Intellectio Iuris Centar za pravna istraivanja i dokumentaciju

Boo Vilui Uloga ovrhe pri upisu prava vlasnitva temeljem sudske odluke

Boo Vilui, dipl. iur. 1

ULOGA OVRHE PRI UPISU PRAVA VLASNITVA TEMELJEMSUDSKE ODLUKE (Kako tumaiti koliziju ZZK i OZ)

"Rijeka istine putuje kanalima zabluda" (Tagore, indijski knjievnik)

Pravno stanje evidencija nekretnina u zemljinim knjigama je izrazito kaotino.Zemljine knjige su konica stranim investicijama i ulasku zemlje u EU. Zbogozbiljnosti problematike zapoela je reforma auriranja i preoblikovanja zemljinihknjiga. U tom cilju naa zemlja je prinuena dizati i meunarodni kredit za provedbuprocesa uspostave jedinstvene evidencije nekretnina.2

Kao prilog toj tenji autor u svom lanku ukazuje na pogrenu dosadanju praksu idaje korisne prijedloge, mogua rjeenja kako i to uiniti da sudovi de lege ferenda,ostvare primjenu Zakona o zemljinim knjigama, kao mjerodavnog prava i na taj nainubrzaju zemljinoknjini postupak.

1.UVOD

Godinama se zalaem u mom Opinskom sudu u Crikvenici da se izmijeni sudska praksa ieliminiraju fiktivni ovrni predmeti koji to nisu. Radi se o fiktivnim ovrhama cca 300 do 400 predmetagodinje. Plediram za dosljednu primjenu propisa i pravila iz Zakona o zemljinim knjigama.Argumentirano tvrdim da se postupak uknjibe presude ne bi trebao provoditi kroz ovrni postupak,dok ostali suci izraavaju dvojbe te su miljenja su da se postupovno imaju primijeniti propisi i pravilaovrnog postupka sve dok se ne izmijeni Ovrni zakon, unato tome to svi znamo da postupovneovrni spis, rjeenje o ovrsi vrijedi i na snazi je samo do donoenja rjeenja s oznakom "Z" od stranezemljinoknjinog suda, u kom trenutku se gasi izdano rjeenje ovrnog suda pod brojem "Ovr".3 Inadalje je zauzet oportunistiki stav i pasivno se eka se da netko "odozgo" naredi izmjenu dosadanjepogrene sudske prakse uz svu njenu apsurdnost. Za sada u tome pogledu nita ne mijenja nigraanski odjel upanijskog suda u Rijeci, koji bi bio najpozvaniji da, u odreenoj formi, educira niesudove i zauzme svoj stav.

Zbog prijepora u sudskoj praksi, Vrhovni sud Republike Hrvatske je dana 16. i 17. XII. 1999.godine odrao zajedniki sastanak predsjednika i predstavnika graanskih odjela upanijskih sudova,graanskog odjela VS RH kao i predstavnika Visokog trgovakog suda RH, na temu "Upis nekretninau zemljine knjige na temelju sudskih odluka", kako bi se na planu razborite i pravilne primjene

1 Boo Vilui, Opinski sud u Crikvenici.2 U sklopu Ministarstva pravosua, uprave i lokalne samouprave postoji posebna Uprava za zemljine knjige. Izmjenom idopunom Uredbe o unutarnjem ustroju Ministarstva pravosua, sada je u sklopu Uprave za graansko pravo, Odjela za stvarnopravo, osnovala i poseban Odsjek za zemljine knjige (NN, 4/02). Postoje razmiljanja da to nije dovoljno, nego da je, zbogozbiljnosti problematike, potrebna posebna uprava u ministarstvu ili pak agencija pri Vladi.3 Vidi opirnije, autor Bozo Vilui: "Uknjiba prava vlasnitva na nekretninama na temelju sudskih odluka", asopis Hrvatskosudstvo br. 7/98, str. 28-34.Vidi lanak autora dr. sc. Ivan Kaladi: "Uknjiba prava vlasnitva steenog dosjelou na nekretninama, asopis Pravo i porezibr. 4/ 2000, str. 26-28.

mjerodavnog prava Zakona o zemljinim knjigama kreirala nova sudska praksa.4 Na tom sastankuiznesen je jasan i koncizan zakljuak koji bi, po mom miljenju, mogao biti putokaz za novu sudskupraksu, te ga citiram: "Veina sudionika u raspravi smatra da postupak upisa u zemljine knjige trebaskratiti i ubrzati, uiniti jednostavnijim, a to znai izbjei ovrni postupak kad je to pravno mogue."

Istraujui stanje sudske prakse u ovom pravnom segmentu, doao sam do podataka da samoopinski sudovi na teritoriju upanijskih sudova u Bjelovaru, Poegi, Osijeku i Puli, provode uknjibupresuda parninih sudova koje glase na vlasnitvo na nekretninama, postupovne kroz zemljinoknjinipostupak, a ne kroz ovrni postupak.

Opinski sudovi drugih upanijskih sudova provode uknjibu prava vlasnitva temeljemsudske odluke kroz postupak ovrhe, pri tome striktno se pridravajui propisa lanka 242. OZ-a.

U pozadini takvog pristupa nisam naao niti jedan valjani razlog za takva postupanja, takvusudsku praksu, osim nedostataka edukacije. Suci pokazuju odbojnost prema promjeni sudske prakse teoptereeni naglaenim formalizmom nisu skloni promjenama. Razlog vidim u neznanju: "Neznanjesuca jeste nesrea za nedunog" (Ignorancio iudicis colomitas incentis).5

Naime, konstatiram da je zemljinoknjine poslovanje sudova preputeno stihiji. Osimzagrebakog Opinskog suda koji ima predsjednika zemljinoknjinog odjela, ne poznajem niti jedanopinski sud u zemlji koji ima educiranog zemljinoknjinog suca, kako to nalae lanak 5. stavak 4.ZZK-a, koji bi se kao specijalist za tu granu prava bavio i skrbio za pravilnu primjenu svih propisazemljinoknjinog prava. U praksi su se uloge zemljinoknjinog suca primili predsjednici sudova,mada nisu educirani za takvu pravnu problematiku.

