako veliko otajstvo.dovrπeno tako veliko otajstvo.Sv. Katarina SIJENSKA (†1380.)Sv. Katarina SIJENSKA (†1380.)(Iz knjige MOLITVE I VAPAJI TROJSTVENOME BIΔU)(Iz knjige MOLITVE I VAPAJI TROJSTVENOME BIΔU)

Marija 3 2011.indd 5 2/21/11 8:03 PM

k r o z o v a j m j e s e c

86 - ”MARIJA” 3/2011.

O blagdanu Prikazanja Gospodinova u hramu razmiπljali smo kako je Marija izloæila u pravo svetiπte - Boæji Hram u Jeruzalemu onoga koji je „odsjaj slave i otisak biÊa Boæjega“, koji je bio Svetac Boæji kao Sin Sveviπnjega. Marijino Ëe do, Tijelo tijela njezina, Svetiπte Boga æivoga na zemlji, bilo je prikazano kao Boæje remek-djelo u rukotvorenu sveti πtu u Jeruzalemu. Utjelovljeni Sin Mari jin i Sin Boæji, remek-djelo Boæje ljuba vi, izloæen je bio na udivljenje svih kao odraz lje-pote VjeËnoga, istinske Ljepote koja ureuje svemir. On nije bio odraz kao blijeda kopija, nego istinski izvor nik, Bog od Boga i »ovjek od Æene ro en. Dok kao ljudi teπko shvaÊamo, joπ teæe traæimo rijeËi kojima izraziti kako je on u isto vrijeme slika i stvarnost, tj. odraz i stvarnost, priznajuÊi svoju ogra niËenu spoznaju istiËemo kako je bio savrπena slika i savrπen odraz i Oca ne beskoga i majke Marije. BirajuÊi rijeËi, pisac Poslanice Hebrejima opisao ga je kao odsjaj slave i otisak biÊa Boæjega, ali ne kopija, nego stvarna otajstvena boæanska preslika æivota, posjedujuÊi puninu æivota na isti naËin poput Oca.

KORIZMA KAO ŠKOLA KRITIKE Svako remek-djelo postavljeno na udiv-ljenje posjetitelja, ujedno je izloæeno i kritiËkim osvrtima pridoπlih promatraËa. Meutim, ne moæe bilo koji promatraË

dati utemeljenu procjenu neizmjerne lje-pote. Traæi se ocjena i procjena osposo-bljenih struËnjaka, kadrih iznijeti uteme-ljen sud i dati pravorijek o vrijednosti izloπka. Nakon onih prvotnih pohvala, upuÊenih od starca ©imuna i proroËice Ane, odmah je bilo nagovijeπteno kako Êe Isus biti znak osporavan. NeÊe svi razumjeti njegovu narav, ni jednoduπno prihvatiti njegovo poslanje. »ekale su ga oπtre kritike, suprotstavljanja i odba-civanja, na koja je on doduπe bio spre-man.Njemu pak nije smetalo πto je bio izlo-æen kritici i propitivanju, nego mu je smetalo πto su ga procjenjivali i o nje mu odluËivali neupuÊeni pojedinci koji nisu imali izgraenih uzviπenih kriterija koji-ma donijeti sud o njegovu uzviπenu æivotu. Prosuivali su ljudskim glavama i kriterijima boæanski nauk i naum spa-senja, a iz svoga zemaljskog zrenika i prizemljenih interesa njegovo boæansko djelovanje. Na æalost, kako onda tako i danas, mnogi prosuuju Gospodinovo djelovanje na temelju ljudske povrπnosti i neupuÊenosti u boæanski æivot i otaj-stva. A kako bi se moglo pristupiti razlu-Ëivanju o njegovu æivotu, potrebna je osposobljenost u boæanskoj ”umjetni-Ëkoj” πkoli. On sam kasnijim je æivljenjem ukazao da takva πkola mora biti sastavljena od odricanja i pokore, πto u korizmenim aktivnostima pronala-ze svoj pravi izriËaj. SlijedeÊi korizmeni put, duπa zauzetije prihvaÊa Boæju pri-sutnost i djelovanja te se raspolaæe bogoljubnim djelima primiti svaki poticaj i pouku. Kroz æivot ærtve i pokore, Bog nam usauje ispravne kriterije prosuivanja njegova æivota, te ljepote koju je on u svijetu usadio svojim kriæem. Zato je korizma vrijeme usvaja-

Osposobitise za kritiku

Marija 3 2011.indd 6 2/21/11 8:03 PM

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 3/2011. - 87

prosuivati, æivotom tumaËiti i drugima navijestiti. Puna æara i gorljivosti za Boæju stvar, primila je ne samo dar prosuivanja i razluËivanja boæanskog æivota, nego je za svoju Ëistu duπu i savrπenu vjernost primila i sam Boæji Æivot - OËeva ljubljenoga Sina.Nakon blagoslovljene nazaretske kori-zme, uspjela je, svom snagom i dubi-nom, reÊi: Neka mi bude! Pristala je na Boæji plan kojem je dala doprinos svo-jom suradnjom i umjetniËkom originalnoπÊu koja ni u Ëemu nije odstu-pala od Boæjih kriterija. Postala je time uzor ko rizmi svakog krπÊanina, koja bi trebala, kao i Mariji ona nazaretska, biti πkola usvajanja Boæjih kriterija i Boæjeg æivota. Osposobljeni susretom s Boæjom Rije Ëju, postajemo kvalificirani tumaËi Boæje ljepote. PohaajuÊi korizmenu πkolu, ne ostajmo neupuÊeni kritiËari Boæjih djela ni laæni sveznalice, koji, bez struËnosti, s dozom drskosti, imaju iskrivljen sud o Boæjoj otajstvenoj ljepoti!Tko god æeli donositi sud o utjelovlje-nom Isusu, Boæjoj ljepoti i remek-djelu, treba, poput Marije, proÊi πkolu boæanskog æivota. To je πkola nazaretske korizme, proæete poniznoπÊu i posluhom vjere. ZahvaljujuÊi πkoli odricanja, skro-vitosti i razmatranja, Marija je, po anelovu navjeπtenju, postala neponov-ljiv primatelj Boæje RijeËi. DajuÊi je zatim svijetu, bila joj je najjasniji tumaË, kao i najveÊi navjestitelj. Upoznavπi na neizre-civ naËin Boæju RijeË, prema kojoj je bila upuÊena sva njezina korizmena nazaret-ska aktivnost, Marija je okrunila svoj skroviti i samozatajni æivot dajuÊi toj istoj RijeËi ljudsko postojanje. Svako korizme-no nastojanje Gospodinovih vjernika tre-balo bi stoga iÊi njezinim stopama.Ivan BODROÆIΔ

nja Boæjih kriterija kao stupova ispravna i uspravna æivljenja. DoraujuÊi sebe pod Boæjim vodstvom, Ëovjek postaje sposoban Boæjim mjerama prosuivati svoj æivot i svijet oko sebe.

MARIJINA KORIZMAUvodeÊi nas u svoju πkolu, Bog nas nije prepustio samima sebi. Ako postoji net-ko tko bi mogao posvjedoËiti æivotom usklaenost svojih kriterija s Boæjim, onda je to nebeska Majka koja je bila tako usklaena da je Boæju RijeË prima la savrπeno i cjelovito, predajuÊi je svijetu u neokrnjenoj ljepoti. Nakon pri pra ve tijekom koje je æivjela meditirajuÊi Boæju rijeË, doæivjela je milosni dar susreta sa samom RijeËju. Njezin æivot od prvoga do posljednjeg dana bio je πkola ospo-sobljavanja za procjenu i divljenje Boæjoj ljubavi, a kao takav i za razluËivanje boæanskog od ljudskog, nebeskog od zemaljskog. Skroviti æivot ponizne sluæbenice u Nazaretu, kojega je punina doπla do vrhunca anelovim navjeπtenjem, bio je veliki korizmeni teËaj i πkola u kojoj je Marija pokazala iznimne sposobnosti. Savrπena uËenica Boæja, na dan navjeπtenja primila je od samoga Boga, po anelovim rukama, potvrdu o uspjeπnu pohaanju te Boæje πkole. Navjeπtaj je trenutak kad joj aneo Gabrijel donosi diplomu ispisanu Prstom Boæjim, silom Duha Svetoga, da moæe vjerodostojno Boæju rijeË

Marija 3 2011.indd 7 2/21/11 8:03 PM

m i d a n a s i o v d j e

88 - ”MARIJA” 3/2011.

Aneo joj reËe: “Ne boj se, Marijo! Ta naπla si milost u Boga. Evo, zaËet Êeπ i roditi sina i nadjenut Êeπ mu ime Isus” (Lk 1, 30-31).Aneo mu se Gospodnji ukaza u snu i reËe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, æenu svoju. ©to je u njoj zaËeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit Êe sina, a ti Êeπ mu nadjenuti ime Isus jer Êe on spasiti narod svoj od grije-ha njegovih” (Mt 1, 20-21).Kada u bogosluæju na blagdane Blagovijesti, 25. oæujka, i Sv. Josipa, 19. oæujka, budemo sluπali navedene rijeËi, moæda Êemo pomisliti: Blaæena vremena u kojima su aneli s neba donosili ljudi-ma imena! Blago onima kojima je sam Bog dao ime!

OSTAJE ZA CIJELI ŽIVOTIme je - veoma vaæno. Za onoga koji ga nekome daje, a joπ viπe za onoga koji ga prima, kome se daje. Zato na poËe t-ku obreda krπtenja, veÊ na ulazu u crk-vu, krstitelj pita: “Roditelji, koje ste ime dali (ili: koje Êete ime dati) svome dje-tetu?”Ima i te kako puno razloga to pitanje danas postavljati roditeljima sa svom ozbiljnoπÊu, i to ne tek u Ëasu kada donesu dijete na krπtenje. Uostalom, tada je veÊ u pravilu ime upisano u knji-ge dræavnoga matiËnog ureda. Zato je poæeljno, da parafraziramo pjesnika,

poruku poslati mnogo, mnogo ranije: prije nego poËnu padati - imena!Knjiga Postanka nam kaæe (2, 20): “»ovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama u zraku, i æivotinjama u polju.” A malo naprijed (3, 20): “Svojoj æeni Ëovjek nadjene ime Eva, jer je majka svima æivima.” U biblijskom govoru dati nekome ime podrazumijeva gospodare-nje nad njim. Sasvim nam je prihvatljivo da se Ëovjek proglaπava gospodarem svim ostalim stvorovima, ali s razlogom negodujemo kad se po imenovanju Eve muπkarac nameÊe kao gospodar æeni. Tim je Ëudnije da u ovo naπe vrijeme emancipacije, barem formalno teoretske, mnogi roditelji prisvajaju za sebe pravo poigravati se imenima vlastite djece i ponekad u tome prelaze sve granice dobra ukusa. Pri tom ne razmiπljaju da nisu vlasnici ni gospodari svoga djeteta,

Zar su imena za igranje?!

Marija 3 2011.indd 8 2/21/11 8:03 PM


”MARIJA” 3/2011. - 89

niti pomiπljaju da Êe njihovo dijete doæivotno nositi teret “egzotiËna” ili “zakuËasta” imena koje su mu oni nato-varili, dakle, i godinama poslije njihove smrti.

PRETJERANO I NEPROMIŠLJENONedavno me veoma oneraspoloæila neËi-ja obavijest da novine piπu o prvom imenu Onur u nas, koje da je nadjenuo djetetu netko u Zadru. Kad sam i sam to proËitao, ljutnja mi je malo splasnula jer sam po imenima roditelja zakljuËio “da jabuka ne pada daleko od stabla”. No, proradio mi je crv: A πto da netko od tvojih æupljana takvo ime zatraæi na krπtenju? Mada æupnicima prijaπnjih naraπtaja zamjeram πto su, zlorabeÊi svoj auktoritet, olako kod krπtenja mijenjali ime djetetu, u toj prilici neodoljivo sam se sjetio dobroga starog don Camila i njegova prijatelja te u isto vrijeme ljuta protivnika - komunistiËkog naËelnika Peponea. Peponeova æena, naime, doni-jela je sinËiÊa na krπtenje, naravno noÊu, i na æupnikovo pitanje kako Êe se dijete zvati, po nalogu muæevu, izazovno odgovorila: “Lenjin!” A don Camilo joj uzvrati kao grom: “Hajde u Rusiju pa ga tamo krsti!” Sve mi se Ëini, da su mi zatraæili krπtenje s tim imenom, da bih i ja one gore poslao - u Tursku!Za moga djeËaπtva bila je i po naπim malim mjestima krenula moda svakoja-kih “egzotiËnih” imena. Jedna je mlada trudnica, pred odlazak u rodiliπte, pitala od svoje majke savjet koje Êe ime dati djetetu. Mater je odgovorila: “KÊeri, ko je hoÊeπ, samo da ga mogu izgovorit!”Tako je neko mjesto u unutraπnjosti bila uhvatila zaraza imena - Jedinko! Æupnik upozoravao da je to nepriliËno i krπÊan-

ski neprihvatljivo, pouËavao s oltara, korio, prijetio. Sve zaludu. A onda se dosjetio: kupio magarca i nazvao ga Jedinko, te goneÊi ga selom, uzvikivao: De, Jedinko. So, Jedinko! Nitko se viπe nije usudio tako nazvati dijete.

STVARAMO PROBLEMEU jednoj sam se æupi obradovao kad je nakon puno godina zatraæeno ime Marija, i prokomentirao sam: Hvala Bogu! No, pokazalo se da sam prerano likovao, jer me je djetetova mama ubrzo “tuπirala”: Ali, veleËasni, bez “j” - Maria! Uzalud je bilo govoriti da u hrvat-skom jeziku izmeu “i” i “a” uvijek dola-zi “j”, (Dijana, Marijana...) i da Êe to nje-zina djevojËica kad odraste, kod da vanja osobnih podataka, uvijek morati naglasi-ti: Maria, bez “j”, molim Vas!Drugi “biser”: roditelji koji su boravili u Nizozemskoj donijeli su mi na krπtenje dijete s imenom Franjo, ali po francuski: François. PredoËio sam im kako Êe lije-po “hrvatski” zazvuËati pitanje u obredu: “©to traæite od Crkve Boæje za - Françoisa?”!A πto tek reÊi o imenima: Kety, Nancy, Carla, Majk, Antoan, Dominique...? Kakva je to “feπta od muÊenja jaja”?! Nijedno nisam izmislio, a neke od tih morao sam izgovarati i na krπtenju! Ali onaj otac koji je nakon petero kÊeriju dobio sina pa mu nadjenuo ime Napokon, e taj bi zasigurno - πto se mene tiËe - morao iskati krstitelja po πumi Striborovoj!Takoer, vrlo je preporuËljivo dati djete-tu ime kojim Êe ga se i zvati, a ne mu odmah poslije roenja i krπtenja tepati nekakve deminutive i kovanice za koje je nemoguÊe zakljuËiti iz kojeg su imena

Marija 3 2011.indd 9 2/21/11 8:03 PM


90 - ”MARIJA” 3/2011.

skovane. Nerijetko se iz takve prakse izrode svakojaki problemi.

