Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Intervju Laslo Vegel: Našabudućnost je već prošla
04. okt. 2021
Podeli:
Vidi se da „novi vernici“ ne čitaju Bibliju u kojoj jasno piše: „Ne sipa se
novo vino u stare mehove.“ Zbog toga nisu krivi samo političari, bojim se
da društvo bezvoljno i rezignirano tapka u jednom mestu, kaže za Nova.rs
novosadski književnik Laslo Vegel.
Novosadskog pisca Lasla Vegela možda najbolje definiše rečenica da
„istovremeno pripada i korpusu mađarske, i srpske književnosti, i one
jugoslovenske, i one vojvođanske, i one srednjoevropske, ali se njegov i lični, i
intelektualni, i književni identitet zapravo opire bilo kakvoj klasifikaciji“.
Dobitnik je najprestižnijih mađarskih nagrada („Lajoš Košut“, Regionalna
Pulicerova nagrada …), a nosilac je i Februarske nagrade Novog Sada.
Nedavno je dobio i Nagradu za životno delo Društva književnika Vojvodine.
Za sebe će reći da je „lokalpatriota bez domovine“ i da živi i stvara „na
margini“ društva koje već decenijama tumači kroz svoja dela, neretko
odlazeći u daleku prošlost, da bi pojasnio sadašnjost. O budućnosti nema
baš lepih vesti, smatrajući da smo kao društvo „zarobljenici prošlosti, u kojoj
bi gradili novi svet“.
„Naše prošlosti bazde svuda okonas – kao nesahranjeni leševi“,rekli ste povodom svog romanaNesahranjena prošlost. Da limislite na lične prošlosti svakogod nas, ili imamo obavezu da se ikao društvo suočimo i„sahranimo“ zajedničkeprošlosti? Šta je to ostalonesahranjeno u srpskomdruštvu?
– Što se lične, porodične itd. katarze tiče, to svako sagleda i ispita po svojoj
savesti. Međutim, činjenica je da u današnjem srpskom društvu ni
jugoslovenska prošlost nije dostojanstveno sahranjena. Taj deo istorije je
ostao neka vrsta enigmatičkog leša, oko kojeg se vode oštre bitke. No, ne
moramo kopati u davnini, tu su nam sećanja na ne tako davnih devedeseti.
Mnogi zameraju da su se vratili funkcioneri iz stare garniture. Tačno,
međutim, taj trend je neminovan, jer posle 2000. godine nisu se rodile nove
ideje, nove alternative, novi rečnik.
Đinđić je postao post mortem legenda o izgubljenoj budućnosti. Na našu
nesreću, višepartijski parlamentarni sistem je osnovan za vreme velikih
etničkih sukoba, koji su fatalno definisali sadašnju političku kulturu, tako da
„novi svet“ stvara se u starim okovima. Ta kontradikcija proizvodi
permanentnu krizu, koja nas zatvara u produženu tranziciju, u kojoj novi
politički sistem se ogorčeno muči u začarenom krugu starih ideja. Vidi se da
„novi vernici“ ne čitaju Bibliju u kojoj jasno piše: „Ne sipa se novo vino u stare
mehove.“ Zbog toga nisu krivi samo političari, bojim se da društvo bezvoljno i
rezignirano tapka u jednom mestu, sa gorkom svešću da je budućnost već
prošla.
Apatija je ogromna, ona je plod neobičnog paradoksa: zarobljenici smo
prošlosti, u kojoj bi gradili novi svet.
Kad smo kod prošlosti, ovih dana se u Novom Sadu podiže spomenik„nevinim žrtvama komunističkog režima 1944 – 45“, što je dovelo dobrojnih javnih kontraverzi i ponovo otvorilo front „četnici vs partizani“.Kuda nas vodi istorijski revizionizam? Da li je „ispravljanje“ prošlostipreduslov za bolju budućnost? Da li je nekada bolje prosto „prošlostostaviti u prošlosti“?
– Revolucije mogu biti i krvave i delom nepravične. Takva je bila i naša. Veliko
pitanje i stare i nove levice da li je moguće bez nasilje rušiti jedan sistem koji
se zasniva na nepravdi i na nasilju. Upravo sam završio jednu monodramu,
„Play Šinko“, u kojoj prikazujem ovaj veliki i nerešiv problem. Teško je pronaći
pravičan odgovor, ako uopšte ima.
U tom kontekstu se postavlja pitanje nevinih žrtava komunističkog režima
1944-45. Bilo je masovnih grobnica na etničkim ili na ideološkim osnovama.
Međutim, svaka žrtva poseduje ime i prezime, koju treba naznačiti na tom
spomeniku, isto kao kod žrtava hladnih dana.
