SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

DIPLOMSKI RAD

Vektorizacija katastarske općine Livno I

Izradila:

Ružica Jurič

Zagrebačka 23

Livno

rjuric@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, studeni 2007.

2

Zahvala:

Zahvaljujem mentoru prof dr. sc. Miodragu Roiću na pomoći tijekom izrade ovog diplomskog rada. Zahvaljujem i mojim radnim kolegama na razumijevanju za česta izbivanja s posla tijekom studiranja.

Najveća hvala mom suprugu i djeci na strpljivosti i podršci koju su mi pružili tijekom studiranja.

3

Vektorizacija katastarske općine Livno I

Ružica Jurič

Sažetak: Zadatak ovog diplomskog rada bio je vektorizacija katastarske općine Livno I koristeći se programom GisLandManager kao i opisati model podataka ovog programa. To je softver hrvatske tvrtke Geoinformatika d.o.o. iz Splita izrađen za tržište Bosne i Hercegovine, namijenjen je izradi, upravljanju i održavanju baze prostornih podataka. Nakon vektorizacije izvršene su GisLandManager-om podržane analize o sukladnosti digitalnog katastarskog plana i knjižnog dijela katastarskog operata. Izrađeno je Tehničko izvješće vektorizacije k.o. Livno I po uputama DGU "Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju CAD software-ima".

Ključne riječi: katastar, vektorizacija, GisLandManager, Livno I

Master's Thesis Template

Abstract: The main goal of this work was making of digital vector map of cadastral municipality Livno I using aplication GisLandManager and describe its Data Model. This is software of Croatien companies Geoinformatika d.o.o. from Split and was made for BH market, intended to be used for production, administration and maintaining spatial date base. Following vectorization by GisLandManager supported analysis of cosistency of digital cadastral plan and Land book data was ralized. Technical report of vectorization cadastral Municipality Livno I was wrought according by instructions DGU " Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju CAD software-ima".

Keywords: cadastre, vectorization, GisLandManager, Livno I

4

Vektorizacija katastarske općine Livno I

Ružica Jurič

S A D R Ž A J

1. UVOD.............................................................................................................. 5

2. KATASTAR NEKRETNINA ............................................................................ 6

2.1. KATASTAR ZEMLJIŠTA ................................................................................. 7 2.1.1. Izrada katastra zemljišta ................................................................... 8 2.1.2. Katastarski operat ............................................................................. 8

2.2. ZEMLJIŠNA KNJIGA...................................................................................... 9 2.3. DIGITALNI KATASTAR................................................................................. 10

3. EVIDENCIJE NEKRETNINA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE .. 11

3.1. SISTEM TURSKIH TAPIJA ............................................................................ 11 3.2. AUSTRIJSKI KATASTAR .............................................................................. 12 3.3. JUGOSLAVENSKI KATASTAR ....................................................................... 14 3.4. JEDINSTVENA EVIDENCIJA NEKRETNINA....................................................... 15 3.5. NOVI ZAKON O ZEMLJIŠNOJ KNJIZI .............................................................. 17

4. GISLANDMANAGER.................................................................................... 18

4.1. OSNOVNA NAČELA .................................................................................... 18 4.2. SUČELJE.................................................................................................. 18 4.3. RAD NA PROJEKTIMA................................................................................. 19 4.4. VEKTORIZACIJA ........................................................................................ 20 4.5. ALATI ZA TOPOLOŠKU OBRADU................................................................... 20

5. MODEL PODATAKA.................................................................................... 22

6. RAD S GISLANDMANAGER-OM ................................................................ 28

6.1. INSTALACIJA PROGRAMA ........................................................................... 28 6.2. VEKTORIZACIJA ........................................................................................ 28 6.3. OBRADA TOPOLOGIJE I ANALIZA ................................................................. 30

7. K.O. LIVNO I................................................................................................. 32

7.1. VEKTORIZACIJA K.O. LIVNO I ...................................................................... 32 7.2. NEDOSTACI PODATAKA.............................................................................. 37 7.3. ANALIZA................................................................................................... 41 7.4. SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD-A)........................................................ 43

8. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 44

Literatura

Životopis

PRILOG: Tehničko izvješće vektorizacije k.o. Livno I

5

1. Uvod

Katastar nekretnina jest evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje, te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drugačije određeno (NN 16/07).

Danas, kad zemljište i nekretnine dobivaju sve veći značaj, javlja se sve veća potreba za učinkovitim upravljanjem i evidentiranjem zemljišnih informacija.

Razvoj računalne tehnologije, kao i samih mjernih instrumenata doveo je do velikog iskoraka geodezije prema naprijed i omogućio prijelaz na digitalni katastarski informacijski sustav. Time je omogućeno lakše, brže i bolje korištenje prostornih podataka, kao i njihovo evidentiranje i ažuriranje (Rudan 2006).

Modela podataka katastra nekretnina BiH je u razvoju i dio je Nacrta pravilnika o izradi, održavanju, distribuciji i čuvanju baze podataka katastra nekretnina koji bi se trebao do kraja ove godine objaviti kao novi standard. Modelom se predviđa vođenje katastra nekretnina u jedinstvenoj Bazi podataka Katastra nekretnina (objedinjeni alfanumerički i grafički dijelovi katastarskog operata). Do usvajanja spomenutog pravilnika i modela podataka, u Federaciji je važeći Pravilnik o formiranju, održavanju, distribuciji i pohrani digitalnog geodetskog plana ( "Sl. novine FBiH", br. 67/03) kojim nije propisan jedinstveni model podataka.

Zadatak ovog diplomskog rada je vektorizacija katastarskih planova k.o. Livno I GisLandManager-om. Katastarska općina Livno I prikazana je na 20 listova mjerila 1:1000 i 4 lista mjerila 1:2500 u Gauss-Krugerovoj projekciji meridijanskih zona. Listovi su prethodno skanirani i georeferencirani na mrežu identičnih točaka decimetarske koordinatne mreže, te je tako dobiven ne prekinuti niz listova čitave katastarske općine.

Korištena aplikacija, GisLandManager, je specijalizirana za upotrebu u katastru. Omogućava stvaranje digitalnih podataka primjenom raznih alata, za georeferenciranje rasterskih podloga, vektorizaciju, modeliranje prostornih podataka, topološke i GIS obrade.

Nakon završene vektorizacije provedene su GisLandManger-om podržane analize kako bi se kontrolirala sukladnost površina čestica dobivenih vektorizacijom s onima iz popisa katastarskih čestica.

Izrađeno je tehničko izvješće po uputama Državne geodetske uprave: „Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD software-ima“(2005).

6

2. Katastar nekretnina

Evidentiranje nekretnina seže u daleku prošlost. Velik broj povijesnih dokumenata upućuje na činjenicu da su vrlo rano vršena mnoga mjerenja na zemljištu u svrhu uspostave određenih evidencija.

Prema grčkom povjesničaru Herodotu, perzijski kralj Darije uveo je plaćanje poreza na zemljište i naredio da se u zemljama Male Azije, izmjerom utvrdi prostorna veličina posjeda i prihoda koji se ubire s njega.

Rimska država je imala, već za vrijeme Servija Tulija (578.-534. P.K.), uveden porez na zemljište čiju je osnovu činio «cenzus», utvrđen na osnovu površine, načina korištenja, boniteta i prihoda od zemljišta, izraženog u količini proizvoda.

Postoje indicije da je u vrijeme Rimskog carstva postojao pregled o zemljištu zasnovan na izmjeri zemljišta.

Mnoge europske države i gradovi države, osobito one na području današnje Italije, već u XII. stoljeću uspostavljaju katastar zemljišta koji se može smatrati pretečom modernog parcelarnog katastra zemljišta.

Grad Milano već je 1714. godine započeo uspostavu katastra zemljišta, poznatog pod imenom «censo milanese».

Mnogo širih razmjera bio je pokušaj austrijskog cara Josipa II da, radi pravilnog oporezivanja, uspostavi katastar zemljišta na cijelom području carevine. Carskim patentom od 20. veljače 1785. godine određeno je da se izvrši izmjera i procjena svih plodnih čestica i izradi katastar zemljišta. Ovaj tzv. Jozefinski katastar predstavlja prvi pokušaj uspostave katastra zemljišta na temelju izmjere zemljišnih posjeda, međutim nema nikakve praktične vrijednosti, jer je vrlo nestručno izveden i nije bio u upotrebi.

Slični pokušaji poduzimani su u XVII stoljeću u Francuskoj, Pruskoj, Bavarskoj i nizu drugih država, ali bez značajnih rezultata.

Osnovnu prekretnicu u tom pravcu učinio je car Napoleon 1807. godine kada je naredio da se pristupi izmjeri i procjeni svake čestice zemljišta, kako bi se dobili točni i pogodni planovi, čija je svrha bila osiguravanje granica vlasništva.

Po uzoru na Napoleonov katastar izrađen je klasični europski parcelarni katastar koji se uspostavlja na temelju obavljene izmjere i klasiranja zemljišta na području određene teritorijalne jedinice. Ovakav model su prihvatile i uspostavile skoro sve europske i mnoge izvaneuropske zemlje tijekom XIX. i XX. stoljeća. U Bosni i Hercegovini je uveden dolaskom Austro-Ugarske.

Bosna i Hercegovina je 1984. godine donošenjem «Zakona o premjeru i katastru nekretnina» uvela katastar nekretnina. Zakon primjenjuje klasične modele po kojima je funkcionirao katastar zemljišta i zemljišna knjiga, te ih objedinjuje u jedinstvenu evidenciju.

7

Katastar nekretnina je zbirna dokumentacija podataka o katastru zemljišta, zgrada i drugih objekata, sa evidentiranim pravima na nekretninama.

Nekretnine u smislu zakona su zemljišta, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada, i drugi građevinski objekti (Sl. list SR BiH 22/84).

Katastar zemljišta, zgrada i drugih objekta sadrži mjerne i opisne podatke o tim nekretninama. Evidencija prava na nekretninama sadrži sve podatke o upisanim prvima na nekretninama.

Koncept katastra nekretnina kao jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na nekretnine napušten je donošenjem Zakona o zemljišnoj knjizi (Sl. list FBiH, br:58/02). Ovaj zakon vraća u Bosnu i Hercegovinu klasični srednjoeuropski sustav od dvije komponente: katastar i zemljišna knjiga.

U poglavlju 3. opisane su specifičnosti Zakona o premjeru i katastru nekretnina, te sadašnja situacija u Bosni i Hercegovini.

U većem dijelu Bosne i Hercegovine, katastarski podaci su nastali po propisima o katastru zemljišta, tu se još primjenjuju ti propis i katastar se vodi kao katastar zemljišta.

2.1. Katastar zemljišta

Klasični europski parcelarni katastar zemljišta zasniva se na katastarskoj izmjeri i klasiranju svake čestice. Model za ovaj način evidencije je Napoleonov katastar koji su prihvatile i uspostavile mnoge europske zemlje.

S obzirom na strukturu podataka i na način na koji se oni prikazuju u dokumentaciji, postoji više vrsta katastra:

• Klasični europski parcelarni katastar uspostavlja se na temelju obavljene izmjere i klasiranja zemljišta na području određene teritorijalne jedinice. Temeljno obilježje ovog katastra je prikaz oblika i položaja svake čestice zemljišta na planovima, a u ostaloj dokumentaciji površine, katastarske kulture, boniteta tla i vlasnika odnosno posjednika.

• Thorensov katastar temelji se na načelu registracije zemljišta. Registracijom zemljišta mora se utvrditi točan opis postojećeg stanja vlasništva i drugih stvarnih prava na svakom komadu zemljišta. Najprije je uveden u Australiji i Novom Zelandu, a kasnije su ga prihvatile i mnoge Azijske i Afričke zemlje.

