Vinska škola

© Verlag Zabert Sandmann GmbHMunich, Germany

4. izdanje 2005.ISBN 3-932023-67-6Autor: Jens Priewe

Dizajn: Zero, Georg FeiglGra�čko oblikovanje: Georg Feigl, Oblikovanje korica: Georg Feigl

Urednik: Jörg ChristöphlerZa izdavača: Karin Mayer, Peter Karg-Cordes

Litogra�ja: inteca Media Service GmbH, Rosenheim

Sva prava pridržana. Ova knjiga, ili bilo koji njezin dio, ne smije se umnožavati ili prenositi ni u kojem obliku ili sredstvima bez pismenog dopuštenja izdavača.

IZDAVAČ HRVATSKOG IZDANJA© Stanek d.o.o. Varaždin, 2007

E-mail: [email protected].: 042/207-215Fax:042/641-215www.stanek.hr

Prijevod: Petra PentićLektura: Dijana KranjčecAutor teksta: Kutjevo d.d.

Urednici: Darko Pero Pernjak; Kutjevo d.d.Za nakladnika: Josip Stanek

Priprema za tisak: Stanek d.o.o.Tisak: GZH, Zagreb

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 650901

ISBN 978-953-6926-54-1

weinpraxis-kutjevo1-7.indd 2 11/16/07 8:43:40 AM

VINSKA ŠKOLA

JENS PRIEWE

weinpraxis-kutjevo1-7.indd 3 11/16/07 8:43:40 AM

S A D R Ž A J4

42 |

70 |

82 |

6 | O ISPRAVNOM RUKOVANJU / OPHOĐENJU S VINIMA

8 | NAJLJEPŠA NAMIRNICA NA SVIJETU Boca vina • Obilježja idealnog vinskog podruma • Različite vrste vina

18 | OTVARANJE BOCE VINA Kapica • Izvlačenje čepa • Najbolji vadičepi • Kvaliteta čepova • Pustite vino da prodiše

POSLUŽIVANJE VINAIspravno točenje • Talog, zamućenost i mjehurići • Koliko vina u čaši? • Držanje boce vina • Napola pune boce • Prava temperatura • Rashlađivanje bijelog vina • Temperiranje (šambriranje) crnog vina • Dekantiranje • Odabir prave čaše • Kokteli od pjenušavog vina • Pravila dobrog ponašanja

VINO I NJEGOVE AROMEOkus i aroma • Primarne i sekundarne arome • Što sve loše utječe na okus vina? • Nenadmašivi kušači • Osjetna područja okusa • Arome bijelog i crnog vina

VINO I ZDRAVLJEMamurluk i glavobolja • Vino i želudac • „Francuski paradoks“

weinpraxis-kutjevo1-7.indd 4weinpraxis-kutjevo1-7.indd 4 11/16/07 8:43:41 AM11/16/07 8:43:41 AM

5

S A D R Ž A J

90 |

98 |

114 |

VINO I DODACIOsnovna oprema za početnike i napredne • Oprema za zahtjevne • Oprema za profesionalce

SKLADIŠTENJE I KUPOVINA VINATemperatura i vlažnost zraka • Hladnjak i klima-uređaj • Uspravno i okomito • Lista provjere • Skladištenje vina u stanu • Opremanje vinskog podruma • Računalni software • Kupovina vina • Vino kao kapital

VINO I JELATjestenina • Janjetina • Šunka • Brioši • List • Škampi • Jastog • Kozji sir • Odrezak • Pijetao u vinu • Divljač • Foie Gras (pačja jetra)

122 |

124 |

140 |

143 |

DESET NAJUPORNIJIH VINSKIH LEGENDIFrancuski ponos • Neprocjenjiva vina • Dobra godišta • Stara vina • Žene i šampanjac rosé • Teška crna vina • Suha bijela vina • Žene kao kušači vina • Ljetna i zimska vina • Prekomorska vina

KUTJEVOIdealna kombinacija • Povijest podrumarstva • Graševina • de Gotho • Vinska arhiva Kutjevo • Predikatna vina • Brojne vrijednosti • Gastronomski vodič

