Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj časkroatenseelsorge.de/.../uploads/2013/11/Zz11-2008.pdf · 2019-06-29 · nici dobiju bolji uvid u političke i dru-štvene aspekte,

D 2384 E - 1,50E - STUDENI/NOVEMBER 2008 - BR./NR.11 (289)D 2384 E - 1,50E - STUDENI/NOVEMBER 2008 - BR./NR.11 (289)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Već se bliži vrijeme blago,već se bliži onaj čas …

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout:Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

Zadnja stranica: Pogled na Fatimsko svetište;

snimio: A. Polegubić;

D 2384 E - 1,50€ - STUDENI/NOVEMBER 2008 - BR./NR.11 (289)D 2384 E - 1,50€ - STUDENI/NOVEMBER 2008 - BR./NR.11 (289)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Već se bliži vrijeme blago,već se bliži onaj čas …

Naslovnica: Ugođaj došašća u HKZ Stuttgart-

Zentrum;snimio: A. Polegubić

11. SMOTRA ZBOROVA

lebendige gemeinde

FRANKFURT A.M., 25.10.2008. ODRŽANA SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

Zbor HKM München pod vodstvom s. Nikoline Bilić; tamburaški orkestar: Marije Šibenik i Gabrijela Vala

Zbor HKM Mainz nastupio je pod vodstvom s. Dionizije Tomas

Zbor HKM Offenbach nastupio je pod vodstvom Zvonka Orlovića i Kornelije Nikolić

Zbor HKM Esslingen nastupio je pod vodstvom Ivana Ivankovića

Zbor HKM Darmstadt nastupio je pod vodstvom s. Damjane Damjanović i s. Anđele Milas

O Hrvatima u Njemačkoj

Ne znam jesam li ispravno raz-umio tvrdnju koju je izrekao u

emisiji Hrvatske televizije „Nedje -ljom u dva”, 2. studenog o.g. ug -ledni svećenik i profesor dr. FranjoTopić: „Napredak je uči nio više nakulturnom polju nego 350.000Hrvata u Njemačkoj.” Budući da mise ona čini neutemeljenom, želiobih se u ovom napisu osvrnuti na tuprofesorovu tvrdnju. Ne znam što jeprofesora potaklo da tako nešto iz-javi pred širom javnošću, ali je ne-sumljivo omalovažio sve Hrvate iHrvatice u Njemačkoj koji prekošesdeset godina daju ogroman pri-log kulturnim i materijalnim dobri-ma od kojih se bogato hranilo cje-lokupno hrvatsko biće. Živa hrvat -ska iseljenička zajednica u Njema-čkoj svjedoči svojom baštinom ka-ko je istinita tvrdnja da narodi pre-življavaju samo po svojoj kulturi isvojoj duhovnosti. Otkriti dušu i du-hovnost hrvatskog naroda može sa-

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2008 3

Crkva u mnogo jezika i naroda

Cilj studijskog putovanja u Portugal, a i prethodnih, primjerice onihu Poljsku i Hrvatsku, bio je bolje upoznavanje kulture i etničke po-zadine druge zemlje kako bi se zajedničko djelovanje sa zajedni-cama drugih materinskih jezika dalje produbilo u smislu koopera-tivnog pastorala.

Ovih su dana pastoralni djelatni-ci iz zajednica drugih materin -

skih jezika iz biskupije Mainz bora-vili na svom studijskom putovanju uPortugalu. Predvodili su ih referent zadušobrižništvo tih zajednica u bisku-piji Mainz Bernd Krämer i pastoral-ni referent Portugalske misije u Of-fenbachu i Mainzu Joaquim Nunes-Margues. U skupini je bilo trideset ičetvero sudionika, među kojima šes-naestero iz hrvatskih zajednica i izHrvatskoga dušobrižničkog ureda izFrankfurta na čelu s delegatom o. Jo-sipom Bebićem. Cilj ovoga, a i pre-thodnih studijskih putovanja, prim-jerice onih u Poljsku i Hrvatsku, bioje bolje upoznavanje kulture i etnič-ke pozadine druge zemlje kako bi sezajedničko djelovanje sa zajednica-ma drugih materinskih jezika daljeprodubilo u smislu kooperativnog pa-storala. Bila je to prigoda da sudio-nici dobiju bolji uvid u političke i dru-štvene aspekte, upoznaju situaciju

Crkve u današnjem Portugalu, mi-grantske probleme kao i da upozna-ju portugalsku vjeru i pobožnost.

Bilo je to jedno pozitivno iskus tvosusreta s Portugalom. Stoga, za sva-ku su pohvalu ovakva putovanja ko-ja nisu samo turistička, već su u služ-bi produbljivanja spoznaje o jednojzemlji i narodu, te njezinoj crkvenoji društvenoj stvarnosti. Bilo bi poželj-no kad bi se s ovakvom praksom za-počelo i u drugim njemačkim bisku-pijama, poglavito onima u kojima jeveći broj katolika drugih materinskihjezika. Katolička Crkva je bogatstvou različitosti, a to bogatstvo doma ćojnjemačkoj Crkvi upravo daju zajed-nice drugih materinskih jezika jer seu njima i kroz njih očituje jednaCrkva u mnogo jezika i naroda, ka-ko glasi i naslov smjernica za dušo-brižništvo katolika drugih materinskihjezika koje je 2003. godine objavi-lo Tajništvo Njemačke biskupske kon-ferencije. Urednik

� 11. SMOTRA ZBOROVA DJECE…

BOG U SUVREMENOM SVIJETU:Isus Krist — temelj naše vjereBiti kršćanin znači biti osobno okrenutprema Isusu. Onda je i njegovo kra -ljevstvo u nama, onda je on Kralj našegživota.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

KÖLN:Drugi festival duhovne popularneglazbe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

KEVELAER:Hrvati hodočastili Majci Božjoj

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17ESSEN:Četrdeset godina hrvatskog folklora

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16BERLIN:Pet godina međunarodne krunice

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Über die Kroaten inDeutschland Deutsche (Erz)Bischöfe

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Jedanaesti putu pjesmi i glazbi

� HKM TRAUNREUT:

35 misijskihgodina

UpoznavanjePortugala

� STUDIJSKO PUTOVANJE:

str. 10

str. 8

DELEGATOV DUHOVNI IMPULS

mo onaj tko upozna povijest nje-govu. Kakvi su Hrvati ljudi, što nasje učinilo ovakvima kakvi smo? Štosmo primili od domorodačkih i sus-jednih naroda i njihova stvaralač-kog duha i što mo dali drugima?Što je to po čemu smo raspoznatlji-vi ondje gdje živimo i radimo? Ko-liko su Hrvati krivi sami što su mo-rali u velikom broju napustiti svojaognjišta? Kako to da je prije Dru-goga svjetskog rata u Sarajevu živ-jelo preko 37% Hrvata, a sada ihje tek 5%? Ali zato bi trebalo na-praviti stručnu analizu, što prelaziokvir ovoga članka. Želim samo na-pomenuti prof. Topiću, koji je smet-nuo s uma veliku pokretačku snaguhrvatske dijaspore koja je u najte -žim trenucima komunističke vlada-vine pružala ne malu materijalnupodršku onima u domovini što jezapravo pretpostavka svakoga kul-turnog napretka.

(Nastavak na str. 25)

Poštovane čitateljice i čitatelji!

str. 6

U OVOM BROJU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2008

Svečanom misom u bazilici sv.Petra u Vatikanu, koju je u ned-jelju 26. listopada predvodio

papa Benedikt XVI., završilo je Dva-naesto opće redovito zasjedanje Bis -kupske sinode na temu „Božja riječ uživotu i poslanju Crkve.” U tom smopovodu razgovarali s dr. ŽeljkomTanjićem, profesorom na Katoličko-me bogoslovnom fakultetu u Zagre-bu, koji je na Sinodi sudjelovao kaostručnjak — teološki ekspert, pomoć-nik Generalnog tajništva Biskupske si-node. Sinoda je bila najveći redovitiskup na razini sveopće Crkve. Tritjedna sinodskih zasjedanja okrunje-na su dvama dokumentima, „Poru-kom Božjemu narodu” i takozvanim„Prijedlozima”. Riječ je o 55 točakau kojima je sažet rad Sinode s na-glascima i poticajima koje su iznosi-li sinodski oci. „Prijedlozi” se preda-ju Papi, a on će na temelju njih u na-rednim mjesecima sastaviti poslijesi-nodsku pobudnicu. Time sinodskizaključci postaju obvezujući za cije-lu Crkvu. Uobičajeno je da SvetiOtac napiše poslijesinodsku pobud-nicu, ističe dr. Tanjić, ali on to nijedužan učiniti. „Prijedlozi“ — „Propo-sitiones“ — donose se tajnim glaso-vanjem sinodskih otaca, a do njih jeBiskupska sinoda prošla dugi radniput. Prvi dokument su Smjernice, paRadni materijali, izlaganje na glav-noj raspravi što ju je držao kardinalOuellet iz kanadskoga Quebeca,nakon čega je uslijedio rad u općojskup štini, nakon čega je kardinal Ou-ellet održao drugo izlaganje, te je us-lijedio rad u radnim (jezičnim) skupi-nama. Radne skupine iznose prijed-loge pred opću skupštinu i još jed-nom se raspravlja o njima. „Sinodskihod je dugi proces, a prijedlozi nisuzavršni, jer će Papa iz njih objavitidokument, ali može odlučiti i drukči-je. Iskustvo nas uči da Sveti Otac us-vaja i piše dokument — poslijesinod -sku pobudnicu“, navodi dr. Tanjić.

Prema njegovom objašnjenju,„Prijedlozi“ su podijeljeni u tri dijelas različitim važnim naglascima. Uprvome dijelu se govori o Božjoj Ri-

ječi u vjeri Crkve, u drugome o RiječiBožjoj u životu Crkve, a u trećemu oRiječi Božjoj u poslanju Crkve. „Uprvome dijelu, može se reći, više jezanimljivih naglasaka. Željelo seistaknuti važnost koncilskoga doku-menta 'Dei Verbum', dogmatske kon-stitucije o božanskoj objavi, i ona jebila u žarištu: premalo se poznaje,premalo se čita i nije dovoljno vred-novano njezino bogatstvo. S drugestrane, u tom dijelu se htjelo reći daBožja Riječ ima tros truko značenje.Ona je Isus Krist, utjelovljena Riječ Bo-žja (DV 4), ona je Riječ Božja koja senama daje u Pismu i Riječ Božja u ži-voj Predaji Crkve“, pojašnjava dr.Tanjić. Koris teći izraz „analogia Ver-bi Dei“ iz otačke predaje, sinodski suoci „željeli svim vjernicima osvijestitida je Riječ Božja ponajprije Isus Kristutjelovljeni, pa ta Riječ Božja nadila-zi Pismo koje o njoj svjedoči i Svetopismo tu Riječ Božju sadrži na pose-ban način“. Osim toga, „Prijedlozi“su u prvi plan stavili i dijalošku di-menziju Objave, važnost Duha Sve-toga za razumijevanje Riječi Božje.„Crkva je pravo hermeneutsko mjestoza tumačenje Pisma i izvan toga mje-sta ne može se tumačiti ispravno, ada se ne završi u sektaštvu i funda-mentalizmu. Pisma treba čitati u istomduhu u kojemu su nastala — uz pošti-vanje konteksta jezika i konteksta za-jednice. Crkva je pozvana na ponov-no otkrivanje patrističkoga smisla či -ta nja Pisma, koje je duhovno i literar-no. Rasprava se vodila o važnosti iulozi povijesno-kritičke metode, kojaje znanstvena, ali u živoj tradicijiCrkve i analogijom vjere, to jest u du-hu vjere. Nijedno od toga se ne smi-je zaboraviti, niti zapostaviti. Sinodaje željela naglasiti upravo to: vraća -nje na patrističko čitanje koje je i in-telektualno i duhovno.“ Božja Riječ ponaravi je vezana na euharistiju, još jejedan od važnih naglasaka, ističedr. Tanjić: „Ona je riječ koja pozivana pomirenje i obraćenje i susreće juse prije svega u Svetom pismu.“ Istotako, crkveni oci su pozvali na otkri-vanje važnosti „lectio divina“ — „čita -

nja riječi“ — te pozivaju sve zajedni-ce da čitaju Sveto pismo. Kroz njegase upoznaje kontekst Pisma, kroz mo-litvu i kontemplaciju. Sinoda je potvr-dila da je Sveto pismo nadahnuto Du-hom Božjim i Riječ Božja poziva naposebnu odgovornost prema siroma-sima. Drugi dio „Prijedloga“ govori ovažnosti Staroga zavjeta protiv novegnoze i o važnosti židovskoga naro-da za kršćane u povijesti spasenja, stime da je ključ čitanja Krist. Još je pu-no važnih naglasaka, od toga da sve-ćenici moraju paziti na homiliju, do-bro se pripremiti, da moraju vjernici-ma uputiti mistagošku katehezu ute-meljenu na Pismu, a novost je i pri-jedlog službe čitača — lektorata — zažene. U trećem dijelu istaknuta je va-žnost prijevoda Biblije na druge jezi-ke, jer premda je najčitanija i naj-prevođenija knjiga na svijetu, još uvi-jek je u potpunosti prevedena na ma-lo jezika. „Sveto pismo treba doći dosvih vjernika, pa su svi pozvani širitiga jer nas poziva na pravilno zauzi-manje za brigu u svijetu, kulturu, a tuvažnu ulogu imaju i obavijesnasredstva. Sveta zemlja je peto eva-nđelje…, a svi trebaju brinuti za siro-mahe“, istaknuo je dr. Tanjić. Tu vezuizmeđu slušanja Božje riječi s lju-bavlju i nesebičnog služenja braći usvojoj je propovijedi istaknuo i Papa:„Tko dakle vjeruje da je shvatio Pis-ma, ili barem neki dio njih, a ne nas -toji izgraditi, prema tome što je razu -mio, dvostruku ljubav prema Bogu ibližnjemu, pokazuje zapravo kako jedaleko od njihova dubokog smisla.“Zato je Benedikt XVI. svima koji susudjelovali „u radu Sinode“ istaknuoda „nosimo sa sobom novu svijest daje prvotna zadaća Crkve… povrh sve-ga hraniti se Božjom riječju da bi bi-la djelotvorna nastojanja oko noveevangelizacije, navještaja u našemuvremenu. To iskustvo Crkve treba pre-nijeti u svaku zajednicu. Nužno jeshvatiti potrebu da se riječ koja se slu-ša pretoči u geste ljubavi, jer samo ta-ko navještaj evanđelja postaje vjero-dostojan, usprkos ljudskim slabostimakoje prate ljude.“ M.K.

Na Sinodi su Crkvu u Hrvatskoj predstavljali sinodski oci zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine predstavljao je vrhbosanski nadbis -kup kardinal Vinko Puljić. Sudjelovali su i dr. Željko Tanjić i s.Marija Ana Kustura.