IME NIJE IGRAČKAReËeno je u Dekalogu: Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud (usp. Pnz 5, 11), a u Evanelju: ”©to god uËiniste jednomu od ove moje najmanje braÊe, meni uËiniste!” (Mt 25, 40). OËe vi i majke, i vaπe je dijete mali Isusov brat. Ne poigravajte se i ne Ëinite svetogre s njegovim imenom. “Vaπa djeca nisu vaπa djeca. Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas, i premda su s vama, ne pripada-ju vama” (Halil Dæubran).Neda vno nas je papa Benedikt XVI. po zvao da dajemo djeci krπÊanska imena. To je na tragu viπestoljetne krπÊanske i opÊeuljudbene tradicije. A ako baπ hoÊete svome djetetu dati ime kojega nema u popisu svetaca, onda se odmah dajte na posao oko njegova odgoja i molitvu da to dijete postane svetac i tako obogati katoliËki kalendar. Ali, i u tom sluËaju smislite ime koje se “moæe izgovoriti”, da ga poboæni krπÊani uzmognu zazivati bez zamuckivanja!Vaπa djeca su osobe, a ne kuÊni ljubim-ci. Ne lijepite im imena koja bi bolje pri-stajala psiÊima ili maËkama negoli ljudi-ma. Razumije se da roditelji imaju i pravo i duænost dati ime svome djetetu, ali to trebaju Ëiniti, pomno promislivπi, odmjereno i odgovorno.I na kraju - buduÊi da su se donedavno i redovniËke poglavarice znale Ëudno poigravati imenima svojih potËinjenih novakinja - zakljuËimo jednim nagrad-nim pitanjem: HoÊe li aneli nebeski na Sudnji dan redovnike i redovnice, koji su pri zavjetovanju promijenili ime, pro-zvati krsnim ili redovniËkim imenom?Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljicepriznavalaca

Ti si svjetlo, kraljice, meu onim svecima koji su izrazito ispolja-vali svoju vjeru, ufanje i ljubav, makar da i nisu izjednaËeni s

muËenicima. A proπirujuÊi misli Klementa Aleksandrijskoga,

zovemo te kraljicom svih prizna-valaca koji primjerno trpe osobi-

to bolest ili neimaπtinu svoju i svojih bliænjih i ne sustaju u hva-

ljenju milosrdnog Boga koji ih uvodi u blaæenstvo i vjeËni æivot. Poπtivanje svetog stupnja prizna-vaoca osobito sja u tvome svje-

tlu, Marijo kraljice.

Miljenko MAJETIΔ

Marija 3 2011.indd 10 2/21/11 8:03 PM

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 3/2011. - 91

Tražio je rukuZvao se Silvije. Za deseti roendan majka mu je nabavila pisaÊi stroj. O raËunalu se u ono doba joπ gotovo nije ni govorilo. Taj dar veoma ga je obradovao. Sav radostan, jednim je prstom natipkao pisamce: ”Hvala ti, majko, πto si me rodila. Æivot je tako lijep, ja æelim æivjeti!” Bilo je to o BoæiÊu 1987.Roditelji su ga odgojili vjerski. Posebno se isticao u ljubavi prema Isusu i Mariji.”Ja æelim æivjeti!”, pisao je mami, ali je veÊ nakon godinu dana osjetio teπke bolove u lijevoj nozi. LijeËnici su otkrili rak u kostima. Nije proπlo puno vremena, zalegao je u postelju. S vremenom je onemoÊao. Zamolio je æupnika da mu svakog dana dono si sv. PriËest. Bolovi su bivali sve jaËi. U tim teπkim trenucima uzdisao bi: ”Gospe moja, pomozi mi da ozdra-vim!” Molio je svakog dana sva tri dijela njezine krunice: radosnu, æalosnu i slavnu. I nalazio u tom utje-hu. Kad su ga spopadali teπki bolovi, znao bi uzdisati: ”Majko Bo æja, pomo-zi mi! Utjeπi moju majku!”Stiglo je ljeto 1989. Potpuno je oslije-pio. Opala mu je kosa. Oblijevao ga je znoj, krvario je. A u tim trenu cima ovako je molio: ”Isuse, sjedini moje boli s bolima svojim na kriæu! Budi uza me u mojim bolima! A ti, majko Marijo, budi uza me kao πto si stajala uz Isusa pod njegovim kriæem na Kalvariji!”SveÊenik mu je 24. rujna 1989. do nio sv. PriËest i podijelio bolesni Ëko pomazanje. Primio ih je pri punoj

svijesti. I nije skrivao istinu. Bio je svjestan da putuje na drugi svijet. Kraj njegove smrtne postelje stajala je njegova majka. Kad je doπao tre nu-tak, uzdahnuo je, okrenuo se pre ma njoj i rekao: ”Majko, daj mi ru ku!” Stisnuo ju je lagano i izdahnuo.Za teπkih bolova jednom je majci rekao: ”Majko, ja se penjem na Kalvariju. Kad stignem na njezin vrh, bit Êu razapet!” Tako se i dogo dilo. Bio je razapet na bolesniËkoj postelji. Bolovao je moleÊi, umirao moleÊi i izdahnuo moleÊi. DræeÊi majËinu ruku, otiπao je na drugi svijet i pri-hvatio Isusovu ruku: ”Isuse, ja znam da me ti voliπ!”, ËeπÊe se Ëulo iz nje-govih usta u bolesniËkoj postelji.Z. P.

Marija 3 2011.indd 11 2/21/11 8:03 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

92 - ”MARIJA” 3/2011.

Marijina prisutnost u Crkvi oËituje se na viπe naËina, a uvijek je u sluæbi Isusa Krista i njegova djela spasenja koje traje do svrπetka vremena. Crkva kao zajed-nica vjernika prepoznaje i doæivljava tu spasonosnu prisutnost u æivotu pojedi-naca i zajednice. Tako je bilo u davno vrijeme u kojem je æivio i djelovao Ildefonz iz Toleda (+667.), vrstan bogo-slovac Pirinejskog poluotoka i promica-telj Gospine poboænosti.

GOSPIN KAPELAN Pod navalom Saracena, πpanjolsko krπÊanstvo u 7. stoljeÊu proæivljavalo je tegobna vremena. U sjeni politiËkih dogaaja dogaao se æivahan rast u vjeri i jaka oporba protiv krivovjerja. Milosno razdoblje onoga vremena predstavljali su i pokrajinski sabori u Toledu. Ondaπnje krπÊanstvo iznjedrilo je vrle muæeve poput Izidora iz Sevilje i Iledfonza iz Toleda koji je predmet ovoga napisa.Roen oko g. 617. u Toledu, Iledefonz je pristupio redu sv. Benedikta i vrπio sluæbu opata u samostanu Agalia, koji se nalazio u blizini njegova rodnoga grada. Imenovan je g. 657. toledskim bisku-pom. Svoje bogoslovsko razmiπlja nje gradio je na temeljima otaËke predaje, posebno na spisima latinskih otaca Jeronima, Augustina i Grgura Velikoga. Meu njegovom pisanom baπtinom saËuvan je za nas vaæan spis o

“DjeviËanstvu svete Marije”. Taj spis odi-grao je veliku ulogu u kasnijoj marijan-skoj baπtini do te mejere da je Ildef onz nazvan “Gospinim kapelanom”. Tako ga je naslovio poznati πpanjolski knjiæevnik Lope de Vega (+1635.). U svom æivotu i u svojim spisima Ildefonz je bio kape-lan, to jest pomoÊnik, “sluæ be nik sluæbenice Gospodnje”.Rasprava o Marijinu djeviËanstvu pole-miËke je naravi, a uperena je protiv onih koji su nijekali djeviËanstvo Majke Isusove. Meu protivnicima bili su i pri-padnici æidovske vjere, koji su u ono vrijeme u veliku broju obitavali Pirinej-ski poluotok. Za Æidove je onda kao i danas djeviËanstvo, zapravo neplodnost, smatrana sramotnom pred Bogom i pred ljudima. Sjetimo se Elizabetinih rijeËi kad je zatrudnjela u poodmakloj dobi: “Evo to mi je uËinio Gospodin u dane kad mu se svidje skinuti s mene sramotu meu ljudima” (Lk 1, 25).

U SLUŽBI DJELA SPASENJAZa Ildefonza Marijino djeviËanstvo u sluæbi je spasenja. Prelazi okvire tjele-snosti i nasljedstva, a smjeπteno je u povijesnospasenjsko okruæje gdje dobiva

Sveta Marija kod Ildefonza iz Toleda

Marija 3 2011.indd 12 2/21/11 8:03 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 3/2011. - 93

svoje bogoslovsko znaËenje. Spis o dje-viËanstvu sastoji se od 12 poglavlja koji-ma prethodi æarka molitva upuÊena Bogorodici. Toledski biskup izriËe svoje divljenje pred izvanrednim pozivom i darom Boæje naklonosti kojima je Bog obdario to jedinstveno ljudsko stvore nje. Za Ildefonza glavni dogaaj Mariji na æivota je navjeπtenje Isusova roenja. To je poËetak otkupljenja ljudskoga roda. Po njemu Marija postaje Isusova Majka, majka onoga koji je Bog i »ov jek u isto vrijeme i u istoj osobi. Iako je pripadni-ca ljudskog roda, Marijino djeviËansko majËinstvo Ëini od nje jedinstvenu osobu koja prednjaËi otkupljenima darom Boæjeg izbora i miloπÊu njegova poziva. Tu Marijinu ulogu i odliku Ildefonz se trudi izraziti:“Blaæena si meu æenama, neoskvrnje-na meu djevojkama, gospoa meu sluπkinjama, kraljica meu sestrama. I, doista, svi te narodi zovu blaæenom, nebeske sile priznaju te blaæenom, navjestitelji te navjeπÊuju blaæenom, svi narodi te slave blaæenom.” … “Marija je posuda svetosti, vjeËno djeviËanstvo, Majka Boæja, svetiπte Duha Svetoga, jedinstveni hram svoga Stvoritelja.“

SVA U ODNOSU NA KRISTAOtajstvo djeviËanskog majËinstva nije odlika koja pripada samo Marijinoj osobi. To je dogaaj koji je Bog predvi-dio za spasenje ljudskog roda.“ZahvaljujuÊi toj Djevici, svi su ljudi vidjeli spasenje Boæje (Lk 3, 6). Svi kru-govi zemaljski, zahvaljujuÊi toj Djevici, pokajali su se i obratili Gospodinu. Svi uzdiæu Gospodinu, njezinu Sinu novu pjesmu spasenja, koje dolazi od njega. Jer on je, rodivπi se od te Djevice, izveo

stvari Ëudesne. Po toj Djevici Gospodin je uËinio poznatim svoje spasenje.”Jedinstvenost Marijine uloge za Ildefonza je plod Boæje odluke da doe na zemlju i da postane Ëovjekom kako bi spasio ljudski rod.“Da bi bio moj Otkupitelj, postao je tvo-jim Sinom. Da bi bio cijena moga otku-pljenja, njegovo je utjelovljenje plod tvoga tijela; u njemu je iscijelio moje rane. Od tvog tijela uzeo je tijelo smrtno, da njime uniπti moju smrt. Od tijela tvoje smrtnosti, On uze tijelo svoje smrt-no, da uzmogne uniπtiti moje grijehe, koje uze na sebe. Od tebe je uzeo tijelo bez grijeha da smjesti naπu ljudsku narav u Boæje prebivaliπte.”Kod Djevice Marije sve je u odnosu na Krista i sve ovisi o njemu. Odlike koje Ildefonz pripisuje Mariji zbog kojih je Crkva Ëasti dar su Boæji, kako bi bila dostojna postati Majkom Boæjom. Pobo-ænost Mariji nuæno dovodi Kristu sredi-πtu sve poboænosti. U tom svjetlu Ilde-fonz se proglaπava Marijinim slugom.“Zbog toga sam tvoj sluga, jer je moj Gospodin tvoj Sin. I zbog toga si ti moja Gospodarica, jer si ti sluæbenica Gospodnja. Zbog toga sam sluæbenik sluæbenice Gospodnje, jer si ti bila Majka svoga Gospodina. Zbog toga sam uËinjen slugom jer si ti postala Majkom Onoga koji me je stvorio.”Taj tijesni odnos izmeu Krista i Marije Ëini da marijanska poboænost ima Krista kao svoj cilj i svoju svrhu. To Ildefonz vidi sa svom jasnoÊom kad tvrdi da Gospodinu pripada ono πto sluæi sluæbenici, tako dolazi Sinu sve ono πto se prinosi Majci. Jer, dok se Ëasti Majka, upoznaje se, Ëasti i ljubi Sin i vrπe nje-gove zapovijedi (LG 66).dar-ko

Marija 3 2011.indd 13 2/21/11 8:03 PM

d u π i d u π e h r v a t s k e

94 - ”MARIJA” 3/2011.

VeÊ stoljeÊe i pol proπlo je od roenja Eugenije ©ah, znaËajnije hrvatske pje-snikinje koja je u posljednjim desetlje-Êima 19. st. progovorila posebnim pje-sniËkim jezikom. Ono πto je pjesniki-nja i spisateljica Elizabeth Barrett Browning (1806.-1861.) bila za Engleze, dijelom je, za hrvatsku pje-sniËku rijeË s prijelaza iz 19. u 20. st., bila E. ©ah. Obje su svojim radom na kulturnom polju krËile put ostalim æenama kojih je umjetniËko zauzima-nje veoma teπko dolazilo do izraæaja u vremenu u kojem su æivjele.O E. ©ah nemamo puno podataka. Zbirku pjesama nije nikad objavila, ali njezini stihovi posveÊeni bl. Djevici Mariji, rasuti po hrvatskoj katoliËkoj periodici, govore umjesto nje snaæno i trajno kao rijetko Ëiji. Roena je g. 1861. u Zagrebu u obitelji Knopfhard u kojoj je vjerski odgajana, a imuÊni ujak pobrinuo se da stekne kvalitetnu naobrazbu. Zavrπila je UËiteljsku πkolu u Zagrebu i posvetila se uËiteljskom pozivu u Bakru. Smrt ujaka i rastava od profesora ©aha zbog kojeg je 6 godina provela i u zatvoru, iz temelja su promijenili Eugenijin æivot. Napuπtena i usamljena, proæivljavala je veoma teπke psihiËke trenutke. Suraivala je u Vrhbosni, Hrvatskom dnevniku i u Ëasopisu Za vjeru i dom. Umrla je 24. veljaËe 1928. u Bjelovaru.

SUNČANI S NJE TREPERI ČAROptereÊena æivotnim nedaÊama, Ëesto je Eugenija zapadala u muËna i depresivna stanja duha. U takvim okolnostima srce i svu ljubav usmjerava prema Bogorodici, a u njezinu liku, i opÊenito u pjesniπtvu, pronalazi doæivotnu utjehu. Djevici punoj milosti, Immaculati, najradije je pjevala, divila se njezinoj ljepoti i njezi-nu liku koji bijaπe usporediv jedino s oËima nevina djeteta:Sjajna zvijezda veËernjica gledako Ëista zjena nevinaπca Ëeda;ko zlatni pravak aneoske glavena nebu lebdi: o Maria ave! (U veËer)

Eugenijini stihovi obiluju „sjajnim“ moti-vima: zvijezdama, nebom, anelima, cvijeÊem i djecom. Povremeno se u pje-smi jave i tamni, sumorni motivi autobi-ografskog karaktera kao zrcalo stanja u kojem se naπla pritisnuta razliËitim æivotnim poteπkoÊama. Spas i trajno utoËiπte koje je pronaπla u vjeri, napose u BogorodiËinu liku, nanovo su u njoj probudili æivot:I nema noÊnih sjena veÊNi ledenih grobovaNi razvaljenih hramovaNi zakopanih snova; Nju videÊ sve je jasni dan,Sve æivot sladak, ubav,Neoskvrnjeni oltar sve,Sve vjera, nada i ljubav. (Pred slikom Imakulate)

»eænje lirskog subjekta da se stopi i preda Bogorodici, onoj kojoj je navije-πteno da Êe zaËeti i roditi Spasitelja, glavni je motiv pjesme Mariji:O da sam vijenac ruæiËin,da oltar tvoj ovijem,o da sam daπak ljubiËin,na srce da ti plinem! (Mariji)

Ja molim tiho: o Maria ave!

