VELEUČILIŠTE U RIJECI

Marko Fresl, Karlo Đurić

METRIKE ZA PROCJENU KVLITETE

WEB SJEDIŠTA

(seminarski rad)

Rijeka, 2014

VELEUČILIŠTE U RIJECI

Poslovni odjel Stručni studij informatike

METRIKE ZA PROCJENU KVLITETE

WEB SJEDIŠTA

(seminarski rad) MENTOR STUDENTI mr. sc. Gligora Marković Maja, viši predavač M. Fresl, K. Đurić

MBS: 2422038481/12

MBS: 2422038637/12

Rijeka, studeni 2014

Sažetak

U ovom seminarskom radu biti će opisane metrike za procjenu i vrednovanje web sjedišta te

načini poboljšanja samog web sjedišta. Naime kako se čovjek od čovjeka razlikuje po

karakteristikama tako je teško donijeti neke standardne upute za izgradnju web sjedišta. Stoga

prilikom izrade web sjedišta dizajn bi trebao biti takav da bude razumljiv i manje iskusnim

korisnicima te da pruža jednostavnu, brzu i učinkovitu upotrebu web stranice.

Sadržaj

1.Uvod .................................................................................................................................................. 1

2.Općenito o web sjedištima ............................................................................................................... 2

2.1.URL ........................................................................................................................................ 2

2.2.Funkcije web sjedišta .............................................................................................................. 2

2.3.Namjena i načela web sjedišta ................................................................................................ 3

3.Web upotrebljivost ............................................................................................................................ 4

4.Metode vrednovanja upotrebljivosti web sjedišta ............................................................................. 8

4.1.Metode pregledavanja ........................................................................................................... 8

4.1.1.Metode procjene prema heuristikama ............................................................................. 8

4.1.2.Kongnitivna šetnja........................................................................................................... 9

4.2.Metode testiranja ................................................................................................................... 9

4.2.1.Razmišljanje na glas ........................................................................................................ 9

4.2.2.Metoda praćenja oka ..................................................................................................... 10

4.2.3.Automatsko zapisivanje podataka ................................................................................. 10

4.3.Metode ispitivanja ............................................................................................................... 11

4.3.1.Upitnici .......................................................................................................................... 11

4.3.2.Terensko ispitivanje ...................................................................................................... 11

5.Metrike uspješnosti web sjedišta..................................................................................................... 12

5.1.Najznačajnije e-metrike ................................................................................................... 12

6.Zaključak ......................................................................................................................................... 15

Popis literature ................................................................................................................................... 16

Popis tablica i slika ............................................................................................................................ 17

1

1.Uvod

Kao što je gore spomenuto tijekom ovoga rada će se opisati metrike za procjenu web

sjedišta. Tijekom posljednjih dva desetljeća kroz istraživanje znanstvene discipline interakcije

između računala i korisnika postavljeni su neki standardi pomoću kojih bi se trebalo graditi web

sjedište da bude jednako za upotrebu kako iskusnim tako i neiskusnim korisnicima. Velika većina

korisnika internet koristi isključivo kao neku vrstu medija za nabavljanje informacija. Koriste ga i

iskusni korisnici za pronalaženje dodatne pomoći a isto tako i neiskusni koji prvi puta sjedaju za

računalo.

Kroz ovaj rad pokušati ćemo korisnicima omogućiti da prepoznaju razliku između

„kvalitetne“ te „nekvalitetne“ web stranice, naime preko interneta je dostupna velika količina

znanja pa se vrlo lako može naučiti kako izraditi web stranicu. Međutim sama izrada web stranice

ne znači mnogo ako je ona nepregledna i nepouzdana. Cilj ovoga rada je objasniti metode i korake

pomoću kojih bi se trebalo konstruirati web sjedište.