Božja Riječ je sam Krist

IZ CRKVE U SVIJETU

Pod predsjedanjem vrhbosanskognadbiskupa kardinala Vinka Pu -ljića, te uz sudjelovanje banjoluč -

kog biskupa Franje Komarice, bisku-pa mostarskog i apostolskog upravi-telja trebinjsko-mrkanskog Ratka Peri-ća, pomoćnog biskupa vrhbosanskogPere Sudara te 35 svećenika zajednos apostolskim nuncijem nadbiskupomAlesandrom D'Erricom i beogradskimnadbiskupom Stanislavom Hočeva-rom,predsjednikomMeđunarodne bis -kupske konferencije sv. Ćirila i Meto-da služena je misa 3. studenoga u sa-rajevskoj katedrali Srca Isusova za po-kojne vrhbosanske nadbiskupe i bis -kupe te svećenike, redovnike i redov-nice koji su djelovali u Vrhbosan skojnadbiskupiji. U pozdravu je kardinalPuljić podsjetio da se misa slavi zapokojne (nad)biskupe, svećenike, re-dovnike i redovnice koji su sijali sjemeBožje riječi i obogatili Vrhbosanskunadbiskupiju i njezine vjernike pasto-ralnim, karitativnim i drugim djelo-vanjem. Na kraju mise svi su zajednopošli na grob sluge Božjega JosipaStadlera. Pod predsjedanjem vrhbo-sanskog nadbiskupa i metropolita kar-dinala Vinka Puljića u prostorijamaNadbiskupskog ordinarijata vrhbo-sanskog u Sarajevu održano je 44. re-dovno zasjedanje Biskupske konfe-rencije Bosne i Hercegovine. KardinalPuljić govorio je o današnjim izazovi-ma od javnog mijenja, koje se name-će liberalizacijom i sekularizacijomjavnoga života kroz čudna moralnanačela protivna naravnom zakonu,preko manipulacije i instrumentalizi -ranja ljudskog života te manipulacijeembrijima pod krinkom liječničke bri-ge, do istospolnih brakova koji se na-meću pod vidom slobode i ljudskihprava premda se protive naravnomzakonu. Kazao je također da medijiuporno promoviraju negativno ozrač-je izvješćujući ponajčešće o skandali-ma te tako stvaraju stanje još veće de-presije. Ukazao je na potrebu snaž-nijeg ekumenskog djelovanja i među-religijskog dijaloga te brige oko use -ljenika posebno Kineza.

Vojni biskup Juraj Jezerinacpredvodio je misu za sve poginule iumrle hrvatske branitelje u nedjelju 2.

studenoga u kapeli Vojnog ordinari-jata. Na početku mise biskup Jeze-rinac pozvao je na molitvu za sve po-kojne, a posebno branitelje, „jer toće biti naš najveći znak zahvale nji-ma, a živima koji za njima tugujuznak utjehe”. Osvrnuvši se na eva-nđelje o blaženstvima, biskup Jezeri-nac podsjetio je kako su ona potak-nula na razmišljanje mnoge genera-cije kršćana pa i one koji nisu krš -ćani, poput Gandhija, koji je rekaoda ga je to evanđelje nadahnulo naideju o mirotvornom otporu.

Redovito 37. plenarno zasjeda -nje Hrvatske biskupske konferencije,pod predsjedanjem predsjednikaHBK-a đakovačko-osječkog nadbi-skupa i metropolite mons. MarinaSrakića, održano je od 5. do 7. stude -noga u Šibeniku u prostorijama Bis -kupskog ordinarijata. Uoči zasje -danja u utorak 4. studenoga biskupisu slavili euharistiju u crkvi Gospe odkrsnog zavjeta u Kninu, a misno slav -lje predvodio je kardinal Josip Bo -zanić.

Nova crkva Hrvatskih mučenika

Na susretu svećenika Varaždinskebiskupije predstavljen je Direktorij zapastoral sakramenata u župnoj za-jednici. O tom dokumentu, koji je odo-brila i izdala Hrvatska biskupska kon-ferencija, govorio je njezin predsjed-nik đakovačko-osječki nadbiskup Ma-rin Srakić. Više od 120 svećenika,okupljenih u dvorani biskupijskogaPastoralnog centra u Varaždinu, napočetku susreta pozdravio je kao do-maćin varaždinski biskup JosipMrzljak koji je zahvalio nadbiskupuSrakiću na dolasku i uputio mu čestit-ke u povodu proglašenja metropolijei uzdignuća nadbiskupije.

Članice Hrvatske unije viših re-dovničkih poglavarica i članovi Hrvat -ske konferencije viših redovničkih po-g lavara 28. i 29. listopada okupili suse na 40. jubilarnu plenarnu skupšti-nu u duhovno-obrazovnom centru„Marijin dvor” u Lužnici.

U subotu 25. listopada u Gospićuje u biskupskom domu održan sasta -

nak Odbora za proslavu Dana hrvat -skih mučenika na Udbini. Izrazili suuvjerenje da je ovogodišnja proslavaDana hrvatskih mučenika na Udbini unovom terminu, prvoj suboti nakonblagdana Male Gospe, u potpunostizadovoljila. Iako je kiša omela ovo-godišnje slavlje, bilo je blizu osam ti-suća hodočasnika, a posebno je vjer-nički puk dobro prihvatio pobožnostkrižnog puta.

Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić primio je kardinalaFranca Rodea, prefekta Kongregacijeza ustanove posvećenog života i dru-žbe apostolskog života, u četvrtak 30.listopada u Nadbiskupskome dvoru uZagrebu. Na primanju su bili i pred -sjednica Hrvatske unije viših redovni-čkih poglavarica s. Marija-Ana Kustu-ra i predsjednik Hrvatske konferencijeviših redovničkih poglavara fra IvanPaponja.

Gospićko-senjski biskup dr. MileBogović susreo se u Rijeci s poznatimsakralnim umjetnikom Markom Iva-nom Rupnikom, kojemu je papa IvanPavao II. povjerio likovno uređenjesvoje kapele u Vatikanu. Rupnik jeSlovenac koji živi i djeluje u Rimu. Bi-skup Bogović, koji se i prije savjeto-vao s Rupnikom o projektu crkveHrvatskih mučenika na Udbini, pred-stavio mu je novi projekt nadahnutstarohrvatskom sakralnom arhitektu-rom. Umjetnik je izrazio zadovoljstvonovim rješenjem, jer je ono usklađe-no s idejom mučeništva kao temelj-nom porukom projekta. Istaknuo je dase novim projektom ostvaruje povez-anost s hrvat skim prostorom i hrvat -skom poviješću. Na biskupovu opas -ku kako neki kažu da je ova crkva re-plika one ninske, Rupnik je decidir-ano odgovorio da o tome nema nigovora, jer se već na prvi pogled vi-di da je riječ o originalnom projektukoji se samo nadahnjuje na prijašnjimarhitektonskim izričajima.

U srijemskomitrovačkoj prvostol-noj crkvi — manjoj bazilici sv. Dimitri-ja svečanim euharistijskim slavljemproslavljena je 26. listopada ponov-na uspostava drevne Srijemske bisku-pije i preuzimanje službe dijecezan -skoga biskupa srijemskog. A.O.

Hrvatski mučenici s novom crkvom i novim danom


Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić istaknuo je u Sarajevu kako medijiuporno promoviraju negativno ozračje izvješćujući ponajčešće o skandalima te tako stvaraju stanje još veće depresije.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Pastoralni djelatnici iz zajednicadrugih materinskih jezika iz bi-skupije Mainz boravili su na

svom studijskom putovanju u Portuga-lu od nedjelje 26. do petka 31. listo-pada. Predvodili su ih referent dušo-brižništva katolika drugih materinskihjezika u toj biskupiji Bernd Krämer ipastoralni referent Portugalske misijeu Offenbachu i Mainzu Joaquim Nu-nes-Margues. U skupini je bilo tride-set i četvero sudionika, od toga šes-naest Hrvatica i Hrvata: delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkoj fra JosipBebić, iz Mainza fra Ante Bilić, izGiessena fra Marijan Petričević, stal-ni đakon Mato Valjan, Veronika Va -ljan, Marija Lovrić-Holenda, ŽanaHalupa i Marijana Blažević, iz Rüssel -sheima fra Berislav Nikić, iz Offen-bacha Zvonko Orlović, iz Darmstad-ta s. Damjana Damjanović i s. Anđe-la Milas, iz Frankfurta s. Damira Ge-lo, Ana Drežnjak, Ilija Drežnjak i au-tor ovih redaka.

Iz portugalskepovijesti

Cilj studijskog putovanja bio jeupoznati kulturu i etničku pozadinudruge zemlje kako bi se zajedničkodjelovanje sa zajednicama drugihmaterinskih jezika dalje produbilo usmislu kooperativnog pastorala. Bilaje to prigoda da sudionici dobiju bo -lji uvid u političke i društvene aspekte, upoznaju situacijuCrkve u današnjem Portugalu, migrantske probleme kao i daupoznaju portugalsku vjeru i pobožnost. Portugal nosi rim -ski naziv Portus Cale, što znači „Lijepa luka“. Portugal je po-sebno bio značajan u 15. i 16. stoljeću, a među slavne oso-be Porugala spadaju: Fernando Magellan koji je oplovio svi-jet, Bartolomeo Diaz koji je dospio do Rta dobre nade i isto-čnog kraja Afrike, Vasco da Gama i drugi. Krajem 16. sto -ljeća Portugal je pao pod španjolsku vlast. Godine 1974.zemlja izlazi iz diktature u koju se uvodi demokratski sustav.Godine 1975. preostale kolonije Portugala dobile su neza-visnost. Portugal broji oko 11 milijuna stanovnika, a od to-ga glavni grad Lisabon s okolicom dva i pol milijuna. Ostaliveći gradovi su Porto koji sa širim područjem izvan gradabroji oko milijun i pol stanovnika te Braga više od 170.000stanovnika.

Prvih nekoliko dana sudionici studijskog putovanja smje-s tili su se u kuću Kongregacije franjevke Irme našega Gos -podina Spasitelja u Lisabonu. Kongregacija je utemeljena15. siječnja 1884. u Ilhi u Madeiri. Sestre uz to što djelujuu Portugalu i Njemačkoj, djeluju u još jedanaest zemalja naraznim kontinentima.

Lisabon i rijeka Tejo

Sudionici putovanja u ponedje -ljak 27. listopada razgledali su gradLisabon. Posjetili su rodnu kuću sv.Ante Padovanskog koja se nalazi uistoimenoj crkvi. Kuću je 1982. go-dine posjetio i papa Ivan Pavao II.Valja podsjetiti kako u Lisabonu dje-luje sedam sveučilišta od kojih je jed-no katoličko. Sv. Ante se krstio u ob-ližnjoj katedrali Velike Gospe koja jesagrađena naostacima dža-mije. Ta kate-drala ujednonosi naziv i li -sa bonska pat -rijarhalna ka-tedrala. Raz-gledali su idvorac sv. Jureiz 8. stoljećakojega su iz-gradili Mauri.S dvorca pucaprekrasan po-gleda na cijeliLisabon i nje-govu rijeku Te-jo, koja je nadijelu Lisabo-na široka i došest kilometa-ra, a na ulazuu more dva ki-lometra. Mauri

su djelovali u Lisabonu od 8. do 12.sto ljeća, a njihov utjecaj na tome kaoi drugim krajevima Portugala je vidljivdo danas. Sudionici su posjetili i bivšucrkvu sv. Roka, koja je danas bisku-pijska župna crkva. Posebno je biodojmljiv posjet bivšem benediktinskomsamostanu sv. Jeronima čija je grad -nja započela 1502. godine za kra ljaMauela II., u kojemu je i grob Vascada Gama. U blizini je predsjedničkapalača, spomenik mornarima, be-lemska vrata koja spadaju u svjetskukulturnu baštinu i sl. Sa suprotne stra-ne grada Portugala preko mosta 25.travanj nalazi se velebni kip KristaKralja koji je visok 110 metara.Gradnja je započela 1949., a bla-goslovljen je deset godina kasnije, 1959. godine. U večer -njim satima toga dana predavanje je sudinicima održao bis -kup iz Beje mons. Vitalino Dantas koji je predsjednik komi-sije za pastoral migranata Biskupske konferencije Portuga-


STUDIJSKO PUTOVANJE

STUDIJSKO PUTOVANJE U PORTUGAL

Upoznavanje crkvenog i društvenog

Hrvatski sudionici putovanja ispred kipa KristaKralja u Lisabonu

Crkva sv. Ante Pado-vanskog u sklopu kojeje njegova rodna kuća

Svetište Dobrog Isusau Bragi


la. Kazao je kako u svijetu živi više od pet milijuna Portu-galaca od kojih je znatan broj i u Njemačkoj. Veliki je brojmigranata i u Portugalu pa i onih koji tu borave ilegalno.Govoreći o krizi zvanja u Portugalu, kazao je kako na jed-nog svećenika u Portugalu spada pastoralna skrb za 60 do70 tisuća vjernika.

U utorak 28. listopada sudionici su posjetili Sintru koju suutemeljili Mauri, a u kojoj dominira kraljevska rezidencija.Do kraja 19. stoljeća bila je ljetna rezidencija kraljevskogdvora. Posjetili su također i samostan i crkvu u Mafri. Poseb-no je dojmljiv bio posjet gradiću Nazareu na samom izlazuna Atlantski ocean. U Nazareu se od 13. stoljeća štuje Go-spa od Nazarea koja je bila najvažnije hodočasničko mje-sto u Portugalu. U Alcobaci su posjetili bivši cistercitski sa-mostan, koji spada među najveće samostane u Portugalu snajvećom crkvom. Na povratku u Lisabon kraće su se zadr -žali u gradiću Obidosu. Cijeli grad je umjetnički oblikovanu kojem se spajaju svi dijelovi umjetnosti, od gotike do rene-sanse. Grad su podigli Mauri, a kasnije je dugo vremena slu-žio i kao kraljevska rezidencija. Sudionici su u Lisabonu ve-čerali u jednom restoranu uz fado glazbu, koja je najpozna-tija portugalska glazba, a spada u vrstu melankolične glaz-be. Povezuje se s gitarom i raznim ljudskim osjećajima.

U svetištu GospeFatimske

U srijedu 29. listopadahodočastili su u poznatomarijansko svetište Fatimu.Misno slavlje ispred kape-le ukazanja predvodio jevoditelj Portugalske misijeu Offenbachu i Mainzuvlč. Antonio Barbosa. Upro povijedi je istaknuo važ -nost Fatime kako za Crkvu

u Portugalu, tako i za opću Crkvu. Prvo Gospino ukazanjedogodilo se 13. svibnja 1917. pastirima Luciji, Franciscu i Ja-cinti. Biskup iz Leirie je 13. svibnja 1930. proglasio uka za -nja vjerodostojnima i dao dozvolu za javno štovanje Gos peFatimske. Nasuprot stare katedrale posvećena je 2007. no-va crkva Presvetoga Trojstva s 8600 sjedećih mjesta i po ve-ličini je četvrta katolička crkva u svijetu. Između te dvije crkvenalazi se najveći crkveni prostor u svijetu. Na povratku u Lisabon sudionici studijskog putovanja posjetili su stari sveu-čilišni grad Coimbru, koji danas broji 60.000 stanovnika, aod toga je 20.000 studenata. Korijeni Coimbre su još izkeltskog vremena. Coimbra je od 1139. do 1260. godine bi-la glavni grad Portugala. Kralj Dom Dinis je utemeljio sveu-čilište Coimbra 1290. koje je ujedno najstarije sveučilište Por-tugala, a i jedno od najstarijih u Europi. Sudionici su imali iposebnu čast razgledati i sveučilišnu biblioteku Joaninu.Ubraja se u najspektakularniju i najoriginalniju baroknu bib lioteku Europe. Posjetili su u Coimbri i katedralu čiji po-čeci datiraju od početaka portugalskog kraljevstva. U Portosu stigli u večernjim satima gdje su smješteni u biskupijskojsjemenišnoj kući.

U Portu i Bragi

Sutradan, u četvrtak 30. listopada u pratnji o. Domin-gosa Oliveire, tajnika za pastoral stranaca u biskupiji Por-to, razgledali su katedralu, koja dominira gradom te drugeznamenitosti u Portu među kojima se također ističe najvećizvonik u Portugalu sa 76 metara visine. Upriličena je i vož -nja brodom iz kojega se moglo razgledati grad i okolicu, anakon toga posjetili su jedan od vinskih podruma u kojimase čuva znamenito portsko vino. Dan je završio vožnjom naobližnji izlazak na Atlantski ocean.