U ovom lanku namjera mi je kroz osvrte razotkriti pravu ulogu ovrhe, kada se radi o uknjibiprava vlasnitva temeljem sudske odluke, njen odnos naspram zemljinoknjinog postupka, te potrebueliminiranja u buduoj sudskoj praksi takvih vrsta ovrha, jer su kao nekoristan postupak besmislene.

2. PRAVNI IZVORI ZEMLJINO KNJINOG PRAVA I PRAVNAPOVIJEST INSTITUTA "UPISIVANJA PRAVA U JAVNU KNJIGU"

Glavni izvori novog zemljinoknjinog prava su:1. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku teksta: ZOV, NN, 91/96, 73/00i 114/01), stupio na pravnu snagu 1 . 1 . 1 997. godine;2. Zakon o zemljinim knjigama (u nastavku teksta: ZZK, NN, 91/96 i 114/01), stupio napravnu snagu 1. l. 1997. godine;3. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova uzemljinoknjinim odjelima sudova (u nastavku teksta: Zemljinoknjini poslovnik, NN,81/97), stupio na pravnu snagu 20.VIII.1997. godine.Sporedne pravne izvore sadre pojedine odredbe Ovrnog zakona, Zakon o javnom

biljenitvu, Zakon o gradnji, Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita, Zakon o izvlatenju, aliza potrebe ovog lanka i zadane teme nije nuna elaboracija tih zakona.

Bitno je istai da je donoenjem naprijed citiranih propisa u Republici Hrvatskoj dovrenapotpuna kodifikacija zemljinoknjinog prava kao dijela stvarnog prava, bez pravnih praznina.

Institut "upisivanja prava u javnu knjigu" (ili uknjiba prava u zemljine knjige) je sistemskimaterija zemljinoknjinog prava, a ne izvrnog prava. Sve do donoenja Zakona o zemljinimknjigama (NN, 91/96) sudovi su primjenjivali pravna pravila iz Zakona o zemljinim knjigama iz1930. godine. Biva Jugoslavija nije nikada donijela pozitivne propise o zemljinim knjigama, l usudskom izvrnom pravu primjenjivala su se modificirana pravna pravila iz Zakona o izvrenju iobezbjedenju od 9. VII. 1930. godine, sve do donoenja Zakona o izvrenju SL. SFRJ, broj 20/78,koji je zakon stupio na snagu 1. X. 1978. godine. Tada je po prvi puta zakonodavac dio materijezemljinoknjinog prava, po meni nesretno i na pogrenom mjestu, unio u Zakonu o izvrenju. Naimeu Zakonu o izvrenju unio je posebnu glavu: "Glava devetnaesta - Upisivanje prava u javnu knjigu"(lanci 234.-235).6 U nomotehnikom smislu se materija zemljinoknjinog prava uglavljuje i smjetau ZIP gdje joj nije mjesto. Tadanja starija judikatura u nizu sudskih odluka zauzima stajalite kojim 4 Zapisnik sa toga znaajnog sastanka je dostavljen svim sudovima RH i bilo je za oekivati da se i sudska praksa odredi premazakljucima toga sastanka. Prava tema toga sastanka je bila: "Upis nekretnina u zemljine knjige na temelju sudskih odluka".Izvjestitelj je bio upanijski sud u Bjelovaru.5 Ante Romac, 1988, str. 349.

6 Ako se izvri usporedba izmeu Ovrnog zakona (NN, 57/96) i Zakona o izvrnom postupku (SL SFRJ 20/78, ) s jedne strane, iZakona o izvrenju i obezbjedenju od 9. VII. 1930. godine, s druge strane, razvidno je da su ZIP i OZ imali uzore u citiranompredratnom Zakonu o izvrenju. Vidi knjigu "Izvrni postupak u teoriji i praksi, Werh dr. Hugo, Zagreb, 1938., vlastito izdanje.

dovodi sudsku praksu u zabludu. Jednu od tih odluka citiramo: "Pravomona i izvrna presuda nije zem-ljinoknjina ve izvrna isprava na temelju koje se ima provoditi jedino postupak izvrenja" (Okruni sudZadar, G-1458/86. od 28. X. 1987. godine, PSP 35/154.). Od tada sve sudske odluke ije izreke glasena upisivanje prava vlasnitva u zemljinim knjigama (zasnivanje, prijenos, ogranienje i ukidanje)poinju se postupovne provoditi kroz izvrni postupak.

Prilikom donoenja novog Ovrnog zakona (NN, 57/ 96, 29/99) umjesto da redaktori uoeraniju greku ZIP-a, ponovno unose institut sa istovjetnim nazivom "Ovrha upisivanjem prava u javnuknjigu", u dvadesetdrugoj glavi (lanci 241 .-245). Usporedbom se da utvrditi da je ovaj institut upisadoslovce prepisan iz ranijeg ZIP-a. Stoga je i pogrena sudska praksa nastavila po svome i nadalje.Meutim, zakonodavac iste godine, nekoliko mjeseci nakon Ovrnog zakona, donosi Zakon ozemljinim knjigama, kojim kao specijalnim zakonom primarno regulira materiju instituta upisivanjaprava u javnu knjigu. Tako je dolo do kolizije propisa ZZK i OZ-a.

U usporednom pravu materija upisa prava u javne knjige tradicionalno je sadrana upropisima koji reguliraju materiju zemljinoknjinog prava. Nisam mogao utvrditi niti u jednoj zemljiEurope da bi u svojim propisima izvrnog prava obuhvaala i materiju upisa prava u javne knjige kaozemljinoknjinog instituta. Posljednju usporedbu sam izvrio sa slovenskim Zakonom o izvrenju iosiguranju (Zakon o izvrdbi in zavaravanju - ZIZ od 17. VII. 1998. godine), l u Republici Slovenijibio je na snazi preuzeti ZIP sve do donoenja citiranog zakona te sam utvrdio da je u svom novomizvrnom propisu Republika Slovenija izostavila iz ZIP-a raniji institut "upisa prava u javne knjige".