Marija 3 2011.indd 14 2/21/11 8:03 PM

”MARIJA” 3/2011. - 95

Kao i spomenuta E. B. Browning, pone-kad ponire u mistiËna prostranstva duπe, ali s vjerskim predznakom:Nju videÊ, ko u drugi svijet U rajski svijet da gledamI od tog Ëara mistiËnogJa otkinut se ne dam; (Pred slikom Imakulate)

JOŠ SVEUDILJ TEBE JA LJUBLJAHNakon odsluæene zatvorske kazne, rastavlja se od muæa i zapoπljava kao privatna uËiteljica francuske kolonije drvne industrije u Slatini, a g. 1896. dolazi u Sarajevo gdje je nadb. J. Stadler prima u Zavod za nezbrinute osobe. Usput radi u osnovnoj πkoli, predaje francuski jezik i glazbu te 10-ak godina objavljuje knjiæevne radove u Vrhbosni pod uredniπtvom Ivana Ev. ©ariÊa. Proæivjevπi teπke æivotne trenutke, pro-dubljivala je svoj pjesniËki senzibilitet nad tuim patnjama, pogotovo nad pat-njom BogorodiËinom koja gleda kako joj muËe i razapinju sina:I bije ËekiÊ, zrakom se talasaGrozovit zvuk, o njeno srce tuËe,Vis nijemi nad njom drπÊe od uæasa,

U zemlji pod njom ko da vulkan huËe.Dok poput zvijeri ljudska grla riËuOd klete æee za nevinom krvi,Vasioni se silne osi miËu,A ËekiÊ bije, njeno srce mrvi. (Stabat mater) RadeÊi za sarajevsku Vrhbosnu, odvoje-na je od rodne grude o kojoj sentimen-talno pjeva i preporuËuje ju bl. Djevici Mariji:Zvijezda lebdi - ja ju pitam sjetna:Da l’ Hrvatska mi æiva, sloæna, sretna?A zvijezda sjevne: nema smrtne stravedok Hrvat πapÊe: o Maria ave! (U veËer)Oko g. 1912. u pjesnikinje se javljaju prvi znaci umne poremeÊenosti. Poslje-dnje godine æivota provodi u Bjelovaru kod kume Milke Brodarac DvornikoviÊ, a æivi od pomoÊi sarajevske nadbiskupi-je i Ëasopisa Vrhbosna. Ipak, nikada nije klonula duhom:Zaminulo Ëarno tad doba, nebo se

smrknulo moje,Ugasilo majsko se sunce, magle ga

zaviπe guste,A traæila sve sam kroza njih zastrto

obliËje tvoje I grobove puste.

(…)Joπ sveudilj tebe ja ljubljah - majski tad

opet bje danak,A moje se nemoÊne ruke dizale sve

put nebesa,Kad sunËanu opet te zgledah, - bajovni

ko da je sanak - U carstvu Ëudesa.

(Immaculati)U ovom nadolazeÊem korizmenom vre-menu nastojmo svojim postupcima steÊi milost na nebesima.Darijo MARKOVIΔ

d u π i d u π e h r v a t s k e

Marija 3 2011.indd 15 2/21/11 8:03 PM

k u l t u r a

96 - ”MARIJA” 3/2011.

VeÊ od djetinjstva hrvatski kipar Ivan MeπtroviÊ bio je zaljubljenik u kamen. Ljubav prema plemenitoj prirodnoj tvari na kojoj je odrastao, pokazao je kao umjetnik u izradi sakralnoga motiva pod nazivom Pietà. Ljubav Æalosne Majke prema mrtvu Sinu utkao je tako vjer-niËki emocionalno i umjetniËki ekspre-sivno da s pravom moæemo reÊi kako je u kamenu ostavio biljeg ljudske patnje i krπÊanske nade.

OD OTAVICA PREKO BEČAIako je roen u Vrpolju kraj Slavonskog Broda, 15. kolovoza 1883., zaviËaj dje-tinjstva u Otavicama kraj Drniπa nosio je MeπtroviÊ u sebi cijeloga æivota. Zato bismo njegov æivot mogli staviti u jedan kamen, koji je isklesao, i u jedan kipar-ski motiv, koji se zove Pietà.U svijet likovne umjetnosti krenuo je od Otavica, preko Splita, stigao do BeËa, i ostao razoËaran. Prva bol na putu po mo gla mu je da postigne svjetsku slavu. U igri politiËkih previranja, noseÊi patnje svoga naroda, prolazeÊi kroz ago-niju dvaju svjetskih ratova, stvarao je ta kva kiparska djela da su ga kritiËati prozvali Michelangelom svoga doba. UËitelju se oduæio na dva naËina. Napisao mu je pismo (Moji razgovori s Michelangelom) i dovrπio njegov jedan kip (Pietà Bandini, 1550., mramor, 226 cm, u Firenci) koji je renesansni genij namijenio za svoj grob. UgledajuÊi se

upravo u to djelo, MeπtroviÊ je izradio svoju verziju, najprije u gipsu, a kasnije u mramoru i bronci. Za boravka u Rimu g. 1942./1943. modelirao je gipsani ori-ginal. Prema njemu izlivena je bronËana Pietà Romana, izloæena u Vatikanskim muzejima, u prostoru suvremene sakral-ne umjetnosti, i kamena Pietà u South Bendu u Americi.

PROFESOR U SOUTH BENDUTheodore Hesburgh, sveÊenik redovnik Kongregacije sv. Kriæa (CSC), koji je od g. 1952. do 1987. bio predsjednik kato-liËkoga SveuËiliπta Notre Dame (Naπe Gospe) u South Bendu kraj Chicaga (dræava Indiana, SAD), pozvao je g. 1955. MeπtroviÊa da predaje kiparstvo. I prije nego je postao profesor na njego vu SveuËiliπtu, iz poznanstva dvojice prija-

Vjera ukamenu

Marija 3 2011.indd 16 2/21/11 8:03 PM

k u l t u r a

”MARIJA” 3/2011. - 97

telja nastala je ideja da MeπtroviÊ iskleπe svoju Pietà u kamenu. Taj kip, kolosal-nih dimenzija (247,5 x 157,5 x 124,5 cm), teæak preko sedam tona, izraen je, kao i Michelangelov, od bijeloga kararskog kamena, i bio izlo æen u Metropolitan Museum of Art u New Yorku. U dogovoru s Meπtrovi Êem, T. Hesburgh prenio ga je g. 1955. u sveuËiliπni Campus u South Bendu i smjestio u kapelu Naπe Gospe do glav-nog oltara neogotiËke bazilike Presv. Srca Isusova. Da bi kip unijeli, namjestili su prigodne traËnice, sruπili dio zidova na ulazu i podigli kameno postolje. Na oËigled sviju, obasjana vitrajnim svje-tlom, bijela Pietà zablistala je kao sakral-ni kameni dragulj.Iako su rijetki primjeri te tematike u sakralnoj umjetnosti gdje netko drugi, osim Gospe, pridræava mrtvo Isusovo tijelo, MeπtroviÊeva Pietà ima Ëetiri lika: mrtvoga Isusa i tuænu majku Mariju, pri-jatelja Josipa iz Arimateje i uplakanu Mariju Magdalenu.Kad je ugledao Michelangelov kip u Firenci, MeπtroviÊ se mogao prisjetiti sprovodnih obreda u dalmatinskoj Zagori. Nakon πto su oplakale pokojni-ka, æene bi se udaljile od lijesa i samo su izvan groblja mogle promatrati po kop. To je bio posao za muπkarce, a ne za æene. Voen sjeÊanjima iz djetinj-stva, isklesao je prizor kako muπkarac pripre ma pokop. Zato Josip pridræava Isusa. U osobnoj agoniji, daleko od rod-noga kraja, sve ostalo MeπtroviÊ je utkao u umjetnost. Zapravo, osobnu obiteljsku tragediju, nakon smrti prve æene i dvoje djece, otkrio je u toj pasionskoj temi kad je za Josipa iz Arimateje isklesao svoj lik, kao autoportret, a za Gospu lik svoje druge æene, Olge.

Tom tumaËenju pridruæimo i bogoslov-sko opravdanje. PromatrajuÊi likovni mo tiv, moæemo istaknuti da je Josip iz Ari mateje prikazan, zapravo, kao Bog Otac koji ærtvuje svoga Sina i sada ga, preko BogorodiËinih ruku, daruje Mariji Magda leni, odnosno nama, kao pashalno Janje.

ARIMATEJAC IZ HRVATSKEMonolitna kiparska kompozicija izra-ena je u piramidalnoj perspektivi koju je MeπtroviÊ rado koristio. Tako je pos ti-gao pietalni suodnos glavnih likova ski-danja Isusa s kriæa. Uspravni Josip na rukama pridræava mrtvo Isusovo tijelo, koje se krivudavo savija prema Magda-leni, ne optereÊujuÊi Gospina koljena. Tri lika, koji oplakuju, uprla su pogled u Isusovo lice tako da se i naπ vjerniËki pogled, za promatranja toga prizora, spaja s njihovim oËima i spontano pre-nosi na Isusa.Blagi prijelazi oblih linija, koje razdvaja-ju likove, u igri svjetla i sjene, daju kamenu mistiËnu moÊ, gdje golo Isusovo tijelo, kao kontrast u sredini kompozicije, skladno ovijaju likovi odje-veni u noπnji dalmatinske Zagore. Posebno Josip s pastirskim ogrtaËem, a æene s rupcem na glavi.Tvorac lijepe umjetnosti, hrvatski kiparI. MeπtroviÊ, umro je kraj svoje Gospe, 16. sijeËnja 1962. Misu zaduπnicu za 78-godiπnjeg Arimatejca iz Hrvatske slavio je T. Hesburgh u bazilici Presv. Srca Isusova. Notre Dame - Naπa Gospa u South Bendu i danas svjedoËi da je Me πtroviÊ na tom kiparskom djelu osta-vio otisak besmrtnog biÊa, kakoje govorio. Ante Branko PERI©A

Marija 3 2011.indd 17 2/21/11 8:03 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

98 - ”MARIJA” 3/2011.

„Nije dobro da Ëovjek bude sam” (Post 2, 18). Mariju, koju je odabrao da bude Majka njegova Sina, Bog nije ostavio samu. Nje htio ni da Isus odrasta sam s Marijom bez oca zemaljske obitelji. Brak i obitelj Boæji su naum za Ëovjeka, a æivot u djeviËanstvu odaziv je odabra-nih. U sv. Obitelji nalazimo primjer i za prve i za druge.

UZDRMANE VREDNOTEOvog mjeseca sv. Josip zasluæuje pose-bnu pozornost, tim viπe πto smo u jeku priprava za Nacionalni dan obitelji. Æivi-mo u vremenu kad su vrednote kao πto su brak, obitelj, djeviËanstvo, poslu πnost, marljivost, strpljivost, postojanost, oda-nost, vjernost ne samo napadnute nego i uzdrmane. Postala je upitna njihova prvotna svrha i opstojnost u naπem vre-menu strke, uæitka i brzo ostvarivih æelja. Æene su se izborile za svo ja prava, osno-vale su razliËite udruge. Postoje zavodi za zaπtitu majki i djece, kuÊe za prihvat æena koje su pretrpjele nasilje. A πto je s muæevima i oËevima?! Na kojem se podruËju oni ostvaruju? Jesu li ugroæeni, zlostavljani ili frustrirani nezaposlenoπÊu, novËanom nesta πicom? »uËe li u sjeni dominantnih samoostvarenih æena za πto su oni zasluæni? Doæivljavaju li od svojih supruga, koje se nisu uspjele u braku ostvariti ni kao majke ni kao poslovne æene, prijekore da su zbog njih zanema-rile sebe i svoju karijeru?

KRIZA OČINSTVANa 39. Obiteljskoj ljetnoj πkoli, prim. dr. Petar Gotovac progovorio je o krizi oËinstva u odnosu na mentalno zdravlje nacije. To je poticalo da se zapitamo, kamo ide naπ hrvatski narod, koji je g. 1687. sv. Josipa prihvatio i proglasio zaπtitnikom Hrvatskog kraljevstva, i koja je uloga oca u obitelji i u druπtvu. Je li se medicina pozabavila problemom oËinstva, kao πto se skrbi o majkama? Postoje zavodi za zaπtitu majki i djeteta, a za oËeve? Jesu li oni ugroæeni i treba li njima zaπtita? Jesu li joπ uvijek jaËi spol, zaπtitnici i hranitelji svojih obitelji? Tko muπku djecu danas odgaja za odgovor-no roditeljstvo, prilagoeno okolnostima u kojima su se u mnogo sluËajeva pro-mijenile uloge u obitelji? Tradicionalne, patrijarhalne obitelji u kojima je muπkarac, otac i hranitelj obitelji imao ulogu dominantne osobe i glave obitelji, a æena podreenu ulogu ponizne posluæiteljice, majke, odgajateljice i kuÊanice, danas sve viπe zamjenjuje ”nuklearna” obitelj: muæ, æena i djeca sami, bez pomoÊi ostalih ukuÊana i pridruæenih Ëlanova obitelji. Ima situaci-ja u kojima je otac kod kuÊe, a æena radi i hrani obitelj. Ako oboje rade, joπ je viπe izazova i neprilika oko Ëuvanja djece, kuhanja i pospremanja. Muæ, odrastao u obitelji u povlaπtenu poloæaju - jedino muπko dijete, mamin ili tatin miljenik, bakin mezimac, koji je nauËio da mu se sve servira i da prstom ne makne oko pripremanja hrane ili drugih kuÊnih poslova - Ëesto postaje nezado-voljan kada od svoje æene ne dobiva sve πto hoÊe. Jedan je od najËeπÊih izvora neslaganja nesklad u intimnom æivotu. Muæ doe s posla, pojede, odmori se, legne i naspava se te onda traæi od æene

A što je s našim očevima?

Marija 3 2011.indd 18 2/21/11 8:03 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 3/2011. - 99

da bude ono πto jest... A ona, mrtva umorna od posla, posluæivanja i pospre-manja, nije u stanju radosno mu darivati sebe, nego traæi malo vremena za pre-dah i poËinak. Ljubav ne traæi svoje! Tko je u pravu i tko traæi svoje? Ljubav traæi svoga zavo-ljenoga, da mu izreËe sve, od grubosti do njeænosti, i da ga pri tom ne povrije-di. Biti voljen takav kakav jesi i biti prihvaÊen, nije li to neostvarena æelja mnogih?! Treba li darivati drugom ono πto njemu treba, a ne samo ono πto ti hoÊeπ i πto je tebi viπak?!

ŠUTLJIVI SVETAC - UZORNiz je situacija u braku i u obitelji u kojima nam sv. Josip moæe biti uzor. On nije traæio svoje, mada je, kad je saznao za Marijinu trudnoÊu, prva njegova reak-cija bila tipiËno muπka: htio ju je potaj-no otpustiti. Nakon πto je prepoznao Boæji poziv, viπe nije traæio svoje: uzeo je Mariju k sebi i brinuo se za nju i za Isusa. Nigdje ne piπe πto je govorio. UpuÊuje li i ta πutnja na veliku ljubav koja se æivi bez puno rijeËi, ali s puno dobrih djela i svojim radom dopri nosi

dobru obitelji? Mnoge su æene nauËile na svoje πutljive i radiπne muæe ve i ne postavljaju velike zahtjeve. Da bi muæ bio ono πto jest, æena treba æivjeti svoju ulogu supruge i omoguÊiti da kraj nje bude i otac i muæ. Biti s Marijom i s Isusom, moæe li biti veliËanstvenijeg poziva?! Moæe netko reÊi: Lako je njemu bilo, Marija nije ima la grijeha, ona je bila sveta, nije mu prigovarala... Ali Josip je bio obiËan Ëo vjek sa svojom muπkom naravi. Æivjeti pravedno moæe jedino netko tko je pro æet Duhom Boæjim. Pravednost je oso bi na svetih. MoÊi poπtivati svoje najbliæe i ne traæiti za sebe. Kraj Josipa Marija je mogla æivjeti svoj poziv djevi-ce i Majke. Nisu li oni uzor mnogima koji traæe samo svoje, a ne poπtuju odluku drugoga?!Zdravi oËevi jamstvo su zdravih obitelji i zdrava naroda. Od njih se oËekuje da ispunjavaju svoje uloge i u svojim obi-teljima budu predmolitelji. Mala djeca sklona su majkama, odraslijoj viπe od go vara otac. PredmoleÊi, pokazuje da je molitva ozbiljan i vaæan Ëin te da ona nije samo za æene i malu djecu. Uz Isu sa su bili Marija i Josip. Djetetu treba i otac i majka, koji se natjeËu tko Êe viπe ljubiti, sluæiti i doprinositi zajedniπtvu.Molimo sv. Josipa da naπe muæeve i oËeve, zajedno sa suprugama i majka-ma, potakne da budu pravedni, vrijed-ni i odani Ëuvari svojih obitelji. Neka naπi domovi postanu mjesta molitve i æivljene ljubav u kojima Êe i djeca radosno rasti u druπtvu svojih roditelja kao πto je i mali Isus rastao uz Marijui Josipa.Danijela DE MICHELI VITTURI

Marija 3 2011.indd 19 2/21/11 8:03 PM

100 - ”MARIJA” 3/2011.

