ekskluzivno: međimurska plinska

bogatstva na korak do eksploatacije

prosinac 2011.

vodeći hrvatski energetski magazin

desertec * baterija budućnosti * energija plime * kina * fosilna renesansa

alexander römer: 'vaš otpad je naše gorivo'

podpritiskom

podpritiskom

podpritiskom

vodni vrhunac

dan kada će svijet postati

žedan

Uvozimo više energije nego ikad prije, država nema novca, projekti stoje, privatni investitori odlaze. Kako spriječiti slom domaće energetike?

ekskluzivno: zašto se vjetroelektrane

grade svagdje osim u hrvatskoj

listopad 2010.

vodeći hrvatski energetski magazin

9za obnovljivu energijuotok samsØ*transformatori*ruske nuklearke*voda*led rasvjeta*iran

izazova

jasminko umićević:

heP-ove elektrane treba Privatizirati

reportaža inino Podravsko Plinsko carstvo

MEGAWATT Listopad 2010.60

strategija

MEGAWATT Listopad 2010. 61

I dok je u Hrvatskoj u punom zamahu pro-jekt prelaska s analognog TV signala na di-gitalni, u Europskoj uniji već su otišli korak dalje i polako počinju s prelaskom na tzv. 'digitalnu' svjetlost.U rujnu 2009. godine Europska unija je, na-ime, zabranila prodaju neefikasnih sijalica sa žarnom niti, koje su u najvećoj mjeri za-mijenile LED (light-emitting diode) žarulje, jer su dugotrajnije i troše puno manje ener-gije. Upravo zbog velike uštede energije, a samim time i manjim troškovima, analitiča-

ri predviđaju da će do kraja desetljeća LED žarulje domini-rati tržištem rasvjetnih tijela.Prelazak s klasičnih žarulja na novu tehnologiju uvjetovan je velikim nedostatkom žarulja sa žarnom niti - one za-pravo i nisu rasvjetna tijela, već grijači jer gotovo 95 posto energije koju dobije žarulja pretvori u toplinu, a samo pet

posto u svjetlost. Žarulje sa žarnom niti su najra-sprostranjenije i svima najpoznatiji izvor svjetlo-sti, proizvode toplu i jarku svjetlost i postoje u svim oblicima i veličinama. Primjenjuju se u mnogim vrstama rasvjetnih tijela - od malih noćnih svjetiljki pa sve do golemih reflek-tora. Pogodne su i za unutarnju i vanjsku rasvjetu, ali i za svjetiljke koje se koriste za privlačenje insekata. Odlikuju se velikom potrošnjom električne energije, kratkim život-nim vijekom od svega 1000 sati, a postoji ve-lika vjerojatnost da će zakazati ako se često pale i gase te nisu po-godne za korištenje pri

vrlo niskim temperaturama. U skupi-nu žarulja sa žarnom niti ubrajaju se i halogene žarulje čiji je životni vijek zahvaljujući halogenim plinova kojim su ispunjene nekoliko puta duži. Osim klasičnih žarulja, posljednjih godina na tržištu su popularne i fluo-kompaktne žarulje koje su kod nas po-znatije pod imenom “štedne žarulje” i odlikuju se nešto skupljom cijenom od žarulja sa žarnom niti, ali istovremeno je trošak njihova rada znatno manji. U principu, radi se o istoj tehnologiji koja se primjenjuje u fluorescentnim žaru-ljama, s tom razlikom da je ovdje grlo žarulje prilagođeno standardnim navo-jima koji se primjenjuju kod klasičnih žarulja. Ipak, za razliku od žarulja sa žarnom niti, njihov je životni vijek čak do 10 tisuća sati, što je značajno više u

usporedbi s klasičnim žaruljama, dok je potrošnja električne energije za istu razinu osvijetljenosti kao kod klasičnih žaru-lja i do nekoliko puta niža. Ova vrsta žarulja također sadrži manje količine žive, ali ne u količinama za koje bi bile iznad onih koje bi predstavljale rizik za zdravlje. Ipak, i njih je u Hrvatskoj potrebno tretirati kao elektronički otpad te ih nije uputno odlagati s ostalim smećem. I na kraju dolazimo do LED žarulja koje imaju neusporedivo duži vijek trajanja od klasičnih žarulja, pa čak i znatno duži od fluokompaktnih žarulja (tzv. štednih žarulja). Osim toga, ova vrsta žarulja je zbog svoje konstrukcije vrlo izdržljiva što se tiče mehaničkih oštećenja, ne sadrže živu te se odli-kuju izrazito niskom električnom snagom od svega 2 do 10 vata uz svjetlosnu iskoristivost od 140 lumena po vatu, što

je u nekim slučajevima trostruko manja snaga (a samim time i potrošnja) od štednih žarulja. Početna investicija u

LED žarulje značajno je viša čak i od fluokompaktnih žarulja, no uzme li se u obzir značajno duži vijek

trajanja te niža potrošnja električne energije, viso-ki početni troškovi na kraju su opravdani niskim troškovima rada tijekom čitavog životnog vijeka ovih žarulja.Tehnologija LED žarulja znatno je napredova-la, tako da su danas te žarulje izrazito sjajne, dugotrajne i troše iznimno malo energije. Budući da su LED žarulje po nekim elemen-tima sličnije čipovima nego standardnim si-jalicama, cijela industrija mogla bi se promi-jeniti. Trenutačno tri tvrtke dominiraju ovim tržištem, vrijednim 100 milijardi dolara:

američki General Electric, njemački OSRAM i nizozemski Philips. U proizvodnju LED žarulja mogle bi se sada ubaciti i tvrtke koje se