3. PRAVNA PRIRODA TUBI I PRESUDA KOJE GLASE NAUKNJIBU PRAVA VLASNITVA (analiza kroz propise i sudsku praksu)

Radi boljeg razumijevanja ovog lanka o ovrhama koje se odnose na upis vlasnitva smatramda je nuno dati krai osvrt na tube i presude iz parnice. Ishodite problema o kojima piem u ovomlanku potjeu iz pogreno koncipiranih tubenih zahtjeva i odgovarajuih izreka presuda. Brojni suaspekti zatite prava vlasnitva i ZOV-a.Za potrebe ovoga lanka, kao praktiar, osvrem se samo na neka zapaanja i primjere iz prakse. Inae,tube za zatitu prava vlasnitva su ureene lancima 161.-168. ZOV-a.

lankom 126. stavak 2. ZOV propisano je da se pravo vlasnitva moe stei odlukom suda(presuda) ili odlukom upravnog tijela (druga vlast), a stavkom 2. istoga lanka je propisano, citiram:

"Pravo vlasnitva stjee se u trenutku pravomonosti sudske odluke odnosno konanosti odlukedruge vlasti..."7

lankom 1 27 . stavak 1. je propisano da tko stekne pravo vlasnitva odlukom suda ili drugogtijela, ovlaten je ishoditi upis steenog prava vlasnitva u zemljinim knjigama.8

U lancima 126. i 127. ZV-a stjecanje prava vlasnitva odlukom suda sadran je novum kojinije bio predvien u ranijem Zakonu o osnovnim vlasniko-pravnim odnosima, ili, jo dalje, pravnimpravilima prije njega.9

Za razliku od stjecanja prava vlasnitva temeljem pravnog posla (ugovor) koji morabezuvjetno sadravati tabularnu ispravu, dakle, bezuvjetnu izjavu onoga ije se pravo prenosi(clausula intabulandi) kod stjecanja prava vlasnitva temeljem sudske odluke ne postoji obvezatuenika (knjini prednik) da izdaju tabularnu ispravu niti postoji paricijski rok za bilo kakve drugeobveze. lankom 130. ZV-a je propisano:

"Tko stekne pravo vlasnitva nekretnine na temelju zakona, ovlaten je ishoditi upis steenogprava vlasnitva u zemljinoj knjizi".

"S obzirom na to da su tuitelj i tuenik u odnosu na nekretninu na kojoj je tuitelj stekao pravovlasnitva u stvarnopravnom, a ne obveznopravnom odnosu, tubeni zahtjev ne bi trebao sadravati obvezutuenika da tuitelju izda tabularnu ispravu, niti je duan trpjeti da se tuitelj u zemljinu knjigu upie kaovlasnik nekretnine niti da se tuitelja ovlauje ishoditi uknjibu svoga prava vlasnitva u zemljinu knjigu. 7 NN, 91/96, stupio na snagu 1. l. 1997.godine.8 U ovom lanku se bavimo i rabimo samo rije "upis". Sintagma'"upis u zemljine knjige" (l. 3 1 . i 39. ZZK) podrazumijeva trivrste upisa: 1. uknjibu (intabulatio), tj. upis stjecanja, prijenosa, ogranienja i prestanka zemljinoknjinog prava, 2.predbiljeba (praentotatio) i 3. zabiljeba (adnotatio).9 Do 1. IX. 1980. godine na reguliranje vlasnikopravnih odnosa primjenjivala su se pravna pravila imovinskog prava . U SLSFRJ br. 6/ 1980, proglaen je Zakon o osnovnim vlasniko pravnim odnosima (ZOVS), koji je stupio na snagu 1. IX. 1980.godine i bio je na vanosti i primjenjivao se sve do donoenja ZOV-a. lanak 20. ZOVS je propisivao:"Pravo vlasnitva stjee se po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nesljeivanjem.Pravo vlasnitva stjee se / odlukom dravnog organa, na nain i pod uvjetima odreenim zakonom". lanak 21. ZOVS je propisivao:"Prema samom zakonu pravo vlasnitva stjee se stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem, grdjenjem na tuem zemljitu, odvaja-njem plodova, dosjelou, stjecanjem vlasnitva od nevlasnika, okupacijom i u drugim sluajevima odreenim zakonom."

Naime, izdavanje tabularne isprave je inidba kao objekt obveznopravnog odnosa ili predmet obveze.Trpljenje, takoer, ima svoju osnovu u obveznopravnom odnosu".10

Ako pravilno interpretiramo pravila iz odredbi lanka 126., 127. i 130. ZV-a, razvidno je danas prema pravilima koje sadre upuuju na odreivanje novog sadraja tubenih zahtjeva/petit/ utubama koje podnosimo sudu. Pridruujem se miljenjima onih koji istiu da nakon stupanja nasnagu ZV-a ( 1 . 1 . 1 997.) tubeni zahtjevi iz tube moraju biti sukladni konstitutivnim tubama injima transparentnim presudama koje proizvode uinak u asu pravomonosti (ex nunc). Vie nemamjesta tubama i tubenim zahtjevima sa kondemnatornim sadrajem, kada se radi o zahtjevima kojiglase na uknjibu prava vlasnitva steenog temeljem sudske odluke. Neprijeporno je: "da bi sudskaodluka mogla biti temelj za izvrenje, ona mora biti izvrna, a izvrna moe biti samo kondemnatorna (osu-ujua) odluka, u kojima je utvrena obveza na ispunjenje neke inidbe, trpljenje ili neinjenje..."11

"Cilj ovih tubi je da se utvrdi postojanje prava ili pravnog odnosa koji dotle nije postojaoizmeu parninih stranaka - bilo da proizvodi nove, bilo da preinauje ili ukida postojee pravne odnose.Predmet spora u konstitutivnim parnicama je, prema tome, zahtjev da se izmijeni sadraj postojeihgraanskopravnih odnosa zasnovan na tuiteljevu pravu da trai odreenu promjenu. Izvrenje odlukekonzumira se nastupanjem njene pravomonosti."12

"Sudske presude po konstutivnim tubama djeluju prema svima /erga omnes/jer odreenipravni odnos peinauju ili ukidaju, tako da je stvaralaka uloga suda i najvie ispoljena u odluivanju pokonstutivnim tubama.13

S obzirom na ve do sada izneseno, neka mi bude dozvoljeno da, bez velikih strunihpretenzija, dam primjerice ogledni primjer (ili obrazac) kako bi prema mom miljenju, a suglasno ZV-u, trebao izgledati jedan od moguih tubenih zahtjeva.

