Uzgojni Program Istarskog Magarca

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA UPANIJA

UPAN KLASA: 320-08/11-01/01 URBROJ: 2163/1-01/8-11-2 Pazin, 05. srpnja 2011.

SKUPTINA ISTARSKE UPANIJE

n/p predsjednika Dina Kozlevca Drevka 3, 52 000 Pazin

Predmet: Uzgojnog Programa Istarskog magarca

Temeljem lanka 48. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07 i 125/08) i lanka 65. Statuta Istarske upanije (Slubene novine 10/09), upan Istarske upanije dana 05. srpnja 2011. godine donosi sljedei

Z A K L J U A K 1. Prihvaa se Nacrt i utvruje prijedlog Odluke o usvajanju Uzgojnog Programa

Istarskog magarca izraenog od Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zavod za specijalno stoarstvo, oujak 2011. godine,

2. Akt iz toke 1. ovog Zakljuka upuuje se na upanijsku skuptinu Istarske upanije na razmatranje i usvajanje.

3. Akt iz toke 1. Ovog Zakljuka sastavni je dio istog. 4. Za izvjestitelja po toci 1., a vezano za toku 2. ovog Zakljuka zaduuje se Milan

Antolovi - proelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, umarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske upanije i prof. dr.sc. Ivankovi Ante, Voditelj Projekta.

UPAN IVAN JAKOVI

(NACRT ODLUKE)

Na temelju lanka 36. Statuta Istarske upanije (Slubene novine Istarske upanije br. 10/09.), upanijska skuptina Istarske upanije na sjednici odranoj ___. __________ 2011. godine, donosi

O D L U K U

o prihvaanju Uzgojnog Programa Istarskog magarca

lanak 1. Usvaja se Uzgojni program Istarskog magarca, izraenog od Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zavod za specijalno stoarstvo, oujak 2011, koji je sastavni dio ove Odluke i postaje sastavnica stratekih razvojnih dokumenata Istarske upanije.

lanak 2.

Obvezuje se Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske upanije da u suradnji sa Udrugom uzgajivaa Istarskog tovara, jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj upaniji i drugim nadlenim tijelima koordinira provedbu Programa iz lanka 1. ove Odluke.

lanak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Slubenim novinama Istarske upanije.

Klasa: Urbroj: Pazin, UPANIJSKA SKUPTINA ISTARSKE UPANIJE Predsjednik upanijske skuptine Istarske upanije Dino Kozlevac

OBRAZLOENJE I. PRAVNI TEMELJ

Pravni temelj za donoenje ovog akta sadran je u lanku 48. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07 i 125/08) i lanku 36. Statuta Istarske upanije (Slubene novine Istarske upanije 10/09). II. OSNOVNA PITANJA KOJA SE RJEAVAJU OVIM AKTOM I POSLJEDICE

KOJE E NASTUPITI NJEGOVIM DONOENJEM Stoarstvo je grana od velikog znaaja za razvoj gospodarstva u Istarskoj upaniji. Tradicijski prisutan uzgoj stoke u razliite svrhe, danas predstavlja temelj za zatitu postojeih pasmina odnosno zatitu kulturolokog znaaja Istre kojeg ima i Istarski magarac. Zbog gospodarski znaajnih vrijednosti, pasminu Istarskog magarca vrijedi znaajnije iskoritavati i u cilju zatite bioloke raznolikosti s obzirom da je odumiranje pasmina veliki problem. U suradnji sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Zavodom za specijalno stoarstvo i udrugom uzgajivaa Istarskog magarca pokrenuta je izrada Uzgojnog programa Istarskog magarca. Cilj Uzgojnog programa Istarskog magarca je prvenstveno osmiljeno ouvanje vrste, revitalizacije uzgoja. Slijedom navedenog predlae se Skuptini Istarske upanije usvajanje Uzgojnog programa istarskog magarca" kao Stratekog dokumenta, kojeg je izradio Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za specijalno stoarstvo u suradnji sa Upravnim odjelom za poljoprivredu, umarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu.

III. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA PROVEDBU OVOG AKTA

Financijska sredstva za realizaciju Programa biti e osigurana iz pristupnih i EU fondova, Prorauna RH, Istarske upanije, JLS-a u Istarskoj upaniji i drugih izvora. IV. TEKST NACRTA AKTA Prijedlog Zakljuka i Nacrt Odluke s obrazloenjem

Proelnik Upravnog odjela

Milan Antolovi

NARUITELJ: ISTARSKA UPANIJA , FlanatiUpravni odjel za poljoprivredu, umarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu, etalite pazinske gimnazije 1, 52 000 Pazin

IZVRITELJ: AGRONOMSKI FAKULTET SVEUSvetoimunska cesta 25, 10 000 Zagreb,ZAVOD ZA SPECIJALNO STO

UZGOJNI PROGRAM ISTARSKOG MAGARCA


I

ITELJ: ISTARSKA UPANIJA , Flanatika 29, 52 100 Pula, Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu, etalite pazinske gimnazije 1, 52 000 Pazin

IZVRITELJ: AGRONOMSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

imunska cesta 25, 10 000 Zagreb, ZAVOD ZA SPECIJALNO STOARSTVO


Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu, etalite



II

Autori:

Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za specijalno stoarstvo, Prof.dr.sc. Ivankovi Ante, Dr.sc. Ramljak Jelena,

Hrvatski centar za konjogojstvo Dravne ergele akovo i Lipik Nidal Korabi

Suradnici: Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo,lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske

upanije,

Antolovi Milan Proelnik Upravnog odjela, kutin Matija Helena, Vii struni suradnik za maslinarstvo i voarstvo,

AZRRI d.o.o. Agencija za ruralni razvoj Istre Pazin, ubara Gordan, Voditelj gospodarskih programa,

Udruga uzgajivaa Istarskog magarca, Orli Boris, Folo Romano, Galant Gordan, Pauleti Mario.

oujak 2011.


III

SADRAJ 1. POLAZINA PROMILJANJA UZGOJNOG PROGRAMA 1

1.1. Razlozi ouvanja Istarskog magarca 2 1.2. Smjernice uzgojnog programa Istarskog magarca 2 1.3. Tehnike ouvanja Istarskog magarca 3 1.4. Zakonski okviri uzgoja Istarskog magarca 4

2. DEFINIRANJE POPULACIJE ISTARSKOG MAGARCA 6

2.1. Uzgojno podruje Istarskog magarca 6 2.2. Filogenetski razvoj populacije Istarskog magarca 7 2.3. Relevantna znanstvena i struna bibliografija o Istarskom magarcu 8 2.4. Analiza saznanja o populaciji Istarskog magarca 9 2.5. Osobitosti Istarskog magarca u odnosu na pasmine magaraca u regiji 11 2.6. Aktualna struktura populacije Istarskog magarca 13 2.7. Tradicionalna tehnologija uzgoja i uporabe Istarskog magarca 13 2.8. Uporabljivost Istarskog magarca u aktualnom gospodarskom, socijalnom

i trinom okruenju 14 2.9. Kapaciteti potrebni za provedbu Uzgojnog programa Istarskog magarca 15 2.10. Uloga ruralnih podruja u uzgoju Istarskog magarca 15 2.11. Analiza trita Istarskog magarca 16

2.11.1. Analiza proizvodnog ciklusa od uzgajivaa do korisnika 16 2.11.2. Marketing u funkciji unapreenja uzgoja 17

3. UZGOJNI CILJ/EVI 18 3.1. Uzgojni cilj obzirom na ouvanje izvornosti genetske konstitucije pasmine 18 3.2. Uzgojni cilj obzirom na odlike vanjtine pasmine 19 3.3. Uzgojni cilj obzirom na ouvanje i razvoj uporabnih odlika pasmine 23