To je naša obaveza. Međutim, sasvim je druga stvar istorijski revizionizam
koju koristi nova kapitalistička klasa u borbi za vlast, jer mu je potrebna
takva-kakva ideološka legitimacija. Neće valjda izabrati narodne heroje?
Evropska desnica, pre svega u Istočnoj Evropi, svim snagama se trudi
zadobiti ideološku legitimaciju. Novu legitimaciju nije sposobna da
„proizvodi“, zato traga retro i pronalazi je u prošlosti, najčešće u tridesetim
godinama prošlog veka. Tu su koreni velike evropske polemike. Autokratija ili
liberalna demokratija? Homogena nacionalna država ili Evropska unija sa
većom povezanošću? Tu spada i naš provincijski sukob: partizani ili četnici?
Nije neki izbor. Partizane nikako ne mogu prihvatiti kao legitimaciju, ako je
tako, onda su ostali samo četnici. Iskreno: oni su samo ukrasi za mase. Niko
ne misli da je nova oligarhija ozbiljno pročetnička, ne, oni su već potajno
globalisti koji katkad, za narod, obuku narodnu nošnju. Inače svaka
„nacionalna“ oligarhija isto se ponaša u Istočnoj Evropi.
Rekli ste da ste svoje književne junake mogli da stvorite samo u NovomSadu i nigde drugde. Šta je specifičnost Novog Sada zbog koje vaši likovimogu da postoje samo u njemu?
– Nisam ja neki sentimentalni Novosađanin, koji opevava kako je lep taj grad,
zato što tu teče Dunav. Niti sam pisac gradskog folklora. Meni je teško sa
Novim Sadom, a još teže bez njega. U ovom gradu tragam za evropskim
traumama, i bolovima koje nose, bolje rečeno ispitujem evropsku
arheologiju. Što se toga tiče, Novi Sad ima izvanredno uzbudljivu prošlost.
Ona je osnovana u nacionalno složenoj državi, u Austrougarskoj Monarhiji.
Bio je grad sa tri imena. U to vreme je svaki treći građanin Novog Sada bio je
ili Srbin ili Mađar, a svaki četvrti Nemac. Većina obrazovanih je govorio tri
jezika.
Sastavni deo građanstva su činili – da ne zaboravimo – Jevreji, Slovaci,
Rumuni, Jermeni itd. U ovom gradu je tad stvorena jedna specifična kultura
na granici Srednje Evrope i Balkana. Posle Velikog rata, u novoj državi
Jugoslaviji koja je bila nacionalno složena država, Novi Sad potrudio da
sačuva dunavsku ravnotežu. Geneza grada i topos grada su bile u sinergiji.
Međutim, danas Novi Sad pripada nacionalnoj državi, to nije samo politički
obrt, nego i civilizacijski. Nova gradska elita sa svim silama dokazuje da ovaj
grad više nije ono što je bio, nego nešto sasvim drugo. Novi Sad je u situaciji
da treba da grčevito „dokazuje“, da je nacionalniji nego Beograd ili Niš,
Kragujevac. U književnom smislu to je fantastična, skoro borhesovska
neofitska sudbina. U takvom uzbudljivom prostoru prepoznajem
interesantne ljudske sudbine. To nije neka lokalna novosadska istorija, takve
stvari se odigravali na periferiji Evrope, samo ne u tako kondenzovanoj formi.
Nedavno smo ponovo prisustvovali političkoj manipulaciji„vojvođanskom nacijom“ pred predstojeći popis stanovništva. Za koga(jedva preostala) vojvođanska multietičnost i multiklturalnostpredstavlja pretnju? Da li Vojvodina kao takva uopšte više postoji vanokvira geografskog pojma i oruđa kojim se zazvecka kada god trebaraspiriti nacionalizam?
– Ne nacionalizam, nego etnicizam. Evropski nacionalizam je stvorio jednu
značajnu kulturu u duhu prosvetiteljstva. Dovela do građanske revolucije.
Multietničnost – po mom mišljenju je bogatstvo, ali što se nas tiče – više smo
svedoci njenom rapidnom osiromašenju. Ako svemu ovome dodamo da u
Vojvodini višepartijski sistem doveo do atomizacije nacionalnog korpusa, ako
smo svesni velikog pada broja građana nacionalnih manjina, onda je smešno
govoriti o pretnji multietničnosti i multikulturalnosti. Ti pojmovi danas u
stvari su narativni ukrasi. Sukob oko pojma „vojvođanske nacije“ jeste
površan, ali se ne pojavljuje bez razloga. Ne mislim da postoji „vojvođanska
nacija“, ali mislim da iza tog pojma krije se jedan fenomen budućnosti, a to je
postmultikulturalna složenost nacionalnog identiteta.