Zdravomarija je najpoznatija, najlje-pπa i najjednostavnija marijanska molitva raπirena meu Kristovim vjernicima. Mogli bismo reÊi da nje-zina povijest poËinje redakcijom Evanelja po Luki, a, liturgijski i pravno gledano, zavrπava g. 1568., kad ju papa Pio V. (+1572.) uvodi u Rimski Ëasoslov, obnovljen po zavrπetku Tridnetskog sabora (1545.-1563.). Time postaje i sluæbenom molitvom opÊe Crkve, a obrazac kakav danas imamo potjeËe iz 1498. godine. »ini se da je nastao u Italiji, vjerojatno u pokrajini Toskani.

HVALBENI DIOMolitva Zdravomarija sastoji se od dvaju dijelova. Prvi je boæanski na da-hnut, uzet iz Evan elja. U njemu se slavi Marija kao Majka Sina Boæje ga. To su zapravo Anelove rijeËi Mariji: ”Zdravo, mi lo sti puna! Gos po din je stobom!” (Lk 1, 28) i Eliza betin poklik: ”Najbla go slovljenija si ti meu æenama! I bla goslovljen plod utrobe tvoje!” (Lk 1, 42). U tim rijeËi-ma ukratko je sadr æa no otajstvo bl. Djevice Marije. Neu obiËajen pozdrav budi sjeÊa nje na obe Êanja o Gospodinovu do lasku. Pro roci koji su ga navjeπÊi va li, pozivali su na radost. Vrijeme se navrπilo, pa je i Marija na to pozva na. Izmeu svih æena izabra-na je da postane majkom Sinu Bo æjem. Njegovim poslanjem poËinje se ostvarivati poËetak novog svijeta.Svetopisamski dio Zdravomarije upo-trebljava se najprije u euharistijskom slavlju, i na krπÊanskom Istoku i na Zapadu. SaËuvano je svjedoËa n stvo kako na krπÊanskom Istoku veÊ od 4.

st. postoji obiËaj ponavljanja Anelova pozdrava Mariji. »ini se da se on od 6. st. na veliko πiri. Postoje brojni prijepisi bo go-sluænih tekstova iz tog doba koji spadaju na vjerniËku zajednicu da ih izgovara.I na krπÊanskom Zapadu ulazi Zdravoma-rija u bogosluæje veÊ krajem 6. stoljeÊa. Papa Grgur Veliki (+604.) unosi je u bo gosluæje 4. nedjelje doπaπÊa kao Prikaznu pjesmu. Za bogosluæje iste predboæiÊne nedjelje, s malim inaËicama, koristi je i ambrozijanski obred. U to doba nakon zdravo dodana je rijeË Marijo. Sabor u Narboni g. 1551. napokon prihvaÊa Zdravomariju sa zakljuËnicom Isus.

PROSNI DIOPrvom dijelu Zdravomarije, uglavnom hva-lebena znaËaja, nadodala je crkvena preda-ja drugi dio, preteæno prosna sadr æaja: ”Sveta Marijo, Majko Boæja, moli za nas greπnike sada i na Ëas smrti naπe.” Polazi sve to od poboænih redovnika, a njih slije-de vjernici. VeÊ odavna u Litani jama svih svetih upotrebljava se zaziv ”Sve ta Marijo, moli za nas!”, pa je drugi dio Zdravomarije zapravo samo taj pro πi reni zaziv. Tijekom povijesti poprima on razliËite oblike. U 13. st. susreÊe mo: ”Moli za nas greπnike. Amen”, a sredinom 14. st. dodatak: ”Sada i na Ëasu smrti naπe.”

Koja je najpoznatija

Marija 3 2011.indd 20 2/21/11 8:03 PM

”MARIJA” 3/2011. - 101

U drugom dijelu Zdravomarije moli se Gospina pomoÊ i zaπtita. On je zapravo plod iskustva Crkve: vjere u Marijino boæansko majËinstvo, znak povjerenja u Marijin majËinski i milosrdni zagovor, koji prati krπÊanina, slaba i greπna, u tije-ku æivotnog puta i u trenutku smrtnog Ëasa kojega se boji i sa strahom iπËeku je. U tim izrazima saæet je vaæan dio marijan-ske poboænosti srednjeg vijeka.

IZ BOGOSLUŽJA MEĐU PUKIako se Zdravomarija u bogosluæju Ëeπ-Êe upotrebljavala, trebalo je dosta vre-me na da se ukorijeni meu narodom Boæjim. SvjedoËanstvo o prisutnosti nje-zina prvog dijela u vjerniËkom svagda-njem æivotu seæe tek u 10. stoljeÊe. Sino-da u Parizu g. 1197. odreuje neka se πiri meu pukom. Otada, naroËito u 13. st., sve se ËeπÊe moli. Mjesni i pokrajin-ski crkveni sabori, kao i pojedini bisku-pi sve je viπe preporuËu ju, a neki i nareuju da je uËe i vjernici. Sabor u Béziersu g. 1246. propisuje neka je uËe i djeca, a sliËno i sabori u Alby 1254., Valenciji 1255... Zdravomariju prihvaÊaju i mnoge redo vniËke zajedni-ce. ZahvaljujuÊi njima, kroz 13. i 14. st. postaje ona vaænom molitvom svakog krπÊanina.

Osim toga, u to doba po Europi cvatu zgodne poboæne priËe koje potiËu na poboænost prema Gospi, a neke neo-biËne zgode joπ viπe promiËu molitvu Zdravomarije. Posebno se istiËu Gospine Ëudesne pomoÊi na Ëasu smrti, postignute, navodno, po moli-tvi Zdravomarije. To doprinosi joπ veÊem πirenju te molitve, da je u tom razdoblju prihvaÊaju i rado mole svi vjernici.

VRELO NADAHNUĆAS vremenom Zdravomarija postaje vrelom nadahnuÊa za brojne moli-tve ne oblike Majci Gospodinovoj, koji postaju razliËiti izrazi Anelova pozdrava. Mnoge stare Gospine lita-nije ponavljaju rijeËi Zdravo Marijo u svakom zazivu. Kroz 13. i 14. st. Zdravomarija se poËinje ispreplitati s drugim molitvenim oblicima koji postaju popularni kao Aneosko pozdravljenje i Ruæarij ili Krunica. Zdravomarija Êe odigrati posebnu ulogu pri oblikovanju Maloga oficija bl. Djevice Marije i u njegovu sadræaju, a odzvanjat Êe uvijek kao najËistija hvala i najæarËa molitva svih koji imaju povjerenje u zagovor Majke Isusove.MoleÊi Zdravomariju mi zapravo s Anelom pozdravljamo bl. Djevicu, s Elizabetom je skupa nazivamo blaæe-nom te se zdruæujemo s Majkom Isusovom i njezinom otvorenoπÊu Bogu. Tako naπa molitva viπe i nije upravljena njoj, nego zajedno s njom Bogu te se ukljuËuje u molitvu Crkve, koja je upravljena Ocu po Sinu u Duhu Svetomu.P. LUBINA

marijanska molitva?

Marija 3 2011.indd 21 2/21/11 8:03 PM

r a z g o v a r a l i s m o

102 - ”MARIJA” 3/2011.

Kriæ nam je stalan æivotni pratilac. O njegovu noπenju razgovarali smo s gom Marijom StojπiÊ iz Klakara kraj Slavonskog Broda. S Antunom StojπiÊem zasnovala je obitelj i donijela na svijet dvije kÊerke i sina Matiju, roena g. 1987. s osam mjeseci. Iako im je postao velik kriæ, jer od roenja boluje od cere-bralne paralize, smatraju ga darom od Boga, a ne kaznom.- Kako ste se osjeÊali kad ste doznali za Matijinu dijagnozu?- Bilo je to straπno. Sva sam se zaledila. Mislila sam da se to ne dogaa meni i da Êe sutradan biti bolje vijesti.- Jeste li to shvatili kao æivotnu tragediju?- Ne, ni tada niti ikada. Vjerujem da me veÊ tog dana Bog zaπtitio, jer da nije - ne bih mogla izdræati. OsjeÊala sam da moram funkcionirati, krenuti dalje, jer sam kod kuÊe imala i dvije kÊerkice, a i svom Matiji biti Êu najpotrebnija baπ ja, majka.- A posumnjali u ljubav Boæju?- Ne, nikada. Bol je bila straπna, neizdræiva, ali sam znala da moram pri-hvatiti taj kriæ i iÊi dalje poput Krista. To je moja Kalvarija. Morala sam se silno kontrolirati. Ako plaËem, nastradat Êe muæ i djeca. Dolazile su krize, pitanja zaπto baπ nama, ali jedino predanje Bogu spaπavalo je svaku takvu situaciju.- Kako je bolest primio Vaπ suprug?- On je zatajan i ne iskazuje baπ tako svoje emocije, πto to ne znaËi da nije

osjetljiv. I te kako je tankoÊutan za nevoljnika, pa kako ne bi bio za svog sina?! Vedre je naravi i druπtven. Osobito ga vole stariji, jer ih zna razveseliti. Naravno, i za njega je to saznanje bilo grozno. OËevi se uvijek raduju sinu nasljedniku koji Êe produæiti lozu i pre-zime. Iz dana u dan privikavao se, prihvaÊao i zajedno sa mnom nadao se boljemu. Znao bi popiti u druπtvu koju Ëaπicu viπe negoli ranije, ali bio je i ostao vrijedan skrbnik obitelji. Osobito otkako je u mirovini, on je ponajviπe uza sina.- Kako se oËitovala Matijina bolest?- Nije hodao ni govorio. Puzao je godi-nama. I to smo ga uËili. Puno smo ga vjeæbali. OsjeÊali smo da Êe stati na svoje noge, a bio je i on uporan. Na blagdan Svih Svetih u 7. godini prvi put je ustao i uspravio se. Koja je to radost bila za sve nas! “Evo Boæjeg milosra”, kliknula sam. Bio je to velik pomak. No, nije govorio. Ne moæe se sam hraniti ni

Dar, a ne kazna

Marija 3 2011.indd 22 2/21/11 8:03 PM

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 3/2011. - 103

presvlaËiti. Ima oπteÊenje centra za kon-trolu. Sve razumije i prima, ali nema povrata. Ima teπku mentalnu retardaciju. Zanimljivo je da se nikad nije opekao na vruÊu peÊ. Ima neke reakcije. Potrebna mu je 24-satna skrb, Ëitav Ëovjek, svaki dan iznova. I on to ima u nama i u naπoj ljubavi.- Jesu li Vas muËili ljudski obziri?- Bilo je i toga, ali nas nije puno brigalo. To je naπ æivot. Moja uæa obitelj prilago-dila se djeËaku. I to je Boæji dar i milost.- Kako su sestre prihvatile brata?- To je bio æivot u veliku grËu. Uklopile su se, ali je Ëinjenica da je brat uvijek bio prvi, a one druge. To su njihove i moje bolne rane. Iako sam uvijek Matiju stavljala ispred njih, vide da ih sve voli-mo i da nam je stalo do njih.- A ostala djeca?- U poËetku bi se plaπila. No, mi svoje dijete ne moæemo zanemariti i skrivati od drugih. Ono je dio naπe obitelji, pa komu ne odgovara - nek ne dolazi.- Koliko Vam pomaæe vjera?- Ta tko bi mogao izdræati taj teret 23 godine u takvu 24-satnom tempu, da nije vjere i blizine Isusa? On mi je naj bli æi kad mi je najteæe, kad pustinja za vlada, a onda iz niËega procvate cvijet: bilo da mi dovede dragu osobu koja me utjeπi ili me iznenadi neËim lijepim, obraÊenjem neke osobe do koje mi je stalo...- A Gospa, nije li ona uzor supatnice na kriænom putu?- U svemu mi je Gospa uzor. Zar nije pitala Anela kod navjeπtenja: “Kako Êe to biti?” I sama sam se sliËno pitala. Gospa je rekla: “Evo sluæbenice Gospodnje!” ©to je drugo preostalo meni da kaæem Gospdinu, nego πto i Marija i da u zajedniπtvu s njom prolazim svoj

Nazaret i Betlehem, svoj Egipat pa opet Nazaret i Jeruzalem, svoju Golgotu, te poput nje vjerujem u obeÊano spasenje i uskrsnuÊe?!- Moæete li istaknuti koji osobit trenutak?- Ma, ima ih na stotine. Svaki je na poseban naËin drag i Ëudesan. Evo, npr., kad Matiju uhvati bronhijalni napad, ja ga uzmem u naruËje i pjevam pjesmu: ”Danak svaki Boæjoj Majci, dajmo hvalu, dajmo Ëast. Ufajmo se u nju moÊnu, svojom Êe nas molbom spast….” I pjevam sve dok napad ne prestane, pa makar to potrajalo i vreme-na. Tako bude lakπe i njemu i meni.SjeÊam se, Gospi Brze pomoÊi iπla sam moliti za sretan porod svoje kÊeri, jer prvi je bio riziËan, pa se i za taj strepilo. Osjetila sam kao da me Gospa πalje u ispovjedaonicu. Bio je veliki red. Misa samo πto nije poËela. Kada je æupnik vidio puno svijeta, doπao je i rekao: “Vas dvije zadnje, doite, ja Êu vas ispo-vjediti, toliko joπ imam vremena!” Ta ispovijed i Euharistijska gozba ohrabrili su me i ojaËali za mnogo divih i nepred-vidivih dana. Porod je sretno proπao i dobili smo joπ jednu unuËicu.- ©to biste poruËili roditeljima u sliËnoj situaciji?- Neka potraæe Gospu i sve joj reknu. Srce nek joj otvore. Muæ i æena kad zajedno izmole samo Zdravomariju, donosi nevjerojatan mir u srce i u kuÊu. Nek s Marijom stanu pod raspelo i sve πto ih tereti predaju Isusu koji je i do πao da nas oslobodi svega πto nas tiπti. Jednostavno neka kaæu: “Isuse, ja viπe ne mogu ovo nositi. Uzmi moju bol, uzmi moju napast, moju sumnju i daj mi nadu da s tobom mogu iÊi dalje.”Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

Marija 3 2011.indd 23 2/21/11 8:03 PM

m o j a d j e c a i j a

104 - ”MARIJA” 3/2011.