Motivacija koja nas je na neki način natjerala za obradu ove teme je veliko zasićenje dobrim

ali nepreglednim web stranicama. Na internetu postoji za svaku pretragu bar 100 000 rezultata od

kojih su većini korisnika „potrebni“ samo oni na prvom listu pretrage. Iako je moguće da neka

manje „lijepa“ web stranica sadržava puno relevantnije informacije ali je slabo posjećivana radi

neorganiziranosti te neurednosti. Uz pomoć ovoga rada objasniti ćemo što je web sjedište, što je

web upotrebljivost te koje su metode i metrike za procjenu tj. izradu kvalitetnog web sjedišta te u

konačnici pomoći korisnicima da sami izrade svoje kvalitetno web sjedište.

2

2. Općenito o web sjedištu

Web sjedište još poznato pod nazivima web mjesto, web lokacija je više međusobno

povezanih i integriranih web stranica koje čine cjelinu. Dok je web stranica hipertekstualni

dokument na internetu (razlikuje se od običnog teksta u tome što sadrži hipertekstualne linkove tj.

link na jednoj stranici prilikom klika vodi na drugu stranicu). Sada kada je objašnjena razlika

između web sjedišta i web stranica možemo podijeli web sjedišta prema funkcionalnosti na

sljedeća:

• Osobni

• Komercijalni

• Vladin

• Neprofitnih organizacija

2.1. URL

Uz pojam web sjedišta bitno je spomenuti i pojam URL (uniform resource locator) koji

predstavlja internetsku adresu određenog resursa. Resurs na koji pokazuje URL adresa može biti

određena web stranica, slika, dokument ili bilo koji podatak koji se nalazi na određenom web

poslužitelju.

2.2. Funkcije web sjedišta

Funkcije koje bi web sjedište trebalo obavljati su sljedeće:

1. Privlačenje posjetitelja na web sjedište nuđenjem nekih aktualnih te zanimljivih tema

i sadržaja

2. Zadržavanje istih uz ažuriranje te dobavu potrebnog „aktualnog“ sadržaja

3. Privlačenje posjetitelja da ponovno dođu na isto web sjedište

4. Zaključivanje posla

5. Postprodajne usluge i servis

3

Gore navedeno je prikazano na slici 1.

Slika 1. Grafički prikaz funkcija web sjedišta

2.3. Namjena i načela web sjedišta

Namjena web sjedišta i načela su prikazana na tablici broj 1 [1]

Tablica 1. Prikaz namjena i načela web sjedišta

NAMJENA NAČELA

Promocije tvrtke ili proizvoda Jednostavan prikaz na web sjedištu

Oglašavanje proizvoda Jasna poruka na web sjedištu

Stvaranje korporacijske slike Lagana navigacija

Unaprijeđenje prodaje (podjela elektroničkih kupona) Ažurna informacija

Kontakti s kupcima (postprodajna komunikacija) Zanimljiv sadržaj

Privlačenje

posjetitelja

Ponovno

privlačenje

posjetitelja

Zadržavanje

posjetitelja

Postprodajne

usluge

Zaključivanje

posla

4

3.Web upotrebljivost

Kao što je spomenuto veliki postotak korisnika koji pristupaju internetu pristupaju u nadi da

će pronaći odgovarajuće informacije pa je stoga potrebno prilikom izrade web sjedišta primijeniti

odgovarajuće tehnike web dizajna tj. dizajna informacija te navigacije. Ukratko korisniku se treba

omogućiti jednostavno, pouzdano i brzo pronalaženje traženih informacija. Međutim promatrajući

korištenje interneta od strane manje iskusnih korisnika očituje se problem korištenja interneta u

pronalaženju pouzdanih informacija te nesnalaženje obavljanja konkretnih zadataka kao što su

kupnja nekog proizvoda i slično. Stoga je propisan standard ISO 13407: human-centred design

process koji opsuje proces izrade sustava koji uvažava potrebe korisnika. Kroz razvoj sustava koji

koristi gore navedeni standard potrebno je provesti četiri aktivnosti:

1. Definiranje konteksta upotrebe

2. Definiranje zahtjeva

3. Izrada većeg broja dizajniranih rješenja

4. Vrednovanje dizajna (vrednovanje upotrebljivosti)

Prilikom izrade web sjedišta ili web stranice preporučuje se da se izabere ciljana publika za

koju je namijenjen sadržaj na webu (npr. učenik, nastavnik, roditelj, nogometaš ili sično), njene

karakteristike (npr. godine, stupanj obrazovanja, iskustvo korištenja interneta) te preduvjeti

pomoću koji će pristupati internetu (hoće li to biti preko računala, mobitela, žičnom ili

bežičnom vezom). Poštivanjem ovih gore koraka te preporuka uvelike se povećava

upotrebljivost web sjedišta jer naime teško je moguće da će jedno web sjedište dati informacije

potrebne za sve vrste korisnika.[2]

Razni istraživači, institucije i praktičari kreirali su još neke dodatne smjernice za izradu

„kvalitetnog“ web sjedišta od kojih su najpoznatije Nielsenove smjernice. Nielsen je sastavio više

smjernica međutim deset ih se uzelo kao općeprihvaćenih. One trebaju otkriti kritične točke i

probleme u korisničkom sučelju web sjedišta te se odnose na provjeru sljedećih elemenata:

navigaciju, funkcionalnost, kontrola, jezik pisanja, povratna informacija, dosljednost, manipulacija

greškama i vizualna čistoća.

1. Vidljivost (preglednost) statusa sustava- web stranica bi trebala informirati korisnika o

trenutačnim događanjima na istoj kroz neke povratne informacije u što kraće mogućem

5

roku. Recimo ako korisnik klikne na određeni link te dođe do problema komunikacije tj.

period otvaranja sljedeće web stranice zahtijeva dulje vrijeme čekanja dobro bi bilo postaviti

takozvanu progresnu traku.

Slika 2. Primjer progresne trake (eng.Loading bar)

(Izvor:http://static.splashnology.com/articles/40_Progress_Bar_Designs_for_Inspiration/Progress_

Bar_Runner_by_Egor_Fedorov.png , 13.11.2014)

2. Sustav treba biti isti kao i u realnom svijetu-web stranica treba imati jasan i razumljiv jezik,

pod time se misli na korištenje jezika koji je razumljiv ciljanoj publici. Također bi

informacije trebale biti organizirane logično kako su korisnici naviknuli u stvarnome svijetu.

Primjer: ako se radi web stranica za računalne programere jezika c++ nema smisla

tekstualno objašnjavati rješenje već napisati programski kod dok bi recimo da su ciljanja

publika književnici upotrebljavanje teksta bilo primjereno.

3. Korisnička kontrola i sloboda izbora- problem se najviše očituje kod manje iskusnih

korisnika koji na web stranici dobiju zasićenje informacija te počnu nasumično klikati po

njoj. Svrha ove smjernice je da sustav mora imati jasno naznačen izlaz kako bi se moglo

napustiti neželjeno stanje. Primjer je da sustav treba imati određenu funkciju za povratak

napravljene neželjene naredbe. Na sljedećoj slici je prikazan primjer kada je slučajno

stisnuta tipka na outlook mail-u te ju prikazuje kao pročitanu iako to nije. Klikom na

navedenu ikonu vraća se prvobitno stanje.

Slika 3. Undo opcija na outlook mail poslužitelju

6

4. Konzistentnost i standardi- kontrole, funkcije, ikone te greške na stranici trebaju biti jednake

kroz cijelo vrijeme korištenja web sjedišta. To znači da se koriste ikone koje su korisnicima

već poznate sa drugih web sjedišta a ne da se izmišljaju vlastite. Primjer poznatih ikona na

web stranicama redom za povećaj, obriši naruči.

Slika 4. 3 najpoznatije ikone za povećanje, brisanje i naručivanje

(Izvor: http://www.web-upotrebljivost.com/savjeti/web-upotrebljivost/10-heuristickih-nacela-web-

upotrebljivosti.php#.VGUfSfmG-Sk , 13.11.2014)

5. Sprječavanje grešaka- korisnik treba imati jasan uvid kada se pojavi određena greška na web

stranici, međutim umjesto obavijesti o grešci, bolje je imati sustav koji sprječava pojavu

greške iako je to u praksi teško neostvarivo. Primjer ako određena web stranica vrši

određenu vrstu ažuriranja ili je trenutačno nedostupna korisniku se treba dati obavijest o

tome.