• Register of deeds je oblik katastra prihvaćen u SAD i Kanadi. Počiva na načelu isprave, na temelju koje je došlo do stjecanja ili promjene u nekom stvarnom pravu na zemljištu. Sastoji se od grafičkog dijela dokumentacije, karata, i pisanog dijela dokumentacije, jedinstvene knjige u kojoj se unose podaci o položaju i površini nekretnine, o vrsti pravnog posla i o teretima.

Prema svrsi kojoj služi u pojedinim zemljama katastar zemljišta dijelimo na:

• Porezni katastar zemljišta koji se osniva radi pravilnog razreza poreza i drugih obveza koji su dužni snositi vlasnici, posjednici ili uživaoci zemljišta.

8

• Pravni katastar zemljišta ima za cilj pružiti zakonski dokaz o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na nekretninama.

• Tehnički katastar zemljišta raspolaže širim rasponom tehničkih podataka o zemljištu i objektima na njemu, te se može iskoristiti za različite svrhe.

• Polivalentni katastar zemljišta je oblik katastra koji se može koristiti u različite svrhe. Ovakav katastar evidentira više različitih podataka i nekretnina: tehničkih, gospodarskih, fiskalnih, pravnih, a po potrebi i drugih.

Katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i posjednika. Navedeni podaci se utvrđuju, obrađuju i evidentiraju u katastru zemljišta u odnosu na katastarsku česticu zemljišta. Katastarska čestica je dio zemljišta koji se iskorištava na isti način i pripada istom posjedniku.

2.1.1. Izrada katastra zemljišta

Izrada katastra zemljišta obuhvaća:

1. utvrđivanje katastarskih teritorijalnih jedinica,

2. katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta,

3. izlaganje na javni uvid određenih podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta,

4. izrada katastarskog operata.

Katastarske teritorijalne jedinice su katastarska općina i katastarski srez. Katastarska općina obuhvaća, po pravilu, područje jednog naseljenog mjesta. Katastarski srez je teritorijalna jedinica u okviru koje se vrši katastarsko klasiranje zemljišta. Katastarsko klasiranje zemljišta obuhvaća utvrđivanje kulture i klase posebno za svaku katastarsku parcelu u jednoj katastarskoj općini. Na javni uvid se izlažu podaci izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta o površinama, kulturama, klasama i korisnicima zemljišta.

Na osnovu podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta izrađuju se katastarski operat za svaku katastarsku općinu.

2.1.2. Katastarski operat

Katastarski operat se dijeli na tehnički i knjižni dio.

Tehnički dio katastarskog operata sadrži:

1. zapisnik omeđivanja granica katastarske općine,

2. detaljne skice izmjere ili fotoskice,

3. kopije katastarskih planova (radni originali i indikacijske skice),

9

4. popis koordinata i apsolutnih visina stalnih geodetskih točaka.

Knjižni dio katastarskog operata sadrži:

1. popis katastarskih čestica,

2. posjedovne listove,

3. sumarnik posjedovnih listova,

4. pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta,

5. abecedni popis.

2.2. Zemljišna knjiga

Zemljišne knjige su javni i vjerodostojni registri o nekretninama i pravima na njima, osnovani i održavani na temelju katastarske izmjere, kod kojih se samim upisom prava stiču, prenose, ograničavaju ili ukidaju (Roić i dr. 1999).

Javnost zemljišne knjige ogleda se u tome što je svatko može razgledavati u prisustvu zemljišnoknjižnog službenika i iz nje uzimati prijepise i izvatke.

Vjerodostojnost zemljišne knjige znači da se upisom pruža potpun i točan prikaz cijelog pravnog stanja na izvjesnoj nekretnini.

Zemljišna knjiga osniva se i održava na temelju katastra. Te dvije ustanove se međusobno nadopunjavaju i jedna bez druge nemaju prave važnosti.

Zemljišna knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu kao pomoćni dijelovi vode se zbirka katastarskih planova, popis zemljišta i popis vlasnika.

Glavna knjiga je temeljni dio zemljišne knjige, jer se samo upisom u nju prava mogu steći, prenijeti, ograničiti ili ukinuti. Sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka, koji obuhvaćaju zemljišta jedne katastarske općine.

U zemljišnoknjižne uloške upisuju se:

• Zemljišnoknjižna tijela i promjene na njima

• Stvarna prava koja se odnose na zemljišnoknjižna tijela i promjene tih prava

Zbirka isprava obrazuje se iz izvornika ili prijepisa isprava, na temelju kojih je izvršen zemljišnoknjižni upis. Vodi se zajednički za sve glavne knjige jednog suda.

Zbirka katastarskih planova služi samo za orijentaciju o položaju i obliku čestica. Ovi planovi su kopije katastarskih planova i one čine zemljišnoknjižnu mapu.

Popis čestica vodi se za svaku katastarsku općinu odvojeno. Uz svako zemljište se upisuje broj lista katastarskog plana i broj zemljišnoknjižnog uloška glavne knjige u kojem je zemljište upisano.

10

Abecedni popis vlasnika sadrži imena vlasnika i drugih osoba u čiju je korist izvršen neki upis. Uz ime svake upisan osobe navodi se broj uloška u kojem je izvršen upis vlasništva ili nekog drugog prava koje se tiče te osobe.

Svaki zemljišnoknjižni uložak sastoji se od popisnog lista, vlasničkog lista i teretnog lista.

U popisni list (A), posjedovnicu, upisuju se natpisi i sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela, te svi upisi koji se odnose na stanje dobra.

U vlasnički list (B), vlastovnicu, popisuje se pravo vlasništva, te ograničenja u pogledu raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili kojim njegovim dijelom.

U teretni list (C), teretovnicu, upisuju se sva stvarna prava kojima je zemljište opterećeno, pravo otkupa, prekupa i porabe.

Zemljišnoknjižni upis je činjenica koja izaziva postanak, promjenu, ograničenje ili ukinuće prava na nekretninama, a može se izvršiti samo po pismenom nalogu nadležnog suda.

Zemljišnoknjižni upisi mogu biti:

1. uknjižbe (intabulacija ili ekstabulacija);

2. predbilježbe (prenotacije);

3. zabilježbe (adnotacije).

2.3. Digitalni katastar

S razvojem računalne tehnologije otvorila se mogućnost digitalizacije katastra. U početku se digitaliziralo samo knjižni dio katastra, što se pokazalo lakšim i jednostavnijim održavanjem i korištenjem. Kasnije, popularizacijom CAD sustava i tehnički dio katastra sve više se prevodio u digitalni oblik. Ovakav model pokazao je brojne nedostatke vezane uz redundanciju podataka, probleme proizvođačkih standarda i dr.

Rješenje je jedinstvena zajednička baza podataka u kojoj će biti objedinjeni alfanumerički i grafički dijelovi katastra. Upravo takva baza podataka s aktualnim podacima o nekretninama je digitalni katastar. Karakteristike ove baze jesu da ona mora biti neovisna o mjerilu, prikaz neovisan o podjeli na listove, mora biti ostvariva veza s drugim bazama podataka preko broja katastarske čestice, te mora biti fleksibilna.

Digitalni katastarski operat je jedinstven sustav s mogućim održavanjem i trajnim poboljšavanjem. Sastoji se o knjižnog dijela, relacijske baze s opisnim podacima, i tehničkog dijela, prostornih podataka u dgn, dwg ili dxf formatu.

11

3. Evidencije nekretnina na području Bosne i Hercegovine

Suvremena evidencije nekretnina (katastar) kao i evidencije o pravima na nekretninama (zemljišne knjige) u Bosni i Hercegovini uspostavila je Austro-Ugarska nakon aneksije, 1878. godine. Za vrijeme turske vladavine postojala je pojednostavljena evidencija, knjiga tapija.

3.1. Sistem turskih tapija

Postoje dva različita mišljenja o začecima formiranja evidencije nekretnina u doba turske okupacije. Po prvom, popis zemalja Carevine je počeo za vrijeme sultana Mehmeda II el Fatiha (1451.-1481.), a po drugima nešto kasnije za vrijeme sultana Sulejmana Velikoga (1520.-1566.). Ovaj prvi popis zemljišta zove se imenom defteri atik, tj. stara gruntovnica. Po tadašnjem zakonu ovaj se popis imao revidirati i dopuniti svake tri godine, što se redovito i činilo. Sulejmanov nasljednik, Selim II preuredio je postojeći i uredio novi katastar, poznat pod nazivom defteri džedid, tj. nova gruntovnica. Ove gruntovnice su se čuvale u Carigradu pod nadzorom deftera, ministra financija.

U XIX. stoljeću izvršena je reforma agrarne politike putem reforme zakonodavstva i revizijom deftera. Tako je 1858. godine donesen tzv. Ramazanski zakon, 1860. godine Zakon o tapijskim ispravama, 1864. godine Zakon o tapijskim ispravama vakufskog zemljišta i 1874. godine Zakon o slobodnom vlasništvu na nekretninama.

Po navedenim zakonima o tapijama, svaki titular prava na nekretninama morao je posjedovati tapiju kao dokaz o vrsti i obimu prava na nekretninama. Isprave o vlasništvu imale su zakonom opisanu formu:"Tapija ima u zaglavlje tugru (monogram), u njoj treba označiti selo, granice i površinu zemlje, a na nju treba udariti muhur tefter emaneta (pečat tapijske uprave)" (Manđeralo 1996). Postupak izdavanja tapija bio je spor i kompliciran što je ovu evidenciju osudilo na neažurnost. Ukoliko je vlasnik tapije htio prodati svoju nekretninu, morao je pred lokalnim organima uprave u prisustvu kupca nekretnina sastaviti ispravu o prodaji, platiti takse i predati lokalnom organu uprave staru tapiju. Kupcu nekretnine izdavana je privremena tapija na osnovu koje je moga ući u posjed stečene nekretnine. Stara tapija je upućivana u Centralnu carigradsku defterhanu, gdje je odlagana. Istovremeno je sastavljana nova stalna tapija ("tugrali" tapija) i zavođena u defter. Turske tapije za osnovu nisu imale detaljnu izmjeru zemljišta. Površina se označavala približno u dunumima (1000 m2), a granice zemljišta su opisivane površno. Tapijski sistem je u Bosni i Hercegovini bio u primjeni do uspostave vlasništva po Gruntovničkom zakonu za Bosnu i Hercegovinu iz 1884. godine (Mačak 2002).

12

3.2. Austrijski katastar

Jedna od prvih poduzetih mjera Austro-Ugarske nakon aneksije Bosne i Hercegovine je uspostava evidencije nekretnina. U prosincu 1879. godine ustanovljeno je pri Ministarstvu financija u Beču posebno povjerenstvo od sedam vojno-geografskih stručnjaka i dvorskih savjetnika sa zadatkom da razmotri mogućnost katastarske izmjere Bosne i Hercegovine. Povjerenstvo je radilo tijekom siječnja 1880. godine i izradilo posebne upute na 223 stranice i 58 priloga, na temelju sljedećih zaključaka:

• Uspostava trigonometrijske mreže provest će se postavljanjem i određivanjem trigonometrijskih točaka I-IV reda, pod rukovodstvom oficira VGI (Vojno-Geografski Institut).

• Grafička izmjera provest će se mjerničkim stolom u dvostrukom mjerilu vojnog snimanja, tj. u mjerilu 1:12500, u odnosu na granice sekcije usvojit će se već u Austriji uvedeni stupanjski list karte.

• Izmjera katastarskih čestica izvest će se u dvostrukom mjerilu mjerničkog stola, tj. u mjerilu 1:6250 i to sa malim mjerničkim stolom.

• Izmjera ključnih mjesta izvest će se u osmostrukom mjerilu od vojnog, tj. u mjerilu 1:3125 u kojoj će se također izmjeriti i one katastarske čestice koje se neće moći prikazati u mjerilu 1:6250.