Zvali smo je Æaba, zato πto je pet godina nosila jednu te istu haljinu zelene boje. Ne zato πto je nije mogla kupiti, nego zato πto se nije usudila muæu kazati, da joj treba nova. ©to god bi joj trebalo, posuivala je u nas prijateljica, od cipela do kaputa. »esto bismo je napale: - Zaπto ne kupiπ sebi neπto πto ti se svia? Odgovor je bio uvijek isti:- Kad on!U svim naπim æenskim razovorima ona niπta nije znala do: ”On je uËinio, rekao, otiπao!”- Gdje si ti? Æiviπ li? Diπeπ li!? Postojiπ li? Nema te na ulici? Nema te u crkvi? Jesi li uopÊe æiva? - ljutitle smo se.- A, kad on!To nas je potpuno odijelilo od nje. Na proslavi 15-godiπnjice naπe mature, kako se nije pojavila na prozivci ni na zabavi, odluËile smo je posjetiti nas nekoliko najboljih prijateljica. Obradovala se naπem susretu, æaleÊi se kako joj je istinski æao πto nije mogla doÊi i ...Uto se pojavio njezin suprug. Pokazao nam je kuÊu. PriËao nam je o kuÊi na selu, o imanju, o vinogradima i masli-nicima. Pokazivao nam je slike svoje djece i njihovih obitelji. Govorio je kako ih je odgojio. Ona nas je posluæivala obigravajuÊi oko stola, dok se jedna od nas nije sjetila da smo mi ipak doπle njoj u posjet te da bi bio

red da i ona sjedne s nama. Posluπala je, ali je njezin suprug i dalje vodio glavnu rijeË. U jednom trenutku ona je htjela neπto reÊi, a on je prekine:- Ti πuti, ne moæeπ s nama razgovarati, ti nisi obrazovana kao mi.Nastala je tiπina. Dok smo se mi pogledavale, on je sjedio poput kralja na svom prijestolju. Zatim je ustao:- Spakiraj me, sutra idem na selo. I ti ideπ sa mnom.- Dobro! - odgovorila je, a mi, jedna za drugom, zbrisale iz kuÊe.Proπlo je desetak godina. Viπe je nisam Ëula ni vidjela, sve dok mi na zavrπetku proπle mise jedna ruka nije dotaknula rame. Stajala je sreena od glave do pete. Prepoznala sam je po glasu. - ©to se to s tobom dogodilo?Uhvatila me za ruku i pokazala ISUSA.- SjeÊaπ li se, jednom sam ti se poæalila traæeÊi, a ti si se na mene otresla: - ©to mene pitaπ? Pitaj Boga! »esto sam se na to vraÊala, ali nikako smoÊi snage. Jednom sam ipak uπla u crkvu. Upravo je poËinjala korizma. U to sveto vrijeme donijela sam i neke odluke. - Jeli ti muæ æiv?- O, da i dobro je. - Ne ljuti se?- Zaπto bi? On je moj muæ i kao takav ima svu moju paænju. A moj Bog je moj Bog, on me nosi na svome dlanu, ja njega u svome srcu. Tu je i Ona, Majka Marija, ona je stalno uz mene, uz nju sam tako sigurna.To sam ispriËala svojoj djeci. Buljili su u me kao u svemirca, sve dok mali Niko la, koji se igrao s kockicama,nije rekao:

Uoči korizme

Marija 3 2011.indd 24 2/21/11 8:03 PM

- Moraπ sve pravilno posloæiti! - na πto je joπ sitniji Ivan pljesnuo rukama:- Bavo!Svi su se pogledali, pa prasnuli u smi-jeh. Tada sam shvatila da me nitko nije sluπao. Da me isprovocira, Romeo je promrmljao: - O Ëemu si ono priËala!?- O korizmi!- A, da! –avao vreba na svakomm koraku. Ako mu malo otvoriπ vrata, uletjet Êe da neÊete biti svjesni da je tu! - brzo se uozbiljio.- Govoriπ li to iz iskustva, kad ste se ono vas dvoje posvaali?- Kako vas sram nije onako se svaati!- Brige vas kako je nama tada bilo!- Poslije toliko godina braka oni u svai!Djeca su nam oËitavala bukvicu. Pognute glave mrmljala sam kako se sve sruπilo onog trena kad sam ja zapustila molitvu.- Ajd, dosta! Bilo pa proπlo! - Romeo ih je utiπao.- Nema opuπtanja, zlo je jako, udara na sva vrata. Zar ste slijepi i ne vidite πto se dogaa u naπoj domovini?! Sve se izokrenulo. Dobro postalo zlo, zlo dobro! Molite da vam ovo sveto vrijeme ËiπÊenja ne proe uzaludno! Da poslije posta i molitve i vi pravilno posloæite svoje kockice kao mamina prijateljica!E, moj muæ, pravio se da ne sluπa, a sve je Ëuo! I nastavio:- Odmetnuli smo se od Boga, sagrijeπili protiv neba i zemlje, Gospodin zove, “vratite se sinovi odmetnici - jer ja sam vaπ Gospodar... Zato se u kostrijet ogr-nite, kukajte, nariËite, jer rasplamtjela jarost Gospodinova nas nije mimoiπla.” (Jer 3, 14 i 4,8)R. T.

m o j a d j e c a i j a

Marija 3 2011.indd 25 2/21/11 8:03 PM

n a d o b u d n i m l a d i

106 - ”MARIJA” 3/2011.

Na svetkovinu Blagovijesti ili Navjeπtenja Gospodinova, 25. oæujka, sjeÊamo se evaneoskog dogaaja kad je aneo Gabrijel navijestio Mariji da Êe po Duhu Svetom zaËeti i roditi Sina Boæjega, odnosno slavimo jednu od glavnih istina naπe katoliËke vjere - utjelovljenje Sina Boæjega (Lk 1, 26-38). Vjerujemo, naime, da je Isus Krist pravi Bog i pravi Ëovjek. Kao Sin Boæji on je odvijeka Bog, a zaËeÊem u krilu majke Marije kad se navrπila punina vremena postao je Ëovjekom. To se dogodilo na jedin-stven i prirodno neprotumaËiv naËin. Kao πto je Bog na poËetku samom svojom rijeËju stvorio nebo i zemlju, Duh Sveti oæivotvorio je krilo bl. Djevice Marije pa je bez Ëovjekova sudjelovanja zaËela Isusa Krista, koji je bio Sin Boæji odvijeka. Tog se dogaaja spominjemo svaki dan uju-tro, na podne i uveËer na znak zvona u molitvi Aneo Gospodnji. Uz blag-dan Blagovijesti, u ovom mjesecu u srediπte ovoga naπeg razmatranjastavimo Marijine rijeËi koje takoËesto ponavljamo: Neka mi bude po rijeËi tvojoj!

PRISTANAK, ALI I MOLITVANeka mi bude po rijeËi tvojoj! Te su Marijine rijeËi njezin pristanak na objavu koju joj je aneo donio. No,

volio bih da u njima vidimo i neπto viπe: one su i Marijina molitva Gospodinu. Marija pristaje na volju Boæju, ali ujedno i moli Boga da se ta njegova volja ostvari u njezinu æivotu. Marija, æena puna milosti, uËi nas time molitvi predanja u volju Boæju ili, kako Êemo slikovito reÊi, u ruke Boæje.Marijina je molitva kratka, saæeta. PodsjeÊa nas odmah na Isusove rijeËi: „Kad molite, ne blebeÊite kao pogani. Misle da Êe zbog mnoπtva rijeËi biti usliπani“ (Mt 6,7). Uistinu, Bogu ne treba mnoπtvo mojih ni tvojih rijeËi, Bog zna πto je i meni i tebi potrebno i prije negoli ga za neπto zamolimo. Smisao molitve nije da ja i ti Bogu objasnimo πto nam treba, nego da se stavimo u ozraËje njegove prisutnosti, da ga slavimo i hvalimo, da mu pre-damo sav svoj æivot, ukratko reËeno, da budemo s Bogom, u njegovoj nazoËnosti. ©to je najvaænije, moli-tvom izraæavamo svoju ljubav prema Bogu. Zato nisu potrebne mnoge rijeËi, nego vjera i ljubav u mom i tvom srcu.

U DUHU GOSPODNJEMMarijine rijeËi uvode nas i u duh molitve Gospodnje. „Budi volja tvoja“, tako nas je njezin sin Isus nauËio moliti. ©to je volja Boæja? Odgovara nam opet sam Gospodin: „Budite dakle savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski“ (Mt 5,48). Moje i tvoje posveÊenje, odnosno moj i tvoj æivot usklaen s Bogom, s njegovim planom, æivot u kojem ja i ti razmiπljamo, govorimo i djelujemo kao moj i tvoj Otac koji je na nebesi-

Učimo od Marije

Marija 3 2011.indd 26 2/21/11 8:03 PM

”MARIJA” 3/2011. - 107

ma - to je volja Boæja. IzgovarajuÊi anelu neka joj bude po rijeËi Boæjoj, Marija moli upravo za ostvarenje volje Boæje u svom æivotu.Marija je u trenutku navjeπtenja mlada nazaretska djevojka, zaruËena s Josipom iz kuÊe Davidove. Ta njezina kratka, ali tako bogata reËenica (molitva) moæe svakoj, pogotovo mladoj osobi pomoÊi staviti svoj æivot u ruke Boæje, da se preda Boæjoj rijeËi i volji, da je ona oblikuje i vodi putem æivota.Dragi Ëitatelju, neka ti bude po rijeËi Boæjoj, jer Êeπ tada biti najzadovoljniji i najsretniji!Kristian STIPANOVIΔ

n a d o b u d n i m l a d i

Duljina životaJednog dana posla Bog mudrom uËitelju anela s porukom:

- Traæi ako hoÊeπ milijun godina, dat Êu vam. Ako æeliπ i milijun mili-juna! Koliko god æeliπ, ljudi Êe æivjeti!

- 80 godina! - bez oklijevanja odgo-vori uËitelj.

UËenici su bili zbunjeni:

- Ali, uËitelju, da æiviπ milijun godi-na, zamisli kolika bi pokoljenja imala koristi od tvoje mudrosti.

- Da æive milijun godina, ljudi bi se viπe trudili kako produljiti æivot negoli kako steÊi mudrost! - odgo-vori uËitelj.

”Duljina dana ne Ëini satrost Ëasnom, niti se ona mjeri brojem godina. VeÊ razboritost - to su sjedi-ne ljudske, i krepostan æivot - zrela starost” (Mudr 4, 8-9).

VeličaTvoj hvalospjevhvali Boga,Svesilnoga,Stvoritelja,navjeπÊujeSina TvogaproroËanskogSpasitelja.

Tvoj hvalospjevslavi Bogana blagov’jestGabrijelada Êeπ rodit’Sina svogakog’ Êe slavit’zemlja cijela,Marijo!Zdravko ©ILIΔ

Marija 3 2011.indd 27 2/21/11 8:03 PM

p r i g o d e

108 - ”MARIJA” 3/2011.

VeÊ u to doba mladom je magistru dobro znano da nema naravna naËi-na za postizanje svetosti. Nije svetost ni plod nekih naroËitih postupaka poniranja u vlastite dubine ni vjeæbanja u odricanju od zemaljskih uæitaka. Svetost je bogolikost πto je proizvodi Duh Sveti kad se nastani u Ëovjeku, te Ëovjek zaæivi Boæjim æivotom. Duha pak nitko ne moæe primiti osim po Kristu Isusu, a Krist ne moæe dati Duha drukËije nego po svojoj smrti i uskrsnuÊu, po svojoj kriænoj proslavi. U Evanelju po Ivanu stoji: ”Duh, naime, ne bijaπe joπ dat jer Isus ne bi joπ proslavljen” (Iv 7, 39). To ne vrijedi samo za svi-jet povijesno-spasenjskoga dogaanja u zajednici Crkve, nego takoer za svakog pojedinog obraÊenika i za svaki spasenjski odnos meu ljudi-ma. To, jednostavno reËeno, znaËi da nitko ne moæe uspjeπno suraivati s Kristom u posveÊivanju drugih ako se osobno ne solidarizira s Kristom u noπenju njegova kriæa, ako upravo svega sebe poput Krista ne stavi Bogu na raspolaganje za spas drugih. Kristovu moÊ postiæe samo onaj koji se s njime poistovjeti u njegovoj nemoÊi. Tako sveci postaju Ëudotvorci. Fra Ante AntiÊ ostavio nam je o tome dragocjeno svje-doËanstvo u svojoj duhovnoj ostavπtini. U subotu 16. listopada

g. 1926. on piπe svoje prikazanje ærtve æivota, dariva svega sebe kao ærtvu za duhovni rast, upravo za posveÊenje svojih klerika. I to je

Tajna odgojiteljskog uspjeha

M o l i t v aza proglašenje blaženim o. Antića

Boæe, OËe naπ, izvore svakoga dobra! Sin nas je tvoj pouËio da budemo savrπeni i milosrdni po uzoru na tvoju dobrotu. U Duhu Svetom, ti si slugu svoga o. Antu AntiÊa uzdigao do savrπenog vrπenja

tvoje svete volje. Proslavi, Gospodine, slugu svoga i na ovoj zmelji ËaπÊu sveta-ca, a meni po njegovu zagovoru udijeli milost za koju te sada posebno molim... Nadasve mi daruj svoje svjetlo i milost da poput oca AntiÊa sve Ëinim i trpim iz lju-bavi prema tebi koji si sa svojim Sinom i

Duhom Svetim izvor svakoga dobra i smirenja svih srdaca. Amen.

Marija 3 2011.indd 28 2/21/11 8:03 PM

p r i g o d e

”MARIJA” 3/2011. - 109

zapravo kljuË tajni njegova odgojitelj-skoga uspjeha. Fra Ante piπe:Na Ëast Presvetog Trojstva, na veÊu slavu Blaæene Djevice Marije, Majke Boæje i Majke naπe, predajem se i posveÊujem sav svoj slabi æivot u Presvetom Srcu Blaæene Majke pod njezinim vodstvom, s njezinom pomoÊu i zaπtitom, sjedinjen s njom, premda nevrijedan, za duhovni napredak povjerene mi braÊe klerika.Nabrojivπi zatim sve πto Ëini u svom redovitom æivotu i sluæenju, AntiÊ nastavlja:Sve ti ovo obeÊajem, milosrdni Boæe, kao ærtvu tvojoj milosrdnoj ljubavi da im dadeπ: OËe nebeski - svoju svetu ljubav, VjeËni Sine - svoga Svetoga Duha, Duπe Sveti - svoju svetu mudrost i sedmerostruke darove svoje ... Boæe moj, daj mi veliku jakost, promijeni mi srce, rasvijetli pamet, ojaËi volju. Sjedini me u Boæanskoj Majci svojoj sa sobom. »uvat Êu ih kao zjenicu oka svoga jer ih ti ljubiπ, jer si ih ti izabrao. Daj da ovo ispu-nim. PoveÊat Êu svoja odricanja, nastojanja, mrtvljenja za njih...Tu svoju posvetu æivota za svoje kle-rike fra Ante je svakodnevno obnav-ljao rijeËju i djelom. Iz toga je razu-mljivo sve πto je poduzimao za svoje odgajanike - i πto je noÊu ustajao umjesto njih i za njih molio, takoer mjesto njih meo stepenice, Ëisitio umivaonike i zahode. A oni su trajno doæivljavali kako je njegov utjecaj na njih mnogo veÊi od njegova izgleda, odluËnosti i snalaæljivosti.Æivko KUSTIΔ(Iz knjige TJE©ITELJ »UDOTVORNI,

Zagreb 1989., str. 30-32.)

Sl. Božji o. Ante AntićRoen je 16. travnja 1893. u PrviÊ-

©epurinama na PrviÊu kraj ©ibenika kao πesto od desetero djece u obitelji Tome i Tade r. Vlahov. Krπten je 8. svibnja 1893. u crkvi sv. Jelene u

PrviÊ-©epurini. Nakon toga roditelji su se s Antom vratili u Zaton kraj ©ibenika gdje su nastavili æivjeti.