Slika 5. Nemogućnost pristupa web stranici

6. Prepoznavanje umjesto sjećanja- treba smanjiti opterećenje korisnikove memorije na način

da su svi objekti jasno vidljivi i dostupni. Korisnik se ne treba prisjećati informacija koje su

bile dostupne u jednom dijelu dijaloškoga okvira. Primjer je da se koristi tzv. tooltip koji

služi za opisivanje elemenata koji nisu jasni korisniku.

7

Slika 6. Tooltip pomoći-što je kontrolni broj

7. Fleksibilnost i učinkovitost korištenja- kao što je više puta navedeno razlikujemo iskusne i

neiskusne vrste korisnika, međutim sustav treba biti prilagođen na način da ga obje vrste

korisnika mogu jednostavno i efikasno koristiti. Za iskusne korisnike sustav treba imati tzv.

akceleratore npr. kombinacijom tipki ctrl+p korisniku se omogućuje ispis navedenog

dokumenta.

8. Estetski i minimalni dizajn- mnogo početnika u kreiranju web sjedišta dodaje prevelik broj

elemenata te se na taj način stvara tzv. vizualna buka na web sjedištu koja rezultira

smanjenom vidljivošću bitnih informacija. Primjer, pozadinske slike na web stranici iako

privlačne otežavaju čitanje teksta na stranici.

9. Pomoći korisniku da prepozna, dijagnosticira i spriječi greške- obavijesti o greškama trebaju

jednosmisleno i jasno opisati o kakvoj se vrsti greške radi te kako ju je moguće spriječiti.

Primjer: ako korisnik krivo upiše lozinku potrebnu za log in, sustav treba izbaciti poruku da

je lozinka krivo upisana.

10. Pomoć i dokumentacija- većina web stranica ima link „Help“, to se naziva sustav pomoći

koji je namijenjen korisnicima kako bi lakše odrađivali određene zadatke na toj web stranici.

Mora biti kratak i jasan. Na mnogo stranica taj „Help“ se očituje kao FAQ (često postavljana

pitanja) koji omogućuje korisnicima da riješe određeni problem koji je već više korisnika

prije njega imalo.[3]

8

4. Metode za vrednovanje upotrebljivosti web sjedišta

Vrednovanje upotrebljivosti web sjedišta provodi se pomoću različitih metoda koje se mogu

podijeliti u analitičke metode koje provode stručnjaci, dok su druge empirijske metode kojima se

upotrebljivost testira pomoću korisnika. Te metode se mogu svrstati u tri različite kategorije:

1. Metode pregledavanja

2. Metode testiranja

3. Metode ispitivanja

4.1.Metode pregledavanja

Korištenjem metoda pregledavanja procjenjuje se usklađenost web sjedišta sa gore

navedenim standardom ISO 13407 te smjernicama za izradu. Konačna ocjena web sjedišta ovisi o

sudu skupine ljudi koji su proveli evaluaciju.

4.1.1. Metode procjene prema heuristikama:

Heuristika je naziv za opće načelo prema kojoj se tijekom procesa razvoja oblikuju novi ili

ocjenjuju postojeći funkcionalni dijelovi na njoj. Pomoću ove metoda jedan ili više stručnjaka

testiraju da li web sjedište podržava 10 općepriznatih smjernica koje je razvio J. Nielesen. Tijekom

testiranja neovisno da li je jedan ili više stručnjaka svaki od njih prolazi minimalno dva puta kroz

sve elemente sučelja i testira ih. Kroz prvo prolaženje stručnjak se upoznaje s web sjedištem i

njegovim mogućnostima dok se u drugom prolaženju fokusira na određene elemente i

funkcionalnosti te ih procjenjuje prema popisu heuristika (Nielesenove smjernice). Konačni rezultat

nažalost predstavlja ništa drugo već listu problema upotrebljivost koja je proizašla radi nepoštivanja

heuristike. Ovu metodu kao što je spomenuto može provesti i jedan stručnjak međutim to nije

poželjno jer su istraživanja pokazala da jedan stručnjak može pronaći samo 35% postojećih

problema. Prednosti ove metode je mogućnost provođenja u svim fazama razvoja, jeftina je te uz

veći broj stručnjaka koji ju provode i pouzdana. Nedostatci se očituju u odabiru stručnjaka za

pregled pošto on mora imati iskustva u tome.

