PAGE 2

Ugovor o pruanju usluge br 2007/135 516

Europe Aid/123679/C/SER/ba

EU VET-3

KONCIZNI GLOSAR TERMINA I POJMOVA STRUNOG OBRAZOVANJA I OBUKE za BiH

Verzija IIBosna i Hercegovina, jesen 2008

Ovaj Projekt finansira Evropska unija Implementira European Profiles iz Grke u konzorciju sa Britanskim savjetom i Hifab International vedska

SADRAJ:

3Uvod

31. Obrazloenje, Potreba

52. Kome je namijenjen ovaj glosar

53. Uloga glosara

6PRVI DIO RJENIK (LISTA POJMOVA) S LOKALNOG NA ENGLESKI JEZIK

22DRUGI DIO - DEFINICIJE POJMOVA

72TREI DIO RJENIK (SPISAK POJMOVA) Prevod engleskog na lokalni jezik

Uvod

1. Obrazloenje, Potreba

BiH se ve duboko ukljuila u aktivnosti i procese koji se odvijaju u Evropskoj uniji i svijetu dok preuzima obaveze za pridruivanje EU. Te aktivnosti se provode, jednim dijelom ili u potpunosti, na stranim jezicima, veinom na engleskom. Ovo se posebno odnosi na donatorske projekte.

Gore spomenuto je tano i to se tie projekata u strunom obrazovanju i obuci (VET =Vocational education and training). U mnogim prilikama se tokom odvijanja VET aktivnosti, dosljedno uoava da je terminologija ozbiljno pitanje koje esto stvara barijere razvoju i modernizaciji strunog obrazovanja i obuke u BiH. Spomenuti problem ima dva aspekta: jedan koji se odnosi na podudarnost izmeu pojmova u lokalnom i engleskom jeziku, dok se drugi odnosi na jasnou razumijevanja nekih fundamentalnih VET pojmova od strane domaih aktera. Prema tome, sposobnost nekih kljunih ljudi u VET-u BiH da razumiju razliite aspekte i procese reforme i modernizacije VET-a, u velikoj mjeri zavisi od razumijevanja kljunih pojmova i pitanja koji odlikuju VET uopte ili, u svakom sluaju, od toga da ih razumiju na isti nain kao i meunarodna zajednica.

Stoga, nepostojanje jedinstvenog shvatanja ili ak pogreno razumijevanje stvara probleme u komunikaciji izmeu domaih sudionika i pojedinaca ili tijela koji predstavljaju meunarodnu zajednicu, i time utie na njihovu sposobnost da se usklade s EU odredbama, zahtjevima i direktivama.

Osim toga, potrebno je da reforma i modernizacija VET-a uvede i stavi u upotrebu brojne nove pojmove i koncepte, koje domaa VET terminologija nije sadravala u prolosti. Neophodno je, prema tome, obogatiti jezike BiH novim konceptima i terminima.

Da bi se suoilo s navedenim tekoama, te da bi se potencijalna zabuna ograniila, ako je mogue na minimum, potrebno je da se glavni pojmovi i kljuni koncepti koji se koriste u VET sistemu u EU definiu (da im se daju funkcionalne definicije, kao to epistemologija propisuje), da im se znaenje pojasni i ukae na razlike izmeu njih. Uz to, potrebno je uspostaviti i osigurati njihovo slaganje s strukturom jezika u BiH. To se pokuava uraditi u ovom konciznom Glosaru VET pojmova.

U detaljnom opisu zadataka VET-3 projekta ne postoji formalna obaveza da se izradi ovaj rjenik. Ipak, uoavanje ovakvih problema u svakodnevnoj praksi tokom implementacije Projekta, ne ostavlja ravnodunim. Naprotiv, osjetljivi na gore navedeni problem i vanost uloge uinkovite komunikacije izmeu domaih i stranih aktera u VET-u, i s ciljem da se doprinese rjeavanju problema, odlueno je da se upotrijebe neophodni resursi i izradi prva radna verzije Glosara osnovnih VET pojmova.

Tako je glavni cilj ovog rjenika da ponudi sagledavanje kljunih VET koncepta, termina i pojmova na uvodnom nivou, u isto vrijeme ih povezujui s odgovarajuom engleskom terminologijom. Na taj nain postaje sredstvo komunikacije koje omoguava stvaranje jedinstvenog jezika i razumijevanja koncepata VET-a.

Treba istai da prisutni nacrt rjenika nije potpun, ne obuhvata svu moguu terminologiju koja se odnosi na VET, i u eksluzivnoj mjeri, ve samo pojmove koji se smatraju kljunim, i na uvodnom nivou. Postoje, stoga, beskrajne mogunosti za dalje unapreivanje i obogaivanje ove prve verzije.

Sadrani pojmovi su izabrani na osnovu niza kriterija, kao to indicira njihova funkcija u aktuelnom razvoju VET-a, adekvatnost obuhvata tih pojmova u jezicima BiH, percepcije raskoraka izmeu postojee terminologije i nepostojanja odreenih koncepta, itd. U svakom sluaju, autor rjenika se drao principa da broj sadranioh pojmova ogranii na minimum, samo na zaista kljune pojmove.

U pogledu oblika i sadraja, ovaj dokument je napravljen u dvije verzije, prva (osnovna verzija koji se temelji na engleskom jeziku) i druga verzija (alternativna, bazirana na lokalnom jeziku).

Verzija 1, osnovna verzija, pripremljena je kao verzija na engleskom jeziku. Sastoji se od tri glavna dijela: A, B i C. U prvom dijelu je predstavljen rjenik koji obuhvata kompletnu listu sadranih pojmova na engleskom jeziku i njihov prevod. U drugom dijelu, znaenje svakog termina pojma je opisano na engleskom jeziku. U treem dijelu, dat je obrnuti rjenik istih pojmova, s lokalnog jezika na engleski.

Verzija 2 se nadograuje na verziju 1; na lokalnom je jeziku i ponovo sadri tri dijela: A, B i C. U prvom dijelu je dat rjenik koji obuhvata kompletnu listu odabranih pojmova na lokalnom jeziku i prevod na engleski. U drugom dijelu su date koncizne definicije i opisi znaenja i sadraja svakog pojma na lokalnom jeziku. Na kraju, u treem dijelu dat je obrnuti rjenik, s engleskog na lokalni jezik.

Iz praktinih razloga, pojmovi su dati abecednim redom na odgovarajuem jeziku u sva tri dijela. Ipak, da bi se postigao cilj uenja koji glosara takoe ima, u drugom dijelu meusobno povezani termini su smjeteni i prezentovani skupa pod kljunim-pojmom. U dijelovima rjenika, ipak, svi odvojeni konkretni temini su dati abecednim redom (na engleskom odnosno lokalnom jeziku)

to se tie datih definicija ili prevoda, ovaj glosar je veoma selektivan: od niza razliitih definicija/prevoda svakog termina, ukljuene su samo relevantne za struno obrazovanje i obuku.

Veina termina i pojmova u ovom rjeniku su elaborirani na temelju prethodnog iskustva i rada autora. to se tie sadraja liste pojmova, ovaj glosar je baziran na aktuelnom iskustvu autora, dok u isto vrijeme koristi odreene dostupne informacije iz relevantnih radova u CEDEFOP-u i ETF-u i, donekle, UNESCO-u i ILO-u. Podvlai se da su svi pojmovi predstavljeni onako kako se koriste u irem evropskom prostoru obrazovanja, ne uzimajui u obzir pojedina specifina znaenja koja postoje u pojedinim dravama lanicama EU ili drugim zemljama. Prije svega, ovaj glosar ima odreeni lokalni fokus, i prema tome, njegov sadraj je definiran i odreen razumijevanjem potreba domaih aktera, kako su procijenjene i ocijenjene tokom dvije godine implementacije VET-3 projekta. Kod pojmova koji pokrivaju i neke razliite oblasti ili podruja, uzimao se u obzir samo dio relevantan za struno obrazovanje i obuku.

2. Kome je namijenjen ovaj glosar

Ova Radna verzija glosara je namijenjena mnogim, ili radije, mnogim grupama ljudi u BiH, zaposlenicima ministarstava, kreatorima politike, nastavnicima/ edukatorima, strunjacima u strunom obrazovanju i obuci, sudionicima VET-a (ukljuujui roditelje i uenike), autorima projekta / ili menaderima, autorima odgovarajuih prirunika ili radova s tematikom koja se tie strunog obrazovanja i obuke, itd. Svi oni mogu koristiti sadraj Glosara na isti ili razliit nain.

3. Uloga glosara

Iz gore navedenih ciljeva, postaju oigledne pojedine uloge ovog Glosara:

a. Uloga standardizacije: homogenizacija terminologije na lokalnom jeziku.

b. Instruktivna uloga: pomae domaim akterima pri uenju i upotrebi ispravnih pojmova.

c. Komunikacijska uloga: omoguavanje odgovarajue komunikacije meu akterima na lokalnom, kantonalnom, entitetskom ili meunarodnom nivou.

PRVI DIO RJENIK (LISTA POJMOVA) S LOKALNOG NA ENGLESKI JEZIK

A

Akademsko priznavanje: Academic recognition

Akreditacija: Accreditation

Akreditaciono tijelo: Accreditation body Akreditaciono: Accrediting

Akreditovan: Accredited Aktivna populacija: Active population Aktivne mjere zapoljavanja: Active employment measuresAkumulacija uenja: Learning accumulation Akumulirati: Accumulate Analiza potreba za vjetinama: Skills Needs Analysis (SNA) Analiza trita rada: Labour market analysis Autonomija kole: School autonomy

Autonomija: Autonomy B

Bihejvioristiki ciljevi: Behavioural objectives

Biznis: Business

Bolonjski proces: Bologna process

C

CEDEFOP (Evropski centar za razvoj strunog obrazovanja): CEDEFOP (European Centre for the Development of Vocational Training)

Centri izvrsnosti: Excellence centers

Cilj uenja: Learning objective Cilj: Aim Cilj: Objective

Cjeloivotno uenje Lifelong Learning (LLL):

Cjeloivotno upuivanje: Lifelong guidance CVET: Kontinuirano struno obrazovanje i obuka

CVT: Kontinuirana struna obuka

D

Daljnje obrazovanje i obuka: Further education and training Davalac (programa obrazovanja i obuke): Provider (of a programme of education and training):

Decentralizacija: Decentralisation

Deskriptori nivoa: Level descriptors Deskriptori: Descriptors Detaljan opis programa: Programme specifications

Dijagnostiko ocjenjivanje: Diagnostic assessment

Dinamika evaluacija: Dynamic evaluation

Dinamiko upuivanje i savjetovanje: Dynamic guidance and counselling Diploma: Degree Diploma: Diploma

Diplomirati: Graduate (v)

Disertacija: Dissertation

Dodana vrijednost: Value added

Dodatak certifikatu: Certificate supplement Dodatak diplomi: Diploma supplement Dodijeljena kvalifikacija: Award Dodiplomski stepen: Bachelor degree

Donator: Donor

Donatorski projekat: Donor project

Dostupan : Accessible

Dostupnost: Accessibility Drutvena iskljuenost: Social exclusion

Drutveno ukljuivanje:Social inclusionDrutveno-ekonomski partneri: Socio-economic partnersDrutvo koje se temelji na znanju: Knowledge society Dravni kvalifikacioni okvir: National Qualifications Framework (NQF): Dravni okvir kvalifikacija vidjeti Dravni kvalifikacioni okvir.Dualna obuka: Dual trainingak koji je zavrio kolu: Graduate (n):

E

ECTS (Evropski sistem prenosa kredita): ECTSEfektivnost: EfikasnostEfikasnost: Effeciency

Ekonomika rada: Labour economics Eks post fakto (na osnovu kasnijih injenica) : Ex-post facto- Eksterno: External E-kurs: E-course

Ekvivalent punog vremena: Full-time equivalent (FTE)

Ekvivalentan: Equivalent Ekvivalentnost: EquivalencyE-uenje: E-learning

Europas: Europass Evaluacija: Evaluation

Evaluator: Evaluator Evropska fondacija za obuku: European Training Foundation (ETF) Evropski kvalifikacijski okvir: European Qualifications Framework (EQF) Evropski sistem prijenosa kreditnih bodova (ECTS): European Credit Transfer System (ECTS) F

Fakultet: Faculty Finansiranje: Financing

Finasiranje: FundingFormalno uenje:Formal learningFormativna evaluacija: Formative evaluation

G

Grupe s posebnim potrebama: Special needs groupsI

Imigrant: Immigrant

Informacije bitne za karijeru: Career information Informalno uenje: Informal Learning

Input: Ulazni elementInspector: InspektorInspekcija: InspectionInspektorat Inspectorate:Institucija koja dodjeljuje akreditaciju: Accreditor

Institucija: Institution Institucionalna akreditacija: Institutional accreditation

Institucionalni: Institutional

Instrukcija: Instruction

Instruktor: Instructor Instrument: Instrument

Interdisciplinarni pristup: vidjeti: interdisciplinarani Interdisciplinarni: Interdisciplinary ISCED: vidjeti: Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja ISCED: Vidjeti: International Standard Classification of Education).