• Za katastarsku jedinicu uzet je džemat, koji odgovara približno površini općine, a za jedinicu površine uzet je m2, odnosno dunum (1000 m2).

• Vodit će se zapisnik katastarskih čestica sa oznakom vlasništva, općine, vrste kulture i površine.

• Izvest će se izmjera Sarajeva u mjerilu 1:781,24.

• Izradit će se karta šuma.

• Izradit će se posebni elaborat izmjere za pogranične krajeve prema Srbiji i Crnoj Gori i izmjeriti šira pogranična zona u mjerilu 1:25000.

Katastar je izrađen u rekordno kratkom vremenu od četiri godine i koncipiran je tako da istovremeno zadovolji vojne i upravne potrebe Monarhije. Izmjera je izvršena grafičkim načinom, geodetskim stolom "kiperglom", primijenjena je poliedarska projekcija. Područje obuhvaćeno s 30` po paraleli i 15` po meridijanu preslikava se na kartu "stupanjski list karte" (Slika 1.).

13

Slika 1.Poliederska projekcija

Na području svakog stupnjevog lista zakrivljena površina zemlje zamijenjena je ravninom koja dira tu površinu u sredini stupnjevog lista. Podjela stupnjevog lista na manje dijelove izvršena je tako da se donja baza stupnjevnog lista dijelila na četiri jednaka dijela. Kroz tako dobivene točke povlačene su okomice na bazu tog stupnjevog lista. Visina stupnjevog lista je također dijeljena na četiri dijela, tako da se svaki stupnjevi list dijeli na 16 sekcija.

Svaka sekcija se dijeli na 4 četvrtine, a svaka četvrtina na 4 šesnaestine, tako da na jednom stupnjevnom listu ima 256 šesnaestina, od kojih 224 normalne veličine, a 32 krajnje su krnje šesnaestine (Slika 2. ).

U procesu izmjere detaljno je premjereno: 3128 katastarskih općine s ukupno 3379987 katastarskih čestica i 622 "pradiuma" ( veliki državni šumski kompleksi). Nakon izvršene izmjere utemeljen je katastar zemljišta s prvenstvenom poreznom ulogom.

14

Slika 2.Temeljna podjela austrijske topografske karte

Zemljišna knjiga je izrađena u razdoblju od 1985. do 1909. godine. Utemeljena je na propisima donesenim 13. rujna 1884. godine: Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu, Naputak za provođenje Gruntovničkog zakona, Naputak za vođenje gruntovnice u Bosni i Hercegovini i Naredba u pogledu ustrojstva i djelokruga gruntovničkih povjerenstava i uredovanja kod istih. Uvođenjem zemljišne knjige prihvaćeno je načelo konstitutivnosti, upisa temeljem pravnog posla.

Zemljišno-knjižni propisi doneseni za vrijeme Austro-Ugarske, ostaju na snazi sve do 1931. godine kada je tadašnja Jugoslavija objavila svoje zakone (Lesko 2001).

3.3. Jugoslavenski katastar

U razdoblju između dva svjetska rata održavanje katastra zemljišta vršila je katastarska služba, a održavanje zemljišne knjige zemljišno-knjižni uredi tadašnjih sreskih-kotarskih sudova. U tom je razdoblju postojala dosta dobra usuglašenost ovih dviju evidencija.

Tijekom drugog svjetskog rata došlo je do značajnog uništenja evidencija katastra zemljišta i zemljišne knjige. Od ukupno 67 katastarskih srezova-kotara u Bosni i Hercegovini u 24 je u potpunosti uništena dokumentacija, na ukupnoj površini od oko 1700000 ha. Pored uništene evidencije katastra zemljišta za oko 1100000 ha uništena je i evidencija zemljišne knjige.

U razdoblju od 1945. do 1953. godine evidencije katastra zemljišta i zemljišne knjige nisu se održavale, a u razdoblju od 1941. do 1951. godine došlo je do obimnih uzurpacija nekretnina državnog vlasništva.

15

Stoga je, u razdoblju od 1948. do 1952. godine izvršena revizija katastra za područja za koja je uništen katastar zemljišta, a sačuvana zemljišna knjiga, a za područja na kopijama je uništena i jedna i druga evidencija 1952. i 1953. godine izrađen je tzv. popisni katastar.

Navedeno stanje i loša kvaliteta postojećih planova, nagnali su tadašnju vlast da 1953. godine započne novu izmjeru teritorija Bosne i Hercegovine (Slika 3.). Izmjera je izvršena primjenom aerofotogrametrijske metode i na temelju izmjere izrađeni su u Gauss-Krugerovoj projekciji katastarsko-topografski planovi u mjerilima: 1:500, 1:1000, 1:2500, 1:5000. Na temelju izmjere uspostavlja se novi katastar zemljišta, ali se zemljišna knjiga ostavlja po strani, tj. ne vrši se njezina revizija.

Slika 3. Koordinatni sustavi jedinstvene izmjere

3.4. Jedinstvena evidencija nekretnina

Geodeti Bosne i Hercegovine su još 1919. godine zagovarali uvođenje jedinstvene evidencije nekretnina i prava na njima. Nakon prvog savjetovanja ekspertne grupe, održanog u Banja Luci 1976. godine pripremljene su polazne osnove za stvaranje jedinstvene evidencije.

"Zakon o premjeru i katastru nekretnina" donesen je 30. svibnja 1984. godine. Glavna kvaliteta Zakona ogleda se u činjenici da on propisuje jedinstvenu

16

evidenciju o nekretninama i pravima na nekretninama, kao i vođenje evidencije etažnog vlasništva. Pod nekretninama u smislu Zakona, smatraju se: zemljišta (katastarske čestice), zgrade, stanovi, poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada i drugi građevinski objekti.

Kad je u pitanju, uvjetno rečeno, "geodetski" dio Zakona primijenjena su uobičajena rješenja za geodetsku izmjeru, klasiranje i bonitiranje zemljišta, koja su se primjenjivala pri klasičnom pristupu katastru zemljišta. Jedina novina je uvođenje katastra zgrada s preciznom izmjerom stanova i poslovnih prostora, kao tehničke osnove za evidentiranje etažnog vlasništva.

Veliki preokret Zakon donosi propisujući upis prava na nekretninama u katastar. U poglavlju "Upis prava na nekretninama" definiraju se vrste prava koje se upisuju u katastar nekretnina, kao i način upisa tih prava. Vrste prava prilagođavane su tadašnjem sustavu društvenog vlasništva, dok su načini i tehnologija upisa gotova u potpunosti preuzeti iz zemljišne knjige.

Katastarski operat izrađuje se i održava automatskom obradom podataka i sadrži:

- katastarsko-knjižne uloške

- popis katastarskih parcela

- popis poreznih obveznika iz prinosa od poljoprivredne djelatnosti.

Katastarsko-knjižni uložak sačinjavaju upisni listovi koji sadrže:

- A list - popis katastarskih čestica

- A1 list – podatke o zgradi i posebnim dijelovima zgrade sa njihovim opisom

- B list – podatke o vlasniku, nositelju prava raspolaganja i prava korištenja na zemljištu

- B1 list – podatke o vlasniku, nositelju prava raspolaganja i prava korištenja na dijelu zgrade

- C list – podatke o teretima i ograničenjima.

Iz ovakve strukture katastarsko-knjižnog uloška vidljiva je povezanost sa zemljišnom knjigom.

Nakon donošenja Zakona poslovi katastarske izmjere se intenziviraju. Rezultat je 92% premjerenog teritorija Bosne i Hercegovine u momentu izbijanja rata 1991. godine, dok je za svega 10% teritorija uspostavljen katastar nekretnina. Razlozi zbog kojih je uspostava katastra nekretnina zapala u teškoće jesu neriješeni imovinsko-pravni odnosi (kmetska selišta, begluci, uzurpacije), loš odnos i nezainteresiranost društveno-pravnih subjekata, nositelja prava na nekretninama u društvenom vlasništvu, nedostatak kvalitetnih pravnih stručnjaka, nedostatak geodetskih stručnjaka.

17

3.5. Novi Zakon o zemljišnoj knjizi

U sklopu projekta "Reforma gospodarskog prava", koji je realizirao Deutsche Gesellschaft fur Technische Zusammenarbeit (GTZ) izrađen je Zakon o zemljišnoj knjizi. Zakon u listopadu 2002. godine nameće Visoki predstavnik, a tijekom 2003. godine ga potvrđuju parlamenti oba entiteta.

Stupanjem na snagu Zakona u Bosnu i Hercegovinu se vraća klasični srednjoeuropski sustav evidentiranja nekretnina i prava na nekretninama. Taj se sustav sastoji od dvije komponente: katastar i zemljišna knjiga. Povratkom na ovaj koncept javlja se potreba za razvojem procedura koje će omogućiti usklađivanje stanja katastra i zemljišne knjige tj. njihovu harmonizaciju (Mićanović 2007).

Zakon o zemljišnim knjigama je stavio izvan snage Zakon o premjeru i katastru nekretnina u dijelu koji se odnosi na evidenciju i upis prava vlasništva i drugih stvarnih prava i obligacionih prava na nekretninama. Stoga je 2004. godine izrađen novi Zakon o izmjeri i katastru nekretnina, koji je u Republici Srpskoj usvojen 2006. godine, a u Federaciji BiH još je uvijek u parlamentarnoj proceduri.

Slika 4. prikazuje grafikon trenutnog stanja katastra i zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini.

15%

2%

50%

12%

2%

8%

11%AU katastar sa zemljišnom knjigom

Popisni katastar sa zemljišnom knjigom

Katastar zemljišta zasnovan na novojizmjeri sa zemljišnom knjigomKatastar nekretnina

AU katastar bez zemljišne knjige

Popisni katastar bez zemljišne knjige

Nova izmjera bez zemljišne knjige

Slika 4. Prikaz trenutne situacije u Bosni i Hercegovini

18

4. GisLandManager

GisLandManager je alat koji omogućava prikupljanje, obradu i održavanje prostornih podataka, a osobito je namijenjen izradi, upravljanju i održavanju baze zemljišnih podataka. Omogućava analize, prezentaciju i ispis tih podataka prema propisanim normama ili prema želji korisnika.

GisLandManager je najnovija verzija (2. 7. 0. 2.) Katozora. Radi pod standardnim operacijskim sustavom današnjice (Microsoft Windows XP, 2000).

4.1. Osnovna načela

Rad GisLandManager-om orijentiran je projektno. Moguće je raditi na već započetom projektu ili otvoriti novi. U aplikaciji su predefinirani projekti:

• Georeferenciranje,

• Vektorizacija,

• Izrada elaborata,

• Održavanje katastarskog operata,

• Slobodni projekti.

Podaci su pohranjeni u bazi čijim se dijelovima pristupa ovisno o projektu.

4.2. Sučelje

Prvi susret s GisLandManager-om je nakon pokretanja programa putem sučelja (Slika 5.)

Sučelje je grafičko i većina naredbi se zadaje preko izbornika ili ikona. U programu najvećim dijelom radnji upravlja se mišem. Osnovna pravila rada s mišem jesu:

• Lijevi klik služi za odabir alata ili određenu radnju,

• Desni klik služi za odustajanje od radnje,

• Dvostruki lijevi klik:

o Na prazno aktivira alat Pomak (Pan),

o Na vektor daje opis vektora ili ga selektira/deselektira,

o Na linijsku točku pomiče izabranu liniju,

o Na određeni sloj postavljamo taj sloj kao aktivni,

• Scroll ima funkciju zumiranja.