9

4.1.2. Kongnitivna šetnja

Ova metoda ima drugačiji pristup od gore navedene, naime zadatak joj je da simulira

ponašanje korisnika kada koristi tu web stranicu na način da riješava određene zadatke. Naime

stručnjak koji testira dobiva definiran cilj te korake za dolaženje do njega. Prilikom izvedbe

zapisuju se svi problemi na koje se naišlo i u kojem dijelu „scenarija“. Ovo je vrlo praktična metoda

jer daje u uvid što bi potencijalno korisnik mogao učiniti da se nađe u određenoj situaciji te na koje

bi probleme naišao te kako bi ih pokušao riješiti. Na kraju pregleda popisuje se lista problema sa

preporukama kako ih riješiti te se šalje razvojnom timu. Također postoji inačica verzije ove metode

koja se naziva multidisciplinarna kongnitivna šetnja u kojoj krajnji korisnik, programer i stručnjak

zajedno prolaze kroz cijelu web aplikaciju komentirajući svaki dio. Prednosti ove metode se očituju

u identifikaciji problema koji proizlaze prvenstveno iz upotrebe aplikacije, dok s druge strane od

nedostataka važno je spomenuti sporu i pretjerano detaljnu metodu za pregled.

4.2.Metode testiranja

Pmoću metoda tesitranja dobivamo informacije o tome na koji način korisnici upotrebljavaju

web te na koje poteškoće nailaze. Tijekom provođenja ove metode korisnici dobivaju određene

zadatke za izvođenje a evaluatori1 prate sve interakcije korisnika s web aplikacijom te na taj način

bilježe greške koje pronalaze. Pomoću ove metode moguće je doznati koliko je određena web

aplikacija „dobra“ za izvođenje određenih zadataka, te koje se greške javljaju prilikom izvršavanja

istog.

4.2.1.Razmišljanje na glas

Ovaj pojam se ubraja među najvažnije metode za testiranje upotrebljivosti određenog web

sjedišta ili web aplikacije. Svrha ove metode je da korisnici kroz čitav period korištenja određene

stranice govore na glas o svojim mislima. Na taj način evaluatori shvaćaju kako pojedini korisnici

doživljavaju određeni sadržaj i elemente. Razmišljanjem na glas evaluator pozorno sluša korisnika

te na taj način vrlo jednostavno može bilježiti na koje probleme korisnik nailazi prilikom korištenja.

Postoji više varijanta ove metode:

1 Evaluator-stručnjak koji provodi testiranje

10

• Retrospektivni izvještaj- u ovoj varijanti metode korisnik ne komentira na glas prilikom

korištenja već provede određeni zadatak do kraja te prilikom završetka verbalno opisuje

svoja iskustva te probleme na koje je naišao. Nedostatak ove metode je što korisnik na taj

način ne uspije precizno opisati sve probleme

• Konstruktivna interakcija-u ovoj varijanti umjesto standardnog jednog korisnika uzimaju se

dva korisnika te provode isto testiranje na taj način se može puno detaljnije saznati u čemu

je problem.

Bez obzira na korisnost ove metode ova metoda se rijetko upotrebljava jer oduzima veliku

količinu vremena za provođenje te je korisnicima jednostavno naporno i neprirodno koristiti web

aplikaciju uz istovremeno obavljanje zadatka i verbaliziranja misli.

4.2.2. Metoda praćenja oka

Ova metoda iako čudno zvuči se također ubraja u jedne od najvažnijih metoda testiranja

upotrebljivosti web sjedišta. Kroz ovu metodu se istražuju pokreti oka korisnika kroz korištenje

web aplikacije jer se smatra da ako je korisniku potrebno previše „pomaka“ očiju da ta stranica

izaziva mentalni i fizički napor.