ISCO: vidjeti: Meunarodni standard zanimanja ISCO: Vidjeti: International standards of occupations: Ishodi uenja: Learning outcomes Ishodi: Outcomes Ispiti Examinations

Isplativost: Cost effectiveness Istovrijednost ispita: Equivalency examination IVET, vidjeti Poetno struno obrazovanje i obuka: IVET

Izbjeglica: Refugee Izlazni rezultati: Outputs Izvedba: Performance

Izvjetaj o napretku: Progress report Izvjetaj: Report (n)

Izvrsnost: Excellence J

Jezgro NPP: Core curricula Jezgro, bit: Core K

Kljune kompetencije: Core competences

Koji rano odustaju od kolovanja: Early school leavers Kompanija: Company Kompenzacija (u obrazovanju i obuci): Compensation (in education and training): Kompenzacijsko obrazovanje: Compensatory education Kompenzacijsko uenje: Compensatory learning

Kompenzaciona obuka: Compensatory training

Kompetencija (e)/Vjetine: Competency (-cies) Kompetencija, sposobnost: Competence Kompetencije: Competences

Konsultacija: Consultation Konsultant: Consultant Kontinuirana struna obuka: Continuing vocational training (CVT)

Kontinuirano obrazovanje i obuka: Continuing education and training (CVET)

Kontinuirano struno obrazovanje i obuka: Continuing vocational education and training (CVET)

Kontrola kvalitete: Quality control

Kontrola: Control Kooperativno obrazovanje i obuka: Co-operative education and training Kopenhaki proces: Copenhagen process

Kotanje: Cost Krajnji ciljevi: Goals

Kreatori politike: Policy makers Kreditna jedinica: Credit unit Kreditni bod: Credit Kriterij (i): Criterion (a)

Kriterijski odreeno (ocjenjivanje ili testiranje): Criterion-referenced (assessment or testing):

Kvalifikacija: Qualification Kvalifikacijski standardi: Qualifications standards

Kvalifikovan: Skilled

Kvalifikovani radnik: Skilled worker Kvalitativan: QualitativeKvalitet: Quality

Kvantitativan: Quantitative

Kvantitet: Quantity

L

Licenca: Licence Licenciranje: Licencing

LMA: Vidjeti analiza trita rada pod trite rada.Logika matrica (Logiki okvir) : Logframe (Logical framework): Ljudski resursi: Human resources

M

Magistarski stepen Master's degree:

Majstor: Master Manuelne vjetine: Manual arts Matura: Baccalaureate Meu-: Inter-:

Meunarodna organizacija rada: ILO (International Labour Organisation) Meunarodni standardi rada: International Labour Standards

Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED): International Standard Classification of Education (ISCED)

Meunarodni standard zanimanja (ISCO): International standard of occupations (ISCO)

Meunarodni standardi rada: International Labour Standards

Meutematski pristup: Cross-thematic approach Menadment: Management

Mentor: Mentor Mjera: Measure (n.)

Mjerenje: Measurement

Mjeriti: Measure (to)

Model dinamike evaluacije: Dynamic evaluation model

Modul: Module

Modularni nastavni plan i program: Modular curriculum

Monitoring: Monitoring

Mrea: Network

N

Nain studiranja: Mode of study

Nadarenost: Aptitudes Nadarenost: Aptitudes: Naizmjenina obuka: Alternance trainingNajbolja praksa: Best practice

Naknade: Fees Napredak: Progress

Napredovanje karijere: Career development

Napredovanje: Progression

Nastavna akcija: Follow up

Nastavni ciljevi: Instructional objectives Nastavni plan i program: Curriculum

Nastavni plan i program: Syllabus Naukovanje: Apprenticeship Nedostatak vjetina: Skill shortage

Neformalno uenje: Non-formal learning Nekvalifikovani radnik: Unskilled Worker Neregulirana zanimanja: Non-regulated occupations Nezavisna procjena institucije: Institutional audit Nezavisna procjena: Audit

Nomenklatura zanimanja: Classification of Occupations

Normativno testiranje ili ocjenjivanje: Norm-referenced testing or assessmentO

Obavezno obrazovanje: Compulsory education Obavezno kolovanje: Obligatory schooling Objekt evaluacije: Evaluation object Objekti: Facilities Obrazovanje (ili obuka) na daljinu: Distance education (or training): Obrazovanje i obuka odraslih: Adult education and training Obrazovanje ili obrazovna institucija: Education or educational institution Obrazovanje odraslih: Adult education Obrazovanje: Education Obuka izvan radnog mjesta: Off-the-job training Obuka na radnom mjestu: On-the-job training (OJT)

Obuka: TrainingOcjene: GradesOcjeniti: Assess

Ocjenjiva: Assessor

Ocjenjivanje nastavnika: Teacher assessment

Ocjenjivanje objekata: Facilities assessment:

Ocjenjivanje prethodnog uenja: Prior learning assessment

Ocjenjivanje resursa: Resources assessmentOcjenjivanje uenja: Learning assessment:

Ocjenjivanje uprave: Management Assessment

Ocjenjivanje: Assessment

Ocjenjivanje: Grading Odgovoran (kome): Accountable to Odgovoran za: Accountable for Odgovoran: Accountable

Odgovorati za: Account for

Odgovornost Accountableness Odgovornost: Accountability

Odlike kvalitete: Quality Attributes Odobrenje: Authorisation Odrasli: Adults

Okvir za kvalifikacije: Framework for Qualifications Opis projektnog zadatka: Terms of reference

Osoba koja je prekinula kolovanje: Dropout (n):

Osobni razvoj: Personal Development P

Pedagog : Counsellor

Periodian: Periodic Ph.D: kratica za Doktora filozofije Ph.D (shortcut for Doctor of Philosophy)Planiranje osobnog razvoja: Personal development planning (PDP): Plasiranje: PlacementPodruje uenja: Field of Learning

Pod-sistem: Sub-systemPoduavanje: TeachingPoduavati: Instruct

Poduzetnik: Entrepreneur

Poduzetnitvo: EntrepreneurshipPokazatelj uticaja: Imapact indikator

Pokazatelj(i): Indicator (s)

Pokazatelji ishoda: Outcome indicators Pokazatelji kvalitete: Quality indicators

Pokazatelji nivoa: Level indicators Pokazatelji uspjenosti: Performance indicators

Politehnika (kola): Polytechnic Politika: Policy

Politika: PoliticsPolukvalifikovani radnik: Semi-skilled workerPomoni materijal za uenje: Learning support materials Pomoni materijal: Support materials Ponovna akreditacija: Re-accreditation

Ponovno obuavanje: Retraining Ponuda radne snage: Labour supply Ponuda/Opskrba: Supply (n)

Ponua/organizator obuke: Training provider

Porodice zanimanja: Occupational families

Portfolio: Portfolio

Posao: Job

Post-: Post-

Potpora: Support

Potranja radne snage: Labour demand

Potranja: Demand Potrebe za vjetinama : Skill needs Potvrda, certifikat: Certificate Potvrivanje, certificiranje: Certification

Povratna informacija: Feedback

Poziv, zvanje, zanimanja: Career Praktikant: Apprentice Pravila: RulesPravilnik: Book of rules Pravovaljanosti: ValidityPre-: PrePredmet evaluacije: Evaluand

Preduzee: Firm Pregled i provjera fakulteta: Faculty review

Pregled i provjera institucije: Institutional review Pregled kolega strunjaka: Peer Review

Pregled: ReviewPrekinuti kolovanje: Dropout (v) Preliminarni: Preliminary

Prenosiivost: Portability Prenoljivost: Transferability

Prethodni: Ex-ante Prethodno ocjenjivanje ili evaluacija: Ex-ante assessment or evaluation Prethodno uenje Prior learning

Prijenos kreditnih bodova: Transfer of credit

Prijenos: TransferPrijepis ocjena: TranscriptPrilagodljivost: Adaptability Pristup sistemu strunog obrazovanja i obuke: Access to VET Pristup: AccessPriznavanje certifikata: Certificate recognition Priznavanje diplome: Diploma recognition

Priznavanje prethodnog uenja: Prior learning recognition Priznavanje uenja: Recognition of Learning Proces: Process

Procjena: Appraisal Profesija: ProfessionProfesionalna orijentacija: Professional orientation

Profesionalni standardi: Professional standards Profesionalni: Professional Profil: Profile

Program: Programme Progress file: Dosije o napredovanjuProhodnost: Mobility

Projekt: ProjectPruanje obuke: Training delivery

R

Rad: WorkRadna snaga: Labour force Radna snaga: Manpower

Radno iskustvo:Work experienceRangiranje: RankingRazvoj dogaaja: Developments Razvoj ljudskih resursa: Human resources development (HRD)

Razvoj: Development

Recipronost: ReciprocityReferentna taka: Benchmarks

Referentni nivoi: Levels of reference Referentni nivoi: Reference LevelsRegistracija: Registration

Regulativa: Regulations

Regulirana zanimanja: Regulated professions Rentabilnost: Cost efficiency

Resursi: ResourcesRevizija: Revision

Revizori: Auditors

Rezultat: Result

S

Samo-: Self- Samo-evaluacija: Self-evaluation

Samo-ocjenjivanje: Self-assessmentSamostalno uenje: Self-study

Samosvjesnost: Self-awareness

Savjetnik : Advisor or adviser Savjetnik za profesionalno usmjeravanje: Guidance counsellor Savjetodavno vijee: Advisory council Sektor: SectorSektorska kvalifikacija: Sectoral qualificationSektorski pristup: Sectoral approach

Sektorski: SectoralSemestar: Semester:

Seminar: Seminar

'Sendvi' program: Sandwich programmeSindikat: Trade unionSistem: System Sistemska teorija: Systems theory

Sistemski pristup: Systems approach Sistemski: SystemicSistemsko vrednovanje: Benchmarking

Slube za podrku uenicima: Student support services

SNA vidjeti Analiza potreba za vjetinama : SNA, Skills Needs Analysis.