Zadnjega dana studijskog putovanja, u petak 31. listo-pada, sudionici su krenuli u grad Bragu. Nakon razgleda -nja središta grada i katedrale u Bragi, krenuli su u nadale-ko poznato svetište Dobrog Isusa iznad Brage gdje su se za-držali u molitvi, šetnji i objedu do odlaska u zračnu luku oda-kle su se zrakoplovom vratili preko Lisabona u Frankfurt.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Pogled na Porto

Sudionici putovanja ispred samostana sv. Jeronima u Lisabonu

Detalj sa sveučilišta u Coimbri

života Portugala


11. SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

Jedanaesta smotra zborova djece imladih iz hrvatskih katoličkih misi-ja (HKM) i zajednica (HKZ) iz Nje-

mačke održana je u subotu 25. listo-pada u crkvi sv. Antuna Padovanskogu Frankfurtu na Majni, u organizacijiHrvatskoga dušobrižničkog ureda izFrankfurta i Hrvatske katoličke misijeFrankfurt.

Misno slavlje predvodio je dele-gat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj

fra Josip Bebić u zajedništvu s vodi-teljem HKM Frankfurt fra Petrom Kla-pežom, voditeljem HKM Offenbachfra Mladenom Marićem, voditeljemHKM Main-Taunus/Hochtaunus fraŽeljkom Ćurkovićem, voditeljem HKMMainz fra Antom Bilićem te dušobriž-nikom u HKM Frankfurt fra Ivicom Ercegom. Misno slavlje započelo je„Pjesmom stvorova“ sv. Franje Asiš-koga uz glumački nastup djece i mla-dih iz HKM Frankfurt. Sve je pozdra-vio o. Klapež istaknuvši kako se u

Jedanaesti put u pjesmi

crkvi sv. Ante Hrvati izFrankfurta i okoliceokup ljaju na misnaslavlja više od četrde-set godina, a smotradjece i mladih u ovojse misiji održava podrugi put. „Naš narod

kaže, tko pjeva dvostruko moli. Blagovama što ste pronašli put do Boga svo-jim glasom i pjesmom i na taj načindoprinosite punini našeg zajedništvai vjere.“ Pozdravnu riječ okupljenimauputio je i delegat o. Bebić.

Umjesto propovijedi mladi izHKM Frankfurt izveli su kratki igrokazu povodu Godine sv. Pavla o dva ve-likana vjere: sv. Pavlu i sv. Petru, nji-hovoj veličini i slabostima.

Misno slavlje na orguljama je pra-tila s. Pavlimira Šimunović uz sudjelo-

vanje članova zborova iz HKM Frank-furt i HKM Main-Taunus/Hochtaunuste svih okupljenih na misnom slavlju.

FRANKFURT AM MAIN

Na smotri su nastupili zborovi iz jedanaest hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke.

Misno slavlje predvodio je delegat o. Bebić

Prije početka smotre okupljenimase obratio generalni konzul General-nog konzulata RH u Frankfurtu PetarUzorinac koji je na smotri sudjelovaozajedno s konzulom za gospodars tvo

Okupljeni u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Frankfurtu

Sve jepozdravio voditelj HKMFrankfurt fra Petar Klapež

Igrokaz o sv. Petru i sv. Pavlu izveli su Ivan i Danijel Miloloža i Marko Škraba


Markom Šimatom. Generalni konzulUzorinac je istaknuo kako ovakvesmotre kao i susreti mladih doprino-se očuvanju hrvatskoga jezika, kultu-re i tradicije. „Drago mi je da su va-ši voditelji zborova i vaši roditeljishvatili u ovom razdoblju vašega ži-vota važnost da očuvate svoj matič-ni jezik.“

i glazbi

Delegat o. Bebić je prije nego jeotvorio smotru kazao kako se hrvat skakatolička djeca jedanaesti put u pjes-mi i glazbi susreću u jednom od nje-mačkih gradova u kojima postojehrvatske katoličke zajednice u Nje-mačkoj. „Ovaj, kao i prethodni susre-ti pružaju našoj djeci i mladima prili-ku da nesebično daruju jedni drugimasvoje vrijeme i znanje te svojom na-zočnošću posvjedoče svoju pripad-nost Katoličkoj Crkvi i svom narodu.Crkveno pjevanje i crkvena glazba ni-su nešto što uljepšava liturgisjka slav -lja i duhovne pobožnosti vjernika. Nespada u zadaću crkvenih zborova dauveseljavaju narod prilikom crkvenih iliturgijskih slavlja. Pjevanje i glazbaspadaju, kako to tvrdi Drugi vatikan -ski sabor, u aktivno i djelatno sudje-lovanje okupljenog naroda Božjega uliturgijskom događaju. Kad se vrši li-turgijski čin, on se vrši javno. Pjeva njestvara zajednicu i blagdansko raspo-loženje u zajednici. U pjesmi i glazbidolaze do vrhunca titranja sva našaduhovna područja koja sama od sebepostaju pjesmom“, kazao je dodavšikako je pjevanje hrvatske katoličkemladeži okupljene na smotri istinskičin njihova sebedarja. Okup ljenima

je ujedno prenio pozdrave predsjed-nika Vijeća Hrvatske biskupske konfe-rencije i Biskupske konferencije Bosnei Hercegovine za hrvatsku inozemnupastvu dubrovačkog biskupa mons.Želimira Puljića kao i ravnatelja duš-obrižništva za Hrvate u inozemstvuvlč. Ante Kutleše.

Nastupilo je jedanaest zborova spo dvije duhovne skladbe. Zbor HKMMünchen pod vodstvom s. Nikoline Bilić uz pratnju tamburaškog orkestraHKM München pod vodstvom MarijeŠibenik i Gabrijela Vala izveo je sklad-be „Pođimo za stol“ (I. Šutalo) i „Kruh,tijelo Gospodnje“ (N. Krpetić); zborHKM Mainz pod vodstvom s. DionizijeTomas skladbama „Nedjeljno jutro“(N. Krpetić) i „On je vjetar tvojoj lađi“

(N. Krpetić); zbor HKM Offenbachpod vodstvom Zvonka Orlovića i Kor-ne lije Nikolić skladbama „Hvaljen bu-di, o Bože, kralju naš“ (R.Holz) i „Gos -podine,Ti si pastir moj“ (Ps 23, L.Ž.Bal -van); zbor HKZ Esslingen pod vodst-vom Ivana Ivankovića skladbama „Sla-vit ću te, Kriste, Kralju moj“ (D.Trajer,P. Štefec) i „Bože, Tebi pjevam ja“ (R.Founds); zbor HKM Darmstadt podvodstvom s. Damjane Damjanović is.Anđele Milas skladbama „Kriste, mo-ja radosti“ (B. Barbir) i „Hvaljen budi“;zbor HKZ Sindelfingen pod vodstvoms. Bernardete Tomić skladbama „Osveta gozbo“ (S.J.Kirn) i „Duše sveti“(I. Šutalo); zbor HKM Wiesbaden podvodstvom s. Auksilije Milić skladbama„Zdravo Marijo“ (M. Martinjak) i „Očene bes ki“ (A. Mate ljan; Š. Marović);HKZ Stuttgart-Zentrum pod vod stvoms.Nevenke Tadić skladbama „Bog mije svjetlost i spasenje“ (M. Majcen) i„Nauči nas da ljubimo“ (M. Majcen);zbor HKM Rüsselsheim pod vodstvoms. Estere Marijić skladbama „Franjinosrce“ (M. Petrač, A. Svirač, J. Cvita no -vić) i „Kad Isus dolazi“; HKM Main-Taunus/Hochtaunus pod vodstvoms.Magdalene Višić i fra Željka Ćurko-vića skladbama „Kriste, o Kris te“(N. Krpetić) i „Sveti plamen“ (B. Delić,Š.Marović) i na kraju domaćin zborHKM Frankfurt pod vodstvoms. Pavlimire Šimunović skladbama „Pri-mi darove“ (Š. Marović) i „Oče nebe-ski, volim te dušom (B. Vuleta, M. Mar-tinjak).

Na kraju smotre predstavnicimazborova spomenice i cvijeće uručio jedelegat o. Bebić. Potom su svi zboro-vi otpjevali pjesmu „Krist na žalu“.

Za sve je pripremljen domjenak uprostorijama HKM Frankfurt uz nastupskupine „Bon-Ton“ iz Offenbacha.Kroz program je uspješno vodila Ma-rinela Galić.


Sve je pozdravio generalni konzul Generalnogkonzulata RH u FrankfurtuPetar Uzorinac

Predstavnicima zborova uručene su spomenice i cvijeće, a uručio ih je delegat o. Bebić

VoditeljicaprogramaMarinela

Galić


OBLJETNICE

TRAUNREUT

Trideset i pet misijskih godina

Hrvatska katolička misija Traun-reut svečano je u nedjelju 19. lis topada proslavila 35. obljet-

nicu postojanja. Svečano misno slav -lje u tom je povodu u punoj crkvi Pres-vetoga Otkupitelja u Traunreutu pred-vodio kotorski biskup mons. Ilija Ja njiću zajedništvu s voditeljem misije fraMogomirom Kikićem, bivšim vodite -ljem misije don Mladenom Mrakovči-ćem župnikom u Rabu i župnikom nanjemačkoj župi u Pallingu fra Ivom Božićem. Toga je dana upriličeno islav lje sakramenata prve Pričesti i sv.Pot v rde. Prvu Pričest primilo je sed-mero djece, a sv. Potvrdu dvadeset itroje mladih.

Sve je na početku pozdraviopredsjednik misijskoga vijeća MatoGrgić, posebno mons. Janjića kojemuje zahvalio na dolasku u misiju, u ko-joj se, kako je kazao, Hrvati katoliciokupljaju već 35 godina i u kojoj da-leko od domovine nalaze kutak zavič-aja. Pozdravnu riječ uputio je i o.Kikić,koji je podjestio na prvi dolazak do-movinskog biskupa u HKM Traunret.Bio je to tadašnji šibenski biskupmons. Josip Arnerić, koji je pohodio

misiju 1974. godineu kojoj je tada orga-nizirano višestrukoslavlje (prva Pričest,sv. Potvrda, krštenje,vjenča nje). Potom jeo. Kikić pročitao ime-na prvo pričesnika ipotvrđenika.

Mons. Janjić je upropovijedi kazaokako Bog svakogačovjeka poziva dabude sretan. „Srećaje u Bogu. Ne smije-mo se dati grijehu.Utecimo se Kristu ko-ji je donio lijek naše-mu životu. Važno jerazumjeti ljubav Bož-ju, koja se danas po-sebno očituje premanašim prvopričesnici-ma i potvrđenicima.Ako budu surađivalis Isusovim darovima,neće se izgubiti.Stvoreni smo da bu-demo hram Božji“,

HKM Traunreut pohodio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić koji je predvodiomisno slavlje tijekom kojega je upriličeno slavlje sakramenata prve Pričesti i sv. Pot vrde.

Okupljeni vjernici u crkvi Presvetoga Otkupitelja u Traunreutu

Misno slavlje započelo je ophodom kroz crkvu


kazao je mons. Janjić upitavši: „Kak-va će Europa biti ako ne želi kršćan -ske vrijednosti?“ Pozvao je sve nekabudu ljudi sa svojim identitetom kojivole svoju vjeru i narod, ali i sve ljude.

Govoreći o Kotorskoj bis kupiji iBoki kotorskoj, podsjetio je da će 10.

sudenoga ove godine započeti Tripu-no va godina koja će završiti sveča -noš ću sljedeće godine. Radi se o pro-s lavi 1200 godina nazočnosti moćisv. Tripuna u gradu Kotoru. Ujedno jepodsjetio na prirodne, kulturne i lje-pote svetosti u Boki kotorskoj, koja ses pravom zove zaljevom svetaca. Pri-tom je istaknuo primjere vjere i sveto-sti iz Boke kotorske: sv. LeopoldaBogdana Mandića, bl. Gracija (ovegodine se navr šava 500 godina odnjegove smrti), bl. Ozanu i službenicuBožju Anu Mariju Marović.

Vjernici su mons. Janjiću na krajupredali prigodni dar uz novčani pri-

log, a on je misiji darovao moćisv. Leo polda Mandića, koje će bitiugrađene u oltar misijske kapelice ko-ja će biti posvećena sv. Leopoldu, kaoi deset misa za potrebe misije.

Čestitku je također uputio i donMladen Mrakovčić koji je istaknuo ka-

na svom hrvatskom jeziku mogli sla-viti euharistijska slavlja te njegovatisvoj jezik i kulturu. „Hrvatske katolič-ke misije u Njemačkoj ostaju i dalježivi organizam domovinske Crkve ihrvatske domovine, ali su one istov-remeno i dio ove mjesne njemačke

Crkve i njemačkog društ-va. Kao vjernici pozvanismo na plodan suživot i su-radnju s drugima i druga-čijima“, kazao je.

Misno slavlje uveličaoje misijski sastav pod vod -stvom pastoralnog suradni-ka Josipa Vrdoljaka. U sub-otu 18. studenoga upričenje u misijskim prostorijamasusret mons. Janjića s potv-rđenicima, njihovim rodite -ljima i kumovima. Posebnoje pohvalio pastoralnog su-radnika Josipa Vrdoljakana pripremi potvrđenika ivjeronaučnom ispitu.

Mise se na hrvatskomjeziku u misiji, koja broji oko 3000vjernika, služe osim u crkvi Presveto-ga Otkupitelja u Traunreutu, u Gras-sau, u Bad Reichenhallu, u Freilas-singu te u Burghausenu. Misiju od 1.rujna 2000. vodi fra Mogomir Kikić,član Franjevačke provincije BosneSrebrene. Dosad su voditelji misijebili fra Berislav Nikić, član Franjeva-čke provincije Presvetoga Otkupite -lja, a nakon njega svećenici Krčke bis kupije don Anton i don MladenMrakovčić. Od 1. travnja 1994. umisiji je službeno kao pastoralni su-radnik zaposlen Josip Vrdoljak.


Zahvalu za primanje sakramenata izrekli su prvopričesnici i potvrđenici

Misno slavlje predvodio je mons. Janjić

ko ga posebno raduje što pred sobomvidi živu Crkvu, koja se okuplja u svo-joj misiji, ali je sve potaknuo na ljubavprema Crkvi i domovini, te na povra-tak u domovinu.

U ime Hrvatskoga dušobrižnič-kog ureda i delegata za hrvatskupastvu u Njemačkoj fra Josipa Bebi-ća sve je pozdravio dr. Adolf Pole-gubić koji je istaknuo kako je misijabila i ostala mjesto u kojem se Hrvatikatolici, pristigli tijekom posljednjih35 godina, mogli osjećati kao kodkuće, u prostoru u kojem su predvo-đeni hrvatskim svećenicima i pasto-ralnim suradnicama i suradnicima,


Danas je moderno, čak i u nekimkršćanskim krugovima, isticatikako je zastario pojam militaris -

tičke, trijumfalističke, pobjedonosneCrkve. Naprotiv, ističe se da smo miCrkva koja služi,prema tome treba-lo bi izbaciti nekenazive iz kršćan -skog rječnika, kaošto je npr. blagdanKrista Kralja. Nas,djecu moderne de-mokracije, smetajuriječi „kralj“, „vla-dar“ i „gospodar“,budući da naspodsjećaju na ap-solutizam i na ne-poštivanje osobneslobode. Ja ne bih htio polemizirati stakvim shvaćanjem, tim više, što i samDrugi vatikanski sabor predlaže novemodele Crkve, npr. Božji narod koji jena putu. Ali ipak moramo biti oprez-ni s kritikom Blagdana Krista Kralja,jer bismo lako mogli postati žrtvomjedne loše psihologije.

Kršćanstvo nije veletrgovinavjerskih vrednota

Već je blagopokojni Papa IvanPavao II., a i sadašnji Sveti Otac, Pa-pa Benedikt XVI., više puta upozoriona to, kako postoji tendencija da se izkršćanstva uzimaju samo one vrijed-nosti, koje se nekom sviđaju. Crkva ni-je veletrgovina vjerskih vrednota u ko-ju čovjek uđe i uzme što mu se sviđa.Kršćanstvo je Božji poziv i ponudačovjeku, prema tome ili se uzme sve,ili ništa. Ne može se uzimati samoono što nam se dopada, jer bi to biloomalovažavanja Kristova križa. Oči-to je, naime, da oni ljudi koji izbirlji-vo pristupaju kršćanskim vrednotama,ne biraju križ i odricanje, nego radosti zdravlje.