4. UZGOJNA STRATEGIJA 24

4.1. Uzgojna strategija 24 4.2. Uporaba genetskih biljega 25

5. DEFINIRANJE SELEKCIJSKIH MODELA 26

5.1. Selekcijski model u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca 26 5.2. Dizajn i postupci u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca 26

5.2.1. Performance test 28 5.3. Uzgojna dokumentacija u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca 29

5.3.1. Matina knjiga Istarskog magarca 29 5.3.2. Uzgojna dokumentacija u provedbi uzgojnog programa Istarskog magarca 29 5.3.3. Oznaavanje u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca 30


IV

6. KONTROLA ZADANIH UZGOJNIH CILJEVA 32

6.1. Model evaluacije genetske strukture Istarskog magarca 32 6.2. Model evaluacije vanjtine Istarskog magarca 33 6.3. Model evaluacije uporabnih odlika Istarskog magarca 33

6.3.1. Ocjena radne sposobnosti Istarskog magarca 33 6.3.2. Ocjena odlika mlijenosti magarca 33

7. MODEL IZRAUNA UZGOJNIH VRIJEDNOSTI 34

7.1. Model izrauna ''Selekcijskog indeksa'' Istarskog magarca 34 7.2. Model izrauna ''Relativne uzgojne vrijednosti'' Istarskog magarca 35 7.3. Upute za izradu sheme sparivanja Istarskog magarca 35

8. KONTROLA UZGOJNOG NAPRETKA 36

8.1. Oekivana postignua 36 8.2. Model praenja uzgojnog napretka 36

8.2.1. Ouvanje genetske istoe Istarskog magarca 36 8.2.2. Postizanje standarda vanjtine Istarskog magarca 37 8.2.3. Postizanje standarda radne sposobnosti Istarskog magarca 37 8.2.4. Postizanje standarda posrednih koristi Istarskog magarca 37

9. ORGANIZACIJA PROVEDBE UZGOJNOG PROGRAMA 38

9.1. Sudionici provedbe uzgojnog programa Istarskog magarca 38 9.1.1. Voditelj Uzgojnog programa Istarskog magarca 39 9.1.2. Savjet Uzgojnog programa Istarskog magarca 40 9.1.3. Komisija za licenciranje i upis pastuha i upis mladih magarica 40 9.1.4. Komisija za odabir grla za izlobe ili manifestacije 40 9.1.5. Komisija za ocjenu grla na izlobama ili manifestacijama 40 9.1.6. Komisija za reviziju uzgoja i nadzor provedbe Uzgojnog programa

Istarskog magarca 41 10. FINANCIRANJE PROVEDBE I KOMPETITIVNOST

UZGOJNOG PROGRAMA 42


V

PROSLOV

Istarski magarac je jedinstveno genetsko i kulturoloko naslijee osobito iskljuivo za geografsko

podruje uzgoja Istarske upanije. Prepoznavi genetski potencijal pasmine Istarskog magarca,

resursa koji poiva u tradicionalnom uzgoju i iskoritavanju vrste s privrenim znaajem za

Istarskog seljaka, na Skuptini Istarske upanije dana 06. travnja 2009. (Slubene novine I br.

04/09) usvojen je ''Strateki program ruralnog razvoja Istarske upanije (2008.-2013.), u okviru

kojeg su predviene slijedne aktivnosti, osmiljene s ciljevima predznaka uvanja, zatite,

valorizacije resursa ruralnog podruja, jaanja i poticanja udruenog uzgoja sa svrhom

samooodrivosti izvornih pasmina. ''Uzgojni program Istarskog magarca'' predstavlja polaznu

osnovu osmiljenog uzgojnog rada na ouvanju znaajki Istarske pasmine.

Kljune rijei: Pasmina, uzgoj, zatita, valorizacija, Istarski magarac, Program, genetski potencijal.


1

1. POLAZINA PROMILJANJA UZGOJNOG PROGRAMA

Erozija animalnih genetskih resursa stoljeima je nazona na lokalnoj, regionalnoj i

globalnoj razini, dovodei u pitanje opstojnost agregatno prikupljene adaptabilnosti i vitalnosti

pasmina i vrsta. Glavni razlozi nestanka dijela animalnih genetskih resursa su: promjena

poljoprivrednih proizvodnih sustava (industrijalizacija), ulazak mehanizacije u poljodjelstvo,

smanjenje raspoloivih panjakih povrina, prirodne katastrofe, epidemijske bolesti, neosmiljen

selekcijski rad, nekontroliran uvoz egzotinih pasmina, promjena strukture ruralnih sredina i

urbanizacija prostora. Procesi nestanka izvornih pasmina posebno su prisutni u gospodarski

razvijenijim zemljama. U gospodarski razvijenijim drutvima s izraenom trinom orijentacijom

privrede/poljoprivrede ovaj proces gubitka bioloke raznolikosti je izraen, te 1 000 do 10 000 puta

bri u odnosu na prirodne evolucijske tijekove. Farmska animalna proizvodnja nije izuzeta iz

spomenutih trendova. Zapaeni problemi i strateke odrednice ouvanja biolokog naslijea

razmatrane su na UN Konferenciji o okoliu i razvoju u Riu de Jeneiru 1992. godine, kada je

usvojena ''Konvencija o biolokoj raznolikosti'' koju je Republika Hrvatska potpisala te je Hrvatski

Sabor donio Zakon o potvrivanju Konvencije o biolokoj raznolikosti (NN 06/1996). Temeljem tog

dokumenta izraena je i 1999. ratificirana Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne

raznolikosti Republike Hrvatske. Tim dokumentom kao i u oujku 2010. godine usvojenim

''Nacionalnim programom ouvanja izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja u Republici

Hrvatskoj'' Republika Hrvatska zacrtala je strateke ciljeve, smjernice i prioritetne akcijske planove

ouvanja izvornih pasmina domaih ivotinja. U njima kao i drugim zakonskim aktima nalaze se

uporita za provedbu kvalitetnog uzgojnog rada koji je u kod visoko ugroenih izvornih pasmina u

znaajnijoj mjeri usmjeren na zatitu zateenih genetskih resursa.

Nakon inicijalne inventarizacije stanja na terenu magarci u Republici Hrvatskoj obuhvaeni

su mjerama javne skrbi i ouvanja od 1998. godine (NN 127/1998). Od 1999. godine magarci su

obuhvaeni mjerama javne novane potpore uzgajivaima autohtonih uzgojno valjanih jedinki (NN

29/1999). Od tog razdoblja populacija magaraca obuhvaena je sustavom registracije i praenja,

no bez osmiljenog uzgojnog programa i programa gospodarske reafirmacije. Novana potpora

samo je manjim dijelom nadoknaivala manjak gospodarske znaajnosti i konkurentnosti pasmine.

Godine 2009. ukupna populacija magaraca u Republici Hrvatskoj razdijeljena je temeljem svojstava

vanjtine, genetske strukture, geografske pozicioniranosti i povijesti nastanka u tri zasebne

pasmine i to: Istarski magarac, Sjeverno-jadranski magarac i Primorsko-dinarski magarac (NN


2

70/2009). Ovime su steeni temeljni preduvjeti za provedbu osmiljenog uzgojnog rada u svim

populacijama, odnosno u populaciji Istarskog magarca.