Snabdjeti: Supply (v)Socijalna kohezija: Social cohesionSocijalni dijalog: Social DialogueSocijalni partneri: Social partnersSocijalno partnerstvo: Social Partnership

Specifikacije: SpecificationsSpecijalizacija: SpecialtySpecijalizovne akreditacije: Specialised accreditationSpiralni kurikulum: Spiral curriculumSposoban: Competent

Sposoban: Able Sposobnost za uenje: Learning to learn

Sposobnost: Ability Standardi kvalifikacija: Qualification standards

Standardi obrazovanja/ obuke: Education / training standards Standardi za dodjelu kvalifikacija: Award standards

Standardi zanimanja: Occupational standards Standardi: Standards

Stairanje Internship

Stopa aktivnosti: Activity rateStopa zaposlenosti: Employment rate

Strana potranje: Demand side Strategija: StrategyStrateki: Strategic

Struni standardi: Vocational standardsStruni: Vocational

Struno obrazovanje i obuka: Vocational education and training

Struno savjetovanje: Vocational counsellingStruno upuivanje: Vocational guidance

Struno usmjeravanje: Vocational orientationStruka: VocationStudent: Undergraduate Sudionici u strunom obrazovanju i obuci: VET stakeholders Sudionik: Stakeholder Sumativna evaluacija: Summative evaluationkolsko ocjenjivanje: School assessmentT

Talenat: TalentTehniki: TechnicalTematska evaluacija: Thematic evaluation

Tematski: Thematic

Tender: TenderTercijalno obrazovanje: Tertiary educationTeze: Thesis

Tijelo za dodjelu kvalifikacija: Awarding body Trajanje akreditacije: Accreditation duration Trajanje akreditacije: Duration of accreditation Transparentnost kvalifikacija: Transparency of qualification Transparentnost: TransparencyTrener/instruktor: TrainerTrgovina: TradeTrostranaki: Tripartite Trostranako savjetodavno vijee: Tripartite Advisory Council

Trite rada: Labour market U

Uenik/uenici: Student(s)

Uenje koje se uglavnom odvija u radnom procesu: Work-based learningUenje na daljinu: Distance learning

Uenje o poduzetnitvu: Enterpreneurial learning

Uenje: Learning Uesnik na tenderu: Tenderer

Ugovaratelj: Contracting authority

Ugovor: Contract

Ugovorna strana/ Izvoa: ContractorUlazni element: InputUmijee: Know HowUmjetniki zanat: Arts and crafts Umjetnost: Art

Unapreivanje: Improvement

Univerzitet: University Unutranji: Internal

Uporedivost: Comparability

Uprava kole: School management Upravljanje projektnim ciklusom: Project Cycle Management (PCM)

Upuivanje i savjetovanje: Guidance and counsellingUsaivanje: Embedding Usmjeravanje i savjetovanje: Guidance and Counselling Usmjeravanje karijere: Career Guidance (in UK-u careers guidance orcareers education)Uticaj: Impact

Uzajaman: Mutual V

VET: VET (vidjeti Vocational Education and Training)

Visoko obrazovanje: Higher education (HE)

Visokokolska institucija Higher Education Institution (HEI) Vjetina (e) : Skill(s)Vjetine potrebne za zapoljivost: Employability skills Vjetine prilagoljivosti: Adaptability skills Vrednovanje programa: Validation of a ProgrammeVrednovanje: ValidationVrijednost za novac: Value for moneyZ

Zahtjevi zanimanja: Occupational requirements Zajedniki modul: Joint module Zanat: Craft Zanatlija: Craftsman

Zanatstvo: Craftsmanship

Zanimanje: Occupation

Zaposlenost: Employment

Zapoljivost: Employability Zbir bodova: ScoreZdruena diploma: Joint degee

Zemlja domain: Host country Znalac: Knowledgeable Znanje: Knowledge DRUGI DIO - DEFINICIJE POJMOVA

Akademsko priznavanje: vidjeti priznavanje

Akreditacija: postupak (kao i rezultat postupka) akreditovanja u kojem se dobiva pravo od odreneog nadlenog tijela da se obavlja odreena uloga ili pruaju odreene usluge. Odnosi se na ustanove, usluge, zajednika ili izvrna tijela, obrazovatelje i takoe na programe (ukljuujui kurikulum, module, itd.). Tijelo ili ustanova koja prua obuku je akreditovana za pruanje obuke. U nekim okruenjima kae se da je obrazovatelj dobio odobrenje da prua obuku. Dakle, dobio je akreditaciju da vri odreenu obuku. Tijelo koje izdaje certifikaciju moe takoer biti akreditovano za izdavanje certifikacije. Akreditacija moe imati oblik licenciranja ako su zadovoljeni odreeni uslovi, tj. dodjeljivanje licence instituciji da moe pruati odreene usluge, kao npr., dodijeliti licence instituciji ili organizaciji da obavlja specijalizovanu obuku odreenog profila. Uobiajena meunarodna praksa se posebno odnosi na univerzitetsku akreditaciju, akreditaciju programa strune obuke, akreditaciju organizacije, akreditaciju izvrnog organa, akreditacija za organizatore obuke na radnim mjestima i po kompanijama, akreditacija organima nadlenim za dodjelu kvalifikacija, itd. Akreditaciju daje ili dodjeljuje relevantni zakonodavni organ, na osnovu akreditacionog portfolija, iju procjenu vre imenovani ocjenjivai po prethodno utvrenim kriterijima i standardima. Ako se akreditacija odnosi na posebne discipline, naziva se specijalizovana akreditacija. Akreditaciju dodjeljuje delegirano akreditaciono tijelo (obino zvano akreditator) za odreeni vremenski period koji se naziva trajanje akreditacije. Kada istekne taj vremenski period, trai se ponovna akreditacija. Akreditaciono tijelo: vidjeti: akreditacija

Akreditativan: vidjeti: akreditacija

Akreditator: vidjeti: akreditacija

Akreditovan: vidjeti: akreditacija

Aktivna populacija: ine je svi pojedinaci populacije trita rada starosne dobi od 15 do 65 godina, bez obzira da li su zaposleni ili ne.

Aktivne mjere zapoljavanja: na tritu rada, mjere osmiljene da pomognu implementaciji politika zapoljavanja da bi se za osobe koje su zavrile kolu ili za nezaposlene osobe poboljao pristup tritu rada, poslovima i vjetinama koje su vezane za posao. One obino ukljuuju profesionalno savjetovanje, podrku za stvaranje radnih mjesta i sve vrste obuka. Ove mjere se razlikuju od pasivnih mjera ili mjera odravanja dohotka.

Akumulacija uenja: u cjeloivotnom uenju, sakupljanje sukcesivnog iskustva uenja i/ili certifikacija da bi se koristile za skupljanje kreditnih bodova prema cilju sticanja kvalifikacije..

Akumulirati: vidjeti: prijenos kreditnih bodovaAnaliza potreba za vjetinama (SNA): proces analize, obino u obliku anketnog istraivanja, kroz koje se potrebe pojedinca ili grupe pojedinaca ocjenjuju i opisuju.

Autonomija: termin se odnosi na mogunost da se poduzmu inicijative i aktivnosti bez traenja dozvole od vlasti ili bez podvrgavanja kontroli nekog kontrolnog organa. Autonomija kole je preduslov za razvoj i reformu.

Autonomija kole: stepen mogunosti datih koli, da sama odluuje u vezi s obavljanjem obuke, upravom i administracijom, finansiranjem, itd.

B

Bihejvioristiki ciljevi: ciljevi izraeni u smislu vanjskog ponaanja. Vidjeti ciljevi, uenje.

Biznis: generiki pojam koji se odnosi na svaki poduzetniki tip privatnog preduzea. Poslovna administracija je jedna od najpopularnijih specijalizacija u oblasti menadmenta. Bolonjski proces: aktuelni proces integracije i harmonizacije visokokolskog obrazovnog sistema u Evropi, o kojem se odluilo u Bolonji, Italija, 1999. godine. To je meuvladina inicijativa s ciljem da se stvori evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA = European Higher Education Area) do 2010. i da se evropski sistem visokog obrazovanja promovira irom svijeta. Odluivanje unutar Procesa poiva na pristanku svih zemalja uesnica. iri ciljevi Bolonjskog procesa su postali: uklanjanje prepreka studentskoj mobilnosti irom Evrope; jaanje atraktivnosti evropskog visokog obrazovanja u drugim dijelovima svijeta; uspostavljanje jedinstvene strukture sistema visokog obrazovanja irom Evrope i da se ova jedinstvena struktura bazira na dva glavna ciklusa, dodiplomski i diplomski.

C

CEDEFOP (Evropski centar za razvoj strunog obrazovanja): Evropska agencija osnovana 1975. u Berlinu i premjetena u Thesaloniku, Grka, 1995. godine. Pomae unapreivanju i razvoju strunog obrazovanja i obuke na prostoru EU. Referentni centar EU za struno obrazovanje i obuku i jedna od prvih specijalizovanih i decentralizovanih agencija osnovanih za pruanje naunog i tehnikog znanja u odreenim podrujima i promoviranju razmjene ideja izmeu razliith evropskih partnera. CEDEFOP radi na promicanju cjeloivotnog uenja irom proirene EU, pruajui informacije o sistemima strunog obrazovanja i obuke te analizama, politikama, istraivanjima i praksama istih. Neki od zadataka CEDEFOP-a su, naime, da : sakuplja odabranu dokumentaciju i analize podataka; doprinosi razvijanju i koordiniranju istraivanja; koristi i diseminira informacije; ohrabruje zajednike pristupe problemima strunog obrazovanja i obuke; obezbijedi forum za debatiranje i razmjenjivanje ideja.

Centri izvrsnosti: vidjeti: izvrsnost.

Certifikacija: Formalni proces za dokazivanje da pojedinac posjeduje kvalitete potrebne za obavljanje neke radnje. Drugaije, to je proces formalnog priznavanja dostignua ili usklaenosti. Certifikacija se odnosi na pojedince. Pojedinac je osposobljen za obavljanje neke usluge ili da vri odreene uloge i zadatke kada je za to propisno certifikovan, kada za to posjeduje odgovarajui certifikat/svjedodba. Certifikat/svjedodba je slubeni dokument koji dokazuje i biljei dostignue pojedinca, i izdaje se nakon standardizovanih procedura ocjenjivanja. Primjeri certifikacije u meunarodnoj praksi su izdavanje certifikata pripravnicima (odraslim ili mladim), uposlenicima, direktorima kola, nastavnicima, obuavateljima, upravnom/administrativnom osoblju, itd. Trenutno se izdaje dodatak certifikatu, svjedodbi, poznat kao Dodatak svjedodbi, dokument koji pojanjava strune kvalifikacije vlasnika svjedobe. Dodatak svjedodbi izdaje isto tijelo koje izdaje svjedodbu. Takoer, certifikat/svjedodba potvruje da je uenje kod pojedinca (znanje, vjetine i kompetencije) nadlena ustanova provjerila i potvrdila pravovaljanost. Certifikacija je normalno rezultat standardnih procesa i postupaka ocjenjivanja, i certifikaciju vri (dodjeljuje kvalifikacije) propisno nadlena (akreditovana) tijela za izdavanje certifikacije. Certifikacija tako vrednuje ishode formalnog, neformalnog ili informalnog uenja. Certifikacija se moe odnositi na formalno, neformalno i informalno uenje.Certifikat: vidjeti: certifikacija.

Cilj uenja: vidjeti: cilj, nastavni cilj.Cilj: Cilj je sveobuhvatno odreivanje namjere ili svrhe programa uenja ili misije ili politike institucije. U nizu relevantih termina na engleskom, kojim se izraava cilj: aims, goals, objectives (ciljevi, opti ciljevi, specifini ciljevi), termin 'aim' ima najiri obuhvat.Cilj: izreena definicija onog to se namjerava postii kao rezultat radnje ili aktivnosti. Cilj se moe odnositi na uenje, program, projekat, politiku, strategiju, misiju itd., dakle njihova izmjerljiva operacionalizacija.esto dolazi do zabune u upotrebi razliitih termina za oznaavanje cilja: ('objective', 'aim', 'goal', 'overall objective') specifini cilj, krajnji cilj, opti cilj, itd. Ovi termini su hijerarhijski poredani, te definiu ta koji ukljuuje, ta koji vie podrazumijeva. Od uoptenijeg do specifinijeg redosljeda: 'aim', 'goal', 'objective', gdje se termin 'opti cilj' koristi kao sinonim optem, krajnjem cilju. Termin cilj ('aim') se koristi za najuopteniji generalni opis namjeravanog rezultata obino vee aktivnosti ili institucije. (npr. ciljevi obrazovanja). Obuhvat termin 'goal' (cilj) je ogranieniji i pokriva vei dio sveukupnog cilja. 'Objective' (specifini cilj) je specifini dio krajnjeg cilja 'goal'. Kada govorimo o poduavanju i uenju, termini nastavni ciljevi i ciljevi uenja su ak jo specifiniji ciljevi i direktno se odnose na ishode uenja. Bihejvioristiki cilj je cilj izraen u terminima bihejviorizma, i znai ono tu su uenici u stanju da urade kao rezultat svog uenja i to nisu mogli da urade prije nego se uenje desilo. (Vidjeti takoer termine cilj i krajnji cilj).

Ciljevi: termin koji se upotrebljava za definiranje oekivanih ili eljenih ishoda aktivnosti, programa ili procesa uenja. U lancu razliitih rijei koje se s engleskog jezika prevode kao cilj aims, goals i objectives, 'goals' je po opsjegu ui od 'aims', ali iri od 'objectives', koji se esto prevodi kao specifini ciljevi.

Cjeloivotno uenje (LLL= Lifelong Learning): svo kumulativno uenje u ivotu pojedinca (od kolijevke pa do groba), koje za cilj ima poboljanje znanja, vjetina i kompetencija radi osobnih, graanskih, drutvenih i/ili strunih razloga. LLL je trenutno kamen temeljac politike obrazovanja u EU. LLL je mnogo ire nego obuka odraslih, obrazovanje odraslih, kontinuirano struno obrazovanje ili obuka; moe ukljuivati sve oblike i vrste aktivnosti uenja: formalno, neformalno i informalno. Ponekad se umjesto ovog termina, koriste izrazi sveoubuhvatno uenje ili ak uenje tokom ivota. U LLL od sutinske je vanosti centralna pozicija onog koji ui.