"Utvruje se (deklarira, deklaratorna preambula) da je tuitelj temeljem dosjelosti stekaopravo vlasnitva na nekretninama oznaenim kao k.. 123/4 kua i dvorite povrine 250 hv upisaneu z.k.ul. 554 k.o. Crikvenica.

Dosljedno prednjem, pravo tuitelja se ima upisati u zemljinim knjigama i to tako to e uistom z.k. uloku biti brisano dosadanje pravo vlasnitva tuenika, a upisati tuitelja kao vlasnika sa 7/7."14

Ako je tuitelj stekao pravo vlasnitva samo na nekim esticama, (dijelu nekretnina)upisanim u zemljinoknjinom tijelu, tada se tome trebaju prilagoditi i tubeni zahtjevi, pa bi petitotprilike glasio:

"Utvruje se (deklarira) da je tuitelj stekao pravo vlasnitva temeljem dosjelosti nanekretninama k.. 123/ 4 kua i dvor povrine 250 hv, na k.. 345/1 livada povrine 300 hv, k..25/2 panjak povrine 100 hv, sve upisane u z.k.ul. 554 k.o. Crikvenica.

Dosljedno prednjem pravo tuitelja se ima upisati u zemljinim knjigama tako to e se izvritiotpis k.. 123/ 4, 345/7 / 25/2 iz z.k.ul. 554 k.o. Crikvenica, te upisati u novi z.k. ul. iste katastarske opine,sa pravom vlasnitva u tom novom uloku u korist tuitelja sa 7/7."

Zbog dvojbi u sudskoj praksi i razliitih miljenja smatram da je svrhovito dati osvrt i o tomekako trebaju glasiti, po meni, tube i zahtjevi kada otuivatelj iz pravnog posla iz bilo kojeg razlogauskrati ili ustegne izdavanje tabularne isprave, kao esencijalnog sastojka pravnog posla. Dobro znamo,i tu nema dvojbe, da se kod pravnog posla (najee kupoprodaje) pravo vlasnitva stjee uknjibom uzemljinim knjigama (l. 120. ZV) i to u trenutku kada je zemljinoknjinom sudu podnesen zahtjev zatu uknjibu (l. 120. st. 3. ZV). Dakle, ako to izostane, ako iz bilo kojeg razloga otuivatelj ne izdaklauzulu intabulandi, stjecatelj mora ishoditi sudsku odluku protiv tuenika - knjinog prednika, akoeli na sebe prenijeti pravo vlasnitva uknjibom. U tom sluaju tubeni zahtjev bi mogao glasiti:

"Utvruje se (opet nuna deklaracija) da je tuitelj temeljem pravnog posla kupoprodajom od5. l. 2002. godine stekao pravo vlasnitva nekretnina oznaenih kao k.. 123/4 kua i dvor, povrine250 hv, upisanih u z.k.ul. 554 k.o. Crikvenica.

Dosljedno prednjem pravo tuitelja ima se upisati u zemljinim knjigama i to tako to e se uzemljinoknjinom uloku brisati dosadanje pravo tuenika, a upisati pravo tuitelja sa 1 /1 ."

Smatram da bi sudovi mogli usvajati ovakve i sline tubene zahtjeve ukoliko su ispunjenematerijalne pretpostavke bez suvine i nepotrebne obveze tuenika u sudskoj odluci prema kojoj je 10 Vidi lanak dr. se. Ivana Kaladi: "Uknjiba prava vlasnitva steenog dosjelou na nekretninama", asopis Pravo i porezi4/2000, str. 28. On se u tom lanku osvrnuo i na tubene zahtjeve koji se odnose na dosjelost i naveo to bi po njemu petit tubetrebao sadravati.11 Sudsko izvrno pravo, autori: Triva, Belajec i Dika, Informator Zagreb, 1984. god, str. 136.12 Opirno, knjiga dr. Sinia Triva: "Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, NN, 1978. godine, str. 301 - 310 (tube) i 469-473 (presude).13 Prof. dr. Samuel Kamhi: "Graanski sudski postupak", Sarajevo, 1967. godine, str. 1 7614 U primjeru sam naveo jedan od naina orginarnog stjecanja prava vlasnitva dosjelou (l. 159. ZOV-a), a ZOV je predvidiobrojne sluajeve za koje je propisao mogunost stjecanja prava vlasnitva odlukom suda (graenje ili druge pravne osnove).

tuenik duan izdati tuitelju tabularnu ispravu u paricijskom roku, ima li se u vidu injenica da se natemelju presude kao javne isprave (l. 55. ZZK) provodi konstitutivan upis u zemljine knjige.15

Meutim, unato jasnim odredbama naprijed citiranih odredbi l. 126., 127., 130. i drugihZV sudska praksa je nastavila po starome te u gotovo 80% parninih predmeta koje sam analizirao,tubeni zahtjevi i odluke glase otprilike ovako:

"Utvruje se da je tuitelj stekao pravo vlasnitva nekretnina (ne navodi se ni pravna osnovaili se u nekima navodi) k.. 123/4 kua i dvor povrine 250 hv, upisanih u z.k.ul. 554 k.o. Crikvenica,koje pravo je tuenik duan priznati tuitelju.