4.2.3.Automatsko zapisivanje podataka

Automatskim zapisivanje pohranjuju se svi podaci vezani uz interakciju korisnika sa

sučeljem web aplikacije. Taj postupak uključuje vrijeme koje je korisniku potrebno da izvrši neki

zadatak, broj pritisaka tipki na tipkovnici i na mišu, korištenje pomoći (Help), brojeve grešaka na

koje je korisnik naišao i slično. Pomoću ove metode jednostavno se može radi automatiziranog

zapisivanja doznati na koji način različite vrste korisnika pristupaju riješavanju iste greške. Glavni

nedostatak ove metode što ona naime pokazuje što korisnici rade ali ne i razlog zašto su odabrali taj

način riješavanja. Ova metoda se najčešće koristi u kombinaciji s metodom razmišljanja na glas.

11

4.3.Metode ispitivanja

Ova metoda koristi se kako bi se doznalo cjelokupno zadovoljstvo web aplikacije na kraju

njezinog razvoja ali se mogu i koristiti tijekom razvoja web aplikacije kako bi se dodatno utrvdile

potrebe korisnika.

4.3.1.Upitnici

Upitnici kako je i svima poznato se sastoje od grupe pitanja i skupa otvorenih ili zatvorenih

pitanja. Kroz ovu metodu se ne ispituje direktno upotrebljivost web aplikacije već se pita korisnike

za njihova mišljenja. Subjektivne aspekte upotrebljivosti web aplikacije najlakše je izmjeriti

Likertovom ljestvicom stavova. Likertova ljestvica zasnovana je na načelu da svaka izjava na

ljestvici ima jednaku važnost u odnosu na to koliko odražava stav prema pitanju u upitniku. Iako je

upitnik moguće promijeniti kroz bilo koju fazu u razvoju web sjedišta on se najčešće primjenjuje

tek nakon što je web sjedište podignuto te se na njemu nalazi određeni sadržaj. Da bi upitnik bio

relativno pouzdan studije nalažu da broj ispitanika ne smije biti manji od 30 ljudi. Nedostatak ove

metode je što svaki pojedinačni korisnik može na postavljeno pitanje odgovoriti drugačije nego što

misli radi recimo lošega raspoloženja, umora i slično.

4.3.2. Terensko ispitivanje

Ovo ispitivanje se provodi u okolini u kojoj korisnik svakodnevno obavlja različite zadatke

na web aplikaciji. Prikupljanje podataka iz ovog ispitivanja je potrebno izvršavati na način da ne

smetamo korisniku te ga ni na koji način ne ometamo, u suprotnome informacije koje dobijemo bi

mogle biti krive i nepouzdane. Dakle, idealna situacija bi bila kada bi evaluator prikupljao podatke

o radu korisnika neprimjetno te tako korisniku omogućio nesmetan rad. U praksi je teško izvesti

gore navedeno, naime prilikom praćenja korisnika često ga se ometa u radu. Iz tog razloga koriste

se druge određene tehnologije kao što su kamera te se pomoću nje vidi rad korisnika i na taj način

se prikupljaju podaci. Međutim problem s kamerom je što se kasnije video snimak mora detaljno

analizirati pa uzima više vremena od klasičnog terenskog ispitivanja.[2]

12

5.Metrike uspješnosti web sjedišta

Metrike uspješnosti web sjedišta predstavljaju neke određene mjere koje su na namijenjene

za ocjenjivanje učinkovitosti i efikasnosti tog web sjedišta. Primjer pokazatelja uspješnosti bi bilo

praćenje ljudi koji posjećuju određenu web stranicu, na taj se način može doznati koliko ljudi je do

određenog perioda dolazilo na tu stranicu te nakon određene promjene je li se broj posjeta smanjio

ili povećao. Na taj način mogu se donositi određene odluke. Slika 7 pokazuje osnovne pokazatelje

e-metrike.