Cjeloivotno upuivanje: vidjeti: upuivanje.

CVET: vidjeti:kontinuirano struno obrazovanje i obuka.

CVT: vidjeti: kontinuirana struna obukaD

Daljnje obrazovanje i obuka: vidjeti: kontinuirano obrazovanje i obuka.Decentralizacija: proces u skladu s kojim se odvija prenoenje odgovornosti sa centralnog nivoa, koji posjeduje administrativne i operativne odgovornosti, na nivoe regionalnih ili lokalnih vlasti. Uobiajeni razlozi za decentralizaciju su da se obezbijedi bolja podrka i blia povezanost s potrebama drutva na lokalnom nivou, smanjivanje adminstrativnih trokova, smanjivanje birokracije, unapreivanje kapaciteta i tehnolokog znanja i ekspertize na lokalnom nivou, prilagoavanje sistema strunog obrazovanja i obuke lokalnim potrebama, davanje vie autonomije kolama za struno obrazovanje i obuku, itd.

Deskriptori nivoa: vidjeti: pokazatelje nivoa.

Deskriptori: kljuni termini ili fraze koje na koncizan i kodiran nain opisuju vei sadraj. Obino se takvi termini koriste u bazama podataka za lociranje izvora poput tekstova, lanaka, odluka, itd. Vidjeti takoe deskriptore nivoa.Detaljni opis programa: vidjeti: program i detaljni opis.Dijagnostiko ocjenjivanje: vidjeti: ocjenjivanje.

Dinamika evaluacija: odreeni oblik evaluacije koji je stalan i integriran u procesu, u programu, u odreenoj aktivnosti poput nastavne sesije, itd. Posebne karakteristike dinamike evaluacije su da obuhvaa sve povezane elemente kao to su ocjenjivanje, praenje, procjenjivanje, itd, ali kao nerazdvojan dio aktivnosti ili procesa evaluacije. Prema tome, odmah daje povratnu informaciju za direktno unapreenje u svakom momentu procesa. Dinamiko upuivanje i savjetovanje: vidjeti upuivanje.

Diploma: pored svojih uobiajenih drugih znaenja, unutar obrazovanja i obuke termin se upotrebljava za odreivanje certifikacije na nivoima iznad preddiplomskog studija. Obino se odnosi na magistarski ili doktorski stepen. Diploma: termin koji se ponekad odnosi na slubeni dokument (certifikat) koji priznaje da je imenovani pojedinac postigao navedeni (obino) akademski stepen. U pojedinim sluajevima koristi se da opie postignuti stepen kvalifikacija (nivo), koji se u pojedinim zemljama dodjeljuje za nivo izmeu dodiplomskog i magistarskog stepena. Ponekad se bez razlike koristi kao sinonim certifikatu, za svaki stepen iznad dodiplomskog, ali iskljuujui doktorski stepen, te ukljuujui certifikaciju kontinuiranog obrazovanja. U drugim sluajevima koristi se za potvrivanje ak i neakademskog uenja. U Evropskoj uniji se sada uz diplomu izdaje Dodatak diplomi: detaljni opis postignua vlasnika diplome, koji se prilae uz certifikat steene kvalifikacije. Dodatak prua dodatne informacije koje se ne mogu ukljuiti u format zvanja, kao to su sadraj obuke, vrijeme, kreditni bodovi, predmeti, obuavatelji, metodologije, specijalizacije, itd. Razlikuje se format dodatka diplome izmeu akademskog sektora i sektora strunog obrazovanja (vidjeti takoer dodatak svjedodbi). Diplomirati: kao glagoi, znai uspjeno zavriti (obino formalno) obrazovanje ili program obuke i za to dobiti formalnu certifikaciju. Disertacija: vei (obino pismeni) projekat koji ukljuuje istraivanje studenta, znaajno doprinosi finalnom ocjenjivanju ka (veem) stepenu. Takoe vidjeti Teze.Dodana vrijednost: poboljanje koje uenici postiu (u znanju, vjetinama, sposobnostima i drugim odlikama) kao rezultat svog obrazovanja i obuke.

Dodatak diplomi: vidjeti: diploma.

Dodatak svjedodbi: vidjeti: certifikat.Dodijeljena kvalifikacija (certifikacija): dokument kojim nadleno tijelo (za izdavanje kvalifikacija/certifikacije/akreditacije) dodjeljuje, odobrava ili daje pojedincu, slubi, agenciji za 1) postizanje odreenih ciljeva (u formalnom priznavanju postignua), i u tom sluaju ovaj se dokument naziva certifikacija ili kvalifikacija ili 2) za odobravanje odreenih odgovornosti (u tom sluaju se naziva akreditacija). Dokument dodijeljen pojedincu biljei da je taj pojedinac postigao odreeni standard dostignua u znanju, vjetini ili kompetenciji. Dodjeljivanje kvalifkacija ili certifikacija se obino obavlja na bazi standarda dodjeljivanja kvalifikacija. Dodijeliti (award) je glagol za dodjeljivanje kvalifikacija.Dodiplomski stepen: Prvi nivo akademskog stepena, obino zahtijeva tri (prema Bolonjskom procesu) ili etiri godine studiranja i, ak, vie za medicinu.

Dodiplomski: termin koji opisuje prvi nivo univerzitetskih studija koje normalno vode do dodiplomskog stepena ili ekvivalenta. Odnosi se na studente tog nivoa (nediplomirane studente), programe (dodiplomski programi) itd.

Donator: pojedinac ili grupa pojedinaca, agencija, drava ili institucija, obino meunarodna organizacija, koji pruaju pomo u formi kapitala ili resursa uopte. EU je glavni donator u raznim kategorijama zemalja. Donatorski projekti su projekti koje finansira donator.

Donatorski projekat: vidjeti: donator i projekat.Dosije o napredovanju: vidjeti: progres.

Dostupan: vidjeti: dostupnost

Dostupnost VET-a: vidjeti: dostupnost

Drutvena iskljuenost: vidjeti: drutveno ukljuivanje.Drutveno ukljuivanje: integrisanje pojedinaca ili grupa u drutvo, kao graana ili kao lanova razliitih javnih drutvenih mrea. Drutveno ukljuivanje ukorijenjeno je u tritu rada ili privrednom ukljuivanju. Ako se ne moe postii drutveno ukljuivanje, rezultat je drutvena iskljuenost.

Drutveno-ekonomski partneri: partneri koji ine socijalno i ekonomsko okruenje u drutvu, obrazovanju, u zemlji. Svoje stavove obino izraavaju kroz drutveno-ekonomska vijea. Drutveno-ekonomsko: vidjeti: drutveno-ekonomske partnere, socijalne partnere.

Drutvo zasnovano na znanju: termin koji se upotrebljava u meunarodnoj terminologiji, naroito u sklopu Lisabonskih okvirnih ciljeva, da oznai koliko je vano da drutvo proiruje svoje znanje i postaje vie znalako drutvo .Dravni kvalifikacijski okvir: NQF (NQF= National Qualifications Framework) je dravni sistem, jedinstvena cjelina prihvaena u zemlji i meunarodno, kroz koju se mogu mjeriti svi ishodi uenja i povezivati jedni s drugim na koherentan nain, definiui odnose izmeu svih nivoa obrazovanja i obuke. NQF je razvijen, ili je razvijanje u toku, u dravama lanicama EU i drugim zemljama koje su povezane s EU, u nastojanju da se obezbijedi uporedivost nivoa kvalifikacija u kvalifikacijskim sistemima drava lanica EU.

NQF obezbjeuje podatke po strukturiranom ablonu, i zasniva se na obrascu EQF koji je razvijen unutar EK, i garantuje dravno usaglaene kriterije, dravno regulirane procese i mjere, i priznavanje kvalifikacija (dodijeljene certifikacije) za svaki nivo. Prema tome NQF je krov pod kojim je smjeten dravno standurdizovan proces. U NQF certificirane kvalifikacije su grupisane na ogranien broj podruja zanimanja/porodica/skupina. Na ovoj osnovi, vano je usaglasiti se oko podruja porodica i nivoa ishoda uenja (na referentnim niovima kvalifikacija). Takoer, NQF obuhvata dravne standarde obrazovanja i obuke koji se, naravno, zasnivaju na dravnim standardima zanimanja.

NQF ukljuuje sve VET povezane komponente: dravni registar / bazu podataka zanimanja / profile zanimanja, standarde zanimanja i obrazovanja, dravni kurikulume i programe, usavravanje nastavnika/obuavatelja/, akreditacija ponuaa obuke i programa, monitoring vrenja obuke, ocjenjivanje za certifikaciju kvalifikacija i dravni sistem osiguranja kvalitete. Zbog njegove kompleksnosti, potrebno je da sa NQF upravlja relevantno nadleno tijelo, posebno dravno (centralno) tijelo (dravno vijee ili agencija). Vidjeti takoer Kvalifikacije, Evropski kvalifikacijski okvir.Dravni okvir kvalifikacija: vidjeti: Dravni kvalifikacijski okvir.Dualna obuka: vidjeti naizmjenino obrazovanje.ak koji je zavrio bilo koju kolu (teaj): neko ko je uspjeno zavrio (obino formalno) obrazovanje ili program obuke. Vlasnik svjedobe ili diplome.

E

ECTS: vidjeti: Evropski sistem prenosa kreditnih bodova.

Efikasnost: odnosi se na opsjeg do kojeg aktivnost postie svoje ciljeve uz najmanje korienje resursa. Ekonominost se posebno odnosi na elemente cijene kotanja: ako aktivnost postie svoj cilj uz najmanje mogue kotanje ili ako proizvodi bolje rezultate uz isto kotanje. Ekonomika rada: vidjeti: trite rada.Eks-ante/Prethodni: koristi se da pokae procese, radnje, aktivnosti ili mjere koje su organizovane ili su se desili prije neke druge aktivnosti ili mjere. Obino se upotrebljava kao prethodno istraivanje, ocjenjivanje ili evaluacija.

Eks-Post fakto- : koristi se da pokae radnje ili aktivnosti ili mjere koje se deavaju nakon to se odreeni dogaaj odigrao. Eks-post fakto istraivanje je primjer upotrebe.

Eksterni: generalno termin oznaava sve to je izvan okvira, konteksta, agencije, institucije, itd. Obino se koristi da definie odreene aktivnosti, kao to su naime: eksterna evaluacija, eksterni ispitiva, eksterna neovisna procjena institucije, eksterni pregled, eksterna kontrola, eksterni monitoring,

E-kurs: vidjeti: e-uenje, uenje na daljinu.

Ekvivalent punog vremena uenja (FTE): Ekvivalent omjera nominalnog redovnog vremenskog optereenja studenta u visokom obrazovanju koje vanredni student treba da postigne. Ekvivalentan: vidjeti: ekvivalentnost.Ekvivalentnost: znai biti jednakovrijedan. U obrazovanju i obuci, programi mogu biti jednakovrijedni, evkvivalentni, kao to to mogu biti zvanja, diplome, svjedodbe, kvalifikacije itd. Ekvivalentnost je preduslov za uzajamno priznavanje kvalifikacija. Ekvivalentnost se zasniva na uzajamno priznatim standardima. Ispit ekvivalentnosti je ispit s ciljem ocjenjivanja ekvivalentnosti. Vidjeti akreditovanje prethodnog uenja kod pojma akreditacija.

E-uenje: bilo koje uenje koje se uglavnom oslanja na informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT = Information and communication technologies). Ono moe obuhvaati razliite formate i hibridne metode: upotrebu softvera, interneta i CD-ROM-a, on-line uenje ili bilo koji elektronski ili interaktivni medij. Bezbroj teajeva obrazovanja na daljinu se organizuje danas u formatu e-uenja.Europas: Dokument (prije hrpa dokumenata), kreiran u okviru Kopenhakog i Bolonjskog procesa, dizajniran da podstakne mobilnost i cjeloivotno uenje u proirenoj Evropi, pomaui graanima da bolje komuniciraju i prezentuju svoje kvalifikacije i vjetine diljem Evrope. Europas donosi zajedno nekoliko postojeih instrumenata za transparentnost diploma, svjedodbi i kompetencija. Europas e unaprijediti i mobilnost poslova izmeu zemalja. kao i izmeu sektora, i mobilnost s ciljem uenja.