19

Slika 5. Sučelje GisLandManager-a

4.3. Rad na projektima

Nakon pokretanja programa prvi korak u radu je izbor projekta na kojem će se raditi. Moguće je izabrati već započeti projekt ili otvoriti novi. Pri otvaranju novog projekta potrebno mu je dati ime i izabrati osnovne postavke.

Skanirani katastarski planovi predstavljaju prvi korak ka stvaranju baze podataka. Nakon skaniranja potrebno je planove dovesti u teorijske dimenzije i prostorno ih smjestiti u koordinatni sustav postupkom georeferenciranja.

U radu s GisLandManager-om razlikujemo dva osnovna načina georeferenciranja, i to:

• Georeferenciranje po koordinatnoj mreži, koristi se kod katastarskih planova nove izmjere ( mjerila 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500),

• Georeferenciranje po okviru katastarskog plana, koristi se kod planova stare izmjere (mjerila 1:1440, 1:1452, 1:2880, 1:2904, 1:5808).

Osnovne radnje georeferenciranja rastera planova nove izmjere su:

• Popunjavanje osnovnih podataka o rasteru,

• Popravak rotacije,

• Obrezivanje rasterske podloge po rubovima,

20

• Određivanje ishodišta koordinatnog sustava,

• Popravak po decimetarskoj mreži,

• Export podataka o popravku u MsExcel.

Kod planova stare izmjere postupak se razlikuje utoliko što se popravak rastera vrši po rubovima mreže.

4.4. Vektorizacija

GisLandManager podržava ekransku vektorizaciju uz određene pomoćne alate (auto-scroll i drugi). Sustavna vektorizacija cijelih katastarskih općina najbolje je rješenje na putu do baze zemljišnih podataka. Samim procesom vektorizacije određene katastarske općine posao nije dovršen sve dok ne budu obavljeni postupci topološke obrade.

Podržani osnovni elementi su tipa točka, linija, poligon, tekst i grupa, a modeliranje prostornih podataka u svrhu provođenja promjena sadržava alate za precizno odmjeranje točki po polarnoj i ortogonalnoj metodi, presjek linija, lučni presjek, translacija, rotacija i skaliranje grafičkih elemenata, snap, itd. Također, moguć je import dxf i koo datoteka sa podacima.

Vektorski podaci su poredani u slojeve. Slojevi su podijeljeni na slojeve linija, slojeve točki i specijalizirane slojeve.

4.5. Alati za topološku obradu

Ovisno o prirodi pogrešaka razlikujemo dvije vrste alata:

• Kontrolni alati generiraju izvješća i pozicioniraju se na sljedeće pogreške:

o KC brojevi koji su upisani na planu, a nema ih u knjižnom dijelu operata,

o KC brojevi koji su u knjižnom dijelu operata , a nema ih na planu.

• Alati za topološku obradu detektiraju i pozicioniraju se na sljedeće pogreške:

o Geometrijski neprihvatljivi elementi-izuzetno kratke linije,

o Linije koje se sijeku, a nemaju lomnu točku,

o Linije koje omeđuju KC, a ne tvore zatvoreni poligon (nezatvorene linije),

o Zatvoreni poligon KC koji sadržava više od jednog KC broja.

21

Nakon popravka otkrivenih pogrešaka, moguće je izvršiti automatski izračun svih površina KC, te izvršiti usporedbu sukladnosti tehničkih i službenih površina.

22

5. Model podataka

U Bosni i Hercegovini ne postoji službeni model podataka katastra nekretnina. Model podataka GisLandManager-a je objektno orijentiran. Nastao je prilagodbom hrvatskog modela podataka softverima koji su korišteni na području Federacije BiH, postojećim pravnim propisima i jedinstvenom BiH modelu čiji je razvoj u tijeku.

GisLandManager posjeduje certifikat izdan od strane Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, u skladu s člankom 22. Pravilnika o formiranju, održavanju, distribuciji i pohrani digitalnog geodetskog plana ( "Sl. novine FBiH", br. 67/03).

Pravilnikom je propisan osnovni sadržaj Digitalnog geodetskog plana:

1. Geodetska osnova,

2. Parcelacija,

3. Način korištenja zemljišta,

4. Zgrade,

5. Ispis geografskih, administrativnih i drugih naziva.

I prošireni sadržaj DGP-a:

1. Visinska predstava terena,

2. Topografija,

3. Katastar vodova i podzemnih objekata,

4. Urbanistički planovi,

5. Administrativne jedinice.

Tablica 1. prikazuje strukturu slojeva digitalnog katastarskog plana u GisLandManager-u.

Tablica 1. Slojevi digitalnog katastarskog plana ID_SLOJA NAZIV TI SYSID SYSX DEFAULT_C DEFAULT_ DEFAULT_

800 Linije - prošireni sadr. 1 33 1 1850 Strukturna linija 1 9 1 1875 Granica kulture 1 IDL_U 3 1 1880 Linije unutar objekta 1 2 1 1885 Zgrada 1 IDL_Z 4 1 1900 KC međa 1 IDL_PA 1 1 1901 KC granica mjerila 1 5 1 1904 KC granica kat. opć. 1 6 1 1905 KC međa spor 1 40 1 1910 NDF linija 1 153 1 1911 Pomoćna linija 1 IDL_P 200 1 1

23 930 Pom kc. međa 1 11 1 1931 Pom. zgrada 1 51 1 1932 Pom. kultura 1 101 1 1933 Pom. strukturna linija 1 151 1 1934 Pom. ostalo 1 201 1 1950 Spec. rgn 1 IDL_C 145 1 1990 ADM Granice 1 60 1 1995 Dimenzioniranje 1 4 2 1998 Podjela na listove 1 5 1 1

1001 Pomoćna točka 0 30 1 11004 Simboli 0 XP_SI 3 1 11008 Točke OGI 0 6 1 21009 Geodetske točke 0 IDP_IZ 190 1 11015 KC broj 0 IDP_B XP_BC 1 1 31019 Kultura šifra 0 IDP_U 3 1 31020 Zgrada šifra 0 IDP_Z 4 1 31021 Luo šifra 0 IDP_L 2 1 31022 Adresa 0 IDP_K XP_KB 30 1 11030 KC broj objekta 0 1 1 11050 Toponimi 0 6 1 11051 ADM naziv 0 6 1 11100 Točke - prošireni sadr. 0 6 1 1

Svaki atribut definiran je šifrom (id*). U tablicama su prikazane šifre nastanka položaja točke (Tablica 2.), načina stabilizacije točke (Tablica 3.) i atributna tablica po modela podataka za zgrade, način uporabe zemljišta, strukturne linije, granice i linije proširenog sadržaja (Tablica 4.).

Tablica 2. Šifre nastanka točke

ID_NAS NASTANAK 1 Nepoznat 2 Trigonometrijski 3 Terestrička izmjera 4 Fotogrametrija 5 GPS mjerenja 6 Digitalizacija 7 Digitalizacija 1:500 8 Digitalizacija 1:1000 9 Digitalizacija 1:2000

10 Digitalizacija 1:2500 11 Digitalizacija 1:5000 12 Ostalo

Tablica 3. Šifre stabilizacije točke ID_STA STABILIZACIJA

1 Kamen 2 Križ 3 Klin 4 Drvo 5 Stup

24

Tablica 4. Atributna tabela po modelu podataka ID_SLOJA VRSTA_INDEX SORT_INDEX

Linije - prošireni sadr. Nerazvrstano 0Linije - prošireni sadr. PS-Reljef 1Linije - prošireni sadr. PS-Toplovod 2Linije - prošireni sadr. PS-Telekomunikacije 3Linije - prošireni sadr. PS-Plin 4Linije - prošireni sadr. PS-Naftovod 5Linije - prošireni sadr. PS-Vodovod 6Linije - prošireni sadr. PS-Kanalizacija 7Linije - prošireni sadr. PS-Drenaža 8Linije - prošireni sadr. PS-Cesta 9Linije - prošireni sadr. PS-Željeznica 10Linije - prošireni sadr. PS-Zračni promet 11Linije - prošireni sadr. PS-Riječni, pomorski promet 12Linije - prošireni sadr. PS-Voda 13Linije - prošireni sadr. PS-ostalo 14Strukturna linija Nerazvrstano 0Strukturna linija opća strukturna linija 1Strukturna linija linija željezničke pruge 2Strukturna linija linja tramvajske pruge 3Strukturna linija linija žičare 4Strukturna linija linija temelja mosta - puna 5Strukturna linija linija temelja mosta-isprekidana 6Strukturna linija linija uzdužnog gabarita mosta 7Strukturna linija linija ulaznog portala tunela 8Strukturna linija linija uzdužnog gabarita tunela 9Strukturna linija linija otvorenog bazena 10Strukturna linija linija ot. sport. terena 11Strukturna linija linije granice kolnika 12Strukturna linija linije granice pločnika 13Strukturna linija linija biciklističke staze 14Strukturna linija linija nožice nasipa ili brane 15Strukturna linija linija krune nasipa ili brane 16Strukturna linija linija prijelomnice na vodi 17Strukturna linija linije vodenih lica 18Granica kulture Nerazvrstano 0Linije unutar objekta Nerazvrstano 0Zgrada Nerazvrstano 0KC međa Nerazvrstano 0KC granica mjerila Nerazvrstano 0KC granica kat. opć. Nerazvrstano 0KC međa spor Nerazvrstano 0NDF linija Nerazvrstano 0Pomoćna linija Nerazvrstano 0Pom kc. međa Nerazvrstano 0Pom. zgrada Nerazvrstano 0Pom. kultura Nerazvrstano 0Pom. strukturna linija Nerazvrstano 0Pom. ostalo Nerazvrstano 0Spec. rgn Nerazvrstano 0Spec. rgn Spec. KC medja 1Spec. rgn Spec. Uporaba 2Spec. rgn Spec. Zgrada 3ADM Granice Nerazvrstano 0ADM Granice ADM Država 1ADM Granice ADM Entitet 2ADM Granice ADM Kanton 3ADM Granice ADM Općina 4ADM Granice ADM Naselje 5Dimenzioniranje Nerazvrstano 0

25 Podjela na listove Nerazvrstano 0Podjela na listove 500 1Podjela na listove 1000 2Podjela na listove 2000 3Podjela na listove 2500 4Podjela na listove 5000 5Pomoćna točka Nerazvrstano 0Simboli Nerazvrstano 0Točke OGI Nerazvrstano 0Točke OGI GPS 1Točke OGI Trigonometrijska 2Točke OGI Poligonska 3Točke OGI Poligonometrijska 4Točke OGI Linijska 5Točke OGI Vezna 6Točke OGI Orijentaciona 7Točke OGI Astrogeodetska 8Točke OGI Reper 9Točke OGI Gravimetrijska 10Geodetske točke Nerazvrstano 0Geodetske točke Točka kat. čestice 1Geodetske točke Točka kat. općine 2Geodetske točke Točka adm. jedinice 3Geodetske točke Točka državne granice 4Geodetske točke Točka zgrade 5Geodetske točke Točka granice kulture 6Geodetske točke Točka - ostale 7KC broj Nerazvrstano 0Kultura šifra Nerazvrstano 0Kultura šifra Oranica 1Kultura šifra Vrt 2Kultura šifra Voćnjak 3Kultura šifra Maslinik 4Kultura šifra Vinograd 5Kultura šifra Livada 6Kultura šifra Pašnjak 7Kultura šifra Trstik-močvara 8Kultura šifra Šuma 9Kultura šifra Dvorište 10Kultura šifra Zemljište uz zgradu 11Kultura šifra Zemljište za vojne potrebe 12Kultura šifra Zemljište pod objektima 13Kultura šifra Potok 14Kultura šifra Rijeka 15Kultura šifra Prirodno jezero 16Kultura šifra Vještačko jezero 17Kultura šifra Bazen za vodu 18Kultura šifra Infrastrukturni objekti 19Kultura šifra Kanal 20Kultura šifra Ulica-put 21Kultura šifra Nasip 22Kultura šifra Groblje 23Zgrada šifra Nerazvrstano 0Zgrada šifra Stambena 1Zgrada šifra Stambeno-poslovna 2Zgrada šifra Poslovna u privredi 3Zgrada šifra Poslovna u vanprivredi 4Zgrada šifra Obrazovanje 5Zgrada šifra Kultura i informiranje 6Zgrada šifra Zdravstvena djelatnost 7Zgrada šifra Zaštita djece 8Zgrada šifra Sport i rekreacija 9