Upravo u tom kontekstu modernogčovjeka blagdan Krista Kralja popri-ma novo značenje i dobiva novu važ -nost. Jer kakav je kontekst u kojem ží-vimo? Današnji se čovjek gubi u sa-mozatvorenosti u svijetu u kojem vla-

Krist Kralj je putokaz ispravnog puta.

Tko će nam dati novu kartu svije-ta, u kojem je naznačeno i naše mje-sto? Blagdan Krista Kralja! Ovaj svi-jet, bio on koliko velik (danas se go-vori o milijardama svjetlosnih godina),ipak ima svoje središte, a to je Bog injegov Sin, koji nam je donio novukartu svijeta. Nakon istočnog grijehačovjek je stvarno bio izgubljen i be-spomoćan, jer sam od sebe nije mo-gao naći puta do Boga. Ali Bog namje došao ususret, pružajući nam novukartu. Sveti Pavao opisuje tu novostkad kaže kako Bog nije napustio čov-jeka, nego je u punini vremena pos-lao svog Sina, da mu pokaže istinsketemelje njegove vrijednosti, tj. da jeljubljeno dijete. Svatko od nas, poje-dinačno je ljubljeno dijete Božje. Bognas je zamislio u ljubavi, stvorio nasiz ljubavi, obasipa nas svojom lju-bavlju.

Ove misli nisu samo jeftina utjehaobeshrabrenim vjernicima. Biti kršća-

nin nije lagana stvar,to je avantura velikihduhova, koji se usu -đuju povjeriti Božjemvodstvu. Ali ta avan-tura će se moći živje-ti samo onda, akosvoju vjeru gradimona Isusu Kristu. Jerkršćanstvo nije samoideologija, zapovije-di i zabrane, nego setemelji na događajuIsusa Krista. Biti krš -

ćanin znači biti osobno okrenut pre-ma Isusu. Onda je njegovo Kraljev -stvo u nama, onda je on Kralj našegživota. A ta prisutnost je uvijek dina-mična prisutnost: mijenja nas, pokre-će nas. Kao što su dvanaest nespret-nih i neukih ribara, prožetih Kristom injegovim snažnim Duhom, preobrazi-li svijet, tako ćemo i mi, šačica krš ća -na biti snažan čimbenik preobrazbei današnjeg svijeta. Mi vjernici smosvjedoci ljudskog dostojanstva svakogčovjeka i glasnici radosne vijesti, dase nitko ne treba osjećati izgubljenim,jer postoji velika Svjetiljka na našemživotnom putu: Isus Krist, Kralj svemi-ra i svakog ljudskog srca. �

da idejna, ideološka i svjetonazornadezorijentacija nezapamćenih sraz -mjera. Ljudi se guše pod naletom pro-pagandnih mašinerija. Upravo sunam danas potrebne čvrste točke os-

lonca, jasne smjerni-ce, prepoznatljivo sre-dište kamo sve smje-ra. Upravo tu točkuorijentacije nam pru-ža blagdan KristaKralja.

Pogledajmo izbli-za kakva je situacijadanašnjeg čovjeka.Agresivno napredo-vanje prirodnih zna-nosti, ali isto tako irazličitih psihološkihteorija, izbacili su

čovjeka iz središta svemira. Galilejnas je naučio da zemlja i čovjek nisuu središtu svijeta, nego samo malozrnce. Sigmund Freud, otac psihoa -nalize je još više re-lativizirao čovjekakad je pokazao dačovjek nije gospo-dar čak ni u vlastitojkući, nego njegovosvjesno ja je samoigračka nesvjesnihnagona i komplek-sa. A neki današnjistručnjaci svjetskeekonomije nas upo-zoravaju, da se ti-jek povijesti ravnapo novcu, čovjek je samo igračka eko-nomskih interesa i težnje za profitom.

Isus Krist nam je donionovu kartu svijeta

Zamislite da se nalazite u jednomnepoznatom kraju, oko vas šume, ri-jeke i brda. Međutim sve vam to neznači ništa, jer ne znate gdje se na-lazite niti kamo treba da krenete. Aliako imate u ruci razrađenu zemljo-pisnu kartu, ove šume, rijeke i brdaoko vas odjednom postanu izvanred-no važni, jer vam naznačuju mjestogdje se nalazite i pokazuju put kamotreba da krenete dalje.

Isus Krist — temelj naše vjere

Kršćanstvo nije samoideologija, zapovijedi izabrane, nego se teme -lji na događaju IsusaKrista. Biti kršćanin zna-či biti osobno okrenutprema Isusu. Onda jenjegovo Kraljevstvo unama, onda je on Kraljnašeg života.

Mi vjernici smo svjedociljudskog dostojanstvasvakog čovjeka i glasni-ci radosne vijesti, da senitko ne treba osjećatiizgubljenim, jer postojivelika Svjetiljka na na-šem životnom putu: IsusKrist, Kralj svemira isvakog ljudskog srca.

BOG U SUVREMENOM SVIJETU


Über die Kroaten in DeutschlandVerehrte Leserinnen und Leser! testen kroatischen Malern und Bild-

hauern organisiert haben. Das sindmeine Freunde: der verstorbene Dr.Franjo Basić und Dr. P. Rafael Romić.Im Übrigen sollte man ihre Privatga-lerien ansehen, um eine Vorstellungdavon zu bekommen, wie groß ihrBeitrag auf diesem Gebiet ist.

Gott weiß, wie viele Bilder undSkulpturen in der Heimat durch unse-re Mithilfe erneuert und restauriertwurden? Weiß denn jemand aus demkroatischen Kulturverein „Napredak“überhaupt, wie viele heilige Messenund Predigten in Deutschland gefeiertwurden, wie viele Katechesen, Reli-gionsstunden und geistige Anspra-chen abgehalten wurden? Wie vieleKulturvereine, Sportclubs, und Chöredie Kroaten in Deutschland haben?

Ich weiß nicht, wie groß die Zahlder Künstler, der gemischten Chöreund Folkloregruppen ist, die wir überJahrzehnte hinweg empfangen undbewirtet haben und denen wir finan-ziell die Reise nach Deutschland er-möglicht haben, damit sie für Kroatenund Deutsche auftreten? Über dieSänger der Popmusik, die bei uns auf-getreten sind, möchte ich hier erst garnicht sprechen. Und wenn ProfessorTopić an die Stipendien denkt, dieder kroatische Kulturverein „Napre-dak“ an kroatische Studenten vergibt,darf er nicht vergessen, dass auch un-sere Monatszeitschrift Lebendige Ge-meinde häufig ihre Leser aufgerufenhat, die Projekte des kroatischen Kul-turvereins „Napredak“ zu unterstüt-zen, insbesondere die Stipendien.

Und schließlich sei auch das nochgesagt: Die Kroaten in Deutschlandhaben während des Heimatkriegesmit ihren großen finanziellen und ma-teriellen Spenden zahlreiche Dörferund Städte vor der Vernichtung geret-tet. Jede kroatische katholische Ge-meinde in Deutschland hat bei derSchaffung und Festigung der Einheitdes kroatischen Volkes und seiner Frei-heit und im Ausbau seines kulturellenRaums in Europa und in der Welt ih-ren unschätzbaren Beitrag geleistet.Möge der Herr auch in Zukunft durchuns Großes verrichten!

In diesem Sinne wünsche ich alleneine ertragreiche Vorbereitung aufWeihnachten.

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

kommunistischen Herrschaft jenen Kro-aten in der Heimat eine nicht geringeUnterstützung geboten hat, was imGrunde die Voraussetzung für jegli-che Art des kulturellen Fortschritts ist.

Mein Artikel ist eine spontane Re-aktion auf die unrichtige Behauptungvon Dr. Franjo Topić in der Fernseh-sendung „Nedjeljom u dva“.

Wenn zur Kultur Konzerte, wis-senschaftliche Konferenzen, verschie-denste Festivals, Verlagsarbeit, Schrei-ben von Fach- und Geschichtsbü-chern, von Sammelbänden, Veröf-fentlichen von Mitteilungsblättern, Fil-men sakraler und anderer kulturellerDenkmäler, Bau von Kirchen, Kapel-len, Museen, Schulen, Ausbau von In-frastruktur in Dörfern und Städten, Or-ganisieren von Vorträgen und Spon-sorentätigkeiten zählen, dann kannman mit Stolz sagen, dass die350.000 Kroaten in Deutschlandüberall mitbeteiligt waren. Wir wollenauch die Tatsache nicht vergessen,dass die Kroaten hierzulande sehr vieldie kroatische Tagespresse und kroa-tische Bücher lesen. Viele Bücher ha-ben sie auch selbst geschrieben undoft waren sie auch Sponsoren fürSchriftsteller. Vielleicht hätten auchviele große Druckereien schließenmüssen, wenn wir nicht Bücher ge-kauft und finanziell ihren Druck unter-stützt hätten.

Wer kann schon all die Bilderund Denkmäler aufzählen, die diedeutschen Kroaten gesponsert ha-ben? Allein das Büro der Kroaten-seelsorge in Deutschland mit Sitz inFrankfurt hat das Gesang- und Ge-betsbuch „Slavimo Boga“ (Deutsch:„Gotteslob“) in fünf Auflagen und cir-ca 200.000 Exemplaren herausge-geben. Jeden Monat gibt es in eini-gen tausend Exemplaren die Mo-natszeitschrift „Živa zajednica“ her-aus. Wenn zur Kultur eines Volkesdie Kunst gehört, wer könnte dannbloß all die kroatischen Künstler auf-zählen, von denen wir privat oder alsGemeinden Bilder erworben haben?Was die Organisation von Ausstel-lungen mit kroatischen Themen be-trifft, spielen in letzter Zeit die kroati-schen Konsulate eine große Rolle. Er-wähnt sollen an dieser Stelle auchzwei kroatische Priester sein, die jah-relang in ihren deutschen Gemein-den Ausstellungen von den bekann-

Ich weiß nicht, ob ich die Behaup-tung richtig verstanden habe, dieder angesehene Priester und Vorsit-

zender des kroatischen Kulturvereins„Napredak“ (Deutsch: „Fortschritt“)Prof. Dr. Franjo Topić aus Sarajevoneulich in der Sendung des Kroati-schen Fernsehens „Nedjeljom u dva“(Deutsch: „Sonntags um zwei“) geäu-ßert hat: „Der kroatische Kulturverein'Napredak' hat in kultureller Hinsichtmehr getan als die 350.000 Kroatenin Deutschland“. Da ich der Ansichtbin, dass diese Behauptung des Pro-fessors nicht untermauert ist, möchteich etwas dazu sagen.

Ich weiß nicht, was den Professordazu bewegt hat, so etwas vor einerbreiten Öffentlichkeit zu behaupten,aber ohne Zweifel hat er damit alleKroaten und Kroatinnen in Deutsch-land weit unterschätzt. Letztere habenin der Tat über sechzig Jahre lang ei-nen gewaltigen Beitrag für die kultu-rellen und materiellen Güter geleistet,von denen sich das gesamte kroatischeWesen reich genährt hat. Die rege Ge-meinde der in Deutschland lebendenAuswanderer bezeugt durch ihre kul-turelle Hinterlassenschaft, dass die Be-hauptung wahr ist, der zufolge Völkereinzig durch ihre Kultur und ihre Gei-stigkeit überleben. Die Seele und Gei-stigkeit des kroatischen Volkes kannaber nur derjenige enthüllen, der auchseine Geschichte kennengelernt hat.

Was sind die Kroaten für Men-schen? Was hat uns so gemacht, wiewir sind? Was haben wir von den ein-heimischen und benachbarten Völkernund ihrem Schöpfergeist angenom-men und was haben wir anderen ge-geben? Was ist es, was uns dort, wowir leben und arbeiten, wiederer-kennbar macht? Wie sehr sind dieKroaten selbst schuld daran, dass siein großer Zahl ihre Häuser verlassenmussten? Wie kommt es, dass vordem Zweiten Weltkrieg in Sarajevomehr als 37% Kroaten lebten und jetztnur noch 5%? Doch hierzu müssteman eine fachliche Analyse durchfüh-ren, was den Rahmen dieses Artikelssprengt. Ich möchte Professor Topićnur darauf hinweisen, dass er die gro-ße mobilisierende Kraft der kroati-schen Diaspora vergessen hat, die inden schwersten Augenblicken der

GEISTIGER IMPULS BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR. 102


DEUTSCHE (ERZ)BISCHÖFE)

er selber Kraft. Deshalbist die Kirche für ihnzuerst Gemeinschaft mitChristus, die eben vondiesem selbst durchWort und Eucharistieauferbaut wird. Wil-helm Schraml fördert imBistum auch gezielt dieEucharistische Anbe-tung. Die Sorge umgeistliche Berufe, umPriester, Diakone undOrdensleute ist ihmwichtig.

BISTUM REGENSBURG

Bischof Dr. Gerhard Ludwig Müller

Bischof Dr. Ger-hard Ludwig Müllerist der 77. Bischofdes Bistums Regens-burg seit dessenGründung im Jahre739. Gerhard Lud-wig Müller wurdeam 31. Dezember1947 in Mainz-Finthen geboren.Nach der Priester-weihe war Dr. Mül-ler bis zur Habilita-tion im Jahr 1985als Kaplan in dreiPfarreien als Seel-sorger aktiv. Auch

während seiner Zeit als Professor in München arbeite-te er 15 Jahre in der Seelsorge der Pfarrei Leiden Chri-sti in München-Menzing mit. Mit 38 Jahren war Dr. Ger-hard Ludwig Müller bei seiner Berufung auf den Lehr-stuhl für Dogmatik an der Katholisch-Theologischen Fa-kultät der Ludwig-Maximilians-Universität in Münchenim Jahr 1986 einer der jüngsten Professoren der Münch-ner Hochschule. Mittlerweile liegen von ihm weit über400 wissenschaftliche Publikationen vor. Am 25. No-vember 2002 weihte Friedrich Kardinal Wetter Ger-hard Ludwig Müller in der Kathedrale St. Peter zum Bi-schof von Regensburg. Tausende Gläubige begrüsstenan diesem Tag ihren neuen Oberhirten feierlich. Eini-ge Tage später schwor Bischof Gerhard Ludwig Müllerim Beisein von Ministerpräsident Dr. Edmund Stoiberund Staatskanzleichef Erwin Huber auf die bayerischeVerfassung.

BISTUM PASSAU

Bischof Wilhelm SchramlWilhelm Schraml ist der 84. Bischof von Passau. Wil-helm Schraml, 1935 geboren und 1986 in Regensburgzum Bischof geweiht, ist im Dezember 2001 zum 84. Bi-schof von Passau seit der Gründung des Bistums ernanntworden und hat im Februar 2002 das Amt übernommen.Sein Wahlspruch lautet: „Jesus Christus als den Herrnverkündigen“. In der Deutschen Bischofskonferenz ist Wil-helm Schraml stellvertretender Vorsitzender der Kom-mission für Ehe und Familie. Er gehört auch der Kom-mission für Liturgie an. Wer wie Bischof Schraml dasChristusbekenntnis so in den Mittelpunkt stellt, dem gehtes zuallererst um die zentrale Begegnung mit Christus inder Eucharistie. Aus der Feier der heiligen Messe schöpft

BISTUM ROTTENBURG STUTTGART

Bischof Dr. Gebhard FürstBischof Dr. GebhardFürst ist am 2. Dezember1948 in Bietigheim ge-boren. Am 17. Septem-ber 2000 wurde Dr.Gebhard Fürst zum 11.Bischof der Diözese Rot-tenburg-Stuttgart ge-weiht. Innerhalb derDeutschen Bischofskonfe-renz hat Bischof Fürst dieÄmter des Vorsitzendender Publizistischen Kom-mission und der Unter-kommission Bioethik in-ne. Zudem ist BischofFürst Mitglied in derGlaubenskommission der Deutschen Bischofskonferenz(Kommission 1) und Geistlicher Assistent sowie Mitglieddes Präsidiums und des Hauptausschusses des Zentral-kommitees der deutschen Katholiken (ZdK). Von 2001 bis2005 war Bischof Dr. Gebhard Fürst Mitglied des Na-tionalen Ethikrates der Deutschen Bundesregierung.