Nazvao sam postmultikulturalnom, jer u našem slučaju to više nije stvarnost,
nego kulturno nasleđe, koja još živi u politici sećanja. Onaj ko pažljivo čita
savremenu evropsku literaturu primećuje blagu transformaciju nacionalnog
identiteta. Ne tvrdim da time nestaju nacije, ne. Radi se o tome da identiteti
postaju hibridniji, labaviji. Ne kažem da se time urušava nacionalni identitet,
ne, baš suprotno, ona se obogaćuje. Može neko da bude i dalje Srbin ili
Mađar ili… ali u njegovo JA, poprima i tajanstvenu drugost.
Ovome bih dodao i jednu pojavu koja se odvija u Evropi. Radi se o sve većoj
relevantnosti lokalnog identiteta. Berlin već decenijama glasa drugačiji nego
Nemačka. Pariz se razlikuje od Francuske. London je sasvim drugačije je
glasao u pitanju Bregzita nego Engleska. Ova tendencija je vidljiva i u
Srednjoj Evropi. Glavni gradovi Prag, Budimpešta, Varšava, Ljubljana, Zagreb
više naginju ka liberalnoj demokratiji, dok je provincija naklonjena
autokratiji. Pored toga širom našeg kontinenta povećava se regionalna
samosvest. U eri globalizma nacionalna država se brani sa propagandom
zatvorenog nacionalnog identiteta, a regionalizam sa otvorenom
regionalnom kulturom. Ta dva procesa (a) transformacija identiteta i (b)
jačanje lokalnog identiteta oseća se u Vojvodini, koja se još uvek seća svoje
etničke složenosti, koja je utkana u njenu prošlost, postala deo „vojvođanske
kulture“, ali rezonuje i sa evropskom prodorom lokalnog identiteta. Ovo
drugo nisu izmislili „autonomaši“, nego nove generacije, koji pored ne
ideološke evropske tj. kosmopolitske subkulture poseduju i regionalnu
subkulturu. Takve regionalne subkulture se sve više pojavljuju u Nemačkoj, u
Italiji, ali u Austriji, ali i u Istočnoj Evropi. Rubrike popisa stanovništva
međutim nisu sposobne da registruju te nove hibridne civilizacijske
promene, ali pre ili posle i to će se morati uvažiti.
Svojevremeno ste izjavili da Vam smetaju „brutalne reči i etiketiranje,bez obzira o kome se radi“. Danas, takva retorika više nije samorezervisana za kafane, ulice i proteste, već je postala deo svakodnevnog iprihvaćenog diskursa, od medija, skupštinskih govornica, zvaničnika…Kako se Laslo Vegel koji „nije hteo da viče ni na protestima protivMiloševića, već je samo zviždao“, oseća danas kada je grubost jezika igovora postao najpoželjniji način izražavanja?
– Ne, ne, nipošto. O tome ne bih govorio. Osećam se osramoćenim. To je
maksimalno ponižavanje čoveka-građanina i diskvalifikacija kulture. Veoma
opasna igra protiv vrednosti demokratije. Kada sam 2010. otvorio Beogradski
međunarodni sajam knjige, rekao sam da bez kulture nema demokratije.
Bojim se da će nekultura potpuno destruisati demokratiju.
Bili ste učesnik studentskogbunta 1968, bili ste svedokstudentskih protesta 90-ih. Kojeje Vaše mišljenje o studentimadanas? Imaju li razloga za bunt?
– Studenti su jako fragmentirani.
Ne samo oni, nego cela mlada
generacija. Pre svega socijalno.
Socijalna makaza je veoma
precizan pokazatelj, socijalni jaz u
zemlji Srbiji se sve više se povećava,
ali razdor se povećava po partijskoj-političkoj liniji. Studenti reaguju dosta
različito. Prepoznajem neku vrstu neartikuliranog besa i nezadovoljstva.
Njima je teže nego što je bilo nama, tako da možemo govoriti o prvoj
postsocijalističkoj „izgubljenoj generaciji“. Mi smo imali bar iluziju, od njih su i
to oteli. Oni su socijalizovani u duhu devedesetih, s kojim u XXI veku ne znaju
šta započeti. Jedan deo beži iz našeg „zlatnog doba“, to je njihova
nemilosrdna replika. Ne veruju više nikome. Drugi deo prihvata japi
ideologiju, cinično iskorišćava svaku ponuđenu šansu. U političkom životu
možemo primetiti da su oni veći radikali od radikala. Treći deo pada u
apatiju, beži u privatni život, u apolitični karantin, što privremeno odgovara
vlastima, ali samo privremeno, jer je ona pogodno tlo, ili za radikalno
razočaranje u demokratiju, a to vodi ka ekstremizmu, ili ka stvaranju
apolitične karantinske agresivnosti. Grupe koje nazivamo „fudbalskim
huliganima“ su već rudimentarni znakovi tog procesa.