Slika 7.Osnovni pokazatelji e-metrike

1. Broj korisnika- svaki korisnik koji pristupa web stranici

2. Broj posjeta- pristup određenog korisnika

3. Broj pregleda stranica- pri svakom pristupu korisnik pregledava jednu ili više web stranica

4. Redoslijed klikova- redoslijed kojim korisnik pregledava web stranicu

5. Broj zahvata- akcija kojom korisnik zahvaća neku ili sve datoteke unutar web stranice

5.1.1.Najznačajnije e-metrike

Bounce rate-stopa napuštanja stranice- to je stopa koja pokazuje koliko korisnika napušta web

mjesto nakon što pregledaju jednu stranicu. Ona mjeri:

1. Uspješnost ili kvalitetu sadržaja web sjedišta

2. Efikasnost i frekvenciju promjene sadržaja

3. Kvalitetu navigacije web sjedišta

Ako je bounce rate za početnu stranicu (eng.Home page) 80% to znači da 80% korisnika koji su

pristupili toj stranici ne ulazi u pod stranice već ju odmah napuštaju.

1.Broj korisnika

2.Broj posjeta 3.Broj pregleda

stranice

5.Broj

zahvata

4.Redoslijed klikova

13

Average page views per visit- prosječan broj pregleda po stranici- ona pokazuje broj zahvta stranica

u nekom određenom vremenu te je pomoću nje moguće izmjeriti koliko su angažirani korisnici na

njoj te koliko „duboko“ istražuju sadržaje na njoj.

Average cost per page- prosječan trošak po pregledu stranice- ova je mjera od velike važnosti

izdavačima jer dozvoljava da se dosegne nova publika i pretvori u profit. Na primjer ako korisnik

zna da će po pregledu stranice dobit 0,30kn onda mora trošak po pregledu stranice održati ispod

0,30kn kako bi ostvario profit.

Average time on site-prosječno vrijeme provedeno na stranici- tu se ne radi samo o broju pregleda

stranica već i samoj činjenici da li sadržaj na web lokaciji zanima korisnike te koliko ga oni prate.

Ova metrika pokazuje:

1. Da li dosežete do korisnika (osoba koje posjećuju web sjedište)?

2. Da li se obraćate korisnicima a oni odgovaraju provodeći vrijeme na vašem web sjedištu?

Rate of returns-stopa posjetioca koji se vraćaju- jedna od najvažnijih metrika u mjerenju

angažiranosti korisnika. Viša stopa povrata korisnika za specifičnu riječ jer razlog za veći fokus na

te korisnike. Smatra se da korisnici pregledavaju web „hodnike“ jednako kao i izloge u

prodavaonicama, međutim potrebno je stvoriti koncentraciju na njima vrijedne sadržaje ili

informacije.

Click-through rate- stopa „prolaza“- pokazuje koliko korisnika dolazi na web sjedište s nekog

drugog specifičnog web sjedišta (npr. Koliko korisnika je došlo na web sjedište s google-a). ova

metrika mjeri uspješnost promotivnih aktivnosti web mjesta (što se na više stranica oglašavate to

ćete imati više posjeta).

Agregirana kratkoročna metrika- pokazuje promet po stranicama ili kategorijama unutar nje.

14

Dublja metrika web sjedišta- izračunava se na način da se broj kupovina pojedinih proizvoda

podijeli sa brojem posjeta tog proizvoda ili traženja informacija o njemu. Mogućnosti koje se mogu

javiti kod prodaje putem web sjedišta:

1. Nizak interes za kupovinu- javlja se radi problema u navigaciji ili je proizvod preskup ili

neatraktivan rješenje je jednostavno da ga se makne iz ponude

2. Malen broj posjeta, ali veliki promet- pravi kupci lako pronalaze proizvode međutim

aktualne proizvode se preporučuje u „top-selling“ kategoriju

3. Veliki broj posjeta, veliki promet- u ovoj situaciji je sve odlično, proizvod je atraktivan

promet je velik pa nema potrebe trošiti na dodatne promocije

4. Veliki broj posjeta, malen promet- potrebno promijeniti strategiju prodaje, cijenu ili slično

kako bi se navuklo korisnike

Specifična metrika- usmjerena je prema pojedinoj aktivnosti unutar projekta za razvoj web

sjedišta.[4]