26 Zgrada šifra Društveno-politička 10Zgrada šifra Vojna 11Zgrada šifra Diplomatska 12Zgrada šifra Vjerska 13Zgrada šifra Pomoćna 14Zgrada šifra Pomoćna u privredi 15Zgrada šifra Pomoćna u vanprivredi 16Zgrada šifra Ruševina 17Luo šifra Nerazvrstano 0Adresa Nerazvrstano 0KC broj objekta Nerazvrstano 0Toponimi Nerazvrstano 0ADM naziv Nerazvrstano 0ADM naziv ADM Naziv 1Točke - prošireni sadr. Nerazvrstano 0Točke - prošireni sadr. PS-Reljef 1Točke - prošireni sadr. PS-Toplovod 2Točke - prošireni sadr. PS-Telekomunikacije 3Točke - prošireni sadr. PS-Plin 4Točke - prošireni sadr. PS-Naftovod 5Točke - prošireni sadr. PS-Vodovod 6Točke - prošireni sadr. PS-Kanalizacija 7Točke - prošireni sadr. PS-Drenaža 8Točke - prošireni sadr. PS-Cesta 9Točke - prošireni sadr. PS-Željeznica 10Točke - prošireni sadr. PS-Zračni promet 11Točke - prošireni sadr. PS-Riječni, pomorski promet 12Točke - prošireni sadr. PS-Voda 13Točke - prošireni sadr. PS-ostalo 14

Za nazivlje koriste se različite vrste pisama (Tablica 5.), a za vizualizaciju objekata različite vrste linija (Tablica 6.).

Tablica 5. Vrste pisama

TEXT_STYLE_IN TEXT_STYLE_NAME FONT_NAME BOL ITALI

1 Arial Arial 0 0 2 Arial (bold) Arial 1 0 3 Arial (italic) Arial 0 1 4 Arial (bold, italic) Arial 1 1 5 Times New Roman Times New 0 0 6 Times New Roman (bold) Times New 1 0 7 Times New Roman (italic) Times New 0 1 8 Times New Roman (bold, Times New 1 1 9 Courier New Courier New 0 0

10 Courier New (bold) Courier New 1 0 11 Courier New (italic) Courier New 0 1 12 Courier New (bold, italic) Courier New 1 1 13 Monotxt Monotxt 0 0 14 Monotxt (bold) Monotxt 1 0 15 Monotxt (italic) Monotxt 0 1 16 Monotxt (bold, italic) Monotxt 1 1 17 Romans RomanS 1 0

27

Tablica 6. Vrste linija LINE_STYL DESC

1 Neprekidna _____ 2 L L (1 1 1) _ _ _ 3 L L (2 2 2) _ _ _ 4 L L (5 5 5) _ _ _ 5 L L (10 10 10) _ _ _ 6 L T L (5 2 1 2 5) _ . _ 7 L T L (5 5 1 5 5) _ . _ 8 L T L (10 5 1 5 10) _ . _

28

6. Rad s GisLandManager-om

U ovom poglavlju opisan je moj rad s GisLandManager-om, od instalacije do završetka projekta, odnosno dobivanja vektorizirane katastarske općine Livno I. Opisan je način na koji se vrši obrada topologije i analize.

6.1. Instalacija programa

Na raspolaganju su četiri tipa instalacije:

1. Program sa primjerima (zahtjeva barem 54.6 MB slobodnog prostora);

2. Program bez primjera (zahtjeva 14 MB slobodnog prostora);

3. Program -mrežna instalacija;

4. Po izboru korisnika.

Po uspješnom završetku instalacijske procedure, potrebno je kreirati 4 ODBC konekcije da bi program ispravno radio (KATOZOR26.MDB, KATOZOR26P.MDB, KATOZOR26ZGIS.MDB, KATOZOR26EXP.MDB).

6.2. Vektorizacija

Vektorizacija započinje kreiranjem novog projekta "vektorizacija". Kod ovog je potrebno unijeti dimenzije katastarske općine i ishodišne koordinate, to su najjužnija i najzapadnija koordinata čitave katastarske općine (Slika 6.).

Slika 6. Unošenje postavki novog projekta vektorizacije

29

Po preporuci autora malo sam "proširila" radnu površinu općine, pa sam koordinatama ishodišta oduzela po svakoj osi 250 m, a dimenzijama po svakoj osi dodala 500 m. Mjerilo projekta je 1:1000 i moguće je mijenjati ga sam izravno u bazi KATOZOR26.mdb.

Nakon kreiranja novog projekta dodala sam georeferencirane listove iz projekta "Georeferenciranje" u izborniku Vidjeti Rasterske podloge ili pritiskom na "F3" (Slika 7.).

Slika 7. Učitavanje rasterskih podloga

Pri unosu georefernciranih listova, na upit vršila sam automatsko obrezivanje. Zatim sam odabrala tipku Snimi listu i provjerila rezultate. Rasteri su na listi prikazani u tri stanja, i to disk, vidljiv i nevidljiv. Disk stanje ne zauzima memoriju, dok ostala dva zauzimaju.

Prilikom same vektorizacije omogućeno je da desnim klikom na radnu površinu i odabirom izbornika podloga, program automatski učita ili sakrije željenu rastersku podlogu.

Sad je podloga spremna za vektorizaciju. Veliku pomoć pri vektorizaciju pruža Snap alata (alat za lijepljenje vektora na određene koordinate), koji se dobiva jednostavnim pritiskom na "ctrl", te dostupnost najčešće korištenih naredbi desnim klikom miša.

Postavljanje brojeva katastarskih čestica vrši se na način da se u sloju "KC_međa" odabere alat nova točka, zatim se klikne lijevom tipkom na željeno mjesto i popuni prozor s traženim podacima (Slika 8.).

Točka na koju se klikne za unos je gornja lijeva točka broja čestice. GisLandManager ne dopušta upisivanje dvostrukog broja čestice, osim ako u

30

prozoru Broj katastarske čestice odaberemo opciju Dupli broj ili uporednik. To biramo kada svjesno određeni broj želimo upisati više puta u bazu podataka. Obično se koristi kod velikih katastarskih čestica (npr. putova) tako da isti broj možemo napisati više puta na planu.

Slika 8. Unošenje broja katastarske čestice

6.3. Obrada topologije i analiza

Nakon što sam vektorizirala sve linije i unijela sve čestice sa plana, pokrenula sam topološku obradu linija. Koristila sam sljedeće provjere:

1. Provjeru indentičnih linija,

2. Provjeru duljina,

3. Provjeru nezatvorenih linija,

4. Provjeru presjeka.

Nakon što sam ispravila greške na koje je ukazala ova obrada, pokrenula sam topološku obradu KC brojeva koja nudi:

1. Kontrolu graničnih,

2. Kontrolu duplih (uporednika),

3. Službene bez tehničkih,

31

4. Tehničke bez službenih.

Pri ovoj kontroli, potrebno je da su linije nad kojima se vrši obrada putem postavki sloja vidljive.

Prve dvije kontrole nisu bile potrebne.

Kontrola "Službene bez tehničkih" ispisala mi je čestice koje postoje u katastarskom operatu, a ne postoje na vektoriziranom planu. Kontrola "Tehničke bez službenih" radi obrnuto, prikazuje čestice koje postoje na planu, a nema ih u popisu katastarskih čestica.

Sljedeći korak je obrada površina. Za ovu obradu potrebno je prvo kreirati regije pritiskom tipke Start. Kolona TP predstavlja tehničku površinu programski izračunate i kreirane regije, nastale od zatvorenog poligona linija koje omeđuju određeni KC_broj. Ako TP iznosi 0,00 znači da za određeni KC_broj regija nije izračunata i kreirana.

Bilo je regija za koje je obrada pokazala TP=0. To su uglavnom bili slučajevi u kojima mi je promaklo prilikom vektorizacije unijeti broj čestice. Bilo je i slučajeva u kojima se unutar veće parcele nalazi jedna ili više manjih parcela («island»), što je riješeno povezivanjem otoka spec.rgn linijama. U pojedinim slučajevima razlog je bio nekakav bug, pa je trebalo malo pomaknuti KC_broj u bilo kojem smjeru i ponovno kreirati regiju desnim klikom miša Regije Veza link.

Sad su se mogle provesti još dvije kontrole:

• P1=P2? pretražuje regije kojima je površina identična i rezultat upisuje u kolonu GR

• 2u1 pretražuje kompleksne regije

Tipkom SP učitava se pripremljena tablica službenih površina. Prethodno je potrebno u bazu KATOZOR2P.mdb u tablicu ČESTICE_KONTROLE_POVRŠINA unijeti podatke katastarskog operata tj. datoteku LivnoI_PKC.txt.

Nakon učitavanja pripremljene tablice pokrenula sam kreiranje izvještaja o sukladnosti površine.

32

7. K.o. Livno I

Livno je grad u jugozapadnom dijelu BiH, sa oko 10080 stanovnika u gradu, odnosno 40600 u općini. Kulturno je i gospodarsko središte Hercegbosanske županije. Površina općine iznosi 994 km2. Grad leži na 730 m nadmorske visine. Smješten je većim dijelom na obroncima i u podnožju brda Bašajkovca, iz koga izvire i kraška rijeka Bistrica. Slika 9. prikazuje položaj Livna i Hercegbosanske županije.

Slika 9. Položaj Livna i Hercegbosanske županije u Europi

Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je "Povelja" kneza Mutimira od 28. rujna 892. godine kojom se crkva sv. Juraja daruje splitskom nadbiskupu Petru II, u kojoj se među potpisnicima u listi svjedoka na drugom mjestu nalazi i livanjski župan Želimir.

Sam grad Livno je podijeljen na tri katastarske općine: Livno I, Livno II i Livno III. KO. Livno I pokriva područje zapadno od rijeke Bistrice.

7.1. Vektorizacija k.o. Livno I

Listovi katastarskog plana K.o. Livno I su u Gauss-Krugerovoj projekciji meridijanskih zona. Listovi su u mjerilu 1:1000, 20 listova (Slika 10.) i u mjerilu 1:2500, 4 lista (Slika 11.). Ovi katastarski planovi su izrađeni u Geodetskom zavodu Sarajevo, na temelju nove izmjere, aerofotogrametrijskog snimanja iz 1983. godine.

Kao rasterska podloga za vektorizaciju korišteni su skanirani i georeferencirani katastarski planovi. Georeferencirani raster krupnijeg mjerila, 1:1000, insertirala sam u georeferencirani raster sitnijeg mjerila, 1:2500, i preuzela granice mjerila sa 1:1000. Slika 12. prikazuje podjelu katastarske općine Livno I po mjerilu.

33

Slika 10. Podjela na listove (1:1000) katastarskog plana

34

Slika 11. Podjela na listove (1:2500) katastarskog plana

35

Slika 12. Podjela k.o. Livno I po mjerilu

Izrada digitalnog katastarskog plana podrazumijeva postupak ekranske vektorizacije s GisLandManager-om. Vektorizirane su granice katastarskih čestica (granica katastarske općine), građevine i granice kultura. Katastarskim česticama su dodijeljeni odgovarajući brojevi, kao i građevinama koje se na česticama nalaze. Dijelovima zemljišta dodijeljene su i šifre uporabe zemljišta. Dijelovima zemljišta kojima se nije mogao utvrditi broj dodijeljen je broj oblika 9999/i. Slika 13. prikazuje vektoriziranu katastarsku općinu Livno I.