Europas ine pet razliitih dokumenata: 1) Europas CV, 2) Europas mobilinost, 3) Europas dodatak diplomi 4) Europas dodatak svjedodbi, i 5) Europas jeziki pasoEvaluacija: Procjena vrijednosti neega (objekta evaluacije), bez obzira da li je opipljiv predmet, osoba, proces, rezultat, proizvod, program, kurikulum, sistem obrazovanja i tako dalje. To je sistematsko odreivanje vrline, vrijednosti, znaaja itd. Evaluacija ukljuuje proces ispitivanja informacije o predmetu procjene. esto se evaluacija pogreno upotrebljava koa sinonim za ocjenjivanje. Meutim, evaluacija je ira od ocjenjivanja i ukljuuje prosuivanje o vrlini ili vrijednosti objekta procjene. Vrlina ukljuuje prosuivanje o unutranjoj vrijednosti. Vrijednost ukljuuje procjenjivanje instrumentalne vrijednosti. EvaluatoriEvaluacija moe koristiti informacije prikupljene kroz monitoring. Specifini procesi kao ocjenjivanje, procjena, praenje, vrednovanje itd. su ukljueni u koncept evaluacije. Evaluacija moe biti eksterna evaluacija ili interna evaluacija.

U eksternoj evaluaciji ljudi izvan programa ili institucije (tim eksterne evaluacije ili eksterni evaluatori ili vanjski eksperti) se koriste da procijene objekat evaluacije. Suprotno stoji za internu evaluaciju.Evaluacija je neodvojivi proces u osiguranju kvalitete i neodvojivi dio Sistem osigranja kvalitete. U biti, koncept Osiguranja kvalitete sam po sebi je uglavnom sastavljen od elemenata evaluacije. Procjenjivati je aktivan glagol.

Dio evaluacije ili stepen u procesu evaluacije uz ocjenjivanje je i procjena. Povezano s evaluacijom je i vrednovanje, koje znai dokazivanje da je neto punovano

Razliiti oblici evaluacije se upotrebljavaju u trenutnoj praksi evaluacije u obrazovanju. Izmeu najee korienih, formativna evaluacija, sumativna evaluacija ili finalna evaluacija su meu najpoznatijim.Monitoring i Evaluacija nisu sinonimi i kao takvi ne koriste se u istim diskursima. Kada se upotrebljavaju oba termina, onda se razlikuju na mnogo naine. Naime, evaluacija se obino koristi za ire i obuhvatnije procese, obino nakon kraja programa (finalna ili sumativna / eks - post fakto), najvie se upotrebljava za eksterne ili nezavisne evaluacije, korisnici rezultata su u veini sluajeva, kreatori politike ili strateki planeri. Dinamika evaluacija je teoretsko poimanje evaluacije, s naglaenim kontinuitetom i tekuim procesom, obuhvatajui monitoring i evaluaciju u jednu cjelinu. Model dinamike evaluacije je model razvijen za implementaciju Dinamike evaluacije.Evaluator: vidjeti: evaluaciju.Evropska fondacija za obuku (ETF): agencija osnovana 1995. godine u Torinu, Italija, postala je centar ekspertize u pruanju podrke slubama EK u vezi s VET-om i tritem rada i u podravanju razvijanja radne snage i zapoljivosti treih zemalja unutar konteksta programa vanjskih odnosa EU. Promovira reforme strunog obrazovanja i izgradnju kvalitetnog sistema obrazovanja i obuke i njihove veze s tritem rada. Evropski kvalifikacioni okvir (EQF): to je okvir koji je razvila Evropska komisija za omoguavanje razvijanja dravnog kvalifikacijskog okvira. Odrava funkcionisanje organizovanog sistema, koji omoguava korisniku da jasno vidi kako se meusobno povezuju kvalifikacije usaene u razliite dravne i sektorske sisteme Evrope. To je uraeno kroz strukturu zajednikih referentnih nivoa ishoda uenja. Meutim, ne vri funkciju detaljnog izjednaavanja kvalifikacija jedne s drugima na regulatoran, zakonski nain, izjednaujui plae i funkcije osiguranja kvalitete koje se esto smatraju neophodnim za nivo drave ili sektora. EQF ima za cilj da stvori povjerenje i vjeru u povezivanju kvalifikacija izmeu evropskih drava i sektora, definirajui principe za naine na koji procesi osiguranja kvalitete, mehanizmi upuivanja i informisanja i mehanizmi za prijenos i akumulaciju kreditnih bodova mogu funkcionirati, tako da neophodna transparentnost na dravnim i sektorskim nivoima moe biti dostupna i na meunarodnom nivou.

Evropski sistem prijenosa kreditnih bodova (ECTS): to je sistem priznavanja kreditnih bodova za uenje, koji omoguava lake kretanje priznatih kreditnih bodova izmeu razliitih institucija i preko granica zemlje. Omoguava nain mjerenja i uporeivanja postignutih ishoda uenja (koja potiu iz nekog teaja, obuke ili posla) preko korienja kreditnih bodova validiranih u programima obuke i prenosei iz jedne institucije u drugu i/ili iz jedne zemlje u drugu, s ciljem unapreivanja mobilnosti i slobodnog kretanja u irem evropskom prostoru. Sistem prijenosa kreditnih bodova poveava transparentnost i uporedivosti razliitih puteva obuke i obrazovanja, kurikuluma i sistema. U sistemu prijenosa kreditnih bodova, vrijednost se rasporeuje svakoj jedinici uenja (teaju, obuci,...) za koju se od polaznika zahtijeva da je uspjeno zavri, da bi proao potpuni program obuke u koli ili centru obuke, ukljuujui ispite ili drugo ocjenjivanje.

F

Fakultet: znai razliite stvari 1) organizaciona jedinica u kojoj su izvjesne discipline locirane u visokokolskoj ustanovi, 2) skraeni termin za akademsko (poduavanje i istraivanje) osoblje na visokokolskoj ustanovi (npr., fakultet hemije). Fakultet obino odgovara koli unutar univerziteta. Ponekad se pogreno koristi u znaenju univerziteta uopte.

Finansiranje: obezbjeivanje novca za realizovanje neke aktivnosti ili programa u praksi. Kada se posebno govori o finasiranju strunog obrazovanja i obuke, vidjeti finansiranje.

Finansiranje: tie se osiguravanja finansijskih resursa za funkcionisanje, za implementiranje programa, za vrenje obuke, itd. U diskutovanju o razliitim izvorima finansiranja VET-a, finansiranje se u osnovi pokriva iz dravnog budeta. Alternativni ili dopunski izvori finansiranja mogu biti: vlastiti optinski fondovi, doprinos pojedinaca/polaznika / kolarine, prihod koji kola zarauje, donatorski fondovi i privlaenje sponzorstva (u stvari privatnih preduzea).

Razliiti izvori za finansiranje VET-a (i primjenjivi u mnogim zemljama) se zasnivaju na stalnim/ zakonski reguliranim doprinosima poslodavaca i moda s radnike strane takoer. Doprinosi se prikupljaju kroz mehanizam, koji je uspostavljen s ciljem da pokrije dio finansijskih zahtjeva. Konano, oporizivanje i fiskalni sistemi u mnogim dravama laniciama EU imaju sisteme dodjeljivanja stipendija uenicima.

to se tie naina implementiranja finansiranja VET-a, raznorazni modeli se trenutno koriste. Primjeri su finansiranje zasnovano na ulaznom elementu, finansiranje zasnovano na izlaznom rezultatu, po broju uenika ili po broju razreda. Drugaiji oblik finansiranja VET-a iz dravnog budeta moe biti sistem vauera, koji nosi i prednosti i nedostatke u ocjenjivanju uinkovitosti sistema.

Firma: generiki termin koji se odnosi na bilo koji oblik privatnog preduzea, koje prua razliite vrste usluga ili prozvoda. Vidjeti takoer biznis, kompanija, preduzee.

Formalno uenje: U sklopu filozofije cjeloivotnog uenja, formalno uenje se ciljano odvija u oranizovanom i strukturiranom kontekstu, obino u sistemu obrazovanja i obuke neke zemlje. Formalno uenje se u kontekstu Evropske unije strogo razlikuje od neformalnog uenja i informalnog uenja. Kao primjer, smatra se da se cijelo poetno obrazovanje, opte ili struno, odvija u sistemu formalnog uenja. Formalno uenje se tipino zavrava formalnom certifikacijom. U zakljuku, u sluaju formalnog uenja, uenje uobiajeno prua obrazovna ustanova, strukturirano (u pogledu ciljeva uenja, vremena uenja ili resursa podrke uenju) i vodi do certifikacije. Iz perspektive osobe koja ui, formalno uenje podrazumijeva izriitu namjeru studenta. Formativna evaluacija: vidjeti: evaluacija.

G

Grupe s posebnim potrebama: u obrazovanju, grupe koje se suoavaju sa specifinim problemima, obino povezanim s posebnim potrebama kao to su hendikep, mentalni nedostatak itd. Ponekad se nazivaju grupe s posebnim sposobnostima. Za ovakve grupe poduzimaju se specijalne mjere u obrazovanju, obino se svrstavaju pod specijalno obrazovanje, specijalni programi ili specijalna nastava.

I

ILO: vidjeti: Meunarodna organizacija rada.

Imigrant: pojedinac koji se seli iz jedne zemlje u drugu kao politiki izbjeglica ili kao ekonomska izbjeglica . Ekonomske izbjeglice potrebuju ili trae posao. Informacije bitne za karijeru: svaka informacija koju pojedinac moe iskoristiti u razvoju svoje karijere. Informalno uenje: uenje koje proizilazi iz dnevnog angamana ovjeka bilo u okviru posla, porodice, drutvenog ivota ili slobodnih aktivnosti. U pogledu ciljeva, vremenskog planiranja i resursa, to nije strukturirano i organizovano uenje, i tradicionalno ne vodi do certifikata. Informalno uenje moe u pojedinim sluajevima, iz perspektive onog koji ui, biti s namjerom da se neto ui; ono je prilino iskustveno, sluajno, nasumino uenje. U sklopu cjeloivotnog uenja, informalno uenje ima vano mjesto i ulogu. Inspekcija: direktno, obino nezavisno posmatranje i evaluacija aktivnosti i resursa koje vri osposobljeni profesionalac, obino zvani inspektor. Preko inspekcije se obavlja kontrola. Inspekcija moe biti ili vanjska ili interna.Inspektor: vidjeti: inspekcija.

Inspektorat: agencija, sluba ili organizacija u kojoj su smjeteni inspektori koji obavljaju funkciju inspekcije.

Institucija: organizovana i sistematizovana agencija za izvoenje obrazovanja ili obuke. Kod strunog obrazovanja i obuke naziva se obrazovna ustanova, kola za struno obrazovanje i obuku, u kojoj se uenici obuavaju i zavravaju obrazovanje za svaki nivo ispod visokokolskog. Da bi ustanova bila licencirana za vrenje obuke koje dovodi do formalne certifikacije, mora imati institucionalnu akreditaciju. Pregled institucije ili kontrola institucije se obino vre za ovu namjenu.Institucionalna akreditacija: vidjeti: institucija i akreditacija.

Institucionalna kontrola: vidjeti: institucija i kontrola.

Institucionalni pregled: vidjeti: institucija i pregled.

Institucionalni: koji se odnosi na institucije ili institucionalizaciju. Instrukcije: u strunom obrazovanju i obuci znai poduavati, davati instrukcije. Obino termin koji se upotrebljava u obrazovanju odraslih, i generalno, u obrazovanju koje nije poetno obrazovanje i obuka. Instrukcije izvode obueni instruktori.

Instruktivni ciljevi: vidjeti: ciljevi, ciljevi uenja.

Instruktor: vidjeti: poduavati, instrukcija.

Instrument: iako je originalno upotrebljavan za aparate tehnike upotrebe, trenutno termin znai svaki metodoloki element za omoguavanje obavljanja posla ili aktivnosti, za implementiranje politike i strategije, itd. Dalje, moe biti neka naprava, aparat, ili ak dokument, odluka, skup pravila ili smjernica. Inter-/meu-: prefiks koji se upotrebljava uz veliki broj rijei da definie aktivnosti ili lokacije preko granica. Primjeri su meunarodni, meuregionalni, interdisciplinarni, meuinstitucionalni, itd.

Interdisciplinarni pristup: vidjeti: interdisciplinarno.