1.1. Razlozi ouvanja Istarskog magarca

Istarski magarac jedna je od autohtonih ugroenih hrvatskih pasmina. Nastalo je kao plod

interakcije prirode i ovjeka. Istarski magarac se mijenjao kroz povijest, prilagoavajui se

okruenju i potrebama ovjeka te poprimajui prepoznatljivu vanjtinu i interijer. Potreba o zatiti i

skrbi o Istarskom magarcu proizlazi iz njegove vrijednosti kao jedinstvenog genetskog i

kulturolokog naslijea. Kao motive ouvanja Istarskog magarca moemo istai slijedee:

ouvanje osobite genetske konstitucije genetska konstitucija Istarskog magarca je osobita jer je oblikovana djelovanjem temeljnih evolucijskih imbenika, u kojima je uzgojni rad istarskog ovjeka bio vrlo znaajan.

ouvanje adaptabilnosti pasmine - u genetskoj konstituciji Istarskog magarca agregatno je sakupljena prilagodljivost kao odgovor na izazove okruenja u kojima se pasmina nalazila kroz povijest.

kulturno-povijesni motiv Istarski magarac rezultat je svjesnog djelovanja istarskih teaka kroz minula stoljea te povijesnih previranja i kao takav nedjeljiv predstavlja ivi spomenik podneblja.

socio-ekonomski razlozi Istarski magarac je poticaj oivljavanju i oplemenjivanju aktivnosti u dijelu ruralnih podruja. Pogodan je za koritenje krkih panjakih povrina, ukljuivanje u programe proizvodnje zdrave hrane, obogaenje turistike ponude i druge sadraje.

strateki razlozi u vremenima koja dolaze, dokolica, rad te proizvodnja zdrave hrane biti e od strateke vanosti. Istarski magarac e omoguiti takve sadrajne programe.

ekoloki razlozi Istarski magarac dio je ekolokog sustava Istre o kojem ovise druge biljne i ivotinjske zajednice. Idealan je za odravanje panjakih povrina i spreavanje sukcesije stanita.

oplemenjivanje ponude hrane Istarski magarac iskoristiv je u programima proizvodnje zdravih namirnica (mlijeka, mesa). Mlijeko magarica se koristi u programima proizvodnje zdrave hrane, kozmetike i drugih proizvoda. Podruje Istre batini tradiciju pripreme i konzumiranja delicija prireenih na bazi magareeg mesa. Dio potroaa konzumira takve proizvode oplemenjene tradicijskim tehnologijama i izvornim genotipom.

1.2. Smjernice uzgojnog programa Istarskog magarca

U sadanjem okruenju uzgoja kopitara odnosno magaraca u Hrvatskoj ouvanje Istarskog

magarca treba se temeljiti na dva osnovna uporita:

1. Istarski magarac kao rezerva gena (ouvanje izvornosti genoma, genetske varijabilnosti, kontrola imigracije gena, determinacija genetskih odlika te sustvna uzgojna izgradnja).

2. afirmacija Istarskog magarca kroz gospodarsku korist (gospodarska reafirmacija kroz prepoznatljive proizvodne programe, rekreativno jahanje, proizvodnja mlijeka i mesa, tradicijska


3

gastronomija, agro-eko bioraznolikosti, terapijsko jahanje, odravanje panjakih povrina, folklorne i turistike manifestacije, programi razvoja ruralnih prostora).

Zatita Istarskog magarca kao genske rezerve je dugorona. Uzgojnim programom nije

dozvoljen unos drugih pasmina u populaciju Istarskog magarca, osim ako to nije neophodno radi

ouvanju genetske varijabilnosti i smanjenja razine uzgoja u srodstvu. Opravdanost uvoenja

drugih pasmina u uzgoj Istarskog magarca treba biti odobrena od strane Savjeta uzgojnog

programa te Nacionalnog savjeta za Program ouvanja izvornih i zatienih pasmina domaih

ivotinja u RH. Sadanju populaciju Istarskog magarca potrebno je usmjerenim selekcijskim radom

konsolidirati u genetskom smislu, postupno otklanjajui tragove ranijih imigracija gena srodnih

pasmina magaraca. Bioloke vrijednosti Istarskog magarca trebaju se ouvati. Treba imati u vidu

da je Istarski magarac vrsna radna ivotinja, te je potrebno uzgojem njegove radne sposobnosti

odravati i unapreivati. U uzgoju Istarskog magarca poeljno je proteirati linije koje pokazuju

bolju snagu, radnu iskoristivost i poslunost, no ne smije biti selekcijom promijenjen iskljuivo radi

radne uinkovitosti i ekonomske efikasnosti.

Istarski magarac je izgubio svoju prvotnu primarnu radnu funkciju, manje je konkurentan u

radu i esto je njegov uzgoj gospodarski neodriv. Uzgoj Istarskog magarca ne moe se nositi s

profitabilnim komercijalnim oblicima proizvodnje i podrazumijeva iri drutveni konsenzus za trajnu

potporu odrivosti pasmine kao dijela "batine". S obzirom na javna sredstva kojima se pomae

odravanje pasmine kao genske rezerve, vana je odgovornost potpore strunih slubi i uzgajivaa

koji putem Udruge i grla u vlasnitvu uvaju Istarskog magarca od izumiranja. Potreban je stalan

nadzor nad provedbom programa, radom tijela Udruge, distribucijom i namjenskim troenjem

poticajnih sredstava i drugim elementima koji garantiraju sigurnu i uinkovitu zatitu Istarskog

magarca.

1.3. Tehnike ouvanja Istarskog magarca

Osnovne tehnike ouvanja Istarskog magarca su: in situ (dranje i uporaba ivotinja u

izvornom okruenju i proizvodnom sustavu), ex situ in vivo (zoo vrtovi, uzgajivai hobisti) i ex situ

in vitro (uvanje tkiva u tekuem duiku).

In situ je najznaajniji model aktivnog ouvanja Istarskog magarca u okruenju. Ukljuuje

osmiljen uzgojni program, sheme praenja populacije i sparivanja. Model je prihvatljiv radi niih

ulaganja, odreene prihodovnosti, odravanja fitnesa pasmine, zadravanja i aktivnosti pasmine u


4

suivotu ruralne sredine. U in situ modelu nuno je obratiti pozornost na efektivnu veliinu populacije

i uinkovitost uzgoja, te promovirati pasminu kao dio tradicije ruralnih prostora.

Ex situ in vitro (engl. cryoconservation) je model ouvanja Istarskog magarca koji

podrazumijeva uvanje odreenih tkiva u ''banci gena'' (u tekuem duiku, 196C). Prikupljaju i

pohranjuju su haploidne (oocite, spermiji) i diploidne stanice (zametci, tkivno stanije). Broj uzoraka

te njihova genetska struktura trebaju biti dostatni za rekonstrukciju pasmine. Za sada se kao

aplikativna metoda moe preporuiti samo prikupljanje i pohrana sperme magaraca, dok su metode

prikupljanja, pohranjivanja i aktiviranja drugih tkiva u razvoju.

Ex situ in vivo je sekundarna tehnika ouvanja Istarskog magarca koja moe potpomoi u

uzgoju i eventualnoj rekonstrukciji pasmine. Podrazumijeva ouvanje jedinki izvorne pasmine u

zatienim podrujima, zoo vrtovima, pokaznim farmama ili istraivakim stanicama. Opravdano je

dio magarca uvati u takvim farmama koje bi ujedno bile u sustavu edukacije javnosti.

1.4. Zakonski okviri uzgoja Istarskog magarca

Uzgojni program temeljni je dokument kojim se unapreuje pasmina Istarski magarac.

Sudionici Uzgojnog programa (Uzgajivai, Udruga uzgajivaa, Hrvatski centar za konjogojstvo

Dravne ergele akovo i Lipik, Hrvatska poljoprivredna agencija, Agencija za ruralni razvoj Istre,

Centri za reprodukciju i drugi) obvezni su provoditi Uzgojni program Istarskog magarca na

populaciji obuhvaenoj njegovom provedbom.