MALI IMENIK VINA

KORIŠTENI IZVORI I KAZALO


U V O D6

O ispravnom ophođenju s vinom

Mnogi su od nas posljednjih godina, otkrili svoju odušev-ljenost vinima. Uživate u kušanju vina. Obilazite područja uzgoja vinove loze. Ne otvarate bocu vina samo za Božić ili Uskrs. Najljepša namirnica u svijetu postala je dio vašeg životnog stila s istom važnošću kao i glazba, kazalište, književnost. Pitanja o pravilima dobrog ponašanja za vinoljupce, sve se češće postavljaju. Kako najbolje čuvati vino? Iz kakve se čaše najbolje pije? Koliko vino može biti staro? Iskusni vinoljupci su vjerojatno našli odgovore na ta pitanja. No, mnogi od njih žele znati više. Za njih je i napisana ova knjiga.„Vinska škola“, želi pokazati na koji se način prema vinu trebamo ponašati kako bismo u njemu u potpunosti uži-vali. Na koji se način sprječava lomljenje čepa izvlačenjem iz boce i zašto kapicu nazivamo olovnom, iako je ona od kositra? Što znači stvaranje naslaga plijesni ispod kapice i što je „krema“? Što stručnjak za vina podrazumijeva pod pojmom rashlađivanje („frapiranje“) i temperiranje („šam-briranje“) te gdje čuvati boce vina, ako živimo u trosob-nom stanu? Koji su vadičepi najbolji i zašto je stvaranje mjehurića u crnom vinu nepoželjno, a u bijelom ponekad poželjno? Što se može dogoditi ako je šampanjac predu-go izložen svjetlu i na koji se način drži boca vina prilikom otvaranja da vino ne štrca?Posljednjih sam nekoliko godina, kao gost u restoranima bio tihi promatrač događaja ophođenja vinom i radio

Aluminijska folija u grlu boce omogućava da se vino rastoči bez kapanja – koristan pribor za sve ljubitelje vina.

bilješke. Kako najbrže rashladiti vino? Kako ga zagrijati, ako dolazi previše ohlađeno iz vinskog podruma? Kada su me skupljači vina pozivali i vodili kroz svoje vinske podru-me, slušao sam priče o iskustvima s okomitim i vodorav-nim skladištenjem boca, o čepovima, o mjerama koje su poduzeli kada se temperatura u njihovim podrumima izrazito mijenjala. Kada sam sjedio za stolom s vlasnicima vinograda, eksperimentirali smo kakav okus ima isto vino točeno iz boce i iz vrča. Dolazili smo do raznih zaključaka poput onog da se ne samo pojedine vrste crnog vina, već i određena bijela vina trebaju dekantirati.

Uz poučne razgovore bilo je i nekoliko neugodnih isku-stava koja su doprinijela stvaranju ove knjige, prije svega u području gastronomije: pretopla crna vina, ledeno hladna bijela vina, do vrha napunjene čaše. U posluži-vanju vina mnogi su restorani još uvijek nevješti. Ostali drsko iskorištavaju nesigurnost svojih gostiju: poslužuju crno vino u čašama za bijelo vino i tako brzo nastavljaju


U V O D7

s posluživanjem da gost jedva ima priliku uživati u vinu – da ne spominjemo kako tijelo jedva stigne probaviti alkohol. No, čak i kod privatnih vinoljubaca često vlada-ju nejasne predodžbe o ispravnom načinu ophođenja vinom. Jedni se odnose prema vinu previše opušteno, dok drugi pretjeruju s opreznošću.

Još nešto: tko pije fina vina, treba nešto više od samog vadičepa. „Vino – škola u praksi“, stoga, daje pregled svih potrebnih i korisnih savjeta o vinu – od rezača kapice sve do zatvarača, od stalka za vrčeve do računalnog softwa-rea za vinske podrume. Neki od tih dodataka izazivaju umoran i usiljen osmijeh gurmanima. Stručnjaci za vina ne smatraju ih, naprotiv, nimalo smiješnima.