„Ja sam preživeo više vlasti. Jedna me je trpela iako sam im bio sumnjiv,nisu me kaznili, druga vlast nije mogla da me smisli zato što sam pisao imislio, a treća me oštro kaznila za ono što nisam pisao i nisam mislio“. Dali je utopistički priželjkivati vlast koja se ne mora „preživljavati“? Kakva bita vlast trebala biti? Da li je moguća u Srbiji?
– Ne smeta mi što nisam bio ljubimac nijedne vlasti. Književnost je uvek
subverzivna, ako neko sumnja neka pročita Eshilov „Okovani Prometej“. Tako
je počelo i tako će se nastaviti. Ta vrsta napetosti između vlasti i književnosti
je neizbežna. I prirodna. Neprirodna je njihova simbioza. Vlast je apologija
date stvarnosti, a književnost je nužno subverzivna. Naravno uvek je bilo a i
biće dvorskih književnika, postoje, međutim oni meni ne smetaju. Više mi
smeta kada vlast instrumentalizuje kulturu i književnost. Ne sanjam o nekoj
harmoniji. Znam političare koji su sudili o meni, ali nisu pročitali nijednu
moju knjigu. Bio bih zadovoljan kada bi vlastodršci čitali dobre savremene
romane, ima ih, a manje žutu štampu. To bi bio veliki civilizacijski iskorak. Da
li je to moguće? Teoretski možda da – čak i u Srbiji. Međutim, nije tako
jednostavno kao što izgleda.
Bonus video:
Vladimir Arsenijević o festivalu Krokodil
Tagovi
KNJIŽEVNOST LASLO VEGEL PISAC
Preporučuje ContentExchange
Idi na zadovoljna.rs
preporuka za Vas
Only Ženska majica15228396
1.799 RSD 899 RSD
Kappa Ženska majica303WC10-907-M
2.499 RSD
AMC Bluza 405R
2.290 RSD
- 50 %
KULTURA Autor: Ana Lalić 09:33
Radoslav Petković:Za malo samizmakao Velikomskupljaču
KULTURA 02. avg. 2021
Filip David: Oni kojigledaju nepravdu ićute postajučudovišta
KULTURA 10. avg. 2021
Laslo Vegel Foto: Nenad Mihajlović/Nova.rs
Slobodan Tišma:Mržnja raste, ni ja nemogu da jepotisnem
KULTURA 26. jul. 2021
Pet knjiga za čitanjeu maju
KULTURA 04. maj. 2021
!
NAJČITANIJE VESTI - KULTURA
Sahranjen Ivan Tasovac - Porfirije: Neka mu gospod podari večni život16:41
Bio ucenjen na 100.000 dolara: Poginuo Šveđanin koji je nacrtao Muhameda10:17
INTERVJU Dejan Stojiljković: Sve im je osim "kruga dvojke" seljana ili Bugarska03. okt. 2021
Preminuo fotograf Željko Sinobad18:30
WEB PREPORUKE
Dnevnik u19 (4.10.2021)
Koronavirusu Srbiji:Danas se…(konačno)sastajeKrizni štab
Vlada javlja opohvalamaVenecijanske komisije,…njeno mišljenje se jošpiše
Od kovida preminule joščetiri osobe iz Kraljeva
Godišnjica petogoktobra
Pripremneradnje zaizgradnju…Dijagnostičkogcentra ZC„Studenica“
Da li znatezašto subanane…uvek broj 1na vagi uprodavnici?