Tablica 2. 10 najposjećenijih hrvatskih stranica u veljači 2008.godine

(Izvor:http://valicon.net/uploads/%28tablica%20za%20web%20aktualni%20podaci%20za%20velja

cu%2008_v3%29.pdf ,14.11.2014)

15

6.Zaključak

Razvoj web sjedišta iako je lagano naučiti pomoću interneta teško je procijeniti koje su

dobre a koje loše karakteristike koje se trebaju nalaziti na tom web sjedištu. Kao što je spomenuto

više puta korisnike na internetu dijelimo u dvije grupe: iskusne i neiskusne. Tu se javlja problem

nekog općeg standardiziranja izrade web sjedišta

Kroz ovaj seminarski rad prošli smo kroz osnovne vrste web sjedišta, kroz faze razvoja web

sjedišta, kroz određene smjernice za kvalitetnije web sjedište kao i metoda za procjenu

upotrebljivost te metrika za procjenu uspješnosti. Cilj rada je bio pobliže upoznati korisnika koji

potencijalno želi izgraditi web sjedište sa smjernicama za izradu kako bi njegov konačan proizvod

(web sjedište) bilo „kvalitetno“. Jer kao što je više puta rečeno bez obzira koliko je web sjedište

sadržajno dobro to ništa ne znači ako dizajn i navigacija kroz njega nije jednostavna i dobra.

Izradom ovog seminarskog rada naišli smo na probleme upoznavanja metrika za procjenu

web sjedišta, naime metode koje se primjenjuju nije bilo teško pronaći ali što se tiče metrika naišli

smo na mnogo pojmova. Neke metrike su bile konkretno vezane za uspješnost poslovanja međutim

mnogo korisnika gradi web sjedišta iz privatnih a ne poslovnih razloga. U konačnici smo uspjeli

pronaći neke sveobuhvatne metrike za procjenu uspješnosti te se nadamo da će ovaj seminarski rad

pomoći korisnicima koji po prvi puta izrađuju web sjedišta.

16

Popis literature

1. prof.dr.sc. Drago Ružić, doc.dr.sc. Antun Biloš, Ivan Kelić, univ.spec.oec, Web sjedište,

http://www.efos.unios.hr/e-marketing/wp-content/uploads/sites/5/2013/04/e-marketing2013-

03-web-sjediste.pdf (14.11.2014)

2. mr.sc.Dijana Plantak Vukovac, Metode vrednovanja web upotrebljivosti,

https://bib.irb.hr/datoteka/473208.PlantakVukovac_Orehovacki.pdf (2008)

3. 10 heurističnih načela upotrebljivosti, http://www.web-upotrebljivost.com/savjeti/web-

upotrebljivost/10-heuristickih-nacela-web-upotrebljivosti.php#.VGXRj5CG-Uk (30.7.2012)

4. Nadira Salihović, E-metrika i pokazatelji uspješnosti, https://prezi.com/x_b8wrcj6bze/e-

metrike-i-pokazatelji-uspjesnosti/ (12.12.2013)

17

Popis tablica i slika

Tablica 1. Prikaz namjena i načela web sjedišta ................................................................................. 3

Tablica 2. 10 najposjećenijih hrvatskih stranica u veljači 2008.godine ............................................ 14

Slika 1. Grafički prikaz funkcija web sjedišta .................................................................................... 3

Slika 2. Primjer progresne trake (eng.Loading bar) ............................................................................. 5

Slika 3. Undo opcija na outlook mail poslužitelju .............................................................................. 5

Slika 4. 3 najpoznatije ikone za povećanje, brisanje i naručivanje ..................................................... 6

Slika 5. Nemogućnost pristupa web stranici ....................................................................................... 6

Slika 6. Tooltip pomoći-što je kontrolni broj ...................................................................................... 7

Slika 7. Osnovni pokazatelji e-metrike ............................................................................................. 12