Tako je to s vinima: nema jednostavnih istina. Otvorite bocu, ulijte vino, uživajte – tako jednostavna formula je samo za ljude koji uz sebe uvijek imaju savršenog trgovca vinom. Za sve ostale vrijedi pravilo: kako se treba ponašati prema najljepšoj namirnici na svijetu, tek treba izučiti.


Najljepša

namirnica na

svijetu„Sve blago uzbudljive namirnice sačinjavaju snove: tamno meso, golu-blje meso, guščje meso, divljač, naročito zečetina, na isti način šparoge, celer, tartufi, vanilija...“ pisao je 1826. godine francuski gastrofilozof Jean-Anthèlme Brillat-Savarin. Zaboravio je spomenuti vino. Gotovo dvjesto godina kasnije vino je upravo ono što ljudima pruža snove (o čemu ljudi sanjare, što čini snove).

10 | VINO I BOCA VINA

12 | VINO – SENZIBILNA MATERIJA (TVAR, NAMIRNICA)

14 | BIJELA I CRNA VINA

16 | SPECIJALNA (POSEBNA) VINA



N A J L J E P Š A N A M I R N I C A N A S V I J E T U10

Staklena boca je sastavni dio kvalitete nekog vina. Njome je započeo uspon vina prema najplemenitijim namirnicama. Ona štiti i čuva vino kao sadržinu. Omogućuje vinu da dozri i stari. Ona, također, omogućuje vinu da bude dobro dozirano i da možemo u njemu uživati. Vinoljupci ponekad boci vina iskazuju poštovanje tako da ju sačuvaju čak i kad je već praz-na.

Vino i boca vina

Prednja etiketa je posjetnica vina. Ona ukrašava bocu vina i sadržava važne podatke o sadržaju: poput opisa vina koje može nositi naziv prema svom podrijetlu (npr. Chablis) ili prema vrsti sorte (npr. Merlot). Određena vina nose samo jedan naziv (npr. Blanché). Osim toga, eti-keta nosi godište proizvodnje, naziv proizvođača (ili punionice), kao i vinorodno područje (odn. položaj iz kojeg potječe grožđe).Udio alkohola navodi se na europ-skim etiketama samo kao približna vrijednost: poput 12 Vol. % ili 12,5 Vol. %. Međuvrijednosti nisu doz-voljene – za razliku od vina izvan Europe. Osim tih podataka, etiketa obavezno treba sadržavati sadržaj boce: 75 cl odgovara količini od 0.75 litara. Slovo „e“ označava upor-abu europskog mjernog sustava.

Zbog strogih propisa koji vrijede za prednju etiketu, mnogi su proizvođači pribjegli rješenju stav-ljanja važnih, dodatnih informacija za ljubitelje vina na tzv. neslužbenu, stražnju etiketu. Na njoj se može vidjeti na kojoj temperaturi i s kojim jelima se određeno vino najbolje pije.Često se na njima može naći više informacija o sortama vinove loze ili kako je vino proizvedeno. Kod vina izvan Europe, etikete trebaju sadržavati informacije o dodacima (npr. o sumporu). Zbog tih doda-tnih informacija stražnja je etiketa zanimljivija od prednje.

Staklo je neutralno za okus te stoga otporno na alkohol, tanin... Zeleno ili smeđe staklo štiti vino od svje-tlosti. Na taj način boja vina ostaje postojana. Staklo je postojano – prema jakosti stakla se boce u veli-kim podrumima slažu i do četrdeset boca jedna na drugu.Staklo podnosi temperature od -15 do +80 °C što je vrlo važno kod prijevoza vina. Staklene boce mogu se reciklirati. Zbog velikih troškova čišćenja recikliranje komada stakla energetski je isplativije. Nedostaci stakla: velika težina i laka lomljivost.