Interdisciplinarni: termin koji se odnosi na istraivanje ili studij koji integrira koncepte iz razliitih disciplina to rezultira u sintetizovanu ili koordiniranu koherentnu cjelinu. Interdisciplinarni pristup ili meutematski pristup je nain koji se trenutno koristi za organizovanje kurikuluma, tako da rezultat bude bolja koordinacija izmeu predmeta ili disciplina, a obrazovanje postaje cjelovitije i manje fragmentirano. Interni: opti termin koji se koristi za opisivanje procedura, aktivnosti ili mjera koje su planirane, odvijaju se ili implementiraju unutar odreenog ambijenta ili konteksta, organizacije ili programa, po interno definiranim ciljevima i metodologiji, uz upotrebu internih resursa, internu upotrebu rezultata, itd. Neki indikativni primjeri upotrebe ovog termina su interna kontrola, interno ocjenjivanje, interna evaluacija, interni evaluatori, interno praenje, interni standardi, interni pregled, itd.

ISCED: vidjeti: Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja.

ISCO: vidjeti: meunarodni standard zanimanja.Ishodi uenja: u organizovanim i struktuiranim okolnostima uenja, skup znanja, vjetina i kompetencija koje je pojedinac obavezan usvojiti kao rezultat uenja, i koje moe pokazati nakon zavretka procesa uenja. Definiranje ishoda uenja u konkretnim opisima ponaanja, ocjenjivanje steenih rezultata uenja nakon zavrenog procesa uenja, su glavni koraci u organizovanom uenju.

Ishodi: ono to proizlazi kao rezulat aktivnosti. Ishod moe imati oblik proizvoda, novog ponaanja, uenja, rezulatata istraivanja, itd. Obrazovanje ili obuka zasnovana na ishodima, moderan trend u EU, je obrazovanje ili obuka planirana i implementirana na temelju oekivanih ishoda, ishoda uenja. Pri pristupu s fokusom na ishode uenja, naglasak se stavlja na ono to je onaj koji ui sposoban da uradi na kraju procesa uenja.

Ispit ekvivalentnosti: vidjeti ekvivalentnost.Ispit: proces ocjenjivanja znanja i vjetina, obino u kolskom okruenju. Ispiti mogu biti pismeni ili usmeni ili njihova kombinacija. Ispite mogu voditi interni ispitivai ili eksterni ispitivai ili mijeani timovi. Ispit se smatra glavnom metodom ocjenjivanja uenja. Isplativost: to je metod koji se koristi u evaluaciji da bi se odredilo da li je proizvodnja rezultata ili proizvoda vrijedna trokova kotanja. Za odreivanje isplativosti, koristi se tehnika analiza trokova i uinkovitosti.

IVET: vidjeti: Poetno struno obrazovanje i obuka.

Izbjeglica: Vidjeti ekonomske izbjeglice.Izlazni pokazatelji : vidjeti: ishode i pokazatelje.

Izlazni rezultati: izlazni rezultati outputi se odnose na proizvode programa, projekta, aktivnosti ili neke institucije. Output moe biti zavreni ak, ishodi istraivanja, aktivnosti povezane sa zajednicom/biznisom i drutveno kritikim funkcioniranjem obrazovanja i obuke. Mnogo puta se 'output', izlazni rezultat, pri koritenju, zabunom, mijea s ishodima. Izvedba: ono to pojedinac (ili odreeni organ ili ak institucija) moe postii tokom odreenog procesa testiranja ili procesa ispitivanja. Obino termin podrazumijeva postignua vjetina i kompetencija, ne samo znanja. Proirujui upotrebu termina, moe znaiti ponaanje i postignue u nastojanju, u aktivnosti ili na poslu. Primjeri upotrebe termina izvedba su izvedba na testu, profesionaln izvedba itd. U kontekstu kvalitete, izvedba se moe ocijeniti na osnovu odreenih pokazatelja izvedbe.

Izvetaj o napretku: vidjeti: progres.

Izvjetaj: Dokument koji opisuje metodologiju i ishode ili rezultate procesa evaluacije ili implementacije projekta, programa itd. Izvjetaj moe biti periodini, moe biti izvjetaj o napretku, finalni izvjetaj itd. Glagol je izvijestiti.

Izvrsnost: znai situaciju pokazivanja karakteristika koje su neobino dobre i, implicitno, skroz nedosezljive. U obrazovanju se poduzimaju mjere koje e, za nadati se je, dovesti do izvrsnosti. Centri izvrsnosti su centri koji demonstriraju izvrsnost u postignuima, i koriste se kao fasilitatori za druge institucije.

J

Jezgro kurikuluma: vidjeti: kurikulum Jezgro, bit: u ovom sluaju znai centralni, od instrumentalne vanosti i velike vrijednosti. K

Karijera: skup razvojnih faza toka kretanja u karijeri pojedinca, profesionalnom ivotu, ukljuujui sve elemente zaposlenja, kao i profesinalno orijentisanog obrazovanja i obuke

Kljune kompetencije: vidjeti: kompetencije.Koji rano naputaju kolovanje: vidjeti: naputanje kolovanja.Kompanija: obino privatni biznis koji radi za dobit i koji ima odreenu strukturu i pravno administrativni status. Vidjeti takoer firma, preduzee, biznis

Kompenzacija (u obrazovanju i obuci): mjere koje su preduzimaju da bi se nadoknadili propusti u uenju nakupljeni tokom obaveznog obrazovanja i obuke. Takvi propusti se nadoknauju kompenzacijskim uenjem. Mjere se nazivaju kompenzacijske mjere. Ako su veeg obima, onda se upotrebljava termin kompenzacijsko obrazovanje ili kompenzacijska obuka.Kompenzacijska obuka: vidjeti: kompenzacija.Kompenzacijsko obrazovanje: vidjeti: kompenzacija.Kompenzacijsko uenje: vidjeti: kompenzacija.Kompetencija(e)/vjetina: (*iako se eng. termin competency,-ies, prevodi kao kompetencija, on nije sinonim, kako se pogreno podrazumijeva, za ranije dato znaenje kompetencije (eng. termin competence ) u smislu sposobnosti. Dok se kompetencija u smislu sposobnosti odnosi na uoptenu sposobnost, 'competency' se koristi da opie specifinije spretnosti do stepena da se pribliava znaenju termina vjetina i da je sinonim s njim. Kompetencija/sposobnost: kao opti termin, kompetencija znai sposobnost uinkovite demonstracije znanja i vjetina u svakodnevnim aktivnostima. Sposobnost da se steeno znanje i vjetine primjene prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti ili demonstracije ponaanja u stvarnom ivotu. Takve aktivnosti mogu biti uoptene drutvene ili graanske, kao i specifine aktivnosti u vezi s obavljanjem posla. Kompetencija potcrtava stavove, emocije, vrijednosti, i osjeaj samodjelotvornosti osobe koja ui, kao i deklarativna i proceduralna znanja. Kompetencija u tehnikom smislu je skup vjetina, sposobnosti, navika, karakternih obiljeja i znanja koje ovjek mora posjedovati da bi dobro obavljao odreeni posao. Osoba s kompetencijom u nekoj oblasti je kompetentna za tu oblast. U sluaju da se tie samo struke, onda se koristi termin struna kompetencija. Kompetencije: pojedinac mora da primjeni steene vjetine u kontekstu odreenih mogunosti. Najosnovnije kompetencije se obino nazivaju kljune kompetencije. U razliitim vremenskim periodima, razni pojednici i tijela su nastojali da definiu odreene kompetencije ili grupe kompetencija kao jezgro iz kojeg se mogu razvijati sve dalje kompetencije: drutvene, tehnike, metodoloke i osobne kompetencije. Evropski parlament i Vijee EU u svojim preporukama od 2006, preporuili su svim dravama lanicama koritenje sljedeih osam kljunih kompetencija (u stvari skup kompetencija) za Cjeloivotno uenje i razvoj: 1) Komuniciranje na maternjem jeziku; 2) Komuniciranje na stranim jezicima; 3) Kompetencije u matematici, nauci i tehnologiji; 4) Digitalna kompetencija; 5) Sposobnost uenja; 6) Socijalne i graanske kompetencije; 7) Osjeaj inicijative i poduzetnitvo, i 8) Kulturna svjesnost i izraavanje.U Evropskom kvalifikacijskom okviru formulisanjem izraenih ishoda uenja (tj. u emama znanja, vjetina i kompetencija), kompetencije preuzimaju znaenje optih transcendentalnih sposobnosti, predispozicija, stavova, voljnosti, itd. potrebnih za obavljanje odreenog zanimanja.

Kompetentan: pojedinac je kompetentan ako posjeduje kompetentnost za obavljanje zadatka, obavljanje posla itd. Vidjeti kompetencija.Konsultacija: in konsultovanja. Konsultacija moe biti proces licem u lice, u pojedinanom ili grupnom okruenju, ili moe imati mnogo razliitih oblika, u zavisnosti od prirode klijenta i njegovih potreba.

Konsultant: pojedinac ili odgovarajua firma, obino privatna koja, na osnovu zahtjeva, prua konsultacije na profesionalnom nivou. Profesionalni konsultanti nude usluge kompanijama ili pojedincima.

Kontinuirana struna obuka (CVT = Continuing vocational training): vidjeti: kontinuirano obrazovanje i obuka.

Kontinuirano struno obrazovanje i obuka (CVET = Continuing vocational education and training): termin koji se odnosi na bilo koji program ili uenje (za koje se dobija ili ne dobija kvalifikacija) nakon obaveznog obrazovanja i obuke; obrazovanje ili obuka poslije obaveznog obrazovanja ili obuke, obino kratkog trajanja, i ne vodi direktno do visokokolske kvalifikacije. Ako sadri samo strune aspekte, onda je samo Kontinuirana struna obuka (CVT). Kontinuirano struno obrazovanje i obuka ima za cilj poveavanje ili obnavljanje znanja i vjeina nauenih u osnovnom obrazovanju ili ranijoj obuci. Uopte, to je obrazovanje i uglavnom obuka nakon zavretka poetnog obrazovanja ili ulaska u radni proces. Kontinuirano obrazovanje i obuka moe biti namijenjeno i onim koji su zavrili sistem obrazovanja, nezaposlenim ili zaposlenim. Takoe se moe odnositi na bilo koje osposobljavnje nakon poetnog obrazovanja i obuke, ili nakon ulaska u radni vijek... za usavravanje ili obnovu znanja i vjetina, prekvalifikaciju,... Kontinuirano struno obrazovanje i obuka je dio cjeloivotnog uenja i moe obuhvaati bilo koju vrstu obrazovanja i obuke. Kontinuirana struna obuka moe obuhvaati niz oblika i karakteristika obrazovnog programa poput dalje obrazovanje i obuka (obrazovanje i/ili obuka poslije obaveznog obrazovanja), obuka na radnom mjestu, obuka izvan radnog mjesta, itd. Potrebe obrazovanja i planiranje (dio Kontinuiranog profesionalnog razvoja), interesi za osobni razvoj, itd., ine osnovnu motivaciju za kontinuirani profesionalni razvoj. Kontinuirano struno obrazovanje i obuka (CVET): vidjeti kontinuirano obrazovanje i obuka.

Kontrola kvalitete: kontrola kvalitete se u velikoj mjeri koristi kao sinonim pojma osiguranje kvalitete, i odraava mehanizam ili skup metodologija za potvrivanje da je kvalitet osiguran, da eljeni izlazni rezultat (proizvod ili usluga) odgovara unaprijed odreenim karakteristikama (kvalitete).

Kontrola: Proces reguliranja ili na neki drugi nain odravanja kontrole nad kretanjima u ponudi, procesu ili programu obrazovanja.

Kooperativno obrazovanje i obuka: vidjeti naizmjenina obuka.Kopenhaki proces: Evropski proces saradnje u strunom obrazovanju i obuci koji se temelji na Kopenhakoj deklaraciji (koju su ministri obrazovanja iz 31 evropske zemlje potpisali u Kopenhagenu 2002.). Proces nastoji da pomogne Evropljanima da ispune zahtjeve trita rada, omoguavajui im da, izmeu razliitih nivoa obrazovanja i razliitih zanimanja, sektora i zemalja, slijede line potrebe za obukom. Sve e to odigrati kljunu ulogu u postizanju cilja Lisabonske strategije da EU do 2010. godine postane na znanju zasnovana, najdinaminija privreda u svijetu. Deklaracija se tie pitanja kao to su transparentnost, kvalifikacije, osiguranje kvalitete, principi, cjeloivotno usmjeravanje, itd. Kotanje: iznos novca potroen na obavljanje zadataka, izradu proizvoda, pruanje obuke, implementiranje aktivnosti, itd. Kreatori politike: vidjeti: politika.