Nalae se tueniku da tuitelju izda valjanu tabularnu ispravu podobnu za prijenos pravavlasnitva ili e, u protivnom, tu ispravu zamijeniti ova presuda, sve to u roku od 15 dana podprijetnjom ovrhe."

Nisam uoio parnine predmete da bi sud traio od tuitelja ispravku tubenog zahtjevasukladno citiranim propisima ZV-a, nego sudovi idu linijom manjeg otpora i nekritiki prihvaajutubene zahtjeve kako su oni ve koncipirani.

Kao pravnik praktiar s dugogodinjim stazom jo nisam doivio i nemam saznanja da jetuena strana u bilo kojem sporu koji glasi na uknjibu dragovoljno postupila i tuitelju izdala"tabularnu ispravu". Zato je to tako, zato tuenici ne postupaju po nareenjima suda iz presude?Tome se ne treba uditi ima li se u vidu injenica da parnini sud u svojoj sudskoj odluci (presudi) pieda: sudska odluka e zamijeniti tabularnu ispravu. Zar bi u takvom sluaju bilo racionalno i svrsishodooekivati od tuitelja takvo ponaanje, tj. da izda "tabularnu ispravu" kada zna da ako istu ispravu neizda za njega nema nikakvih sankcija i nema nikakvih posljedica. Ne moe zbog toga biti kanjen. Atuitelju opet "tabularna isprava" ne treba jer ima presudu koja ju je zamijenila.

Presudom se nadomjeta klauzula intabulandi, a na temelju te presude se provodikonstitutivan upis u zemljine knjige. Tu lei osnovni pozitivan razlog da ZV nije propisao obvezutuenika da je u parninom postupku duan izdavati "tabularnu ispravu", to je ranije bila besmislenapravna konstrukcija.

O presudama, vrstama presuda, predmetu i sadraju, rei u utoliko da su one u biti identinevrstama tubi.

Primjeujem da u sudskoj praksi, ukoliko se radi o petitima za uknjibu, najvie egzistiraj upresude zbog izostanka i na temelju priznanja kada se u parnicama tretira i ocjenjuje raskorak izmeufaktikog stanja nekretnine i formalnih i fiktivnih upisa u zemljinim knjigama. Za analizu emo uzetiza primjer stjecanje prava vlasnitva odlukom suda na temelju dosjelosti. U takvim parninimpredmetima tuitelj zahtijeva da se utvrdi njegovo pravo vlasnitva na stvari i istovremeni prestanaktoga prava tuenika, kao ranijeg vlasnika, zbog nevrenja toga prava. Dakle, tuitelj je zbiljskiizvanknjini vlasnik i istie tvrdnje da je nastupila odluujua injenica dosjedanja samostalnimposjedovanjem iz l. 159. ZV-a. Postoji, dakle, nesuglasnost izmeu formalnopravnog stanja uzemljinim knjigama i materijalnopravnog stanja u naravi, faktikog stanja zakonitog, istinitog ipotenog posjeda. Zbog nesreenih zemljinih knjiga u z.k. uloku postoji na desetine pa i stotinefiktivno upisanih tuenika (kroz desetljea su se odvijale diobe, kupoprodaje, koje nisu provedene krozzemljine knjige, primjedba autora V.B.).

Poznato je iz prakse da se fiktivni upisnici rijetko odazivaju na pozive suda, znaju da nisuzbiljski vlasnici te uslijede presude zbog izostanka ili i ako dou na sud priznaju tubene zahtjeve, ukom sluaju se parnica dovrava donoenjem presude na temelju priznanja. Ako je tuenicima kaostrankama u ovakvim predmetima omogueno sudjelovanje u parnici i dana im je mogunost premaZPP-u obrane od tubenog zahtjeva, zar je svrhovito jo provoditi postupak ovrhe i ponavljati sveprocesne radnje iz parnice kojima nikada kraja? Zato u naim prilikama enormnih zaostataka usudovima imamo sluajeve da ovrni postupak traje due od parnice.

15 Neutemeljene su teze prof. dr. Simonetti Petra da ako otuivatelj iz pravnog posla ne ispuni svoju obvezu iz ugovora i ne izdatabularnu ispravu, da se tada stjecatelji trebaju da se obratiti sudu s tubenim zahtjevom da sud donese odluku kojom e gaobvezati da u paricijskom roku izda valjanu tabularnu ispravu te ako ni u tom roku ne postupi po sudskoj odluci, da se tadauknjiba prava vlasnitva moe provesti na temelju presude. On kae: "Tuitelj moe zatraiti od ovrnog suda da utvrdi ovrnostpresude i nakon toga dopusti ovrhu uknjibom prava vlasnitva u zemljinu knjigu.". Vidi ire lanak prof. dr. Simonetti Petar"Stjecanje prava vlasnitva na nekretnini na temelju pravnog posla", Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka, V. 21, br. 1, str. 82-83.Razvidno je da je prof. Simonetti kod takvog stajalita bio pod snanim utjecajem ranije sudske prakse VSRH, Rev-1280/91. od4. listopada 1 9 9 1 . godine, zatim Rev-428/89. od 1 1 . lipnja 1990.godine, zatim on citira stare presude Okrunog suda u SplituC-992/83. i Okrunog suda u Slavonskoj Poegi C-960/73.