››

teHNOLOgija

rasvjeta? Led dObra ideja!

nova tehnologija izrade žarulja će u potpunosti promijeniti

globalnu industriju rasvjete vrijednu više

od 100 milijardi dolara godišnje, ali i znatno

smanjiti količinu energije koju svijet troši za

proizvodnju svjetlosti

žarulje temeljene na

light emmiting diod (led)

tehnologiji traju duže i troše 80

posto manje energije nego

klasične ››

■ napisao Marko Biočina snimke ncl, ina, reuters ■

31.5.2011.Ne propustite vodeći

energetski magazin na dar uz Nacional

MEGAWATT Svibanj 2011.16 MEGAWATT Svibanj 2011. 17

vdhjhasd v

vdhjhasd v

vdhjhasd v

vdhjhasd v

vdhjhasd v

afrika

vdhjhasd v

vdhjhasd v

0kwh

kwh 0 99999 999999 999999 999999

1,000 2,000 3,000 4,000

vdhjhasd v sdjf ksdkfj ksdfjb ksdfjbsdfdfsdsf asdasdsas

asdasdsas

asdasdsas

asdasdsas

asdasdsas

asdasdsas

asdasdsas

asdasdsas

adasd as dfgddasdasd

sa dka sdabsjdjkab sdkjbas kdjabskdjas

sa dka sdabsjdjkab sdkjbas kdjabskdjas

asdasdasdaa asdasdasdaa asdasdasdaa asdasdasdaa asdasdasdaa

sa dka sdabsjdjkab sdkjbas kdjabskdjas

strategija

asdaEssi dolorit officia tEndElla abo. Et Es doluptur sEquo Esci omnihitis ulpa dit fugiandEbis nos atur apErum Eat as sitat pro ksd bfkbs dkfjbsdkfbsdkfsfsd 19%19%

19%

19%asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv

hajhsdv ajsdasdsad

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsadad ajs dvjhashjdjhasdvjhashjvdas

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsadad ajs dvjhashjdjhasdvjhashjvdas

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsads dlsd lf lksdfklnsnlkd fnlksnldkfln ksnl kdfn lsnl kdlnkflkn sdln fknlksdf akjd kja jkbsdbjk

asjbkdjk basbjkdjkbas

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv

ajsdasdsads dlsd lf lksdfklnsnlkd fnlksnldkfln

ksnl kdfn lsnl kdlnkflkn

sdln fknlksdf akjd kja jkbsdbjk asjbkdjk

basbjkdjkbas

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv

ajsdasdsads dlsd lf lksdfklnsnlkd fnlksnldkfln

ksnl kdfn lsnl kdlnkflkn

sdln fknlksdf akjd kja jkbsdbjk asjbkdjk

basbjkdjkbas

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsad

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsadasd

jasdjhavhjsdjhajvhsdjvhavsdasd

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsad

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsad

6 10

Miran Kurspahić

BAD BOY hrvatskog teatra

Hrvatski motociklist preživio pakao Erzberga

NAJTEŽAENDURO utrka u Europi

Golf

mladi kazališni redatelj govori o svojim društvenim

provokacijama i osobnom stilu

nstYleov reporter u najboljem golf resortu u portugalu

Stil & prestiž:

150 godina TAG Heuera,

Strand 122,Aston Martin

Rapide

Stilskevježbe

EDITORIAL OKRUTNO LJETO KOZMETIKA MIRIŠLJAVI I NJEGOVANI I NA PLUS 35

5BICIKALA za sve ljetne

relacije, od grada do

brda

lipanj 2010. magazin modernog muškarca

NeovisNi News magaziN

1 4 k n

SANADER EKSKLUZIVNOBezobrazni su oni koji tvrde

da sam bio despot

RUSIjI S LjUbAVLjU Što Vlada želi od Rusije, što Rusi traže od hrvatske vlade

LENNY KRAVITZGlazbena industrija propada pa

sam odlučio postati glumac

ljevičari europe, probudite se

Manifest socijalista traži od sDP-a

borbu za radnikeEuropska ljevica udružuje se kako bi

svrgnula demokršćane koje smatra krivcima za financijski i društveni kolaps

97

71

33

09

04

00

9

01

21

2IS

SN

133

0-90

48Pr

inte

d in

Cro

atia

- www

.nac

iona

l.hr -

HR

14 K

N / B

iH 3,

50 K

M

BR. 8

53

20.

ožu

jka

2012

.

NeovisNi News magaziN

laburisti osvajaju hrt Strogo čuvanim prijedlogom zakona

žele vratiti samoupravljanje

diplomacija Neven Mimica radi Čačićev posao i

spašava radnike željezare Sisak

bojana gregorićSrbi su prostrli crveni tepih

pod mojim nogama

1 4 k n

Hrvatska ne želi banku bez liHvarstva

Hnb odbio Halal

Bankari koji ne naplaćuju kamate nisu dobrodošli iako nam mogu omogućiti poslove u Zaljevu i sjevernoj Africi

97

71

33

09

04

00

9

01

41

2IS

SN

133

0-90

48Pr

inte

d in

Cro

atia

- www

.nac

iona

l.hr -

HR

14 K

N / B

iH 3,

50 K

M

BR. 8

55

3. t

ravn

ja 2

012.