Text und Bilder: www.dbk.de

� Duhovno-glazbeni program u povodu blagdan bl.Alojzija Stepinca, budućeg zaštitnika misije i Dana misije, održat će se u nedjelju 8. veljače 2009. u HKMKoblenz. Središte susreta je sv. misa u 11.30 koju pred-vode gosti iz domovine uz pratnju zbora iz domovine.Nakon mise slijedi druženje uz nastupe svih zaintere-siranih izvođača.Daljnje informacije na: HKM Koblenz,Roonstraße 18, 56068 Koblenz, telefon (0261)14506;fax. (0261)14536; e-mail: [email protected]

OBAVIJEST

NAŠE ZAJEDNICE


Uorganizaciji Hrvatske katoličkemisije Köln na čelu s njezinimvoditeljem fra Brankom Brna-

som i dušobrižnikom fra Markom Do-mazetom Lošom održan je u subotu11. listopada drugi po redu festivalduhovne popularne glazbe u iselje -ništvu pod nazivom „Stepinac-fest”.O. Brnas je u brošurama pojasnio, ka-da se govori o popularnoj duhovnojglazbi i njenoj povijesti, prvo trebaspomenuti crnačku duhovnu glazbu,koja je njen temelj i na kojoj još i da-nas sve počiva. Festival popularne du-hovne glazbe „Stepinac-fest” pokrenutje s nakanom da mladi i svi koji voleglazbu, pod zaštitom bl. kardinalaAlojzija Stepinca, potaknu ljude daBoga doživljavaju u čovjeku, a ne daga traže u oblacima, jer „ne možemoljubiti Boga koga ne vidimo, ako neljubimo brata kojeg vidimo”.

KÖLN Drugi festival duhovne popularne glazbe

Festival na koji se okupilo oko350 osoba, uspješno je vodila ured-nica Radio Sljemena iz Zagreba Sa -nja Brajković, a započeo je izabra-nim tek stovima u prigodi 10. obljetni-ce bea tifikacije bl. kardinala AlojzijaStepinca koje je čitao Marko Doma-zet Lošo. Žrtva kardinala Stepinca unarodu je prepoznata kao ljubav pre-ma Crkvi, narodu i domovini. Još jed-na žrtva koje se narod prisjeća jegrad heroj sa svojim braniteljima i sta-novnicima, Vukovar, o kome je pje-vala skupina „Novo svitanje iz Zag -reba”.

Nakon toga prisutne je pozdraviokonzul gerant Republike Hrvatske izDüsseldorfa Vjekoslav Križanec koji jes vicekonzulom Ivanom Sablićem uve-ličao festival. Križanec se obratio mla-

dima i istaknuo da su oni koji suokupljeni na tom festivalu odabrali je-dini pravi put koji ih vodi u svjetliju bu-dućnost, ujedno je to put koji ih pove-ziva s korijenima, a to je put kojimhrvatski narod ide 14 stoljeća. Tako-đer je pozvao mlade da usmjere svo-je misli prema domovini jer ih ona zo-

Zanimljiv nastup i komuniciranje s pub likom imala je skupina „FamilyLovrin čavić” u kojoj su dvije sestre ibrat, a prestavili su se također s dvijepjesme. Kao uvijek jedinstvena u svo-me nastupu prestavila se Marijana Vuko sa svojim „Januš Bandom”. Bilesu to pjesme, upravo onako kako iMarijana kaže, „na moj način” prepo -z natljive na način i stil pjevanja ovehrvatske pjevačice. Iz Wuppertala jedošla sljedeća izvođačica, GabrijelaKomljenović koja se prestavila pjesma -ma „U tvojim rukama” i „Ti si mojKralj”. Veliki pljesak zavrijedila je odsvih prisutnih posebno od onoga dije -la publike koji dolazi iz njenog grada.

„Modra rijeka” iz Kölna, koja jenastupaila na domaćem terenu, tako-đer je bila pozdravljena od publike, askupinu od oko 20 pjevača predvodioje Marko Boček. Skupina „Čežnja” ta-kođer je došla iz Wuppertala i pred-stavila se publici sa svojim tamburaš-kim sastavom zasluživši veliki pljesak.Skupinu vodi Katarina Babli. Do krajasu posjetitelji mogli uživati u duhovnimizvedbama poznatih duhovnih pjeva-ča s područja Njemačke MarijaneZovko i dr. Gorana Škerlepa, a nakraju su gosti iz Zagreba „Novo svita -nje” razveselili publiku svojim izved-bama. Na kraju su svi izvođači dobi-li diplome za sudjelovanje na „Stepi-nac-fest-u” i svi su zajedno otpjevalipjesmu „Krist jednom stade na žalu”.„Ja sam optimist i vjerujem da će zapet godina 'Stepinac-fest' prerasti u je-dan ozbiljan festival”, rekao je pokre-tač festivala o. Brnas. U zabavnomprogramu nastupila je skupina „Bon-Ton” iz Offenbacha.

U nedjelju 12. listopada skupina„Novo svitanje” iz Zagreba uveličalaje misna slavlja u Kölnu i Leverkusenu.

Tekst i snimke: Zvonko Bosnić

ve, a organizatorima je zaželio punous pjeha ne samo ove večeri nego iubuduće kako bi festival postao tradi-cionalnim. Festival je otvorio fra Bran-ko Brnas riječima: „Gdje su mladi, tuje pjesma, gdje je pjesma, tu je ra-dost, a gdje je radost, tu je Bog. Kadje Bog blizu, tada život postaje pjes-ma. Zato neka ova večer bude baremjedan stih životne pjesme.”

Na festivalu je nastupilo deset iz-vođača, a posjetitelji su imali prilikuprvu pozdraviti Snježanu Peulić izWuppertala koja se prestavila pjes-mama „Gdje god da odem” i „Ne bojse, ja sam te otkupio”. Veliki pljesakdobio je Keith Hmaimbo iz Zambijekoji je također nastupio na duhovnomfestivalu pjesmama na svome jezikupjesmama „Makani” i „Ambuye Jesu“.

Za nastupa skupine iz Kölna „Modra rijeka”

Na kraju su svi izvođači otpjevali „Krist jednom stade na žalu”

Uorganizaciji Hrvatske katoličke mi-sije (HKM) Essen na čelu s vodite -

ljem vlč. Stjepanom Penićem odr žanaje u subotu 25. listopada proslava 40.obljetnice folklora. Pred oko 800 go-stiju u prekrasnom ambijentu dvoraneSaalbau u Bottropu proslav ljen je ovajjubilej na najljepši način, pjesmom iplesom, u kojem su se pridružile vo-


ESSEN Četrdeset godina hrvatskog folklora

deće folklorne skupine iz ove njemač-ke pokrajine. Voditelj misije vlč. Penićpozdravio je najsrdačnije sve prisutnei zaželio im dobrodošlicu te je istak-nuo da je njegova misija prije dvijegodine proslavila 50. obljetnicu os-nutka, a ove godine slavi veliki jubilej40 godina njegovanja hrvat skih na-rodnih plesova na svom prostoru. De-setak godina od osnutka misije, časnesestre su nabavile narodne nošnje na-kon čega se odmah formirala prvafolklorna skupina. Prvi zapaženi na-stup te folklorne skupine bio je u Gru-ga-dvorani u Essenu 1968. godine pri-godom Dana katolika. Od tada svih

40 godina u misiji postoji aktivna jed-na ili više folklornih plesnih skupina,objasnio je vlč. Penić.

Najmlađi su, pod budnim okomsvojih voditeljica časnih sestara AlisLovrić i Fanite Jukić otpjevali pjesmu„Jedna je Hrvatska” i „Živjela Hrvat -ska” te zavrijedili veliki pljesak. Na-kon djece nastupio je misijski crkveni

zbor koji također vode sestre Alis i Fa-nita. Zbor se prestavio pjesmam „Cro-atio ka mater te volim” i „Moja diridi-ka”. Prvi nastup u bogatom folklornomplesu imala je dječja skupina iz Esse-na, a koji su izveli splet hrvatskih kola.Ovu skupinu od 20 djevojčica vodi Pi-šta Babli, a nadaju se svi da će im sepridružiti i poneki dječak. Ličko kolouz živu glazbu na više instrumenata iz-vela je folklorna skupina „Adria” izDuisburga koju vodi Tanja Maleš-Krznar. Poslije toga nastupila je folk-lorna skupina „Zagreb” iz Wupperta-la koja se prestavila s „Podravskimsvatovima”. Ovu skupinu vodi također

Pišta Babli. Iz Podravine u Vrliku vodi-la je folklorna skupina „Aurora” izMülheima koja je izvela ples „Vrlika”pod vodsvom Tanje Ledić-Šapina. Ve-liki pljesak dobili su momci i djevojkeiz folklorne skupine „Koraci u tuđini”iz Kölna. Oni su otplesali hercegovač -ki ples pod nazivom „Hercegovina ka-men goro prozeleni malo”, a voditelji-

ca skupine je Nikolina Katić-Jagar.Folklorna skupina „Mala Kapela” do-bila je ime po hrvatskoj kapeli u Esse-nu na koju je svaki Hrvat iz Essena ja-ko ponosan, a u njoj su se krstili svičlanovi te skupine. Otplesali su „Jubi-larni ples” koji se sastojao od niza sla-vonskih plesova, a pripremio ga je Pi-šta Babli za svoje slavljenike. Vlč. Pe-nić je podijelio da rove svim voditelji-ma skupina te istaknuo da su oni gla-va folklora, a da su časne sestre du-ša folklora. U zabavnom dijelu nastu-pio je Alen Nižetić sa svojim VIS-om„Injoy Band”.

Tekst i snimka: Zvonko Bosnić

Zajednička fotografija svih folkloraša koji su nastupili na proslavi

PAPINA PORUKA ZA SVJETSKI DAN SELILACA I PUTNIKA 2009.

Tema poruke je „Sveti Pavao, Apostol naroda”Sveti Pavao, Apostol naroda, tako

glasi tema poruke pape Benedik-ta XVI. za 95. svjetski dan selilaca iizbjeglica koji će se slaviti 18. sije-čnja 2009. Tema poruke je u skladus jubilejskom godinom koju je Papaproglasio u čast apostola Pavla u pri-godi 2000.-te obljetnice njegova ro-đenja. U nuđenju poruke spasenja idanas se treba povoditi za Aposto-lom naroda, vodeći računa o razli -čitim društvenim i kulturnim prilikama

i pojedinim teškoćama što ih sa so-bom nosi položaj selioca i putnika,piše Papa te dodaje: „Neka Pavlovprimjer bude i za nas poticaj da bu-demo solidarni s tom našom braćomi sestrama i promičemo, u svim dije-lovima svijeta i svim sredstvima, mir-ni suživot među različitim narodima,kulturama i religijama.” Čitajući Dje-la apostolska i poslanice koje svetiPavao upućuje različitim primatelji-ma, uočava se jedan model Crkve

koja nije isključiva, već otvorena svi-ma, to je Crkva koju čine vjernici svihkultura i rasa: svaki krštenik je, za-pravo, živi član jednoga Tijela Kris -tova. U toj perspektivi, bratska soli-darnost, koja se pretvara u svakod-nevne geste dijeljenja, sudioništva iradosne skrbi za druge, poprima je-dinstvenu važnost, ističe BenediktXVI. Papa poziva vjernike da se ugle-daju na Pavla te „gaje gostoljubi-vost”, koja je prvi plod ljubavi. IKA

NAŠE ZAJEDNICE


KEVELAER

Umalom mjestu nadomak Nizo-zemske granice, u subotu 4. listo-

pada, održano je tradicionalno ho-dočašće Majci Tješiteljici žalosnih ko-je organizira Hrvatska katolička misi-ja iz Moersa na čelu sa svojim župni-kom Lukom Sarčevićem, koji je ujednoi predstavnik hrvatskih katoličkih misi-ja za svećenike regije Sjeverna Rajnai Vestfalija. Od 1979. godine svakeprve subote u mjesecu listopadu Hrva-ti iz njemačke savezne države Sjever-ne Rajne i Vestfalije, Nizozemske, Bel-gije i Lexemburga organizirano ho-dočašće u ovo Marijansko svetište.Ovo je drugo po veličini svetište uNjemačkoj, odmah iza Altöttinga,gdje se godišnje okupi i više od 800tisuća vjernika katolika.

Slavlje je počelo Križnim putemkojeg je predvodio fra Vidan Miškić,voditelj HKM Duisburg-Mülheim. Nas -tavljeno je koncelibriranim misnimslavljem kojeg je predvodio dr. fra An-đelko Domazet, profesor fundamen-talne teologije i dogmatike na Katolič -kom bogoslovnom fakultetu Sveučilištau Splitu, a u suradnji sa domaćinom o.Lukom Sarčevićom te ostalim hrvat skimsvećenicima voditeljima hrvatskih mi-sija. Na samom početku fra Luka Sa-rčević pozdravio je gosta iz domovineo. Domazeta, sve svećenike, pastoral-ne suradnike, prestavnika Generalnogkonzulata RH iz Düsseldorfa, vicekon-zula Ivana Sablića, domaćina svetiš-ta dr. Stefana Zekorna, koji je takođeruputio tople riječi dobrodošlice hrvats-kim vjernicima, te sve vjernike hodoč-asnike. Fra Luka je izrazio zadovoljst-vo velikim brojem vjernika.

Upravo je zajedništvo bila temapropovijedi o. Domazeta. „Izgrađuj-

Hrvati hodočastili Majci Božjoj

TÜBINGEN

mo zajedništvo na Isusov način u nje-govoj vjeri, iako je ono narušeno usvim životnim oblicima. Vi dolazite izsvih krajeva domovine nam Hrvatske,Bosne i Hercegovine, Vojvodine i dru-gih država i krajeva gdje Hrvati živešto bi trebalo doživjeti kao blagodatzajedništva u Bogu svoga naroda.Mnogo puta je to zajedništvo naruše-no. Neka ova subotnja molitva done-se duh zajedništva sa svima nama”,zaželio je vjernicima o. Domazet.

Mladi iz misije Moers, obučeni unarodne nošnje, prinijeli su darove naoltar, a misno slavlje je uveličao i uči -nio svečanim crkveni zbor iz HKMMoers koji je predvodio Jozo Jurkovićna orguljama i njegov sin David naviolini, koji je aktivni član gradskogorkestra u Düsseldorfu. U poslijepod-nevnim satima održana je hrvatskaprocesija ulicama Kevelaera.