Prednja etiketa (naljepnica) Stražnja etiketa (naljepnica) Boca


B O C A V I N A11

Staklo je kao materijal bilo poznato već u rano brončano doba. Staklene posude počele su se izrađivati tek u doba rimskog carstva. Vino se u to doba počelo čuvati u staklenim bocama. Prve staklene boce nami-jenjene čuvanju i transportu vina, potječu iz 14. stoljeća iz doba procva-ta venecijanske industrije stakla. U to doba staklo je bilo simbol bogatstva poput zlata i srebra. Budući da je staklo bilo tanko i lomljivo, obavi-jalo se likoom. Tako su nastale prve „fiaschi“ boce. Stabilna staklena boca napravljena je 1640. godine u engleskom gradu Newcastle, središtu uspješne industrije stakla. „Ono što

Elegantan detalj boce je grlo boce. Čini kontaktnu površinu između tekućine i čepa te omogućuje zatvaranje boce.

Staromodan, no i u današnje doba nezamjenjiv. Pluteni čep gotovo ne propušta zrak. Zahvaljujući njego-vom elasticitetu usko prijanja uz stijenke grla boce tako da tekućina ne može iscuriti. Pluteni čepovi su otporni. Dobri pluteni čepovi mogu izdržati i do dvadeset i pet godina pri dovoljnoj vlažnosti zraka.

Koristan, no neobavezan doda-tak cjelokupnom pakiranju vina. Ukrašava bocu i jamči da boca nije bila otvarana, a osim toga štiti pluteni čep od stvaranja plijesni i sprječava kiseljenje vina nakon duljeg stajanja. Kapice se danas proizvode od kositra, aluminija ili umjetnih materijala. Olovne kapice se više ne upotrebljavaju.

podignete iz žara, čime ćete raditi, zaslužuje divljenje“, tako su puhači stakla u to doba opjevali novi proi-zvod.Budući da su londonski trgovci trebali boce različitih veličina, proizvođači staklenih boca zapečatili su ih lakom (pokostom). Pečat je prikazivao sadržaj boce, kako bi se spriječile prijevare. Samo dobro vino bilo je čuvano u staklenim bocama. Zajedničko vino čuvalo se u kame-nim vrčevima, kalajnim kantama, gli-nenim vrčevima ili drvenim bačvama i iz njih se i pilo. Danas su te posude zamijenile plastične boce i tetrapaci.

KAKO JE VINO DOŠLO U BOCE

Grlo boce Pluteni čep Kapica


12

Vino – osjetljiv proizvod

Idealna je temperatura od 12 do 14 °C. Razlog tom ograničenju je posve praktične prirode: kada se boca iznese iz podruma između tih vrijednosti temperature, vino je zapravo spremno za posluživanje. Najbolja temperatura za vino je između 6 i 8 ºC. Čak ni 20 ºC vinu neće naškoditi. Alkohol brže isparava kod visokih temperatura. Kod stal-ne temperature koja premašuje 25ºC, vino može promijeniti svoju aromu i poprimiti “ton vrenja” (kao npr. kod kuhanog voća).

Kod dugogodišnjeg skladištenja vina, boce bi trebale biti polegnute. Pluteni čep treba biti obavijen tekućinom, kako se ne bi isušio. Kod kratkotrajnog skladištenja vina, boce vina mogu biti i uspravno postavljene.

Dobar vinski podrum nema prozore. Svjetlost šteti vinu – iako je većina boca danas od zelenog ili smeđeg stakla koje filtrira svje-tlost. Vino koje je stalno izloženo svjetlosti brže oksidira, a udio askorbinskih kiselina pada. Nastaje određena kiselina koja utječe na autooksidaciju vinskih kiselina. Rezultat: vina postaju trpka, a boja vina se mijenja.

Bez obzira što vino nije živo, ono je vrlo osjetljivo. Vino ne podnosi svjetlost, ali voli svježe prostore. Visoka vlažnost zraka mu izrazito odgovara. Prostori koje čovjek održava hladnim ili ostavlja toplinsko neuređenim, vinu su idealni. Takvih prostora ima najviše u starim dvorcima s nadsvođenim podrumima. Moderni podrumi mogu biti poput takvih dobrih, starih podruma, ako su inteligentno građeni.