Snima se serija o MarijiAntoaneti, scenariopotpisuje autorka…"Miljenice"
Korona virus: Ubolnicama u Srbiji višeod 6.500 ljudi, sednica…Kriznog štaba verovatnou utorak, protest delalekara u Zagrebu
Bananamen – parodijasuperheroja
SahranjenIvanTasovac,…opelo držaoPorfirije
Lenkinosamoponižavanjeradi…reklame
Svečanootvorenskver…Milene iGage
Šta gostiprvoprimete…kada dođuu vaš dom
NAJNOVIJE VESTI
Tragedija: MMA boracpreminuo odposledica nokautadoživljenog u avgustu
OSTALO pre nekoliko minuta
Dve osobe povređenetokom noći u trisaobraćajne nezgodeu Beogradu
HRONIKA pre 17 min
Vakcina udarna tema:Nastavljena kampanjaprotiv Novaka uAustraliji VIDEO
TENIS pre nekoliko minuta
Novi japanskipremijer: Primio samsnažnu poruku DžoBajdena o odbraniJapana
SVET pre 25 min
NAJČITANIJE VESTI
Ikodinović nikad jačepo Vučiću: Tonamarihuane je OK,mamu vam klošarsku
POLITIKA 11:47
Kako je SilvanaArmenulić govorila oljubavnici svog mužakoju je pretukla
SHOWBIZ 03. okt. 2021
Živić ima obostranuupalu pluća, u teškomje zdravstvenomstanju
SHOWBIZ 12:39
Novi detalji: Preljubamogući motiv ubistvaporodice Đokić
HRONIKA 12:01
U svakoj prostoriji: Proveritešta gosti prvo pogledaju u
vašem domu
Dnevni horoskop za 5.10:Lavu se javlja sumnja upartnera
Amal Kluni: “Trik” haljina sdetaljem koji lako ukradepoglede
“Moj dečko je potpisaougovor na 17 strana pre veze”
KLIK DO POSLA
SPREMAČICA/HIGIJENIČAR
OMLADINSKA ZADRUGA DANIVIZARD Beograd
Radnici za razvoz ikontrolu rada
AGENCY BRILLIANT Više gradova
KUVAR M/Ž
PARTNERS&ORKA Beograd
Omladinci za rad uKFC restoranu u…Banovcima
NEFERTITI OMLADINSKA ZADRUGA Banovci
Komercijalista -Beograd
GALA LUKS D.O.O Beograd
AUTOMEHANIČAR
PARTNERS&ORKA Više gradova
LAKO DO POSLA
Osoba za rad u KFCRestoranima
AMREST D.O.O. Beograd, Novi Sad
Stolar, Pomoćniradnik
NAMEŠTAJ KOMOVI Beograd
Pomoćniradnik/radnica u…kuhinji
MASTER GARA TEAM D.O.O. Beograd
Diplomirani inženjergrađevinarstva
FORING D.O.O. Beograd
Konobar
NOVAK 1 Beograd
Građevinski inženjer,Poslovođa na…gradilištu, Bageristi,Građevinski radnici
PARTNERS&ORKA Inostranstvo
NAJVIŠE KOMENTARA
Sramota usredBeograda: BraniocimaĐinđićevog ubice naput stale dve osobe
DRUŠTVO 03. okt. 2021 34
Pali Instagram,Fejsbuk i WhatsApp
IT 18:20 24
Piše Ranko Pivljanin:Jedan pozdrav saKosova
KOLUMNE 15:30 17
Koliko tročlanuporodicu koštalečenje od korone:Spremite oko 150 evra
DRUŠTVO 03. okt. 2021 16
NAJNOVIJE VESTI - KULTURA
Foto-istorija: Da li sunekadašnji političaribili smeliji oddanašnjih
KULTURA 22:58
Egon Savin: Nema togčoveka koji nije biovuk ili ovca
KULTURA 20:53
Preminuo fotografŽeljko Sinobad
KULTURA 18:30
Figura kao izrazegzistencije:Retrospektiva VladeVeličkovića u MSUB
KULTURA 16:41
VIDEO DANA
Vulkani – uspavani džinovi koji naspodsećaju na moć planete
12:55
KARIKATURA
Crta Dušan Petričić: Ravnoteža snaga
Autor: Dusan Petricic | 02. okt. 2021
IZJAVA DANA :"Spasi Srbiju i povuci ga, Dragiša,Dragiša!“, advokati
“
“
OGLAS
Laslo Vegel Foto: Nenad Mihajlović/Nova.rs
Vaš komentar
Ime
Pratite nas Kategorije
Početna
Najnovije
Vesti
Kolumne
Svet
Podcast
Sport
Kultura
Zabava
Žena
Magazin
Video
IT
Auto
Najčitanije vesti
Ikodinović nikad jače po Vučiću:Tona marihuane je OK, mamu
11:33
Kako je Silvana Armenulić govorilao ljubavnici svog muža
03. okt. 2021
Živić ima obostranu upalu pluća, uteškom je zdravstvenom
09:40
Novi detalji: Preljuba mogućimotiv ubistva porodice Đokić
11:57
O nama Marketing Impresum Pravila korišćenja Politika privatnostiMember of United Media Copyright 2021
TV Program Slušaj Radio Aleksandar od Jugoslavije
Početna Najnovije Vesti Kolumne Svet Emisije Sport Kultura Zabava