4. ULOGA OVRHE SUDSKIH ODLUKA, KRITIKA DOSADANJESUDSKE PRAKSE, S OSVRTOM NA KOLIZIJU NORMI ZZK l OZ-A

U dosadanjem veem dijelu sudske prakse provoenje ovrha prema lanku 242. OZ-a16 kojeglase na uknjibu slikovito se provodi ovako: nakon to se u sudu zaprimi prijedlog za donoenjerjeenja o ovrsi (dobar dio odvjetnika prijedlog direktno podnosi gruntovnici ne bi li zaeli novusudsku praksu, ali po "nareenjima" predsjednika sudova gruntovnica ga mora dostaviti pisarnici kojaga zavodi u ovrni upisnik "Ovr"), ovrni sudac kontrolira postoji li identitet stranaka iz parnice i sadau ovrnom prijedlogu, zatim je li priloena presuda s klauzulom pravomonosti na koju se poziva uprijedlogu. Kada to se to utvrdi, izvrni sudac trai od zemljinoknjinog odjela izvjee jesu liovrenici upisani u gruntovnici kao vlasnici - suvlasnici i postoji li upis estica iz z.k. izvatka koji jecitiran u presudi. Kako su gruntovnice enormno optereene, taj zahtjev suca pod IKST zna odstajatimjesecima. Nakon to sudac ispita podobnost presude za ovrhu (l. 26. OZ-a), donosi rjeenje kojimdozvoljava ovrhu upisaprava vlasnitva u korist ovrhovoditelja temeljem pravomone sudske odluke(l. 37. u svezi sa lankom 242. OZ-a). Zatim sudac daje naloge u smislu lanka 38. Stavak I. OZ-a dase rjeenje o dozvoljenosti ovrhe dostavi ovrhovoditelju i ovreniku - ovrenicima (ako se radi ousuglaenju ili dosjelosti ovrenika zna biti na desetine, a i na stotine), a to su tuitelj i tuenici izparnice. U tom stadiju nastaju problemi kod dostave putem pote. Gubi se vrijeme mjesecima pa igodinama, a rjeenje o ovrsi ne moe postati pravomono. Ako se sada netko od ranijih tuenika izparnice sjeti albe i istu uloi, sudac mora provoditi postupak po albi, i dostavljati albu na rjeavanjeII. stupanjskoj instanci. Onoga momenta kada sudac utvrdi pravomonost rjeenja o ovrsi, dostavljaspise gruntovnici s naredbom da u javnoj knjizi, tj. z.k. ulocima obavi odgovarajui upis (l. 242. OZ-a). Rezultat toga je da je u velikom broju predmeta ovrha trajala due od same parnice. Kako nakontoga postupa gruntovnica? Neovisno o ovrnom sudu, prema l. 53. ZK Poslovnika, predmet zavodi uurudbeni brojovnik prema redu pristizanja. Voditelj zemljine knjige usporeuje podatke izpravomone presude koju je uz svoju dozvolu uz rjeenje priloio ovrni sud sa stanjem zemljineknjige i sastavlja izvjetaj o knjinom stanju (l. 59. ZK Poslovnika). Ujedno voditelj zemljine knjige- kod nas su to gruntovni referenti, odluuje, tj. donosi nacrt rjeenja o upisu prava vlasnitva, dakle oprovedbi uknjibe (l. 62. ZK Poslovnika) koje e potpisati predsjednik suda. "Rjeenje o upisuzemljinoknjini sud uvijek donosi neovisno o tome je li prijedlog za upis podnesen zemljinoknjinomsudu ili je upis odredio neki sud ili drugo nadleno tijelo. U oba se sluaja na donoenje rjeenja oupisu primjenjuju ista pravila zemljinoknjinog postupka prema sadraju rjeenja i provedbi upisa, pravilao dostavi odluka zemljinoknjinog suda i o albi protiv odluke zemljinoknjinog suda ".17

Prilikom odluivanja, rjeenje zemljinoknjinog suca mora biti u suglasju sa l. 106.-111.ZZK-a i uvijek, bez pogovora, mora se temeljiti samo na presudi iz koje izvire pravo vlasnitva, anikada na rjeenju o ovrsi, koje je, kao to smo naprijed naveli, ostalo u predvorju gruntovnice.

Nakon provedbe rjeenja (l. 69. do 91. Poslovnika, a temeljem l. 112.-119. ZZK-a),rjeenje "Z" se dostavlja strankama iz parnice i iz ovrhe, a eventualno se provodi i albeni postupak.

Kad spominjemo provedbu upisa mora se postupati sukladno pravilu da: ".. upis u zemljinuknjigu moe se provesti samo po nalogu koji je zemljinoknjini sud izdao u rjeenju o upisu i ne drugaije negoprema sadraju toga naloga" (l. 112. stavak 1. ZZK).

"Ono to elimo naglasiti jeste da se pravo vlasnitva nekretnine ne moe stei ni samom ovrnomispravom ni rjeenjem o ovrsi, nego samo upisom stjecateljevogprava u zemljinu knjigu, a to se moeprovesti u zemljinoj knjizi jedino na temelju rjeenja o upisu to ga je donio zemljinoknjini sud. "18

Iz naprijed analiziranih, precizno opisanih postupaka, logino se namee nekoliko zakljuaka.Prvo, da su se u svim fazama ovrni i zemljinoknjini postupci duplirali. Drugo, da je pravomonoovrno rjeenje "bilo vano" koliko je vremenski trajalo, tj. do donoenja rjeenja zemljinoknjinogsuda pod "Z", u kom momentu se ugasilo, vie se nigdje nee niti spomenuti te tree, u funkcionalnoj

16 Vidi lanak Bozo Vilui "Rijei i termini u Ovrnom zakonu s osvrtom u drugim zakonima", asopis Hrvatska pravna revijabr. 6/ 2002., str. 132 -136 . U lanku sam izloio moje miljenje da nije bilo razloga promjene naziva Zakona o izvrnompostupku u Ovrni zakon te da je terminologija koja je uporabljena u OZ-u toliko arhaina da je iritantna. Zar je trebalo npr.lijepu rije "vjerovnik", koja je svakome razumljiva, mijenjati u termin "ovrhovoditelj". U lanku sam iznio brojne primjere ikritike osvrte.17 Prof. dr. Tatjana Josipovi: Knjiga "Komentar Zakona o zemljinim knjigama", Informator, Zagreb, 1998. godine, komentar l.106. ZZK, str. 216.18 Vidi knjigu: "Stvarno pravo", autori Nikola Cavela, Tatjana )osipovi, Igor Gliha, Vlado Belaj, Zlatan Stipkovi, Informator,Zagreb, 1998, str. 340-341.

nadlenosti istoga suda dva suca su provodila iste postupke. Dakle, rjeenje o ovrsi koje glasi nauknjibu prava vlasnitva nekretnina je postupovne rjeenje koje ne proizvodi nikakve materijalnopravne posljedice i vrijedi samo toliko da se putem njega doe do gruntovnice, dakle, ono je narazmei izmeu parnice do gruntovnice.