1

2

3

1

6

2

N A J L J E P Š A N A M I R N I C A N A S V I J E T U

Temperatura skladištenja

Mjesto skladištenja

Zaštita od svjetlosti


13

Magnum, dvostruki magnum i ostali posebni oblici boca zahtijevaju posebne pretince da se mogu zasebno odvojiti.

Idealna temperatura je stalna temperatura. Razlike u promjenama temperature ne bi smjele biti velike. Sa svakim stupnjem više vino u boci se širi, a sa svakim stupnjem niže, ono se skuplja. Male, polagane razlike u temperaturama vino podnosi puno bolje od naglih skokova u temperaturi. Podrumski prostori koji se tijekom godine zagriju na više od 8°C nisu pogodni za duže čuvanje vina. Termometar s minimalnim i maksimalnim vrijednostima ne bilježi širinu odstupanja temperature.

Drveni regali spadaju u sustave regala koji zauzimaju najmanje mjesta u određenom prostoru. Konstrukcija pregrada u obliku romba stvara mnoge male pretince i istovre-meno je vrlo stabilna.

Čak i kad je boca vina čvrsto začepljena plu-tenim čepom i kapicom, minimalna izmjena zraka nalazi se između stijenki boce i unu-trašnjosti. Kod presuhog zraka tekućina se ukiseli brže, nego kod vlažnog zraka. Idealna vlažnost zraka iznosi 83%. Vlažnost zraka mjeri se pomoću higrometra

Prije samog posluživanja iz svake se otvore-ne boca kuša gutljaj vina da bi se provjerilo u kakvom je stanju vino i koji su mu nedostaci. Nakon toga vino se ispljune.

Računalo s posebnim softwareom brzo i pregledno kontrolira stanje na skladištu. Odgovarajuće programe možete pogledati na stranici 108f.

Mirna vina, da bi se razvila, trebaju ležati na mirnom mjestu bez trešenja. Vinski podrum zbog toga treba biti postavljen na čvrstom temelju. Trešenje zbog prometa teških vozila ili uzastopne vibracije grijaćih uređaja u blizini podruma štete vinu dugoročno.

7

4 5 6

8

9

10

3

4

5

7

8

9

10

I D E A L A N V I N S K I P O D R U M

Vlažnost zraka Razlike u temperaturi Sustavi regala

Posebne veličine

Korito

Upravljački program podruma

Podrum otporan na vibracije


Stvaranje dobrog vina je poput vrijednog ručnog rada, a stvara-nje velikih vina prava umjetnost. Sposobni vinari su zbog toga na glasu kao umjetnici. Nekima je čak podignut spomenik – kao monahu koji je stvorio šampanjac – Dom Perignonu. Takvi umjet-nici razumiju kako vinu podariti poseban izričaj i puninu. Na taj način se brinu da vina, kad se piju, ne budu dosadna. Dobro vino nije dobro, ako je uvijek isto.

Bijela vina

Bijela vina se (gotovo uvijek) dobivaju od bijelog grožđa. U današnje vrijeme ona čine nešto manje od pola svih vina u svijetu. Većina bijelih vina pije se kad su mlada i osvježavajuća i voćnog okusa. Udio kiseline je obično veći nego kod crnih vina, a udio alko-hola nešto niži.Niz prvoklasnih bijelih vina (poput prekooceanskih Chardonnaya ili bije-lih vina iz Burgundije) izražava više zre-lost i punoću, nego svježinu i kiselost. Najbolja od njih mogu doseći 25 godi-na ili više. Međutim, dobra bijela vina naglašene kiselosti (veliki Riesling iz Njemačke, Elzasa i Wachaua), također imaju mnogo godina pred sobom.

Rosé vina

Rosé vina dobivaju se iz crvenog grožđa. Pulpe (meso) i kožice (koje sadržavaju boju) odvajaju se nakon samo nekoliko sati, zbog čega mali udio pigmenta prelazi u masulj. Posljedica toga je blijedocrvena boja vina umjesto tamnocrvene. Prema tipu se rosé vina svrstavaju u bijela vina (bez malolaktičnog vrenja). Industrijski proizvedena rosé vina i neki rosé šampanjci sastoje se od mješavine bijelih i crnih vina.