Model podataka digitalnog katastarskog plana k.o. Livno I podijeljen je u slojeve tako da svaki sloj sadrži podatke srodne po sadržaju. Za svaki sloj definirani su CAD grafički elementi te njihovi atributi. Model podataka detaljno je opisan u poglavlju 5.

Postupak stvaranja odnosa između pojedinih objekata je stvaranje topologije. Topološke operacije obuhvaćaju uređivanje topologije i kreiranje topologije. Uređivanje topologije podrazumijeva ispitivanje ispravnosti provedene vektorizacije odnosno ispravnosti povezanih linija. To je provedeno uz pomoć alata GisLandManager-a za kontrolu i ispravljanje topologije. Izvršena je provjera: identičnih linija, duljina, nezatvorenih linija i presjeka.

36

Slika 13. Vektorizirana k. o. Livno I

Pri vektorizaciji bilo je par slučajeva gdje se unutar granica jedne čestice nalazi jedna ili više drugih čestica. Ovakvi slučajevi rješavaju se na način da se u sloju Spec. rgn linijom povežu svi "otoci" s granicom katastarske čestice na načina kako prikazuje Slika 14.

Kada je vektorizacija završena provedene su analize kojima su uklonjene pogreške koje su bile očite, a preostala neslaganja su prikazana kroz tabele u Tehničkom izvješću vektorizacije k.o. Livno I. Budući da Pravilnikom o formiranju, održavanju, distribuciji i arhiviranju digitalnog geodetskog plana nije propisan izgled tehničkog izvješća, izradila sam ga po uputama Državne geodetske uprave «Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koje se izrađuju sa CAD software-ima» (DGU 2005).

37

Slika 14. Povezivanje čestica u Spec.rgn sloju

7.2. Nedostaci podataka

Budući da se radi o originalnim planovima, izrađenim u periodu od 1983. do 1985. godine, koji nisu korišteni, u odličnom su stanju. Decimetarska mreža je potpuna, sadržaj je jasan i čitak. Ipak, u postupku vektorizacije pronađene su neke pogreške koje su se potkrale prilikom izrade planova. Pojedina takva stanja prikazan su na sljedećim primjerima:

Slika 15. prikazuje slučaj gdje nedostaje znak pripadnosti na zgradi. Ovakve slučajeve je bilo lako riješiti, uspoređujući plan s knjižnim dijelom katastra utvrdila sam na kojoj čestici se nalazi sporna zgrada.

38

Slika 15. Objekt na planu bez znaka pripadnosti

Slika 16. prikazuje nepotrebno stavljeni znak pripadnosti na granici dvije čestice i treba ga poništiti.

39

Slika 16. Nepotreban znak pripadnosti

Slika 17. prikazuje jedan od slučajeva gdje katastarska čestica nije zatvorena. Ovakve slučajeve sam pri vektorizaciji rješavala na načina da sam česticu privremeno zatvarala u sloju Pomoćna linija, te nakon usporedbe sa službenom površinom ucrtavala konačnu granicu. Ovakve slučajeve potrebno je dodatno provjeriti na fotoskicama.

Jedan od slučajeva gdje zgrade nisu numerirane, pa je bilo potrebno numerirati zgrade u skladu s knjižnim dijelom katastra prikazuje Slika 18.

40

Slika 17. Čestica na planu koja nije zatvorena

Slika 18. Zgrade na planu bez broja

41

Slika 19. prikazuje primjer katastarske čestice s privremenim brojem. Na planu postoje samo tri čestice koje nemaju broj, pa su im dodijeljeni privremeni brojevi 9999/1, 9999/2 i 9999/3. Na istoj slici se vidi još jedna pogreška plana, na zgradi su dva znaka pripadnosti, pa nije jasno na kojoj je čestici zgrada i gdje je granica katastarske čestice. U knjižnom dijelu operata sam provjerila na kojoj čestici je zgrada, te ucrtala granicu čestice.

Slika 19. Zemljište bez broja

7.3. Analiza

Prva analiza koju sam napravila je uspoređivanje ukupne površine cijele katastarske općine. Površine su određivane u m2, jer sam popis površina iz knjižnog dijela katastarskog operata dobila u tim jedinicama. Tehničku površinu katastarske općine Livno I izračunala sam iz podataka vektorizacije, a službenu površinu dobila sam kao zbroj površina pojedinih katastarskih čestica iz knjižnog dijela.Tablica 7. prikazuje ove dvije površine i njihovu razliku.

42

Tablica 7. Razlika u površini

Podaci o ukupnoj površini

Površina (m2)

Ps(po knjižnom operatu) 4613997

Pt (po numeričkim pod.) 4614866

∆ ima=Ps-Pt -869

Dobivena razlika službene površine i tehničke površine katastarske općine Livno I je u okviru dozvoljenog odstupanja.

Dozvoljeno odstupanje se računa prema formuli:

PsMdop ××=∆1000

0007.0

i iznosi 1504 m2.

Analize stanja katastarskih čestica i njihovih pripadnih površina iz katastarskog operata u odnosu na katastarski plan se sastojala u tome da se tablično prikažu popisi katastarskih čestica:

• Katastarske čestice koje se nalaze na planu, a nema ih u knjižnom dijelu katastarskog operata,

• Katastarske čestice koje su u knjižnom dijelu operata, a nema ih na katastarskom planu,

• Dvostruki brojevi katastarskih čestica na katastarskom planu,

• Dvostruki brojevi katastarskih čestica u popisu katastarskih čestica,

• Zemljište bez broja,

• Katastarske čestice s površinom iznad dopuštenih odstupanja.

Tablice koje prikazuju rezultate gore navedenih analiza prikazane su u Tehničkom izvješću vektorizacije katastarske općine Livno I. Statističke podatke dobivene analizama prikazuje Tablica 8.

Nije obavljena analiza u pogledu nedosljednosti unosa zgrada u tehnički i knjižni dio katastarskog operata, jer program GisLandManager ne omogućava ovu analizu.

43

Tablica 8. Statistički podaci Statistički podaci i komparacije Broj katastarskih knjižnog dijela i DKP: čestica Broj katastarskih čestica u KNJIŽNOM OPERATU 1726 Broj katastarskih čestica na DKP 1722 Broj katastarskih čestica na DKP kojih nema u 1 KNJIŽNOM OPERATU Broj katastarskih čestica u KNJIŽNOM OPERATU 8 kojih nema na DKP Broj katastarskih čestica sa duplim brojevima 0 Broj katastarskih čestica s privremenim brojevima 3 Broj katastarskih čestica van dozvoljenih odstupanja 196 Broj katastarskih čestica van dozvoljenih odstupanja u postocima 11%

7.4. Sadržaj priloženog medija (CD-a)

Na priloženom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi diplomskog rada i svi postignuti rezultati. Logički su organizirani prema smislu (Tablica 9.).

Tablica 9. Sadržaj priloženog medija

RB. Mapa/ Datoteka Sadržaj 1 2 3

1. Diplomski.doc Tekst diplomskog rada

2. LivnoI.dxf Vektorizirane međe, granice kulture, brojevi k.č. i zgrade

3. Izvješće/ LivnoI.doc Tehničko izvješće

4. Raster/ *_S.tif Skanirani originalni listovi

5. Raster/*_T.tfw Georeferncirani skanirani listovi

6. Analize/LivnoI.xls Tablične analize

7. Analize/LivnoI_PKC.txt Popis katastarskih čestica iz knjižnog dijela operata

8. GislandManager/*.mdb Originalni vektori međa, granica kulture, brojeva k.č. i zgrada

44

8. Zaključak

S obzirom na to da se u općini Livno još uvijek koristi Austrougarski katastar izrađen 1883. godine, koji zbog sve lošijeg stanja ne udovoljava traženoj točnosti, a da postoje novi planovi i popisne liste na temelju nove izmjere iz 1983. godine, potrebno je što prije nastaviti s poslovima uspostave katastra nekretnina temeljenog na novoj izmjeri. Da bi novi katastar nekretnina zadovoljava današnje potrebe jedini prihvatljivi oblik čuvanja i održavanje je digitalna baza podataka. Prvi korak u digitalizaciji katastra je skeniranje, georeferenciranje i vektorizacija katastarskih planova.

Vektorizacijom katastarske općine Livno I dobiveno je 1722 čestica na digitalnom katastarskom planu od kojih 196 prelazi dopuštena odstupanja. Sljedeći korak, ka uspostavi katastra nekretnina za k.o. Livno I, je ispravljanje nedostataka planova i nesuglasica sa popisnim listama, na koje je ukazala vektorizacija i provedene analize.

Moram naglasiti da sam primijetila veliki nesklad između katastarskog plana i popisnih lista u slučajevima gdje se na parceli nalaze stambena zgrada u popisu čestica se vodi površina pod kulturom "dvorište" u iznosu 500 m2, koja na planu nije ucrtana, i u slučajevima u kojima u popisu čestica imamo dvije površine za različite klase, dok na planu nije prikazana granična linija između klasa. Ovi problemi onemogućuju povezivanje "jedan na jedan" podataka katastarskog operata i geodetskog plana.

Pored toga, svakako će prije uspostave katastra nekretnina biti potrebno izvršiti ažuriranje, s obzirom na to da je izmjera izvršena 1983. godine, velike su razlika s stvarnim stanjem na terenu.

GisLandManager je u izradi ovog diplomskog rada zadovoljio postavljene zahtjeve. Ovaj program se u ranijim verzijama pod nazivom Katozor i sa nešto drugačijim modelom podataka, koristi u dvanaest ureda u Bosni i Hercegovini.

45

Literatura:

DGU (2005): Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD software-ima, Zagreb

Geoinformatika d. o. o. (2002): Katozor v 2.6, upute za rad, Split

Lesko, I. (2002): Katastar nekretnina u Bosni i Hercegovini, Godišnjak Geodetskog društva Herceg-Bosne, Mostar, str. 93-101

Mačak, N. (2002): Model podataka Katastra nekretnina Nosne i Hercegovine, diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Manđeralo, S. (1996): Kutija za čuvanje vremena, Svijetlo riječi, Livno

Mićanović, I., Lesko I. Harmonizacija podataka zemljišne knjige i katastra zemljišta na primjeru k. o. Klokot, Zbornik radova Prvog kongresa o katastru, Geodetsko društvo Herceg-Bosne, Neum, str. 131-141.

Modrinić, Z. , Nikolić, P.(2005): Katozor u funkciji katastra nekretnina, Godišnjak geodetskog društva Herceg- Bosne, Mostar, str. 59-64

Roić, M. (1997): Digitalni katastar, folije s predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb

Roić, M., Medić, V., Fanton, I. (1999): Katastar zemljišta i zemljišna knjiga, skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

Rudan, D. (2006): Vektorizacija katozorom, diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

Sl. list SRBiH (1984): Zakon o premjeru i katastru nekretnina, 22

Sl. list SRBiH (1978): Zakon o premjeru i katastru zemljišta, 14

Sl. novine FBiH (2002): Zakon o zemljišnoj knjizi, 58

Sl. novine FBiH (2003): Pravilnik o formiranju, održavanju, distribuciji i pohrani digitalnog geodetskog plana, 67.

POPIS URL-ova: URL 1. http://www.katozor.com, (23. 08. 2007.)

URL 2. http://zkk.ba, (15. 09. 2007.)

URL 3. http://geoinformatika.hr (25. 08. 2007.)