Kreditna jedinica: vidjeti: kreditni bodKreditni bod: termin se odnosi na priznavanje uenja i kvalifikaciju koja je rezultat tog uenja. Kredit se izraava u kreditnim jedinicama, jedinicama uenja koje se obino koriste za izraavanje sati studiranja, optereenost studenta ili ostvarivanje utvrenog graninog standarda ili sve. Broj kreditnih bodova moe se skupljati kroz akumulaciju kreditnih bodova (proces prikupljanja kreditnih bodova za uenje to vodi ka kvalifikaciji). Akumulacija kreditnih bodova je kamen temeljac za cjeloivotno uenje. Preko prijenosa kreditnih bodova pojedinac ima mogunost da prenosi kreditne bodove (za uenje). Evropski sistem prenosa kreditnih bodova (ECTS) se razvio u EU upravo da bi pospjeio prelaz izmeu razliitih obrazovnih sistema, obrazovnih institucija ili drava lanica. Kriterij: detaljno odreivanje elemenata na osnovu kojih se donosi procjena. Kriteriji imaju ogromnu vanost u evaluaciji, osiguranju kvalitete, itd.

Kriterijsko (ocjenjivanje ili testiranje): proces vrednovanja (i ocjenjivanja) uenja na osnovu prethodno utvrenih kriterija (za razliku od normativnog ocjenjivanja ili testiranja).

Kurikulum: kurikulum je latinski termin i danas je veoma rasprostranjen u takozvanoj modernoj pedagogiji. Odraava organizovaniji i sistematiniji aspekt ne samo sadraja i organizacije uenja ve takoer i razloga uenja, uslova uenja, okolnosti uenja, eljene ishode uenja, naine osiguravanja uenja, odnos s korisnikom rezultata uenja, itd. Prema tome, ima za cilj sistematsko usvajanje kompetencija. Ukratko, odraava globalni sistem u obrazovanju, ukljuujui filozofiju, ciljeve, sadraje, sredstva i materijale i resurse, metodologiju, metode ocjenjivanja, itd. namjeravajui da dovede do promjena koje su unaprijed utvrene u obliku eljenih ciljeva uenja (opti i posebni ciljevi). Pokazuje ta treba nauiti, kada, kako i zato. Moe takoer sadravati i smjernice za osposobljavanje nastavnika i poduavatelja. Postoje razliite vrste kurikuluma. Kurikulumi u formalnom obrazovanju su obino spiralni kurikulumi.

Kurikulum se moe odnositi na odreeni nivo obrazovanja (kurikulum za osnovne kole ), na odreeni razred ili godinu odreenog nivoa (kurikulum prve godine gimnazije) ili na odreeni predmet u nekog godini (kurikulum matematike za prvu godinu gimnazije ) ili za cjelokupno formalno obrazovanje (kurikulum matematike u optem obrazovanju u BiH ). U strunom obrazovanju i obuci posebno se moe jo odnositi na zanimanje/profil (kurikulum za profil Ekolokog tehniara ).

Program i Nastavni plan i program su dva povezana termina koja se paralelno koriste sa kurikulomom. Program je grki termin koju se tradicionalno koristi u obrazovanju da ukljui cijeli plan obrazovnog procesa u jednoj godini ili u ciklusu koji odgovara zanimanju. Informacije povezane s vremenskim terminima, duinom trajanja, odmorima, praznicima kao i na sadraj obrazovanja, na predmete itd. i nivo ustanove (kole). Sve u svemu, organizacija realizacije obrazovnog procesa je neodvojivi dio programa. Nastavni plan i program je pojam koji se esto koristi u ovom kontekstu. Nastavni plan i program se obino odnosi na pisani dio kurikuluma, posebno isplaniran za odreene predmete ili module; ovo je uglavnom sredstvo nastavnika i poduavatelja koje sadri sve neophodne elemente za organizovanje nastavnog procesa i uenja.

Kurikulum se vie odnosi na organizaciju uenja, ciljeve i sadraje, uslove i metodologiju, itd. (vidjeti iznad). Da opie sve to je planirano da uenici naue (termin koji je vie usredsreen na uenika i uenje) naglasak na uenju i ueniku. Program se vie odnosi na sveukupno planiranje kolskog rada uopteno ili nekog posebnog zanimanja naroito. Sve to kola planira i ui (termin usredsreen na kolu, naglasak na koli i nastavi.Ponekad se dva termina, program i kurikulum naizmjenino koriste u razliitim situacijama i razliitim diskusijama, s tim to je nastavni plan dio i jednog i drugog.

Kvalifikacija: generalno se odnosi na stanje kvalifikovanosti ili postati kvalifikovan ili postati spreman za kvalifikacije ili ulaziti u proces sticanja kvalifikacija ili na ono to se zahtijeva za izvravanje odreenog zadatka ili obavljanje zaniimanja. Kvalifikacija se odnosi na osobe, ali je ponekad povezana s institucijama, agencijama itd. Pojedinac je kvalifikovan da vri odreenu ulogu ili zadatak ako moe dokazati posjedovanje relevantne kvalifikacije. Da bi dokazao ovu kvalifikaciju, pojedinac mora biti potvren/ certifikovan kroz proces certifikacije, koji je ustvari izuzetno reguliran proces ocjenjivanja. Certifikacija se manifestuje kroz dodjeljivanje certifikata kvalifikacije.U analitikom smislu kvalifikacija se odnosi na 1) Zahtjeve koje pojedinac mora ispuniti da bi mogao stupiti u rad (zaposliti se) ili napredovati u svom zanimanju, 2) Obrazovna postignua, iskustva i osposobljenosti pojedinca, i 3) Slubena potvrda (certifikat, svjedodba, diploma) o tom da je pojedinac uspjeno zavrio obrazovanje ili obuku, ili o pozitivnim rezultatima na testiranju, ispitu. Kvalifikovan onda znai da je u stanju da dokae posjedovanje kvalitete (znanja, vjetina i kompetencija, ukljuujui karakteristike) koje su odreene kao potrebne za izvravanje nekog zadatka. Ovdje je kvalitet sinonim karakteristikama i odlikama.

Kvalifikacije se uopteno odnose na odlike osobe (opte kvalifikacije). Ali glavni naglasak je na kvalifikacije za zanimanje: izraz profesionalnih sposobnosti (znanja, vjetina i kompetencija) koje je pojedinac steka ili su mu potrebne.

Institucija treba biti kvalifikovana da bi mogla sprovoditi odreenu aktivnost, npr., vriti obuku, provesti ocjenjivanje itd. Da bi dobila kvalifikaciju, institucija mora proi kroz proces akreditacije. Kada osigura sebi akreditaciju za rad, postaje akreditovana institucija. Akreditacija je u nekim sredinama povezana s licencom za rad. Vrioci obuke u sistemu kvalifikacija trebaju biti akreditovani. Programi takoer mogu biti akreditovani. Standardi kvalifikacija je termin koji se odnosi na sve normativne odredbe koje su povezane sa svim ukljuenim komponentama za dobijanje kvalifikacije. Obino su ukljueni kao sastavni dio okvira kvalifikacija. Ako je okvir na nivou drave, onda se zove Dravni kvalifikacijski okvir. Poto je kvalifikacija zasnovana na ocjenjivanju, pojedinac koji aktivno nastoji da dobije kvalifikaciju (predao je zahtjev za nju) se naziva kandidat za kvalifikaciju, dok je osoba u procesu uenja, obrazovanja ili obuke koja vodi do kvalifikacije praktikant, uenik, ili polaznik. Kvalifikacija postoji za pojedinca ako je za nj dobijen certifikat. Certifikacija za kvalifikaciju se dodjeljuje za mnoge konkretno definirane kvalifikacijske nivoe. Postojea evropska praksa (kako je definirana u Evropskom kvalifikacijskom okviru) zasniva se na 8 referentnh nivoa (sa 3 podnivoa). Deskriptori opisuju svaki nivo i razlike izmeu njih, dok se za svaki nivo nastoji da bar priblino odgovara nivoima obrazovanja/obuke i okruenjima uenja.

Ponekad se kvalifikacija upotrebljava kao sinonim za slubeno dodijeljeni stepen. Veoma vaan aspekt u kvalifikacijama je priznavanje kvalifikacija (vidjeti priznavanje, Dravni kvalifikacijski okvir, Evropski kvalifikacijski okvir).Kvalifikovani radnik: vidjeti: kvalifikovani.

Kvalifikovani: posjedovanje neophodnih, traenih ili unaprijed definiranih vjetina za obavljanje zadatka ili zanimanja. Na temelju stepena vjetina koje radnik ima, a koje su mu potrebne za posao, radnici se dijele na kvalifikovane, polukvalifikovane i nekvalifikovane radnike. Kvalitativan: (za razliku od kvantitativnog) odnosi se na sredstva, podatke, instrumente, metodoloke elemente itd. koji su po po svojoj prirodi vie deskriptivni nego kvantitativni. Kualitativni podaci, kvalitativno istraivanje, kvalitativne mjere itd. su primjeri upotrebe (Vidjeti kvalitet)Kvalitet: ovaj termin je teko definirati jer se mijenja vremenom i podrazumijeva brojna razliita znaenja u razliitim drutvima, ili ak u razliitim organizacijama u istim drutvima. Kvalitet se moe odnositi na osobe, zajednika tijela, radnje i aktivnosti, programe, projekte, organizacije itd. Kvalitet predstavlja odreene odlike, svojstva, obiljeja pojedinca, sistema, procesa ili proizvoda. U slinim diskursima odnosi se na brojne zajednike karakteristike koje ine sveukupnu sliku osobe, sistema ili proizvoda. Ono to ini definiciju jo komplikovanijom je da kvalitet odraava vei broj takvih karakteristika, i u svakom sluaju, visok ili pozitivni nivo takvih karakteristika. Dakle, kvalitet se odnosi samo na dobar kvalitet ili na visok kvalitet, koji ima samo pozitivna znaenja. Ono to je dobro ili to ima visok kvalitet mora se definirati u svakom sluaju ili sistemu. Pokazatelji kvalitete i standardi kvalitete su termini koji se upotrebljavaju za ovu svrhu. U veini referenci tipini odgovor na pitanje ta je kvalitete je ispunjavanje ciljeva. Ipak, ta ako su ciljevi pogreni? Zar se kvalitet ciljeva ne treba razmotriti u Osiguranju kvalitete? Drugi tipian odgovor na isto pitanje upuuje na iskustvo prema oekivanju. Ipak ko definie oekivanja? ta ako su oekivanja pogrena?

Kvalitet se uvijek povezuje s kontekstom u odreenom vremenu i njegovim subjektom. Dakle, kvalitet prema tome zavisi od subjekata, vremena i konteksta. Kada govorimo o VET-u i polazimo od gore navedenog, kvalitet izvoenja VET-a i njegovi rezultati su ono to polaznik treba da postigne/ sposobnost polaznika koji su zavrili svoje VET obrazovanje i obuke da postanu kompetentni i zadovolje postojee ili potencijalne potrebe drutva i poslodavaca u profesionalnom i drutvenom ivotu. U oekivanom kvalitetu, u fokusu obuke je kompetencija polaznika da obavlja zadatak u skladu sa zahtjevima posla. Proces akreditacije ponuaa obuke i programa obuke, standardi zanimanja/obrazovanja, odgovarajueg kurikuluma, postojei nastavnika, poboljavanje obuke, struno usmjeravanje, ukljuivanje, monitoring /evaluacija, nadgledanje, ocjenjivanje, ispiti, certifikacija i meusobna povezanost s tritem rada su neki od elemenata osiguranja kvalitete.

Kvantitativan: vidjeti: kvantitet.

Kvantitet: (za razliku od kvalitete) odnosi se na iznos ili broj. Koristi se u mjerenju i istraivanju da implicira naglasak na kvantitativnim (za razliku od kvalitativnih) metodama i podacima koji se mogu lako izmjeriti.

L

Licenca: vidjeti: akreditacija.