Uzgojni program Istarskog magarca usklaen je zakonskim propisima koji u provedbi

obvezuju sudionike. Zakonski temelj za izradu i provedbu uzgojnog programa je Zakon o stoarstvu

(NN 70/97, NN 151/03 i NN 123/06). Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stoarstvu (lanak

3) odreuje da se stvaranje uzgojno valjanih ivotinja provodi prema uzgojnim programima za

pojedine vrste i pasmine domaih ivotinja. Uzgojni program definira veliinu populacije, uzgojni

cilj, uzgojne metode, naine njegova uinkovitog provoenja i naine objave rezultata njegove

provedbe. Uzgojni program donosi ovlatena ustanova, a potvruje ga ministar ako:

- se utvrdi da e se njime ostvariti genetski napredak populacije na kojoj e se provoditi, - se utvrdi da je populacija uzgojno valjanih ivotinja na kojoj e se provoditi dovoljno velika, - su osigurane strune, tehnike i organizacijske pretpostavke za provedbu uzgojnog programa, - su u provedbi uzgojnog programa ukljueni odgovarajui struni djelatnici, - je osigurano valjano voenje sve propisane uzgojne dokumentacije, - se osigurava odravanje genetske varijabilnosti, - su osigurani uvjeti za spreavanje sparivanja u srodstvu osim u sluaju kada je to uzgojnim

programom predvieno.


5

Uzgojni program Istarskog magarca sukladan je Pravilniku o provedbi mjera potpore

ouvanju izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja (NN 34/10, 84/10). Uzgojni program

uvaava Pravilnik o identifikaciji i registraciji kopitara (NN 123/2009) kojim se utvruju uvjeti i naini

identifikacije, oznaavanja i registracije kopitara, sadraj identifikacijskog dokumenta za kopitare i

drugih dokumenata namijenjenih identifikaciji kopitara, te naini i uvjeti izdavanja tih dokumenata.

Udruga uzgajivaa donosi Uzgojni program Istarskog magarca. Pravilnikom o uvjetima

koje moraju ispunjavati uzgojne organizacije za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih ivotinja, te

sadraju oevidnika uzgojnih organizacija (NN 164/04) odreeno je da Uzgojni program mora imati

utvrena naela i pravila za:

- sustav registriranja podataka, - utvrivanje pasminskih odlika, - registraciju podrijetla, - nain definiranja uzgojnih ciljeva, - sustav davanja podataka potrebnih za ocjenjivanje pasmine ili njezino ouvanje, - sustav koritenja podataka o proizvodnosti ivotinja radi procjene njihove uzgojne vrijednosti, - podjelu matinih knjiga na dijelove.

Ova naela i pravila sastavni su dijelovi Uzgojnog programa Istarskog magarca. Zakonom

o stoarstvu i pripadajuim pravilnicima propisani su i drugi uvjeti provedbe uzgoja uzgojno valjanih

ivotinja koji su uzeti u obzir pri izradi Uzgojnog programa Istarskog magarca.


6

2. DEFINIRANJE POPULACIJE ISTARSKOG MAGARCA

Na podruju Republike Hrvatske obitavaju tri autohtone pasmine magaraca koje su u

statusu neposredne ugroenosti (FAO). Istarski magarac jedna je od autohtonih pasmina magarca,

uvrtena na popis autohtonih pasmina Republike Hrvatske 2009. godine. Uvrtenju Istarskog

magarca na popis autohtonih pasmina RH prethodila je temeljita inventarizacija populacije na

fenotipskoj i genetskoj razini. Obzirom na brojnost pripada skupini kritino ugroenih pasmina, te je

njeno ouvanje dijelom poduprto od javnih slubi. Za postizanje dugorone odrivosti pasmine

potrebno je iznai i optimizirati modele uzgoja i koritenja koji e smanjiti ovisnost o javnim

poticajnim sredstvima na manju razinu. Stoga je u Uzgojnom programu Istarskog magarca u

osnovnim smjernicama naglaena nuna povezanost uzgoja i gospodarskog koritenja, u cilju

postizanja vee samoodrivosti i uinkovitosti uzgoja.

Uzgojni program Istarskog magarca temeljen je na analizi stanja uzgoja, uzgojnog

podruja i strukture uzgajivaa radi optimiziranja uzgojnih ciljeva i metoda provedbe. Stoga

navodimo temeljna polazita Uzgojnog programa Istarskog magarca.

2.1. Uzgojno podruje Istarskog magarca

Istarski magarac uzgaja se na hrvatskom podruju Istre. Uzgojno podruje odreeno

prirodnom morskom granicom, a na kopnu planinama Transkog krasa i iarije (prikaz 1).

Uzgojno podruje Istarskog magarca nalazi se u mediteranskoj zoni Hrvatske. Uzgojno podruje

Istarskog magarca podijeljeno je na tri zemljopisna podpodruja: Bijela Istra (brdoviti sjeverni i

sjeveroistoni rub), Siva Istra (nia flina podbra) i Crvena Istra (otvorene niske vapnenake

zaravni). Sjeverno podruje Istre je brdovito, krevito, s oskudnim biljnim pokrovom i vodom,

premda prima dosta oborina. Jugozapadni dio Istre je bogatiji vodom i vegetacijom. Obradiva tla na

podruju Crvene Istre su najplodnija, dok su tla Sive Istre manje kvalitetna. Brdovito podruje Bijele

Istre oskudijeva s vodom, a obradive povrine su skromne veliinom i vegetacijskim pokrovom.


7

Prikaz 1. Uzgojno podruje Istarskog magarca Oblije Istarskog magarca uvjetovano je brojnim genetskim, ali i negenetskim imbenicima.

Klimatske, geoloke i pedoloke osobitosti podruja Istre su kao vaan negenetski imbenik kroz

vrstu, raspored i koliinu vegetacijskog pokrova utjecali na oblikovanje Istarskog magarca.

Vegetacijski pokrov u eumediternskoj i submediternskoj klimatskoj zoni omoguava dranje

magaraca na otvorenom gotovo tijekom cijele godine, gdje se pasui i brstei moe u dobroj mjeri

prehraniti. Na panjacima uzgojnog podruja Istarskog magarca susreu se makija, ikare, buici,

draici, suhi primorski i kamenjarski panjaci. U podruju eumediteranske vegetacijske zone

dominira vazdazelena vegetacija, dok listopadna vegetacija dominira podrujem submediteranske

zone i mediteransko-montanog pojasa.

2.2. Filogenetski razvoj populacije Istarskog magarca

Dananje pasmine magaraca potjeu od predaka s podruja Sjeveroistone Afrike. Dvije

su osnovne izvorne podvrste afrikog divljeg magarca od kojeg vode porijeklo i udomaeni

magarci, nubijski i somalski divlji magarac premda postoje pretpostavke da je Nubijski divlji

magarac (E. asinus africanus) potjee od Somalskog divljeg magarca (E. asinus somaliensis).