46

Ž I V O T O P I S

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime JURIČ, Ružica Adresa Zagrebačka, 23, 80101, Livno, Bosna i Hercegovina Telefon 0038734200767

Faks 0038734200766 E-pošta rjuric@geof.hr

Državljanstvo Hrvatsko, BiH

Datum rođenja 28, kolovoz, 1975

RADNO ISKUSTVO

• Datum (od – do) 2001- • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Hercegbosanske županije, Livno

• Vrsta posla ili područje Katastar • Zanimanje i položaj koji obnaša Viši samostalni referent za geodetske poslove

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti

• Datum (od – do) 1999-2001 • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja Općina Livno Odjel za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Livno

• Vrsta posla ili područje Katastar • Zanimanje i položaj koji obnaša Samostalni referent za geodetske poslove

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 1994-1999

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet • Osnovni predmet /zanimanje Geodezija

• Naslov postignut obrazovanjem Inženjer geodezije • Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji)

47

OSOBNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a

koje nisu potkrijepljene potvrdama i diplomama.

MATERINSKI JEZIK HRVATSKI

DRUGI JEZICI

ENGLESKI, FRANCUSKI • sposobnost čitanja DOBRO, OSNOVNO • sposobnost pisanja OSNOVNO, OSNOVNO

• sposobnost usmenog izražavanja DOBRO, OSNOVNO

SOCIJALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

Življenje i rad s drugim ljudima u višekulturnim okolinama gdje je značajna

komunikacija, gdje je timski rad osnova (npr. u kulturnim ili sportskim

aktivnostima).

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Npr. koordinacija i upravljanje osobljem,

projektima, financijama; na poslu, u dragovoljnom radu (npr. u kulturi i

športu) i kod kuće, itd.

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI S računalima, posebnim vrstama

opreme, strojeva, itd.

MICROSOFT OFFICE, AUTO CAD, MICROSTATION

UMJETNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Glazba, pisanje, dizajn, itd.

DRUGE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

Sposobnosti koje nisu gore navedene.

VOZAČKA DOZVOLA da

DODATNE OBAVIJESTI

DODATCI

48

PRILOG

Tehničko izvješće vektorizacije k.o. Livno I

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

Tehničko izvješće vektorizacije K. o. Livno I

Zagreb, listopad 2007.

2

Tehničko izvješće vektorizacije K. o. Livno I

Ružica Jurič

S A D R Ž A J

1. OSNOVNO...................................................................................................... 3

2. PROJEKT ....................................................................................................... 4

2.1. SKENIRANJE............................................................................................... 4 2.2. GEOREFERENCIRANJE ................................................................................ 4 2.3. VEKTORIZACIJA .......................................................................................... 4 2.4. IZRISI......................................................................................................... 7

2.4.1. Izris katastarske općine s lokalnom podjelom na detaljne listove ..... 7 2.4.2. Izris podjele katastarske općine po mjerilu ....................................... 7

2.5. ANALIZE..................................................................................................... 8 2.5.1. Tehnički i statistički podaci projekta .................................................. 8 2.5.2. Tablice ............................................................................................ 10

3

Tehničko izvješće vektorizacije K. o. Livno I

Ružica Jurič

1. Osnovno

Katastarska općina: Livno I

Matični broj katastarske općine:

Mjerilo katastarske općine: 1:1000/1:2500

Područni ured:

Ispostava:

Broj ugovora:

Izvođač:

Odgovorna osoba (voditelj projekta):

Odgovorna osoba u ispostavi:

Odgovorna osoba u Središnjem uredu DGU:

4

2. Projekt

2.1. Skaniranje

Skaniranje listova katastarskog plana k. o. Livno I obavila je Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Sarajevo. Skanirani planovi su spremljeni u datoteke TIFF formata.

2.2. Georeferenciranje

Listovi katastarskog plana K.o. Livno I su u Gauss-Krugerovoj projekciji meridijanskih zona. Listovi su u mjerilu 1:1000, 20 listova, i u mjerilu 1:2500, 4 lista. Ovi katastarski planovi su izrađeni u Geodetskom zavodu Sarajevo, na temelju nove izmjere, aerofotogrametrijskog snimanja iz 1983. godine.

Budući da se radi o originalnim planovima, izrađenim u periodu od 1983. do 1985. godine, koji nisu korišteni, u odličnom su stanju. Decimetarska mreža je potpuna, sadržaj je jasan i čitak.

Georeferenciranje je provela R. Jurič u sklopu seminarskog rada iz kolegija Upravljanje prostornim informacijama. Korištena je aplikacija GisLandManager i računalo Intel Pentium 1,60 GHz.

Georeferenciranje listova mjerila 1:1000 obavljeno je transformacijom na 54 točke decimetarske koordinatne mreže. Standardna odstupanja od teoretskih dimenzija su po listu 20 mm, a najveća odstupanja su 36 mm. Preklapanje linija po rubovima jednako je na svim listovima i iznosi 16 mm.

Georeferenciranje listova mjerila 1:2500 obavljeno je transformacijom na 70 točaka decimetarske koordinatne mreže. Odstupanja od teoretskih dimenzija su po listu u prosjeku 56 mm, a najveća odstupanja su 90 mm. Preklapanje linija po rubovima jednako je na svim listovima i iznosi 48 mm.

2.3. Vektorizacija

Provođenje listova katastarskog plana u digitalni vektorski oblik obavila je R. Jurič u sklopu diplomskog rada. Kao rasterska podloga za vektorizaciju korišteni su skanirani listovi katastarskog plana. Izrada digitalnog katastarskog plana podrazumijeva postupak ekranske vektorizacije što je obavljeno pomoću programa GisLandManager.

Vektorizirane su međe i druge granice katastarskih čestica i građevine. Katastarskim česticama su dodijeljeni odgovarajući brojevi, kao i zgradama koje se na česticama nalaze. Dijelovima zemljišta bez broja dodijeljen je prefiks 9999.

Također su dijelovima zemljišta dodijeljene i šifre uporabe zemljišta.

Tablica 1. prikazuje strukturu slojeva digitalnog katastarskog plana.

5

Tablica 1. Struktura slojeva DKP-a

Struktura slojeva digitalnog katastarskog plana

1 2 3 4

Naziv sloja Opis sadržaja sloja Tip entiteta Boja

0 prazan sloj

KC međa međe line red

KC međa spor sporne međe line yellow

KC granica mjerila granica mjerila line blue

KC granica kat. opć. granica katastarske općine line magenta

KC broj centroid katastarske općine block red

Zgrada vanjske linije zgrade line cyan

Zgrada šifra centroid zgrade block cyan

Linije unutar objekta linije unutar objekta, koje zatvaraju stepenice,terase… line yellow

Luo šifra centroid za linije unutar objekta block yellow

KC broj objekta red

Adresa kućni broj text 30

Granica kulture linije načina uporabe zemljišta line green

Kultura šifra centroid uporabe zemljišta block green

Strukturna linija strukturne linije (željeznice, tramvaj, mostovi) line 9

Toponimi toponimi text magenta

Podjela na listove podjela na listove (1:1000, 1:2500) line+text blue

Točke OGI točke osnovne geodetske izmjere block magenta

Geodetske točke točke izmjere block 190

ADM Granice granice općine, županije, entiteta line 60

ADM naziv nazivi općine, županije, entiteta text magenta

Simboli simboli text green

6

Dimenzioniranje dimenzije text cyan

Spec. rgn linija za povezivanje "island" line 145

Linije prošireni sadržaj linije vodovoda line 33

Točke prošireni sadržaj točke vodova block magenta

Pomoćna linija privremene linije line 200

Pomoćna točka privremene točke block 11

Pom. Kc. Međa privremene međe line 51

Pom. Zgrada privremene zgrade line 101

Pom. Kultura privremene granice kulture line 151

Pom strukturna linija privremene strukturne linije line 201

Pom. Ostalo privremene ostale linije line 30

NDF linija

Slika 1. prikazuje cijelu vektoriziranu katastarsku općinu Livno I.

Slika 1. Vektorizirana k. o. Livno I

7

2.4. Izrisi

2.4.1. Izris katastarske općine s lokalnom podjelom na detaljne listove

Slika 2 prikazuje podjelu na detaljne listove katastarske općine Livno I.

Slika 2. Podjela na detaljne listove k.o. Livno I

2.4.2. Izris podjele katastarske općine po mjerilu

Slika 3 prikazuje podjelu katastarske općine Livno I po mjerilu.

8

Slika 3. Podjela po mjerilu k.o. Livno I

2.5. Analize

Analize su provedene topološkim obradama koje podržava GisLandManager.

2.5.1. Tehnički i statistički podaci projekta

Za izradu zadatka korišteni su skenirani katastarski planovi k.o. Livno I (Tablica 2.) u mjerilu 1:1000 i 1:2500, te popisne liste za k.o. Livno I.

Tablica 2. Popis listova K.o. Livno I

Broj

lista Nomenklatura

1 6C15-14-1

2 6C15-24

3 6C15-14-4

4 6C15-14-5

5 6C15-14-6

9

6 6C15-14-7

7 6C15-14-8

8 6C15-14-9

9 6C15-25

10 6C15-34

11 6C15-14-11

12 6C15-14-12

13 6C15-14-10

14 6C15-35

15 6C15-14-15

16 6C15-15-13

17 6C15-15-14

18 6C15-15-15

19 6C15-14-18

20 6C15-15-16

21 6C15-15-17

22 6C15-15-18

23 6C15-25-1

24 6C15-25-2

1a: Podaci o ukupnoj površini

Površina (m2)

Ps(po knjižnom operatu) 4613997 Pt (po numeričkim pod.) 4614866 ∆ ima=Ps-Pt -869 ∆ dop= 1504

∆ iznad dopuštenog = (∆ ima-∆ dop)

%

10

1b Statistički podaci i komparacije Broj katastarskih

knjižnog dijela i DKP: čestica Broj katastarskih čestica u KNJIŽNOM OPERATU 1726 Broj katastarskih čestica na DKP 1722 Broj katastarskih čestica na DKP kojih nema u Tablica 1 1 KNJIŽNOM OPERATU Broj katastarskih čestica u KNJIŽNOM OPERATU Tablica 2 8

kojih nema na DKP

Broj građevina na DKP kojih nema u KNJIŽNOM Tablica 3 OPERATU Broj građevina u KNJIŽNOM OPERATU kojih Tablica 4 nema na DKP Broj katastarskih čestica razdvojenih površina Tablica 5 povezanih znakovima polupripadnosti Broj katastarskih čestica sa duplim brojevima Tablica 6 0 Broj katastarskih čestica s privremenim brojevima Tablica 7 3

Broj katastarskih čestica van dozvoljenih odstupanja Tablica 8 196

Broj katastarskih čestica van dozvoljenih odstupanja u postocima 11%

2.5.2. Tablice

Tablice prikazuju razlike između digitalnog katastarskog plana i knjižnog dijela koje su nastale kao rezultat niza pogrešaka. U pitanju su pogreške listova, računanja površine čestice, potom skeniranja, georeferenciranja i vektorizacije.

Tablice su izrađene po Specifikacijama za vektorizaciju katastarskih planova Državne geodetske uprave.