Crno vino dobiva se iz crnog grožđa. Posebnost čini povišeni sadržaj ta-nina.


Bijela i crna vina

Bijelo vino pije se uglavnom mlado.Postoje bijela vina koja mogu stariti.


Gazirana pjenušava vina

Pjenušava vina su vina s malim udje-lom ugljične kiseline koja se uglav-nom dodaje na umjetan način, kao kod mineralne vode. U Francuskoj na etiketi takvih „polupjenušavih vina“ postoji oznaka „pétillant“ (jače) ili „perlant“ (slabije), a u Italiji „frizzante“. U Njemačkoj se takva vina nazivaju jednostavno pjenušava vina. Pritisak ugljičnih kiselina leži, već prema odredbama pojedinih zemalja, izme-đu dvije i dvije i pol atmosfere. Boce su začepljene plutenim čepom. Za njih žičana košarica nije potrebna. Jednostavna Prosecco vina su tipična pjenušava vina.

Rosé vino je, uz rijetke iznimke, bijelo vino dobiveno iz crnog grožđa.

Gazirano pjenušavo vino je vino s malom količinom ugljič-ne kiseline, koja se uglavnom dodaje umjetnim putem.

Crna vina

Crna vina dobivaju se uvijek iz crnog grožđa. Većina crnih vina teža su od bijelih vina, naročito ako dolaze iz juž-nih vinorodnih regija. Postoje lagana crna vina poput Beaujolaisa, Kalterer See ili njemački Dornfelder.Posebnost crnih vina su njegova tanin-ska svojstva. Tanin leži u kožici bobica i izdvaja se tijekom fermentacije. Vina bogata taninom (poput Bordeauxa, Brunella di Montalcino, Barola, Rioje), pokazuju uz svoje primarne voćne arome često i začinske (češnjak, cimet, crni papar), jake, ali mekane arome (ananas, vanilija, koža) ili vegetabilne sekundarne arome (eukaliptus, menta, duhan). Mnogo tanina znači da vina trebaju dozrijevati u bačvama i kasnije se dugo usavršavati u bocama.

Čovječanstvo se oduvijek bavilo pitanjem kako i za koju prigodu se određeno vino pije. „Bljutavo, blju-tavo, maknite mi to s očiju“, odgo-vorio je baron Elie de Rotschild na pitanje novinara, kako on pije svoj neprocjenjiv Lafite. Za koju prigo-du? Baron se na to pitanje nije izja-snio. Umjesto njega odgovorila je Lilly Bollinger, matrona istoimene kuće šampanjca: „Pijem šampanjac kada sam vesela i kada sam tužna. Uživam u njemu kada sam sama i kada sam u društvu. Kad nemam apetit, otvorim jednu bocu, također i kada sam gladna. Inače ga ni ne pogledam – osim kad osjetim žeđ.“

R A Z L I Č I T I T I P O V I V I N A15

VINO I UŽITAK


Prirodna pjenušava vina

Proizvodnja prirodnih pjenušavih vina uspjela je tek nakon izuma boca od debelog stakla koja je odolijevala pri-tisku ugljičnih kiselina. Na taj je način rođen šampanjac. Perle, kako tvrde Francuzi, pojačavaju bouquet i profi-njuju okus. Druge zemlje imaju svoja prirodna pjenušava vina: u Španjolskoj je to Cava, u Italiji Franciacorta (i ostali Spumanti), u Njemačkoj i Austriji je to Sekt.U Francuskoj uz šampanjac postoje još brojne vrste Crémant – pjenu-šava vina s blažom dozom ugljičnih kiselina. Pritisak ugljične kiseline kod Crémanta leži otprilike kod 3 atmos-fere, dok je kod šampanjca kod 5 ili 6 atmosfera. To je trostruki pritisak jedne automobilske gume. Vrenje jednostavnih pjenušavih vina i sekt vina u današnje doba se iz troškovnih razloga ne provodi u bocama, već u spremnicima od plemenitog čelika otpornima na pritisak.