Prikazi davnih magaraca ukazuju na postojanje uoljivog lopatino-lenog kria i zebrica na

nogama, to ukazuje na davno mijeanje dvaju izvornih podvrsta divljeg magaraca, nubijskog i

somalskog divljeg magarca. Udomaivanje magarca zapoelo je na sjeveroistoku Afrike prije est

tisua godina. Migracije, genetski pritisak, mutacije te selekcijski pritisak okruenja i ovjeka

uvjetovao je profiliranje razliitih pasmina magaraca unutar vrste. Nakon udomaivanja magarci se


8

u treem tisuljeu pr. Kr. ire prema Aziji a u Indiju dospijevaju u narednom tisuljeu. Ratovi i

trgovina, poglavito ''putem svile'', dovode do irenja magaraca na podruje Europe. irenje

magaraca u Europi teklo je kroz mediteransko podruje u kojem se magarac iskazao kao veoma

korisna, skromna i prilagodljiva radna ivotinja. Na strmom, stepenastom, kamenom, vruem,

suhom i aridnom tlu magarac je zahvaljujui vrstim nogama, malim kopitima i malim uskim trupom

obraivao uske i neravne parcele, primarno vinograde. irenje Rimskog Carstva pogoduje prodoru

magaraca u gotovo sva podruja Europe. Kolonizacija Amerike, a kasnije i Australije dovodi do

irenja magaraca i na druge kontinente. U nekim su regijama populacije magaraca dosegle takav

broj da su postali optereenje za okoli, dovodei do naruavanja eko sustava. U takvim

podrujima i danas se provodi sustavna kontrola broja magaraca. Danas su dostupne informacije o

189 pasmina magaraca, od kojih je se najvei broj (54) nalazi na podruju Europe (DAD-IS:3,

2010).

Dijelu europskog genetskog naslijea raznolikosti pasmina magaraca pripada i Istarski

magarac. Opravdane su pretpostavke da poetci prebivanja magaraca u Istri seu u vrijeme irenja

Rimskog Carstva, odnosno migracije vrste mediteranskom rutom. Drimo takoer, opravdanim za

pretpostaviti, da je migracijska ruta dospijea magaraca na podruje Istre tekla upravo od sjevera

Afrike, preko podruja dananje Italije do Istre, no drimo da su se magarci tom rutom nastavili iriti

i prema sjeveru ondanje Europe. Pretpostavljamo da je dananji Istarski magarac u znaajnoj

mjeri srodan s pasminama magaraca ire europske regije, premda iz dosadanjih analiza je

razvidno da je sauvao znaajan dio prepoznatljivosti vanjtine i genetske strukture. Stoga

opravdano pretpostavljamo da je Istarski magarac jedna od vrlo starih europskih pasmina

magaraca, nastala na geografski i politiki zanimljivoj regiji Europe, na podruju Istre.

2.3. Relevantna znanstvena i struna bibliografija o Istarskom magarcu

Pasmina Istarski magarac prvi se puta pod tim imenom spominje krajem XX stoljea,

nakon pokretanja odreenih znanstveno-istraivakih projekata koji su imali za cilj uiniti

inventarizaciju magaraca na podruju Republike Hrvatske. Potpuno je jasno da njihovo

spominjanje pod tim imenom ne znai da je to poetak sustavnog uzgoja, ve samo da je tada po

prvi puta provedena sustavna inventarizacija pasmina magaraca meu kojima je prepoznat i

Istarski magarac. Tom prigodom prikupljane su informacije o povijesti nastanka pasmine, njenoj

vanjtini te genetskoj strukturi. Spoznaje proistekle iz spomenutog znanstveno-istraivakog


9

projekta objedinjene su u znanstvenoj bibliografiji dostupnoj iroj javnosti. Navedena znanstvena

bibliografija temelj je izrade Uzgojnog programa Istarskog magarca. Drimo vrijednim podsjetiti u

predmetnom Uzgojnom programu na ranije spomenutu bibliografiju:

Ivankovi, A., Caput, P., Mio, B., Vesna Pavi (2000): Fenotipske znaajke magaraca u Hrvatskoj. Poljoprivredna znanstvena smotra, 65: 99-105.

Ivankovi, A., Caput, P., Dov, P. (2002): Phylogenetic study of donkeys in Croatia. 7th WCGALP konferencija, Montpellier, Francuska 19.-23.08.2002.

Ivankovi, A., Caput, P. (2000): Genetic polymorphism of transferrin and albumin in donkeys in Croatia. Czech Journal of Animal Science, 45: 49-52.

Ivankovi, A., Kavar, T., Caput, P., Mio, B., Pavi, V., Dov, P. (2002): Genetic diversity of three donkey populations in the Croatian coastal region. Animal Genetics, 33: 169-177.

Drimo potrebnim provoditi daljnju karakterizaciju, a posebice praenje stanja pasmine u

pogledu vanjtine i genetske konstitucije. Nuno je pratiti razvoj novih metoda i znanstvenih

spoznaja te ih na primjeren nain ugraivati u Uzgojni program Istarskog magarca.

2.4. Analiza saznanja o populaciji Istarskog magarca

Istarski magarac bio je predmet istraivakih projekta koji su nastojali determinirati njegovu

vanjtinu te genetsku strukturu putem polimorfnih krvnih bjelanevina i genetskih markera

(mikrosateliti, mitohondrijska DNA).

Istraivanja odlika vanjtine ukazala su na slijedee tjelesne izmjere u populaciji Istarskog

magarca (tablica 1). Rezultati su ukazali da je Istarski magarac najkrupnija hrvatska pasmina

magaraca a u iroj regiji moemo ga svrstati meu pasmine magaraca srednje veliine okvira.

Druge dvije autohtone hrvatske pasmine magaraca su manjih tjelesnih izmjera, premda je

Sjeverno-jadranski magarac obzirom na veliinu blii Istarskom nego Primorsko-dinarskom

magarcu. U Europi su znane pasmine koje veliinom okvira nadmauju Istarskog magarca te neke

pasmine koje su manje od njega

Tablica 1. Tjelesne izmjere populacije Istarskog magarca (u cm; Ivankovi i sur., 2000) Odlika x s.d. Odlika x s.d.

Visina grebena 124,074,318 irina prsa 29,853,842 Visina kria 128,294,821 Duina sapi 41,012,742 Obujam prsa 144,017,070 irina sapi 41,452,505 Duina trupa 131,305,618 Obujam cjevanice 16,301,327 Dubina prsa 54,794,149 Duina uha 30,832,781

. U cilju potpunije determinacije genetske konstitucije Istarskog magarca istraen je

polimorfizam serumskih bjelanevina transferina i albumina. Analiza frekvencija varijanti transferina


10

0.1 0.09 0.08 0.07 0.06 0.05 0.04 0.03 0.02 0.01 0

Istarski magarac

Sjeverno-jadranski magarac

Primorsko-dinarski magarac

(Tf Ad - 0,283; Tf Bd - 0,609; Tf Cd- 0,034; Tf Dd - 0,029) i albumina (Alb Cd, Alb D.d.) ukazali su na

odreene genetsku raznolikost i udaljenost istraenih izvodnih pasmina magaraca. Rezultati

istraivanja ukazali su na genetsku slinost populacije Istarskog i Sjeverno-jadranskog magarca, u

odnosu na populaciju Primorsko-dinarskog magarca. Standardna genetska distanca izmeu

Istarskog magarca i Primorsko-dinarskog je najvea (0,1469), doim Primorsko-dinarski i Sjeverno-

jadranski magarac imaju manju genetsku distancu (0,0838). Najmanja vrijednost genetske distance

uoena je izmeu Istarskog i Sjeverno-jadranskog magarca (0,0137), to upuuje da su se ove

populacije diferencirale znatno kasnije uz odreen utjecaj genoma Primorsko-dinarskog magaraca.

Temeljem tih rezultata izraeno je filogenetsko stablo koje prikazuje odnose hrvatskih pasmina

magaraca (prikaz 2).