Tablica 1 Katastarske čestice na DKP kojih nema u KNJIŽNOM OPERATU

Broj katastarske čestice Pt(m2) napomena

441/1 1056

Tablica 2 Katastarske čestice u KNJIŽNOM OPERATU kojih nema u DKP

Broj katastarske čestice Ps(m2) napomena

31 43 486 265 693 31

11 1017 118 1026 564 1298 92 1635 1996 441/3 1037

Tablica 3 Građevine na DKP kojih nema u KNJIŽNOM OPERATU Broj katastarske čestice

Pt(m2) Vrsta građevine

Tablica 4 Građevine u KNJIŽNOM OPERATU kojih nema u DKP Broj katastarske čestice

Ps(m2) Vrsta građevine

Tablica 5 Katastarske čestice razdvojenih površina povezanih znakovimapolupripadnosti

Broj katastarske čestice napomena

Tablica 6 Katastarske čestice sa duplim brojevima Broj katastarske čestice

Pt(m2) Ps(m2) napomena

Tablica 7 Katastarske čestice sa privremenim brojevima

Broj katastarske čestice Pt(m2) napomena

9999/1 260 9999/2 33 9999/3 357

12

Tablica 8

Broj katastarske čestice

Ps(m2) Pt(m2) ∆ ima ∆ dop ∆ d ∆ r% napomene

1299 88 20 -68 3,13 -64,87 324,35 1466 37 12 -25 2,42 -22,58 188,13 1254 57 21 -36 3,21 -32,79 156,15 1278 320 186 -134 9,55 -124,45 66,91

482 230 137 -93 8,19 -84,81 61,9 747 6050 3786 -2264 43,07 -2220,93 58,66 388 27 70 43 5,86 -37,14 53,06 748 2010 4327 2317 46,05 -2270,95 52,48

1470 337 701 364 18,53 -345,47 49,28 1399 287 198 -89 9,85 -79,15 39,97 1300 52 35 -17 4,14 -12,86 36,74 1494 356 256 -100 11,2 -88,8 34,69 1236 351 254 -97 11,16 -85,84 33,8

1530/2 1315 994 -321 22,07 -298,93 30,07 1253 72 110 38 7,34 -30,66 27,87 1662 7588 6054 -1534 54,47 -1479,53 24,44

481 301 406 105 14,1 -90,9 22,39 493 588 778 190 19,52 -170,48 21,91

408/1 5940 7659 1719 61,26 -1657,74 21,64 1474 9 6 -3 1,71 -1,29 21,42 1633 13043 10803 -2240 72,76 -2167,24 20,06 1209 60 80 20 6,26 -13,74 17,17 1076 10 7 -3 1,85 -1,15 16,4

78 242 201 -41 9,92 -31,08 15,46 1421 696 594 -102 17,06 -84,94 14,3 1154 376 321 -55 12,54 -42,46 13,23

550 392 335 -57 12,81 -44,19 13,19 1411 422 504 82 15,71 -66,29 13,15 1695 1127 992 -135 22,05 -112,95 11,39 1663 13179 14959 1780 85,61 -1694,39 11,33 1465 13 18 5 2,97 -2,03 11,28

492 1639 1462 -177 26,77 -150,23 10,28 290 609 538 -71 16,24 -54,76 10,18

1703 171320 155401 -15919 275,95 -15643,1 10,07 1233 212 184 -28 9,5 -18,5 10,06 1242 39 32 -7 3,96 -3,04 9,5 1664 12443 11320 -1123 74,48 -1048,52 9,26

80 307 272 -35 11,54 -23,46 8,62 1196 41 34 -7 4,08 -2,92 8,58 809/2 297 337 40 12,85 -27,15 8,06 1297 185 163 -22 8,94 -13,06 8,01 809/3 340 304 -36 12,2 -23,8 7,83 408/2 22774 21056 -1718 101,57 -1616,43 7,68 1165 523 472 -51 15,21 -35,79 7,58 1440 463 419 -44 14,33 -29,67 7,08

13

1166 397 442 45 14,72 -30,28 6,85 669 353 320 -33 12,52 -20,48 6,4

1655 2112 1957 -155 30,97 -124,03 6,34 1243 20 25 5 3,5 -1,5 6 1296 90 103 13 7,1 -5,9 5,72 1259 309 340 31 12,91 -18,09 5,32 1460 570 618 48 17,4 -30,6 4,95 1040 774 720 -54 18,78 -35,22 4,89

999 346 319 -27 12,5 -14,5 4,54 1652 12228 11625 -603 75,47 -527,53 4,54 1634 548 591 43 17,02 -25,98 4,4 1394 630 589 -41 16,99 -24,01 4,08 1661 2293 2426 133 34,48 -98,52 4,06

1530/1 5234 5505 271 51,94 -219,06 3,98 1197 451 420 -31 14,35 -16,65 3,97 1038 426 459 33 15 -18 3,92

701 365 339 -26 12,89 -13,11 3,87 670 264 244 -20 10,93 -9,07 3,72

1307 345 321 -24 12,54 -11,46 3,57 1428 807 858 51 20,5 -30,5 3,55 530/2 1929 2030 101 31,54 -69,46 3,42

24 691 651 -40 17,86 -22,14 3,4 1231 328 352 24 13,13 -10,87 3,09

395 554 522 -32 15,99 -16,01 3,07 1075 1143 1203 60 24,28 -35,72 2,97 1157 222 206 -16 10,05 -5,95 2,89 530/1 1644 1571 -73 27,75 -45,25 2,88

364 1007 958 -49 21,67 -27,33 2,85 672 366 391 25 13,84 -11,16 2,85 291 1815 1899 84 30,5 -53,5 2,82

1341 308 330 22 12,72 -9,28 2,81 685/1 129 141 12 8,31 -3,69 2,62 1311 67 75 8 6,06 -1,94 2,58 1378 136 148 12 8,52 -3,48 2,35 1684 864 906 42 21,07 -20,93 2,31

187 349 371 22 13,48 -8,52 2,3 1335 395 373 -22 13,52 -8,48 2,27

25 231 216 -15 10,29 -4,71 2,18 620 409 433 24 14,57 -9,43 2,18 561 570 542 -28 16,3 -11,7 2,16

1647 4760 4615 -145 47,55 -97,45 2,11 393 9 7 -2 1,85 -0,15 2,11

22 568 542 -26 16,3 -9,7 1,79 1725 3264 3168 -96 39,4 -56,6 1,79 1051 2436 2361 -75 34,01 -40,99 1,74

270 1785 1727 -58 29,09 -28,91 1,67 1665 32631 33197 566 127,54 -438,46 1,32 1130 662 636 -26 17,65 -8,35 1,31 1693 9305 9119 -186 66,85 -119,15 1,31 1698 4503 4610 107 47,53 -59,47 1,29 1418 149 139 -10 8,25 -1,75 1,26

116 636 611 -25 17,3 -7,7 1,26

14

115 1832 1886 54 30,4 -23,6 1,25 1120 390 372 -18 13,5 -4,5 1,21 1497 207 220 13 10,38 -2,62 1,19

354 1053 1019 -34 22,35 -11,65 1,14 81 154 144 -10 8,4 -1,6 1,11

383 1077 1043 -34 22,61 -11,39 1,09 1415 135 145 10 8,43 -1,57 1,08 1723 14543 14307 -236 83,73 -152,27 1,06 1677 565 543 -22 16,31 -5,69 1,05 1699 5783 5672 -111 52,72 -58,28 1,03

597 940 910 -30 21,12 -8,88 0,98 1125 160 150 -10 8,57 -1,43 0,95 1649 5036 4941 -95 49,2 -45,8 0,93

730 252 239 -13 10,82 -2,18 0,91 21 409 392 -17 13,86 -3,14 0,8

1568 332 317 -15 12,46 -2,54 0,8 1181 268 282 14 11,75 -2,25 0,8 1250 196 185 -11 9,52 -1,48 0,8 1726 15476 15271 -205 86,5 -118,5 0,78

688 3808 3737 -71 42,79 -28,21 0,75 1701 6049 5953 -96 54,01 -41,99 0,71 1716 4961 4879 -82 48,89 -33,11 0,68

34 116 108 -8 7,27 -0,73 0,67 662 940 913 -27 21,15 -5,85 0,64

1097 784 809 25 19,91 -5,09 0,63 27 368 384 16 13,72 -2,28 0,59 82 826 851 25 20,42 -4,58 0,54

783 2596 2646 50 36,01 -13,99 0,53 1722 3268 3326 58 40,37 -17,63 0,53

958 12633 12492 -141 78,24 -62,76 0,5 679/4 964 938 -26 21,44 -4,56 0,49 1594 3331 3276 -55 40,07 -14,93 0,46 1208 392 408 16 14,14 -1,86 0,46 1643 5742 5822 80 53,41 -26,59 0,46

654 293 280 -13 11,71 -1,29 0,46 582 1784 1747 -37 29,26 -7,74 0,44 759 1153 1182 29 24,07 -4,93 0,42

1682 2974 2924 -50 37,85 -12,15 0,42 204 3376 3431 55 41 -14 0,41

1155 403 419 16 14,33 -1,67 0,4 1702 21138 21325 187 102,22 -84,78 0,4 1405 555 574 19 16,77 -2,23 0,39 1305 223 212 -11 10,19 -0,81 0,38 1444 801 824 23 20,09 -2,91 0,35

650 751 773 22 19,46 -2,54 0,33 781 2103 2142 39 32,4 -6,6 0,31

1144 642 662 20 18,01 -1,99 0,3 77 2012 1975 -37 31,11 -5,89 0,3

788 3432 3381 -51 40,7 -10,3 0,3 1650 3615 3563 -52 41,78 -10,22 0,29 1654 7977 7893 -84 62,19 -21,81 0,28

112 175 185 10 9,52 -0,48 0,26

15

1636 13717 13835 118 82,34 -35,66 0,26 1027 1729 1696 -33 28,83 -4,17 0,25 1712 1477 1508 31 27,18 -3,82 0,25 1709 8508 8423 -85 64,24 -20,76 0,25 1645 5826 5894 68 53,74 -14,26 0,24

292 2047 2084 37 31,96 -5,04 0,24 979 1465 1435 -30 26,52 -3,48 0,24 546 342 356 14 13,21 -0,79 0,22

1045 372 358 -14 13,24 -0,76 0,21 149 54 49 -5 4,9 -0,1 0,2 975 2109 2073 -36 31,87 -4,13 0,2

1671 7001 7073 72 58,87 -13,13 0,19 234 3204 3159 -45 39,34 -5,66 0,18

1697 4275 4329 54 46,06 -7,94 0,18 676 455 471 16 15,19 -0,81 0,17

1171 915 938 23 21,44 -1,56 0,17 829 909 932 23 21,37 -1,63 0,17

1612 3351 3305 -46 40,24 -5,76 0,17 1715 8151 8074 -77 62,9 -14,1 0,17 1336 305 318 13 12,48 -0,52 0,16

491 307 320 13 12,52 -0,48 0,15 1280 183 193 10 9,72 -0,28 0,14 1524 1266 1293 27 25,17 -1,83 0,14

682 7702 7774 72 61,72 -10,28 0,13 1590 2842 2883 41 37,59 -3,41 0,12

803 847 826 -21 20,12 -0,88 0,11 1638 60702 60941 239 172,8 -66,2 0,11

894 1354 1327 -27 25,5 -1,5 0,11 833 630 612 -18 17,32 -0,68 0,11

1669 4801 4748 -53 48,23 -4,77 0,1 1286 45 50 5 4,95 -0,05 0,1

981 135 127 -8 7,89 -0,11 0,09 1676 8813 8887 74 65,99 -8,01 0,09

361 3023 2982 -41 38,23 -2,77 0,09 205 1937 1905 -32 30,55 -1,45 0,08 380 2398 2362 -36 34,02 -1,98 0,08 822 7386 7321 -65 59,89 -5,11 0,07 512 1317 1291 -26 25,15 -0,85 0,07

1651 13810 13901 91 82,53 -8,47 0,06 390 349 336 -13 12,83 -0,17 0,05 371 13137 13050 -87 79,97 -7,03 0,05

1714 5550 5496 -54 51,89 -2,11 0,04 1585 4426 4378 -48 46,32 -1,68 0,04 201/2 664 646 -18 17,79 -0,21 0,03 1396 2386 2421 35 34,44 -0,56 0,02

261 2930 2892 -38 37,64 -0,36 0,01 756 2881 2919 38 37,82 -0,18 0,01