Naime, u gradu je jedna ulica ko-ja nosi hrvatsko ime, Kroatenstrasse,kroz koju prolazi procesija, a na kra-ju te ulice podignut je hrvatski križ —Kroatenkreuz, koji su podigli stanovni-ci Kevelaera, gdje završava ovo molit-veno slavlje. Taj križ je podignut na sje-

� Hrvatska katolička zajednica Stuttgartslavi 50 obljetnicu postojanja. Slavljenič-ki koncert održat će se 22. studenoga u19 sati u Liederhalle, Berliner Platz 1-3,Stuttgart, a euharistijsko slavlje koje ćepredvoditi kardinal Josip Bozanić bit će unedjelju 23. studenoga u 11 sati u Lie-derhalle Hegelsaal. Ulaznice za koncertse mogu nabaviti u hrvatskim zajednica-ma. Daljnje informacije: HKZ Stuttgart-Centar (0711)640 3040; HKZ StuttgartBad-Cannstatt (0711)9561919.� Novi E-mail i internet adresa Hrvatskekatoličke zajednice Sindelfingen:[email protected];[email protected]

OBAVIJEST

ćanje sudjelovanja hrvatskih vojnika utridesetgodišnjem ratu koje je graduposlao austrijski car. Oni su veo ma do-prinjeli da se katolici odupru i obranepred snagama reformacije. Križ jekompletno restauriran i obnov ljen te seuz njamački tekst dodao i hrvatski pri-jevod na kojem stoji „Ovaj križ stojikao spomen na Križni put hrvatskog na-roda. Molimo pred njim da se nikad neponovi ono što se ovdje zbilo 1635.”Tako obnovljenog blagoslovio ga jepok. kardinal Franjo Kuharić 1984. go-dine. Kod križa se još jednom o. Doma -zet uz molitvu obratio vjernicima: „Na-lazimo se podno križa gdje je i MajkaBožja imala podršku od ljudi. Pomozi-mo se i budimo solidni jedni prema dru-gima i nemojmo klonuti da spoznamoda je Bog sa nama.” Na kraju je svejoš jednom pozdravio kao i fra LukaSarčević koji je zaželio da se i dogo-dine prve subote u listopadu opet sus-retnu na istom mjestu, a o. Domazetu jezaželio da ponese lijepe uspomene udomovinu s ovoga hrvatskog hodočaš-ća. Na kraju je otpjevana hrvatska him-na koja je odzvanjala ulicama Keve-laera. Tekst i snimka: Z. Bosnić

Održana duhovna obnovaUHrvatskoj katoličkoj zajednici

sv. Vinka Paulskoga iz Tübein-gena upriličena je od 25. do 28.rujna u prostorijama njemačke žu-pe sv. Ivana Evanđelista duhovnaobnova. Obnovu je predvodio du-šobrižnik iz Stuttgart-Bad Cannstat-ta fra Josip Repeša. Ove godineobnova je imala posebno znače njejer se navršilo 150 godina od do-laska sestara milosrdnica u Unter-marchtal. O. Repeša je u propovi-jedi istaknuo kako je sv. Vinko po-satao značajan svetac Katoličke

Crkve jer je ispunio sve što je Bogod njega tražio. Osnivao je prih-vatilišta za odbačenu djecu kao iza siromašne i odbačene. Misnoslavlje u nedjelju 28. rujna pred-vodio je o. Repeša u zajedništvi svoditeljem zajednice vlč. IvicomKomadinom. Nakon misnog slav ljau prostorijama zajednice otvorenaje izložba slika i starih suvrenira izHrvatske koje su izradili Vlado Vu-kašinac i Pero Čuk. Potom je izve-den igrokaz „Sunčana strana pro-zora”. Ante Kekez

NAŠE ZAJEDNICE

Novi hrvatski časopis

Nedavno jeiz tiska izi -

šao novi brojčasopisa „Croa-tiv-magazin” zako lovoz. Časo-pis je bespla-tan, a kako se uuvodniku kaže,uredništvo vjeruje da će novi brojstiči do 30.000 čitatelja i to zah-valjujući oglasnim reklamama. Unovom se broju mogu nači tekstovio zonama zaštićenog okoliša u nje-mačkim gradovima, o Hrvatima nahodočašću u Lurd, osobnoj miro-vinskoj štednji, 17. hrvatskom folk-lornom festivalu, razgovor s dr. Iva-nom �ikićem te korisni savjerni i te-me. Izdavač časopisa je Kotu-rić@Šušak GbR, MammolshainerStr. 8, 30326 Frankfurt am Main,0049 69 66963033; www.croativ-magazin.de; [email protected]. Glavni urednici časopisasu Mario Koturić i Mario Šušak. �


Na jubilarnom desetom po reduPapa-festu duhovne glazbe u So-

linu u nedjelju 10. listopada nastupi-lo je 15 vokalno-instrumentalnih sa-stava iz čitave Hrvatske, a od toga ijedan iz Njemačke — Anđela Kolar sasastavom Impulsi kojeg čine MarkoPavić, Robert Čelan, Marijo Bernardići Srećo Stojčević. Prekrasna večer du-hovnih šansona otvorena je pjesmom„Gledam te, bijeli oče”, a sportskadvorana na Bilankuši s gotovo dvije ti-suće gledatelja bila je ispunjena doposljednjeg mjesta. Među uzvanicimajubilarnog Papafesta, koji se održavau spomen na posjet Svetog Oca IvanaPavla II. Solinu, bili su nadbiskup u mi-ru mons. Ante Jurić, generalni vikarSplitsko-makarske nadbiskupije donIvan Čubelić, župan Splitsko-dalma-tinske županije Ante Sanader, solinskigradonačelnik Blaženko Boban ipredsjednik Gradskog vijeća dr. KajoBućan. Festival je kratkim govorom ot-vorio mons. Ante Ivas, šibenski biskupi predsjednik Odbora za mlade priHrvatskoj biskupskoj konferenciji. Na-

javljeni od strane simpatičnih voditelji-ca Maje Jozić i Nevene Domazet, četr-naesti po redu, Anđela i Impulsi su iz-veli pjesmu „Ti si mojoj duši mir“, zakoju je tekst napisao Edi Zelić, glazbuMarko Pavić i Anđela Kolar, a aran -žman Vincent Rox. „Oduševljeni smofestivalom, organizacijom i nastupom.Atmosfera u Solinu je jedinstvena ivraćamo se u Njemačku prepuni no-vih dojmova”, rekla je Anđela u raz-

govorima za lokalne medije, od kojihsu festival uživo prenosili TV Dalmaci-ja i Radio Split, dok su snimke i re-portaže objavile i radio postaje RadioSalona i Radio Riva. U scenskom na-stupu izvođači iz Njemačke su stvori-li pastirski ugođaj uz zvuke violine iflaute. Anđela Kolar je član pjevač-kog zbora HKM u Darmstadtu, dokskupina Impulsi aktivno svira u Nje-mačkoj. Tekst i snimka: Miroslav Bikić

U SOLINU ODRŽAN 10. PAPA-FEST UZ SUDIONIKE IZ ISELJENIŠTVA

Za nastupa Anđele Kolar i skupine Impulsi u Solinu

Anđela i Impulsi oduševili u Solinu

Delegat o. Bebić u KoblenzuDelegat za hrvatsku pastvu u Nje-

mačkoj fra Josip Bebić pohodioje u nedjelju 21. listopada Hrvatskukatoličku misiju Koblenz gdje je ucrkvi sv. Franje predvodio misnoslavlje. Na početku misnog slavljasve je pozdravio voditelj misije vlč.Stjepan Zadravec koji je zahvalio o.Bebiću na posjetu te ukratko izvije-stio o stanju u misiji posebno istak-nuvši kako misija posebno skrbi zamlade. U misijskim prostorijama uvi-

jek je živo. Vjeronauk se održava zasve uzraste. Tu su i susreti kršćanskihmajki i očeva, ministranata, pjevač-kog zbora, skupine „Oče naš” i dru-gih aktivnosti. O. Bebić je u propo-vijedi posebno pozvao okupljene namolitvu.

Vlč. Zadravec i misijsko vijeće urestoranu „Dubrovnik” organizirali suručak, koji je protekao u dobrom ras-položenju i korisnom razgovoru.

Tekst i snimka: Jakov Vranković

KOBLENZ

Delegat o. Bebić i voditelj misije vlč. Zadravec sa skupinom vjernika

NAŠE ZAJEDNICE

Jerko Jurićsvećenik redovnik

O. fra Mate Jerko Jurić rođenje od oca Ilije i majke Mande,rođ. Maleš 2. studenoga1931. u Prugovu, općina Klis.

Osnovnu školu završio je u Prugovu. Franjevačkuklasičnu klasičnu gimnaziju u Sinju, Visovcu, Ma-karskoj i Zagrebu. Filozofsko-teološki studij po-hađao je u Zagrebu i Makarskoj. Svečane zav-jete položio je 8. prosinca 1957. godine u Ma-karskoj. Za svećenika je zaređen 23. ožujka1958. godine u Makarskoj. Preminuo je u Splitu2. studenoga, a pokopan u Splitu 6. studenoga.Pastoralno je djelovao u Pasičini, Zaostrogu, Po-daci, Drveniku, Piramatovcima, Banjevcima, Kni-nu, Vrpolju, Zagrebu, Berlinu, Splitu, Zaostrogu,Živogošću i Omišu. �

Stanko BrkićDesetog listopada u bolnici u Hofheimu,okrijepljen sakramentima vjere, u nazoč-

nosti supruge Milke i kćeri Gordane i Romane,preminuo je Stanko Brkić u 68. godini. Stanko serodio 1941. u mjestu Rasnu, u zapadnoj Herce-govini, od oca Stipe i majke Mande. Crkvenibrak sklopio je na Ledincu 1964. godine s Mil-kom rođ. Leko, a 1970. godine došao je u Nje-mačku gdje je zaradio zasluženu mirovinu. Tadaje obolio i šet je godina proveo u bolesničkim ko-licima.

Stanko je bio odgojen u domoljublju i bogo -ljublju pa je tako sa svojom suprugom Milkom od-gojio svoje kćeri koje su završile fakultete. Stan-ko je pokopan 15. listopada u Hochheimu.

Fra Berislav Nikić


Međunarodno misno slavlje u pri-godi zahvalnosti za plodove

zemlje nedavno je služeno u crkvi Ma-rije Kraljice u Bielefeldu. „Što smo do-nijeli, želimo međusobno dijeliti”, ka-zao je župnik tamošnje njemačke žu-pe vlč. Blaž Kovač. U misnom slavljuzajedno su sudjelovali Nijemci, Hrva-ti, Vijetnamci i Tamili. Hrvati iz Hrvat -ske katoličke misije Bielefeld, koji se uCrkvi Marije Kraljice okupljaju na sre-dišnje misijsko misno slavlje, otpjeva-li su pjesmu „Hvala” i predstavili sesvojim bogatim folklorom.

Župik vlč. Kovač je u propovijediistaknuo važnost očuvanja okoliša.

BIELEFELD

Oltar je bio uređen raznim plodovimazemlje. Nakon misnog slavlja svi su

bili pozvani na zajednički domjenak,međusobni razgovor i upoznavanje.

Fra Franjo Trogrlić, „Na valovima života” — nagovori za go-dinu A, Hrvatska katolička misija Aachen i Franjevački samo-stan Fojnica, Aachen — Fojnica, 2008., 222 str.

„Na valovima života” — naziv je noveknjige nagovora za godinu A fra FranjeTrogrlića, člana Franjevačke provincije Bos-ne Srebrene. Knjiga je tiskana u povodu40. obljetnice postojanja i rada Hrvatskekatoličke misije Aachen, u kojoj je autor vo-ditelj misije više od petnaest godina.

Uz predgovor, dodatak i recenzije, knji-ga sadrži cjeline: Došašće, Božićno vrije-me, Korizmeno vrijeme, Uskrsno vrijeme iVrijeme kroz godinu.

Kako je to kratko i jezgrovito sažeo recenzet knjige dr. MileBabić, fra Franjina knjiga ima tri značajne odlike. „Autor je ot-voren Isusovoj poruci, sadržanoj u Novom zavjetu, svjestan da jeIsusovo evanđelje norma normans za sve nas kršćane i da je IsusKrist bit kršćanstva, kriterij kršćanskoga mišljenja i norma krš -ćanskoga djelovanja. Autor je otvoren problemima, pitanjima ipatnjama suvremenoga svijeta. On je svjestan da je suvremenisvijet pun izazova za kršćane, ali kršćani su oni koji u ovome svi-jetu svjedoče Isusovu poruku spasenja, oni, dakle koji Isusa nas -ljeđuju na suvremeni način, koji svoj identitet izgrađuju na suv-remeni način. Autor na sva pitanja odgovara iz svoje egzisten-cijalne perspektive. On zapravo svjedoči svoju vjeru i nastoji ra -zumjeti svoju vjeru na suvremen način i zato se oslanja na suv-remene teologe, filozofe i pisce“, napisao je dr. Babić zaključi-vši kako poruka fra Franjine knjige glasi da Bog voli sve ljude ida ih sve želi spasiti. Propovijedi su iskrene, jednostavne i jas-ne, protkane zanimljivim zgodama iz života koje na najbolji na-čin zapravo posvjedočuju povezanost života i evanđelja, a ra-do se slušaju i razmatraju. Knjiga propovijedi fra Franje Trogr -lića, uz to što će biti od velikog značenja i pomoći svećenicima,đakonima i drugim dušobrižnicima, pomoći će i čitateljima vjer-nicima da lakše iskuse bogatstvo evanđelja te tako zrelije nas toježivjeti svoju vjeru. A. Polegubić

KNJIGA

„Na valovima života”††

††

„Razumijemo se dobro”

U SPOMEN


BERLIN

NICA Pohod varaždinskog biskupa mons. Mrzljaka

Pet godina međunarodne krunice

Ucrkvi sv. Sebastiana, koja je sre-dišnji molitveni dom berlinskih

Hrvata, u subotu 1. listopada, okupi-la su se brojna djeca i njihovi rodite -lji. Naime, održana je peta po redumeđunarodna krunica. Pozivu na mo-litvu Majci Božjoj odazvala su se uzhrvatsku djecu, roditelje i svećenike idjeca iz francuske, poljske, talijanske,vijentamske, koreanske misije te nje-mačke zajednice. Molilo se i pjevalona više jezika. „Molimo za odgaja-telje, učitelje, radnike, poslodavce,sve koji su bez posla, za jedinstvoCrkve, čulo se u uvodu molitve, što suje izgovarala djeca na različitim jezi-cima čineći tako „živu krunicu“. Molit-vu krunice na ovom međunarodnomokupljanju, predvodio je predstavnikapostolskog nuncija u Njemačkoj,prelat dr. Stephan Stocker. Uz hrvat -ske svećenike, fra Radoslava Tolićafra Stipu Čirka i župnika fra Petra Čir-ka te svećenike drugih stranih misijakoji su pristigli sa djecom na petu me-đunardonu krunicu pribivao je i prelatdr. Ewald Nacke.

„Raduje me da tako puno djecemoli krunicu i okuplja se na ovim sus-retima”, rekao je u uvodu prelat Stok-ker koji je po prvi put sudjelovao uovakvom događaju. „Krunica nas vo-di na Marijinu stranu, s njome je pra-timo na njenu putu. To je živa krunica.

Na završetku molitve berlinske „ži-ve krunice“ voditelj HKM Berlin i žup-nik njemačke župe sv. Sebastiana fraPatar Čirko je zahvalio svima, djeci,roditeljima, pjevačima, a posebnomladim mamama Janji Tadin i AniciKrstanović koje su za ovu prigodu pri-premale djecu kako bi sve protekloskladno i bez gužve. Druženje sudio-nika „žive krunice“ i svih dobre volje,nastavljeno je u dvorani Hrvatske ka-točke misije uz sokove i kolače što jeposebno razveselilo djecu. S. Breljak

To što smo činili danas ovdje, trebamočiniti i kod kuće. Recite roditeljima dakrunicu treba moliti svaki dan. Ondaće Majka Božja uvijek biti s nama izadovoljno i ispunjeno ćemo kročitiovim svijetom. Potrebno je njegovatidnevnu molitvu krunice. Ako to činimo,i Isus je tu”, poručio je predstavnik Sve-te Stolice u Berlinu za trajanja petemeđunarodne krunice održane podgeslom „S krunicom u ruci u obitelji, uškoli, na radnom mjestu, za jedinstvoCrkve u vječnosti“.