Prikaz 2. Prikaz filogenetskih odnosa autohtonih hrvatskih pasmina magaraca

elei raspolagati to potpunijim informacijama o genetskoj strukturi autohtonih pasmina

magaraca istraeni su molekularno-genetski biljezi, sekvence mitohondrijske DNA (mtDNA) i

mikrosateliti. Rezultati istraivanja sekvence mtDNA ukazuju na postojanje triju glavnih haplogrupa

u pasminama magaraca u Hrvatskoj, te da se jedna haplogrupa (Y) nalazi iskljuivo u populaciji

Istarskog magarca (prikaz 3)

Prikaz 3. Prikaz filogenetskih odnosa haplogrupa mtDNA magaraca u Hrvatskoj (Ivankovi i sur., 2002)

Analiza mikrosatelita kao molekularno-genetskih biljega potvrdila je ranija zapaanja o

genetskoj udaljenost odnosno raznolikosti pasmina magaraca (prikaz 4). Istarski magarac je


11

ouvao znaajan dio genetske prepoznatljivosti, to treba ouvati i kroz provedbu Uzgojnog

programa Istarskog magarca.

Prikaz 4. Prikaz genetskih distanci autohtonih hrvatskih pasmina magaraca temeljen na mikrosatelitima (Ivankovi i sur., 2002) Dosadanje prikazane spoznaje solidna su osnova za uzgojnu izgradnju populacije

Istarskog magarca. Pokazatelje vanjtine i genetske strukture treba tijekom provedbe Uzgojnog

programa redovito kontrolirati i usmjeravati, kako bi provedbom Uzgojnog programa postigli zadane

ciljeve. Napominjemo, metode genetske determinacije pasmine u proteklom desetljeu su znaajno

napredovale te treba nastojati upotpuniti spoznaje o osobitostima Istarskog magarca uvoenjem

novih metoda (SNP ipovi, Y- kromosom i drugo).

2.5. Osobitosti Istarskog magarca u odnosu na pasmine magaraca u regiji

Osobitosti vanjtine Istarskog magarca bolje razumijemo ukoliko ga stavimo u meuodnos

s pasminama magaraca iz ire regije, to moe posluiti kao dodatni indikator pozicioniranosti

pasmine, u eventualnoj razmjeni genetskog materijala te uspostavi regionalne suradnje.

Obzirom na veliinu okvira, Istarski magarac je veege okvira u odnosu na dvije hrvatske

autohtone pasmine magaraca, Primorsko-dinarskog i Sjeverno-jadranskog magarca. U odnosu na

europske pamsine magaraca, Istarski magarac je neto nii od dijela europskih pasmina magarca

(Poitou iz zapadne Francuske; Andaluzijski magarac iz panjolske pokrajine Andaluzije; Martina

Franca iz talijanske pokrajine Puglie), te veeg okvira naspram primjerice sardinijskog magarca (sa

Sardinije) ili Asinara pasmine koja je podrijetlom s otoka Asinara.


12

Primorsko-dinarski magarac

Sjeverno-jadranski magarac

Istarski magarac

RagusanAsino dell' Amiatina

Martina FrancaBaudet du Poitou

0.000.020.040.060.080.10

Asno de las EncartacionesAsino Sardo

0.12

80

90

100

110

120

130

140

150

160

Martina

Franca

Baudet

du Poito

u

Ragusa

n

Asino de

ll' Amia

tina

Asino S

ardo

Istarski

magara

c

Sjevern

o-jadran

ski ma

garac

Asno de

las Enc

artacion

es

Primors

ko-dinar

ski ma

garac

(cm

)

Grafikon 1. Usporedni prikaz nekih europskih pasmina magaraca obzirom na visinu grebena Veliinom okvira Istarskom magarcu odgovaraju pasmine sivi sicilijanski magarac ili

pirenejski magarac. Ovime je razvidno da Istarski magarac svojom veliinom pripada skupini

magaraca srednje velikog okvira.

Prikaz 5. Prikaz odnosa nekih europskih pasmina magaraca, temeljen na tjelesnim izmjerama.

Obzirom na boju dlanog pokrivaa, Istarski magarac dijelom je podudaran s pasminama

magaraca iz okruenja. Primjerice, pasmine Martina Franca i Panteleria su crne boje, Poitou je

crne do tamnosmee boje, doim su Amiata, Andaluzijski i sicilijanski ili sardinijski magarac sive

boje dlanog pokrivaa. Za razliku od navedenih pasmina Asinara je pasmina bijele boje dlanog

pokrivaa s ruiastom gubicom.


13

2.6. Aktualna struktura populacije Istarskog magarca Do sada voena evidencija magaraca u Republici Hrvatskoj nije jasno pasminski razluila

jedinke. Veliina populacije procijenjena je na oko 150 reproduktivno sposobnih magarica te oko 20

reproduktivno aktivnih pastuha. U navedeni broj nije ukljuen podmladak. Reproduktivna aktivnost

populacije je zadovoljavajua, te dri izglednim oporavak populacije uz mjere provedbe Uzgojnog

programa Istarskog magarca. Veliina populacije Istarskog magarca svrstava ju u skupino kritino

ugroenih pasmina.

Stanje populacije Istarskog magaraca odreeno je i strukturom (interesnom, dobnom) samih

uzgajivaa. Obilazak terena i ranije provedene ankete ukazuju da je mali broj uzgajivaa Istarskog

magarca s veim brojem jedinki i oni su zainteresirani za znaajniju afirmaciju pasmine.

Procjenjujemo da je vei dio (> 75%) uzgajivaa Istarskog magarca zainteresirano za ozbiljno

ukljuivanje u Uzgojni program Istarskog magarca, to ukljuuje i koristi od njega kroz program

gospodarske afirmacije. Znaajan broj uzgajivaa Istarskog magarca su tradicionalisti,

pragmatiari, altruisti i hobisti (60%). Procjena strukture uzgajivaa Istarskog magarca iznesen je u

grafikom prikazu 6.

Prikaz 6. Prikaz procjene strukture uzgajivaa Istarskog magarca 2.7. Tradicionalna tehnologija uzgoja i uporabe Istarskog magarca

Istarski magarac je u minulim vremenima prvenstveno koriten za rad, iz ega proizlazi

tehnologija uzgoja, naela osnovne obuke i uporabe u radu.

Uzgoj, odnosno reprodukcija Istarskog magarca, bio je u funkciji uzgoja kvalitetne (pogodne)

radne ivotinje. Mladi pastusi i mlade magarice su spolno dozrijevali sa 1,5 do 2,0 godine. Mlada

grla se nisu prerano ukljuivala u rasplod, kako rana reprodukcija ne bi ostavila negativan uinak

na njihov razvoj i radnu sposobnost. Pastusi su se u rasplod ukljuivali u dobi od 2,5 do 3,0 godine,

UZGAJIVAI

(100%)

Orijentirani na

proizvodnju

Profesionalni farmeri

(10%)

Oportunisti

(5%)

Orijentirani na proizvod

ili servis

Multi-korisnici (18%)Brand-uzgajivai

(7%)

Hobisti

Tradicionalisti

(50%)

Pragmatiari

(5%)

Hedonisti i altruisti

(5%)


14

a magarice neto kasnije, nakon navrene tri godine. U rasplod su ulazili pastusi koji su iskazali

skladan razvoj, dobroudnost, snagu, ustrajnost i poslunost. Magarice koje su ukljuivane u

rasplod takoer su imale povoljnu veliinu, iskazanu dobroudnost, ustrajnost, poslunost i dobru

radnu sposobnost. U reproduktivnom smislu, magarice su reproduktivno bile uinkovite ukoliko su

odgojile jedno pule tijekom dvije godine. Ukoliko su magarice bile u intenzivnijem radu,

reprodukcija nije bila redovita. Vodila se briga o izbjegavanju uzgoja u srodstvu. Odabir (selekcija)

bila je temeljena na iskustvu uzgajivaa koji su u rasplodu ostavljali dobre magarice i najbolje

pastuhe.