Po zavrπetku osnovne πkole u Zatonu, Ante odlazi u franjevaËko sjemeniπte u Sinju. Ondje zavrπava

klasiËnu gimnaziju, a zatim ulazi 17. rujna 1911. u novicijat na Visovcu.

Filozofske studije pohaa od g. 1912.-1914. u Zaostrogu, a bogoslo-vlje od 1914. do 1918. u Makarskoj. Za sveÊenika je zareen 29. srpnja 1917. u ©ibeniku, a Mladu misu sla-

vio je 5. kolovoza u Zatonu.Nakon Mlade mise pomoÊnik je

odgojitelju franjevaËkih bogoslova u Makarskoj, a zatim uËitelj franjeva-

Ëkih novaka u Zaostrogu, da bi od g. 1925. do 1946. vrπio sluæbu odgoji te-lja franjevaËkih bogoslova u Makar-skoj i na Bogosloviji predavao neke

predmete. Od g. 1946. do 1956. nastavio je odgojiteljsku i ispovjed-niËku sluæbu u samostanu Gospe

Lurdske u Zagrebu, gdje je bio duhovni voa brojnim duπama.

Umro je na glasu svetosti 4. oæujka 1965. u Zagrebu i pokopan 8. oæujka na Mirogoju, odakle mu je tijelo 15. prosinca 1970. preneseno u crkvu

Majke Boæje Lurdske, gdje se i danas Ëuva. Postupak za njegovo proglaπe-nje blaæenim pokrenut je g. 1984. i

zakljuËen g. 1995., a iste godine nastavljen je na Kongre gaciji za

proglaπenje svetih u Rimu.

Marija 3 2011.indd 29 2/21/11 8:03 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

110 - ”MARIJA” 3/2011.

Hrvatska obitelj prolazi danas kroz poteπkoÊe koje posljediËno ugroæavaju i buduÊnost Ëitavoga naroda. Pripremaju Êi se za Nacionalni susret obitelji, koji æeli promicati braËne i obiteljske vrijednosti, snaæiti zdravu samosvijest hrvatskih katoliËkih obitelji, pokazujuÊi im da nisu osamljene i prepuπtene sebi, razmatrajuÊi o obiteljskim vrijednostima kroz otajstva krunice, po preporuci hrvatskih biskupa, molimo kroz ove dane za naπe obitelji.

1. KRŠTENJE NA JORDANUKad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio, rastvori se nebo, sie na nj Duh Sveti u tjelesnom obliËju, poput goluba, a glas se s neba zaori: ”Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!”

(Lk 3, 21-22)

Svi mi planiramo æivot kako mislimo da bi za nas i naπe obitelji bilo najbolje. Usprkos tome, toliko puta bude svakako samo ne onako kako smo htjeli mi osobno i kao obiteljska zajednica. Nerijetko smo stoga nezadovoljni. Svatko nam je kriv, pa i Bog, a nismo ni svjesni da nas on uvijek voli i vodi. Zna bolje od nas πto nam je potrebno i πto je za nas dobro. Æeli nas saËuvati za sebe, da se nijedno od nas ne izgubi i da s njime zauvijek budemo sretni. Molimo da shvatimo kako Bog zato pripuπta i ono πto nama i naπim obitelji-

ma ponekad ne odgovara, te nas viπe voli negoli mi sami sebe.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. SAMOOBJAVLJENJE U KANITeÊi dan bijaπe svadba u Kani Galilejskoj. ... Kad ponesta vina, Isusu Êe njegova majka: ”Vina nemaju.” Kaæe joj Isus: ”Æeno, πto ja imam s tobom? Joπ nije doπao moj Ëas! Nato Êe njegova mati posluæiteljima: ”©to god vam rekne, uËi-nite!” (Iv 2, 1-5)

MladiÊa i djevojku u brak vodi ljubav. Istinska ljubav raa radost, pa je i poËet-ni zanos u braku velik. Uslijed briga i tjeskoba s godinama prvotna ljubav i zanos znaju splasnuti, a tako nestati i smisla za nastavak u meusobnom razu-mijevanju i zajedniπtvu. Molimo da Majka Isusova ima dostojno mjesto u æivotu svakoga od nas i u naπim obitelji-ma, kako nam nikad ne bi ponestalo meusobnog razumijevanja, sklada i lju-bavi, radosti i zanosa. U trenucima ohlaenosti neka se zauzme i za nas i pripomene nam kao nekoÊ posluæiteljima u Kani: ”©to god vam rekne, uËinite!”


3. NAVJEŠTAJ KRALJEVSTVAOd toga Ëasa Isus poËe propovijedati: ”Obratite se, jer je blizu kraljevstvo nebe-sko!” (Mt 4, 17)

Æivimo s drugima i meu njima se kreÊemo. Svaki susret Ëovjeka obogaÊuje, ali jednako tako i troπi. Uvijek se izmeu drugih vraÊamo pra-zniji, a da to gotovo i ne opaæamo. Stoga nam se svakog dana iznova

Svjetlo uobiteljskojzajednici

Marija 3 2011.indd 30 2/21/11 8:03 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 3/2011. - 111

povlaËiti na koji trenutak u zajedniπtvo s Bogom, njemu se otvarati, osluπkivati njegovu volju, njemu se prepuπtati... Svaki Ëovjek potreban je obraÊenja. Kako bismo æivjeli uistinu krπÊanski, molimo da se moæemo obraÊati svakog dana kao pojedinci i kao obiteljska zajednica, da Boga stalno ponovno traæimo, s njime u druπtvu boravimo i ispunjavamo se njegovim Duhom.


4. PREOBRAŽENJE NA GORINakon πest dana uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana i povede ih na goru visoku, u osamu, same, i preobrazi se pred njima. ... I ukaza im se Ilija s Mojsijem te razgovarahu s Isusom.

A Petar prihvati i reËe Isusu: ”UËitelju, dobro nam je ovdje biti! NaËinimo tri sjenice: tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” (Mk 9, 2-6)

Kad se Isus na gori preobrazio, uËenici su se osjeÊali tako ugodno da su zaæe-ljeli ondje zauvijek ostati. Takvi su tre-nuci roenja, krπtenja, prve priËesti, krizme, vjenËanja... Nisu baπ Ëesti. No, u æivotu su puno ËeπÊi trenuci kad nam ne ide, kad nas ne razumiju, kad treba plakati, kad smo potiπteni i zbunjeni... Da bismo na Kalvariji svagdanjeg æivota mogli izdræati i vedro kroËiti u buduÊnost, molimo da svakog dana naemo vremena za boravak na ”gori preobraæenja”, i osobno i u obitelji zajedniËki, kad Êemo se u druπtvu s Isusom ispunjati snagom da moæemo izdræati u tegobama.


5. USTANOVLJENJE EUHARISTIJEGospodin Isus one noÊi kad bijaπe pre-dan uze kruh, zahvalivπi razlomi i reËe: ”Ovo je tijelo moje - za vas. Ovo Ëinite meni na spomen.” Tako i Ëaπu po veËeri govoreÊi: ”ova Ëaπa novi je Savez u mojoj krvi. Ovo Ëinite kad god pijete, meni na spomen.” (1 Kor 11, 23-25)

»ovjek mora od neËega æivjeti. Ako neÊemo æivjeti od Boga koji nam se objavio u Isusu Kristu, onda Êemo boga sebi izmisliti. Toliki su ga tako naπli u drogi, alkoholu, kockanju, razvratnu æivljenju... U tomu osjete uæitak i sreÊu tek za koji trenutak i nakon toga veliko razoËaranje, dok u Isusu mogu biti zadovoljni i sretni u sve dane æivota svoga. Molimo da bi svi Ëlanovi naπih obitelji, sudjelujuÊi redovito i revno u nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi, nalazili hranu za svagdanje æivljenje evanelja i radost drugovanja s Bogom.


KAJO

Marija 3 2011.indd 31 2/21/11 8:03 PM

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

112 - ”MARIJA” 3/2011.

Prije nego je doπla ”punina vreme-na”, da se Nebo pribliæi k Zemlji, Duh Sveti pripravio je Mariju za suradnju s Bogom po poniznosti, posluπnosti i predanosti volji Boæjoj. Motrio ju je od poËetka u svojoj boæanskoj zamisli i izabrao za najveÊu ulogu u povijesti svijeta i svemira. Aneo dolazi i preko nje navijeπta ljudima novo doba, savez ljubavi Boga i Ëovjeka, milost i milosre. Otrkiva joj veliki plan lju-bavi: postat Êe Majka Sina Boæjega, koji Êe obnoviti sve πto postoji, sve stvoreno.

Marija shvaÊa da i o njezinu pristan-ku ovisi spasenje svijeta, slava Boæja, izbavljenje ljudskog roda od grijeha, osloboenje brojnih duπa u Ëistiliπtu, ”koji sjede u tami i sjeni smrtnoj”, te izriËe svoj Neka mi bude po tvojoj rijeËi.

U jednom trenutku, koji nikad neÊe uminuti, nego ostaje za svu vjeËnost, tvoja rijeË bila je rijeË ËovjeËanstva, i tvoje da bilo je amen svega stvore-nja na Boæje nepoæaljeno da (Karl Rahner). I zbiva se najveÊi dogaaj koji je izmijenio lice Zemlje, ispunio oËekivanja vjekova i navjeπtaj proro-ka, kojega su oni tako zorno motrili, posebno prorok Izaija. Bog se

pribliæio Ëovjeku po Mariji. Postala je Majka, a ostala Djevica. Postala je Majka Onoga koji ju je stvorio. S njim Êe sudjelovati u ærtvi za spase-nje svijeta. RijeË postaje tijelo u nje-zinu krilu. Ujedinjuje sa sobom naπe Ëovjeπtvo, da nas uresi svojim boæanstvom. Bog postaje srediπte ljubavi povijesti i svega svijeta.A Marija da nosi onoga, kojega sav svijet ne obuhvaÊa; odreena da sa Sinom Boæjim stupi u najuæe veze; da bude kao krasna dûga koja spaja Nebo sa Zemljom; blistav oblak, koji u sebi krije Sunce - utjelovljenu mudrost Boæju; mudrost po poni-znosti, posluπnosti, ærtvi, po kojoj Êe skupa sa Sinom sudjelovati u djelu Otkupljenja, jer je tijelo Kristovo - tijelo Marijino, i ima istu ulogu. Na otajstven naËin - po ærtvi sv. mise - i mi smo s njima zdruæeni. Zahvalimo Bogu da nas na taj naËin sa sobom sjedinjuje - po tijelu i krvi Sina svog.”U tebi, sveta Djevice, πto si kao druga Eva i majka æivih stajala podno Spasiteljeva kriæa, toga pra-vog drveta spoznanja dobra i zla, istinskog drveta æivota, stajalo je otkupljeno ËovjeËanstvo, Crkva, podno kriæa svijeta, i primila plod otkupljenja vjeËnog spasenja” (K. Rahner).Moli, Majko, da i mi tvojom pomoÊu vrπimo volju Boæju, budemo pokor-ni svome Bogu, i u svakom dogaaju, nevolji i jadu, boli i patnji moæemo smjerno izreÊi s tobom: ”Budi volja tvoja!” - Neka mi bude!s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Neka mi budepo riječi tvojoj

Marija 3 2011.indd 32 2/21/11 8:03 PM

PozdravljenjeNaiπla sam na nju kod kapele Majke Boæje Æalosne. Nekadaπnja aktivna omladinka, a sad kod Gospe...- Znaπ, dobila sam u blizini stan. Obilazim da vidim gdje je, pa sam naiπla na ovu crkvicu.- Baπ mi je drago da se vidimo nakon toliko godina...- Eto, ja sam ti se udala. Naiπla sam na Ëovjeka koji nije volio Boga. A kad ne voliπ Boga, ne voliπ ni njego-ve zapovijedi, sve ide naopako. Imali smo jednog sina. Rano sam izgubila majku pa ni sama pravo nisam znala koja je moja duænost. Tako su prola-zile godine, a ja sam se osjetila da tako viπe ne mogu izdræa ti. Postao je ljubomoran i poËeo me tuÊi. U trenu-cima sam pomiπljala sebi oduzeti æivot. Popela sam se tako jednom na prozor na Ëetvrtom katu zgrade koja gleda na JelaËiÊev trg. Iza njega je crkva sv. Marije na Dolcu. Dijete sam nahranila. Ono lijepo spava, a ja se odluËila oprostiti sa svojim æivotom. Upravo je otkucavalo podne, a Ëuo se i pucanj topa s GriËa. U taj Ëas dijete je zaplakalo. Pogledala sam ga i saæalila se nad njim. Neki me je glas nagnao da siem dok ne bude kasno. Uzela sam dijete i privinula ga uz grudi. Nakon πto je odzvonilo, prvi put izmolila sam Aneosko pozdrav-ljenje. Otada sam postala Gospina prava moliteljica. Zahvalila sam joj πto se nisam bacila kroz prozor, pa sam joj i danas, nakon 30 godina, doπla reÊi hvala za svoj æivot.Ana VR»EK

”MARIJA” 3/2011. - 113

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

Da, da, da,...(Kad sve izgleda naopako)

Da strpljivosti Da poniznosti Da ljubaznosti Da jednostavnosti Da vjeri i nadi Da slozi i miru Da milosru i dobroti Da mudrosti i zdravoj pameti Da ljubavi i ËistoÊi Da providnosti i ljepoti Da Majci Boæjoj i njezinu Da Da potpunu povjerenju u Oca Da oËuvanju æivota Sada i vazda! Da!

Vinka TOKIΔ BUROLO

Marija 3 2011.indd 33 2/21/11 8:03 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

114 - ”MARIJA” 3/2011.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Kod Gospe Brze pomoćiO svjetskoj molitvenoj osmini za jedin-stvo krπÊana odræani su 22. sijeËnja u svetiπtu Gospe Brze pomoÊi u Slavon-skom Brodu VeËernja i ekumensko molitveno slavlje krπÊanskih Crkava. Sudjelovali su predstavnici krπÊanskih zajednica u gradu, a predvodio je dekan I. ΔuriÊ. 24. sijeËnja proslavljen je 168. spomen roenja i krπtenja sl. Boæjega J. Stadlera. Nakon molitve kraj spomenika nedaleko od rodne kuÊe, u crkvi Gospe Brze pomoÊi misno slavlje predvodio je P. JuriπiÊ, voditelj postupka za Stadlerovo proglaπenje blaæenim. Glavno hodoËasniËko slavlje 8. veljaËe kod Gospe Brze pomoÊi predvodio je Z. Koren, a popodnevno V. SitariÊ. (BL)

Seminari šutnje, posta i molitve Svetiπte Majke Boæje GoriËke kraj Baπke na Krku organizira seminare πutnje, posta i molitve: 14.-19. oæujka, 11.-16. travnja, 7.-12. lipanj (Pedesetnica), 19.-24. rujna i 24.-29. listopada.Program: poËetak prvog dana u 19, a zavrπetak petog dana u 10 sati. Smjeπtaj i tri posna obroka o kruhu, vodi, Ëajevima i sokovima. Euharistija, klanja-nje, molitve, kateheze, film, rad u skupi-nama… Cijena: 450,00 kn. Prijave:SVETI©TE MAJKE BOÆJE GORI»KE51523 BA©KA, Batomalj 59Tel. 051 856 547; fax 051 856 171E-mail: [email protected]

Otvoren Dom Imakulate U Vrgorcu je 23. sijeËnja nadb. M. BariπiÊ blagoslovio novoizgraeni Dom Imakulate za starije i nemoÊne. Ima Ëetrdeset postelja, a svaka soba svoj sanitarni Ëvor. Dio je predvien za stare i nemoÊne, a dio za stanovanje sestara Sluæavki Malog Isusa koje su ga izgradi-le. Pripremni radovi za gradnju zapoËeli su g. 1999., a kamen temeljac poloæen je 23. sijeËnja 2003. (IKA)

Mladi i Gospa VoćinskaU Poæegi je 4. veljaËe odræan susret biskupa A. ©kvorËeviÊa sa skupinom sveÊenika i vjerouËitelja ukljuËenih u pastoral mladih sa svrhom da se progra-mi Godine Gospe VoÊinske poveæu s pripravom za dolazak pape Benedikta XVI. u Hrvatsku. (IKA)

Voćinska hodočašća 2011.7. svibnja - HodoËaπÊe djece14. svibnja - HodoËaπÊe mladih22. lipnja - Ministrantski susret

Zagrepčani za Papin dolazakPovjerenstvo za pastoral mladih zagre-baËke nadbiskupije zapoËelo je poËet-kom veljaËe pripremu za dolazak Benedikta XVI. naπoj domovini i moli-tveno bdjenje s mladima. Meu ostalim, devet slika Majke Boæje od Kamenitih vrata kruæi æupama i oko nje se na moli-tvenim susretima za mlade okupljaju i druge zajednice koje djeluju u æupama - zborovi, liturgijske zajednice, molitvene skupine. (IKA)

Stalno klanjanjeU povodu dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku, Molitveni vijenac Kraljice obitelji organizira stalno klanjanje u zagrebaËkom svetiπtu Corpus Domini u Ëetvrtak, petak i subotu. Klanjanje je zapoËelo 3. veljaËe, a zavrπit Êe 4. lipnja misnim slavljem u 6,30 sati.