Varaždinski biskup mons. JosipMrzljak posjetio je Hrvate na juž-

noj obali Francuske od 12. do 14. ruj-na na poziv voditelja Hrvatske katoli-čke misije Nice i delegata za hrvat skupastvu u Francuskoj i oklonim zem -ljama vlč. Stjepana Čukmana. Po pro-tokolu je biskup u pratnji vlč. Čukma-na i biskupovog pratioca vlč. JosipaČukmana posjetio mjesnog biskupaNice mons. Louisa Sankala. BiskupNice se zanimao za stanju Crkve uHrvatskoj te govorio o stanje u svojojbiskupiji. Žali što njegovi mnogobroj-ni katolici ne prakticiraju i ne žive svo-ju vjeru. Ponosno je govorio o Papi-nom pohodu baš tih dana Francuskoj.

Biskup Mrzljak je govorio o pros -lavi 10. obljetnice proglašenja blaže-nim hrvatskoga kardinala Alojzija Ste-pinca koji je bio žrtva komunističkogsustava. Istaknuo je kako će kardinal

Pariza uskoro u katedrali Notre Da-mes u Parizu u toj prigodi slaviti sve-tu misu s biskupima i svećenicima.

U nedjelju 14. rujna u predivnookićenoj kapelici Don Boska u Niciokupio se vjerni Božji hrvatski iseljenipuk na svetu misu. Crkva je bila ispu -njena do posljednjeg mjesta. BiskupMrzljak je predvodio svetu misu u kon-celebraciji generalnog vikara Nicemgr. Terrancle,koji je zamjenjivao bis -kupa koji je bio na susretu sa SvetimOcem Benediktom XVI. u Lurdu. Uz bi-skupa su još bili voditelj misije vlč.Stjepan Čukman i njegov brat Josip,župnik u Zlataru. Biskup Mrzljak ujed-no je podijelo sakrament sv. potvrde.

Biskupa iz Hrvatske su pozdravilisvi prisutni ulaznom pjesmo posveće-nu njemu u čast. Potom su ga poz-dravili potvrđenici, te voditelj misijevlč.Čukman, koji je pozdravio uz bis -

kupa generalnog vikara, izaslanicuza strance u biskupiji Nice časnu se-stru Agnes te biskupovog pratiocavlč. Josipa.

Pozdravi u crkvi i čitanja su bilana hrvatskom, slovenskom, francu-skom i talijanskom jeziku. BiskupMrzljak je u propovijedi govorio o vri-jednostima koje svijet danas ne prih-vaća. To su vrijednosti Božje koje vri-jede kroz sva vremena. Obraćajući sepotvrđenicima, potaknuo ih je nekaostanu iza te svoje zrelosti i prim ljenihBožjih darova vjerni Bogu. Osmeromladića i djevojaka primilo je sakra-ment potvrde. Poslije svete mise, potv-rđenici s roditeljima i crkvenim vijeć-nicima su pozvali sve prisutne u crkvi,na zajednički ručak. Dvorana od dvi-jesto sjedećih mjesta je bila puna.Tom prigodom sve prisutne su za-bavljali svirači iz Rečice „Lotos”. �

NAŠE ZAJEDNICE


Ovih je dana Hrvatski dušobriž-nički ured iz Frankfurta naMajni objavio još jedan u ni-

zu zbornika radova s godišnjih pas -toralnih skupova hrvatskih pastoralnihdjelatnika iz Zapadne Europe, ovogaputa s pastoralnoga skupa održano-ga od 8. do 11. listopada u Bad Hon-nefu kod Bonna. Tema je, kako isam zbornik nosi naziv, bila pos-većena novim karizmatskim po-kretima i gibanjima u Crkvi.

Prigodna predavanja održalisu dr. o. Mihály Szentmártoni izRima, dr. fra Ante Vučković iz Spli-ta i dr.Adolf Polegubić iz Frank-furta. U zborniku su objavljenapredavanja dr. Szentmártonia nas-lovljena „Postkoncilsko buđenjelaika — pokreti u Crkvi: teologija,psihologija, pastoral“ i „Svećeni-ci i laici — u potrazi za novimidentitetom“, predavanje dr. Pole-gubića „Postkoncilsko buđenje lai-ka u domovinskoj Crkvi“ te poz-dravni govor ravnatelja du šo -brižništva katolika drugih mate-rinskih jezika Njemačke biskupskekonferencije mons. WolfgangaMiehlea „Zajedno u zajednici Isu-sa Krista“.

U ime izdavača delegat fra Jo-sip Bebić u predgovoru ističe kako me-đu temama o kojima se u novije vrije-me učestalo raspravlja u KatoličkojCrkvi jesu i nedoumice koje kod mno-gih svećenika i pastoralnih suradnicai suradnika, ali i kod laika potiču novikarizmatski pokreti. „U nekim hrvat -skim katoličkim misijama diljem Za-padne Europe, posebno u Njemačkoj,održavaju se već više godina duhovneobnove. Voditelji duhovnih obnova suponajčešće poznati ugledni svećeniciiz domovine. Obnove su dobro posje-ćene iako traju po nekoliko dana.Primjećeno je da na te duhovne ob-nove dolaze većinom iste osobe. Ne-ma dvojbe da su te duhovne obnoveprigoda da se sluša Riječ Božja, da seu njoj intenzivno razmišlja, da se su-dionice i sudionici potiču na obraće -nje, na molitvu, na ispovijed, ukratko— na novi život. S druge strane, un-atoč svemu tomu, oduševljenje onimšto su čuli i doživjeli na takvim duhov-

nim skupovima, dio sudionica i sudio-nika želi nerijetko na neprikladan na-čin prenijeti u svoje župne zajednice.Tu se onda pojavljuju neodumice okosvrhe takvih susreta i nesporazumi svećinom vjernika koji vjeru prakticira-ju u svojim zajednicama odlazeći re-dovito na misu i ostale župne pobož-

nosti“, piše delegat o. Bebić dodavšikako im je stoga da bi se što cjeloviti-je upoznala narav i stvarni dosezi no-vih (karizmatskih) pokreta Hrvatski du-šobrižnički ured iz Frankfuta u suradnjis predstavicima svih crkvenih regijahrvatskih katoličkih misija u Njemač-koj 2007. godine posvetio svoj redo-viti godišnji pastoralni skup.

Sudionicima se obratio i pred -sjednik Vijeća Hrvatske biskupske kon-ferencije i Biskupske konferencije Bos-ne i Hercegovine za inozemnu past-vu, dubrovački biskup mons. ŽelimirPuljić koji je s pozornošču pratio cije-li tijek skupa, a u svom obraćanju na-zočnima posebno se zadržao na pri-kazu stajališta hrvatskih biskupa o te-mi skupa.

„Suvremeni 'laički pokreti' su izra-žaj traganja laikata za vlastitim iden-titetom u postkoncilskoj Crkvi, pa kaotakvi su legitimni izražaj traganja sa-me Crkve za vlastitim identitetom. Pri

tom, jasno, treba razlikovati pokretekoji su nastali unutar katoličke Crkveod onih koji imaju svoje podrijetlo izdrugih konfesija ili čak drugih religija.Pozitivna uloga različitih crkvenih pok -reta jest da omogućuju zadovoljenjenekih duhovnih potreba, koje ljudi nenalaze bilo u društvu, bilo u službenoj

pastoralnoj ponudi, npr. molitvapo malim grupama, neposrednoduhovno iskustvo, podjela isku-stava, molitveno proučavanjeSv. pisma, itd. Budući da su raz-ličiti pokreti novijeg datuma, jošse i sami bore s različitim nejas-noćama unutar vlastitih strukturai tumačenja nekih pojava. Nijepotrebno zazivati izravno djelo-va nje nadnaravnih sila kod onihpojava, koje se mogu protumač-iti naravnim uzorcima. Postojejasne odredbe crkvenih vlasti ko-je ure đuju zakonito okupljanjevjernika sa strane vođa različitihduhovnih pokreta. Uloga je mjes-nog biskupa, da upravlja po-sebnom, njemu povjerenom Crk -vom, kao Kristov zamjenik i pos-lanik: savjetom, uvjeravanjem,primjerom ali i autoritetom i sve-tom vlašću. Ne temelju te vlastibiskup ima pravo, a pred Go-

spodinom i dužnost da donosi zakoneza svoje podložnike, da sudi i uređu-je sve što spada na bogoslužje i apo-stolat (usp. LG, 27), ukratko, da koor-dinira različite karizme i različite slu-žbe za izgradnju Crkve”, kazao jeo. Szentmártoni koji je ukazao kakona pozitivnu tako i na negativnu ulogurazličitih crkvenih pokreta. Dr. Pole-gubić je pritom istaknuo kako se una -toč sadašnjim poteškoćama, valja na-dati da će vrijeme koje dolazi donijetipozitivnije pomake u rješavanju laič -kog pitanja kako u Crkvi, tako i u hr -vat skom društvu. „Šanse i mogućnostidjelovanja vjernika laika postoje, notek valja nastojati oko punije realiza-cije vrlo važna apostolata laika.“

Zbornik je namijenjen pastoralnimdjelatnicima, ali svima koje zanima tapo mnogočemu izazovna tematika.

Grafičko rješenje korica je i ovogaputa uspješno uradila Romana Kašaj.

A. P.

Novi karizmatski pokreti„Novi karizmatski pokreti i gibanja u Crkvi“, zbornik, Diaspora croatica, knjigabr. 12, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2008., 108 str.

KNJIGA

Jednog jesenskog dana Leonora jedošla sva uznemirena iz škole.Brzo je ostavila školsku torbu i po-

jurila mami i puna nestrpljenja počelagovoriti: „Mama zamisli, u razredu suodlučili slaviti 31. listopada „Hallo-ween“ — Noć vještica, samo zato štose neki žele obući u nešto strašno.Skoro svi se vesele tome, jer žele bitivještice, vampiri ili nešto tako grozno,a nitko ne razmišlja o tome da nemaništa lijepoga u tome, obuku li se u ne-kog ili nešto, što zastrašuje druge. Pa,nisu maškare.“ Cijela neugodnost, ko-ju je osjećala, odražavala se na njenomnamrštenom licu, pa je mama nježnozagrli i odgovori: „Znam što misliš. TajHalloween je tek zadnjih godina ovdjepostao moderan, a dolazi iz Amerike, gdjeto slave već dugo na takav način. Inače ti„Halloween“ znači „noć uoči Svih Svetih“, jer je 1.studenoga blagdan Svih Svetih. Ali na taj blagdan nitkone misli. Pogotovo zato ne, jer su trgovci napravili pravi„šund“ od toga i bacaju na tržište svakojake bezvezneponude, a neki ljudi ne razmiš ljaju dublje o tome, negose prilagođavaju većini, koja traži samo razonodu na bi-lo koji način.“ Leonora se zamisli i potom reče: „Razumi -jem to, ali zašto tim trgovcima nitko ne kaže da ne pra-ve „šund“, nego nešto drugačije, ljepše.“ Mama se nas-miješi:„Da, kad trgovci primijete neku potražnju na tržiš -

tu, onda pokušavaju na bilo koji načinnapraviti što veću ponudu i žele što vi-še prodati. Oni ne razmišljaju o tome je

li to dobro ili ne.“ Leonora uzdahne:„Uh, to je baš bezveze. To mi je sad

jasno, ali opet ne želim u razredu biti je-dina po strani, svi će me ismijavati. A,ja jednostavno ne želim obući neštostrašno.“ Obe su se zamislile i bilo imje jasno da trebaju naći rješenje. U slje-dećem trenutku Leonora se dosjeti: „A,tko kaže da ja moram obući kostim

vještice ili nečeg sličnog? Pa, ja mogubiti dobar anđeo, bez obzira što svidrugi drugačije misle, ja ne moramisto tako misliti“, nastavi Leonora s na-dom u glasu. „A, taj hrvatski naziv zaHalloween je sasvim pogrešan. To uo-

pće ne znači „noć vještica“, to je samoizmišljeno. „Noć svetih“ bi bilo puno bolje.

Mi ćemo to tako zvati i u razredu ću im objasni-ti tu riječ, da svi znaju, možda onda neće htjeti opona -šati američki način, nego praviti svoju „Noć uoči Svihsvetih“, ako već žele slaviti. Mama se razveseli radi Leonorinog rješenja i s osmijehom reče: „Ti si baš dobrianđelčić, a na blagdan Svih Svetih ćemo umjesto nekogslavlja upaliti svijeću, samo kao mali znak sjećanja.“ A,Leonora doda: „Da, slaviti se može i na tihi način“ i po-juri nazvati prijateljicu iz razreda radi novosti i prave isti-ne slavlje nja Halloweena i bezveznih trgovaca… �

�

Tihi način slavljenja

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!


Posloži slova i dobit ćeš pet jesenskih pojmova

DAPOSLIT

ŠIKA

NOĆALDAHHUSO ŠILĆE

BRANOŠKI

Zanimljiva pripovijest

� � � � ��

� � � � � � � �

� � � � � � � ��

� � � � � � � � ��

� � � � � � � � � � � � � � � �

M jesec studeni nam je stigao sa „studenim“ danima i jesen skimvremenom. Za zagrijavanje smo vam pripremili sadržaj s je-

senskom tematikom. Budite nam i dalje dobro unatoč hladnijim je-senskim danima! STUDENI

DJEČJI KUTAK

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

slavio — manje — blagdan — pali — svih —života — taj — kršćanskom

Već od 9. stoljeća se katolički _ _ _ _ _ _ _Svih Svetih slavi 1. studenoga. Papa Grgur IV. je 837. godine _ _ _ datum tako odredio, jer se do tada tajblagdan _ _ _ _ _ _ 13. svibnja. Na blagdanSvih Svetih se tradicionalno podsjeća zajednice _ _ _ _ svetih (svetaca), koji su po _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ vjerovanju dobilikonačni život (znači otišli u raj ) radi svog primjernog_ _ _ _ _ _. Na taj blagdan se posebno sje-ća onih _ _ _ _ poznatih svetaca. Na blagdan SvihSvetih se odlazi na groblje i _ _ _ _ svijeća za

pokojnike iz obitelji.

1) Kako se zove blagdan SvihSvetih na njemačkom?

a) Allerseelenb) Allerheiligenc) Totensonntag

2) Mjesec novembar je nahrvatskom

a) listopadb) prosinacc) studeni

3) Što se pali na blagdan SvihSvetih?

a) svijećab) lampac) fenjer

4) Što postaje kraće zimi?

a) jutrab) večeric) dani

5) Svijeća je simbol za

a) vječni životb) zemaljski životc) izvanzemaljski život

Rješenje:1b, 2c, 3a, 4c, 5a

Pitalice

„„ŠŠaa ll ee““

da Svi Sveti znači na engleskom „All Saints“, a „All SaintsEve“ — noć uoči Svih Svetihda je ta riječ proširena u „All Hallows Eve“ sa istim zna-čenjem, a kasnije prenešena u Halloweenda podrijetlo slavljenja Halloweena nije sigurno ustanovlje-no. Neki smatraju da je to noć uoči Svih Svetih, a drugi sma-traju da je to običaj starih Kelta, koji su na taj način slavilikraj ljeta i početak novog, zimskog razdobljada neki smatraju da su Kelti vjerovali da se te noći pojav ljujuduhovi na zemlji, pa su se oblačili u ružne kostime da buduneprimjećeni među njimada su u 19. stoljeću Irci selidbom u Ameriku to slavlje donijeliu tamošnje krajeve


ZZnnaa ttee ll ii•••

•

•

DrogerijaDvoje djece dojure uzbuđeno u drogeriju:— Naš tata je upao u pčeličnjak!— Želite neku mast?!, upita prodavačica.Djeca nestrpljivo odgovore: „Ne, ne, trebamo film za slika nje, brzo!“

Bol— Bolovi u Vašoj lijevoj nozi su starosne prirode,

objašnjava liječnik.Na to će stariji gospodin:

— To nije moguće. Moja desna noga je jednako stara, a neboli me!