Licenciranje: formalno davanje dozvole za obavljanje odreenih usluga, vrenje odreenih zadataka, obavljanjeodreenih profesija itd. Indikativni primjeri licenciranja su: za funkcioniranje nove institucije, za izvoenje novog programa studija, za obavljanje struke itd. Vidjeti i akreditacija.

Lini razvoj: obino se odnosi na razvoj linih aspekta pojedinca, razvoji njegove linosti, za razliku od profesionalnog razvoja, drutvenog razvoja itd. U cjeloivotnom uenju, Planiranje linog razvoja (PDP=Personal Development Planning) je veoma vana kompetencija, koju bi kola trebala podravati preko slubi za podrku uenicima.

LMA: vidjeti: analiza trita rada u trite rada.Logiki okvir (Logika matrica): nain opisivanja ciljeva, rezultata i aktivnosti projekta prema EU priruniku Upravljanje projektnim ciklusom. Za svaku aktivnost i zadatak u aktivnosti (logika intervencije) tri osnovna elementa trebaju biti ukljuena: pokazatelji koji se mogu objektivno verifikovati, izvori i mjere verifikovanja, i pretpostavke/rizici. Ljudski resursi: univerzalni termin koji se upotrebljava kada se govori o ljudima, ljudskom kapitalu kao jednom aspektu resursa, ne samo kao broju pojedinaca koji su na raspolaganju za ukljuivanje u radne aktivnosti, ve kao nosiocima kompetencija koje su ve zadobili ili koje potencijalno mogu upotrijebiti na svom poslu. Zahvaljujui vanosti ljudskih resursa, veliki naglasak se stavlja na njihov razvoj, na razvoj ljudskih resursa. Razvoj ljudskih resursa se odnosi na planiran i voen razvoj znanja, vjetina i potencijala ljudi koji rade u nekoj organizaciji ili u odreenom zanimanju, ili cijele radne snage neke zemlje.

M

Magistarski stepen: u visokom obrazovanju, magistarski stepen je titula vea od dodiplomskog stepena.

Majstor: termin znai najvei nivo zanatlije u grupi zanatlija, onaj koji posjeduje najvei nivo strunosti i kvalifikacija. Umjetniki zanat: specijaliziranog praktinog ili tehnikog posla. U optem obrazovanju manuelne vjetine odnosi se na praktine manuelne vjetine za razliku od opteg obrazovanja. Manuelne vjetine: kao termin opteg obrazovanja znai praktine vjetine i bavljenje njima, za razliku od mentalnih vjebi. Takoe se odnosi na uenje koje vodi do praktinih zadataka i aktivnosti.

Matura: ispit koji se obavlja na kraju vieg srednjeg obrazovanja, s kojim se identifikuje, priznaje i potvruje postignue uenika. Obino omoguava pristup visokom obrazovanju. Po sadraju moe biti opta ili struna matura. U razliitim zemljama se za pojam baccalaureate koriste razliiti termini (npr., u Irskoj zakljuni ispit, u Ujedinjenom Kraljevstu, GCSE za akademski nivo i NVG za struni nivo i matura u nekoliko bivih zemalja Sovjetskog Saveza).

Meunarodna organizacija rada (ILO): organizacija koja je osnovana 1919. godine da pobolja socijalnu pravdu i omogui bolje uslove rada irom svijeta. U 1946. postala je prva specijalizovana agencija koja se povezala s Ujedinjenim nacijama. Ovo je tripartitna organizacija, koja se sastoji od predstavnika radnika, poslodavaca i vlade s ravnopravnim statusom. Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED): nadaleko priznat i usvojen sistem koji je UNESCO razvio 1997.godine za klasifikovanje i prikazivanje obrazovnih nivoa. Ovaj sistem organizuje kvalifikacije u 6 nivoa (ustvari 7), ISCED 0 do ISCED 5, s tim to je posljednji podijeljen u dva dijela, 5a i 5b), od 0 to korespondira predkolskom obrazovanju i 5b tercijalnom obrazovanju / specifina zanimanja.

Meunarodni standard zanimanja (ISCO): standard za poslove pod nadlenou Meunarodne organizacije rada, zadnje auriran 2008, klasifikuje sve uobiajene poslove u strukturu od 9 nivoa. Standard se primjenjuje u meunarodnoj uporedivosti statistika zanimanja.

Meunarodni standardi rada: konvencije i preporuke koje je usvojila Meunarodna konferencija rada, a koje pokrivaju irok raspon pitanja koja se tiu drutva i rada.

Meutematski pristup: kod razvijanja i implementiranja kurikuluma kao i u nastavi, pristup u kojem se odreena tema obrauje kroz kombinaciju niza razliitih predmeta, modula, itd. Prednost meutematskog naina je da se predmet od interesa ne posmatra iz uske perspektive i fragmetnirano ve u cjelini u razliitim kontekstima. U tom smislu, znai interdisciplinarni pristup. Menadment: nauka ili in upravljanja organima privatnog ili javnog sektora (agencije, javni servisi, preduzea itd). Poslovna administracija je povezan termin.

Mentor: vjerovatno mudra i iskusna osoba koja djeluje kao savjetnik ili vodi, kao uzor, ili kao poduavatelj mlaih i neiskusnih kolega, obino u kontekstu praktinog uenja. Mentorisanje je in ili proces obezbjeivanja podrke ovakvog tipa. Vidjeti takoer Upuivanje.

Mjera: Imenica koja se koristi u raznoraznim znaenjima i kontekstima, i mnogo puta doe do zabune.Mjera se odnosi ili na radnje preduzete da izazovu odreene rezlutate ili uticaje (npr., preduzeti mjere da se obezbijedi jednakost mogunosti, smanji nezaposlenost itd) ili kao dokaz, materijalni ili akcioni, da pokazatelj odraava stvarnost. U ovom drugom smislu, odnosi se na izvor verifikovanja, na elemente koji objektivno verifikuju, dokazuju ili validiraju da je pokazatelj objektivno osiguran, i da je aktivnost bez sumnje materijalizovana. Alternativno, mjera moe biti instrument preko kojeg se pokazatelj ocjenjuje ili mjeri (npr., nivo postignua je pokazatelj, mjera postignua je test koji se upotrebljava ili date ocjene).

Mjerenje: vidjeti: mjeriti.Mjeriti: glagol koji znai uporeivati odreeni kvantitet ili kvalitet s unaprijed odluenom jedinicom mjerenja, i za ovo uporeivanje koriste se odreeni instrumenti. Mjerenje je proces mjerenja, i vie je kvantitativno orijentisan nego evaluacija ili ocjenjivanje. .

Mobilnost: mogunost pojedinca da namjerno i voljno pree u novo poslovno, obrazovno, drutveno itd. okruenje, prilagodi mu se i uspje u njemu. Mobilnost moe biti geografska (u istoj zemlji ili u drugoj), ili funkcionalna (prelazak na novu funkciju u kompaniji ili u ustanovi). U smislu pravca, mobilnost moe biti ili horizontalna ili vertikalna. Omoguavanje mobilnosti je jedna od glavnih stvari u EU politici.

Model dinamike evaluacije: Specifini model koji pretvara teoriju dinamike evaluacije u praksu evaluacije. Ovaj model opisuje metodologiju, sredstva i instrumente itd. navedene evaluacije.

Modul: vidjeti: modularni kurikulum.Modularni kurikulum: specifina vrsta kurikuluma, koji se bazira na upotrebi modula kao osnovnih jedinica strukture. Okosnica modularnog kurikuluma je modul. Jednostavnom terminologijom, modul je zaokruena cjelina, nezavisni ali koherentni i samostojei skup ishoda uenja, u sklopu ireg predmeta ili sam, sa jasno definiranim sadrajem i unaprijed odreenim metodologijom i standardima ocjenjivanja. Modul se moe uzeti sam ili u sprezi s drugim modulima, uz koje moe initi program ili iru cjelinu znanja, vjetina i kompetencija i shodno tome kvalifikacija. Sadraj modula moe varirati, u zavisnosti od pristupa razvijanju, ali su bazine osovine iste: identifikacija modula, pozicija modula u irem programu subjekta, ciljevi uenja, sadraj uenja, metodologija nastave i metodologija ocjenjivanja uenja.

Monitoring: unutar kontektsta evaluacije, dranje pod stalnim pregledom, tj., posmatranje, biljeenje, analiziranje napretka i uvanja u stalnom obliku odreenih podataka evaluacije i informacija u ranije odreenom obliku za korienje u longitudinalnim, finalnim ili sumativnim evaluacijama zbog uporedivosti, informcija, istraivanja, povratnih informacija, odluivanja, preuzimanja akcije za intervenisanje itd. Monitoring sam po sebi nije evaluacija. To je jednostavno poetni ili paralelni neodvojivi korak, u stvari preduslov ili integrirana akcija za sva longitudinalna istraivanja i tekuu dinamiku evaluaciju. To je vie mehanizam za prikupljanje i analiziranje informacija koje treba obezbijediti relevantnim osobama da bi se koristile za donoenje ispravnih odluka, zasnovanih na podacima, dok se aktivnost odvija. Proces monitoringa primjenjuje monitor koji, pojedinac ili agencija, moe biti unutranji ili eksterni.

Mrea: broj jedinica povezanih na takva nai da mogu biti u interakciji, meusobnim vezama, komunicirati itd. Primjeri su elektronske mree, kolske mree, mree institucija uopte itd. N

Nain studiranja: termin se odnosi na to da li se u studijskom programu uestvuje puno ili skraeno vrijeme studiranja, ili preko nekog oblika uenja povezanog uz rad, i moe se odnositi i na to da li se odvija u studentskom kampusu ili kroz uenje na daljinu.

Nadarenost: specifine uroene sposobnosti pojedinca, koje se manifestuju u izvedbi pojedinca u primjeni specifinih zadataka, profesionalnih aktivnosti ili u predmetnim oblastima Primjeri su nadarenost za mehaniku, nadarenost za matematiku, itd. U oblastima za koje je nadaren, pojedinac postie natprosjena postignua.

Nadleno tijelo (za dodjeljivanje kvalifikacija): vidjeti dodijeljenu kvalifikaciju.

Naizmjenina obuka: Razdoblja obrazovanja ili strune obuke koje se odvijaju naizmjenice u koli ili centru za obuku i prakse na radnom mjestu. Polaznici naizmjenine obuke obino nisu ugovorom vezani za poslodavca kod kojeg obavljaju praksu niti obino dobijaju naknadu (za razliku od uenika na praksi (apprentices). Slinu organizaciju kao kod naizmjenine obuke ima sistem dualne obuke. Uz izvjesne uslove, termin ko-operativno obrazovanje i ak sendvi obuka takoe imaju isto ili slino znaenje.

Najbolja praksa: termin se odnosi na uinkovitu, idealnu ili paradigmatsku praksu unutar neke organizacije od ijeg bi usvajanja ili prilagoavanja i drugi imali koristi.

Napredak: kretanje pojedinca u smjeru postizanja ciljeva. Napredak se moe odnositi na obrazovanje, zanimanje, itd. Napredak se obino biljei u osobnom dosijeu o napredovanju: eksplicitna evidencija o postignuu, sredstvo u kojem se odraava postignue i mehanizam koji omoguava budue planiranje. Portfolio je jo jedan instrument s istom svrhom. U projektu ili u programu napredak se izvjetava u izvjetaju o napretku, koji se podnosi u odreenim razdobljima tokom implementacije. Napredovanje karijere: razvoj onih aspekata ivota pojedinca koji se odnose na njegovu karijeru. Takoer vidjeti upuivanje.

Napredovanje: proces po kojem se pojedinac moe prebaciti iz jednog programa obrazovanja u drugi, gdje je svaki naredni program veeg stupnja od prethodnog.

Naputanje kole: prekid pohaanja programa obrazovanja ili obuke prije njegovog zavretka. U svakom sluaju, prekid pohaanja rezultira neuspjehom da se zadovolje ciljevi nekog obrazovnog programa i uspjeno zavri ili dobije certifikat. Nastavna akcija: nastavna akcija je kratica za svaku aktivnost koje se deava nakon zavravanja procesa ili aktivnosti, da utvrdi da su planirani i oekivani ishodi osigurani ili se obezbjeuju. Nastavni plan i program: vidjeti: kurikulum.

Nedostatak vjetina: nedostatak traene osposobljene radne snage u odreenim sektorima ili zanimanjima. Odreivanje prirode i stepena pomanjkanja vjetina je neophodno za identifikovanje nesrazmjera izmeu potrebe za kvalifikovanim radom i njegove ponude. Neformal