Iz navedenih usporedbi postupanja izvrnog suca i zemljinoknjinog suca, vie nemanikakve dvojbe da je za uknjibu prava vlasnitva temeljem sudske odluke mjerodavno samozemljinoknjine pravo i da je uloga ovrhe u svemu tome bila besmislena.

Kako razrijeiti koliziju ZZS i OZ?Odredbe Zakona o zemljinim knjigama su kogentne naravi i odreuju nadlenost

zemljinoknjinog a ne ovrnog suda, jer zakon odreuje da se poev od prijedloga (l. 97. stavak 2.ZZK-a), predmet vodi kao zemljinoknjini predmet, a ne kao ovrni predmet.

Ne postoje pozitivne zakonske odredbe kako rijeiti sukobe naprijed citiranih propisa. Sukobova dva zakona iste pravne snage s istim sadrajem se rjeava pomou teorijskih pravila, pravilatumaenja zakona, odnosno pravila interpretacije. Pravna teorija nas ui da je svaka sudska odluka, pai odluka drugih dravnih organa, interpretacijska. Ne postoji niti jedan tako savren zakon kojeg netreba tumaiti - interpretirati. Isto tako ne postoji niti jedna zemlja u okviru koje ne postoje sukobizakona, kolizijske norme, koje se rjeavaju tumaenjem teorijskim metodama.1920

"U pravnom poretku ima propisa koji se izmeu sebe razlikuju po kvantiteti, kvalitetu,intenziteti, prioritetu i drugome, a ima i takvih koji su meusobno suprotni. Za primjenu propisa neophodnoje da se umije odabrati onaj propis koji e najbolje (optimalno) odgovarati za rjeenje pojedinog zadatka uprimjeni".

Miljenja sam da je ZZK jai i prioritetniji zakon u odnosu na OZ u ovoj materiji kojuprouavamo. Smatram da su propisi ZZK specijalni propisi koji ve obuhvaaju materiju instituta"Ovrha upisivanja prava u javnu knjigu"(lanci 241 .-245. OZ), te derogiraju te odredbe prema pravilulex conzumens derogat legi conzumptae. Mole se takoer primijeniti i pravilo da specijalni zakon ukidazakon koji je ope naravi (lex specdalis derogat legi generali). Da su redaktori zakona ZZK i OZsinhronizirano radili na donoenju zakona, ne bi dogodilo da predloe zakonodavcu dva zakona istepravne snage koji nisu usuglaeni. Oigled-no je da predlagatelji zakona nisu bili isti. Ali, kako jeZZK noviji u odnosu na OZ i cjelovito sadri pravila materijalnog i postupovnog zemljinoknjinogprava, smatram da se moe primijeniti i pravilo da "kasniji zakon ukida raniji" (lex posterior derogatprior).21

Na kraju, moje je stajalite da se u praksi prema institutu ovrhe upisivanja prava u javnuknjigu treba odrediti kao da isti i ne postoje, u kojem sluaju ne bi postojala nikakva pravna praznina,jer sve te norme sadri ve ZZK. Stvar je zakonodavca kada e ih u buduim izmjenama i dopunamaOZ-a izbaciti kao nekorisne i besmislene. Starijim generacijama pravnika je dobro poznato da su se dodonoenja biveg ZIP-a (Sl. SFRJ br. 20/78) sve presude koje su glasile na uknjibu prava vlasnitvana nekretninama direktno uz prijedlog podnosile gruntovnicama, a sve prema pravnim pravilimazemljinoknjinog prava.

Uostalom, kako tumaiti da se odluke upravnih tijela ne provode kroz ovrni postupak negodirektno kroz zemljinoknjini postupak, npr. odluke upravnih tijela o naknadi za oduzetu imovinu,zatim odluke o izvlatenju (eksproprijacija) kao i druge odluke upravnih tijela. Ispada da su te odlukepo pravnoj snazi jae od sudskih presuda. Isto tako postoje sudske odluke koje se direktno provode ugruntovnici mimo ovrnog postupka, kao npr. rjeenja o nasljeivanju, sve sudske nagodbe, odluke okupoprodaji na javnoj drabi, i po svim tim pravnim osnovama vri se upis prava vlasnitva direktnou gruntovnici.

5. ZAKLJUNO

Ope je usvojeno u teoriji prava da pravna zatita koja sporo ili kasno stie to vie nije. Stogaje krajnje vrijeme da sudovi isprave krivo postavljenu sudsku praksu i konano eliminiraju suvianovrni postupak upisa nekretnina u zemljine knjige temeljem sudskih odluka. Svi bi sudovi to prije 19 Dr. Hrvoje Kaer, lanak "Kako tumaiti pravne norme", Informator, br. 5055 od 17.VIII. 2001. godine str. 7-9.20 Prof. dr. Mihajlo Vukovi i Djuro Vukovi, knjiga "Znanost pri izradi pravnih propisa (Nomotehnika)", Informator, 1981 .godine, str. 177.21 Dr. se. Car - Ceorg Zierleni: Uloga ustavnih sudova pri interpretaciji pravnih normi, knjiga: "Ustavni sud u zatiti ljudskihprava, Organizator Zagreb, izdanje 2000. godine, str. 327 do 345.

trebali sve te predmete zavesti kao zemljinoknjine predmete, bez ikakvih tetnih posljedica. Bio bito bri i uinkovitiji postupak.