ZaboravUčitelj: Ivice, koji je glavni grad Nizozemske?Ivica: Gospodine učitelju, moram primijetitida ste vrlo zaboravni, jer ste me jučer isto to pitali!

SiromaštvoMirko dojuri s igrališta u kuću:— Mama, naši susjedi su sigurno strašno siromašni ljudi.— Zašto to misliš? upita mama.— Pa, mali Pero je progutao novčić, i sad su svi radi toga

uzbuđeni i žele novčić opet vratiti!

☺☺

Drago mi je što sam i ja jedan „živispomenik” u moru od 350.000 hrvat -skih „živih spomenika” stvaralačkogduha u inozemstvu i što mogu posvje-dočiti o našem bogatom udjelu nasvim područjima koja pripadajuhrvatskoj kulturi. Ovaj moj napis spon -tana je reakcija na netočnu tvrdnjudr.Franje Topića u televizijskoj emi siji„Nedjeljom u dva”. Ako u kulturu spa-daju koncerti, znanstveni okrugli sto-lovi, razni festivali, izdavačka djelat-nost, pisanje stručnih knjiga i povijes-nih knjiga, zbornika, izdavanje listo-va, snimanje filmova o sakralnim i inim kulturnim spomenicima, gradnjacrkava, kapelica, muzeja, škola, iz-građivanje infrastrukture u selima igradovima, upriličavanje predavanjai sponzoriranje svega toga, tada semože ponosno reći da je 350.000Hrvata i Hrvatica u Njemačkoj imalou svemu tomu svoje prste. Ne zabora-vimo ni činjenicu da Hrvati jako punočitaju svakodnevni tisak i knjige. Jakopuno knjiga napisali su sami i bili sučesto sponzori spisateljima. Možda bipropale i veće tiskare da nismo mi ku-povali knjige i podupirali novčano nji-hovo tiskanje. Tko će nabrojiti sve sli-ke i spomenike koje su sponzoriralinjemački Hrvati?


NAŠE ZAJEDNICE

Unedjelju 5. listopada hrvatske ka-toličke zajednice u Sindelfingenu,

Herrenbergu i Leonbergu, koje vodifra Marinko Vukman, posjetio je fra Ili-ja Jerković, župni vikar s Plehana, ko-ji je ujedno i voditelj Centra za djecus posebnim potrebama „Zlatni cekin”u Slavonskom Brodu. Predvodio je utim zajednicama misna slavlja te vjer-nike upoznao sa stanjem u Bosanskojposavini. Posebno se osvrnuo na situ-aciju na području koje pokriva samo-stan Plehan. U ratnim stradanjima sa-mostan i crkva u Plehanu sravnjeni susa zemljom. Istu sudbinu doživjele sui okolne crkve. Odmah nakon Dayton -skog sporazuma franjevci Bosanskeposavine pokušali su se vratiti na ru-ševine svoga samostana. To im je usp-jelo 1998. Nekadašnje „samostanskeštale”, koje su također bile porušene,franjevci su obnovili i od njih napra-vili „samostan” koji je postao prihva-tilištem ne samo za tamošnje franjev-ce, nego i za sve one koji tamo nav-raćaju obilazeći svoje porušene kuće

Dar za obnovu crkve na Plehanui groblja. Broj povratnika je malen,negdje oko stotinjak. Gradi se i novacrkva. Radovi su prilično odmakli, abit će potrebno još mnogo truda isredstava dok se dogotovi. Hrvati izSindelfingena, Herrenberga i Leon-berga poznati su po svojoj darežlji-vosti i bezbrojnim humanitarnim akci-jama, prikupili su 3100 eura za Ple-han. Svojom nazočnošću i pjesmommisno slavlje u Sindelfingenu uveliča-li su članovi „Udruge bivših đaka i pri-jatelja visočke gimnazije”. Bili su nasvom redovitom susretu u Böblingenu.Nakon misnog slavlja nastavljeno jedruže nje. Ivan Jeleč

Obiteljski susreti

Već sedam godina okupljaju semladi parovi u Sindelfingenu zajednos psihologinjom Zrinkom Lučić-Vrho-vac, koja radi na bračnim problemimau biskupijskom obiteljskom savjetov-laištu u Reutlingenu, jednom mjesečnote razgovaraju o svojim iskustvima i

Istina o Hrvatima u Njemačkoj

SINDELFINGEN

željama. Teme odabiru često puta sa-mi parovi, a temu obrađuje psiholo-ginja i nakon njenog izlaganja prela-zi se u diskusiju. U ovoj školskoj i vje-ronaučnoj godini imale su mlade obi -telji već dva susreta na kojima se oku-pilo petnaestak parova. Istaknuto je naprvom susretu da je brak dugi odnosudvoje i da ga treba održavati. Os-novni instrument održavanmja dugihbračnih odnosa i trajne bračne ljubavije kvalitetna bračna komunikacija ko-ja se zove bračni dijalog u kojemu tre-ba nekad reći ne, samo je pitanje nakoji način. Na drugom susretu obra-đena je tema emocija u braku. Bezemocija brak prestaje živjeti i pretvarase u dosadnu zajednicu. Emocije mo-gu brak održati, ali i razoriti, oživjeti,ali i umrtvjeti, pokretati, ali i zaustavitii bez vladanja emocijama nemogućeje razviti i održati kvalitetu bračnog ži-vota. S bračnim parovima na susretedolaze i njihova djeca o kojima voderačuna časne sestre dok su roditelji navrlo korisnim seminarima. �

Samo Hrvatski dušobrižnički uredu Frankfurtu izdao je pjesmaricu-mo-litvenik „Slavimo Boga” u pet izda njai oko 200.000 primjeraka. Svakogmjeseca izdaje u nekoliko tisuća prim-jeraka mjesečnik „Živu zajednicu”.Ako spada u kulturu jednoga narodaumjetnost, tko će prebrojiti sve hrvat -ske umjetnike od kojih smo mi privat-no i kao zajednice kupovali slike? Štose tiče postavljanja izložbi s hrvatskimtemama, veliku ulogu imaju u zadnjevrijeme hrvatski konzulati. Moramospomenuti dvojicu hrvatskih svećenikakoji su godinama u svojim njemačkimzajednicama postavljali izložbe naj-poznatijih hrvatskih slikara i kipara.To su moji prijatelji pok. dr. Franjo Basić i dr. Fra Rafael Romić. Uostalomtreba pogledati njihove privatne ga-lerije pa vidjeti koliki je njihov dopri-nos na tom polju.

Dragi prijatelji, Bog zna koliko jeobnovljeno i restaurirano u domovinislika i kipova uz našu pomoć? Zna linetko iz „Napretka” koliko je svetihmisa slavljeno u Njemačkoj i održanopropovijedi, kateheza, duhovnih na-govora, vjeronaučnih sati? KolikoHrvati imaju u Njemačkoj hrvatskihkulturnih zajednica, športskih klubova,zborova, klapa? Ne znam koliki je

broj umjetnika, mješovitih zborova,folklornih skupina i klapa koje smo de-setljećima ugošćavali i kojima smo no-včano omogućili dolazak u Njemačkuda nastupaju za Hrvate i Nijemce? Opjevačima popularne glazbe, koji sukod nas nastupali, ne želim govoriti.A ako profesor Topić misli na stipen-dije koje „Napredak” daje hrvatskimstudentima, ne smije zaboraviti da jei naš mjesečnik „Žz“ često pozivaosvoje čitatelje da podupiru „Napret-kove” projekte, posebno za stipendi-je. Oh, Bože, koliko si poticao naše„bauštelce” da otkidaju od svojih ustai pomažu potrebnima? Kolike su oso-be vaše mirovine nahranile, obukle iškolovale? I na koncu kažimo i to:Hrvati u Njemačkoj su u Domovin -skom ratu svojim velikim novčanim imaterijalnim donacijama spasili odunište nja mnoga sela i gradove. Sva-ka hrvatska katolička zajednica u Nje-mačkoj dala je svoj neprocjenjiv do-prinos u stvaranju i učvršćivanju je-dinstva hrvatskoga naroda i njegovojslobodi te izgradnji njegova kulturnogprostora u Europi i svijetu. Neka Go-spodin i u buduće po nama čini veli-ka djela. Utom smislu želim svima plo-donosnu pripravu za Božić.

Vaš fra Josip Bebić, delegat

(Nastavak sa str. 3)DELEGATOV DUHOVNI IMPULS

K A R D I N A L �� M U D R OA L M A D E N �� B I S K U PP O K R A Ć I V A T I �� M AS J �� H U M A N O S T �� SU Z A N O �� I S �� M A R A TL I M A �� U S K R A T I T IA J A �� P U T O V N I C A ��

�� E T A R �� I R AO S E K A �� S K I PS T R A H �� A L �� EP E �� D �� I D RO P R E Z �� B �� E IR I Z M A �� S L A S TA N �� I V A N P A V A O I IV A R K A �� K A L E Ž �� D VA C A �� R U �� N B �� E V E ��

T �� S R I J E D A �� N O R AI S P I T �� K A N D I D A T�� K A M I L O �� O T K A T I

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađena: Vlasta Jambrak, Stuttgart

Opera— Zasto ideš u pivnicu?— Zato što tamo ima glazbe.— A zašto onda ne ideš u operu?— Zato što tamo nema pive!

U tramvaju— Ma molim Vas, čovječe, od-

maknite se od mene! Groznozaudarate na vino!

— A što mislite, gospođo, da ćuVama za ljubav piti kolonjskuvodu?

Nervoza— Zašto si nervozan? — pita žena

muža.— U velikoj sam dilemi.— Zašto?— Ne znam koje ću hlače obući:

ove neispeglane ili ove bezdugmadi.

LjubavDvije udovice razgovaraju:

— Moj je muž umro od ljubavi.— A ja sam čula da je umro od

pića.— Da, točno! Umro je od ljubavi

prema piću!

Zna kad se smrklo— Ne znam kad se smrkava, ali

meni se smrklo kad sam dobioračun za struju i plin.

Razgovor— Hvaljen Isus, Toko!— Vazda Isus i Marija, Joko!— Kako si ti, Toko?— Dobro! A kako si ti Joko?— Imaš li štokod za ručak, Toko?— Nemam, moj Joko!”— Ima li što novo kod tvoje kuće,

Joko?— Nema, baš ništa, Toko!— Onda, zbogom, Toko!— Zbogom, moj Joko.

Na recepcijiRecepcionar: — Dobro jutro.

Kako ste spavali?Gost: — Slabo. Cijelu noć miši

su jurili po sobi.Recepcionar: — Za te novce ne

možemo vam organizirati borbu bikova.

Kako kontrolirati emocije?

Izvor: www.coolinarika.com

� Zaboravite na emocije! Ovo je si-tuacija u kojoj je potrebno zaboravitina svoje emocije, kao da ih u tom tre-nutku uopće nemate. Ohrabrite sebena taj način što ćete reći sebi da kadase sve ovo završi, dat ćete si oduška iako treba vrištat ćete na sav glas. Ovoje dobar način da samo za trenutakzaboravite svoje emocije, ali buditepažljivi kada odlučite da ih „otključa-te”, jer može se dogoditi da doživiteemocionalno preopterećenje (na prim-jer, da pred svima na nekom sastanku,počnete plakati) i tada vam je prijaš njitrud bio uzaludan. � Steknite mentalnu kontrolu! Ovo jevjerojatno najbolji način kontrole kada

Sastojci za 1 osobu: 1 brancin (oko300 g); 15 g maslaca; 20 g mladog lu-ka; 1 žlica nasjeckanog peršina; 1 če-šanj češnjaka; 40 g oči š ćenih kozica;200-250 g krupne morske soli.

Za umak od kozica: 20 g maslaca;10 g pšeničnog oštrog brašna tip 400 Pod ravka; 20 g mladog luka; 30 ml bi-jelog vina; 1 žličica Vegete; 150 mlrib ljeg temeljca; 80 očišćenih kozica;100 ml vrhnja za kuhanje.

Priprema: Ribu očistite i to ta-ko da odstranite škrge i utrobu,a ostavite ljuske. U trbušnu šup -ljinu stavite omekšali maslac, na-rezani mladi luk, peršin, češnjaki kozice. Aluminijsku foliju stavi-te na kalup te po foliji raspore-dite tanji sloj morske soli veličineribe. Na sol stavite ribu, prekrij-te je preostalom solju pa sve za-motajte aluminijskom folijom ta-ko da dobijete paketić. Ribu pe-cite u pećnici zagrijanoj na220°C 25-30 minuta, ovisno oveličini ribe. Za to vrijeme prip -remite umak. Na otopljenommaslacu kratko popecite brašnoi narezani mladi luk. Dodajte vi-no, Vegetu i temeljac. Kuhajte nalaganoj vatri stalno miješajućioko 2 minute, a zatim umiješaj-te kozice i vrhnje. Umak nastavi-te kuhati još 2 minute. Pečenoj ri-bi pažljivo maknite sol, a zajed-no sa soli odvojit će se i ljuske.

Posluživanje: Ribi maknite kosti pafilete brancina poslužite uz pripremlje-ni umak i kuhanu rižu.

Riba u slanom paketu

Emocije nastaju kao odgovor na vanjski ili unutarnji podražaj. Svaka osobamože manifestirati svoje osjećaje na različite načine. Način na koji će osoba po-kazati emocije je više ili manje kontroliran i uči se. Dakle, ovisi prije svega od od-goja, kulture u kojoj pojedinac odrasta, društva u kojem se kreće i samog ka-raktera koji je stekao. Za odraslog čovjeka je karakteristično da može kontroliratiemocije, samo je razlika u kojoj mjeri to može učiniti.

ste u situaciji koja ne dozvoljava da seemocionalno izrazite (na primjer, kadadođete u sukob sa šefom ili nekim tkovam je pretpostavljen).� Na pozitivan način započnitedan! Pokušajte reći sami sebi da ćedan koji je pred vama biti ispunjenoptimizmom i dobrim raspoloženjem.Pokušajte ustati s osmijehom na licu,i sve situacije koje prijete da vam pok-vare raspoloženje ignorirajte.� Razgovarajte o svojim emocija-ma! Najbolji način da riješite ono štovam smeta je da razgovarate o tome.

Izvor: www.gesundheitsfoerderung-zh.ch

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

11. SMOTRA ZBOROVA


FRANKFURT A.M., 25.10.2008. ODRŽANA SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

� Zbor HKZ Sindelfingen nastupio jepod vodstvom s. Bernardete Tomić

� Zbor HKM Wiesbaden nastupio jepod vodstvom s. Auksilije Milić

� Zbor HKZ Stuttgart-Zentrum nastupioje pod vodstvom s. Nevenke Tadić

� Zbor HKM Main-Taunus/Hochtaunusnastupio je pod vodstvom s.MagdaleneVišić i fra Željka Ćurkovića

Mladi iz HKM Frankfurt na početku mise glumački su izveli

„Pjesmu stvorova“ sv. Franje Asiškoga

� Zbor HKM Rüsselsheim nastupio jepod vodstvom s. Estere Marijić

� Zbor HKM Frankfurt nastupio podvodstvom s. Pavlimire Šimunović

�

Fatimapour C.

Francisco Jacinta i Lucija

Jedna velika tajna

Velik si Gospodine

Veći od moje mogućnostida bih shvatio priču pastira

Jednostavnost srca

Hod na koljenimaza jednoga portugalskog danadok u mislimavraćam se sebii trnjanskoj pričio jednom dječaku

A. Polegubić

Fatimapour C.

Francisco Jacinta i Lucija

Jedna velika tajna

Velik si Gospodine

Veći od moje mogućnostida bih shvatio priču pastira

Jednostavnost srca

Hod na koljenimaza jednoga portugalskog danadok u mislimavraćam se sebii trnjanskoj pričio jednom dječaku

A. Polegubić

Documents

Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj časkroatenseelsorge.de/.../uploads/2013/11/Zz11-2008.pdf · 2019-06-29 · nici dobiju bolji uvid u političke i dru-štvene aspekte,