I. dani pobijenih franjevacaU sklopu obiljeæavanja obljetnice pobije-nih hercegovaËkih franjevaca i naroda

Marija 3 2011.indd 34 2/21/11 8:03 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 13/2011. - 115

Boæjega u II. svjetskom ratu i poraÊu na ©irokom Brijegu odræani su od 4. do 7. veljaËe I. dani pobijenih hercegovaËkih franjevaca, πto je bila i duhovna obnova za πirokobrijeπki kraj. Zbog toga je naglasak stavljen prvoga dana na puËkoπkolce, drugog na odrasle i treÊeg na mlade. Uz svagdanje misno slavlje predstavljeni su prvog dana dosadaπnji brojevi glasila Vicepostulature Stopama pobijenih, drugog dana knjiga Prikrivena grobiπta i treÊeg dana knjiga U nebo zagledani. (GV)

Natječaj za Papa-festNatjeËaj za XIII. papa-fest otvoren je do 24. travnja, a festival Êe se odræati 2. listopada u Solinu. Pravo sudjelovanja imaju svi crkveni vokalno-instrumentalni sastavi i solisti koji se prijave organizato-ru: Æupa Gospe od Otoka, Gospin otok 1, 21210 Solin, tel. (021) 210-646.

Biskup s predsjednicom VladeNa sastanku u Zagrebu 9. veljaËe biskup A. ©kvorËeviÊ upoznao je predsjednicu Vlade, meu ostalim, i sa zavrπetkom izgradnje crkve bl. Djevice Marije u VoÊinu. (IKA)

II. festival vjerskih filmovaU Gospinu svetiπtu na Trsatu u Rijeci od 9.-11. lipnja odræat Êe se II. festival hrvatskih vjerskih filmova, koji organizi-raju Istra film i FranjevaËki samostan. Okupit Êe i natjecateljskom vrednovanju izloæiti godiπnju produkciju vjerskih fil-mova snimljenih u Hrvatskoj i dijaspori. Mogu sudjelovati filmovi svih æanrova u kojima se iskazuju evangelizacijske i druπtvene vrijednosti KatoliËke Crkve u Hrvata - igrani, dokumentarni, animirani, obrazovni, amaterski - uz uvjet da ne traju dulje od 60 minuta. Koji æele sudje-lovati trebaju do 18. travnja 2011. ispu-niti prijavnicu i uvjete koji se nalaze na adresi http://trsat.istrafilm.hr. (IKA)

Blagoslovljena obnovljena kapelicaU Ogulinu je 11. veljaËe T. RogiÊ blago-slovio obnovljenu kapelicu Gospe Lurdske koja se nalazi izmeu dviju ogulinskih æupa. (IKA)

Godišnja skupštinaU Vepricu je od 14. do 17. veljaËe odr-æa na godiπnja skupπtina Nacionalnog vijeÊa Papinskih misijskih djela za RH. Otvorio ju je 15. veljaËe ravnatelj Papin-skih misijskih djela M. ©pehar, a nazoËio je i nadb. M. BariπiÊ. (IKA)

Vjeronaučna olimpijadaVjeronauËna olimpijada, koja se ove godine odræava na temu Marija - Isusova i naπa majka, na razini biskupi-ja odræana je 18. veljaËe. Prva mjesta osvojile su ekipe O© Bisag (bjelovarsko-kriæ. bisk.), O© Vela Luka i Biskupijske klas. gimnazije iz Dubrovnika (dubro-vaËka bisk.), O© A. G. Matoπ iz Vinkovaca i IsusovaËke klasiËne gimna-zije iz Osijeka (akovaËko-osjeËka nadb.), O© Karlobag i Gimnazije B. Frankopan iz Ogulina (gospiÊko-senjska bisk.), O© F. PetriÊa iz Cresa i S© A. HaraËiÊa iz Malog Loπinja (krËka bisk.), O© I. G. KovaËiÊa iz Velike i Kat. kla-siËne gimnazije iz Virovitice (poæe πka bisk.), O© Zamet i Gimnazije A. MohoroviËiÊa iz Rijeke (rijeËka nadb.), O© Vrpolje i TuristiËko-ugostiteljske πkole iz ©ibenika (πibenska bisk.), O© D. TadijanoviÊa iz Petrinje i S© I. Trnskog iz Hrvatske Kostajnice (sisaËka bisk.), O© SuÊidar iz Splita i III. splitske gimnazije (splitsko-makarska nadb.), O© BraÊe RadiÊ iz Korpivnice i I. gimnazije iz Varaædina (varaædinska bisk.), O© Smiljevac i S© Biograd n/m (zadarska nadb.) te O© Luka iz Sesveta i III. gimnazije iz Zagreba (zagrebaËka nadb.). Oni Êe se natjecati na zavrπnici na dræavnoj razini u Hvaru od 23. do 25. oæujka. (IKA)

Marija 3 2011.indd 35 2/21/11 8:03 PM

a f o r i z m i π a l e

116 - ”MARIJA” 3/2011.

Kad shvate da su ipak maleni, ”veliki” tek onda postaju - veliki.

»im je ”prvi među jednacima” opijen vlaπÊu, u tom mamurluku i pravednima - nanosi nepravde.

Veoma je opasno povrijediti vladara: slijede osvete, katkada i - krvave.

Ohol vladar uvijek je i - diktator.”Dræ’te lopova” - to je najËeπÊi povik

- samih lopova.Dobrota pri vladanju razoruæava

najoruæanije i smiruje najbjesnije.Ne zna li vladar svojim ”podloænici-

ma” ”prati noge”, potrebno mu je oprati mozak i srce.

Klevetnici, po pravilu, vlastitim crni-lom bojaju - tuđu bjelinu.

Tko se bolesno gura na estradu, mjesto mu je u - zadnjem redu gledaliπta.

Uspijemo li stvoriti stvarnu sliku o samima sebi, slijedi - poniznost.

Savrπenost i poniznost se - iskljuËuju.Svijest da je moÊan, vladaru stvara

mrenu na oËima, koja mu prijeËi poπten pogled u svoj i tuđi æivot.

KrutoπÊu Ëuvati auktoritet, znaËi - ne imati ga.

Traæi li vladajuÊi da mu se sluæi, onda - nedostojni vlada.

Samo razapeti za Ëovjeka mogu raza-pete - skidati s kriæa.

NadahnuÊem za darivanje, darovatelji su samo - Boæji poπtari.

Umotavπi otpad u staniol, ”vrijed-nost” umotanog nije promijenjena.

Za razliku od ostalih, revolucija na vlastitu bojnom polju donosi æivot, dok ostale - redovito smrt.

Stanko RADIΔ

BEZ GLAVEMali Ivica crtao Marina. Kad je Marin vidio joπ nedovrπen IviËin crteæ, teti Êe:- Mene Ivica crta bez glave...

JEKA- Jao, nikad nisam vidio tolike rupe u zubu, nikad vidio, nikad vidio... - zubar Êe pacijentu.- Zaπto tri puta ponavljate, nisam gluh?- Nisam triput ponovio, nego je to jeka!

GRIJANJEU gradskom autobusu nesnoπljiva vruÊina. Nakon πto su se putnici na to poËeli tuæiti, vozaË Êe ljutito:- Ako se ne smirite, iskljuËit Êu grijanje!

SERENADAIvica nije sloæio svoje papuËe. Odgojiteljica ga pita:- ©to rade tvoje papuËe na podu?- Pjevaju?- A πto pjevaju?!- Pjevaju serenadu.

- ©to ti je najdraæe na satu vjeronauka?- Zavrπna molitva!

Marija 3 2011.indd 36 2/21/11 8:03 PM

Fra Ivan Damiš - SVJEDOCI EVANĐELJA - Sluge Božji i službenice Božje u Hrvata - Na 416 stranica prvi put doneseni su u jed-noj knjizi životni putovi i djela svih slugu i službenica Božjih u Hrvata - njih 26 - koji su umrli na glasu svetosti, za koje su otvorene postulature i vodi se postupak za proglaše-nje svetim. Uz njihove fotografije priložena je i literatura. - Narudžbe: Fra Ivan Damiš, Franjevački trg 8, 42000 Zaraždin.Zdravko Šilić - SVJETLOST PLANINA - Zbir ka pjesama našeg suradnika koji obja vlju je u brojnim časopisima, uglavnom lirske i duhov-ne tematike, među kojima su polo vica mari-janske, nadahnute po hrvatskim svetištima. Str. 191. - Narudžbe: Zdravko Šilić, Argentinska 2, 10090 Zagreb.Marko Bubalo - VELEČASNI MARKO MAJ -STOROVIĆ 1928. - 2004. - Prilozi istraživa-nju života i djelovanja - U želji da se ne zaboravi i da taj zaborav odgodi, na 376 stranica pisac predstavlja vlč. M. Majstorovića, dugogodišnjega poznatoga pastoralnog radnika koji je u brojnim srcima i obiteljima ostao u do bru i stalnu sjećanju, osobito na slavonskobrodskom području. Donosi i žrtve Stare Gradiške, među kojima je i vlč. Majstorović bio, s popisom svećeni-ka koji su ondje robijali i njihovim svjedoča-n stvom o mučenjima koje su proživjeli - 200 kn.- Narudžbe: Župni ured, Trg hrvatskih žrta-va 16, 32214 Tordinci.Fra Mario Jurišić - NAVJESTITELJ RIJEČI - Nedjeljne i blagdanske propovijedi ABC - od Pepelnice do blagdana Presv. Srca Isusova - 50 kn. - Narudžbe: Fra Mario Ju rišić, Plina-Stablina, 20340 Ploče, pp. 59.Ignac Munjko - HRVATSKE PLANINE I VISOVI - Planinar od rane mladosti, poznati prirodo-slovni stručnjak i veliki ljubitelj prirode, donosi svoje zapise o hrvatskim planinama zajedno s njihovim fotografijama u boji, pri čemu navodi njihove prirodoslovne značajke, kul-turno-povijesne i sakralne objekte te njihovu v až nost u fizičko-duhovnoj rekreaciji. Novčana dobit od prodaje ide za gladnu djecu Misije Zambija u Africi. - Naru džbe: Br. Stjepan Dilber, Palmotićeva 31, 10001 Zagreb, pp. 699, tel (01) 48-03-080.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 3/2011. - 117

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mar-ijanske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

Marija 3 2011.indd 37 2/21/11 8:03 PM

18. veljače navršila se godina otkako je u Gospodinu usnula naša draga

JANJA KOSORDok zahvaljujemo Gospodaru života što smo te

imali, preporučujemo te Božjoj dobroti, da u blažen-stvu njegova doma budeš jaka i vječno mlada!

Suprug Ante, sin Hrvoje s obitelji, kćeri Anamarija i Katarina

(Dar za ”Mariju”)

Spomen† NIKOLA KROLO

(20. veljače 2006. - 20. veljače 2011.)Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Počivao u miru Božjem!Supruga Anica i djeca s obiteljima


Spomen na naše drage pokojneMARTU, ANTU, JOZU, NEDU I MARIJU EREŠ

Mjesto cvijeća na njihove grobove, šaljemo dar za ”Mariju”.

Udijeli im, Gospodine, život vječni!Nevenka i Aleksa s obitelji

2. ožujka navršavaju se dvije godine otkako je Gospodin zauvijek pozvao k sebi našega dragog

FRANJU KULIĆADok ga zbog prerane smrti oplakujemo, s vjerom u uskrsnuće i ponovni susret u vječnosti zahvaljujemo mu za život koji je s nama dijelio i na svemu što je za nas učinio te molimo da mu Gospodin bude

milosrdan i dobrostiv!Supruga Ružica s djecom


11. ožujka šest je godina otkako se u ”kuću Očevu” zauvijek preselila naša draga

IKICA MAROVIĆ r. BućanDok te se rado sjećamo, na svemu ti zahvaljujemo, a u nadi ponovnog susreta s tobom, čuvamo te u

svojim srcima i za tebe molimoIvo, Ante, Željka i Zlata s obiteljima


14. ožujka navršava se godina otkako je Gospodin sebi zauvijek pozvao našega dragog

MARKA JANČIKIĆADok mu zahvaljujemo za dorotu, preporučujemo ga

Milosrdnom Ocu da ga primi u svoje krilo!Vera, Zvonimir, Ana i Vlado


In memoriam† MIJO DAMIŠ

(31. ožujka 1997. - 31. ožujka 2011.)Do ponovnog susreta u vječnosti,

s ljuvalju i zahvalnošću - Tvoji najmiliji(Dar za ”Mariju”)

118 - ”MARIJA” 3/2011.

s p o m e nz a h v a l e

Marina Jonjić Sikirić, Staševica: Zahvaljujem Gospi na svemu i preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Ljubica Mušić, Prelog: Dobroj Majci hvala na svim milostima. Njoj i dalje pod okrilje stavljam svoju obitelj, uz dar; - Stana Hodak, Zagreb: Majko Božja, hvala ti na svemu! I dalje vodi mene i sve moje, uz dar; - Nevenka Mateljak, Staševica: Zahvaljujem ti, nebeska Majko, na svemu i preporučuje sebe i sve svoje, uz dar; - Marija Derežić, Podravske Sesvete: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam svoju obitelj, uz dar; - Mirjana Očko, Hum na Sutli: Majko Božja, hvala ti na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Anđelka Ga š parov, Podravske Sesvete: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Vedrana Ćendo, Staševica: Hvala ti, Gospe, na svemu! Tebi preporučujem sve svoje, uz dar; - Branko Lucić, Jarki: Gospi zahvaljujem na svim milostima i njoj preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Lucija Gavranović, Kirchheim-Teck: Majko Božja, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje i ubuduće, uz dar; - Ana Cvetnić, Mraclin: Majko Božja, hvala ti na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Dragutin Matijašić, Zagreb: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i preporu-čujem sebe i svoje najdraže, uz dar; - Ana Prša, Sesvete: Majko Božja, dok ti zahvaljujem na tolikim darovima, molim te da i dalje bdiješ nada mnom i mojima, uz dar; - Jadranka Musulin Jurina, Staševi ca: Zahvaljujem Gospi na svemu i sve svoje stavljam pod njezino okrilje, uz dar; - Šime Marinović, Nin: Nebeskoj Majci hvala na svmeu! Njoj prporučujem svoju obitelj, da nas vodi, uz dar; - Anto Grgić, Škofjaloka: Zahvaljujem Gospi Komušanskoj na svim milostima i njezinoj majčinskoj dobroti preporučujem suprugu Ivku i svu obitelj, posebno unučad Paula, Antonija, Anju i Tinu, uz dar; - Marija Rakuljić, Krilo: Gospi zahvaljujem na svim milostima i stavljam se pod njezino okrilje, uz dar; - Jelenka Martinović, Za greb: Gospe moja, na svemu ti hvala! Čuvaj i dalje mene i sve moje, uz dar; - Ružica Pogarčić, Frank furt: Hvala Nebeskoj Majci na svemu! Nek i dalje nada mnom bdije, uz dar; - Branka Bartolić, Karoj ba: Nebeska Majko, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i moje najmilije, uz dar; Anka Mustać p. Gojka, Privlaka: Hvala ti, nebeska Majko, na svemu! Čuvaj mene i sve moje, uz dar; - Vjera Budimir, Tur jaci: Gospe draga, na svemu ti hvala! Bdij nada mnom i svoim mojim dragima, uz dar; - Mijo Rauzm, Sveti Martin pod Okićem: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam svoju obitelj, uz dar; - Sandra Torić, Vrgada: Hvala ti, Majko, na svemu! Bdij i dalje nada mnom i svim mo jima, uz dar; - Alojz Butko, Tribunj: Hvala ti, Gospe, na svim milostima! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Anica Grbić, Vetovo: Majci Mariji zahvaljujem na svemu i njoj preporu-čujem sebe i svoje najmlije, uz dar; - Stanislava Valčić, Preko: Gospe moja, hva la ti na svemu! Čuvaj mene i sve moje, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