Na taj nain smanjio bi se broj ovrnih predmeta u Republici Hrvatskoj i to za onaj dio(procjenjuje se oko 13.000) ovrnih predmeta, koji po prirodi stvari nisu ovrni nego istozemljinoknjini predmeti. Uslijedila bi uteda u materijalnim trokovima i vremenu jer oni sudovikoji provode ovrni postupak vre dostavu strankama temeljem l. 38 OZ-a, tako da bi otpali trokoviHT koji su znaajni.

Kako iz prakse znam da su odvjetnici jako zainteresirani za izmjenu sudske prakse o kojoj jerije, to se oekuje od Hrvatske odvjetnike komore, da takoer sudovima predloi transformiranjeovrnih predmeta koji to nisu, u zemljinoknjine predmete. Od Vrhovnog suda RH se oekujepromptno reagiranje kako bi se sudovima dali napuci za bezpogovornu primjenu Zakona ozemljinim knjigama.

Literatura: a/ Knjige:

1. Stvarno pravo, autori Nikola Cavela, Tatjana Josipovi, Igor Gliha, Vlado Belaj, ZlatanStipkovi, Informator Zagreb, izdanje 1998. godine.

2. Vlasnikopravni odnosi, autor Mladen uvela, Organizator Zagreb, 1996.3. Komentar Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima, autor dr. Boris Vizner, Zagreb, 1980.

godine, vlastito izdanje.4. Komentar Zakona o zemljinim knjigama, autor Tatjana Josipovi, izdanje "Informator" Zagreb,

1998. godine.5. Komentar Ovrnog zakona, autor mr. se. Andrija Erakovi, izdava RRIF, Zagreb, 1999.godine.6. Graansko procesno pravo, prof. dr. se. Sinia Triva, Narodne Novine 1978.godine.7. Sudsko izvrno pravo, prof. dr. se. Sinia Triva, prof. dr. se. Vladimir Belajec i prof. dr. se.

Mihajlo Dika, Informator 1984. godine.8. Izvrni postupak u praksi, Ivica Crni, Informator, Zagreb, 1994. godine.9. Ustavni sud u zatiti ljudskih prava, dr. se. Jadranko Crni i dr. se. Nikola Filipovi, "Organizator"

Zagreb, 2000. godine.10. Izvrni postupak u teoriji i praksi, Werk dr. Hugo, vlastito izdanje, Zagreb, 1938. godine.

b/lanci:

11. "Uknjiba prava vlasnitva steenog dosjelou na nekretninama" dr. se. Ivan Kaladi, asopisPravo i porezi, br. 4/2000.

12. "Uknjiba prava vlasnitva nad nekretninama na temelju sudskih odluka", Bozo Vilui, asopisHrvatsko sudstvo, br. 7/98.

13. "Delegcija suda kao izvanredni put pravne zatite" Bozo Vilui, Hrvatsko sudstvo, 9/98.14. "Imali mjesta svrsishodnoj delegaciji suda u ovrnom postupku" Bozo Vilui, Hrvatska pravna

revija, Zagreb, 3/2001.15. "Rijei i termini u ovrnom zakonu s osvrtom i u drugim zakonima" Bozo Vilui, Hrvatska

pravna revija, broj 6/2002.16. "O knjigama zemljinim i oni drugim" Branimir Zorica, Sudac br. 1/2000, izdava Udruga

hrvatskih sudaca.17. "Zemljina knjiga - auriranje i preoblikovanje" Mladen uvela, Hrvatska pravna revija, br.

4/2002.18. "Isprave za upis u zemljine knjige" Ljiljana Antoni, Hrvatska pravna revija, broj 4/2001.19. "Prijedlog za upis ili predbiljebu" Vladimir Drakuli, Hrvatska pravna revija, broj 9/2001.20. "Upis posebnog dijela nekretnine u zemljine knjige" prof. dr. se. Tatjana Josipovi, Hrvatska

pravna revija, 1/2001. godine.21. "Razmiljanja o ubrzanju ovrnog postupka" Vladimir Drakuli, Hrvatska pravna revija, broj

12/2001.22. "alba protiv rjeenja o upisu i odluke II. stupanjskog suda povodom odluivanja o albi"

Vladimir Drakuli, Hrvatska prava revija, broj 11/2001.

23. "Stjecanje stvarnih prava na nekretninama na temelju povjerenja u zemljine knjige" prof. dr. se.Tatjana Josipovi, Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka, volumen 19, broj 2/1998.

24. "Zemljinoknjine pravno-bitne novosti" prof. dr. se. Tatjana Josipovi, Godinjak "Organizator",Zagreb, 1997. godine.

25. "Stjecanje prava vlasnitva na nekretnini na temelju pravnog posla" prof. dr. se. Petar Simonetti,Godinjak Pravnog fakulteta u Rijeci, volumen 21, broj 1/2000.

26. "Usklaivanje zemljinoknjinog s izvanknjinim pravnim stanjem", prof. dr. se. TatjanaJosipovi,, Godinjak Pravnog fakulteta Rijeka, volumen 21, broj 1/2000.

Summary

THE PART OF DISTRAINT AT REGISTRATION OFT1TLE DEEDSPURSUANT TO A COURT DECISION

(how to comment the collision of ZZK and OZ)

Legal state of real estate records in land register is unmistakably chaotic. Land register is thebrake to foreign investments and the admission of the country to EU. The reform of updating andtransformation of land registers has started owing to the gravity of the issue. With this aim in view,our country has been forced to raise international loan, which means will be invested in the processof establishing single real estate register.

As his share to that aspiration, the author in this paper points at the wrong practice so far, andoffers useful suggestions, possible solutions how and what to do in order that courts de lege ferendawould accomplish the application of the Land Register Act as a competent law and to speed up inthat way the land register procedure.

ULOGA OVRHE PRI UPISU PRAVA VLASNISTVA TEMELJAM SUDSKE ODLUKE1.UVOD2. PRAVNI IZVORI ZEMLJINO KNJ3. PRAVNA PRIRODA TUBI I PRES4. ULOGA OVRHE SUDSKIH ODLUKA,5. ZAKLJUNOSummary