Radna obuka magarca poinjala je rano, laganim poslovima i optereenjima nakon navrene

1,5 godine. Tek nakon navrene tri godine magarci su se radno koristili s punim potencijalom.

Nakon uvoenja u rad, esto su koriteni i vie od 25 godina u radu.

Obzirom na hranidbu i smjetaj Istarski magarac je skromna ivotinja, bez posebnih

zahtijeva. Glavni dio godine Istarski magarac je boravio na panjaku, pasui i brstei raslinje, a dok

se sijeno dobivao u skromnoj koliini tijekom zimskih mjeseci. Dohrana krepkom komponentom

obroka (zrnom) bila je oskudna i uglavnom tijekom intenzivnijih radnih napora.

Smjetaj Istarskih magaraca bio je skroman, u jednostavnim nastambama u kojima se drao

tijekom noi i kratkog zimskog razdoblja. Glavninu vremena kada nije bio ukljuen u rad boravio je

na skromnim panjacima.

2.8. Uporabljivost Istarskog magarca u aktualnom gospodarskom, socijalnom

i trinom okruenju

Istarski magarac je tijekom druge polovice XX stoljea potisnut iz ruralnih sredina Istre i

poljodjelstva radi ulaska mehanizacije u poljodjelstvo i promjene ruralnih sredina u gospodarskom i

socijalnom smislu. Poetak treeg milenija dijelom mijenja socijalno i gospodarsko okruenje te

nudi nove mogunosti s kojima Uzgojni program Istarskog magarca treba biti u suglasju. Osim to

Uzgojni program u aktualnom socijalno-gospodarskom okruenju treba primarno voditi skrb o

ouvanju genetske strukture pasmine, poeljno je da podrava slijedee uporabne mogunosti:

radna funkcija (noenje i vua tereta), programi ekoloke proizvodnje (radna funkcija, proizvodnja stajnjaka i drugo), proizvodnja magareeg mlijeka (zdrava i funkcionalna namirnica, kozmetika), rekreativni sadraji (animiranje djece, dokolica, jahanje) onioterapija (terapijsko jahanje), ouvanje tradicije (uee u folklornim manifestacijama),


15

terenski obilasci (noenje opreme, jahanje i drugo), sadraji u okviru turistike ponude podneblja (agroturizam, manifestacije), odravanje stanita (sprjeavanje sukcesije panjaka), proizvodnja magareeg mesa (gastronomska tradicija podneblja).

Iz navedenog proizlazi da ciljane uporabne mogunosti Istarskog magarca nisu u suprotnosti

s uzgojnim ciljevima i naglaskom na maksimalno uinkovito ouvanje genetske konstitucije

pasmine. Ouvanje Istarskog magarca ne iskljuuje razvijanje njegovih uporabnih (kompetitivnih)

sposobnosti. Njihovim razvijanjem predloeni Uzgojni program Istarskog magarca postie veu

razinu samoodrivosti i gospodarske konkurentnosti.

2.9. Kapaciteti potrebni za provedbu Uzgojnog programa Istarskog magarca

Za provedbu Uzgojnog programa Istarskog magarca potrebni su sljedei tehniki i ljudski

resursi:

educirano osoblje koje je u stanju voditi Uzgojni program Istarskog magarca, educirano osoblje koje je sposobno izvravati zadatke predviene provedbom Uzgojnog

programa Istarskog magarca, uspostavljen sustav obiljeavanja i pohranjivanja podataka, njihove razmijene sa

Sredinjem registrom kopitara (SRK) kojeg vodi ovlatena ustanova (Hrvatski centar za konjogojstvo Dravne ergele akovo i Lipik),

uspostavljen sustav izdavanja uzgojnih dokumenata, uspostavljen sustav praenja uporabnih odlika i izrauna uzgojnih indeksa/vrijednosti, primjerena raunalna oprema i programska podrka, uspostavljena suradnja s svim relevantnim subjektima na regionalnoj i nacionalnoj razini, primjereni prostori za smjetaj i rad osoblja, te smjetaj nune opreme.

Budui da se Uzgojni program Istarskog magarca odnosi na populaciju relativno skromne

veliine, nije za oekivati da ostvareni prihodi od provedbe Uzgojnog programa Istarskog magarca

mogu pokriti sve trokove provedbe. Razumno je stoga racionalno/ogranieno koristiti ljudske i

tehnike potencijale, kako bi Uzgojni program Istarskog magarca bio odriv.

2.10. Uloga ruralnih podruja u uzgoju Istarskog magarca

Istarski magarac nerazdvojni je dio ruralnog prostora Istre. Prepoznatljivost ruralne sredine

Istre lei upravo u originalnosti autohtonih pasmina koje su svojom nazonou oplemenjivale

prostor, a uporabnim odlikama pomagale ruralnom stanovnitvu u poljodjelskim poslovima. Budui

da je Istarski magarac neraskidiva sastavnica identiteta Istre, opravdano oekujemo aktivnu

potporu ruralnih ali i urbanih sredina u aktivnostima provedbe Uzgojnog programa Istarskog


16

magarca. Potpora se oituje kroz aktivno ukljuivanje u promociju pasmine, njenih proizvoda,

folklorna dogaanja, turistiku ponudu, osiguravanje dostupnosti panjakih povrina i drugom.

2.11. Analiza trita Istarskog magarca

Uzgojni program Istarskog magarca dijelom je temeljen na trinim pretpostavkama,

projiciranim potrebama podneblja za uporabnim programima temeljenim na ovoj pasmini. Predvia

da na podruju provedbe Uzgojnog programa Istarskog magarca treba dosei slijedei broj

ivotinja kako bi populacija zadovoljila slijedee zahtjeve:

ouvanje genetske konstitucije (izlazak iz skupine ugroenih pasmina iziskuje pomak populacije na minimalno 300 magarica i 30 magaraca, odnos spolova 1 : 10),

agroturistiki sadraji mogu prihvatiti u svojim programima oko 50 magaraca, sadraj terenskog jahanja moe u svojim programima prihvatiti 50 magaraca, sadraj terapijskog jahanja moe u svojim programima prihvatiti 40 magaraca, radna funkcija (maslinici, vinogradi) moe prihvatiti oko 50 magaraca, gospodarstva s naglaskom na ekoloku proizvodnju mogu prihvatiti 40 magaraca, gospodarstva koja proizvode magaree mlijeko mogu prihvatiti 100 magaraca, sadraji odravanja panjakih povrina u svojim programima mogu prihvatiti 40

magaraca. Ciljana veliina populacije Istarskog magarca koju treba postii za pet generacija i koja bi

osigurala dugoronu opstojnost i ouvanje genetske strukture pasmine je 700 uzgojno valjanih

jedinki. Od navedenog broja jedinki izgledna godinja proizvodna puladi je oko 300 jedinki. Od tog

broja do 25% mladih grla e sluiti za remont populacije, a preostali dio je raspoloiv za trite. U

uzgojnom smislu proizvodnja magareeg mlijeka je veoma poticajna za revitalizaciju populacije jer

je laktacija direktno spregnuta s redovitom reprodukcijom.

2.11.1. Analiza proizvodnog ciklusa od uzgajivaa do korisnika

Uzgojni program Istarskog magarca temeljen je na reproduktivnoj uinkovitosti populacije

Istarskog magarca. Proizvodni ciklus Istarskog magarca na relaciji uzgajiva korisnik je razliita

obzirom na uzgojni odnosno uporabni naglasak. Proizvodni ciklus za uzgoj rasplodno/uporabno

vrijedne jedinke Istarskog magarca je etiri (4) godine, dok generacijski interval procjenjujemo na

osam godina.