Marija 3 2011.indd 38 2/21/11 8:03 PM

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 3/2011. - 119

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Marija Dokuzović, Dubočac; Marija Kobetić, Sisak; Iva Vrljičak, Krivodol; Ivka Stojanov, Drage; Fila Bajat, Vela Luka; Božica Kotor, Jastrebarsko; Dragica Sadlo, Slavonski Brod; - 20 kn: Marija Dolančić, Čamagajevci; Mira Tamburović, Makarska; Luka Penović; - 30 kn: Agneza Tordinac, Tordinci; Marija Srzić, Makarska; Matija Katavić, Slivno; Irma Radić, Sumartin; Marija Jandrek, Gala; Jasenka Barić, Zagreb; Ante Prpa, Drniš; Boro Čovo, Sinj; Marica Tomljenović, Sesvete; Eva Konjevod, Šiškovci; Ceca Divić, Velika Kopanica; Anđela Sinčić, Karojba; Blaženka Meštrović, Presečno; Marija Barberić, Bjelovar; Ivan Lucin, Zadar; Arsenija Kratofil, Hrvatski Leskovac; Ana Marenić, Novska; Dragica Žaja, Sesvete; Zorica Šepić, Zagreb; Vjera Hodanić, Vrbnik; Sani Dužević, Split; Snježana Biočić, Osijek; Marija Žagar, Vinkovci; Ivo Jelčić, Metković; Marija Oštarić, Zadar; Marija Zalokar, Zagreb; Kata Stojanović, Šiškovci; Đuro Stojanović, Cerna; Irena Mišković, Zadar; Miljenka Vukušić, Katuni Prpuša; Marija Laković, Funtana; Zdenka Bjelkanović, Tribunj; Brigita Salopek, Stari Mikanovci; Manda Jemrić, Cerna; Nikola Vrankić, Cerna; Tonka Brnas, Ugljane; Toni Cvitan, Tribunj; Kata Jakeljić, Split; Elza Zagrajski, Sesvete; Lole Vuletić, Dobranje; Marija Lautar, Tršće; Lucija Dušević, Ljubač; Eli Dragobratović, Metković; Katica Jagatić, Krašić; Marica Radman, Zagreb; Mato Batorović, Ilok; Svetinka Pancirov, Primošten; Štefanija Đuranec, Varaždin; Ružica Fran, Jastrebarsko; Pera Norac Kljajo, Otok; Josip Vadlja, Goričan; Matilda Justament, Zagreb; Miroslava Paj, Split; Kata Vučković, Metković; Zorka Josipović, Baška Voda; Mladenka Vasilj, Kloštar Ivanić; Mira Kapitanović, Biograd; Mile Matanić, Ivankovo; Ivka Surjan, Vela Luka; Mara Dujmović, Baška Voda; Josipa Bešen, Sesvete; Nada Anić, Kruševo.

MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Mara Kujundžić, Berlin: Preporučujem Nebeskoj Majci sebe u svojim poteškoćama, osobito da pogled svrne na moga muža u njegovoj bolesti i pomogne odgojiti djecu, da ne skrenu s Božjeg puta, uz dar za najpotrebnije; - Ana Vrček i čiteteljice iz Zagreba: Majci Božjoj preporuču jemo sebe i sve svoje, uz dar; - Milka Talaja, Makarska: Pod okrilje nebeske Majke stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Dragica Horvat, Sesvete: Preporučujem Majci Božjoj sebe i svoju obitelj, da nad nama bdije, uz dar; - Neda Dro pulić Nevenova, Staševica: Tebi, nebeska Majko, preporučujem sebe i svoje najdraže, uz dar; - Drago Batarelo, Kaštel Stari: Gospi preporučujem sebe i sve svoje nakane, da nada mnom bdije, uz dar; - Angelina Stazić, Kirhheim-Teck: Majci Mariji preporučujem sebe i sve svoje, da nad nama bdije, uz dar; - Maša Dropulić Ju rina, Staševica: Pod tvoje okrilje, Majko, stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Mandica Volarević, Metković: Gospi preporučujem sebe i svoju obi telj, da nas čuva, uz dar; - Ivanka Vučko, Maka rska: Nebeska Majko, bdij i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Kata Šarić, Nuštar: Preporu-ču jem se Majci Božjoj, da bdije nada mnom i moji-ma, uz dar; - Danica Musulin Tonkova, Staše vi ca: Gospi pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Mira Matoš, Velika: Dobroj Majci stavljam pod okrilje sebe i svoje najmilije, uz dar; - Zorka Uzun, Vrlika: Gospe moja, tebi preporu ču jem sve svoje, uz dar; - Lorenta Fuštin, Primo šten: Gospe od Loreta, pogledaj na mene i sve moje i sve nas čuvaj, uz dar; - Nevenka Čondić, Svib: Preporučujem Gospi sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Dominka Marević, Staševica: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Marija Škrabo, Ivankovo: Majko Božja, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Antun Galeković, Petrijanec: Dobroj Majci povjeravam sebe i sve svoje, da nad nama bdije, uz dar; - Ivanka Radić, Baška Voda: Majko Marijo, čuvaj i brani mene i moje najmilije, uz dar; - Nada Šunjić Živojina, Staševica: Tebi, Majko, preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Joško Đurmanić, Tribunj: Nebeska Majko, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

Marija 3 2011.indd 39 2/21/11 8:03 PM

Što se to s nama događa?! (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81Duns Škot i novi pogled na utjelovljenje (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Osposobiti se za kritiku (I. Bodrožić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86Zar su imena za igranje?! (S. Jerčić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88Sveta Marija kod Ildefonza iz Toleda (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92Ja molim tiho: o Maria ave! (D. Marković) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94Vjera u kamenu (A. B. Periša) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96Suradnja u očuvanju zdravlja (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98Koja je najpoznatija marijanska molitva? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100Dar, a ne kazna (N. Andrić Novinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102Uoči korizme (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104Učimo od Marije (K. Stipanović) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106Tajna odgojiteljskog uspjeha (Ž. Kustić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108Svjetlo u obiteljskoj zajednici (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110Neka mi bude po riječi tvojoj (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112Pozdravljenje (A. Vrček) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 21. VELJA»E 2011.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

120 - ”MARIJA” 3/2011.

Rafo BogiπiÊ, knjiæevnik-akademik (+6. X. 2010. u 85. g. - Konavle-Zagreb; - Mirko Muæek (+31. XII. 2010. - Cestica, Kriæovljan); - Prof. dr. Brigita Rukavina (+4. I. 2011. u 75. g. - Rijeka); - Benedikt VinkoviÊ (+10. I. 2011. u 23. g. - Zagreb-Slavonski Brod); - Zora Grgat (+15. I. 2011. - Donje Mekuπje); - Vinko JonjiÊ (+16. I. 2011. - Grubine, Kamenmost); - Luka BabiÊ Kula (+17. I. 2011. - Split-RunoviÊi); - Josip Norac Kevo (+17. I. 2011. u 76. g. - Otok); - ». s. Bonifacija VlaπiÊ, ©SF (+18. I. 2011. u 74. g. - Zagreb-Dubrovnik); - ». s. Damjana ZoriÊ, SM (+18. I. 2011. - Dubovnik); - Boæidar Raptavi (+18. I. 2011. - RunoviÊi); - Nikola Baloban, otac sveÊenika Josipa i Stjepana (+19. I. 2011. u 91. g. - SlavetiÊ); - Petar ΔosiÊ (+22. I. 2011. u 80. g. - Vrbica, Jajce); - Ivica Tiπljar (+23. I. 2011. - Zagreb); - Terezija TomaπkoviÊ, majka fra Velimirova (+23. I. 2011. u 85. g. - Samobor); - Ante Tomislav JuriÊ KokiÊ (+23. I. 2011. u 58. g. - ©ibenik); - Jelka KovaËiÊ (+25. I. 2011. - Hvar); - Ivka Ivkuπa Zeba (+26. I. 2011. - Jstrebarsko-Zabre); - Marija Vincens (+27. I. 2011. u 91. g. - Zagreb); - Ivan ©koro (+30. I. 2011. - RunoviÊi); - Fani JakπiÊ (+30. I. 2011. u 84. g. - Bol); - Dominko SuËiÊ (+2. II. 2011. u 82. g. - Gradac/Drniπ); - Ivan VidiÊ (+2. II. 2011. u 87. g. - LuËane, Sinj); - Marija MarkaË, majka sveÊenika Leonarda (+3. II. 2011. u 89. g. - GoriËan); - Vedran MioπiÊ (+3. II. 2011. u 75. g. - Brist); - Ana IvkoviÊ ud. Ante (+4. II. 2011. u 72. g. - Brnaze, Sinj); - Ivan Gudelj (+4. II. 2011. u 78. g. - Kamenmost); - Nediljka Æuæul ud. Ante (+5. II. 2011. u 72. g. - Kamenmost, Podbablje); - Jure ©oπiÊ (+5. II. 2011. u 26. g. - Makarska); - ». s. Ratimira MatanoviÊ, SMI (+6. II. 2011. - Sarajevo-»ardak); - Ilija DamjanoviÊ, otac fra Stojanov (+8. II. 2011. - Ljuti Dolac); - Mila TonkoviÊ-GeneraliÊ (+8. II. 2011. - Imotski); - Duπan Jozo Dalbelo (+9. II. 2011. u 62. g. - Sinj); - Mons. Marin ©karica (+11. II. 2011. u 75. g. - Split-Slime); - Mara BioËiÊ ud. Ivana MatkoviÊ (+12. II. 2011. - RunoviÊi); - Luka Kondæa (+12. II. 2011. u 78. g. - Otok); - Ana VuËiÊ r. DeliÊ, sestra fra Franina (+13. II. 2011. u 83. g. - Glavice, Sinj); - Iva LjubiËiÊ Rusova (+14. II. 2011. u 60. g. - Split-RunoviÊi); - Dragica ModriÊ (+14. II. 2011. - Glavice, Sinj); - Mons. Matija Stepinac (+16. II. 2011. - Zagreb); - Anka SrziÊ (+16. II. 2011. - Makarska); - Ante ©uπnjar (+17. II. 2011. - Kamenmost, Podbablje); - Marko Ajduk (+19. II. 2011. - Kamenmost, Podbablje); - Prof. Ante MatkoviÊ (+19. II. 2011. - Kamenmost, Podbablje).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

Marija 3 2011.indd 40 2/21/11 8:03 PM

NASLOVNA SLIKA: Majka Boæja Dolska - glavni oltar s likom Majke Božje u Dolu

SLIKA NA OMOTU: Crkva Majke Boæje Dolske u Dolu kraj PribiÊa

DOL/PRIBIĆ

MajkaBožjaDolskaKraj ceste od KraπiÊa prema SlavetiÊu, u slikovitoj dolinici prostro se Dol. Ponad naselja diæe se na padini brda svetiπte Majke Boæje Dolske, poznato proπteniπte toga kraja.Prve pouzdane podatke o kapeli sv. Marije susreÊemo g. 1668. za pohoda GoriËkog arhiakona. Nakon zapli-jene imanja Zrinskih-Frankopana, g. 1670. kapela je prepuπtena zubu vremena, ali je u pomoÊ pritekla Barbara Sidonija Peranska (†1713.). Laa kapele g. 1740. proπirena je i obogaÊena trima kapelama te g. 1767. oslikanim oltarima. Te je godi-ne sazidan i 28 m visok zvonik na proËelju. Nova apsida sa sakristijom dograena je g. 1753., a g. 1757. pjevaliπte. U tom razdoblju postav-ljena je i rokoko propovjedaonica. Od udara groma g. 1886. izgorjeli su krovovi i zvonika i crkve, ali su ubrzo obnovljeni. Svod apside resi prizor Uznesenja Marijina, a svod i slavoluk lae oslikani su cvjetnim i vedrim motivima te brojnim crteæima Ëudesa koja su se dogodila po Gospinu zagovoru. Njih je obnovio g. 1921. F. BiπÊan. Glavni oltar u apsidi postavljen je g. 1753., a ispunja sav pro-stor. Baroknog je stila, a ponad

svetohraniπta i kipova razdraga-nih anelËiÊa istiËe se Gospin kip. Majka je to koja sjedi na prijestolju s Djetetom na koljenu, koje podræava ljevicom, a u desnici ima æezlo. Na glavama su im krune. StruËnjaci dræe da je kip iz doba postavljanja oltara, odnosno iz prijaπnje crkve. Prekrivao se slikom Uznesenja Marijina, vjero-jatno radom iz pavlinske slikarske radionice, danas na poboËnom zidu.Dolska crkva od davnine je proπtenjarska. Drevna isprava spomi-nje kako je papa Pavao III. (†1549.) na molbu Stjepana Frankopana, 24. svibnja 1539. proglasio veliki jubilej-ski oprost crkvi Pohoenja Marijina koja se nalazi u zagrebaËkoj bisku-piji, u ”gorju ozaljske gospoπtije” u posjedu S. Frankopana. Brojni je puk onamo hodoËastio, uvjeren da je upravo Gospinim zagovorom spaπen od Osmanlija i kako se tamo, po Gospinu zagovoru, svagdano dogaaju Ëudesa. Papa je podije-lio oprost svima koji na blagdan Pohoenja 1539. onamo hodoËaste, ispovjede se i pomognu izgradnju svetiπta. StruËnjaci dræe da se isprava odnosi na Gospino svetiπte u Dolu. Majci Boæjoj Dolskoj Ëesto je u djetinjstvu hodoËastio bl. Alojzije Stepinac (†1960.). Kraj svetiπta je odrastao i u nj kao djeËak hodoËa-stio kardinal Franjo KuhariÊ (†2002.), a i vojni biskup Jurjaj Jezerinac Gospi u Dol Ëesto je dolazio u mla-dosti. Brojni se okupljaju i danas u Dolu, osobito u nedjelju po UzaπaπÊu, o Pohoenju Marijinu i na blagdane Velike i Male Gospe, kad su glavna proπtenja.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Documents

VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJETi si, o Marijo, postala knjiga u kojoj je napisano pravilo za sve nas. U tebi je danas napisana mudrost vjeËnoga Oca. U tebi se danas oËituje