Plemenita slatka vina

Plemenita slatka vina su vina dobivena iz uglavnom bijelog grožđa, izrazito su koncentrirana i spadaju u najskuplja svjetska vina. Ona se potpuno ili dje-lomično dobivaju od sušenog bijelog grožđa koje je načeto plemenitom plijesni i sadržava samo malu količinu soka. Najpoznatija plemenita slatka vina su madžarski Tokajac, njemački i austrijski Auslese od sušenog grožđa,


Posebna vinaPosebna vina pretežno dolaze iz posebnih vinogorja. Dobivaju se posebnim procesima i piju se za posebne prigode. U početku uvijek postoji slučajnost otkrivanja dobivanja određenog vina. No, tada su amateri, učenjaci i alkemičari prepoznali zakone koji stoje iza slučajno-sti.

Liker nije rakija, već općeniti naziv za sva vina s najmanje 15 Vol. % alkohola.

Porto je plemenito portugalsko crno vino koje je upotpunjeno dodavanjem brendija.


Sherry je klasik među ape-ritivima, a upotpunjuje se dodavanjem brendija.

elzaški Sélectoin de Grains Nobles, Sauterne iz Bordeauxa, Monbazillac iz Bergeraca i Quart-de-Chaumes iz područja Loire. Sama vina ne sadrža-vaju plijesni i ne zadržavaju taj okus.

Sherry

Andalužani piju sherry uz škampe. Izvan Španjolske sherry je na glasu kao klasik aperitivnih vina. Dobiva se od bijelog vina. Suha varijanta naziva se „Fino“ ili „Manzanilla“ i raspolaže začinsko-slanom aromom. Sherry se miješa s brendijem. Dobar sherry se time spušta na 16 Vol. % alkohola. Slatki sherry, nazvan „Oloroso“, ima postotak od čak 18 Vol. % alkohola. Odlikuju se tamnom bojom i karamel-no - začinskim okusom.

Liker-vina

Liker-vina je općeniti naziv za sva vina s najmanje 15 Vol. % stvarnog postotka alkohola. U tu vrstu vina spadaju osim vina kao što su Porto, Sherry, Madeira, Banylus, Marsala, prije svega koncentrirana slatka vina iz toplih podneblja koja su dobivena od grožđa koje je prezrelo. Najpoznatiji liker je toskanski Vin Santo. No, i u Francuskoj, Španjolskoj i u prekooce-anskim zemljama se proizvode liker vina – djelomično putem dodataka slatkog mošta.

Porto vina

Porto je slatko portugalsko crno vino koje je upotpunjeno dodavanjem brendija. Nakon dodavanja pokazuje postotak od 18 do 15 Vol. % alkohola: teško, izrazito voćno u svojim najbo-ljim kvalitetama profinjeno vino. Porto vina iz najboljih godišta mogu biti stara i do 100 godina. Boja se razliježe od tamnocrvene kod mladog vina, do mahagoni smeđe kod starog vina.

R A Z L I Č I T I T I P O V I V I N A17

Pjenušavo vino je vino s prirodnim ugljičnim kiselinama: Sekt, Cava, Šampanjac, djelomice i Prosecco.



Otvaranje boce vina je više od tehničkog postupka. To je posljednji postupak prije velikog finala. Dakle, prije nego vino, nakon burnog vrenja i više godina sazrijevanja u bačvi, konačno odaje svoju tajnu okusa.

20 | ODSTRANJIVANJE KAPICE

22 | FUNKCIJA KAPICE

24 | KAKO SE ČEP ISPRAVNO VADI

26 | SLOMLJENI ČEP – I ŠTO SADA?

28 | VADIČEP – KLASIK

30 | VADIČEPI, NAJNOVIJE TEHNOLOGIJE

32 | OTVARANJE BOCE ŠAMPANJCA

34 | ČEP I NJEGOVE ALTERNATIVE

36 | ŠTO JE DOBAR ČEP

38 | VINA POKVARENA ZBOG ČEPA

40 | KAKO VINO DIŠE U ČAŠI?

Otvaranje boce vina


Documents

Vinska škola