17

2.11.2. Marketing u funkciji unapreenja uzgoja

Uzgojni program Istarskog magarca treba promovirati na nain da se potakne interes javnosti

i trita za autohtonom pasminom odnosno njenim proizvodima. Primjerenim promidbenim

aktivnostima moe se potai interes za uzgojem Istarskog magarca kao vrijedne ivotinje za rad i

rekreaciju. Mlijeko kao jedan od proizvoda Istarskog magarca treba biti promovirano kao

funkcionalna hrana koja ima odreene ljekovita svojstva. Uzgajivaima treba pruiti potporu u

njihovoj edukaciji i povezivanju, opremanju izmuzita, oblikovanju, marketingu i distribuciji

proizvoda. Meso Istarskog magarca je vrijedan prehrambeni proizvod koji ugraen u odreene

proizvode moe biti prepoznat i cijenjen. Uzgajivaima Istarskog magarca treba pruiti aktivnu

potporu u povezivanju i opremanju klaonice odnosno pogona prerade, oblikovanju, marketingu i

distribuciji proizvoda. I drugi proizvodi ukoliko se marketinki osmisle i prezentiraju mogu biti

dodatni poticaj oivljavanju uzgoja Istarskog magarca.


18

3. UZGOJNI CILJ/EVI Definiranje uzgojnih ciljeva temelj je Uzgojnog programa Istarskog magarca. Zadani

uzgojni ciljevi odreuju nain praenja genetske konstitucije i uporabnih karakteristika, model

procjene uzgojne vrijednosti (indeksa), nain odabira/selekcije kvalitetnih uzgojno valjanih jedinki te

model kontrole provedbe Uzgojnog programa i uspjenosti postizanja uzgojnih ciljeva. Uzgojne

ciljeve Uzgojnog programa Istarskog magarca odreuju prioriteti, aktualno stanje pasmine, njena

genetska konstitucija, uporabni potencijal, konkurentnost, bioloki i ekoloki aspekt proizvodnje,

trokovi provedbe Uzgojnog programa Istarskog magarca i predvianja razvoja okruenja.

Uzgojni cilj definira (kvantificira) poeljnu uzgojno valjanu jedinku u nekoliko kljunih toaka: a) mjera ouvane izvornosti jedinke odnosno njene genetske grupe, b) mjera ouvane prepoznatljivosti pasmine i uniformnosti poeljnih odlika vanjtine, c) mjera dosega razvoja poeljnih odlika radne uporabljivosti (bez naruavanja

autohtonosti), d) mjera dosega razvoja poeljnih odlika proizvodnosti (bez naruavanja autohtonosti), e) mjera jaanja konkurentnosti, f) mjera interesa uzgajivaa za pasminom i njenim proizvodima, g) mjera ouvanog fitnesa pasmine.

Predvieni genetski prinos pasmine po godini i generacijskom intervalu uvjetovan je:

a) genetskom varijabilnou svojstva, b) pouzdanou kontrole proizvodnosti, c) tonou procjene UV, d) duinom generacijskog intervala, e) intenzitetom koritenja natprosjenih rasplodnajka. f) dosljednou provedbe Uzgojnog programa Istarskog magarca,

Uzgojni cilj za pasminu Istarski magarac podijeljen je u tri skupine koje se meusobno

slijedno nadopunjavaju. Obzirom na prioritet slijedom su zadane odlike genetska konstitucija ( 1 ),

odlike vanjtine ( 2 ) i uporabna sposobnost ( 3 ).

3.1. Uzgojni cilj obzirom na ouvanje genetske konstitucije pasmine

Uzgojni cilj u Uzgojnom programu Istarskog magarca je ouvanje jedinstvenosti genetske

strukture Istarskog magarca. Razlog tomu lei u injenici da je Istarski magarac autohtona pasmina

osobite i prepoznate genetske vrijednosti. Ouvanje genetske konstitucije u malim populacijama

postie se na slijedei nain:

- koritenjem specifinih unaprijed primijenjenih shema sparivanja, - smanjenjem razine uzgoja u srodstvu na najmanju mjeru, - produenjem generacijskog intervala,


19

- oblikovanjem linija i rodova, te njihovim pozornim sparivanjem, - redovitom izmjenom rasplodnog materijala (prvenstveno paretalne komponente) - kontinuiranim praenjem genetskog profila jedinki u reprodukciji, - nadopunom postojeih rodoslovnih informacija, - pohranjivanjem genetskog materijala u banku gena, - redovitom analizom DNA profila uzgojno valjanih jedinki, - redovitim DNA potvrivanjem oinstva uzgojno valjanih jedinki.

3.2. Uzgojni cilj obzirom na odlike vanjtine pasmine Istarski magarac je srednje veliine okvira, skladne grae, umjerene miiavosti, dobrog

fitnesa, povoljne adaptabilnosti, dobrog interijera i radnih odlika. Uzgojni cilj Istarskog magarca

podrava ouvanje sklada grae tijela, dobre radne sposobnosti, uz naglasak na odravanje

genetske jedinstvenosti. U cilju postizanja zadanih uzgojnih ciljeva treba koristiti strategiju

maksimalne genetske raznolikosti uz maksimalnu iskoristivost. U tom pogledu opravdano je

promiljanje o poticanju razvoja odlika snage (miiavosti), posebice sapnog dijela trupa radi

unapreenja radnih odlika te unapreenje odlika mlijenosti (graa vimena).

Uzgojni tip Istarskog magarca u sebi objedinjuje ukupni dojam o jedinci, skladu grae

tijela, njegovih proporcija sukladno pasminskim standardima. Poeljno je da uzgojno valjane

jedinke budu ''u tipu'' poeljne jedinke Istarskog magarca.

Miiavost Istarskog magarca treba biti umjereno izraena, u mjeri koja osigurava

uinkovitost ivotinje u radu odnosno u uporabnim programima u koje se kani ukljuivati. Nije

poeljna loa izraenost miiavosti kao ni prejako izraena miiavost .

Tjelesne mjere Istarskog magarca. Visina u grebenu Istarskog magarca iznosi od 130 do

140 cm (pastusi), odnosno od 125 do 135 cm (magarice). Visina u kriima za 2 do 3% nadmauje

visinu u grebenu. Duina trupa iznosi od 140 do 155 cm (pastusi), odnosno od 125 do 140 cm

(magarice). Dubina prsa iznosi od 50 do 60 cm (pastusi) te od 45 do 55 cm (magarice), a irina

prsa od 28 do 35 cm (pastusi) te od 25 do 32 cm (magarice). Obujam prsa iznosi od 140 do 150

cm (pastusi) te od 135 do 145 cm (magarice). Obujam cjevanice iznosi od 18 do 21 cm (pastusi) te

od 15 do 19 cm (magarice).


20

Fot. 1. Glava Istarskog magarca Fot. 2. Crna i siva varijanta Istarskog magarca

Boja dlanog pokrivaa Istarskog magarca je prvenstveno crna (zastupljenost na 80 do

90% populacije) te rjee smea do siva (zastupljenost na 10 do 20% populacije). Trbuh i unutarnja

strana stegana je sivobijele do bijele boje, no dozvoljene su varijante s tamno pigmentiranom

dlakom na trbuhu. ''Kri'' i ''zebrice'' na nogama su uoljive na jedinkama sive boje, dok na crnim

jedinkama gotovo ili uope nisu uoljivi. Koa je tamno pigmentirana. Na glavi dolaze do izraaja

''oale'' svijetle (bijele) boje. Nozdrve su tamno pigmentirane, doim je podruje gubice svjetlije

pigmentirano. Griva je tamna, izraajna i dominatno strea, te rijetko pada na stranu.

Glava Istarskog magarca je umjereno velika, suha, markantna, ravnog do blago

konveksnog profila. Ui su duge, uglavnom s tamnim dlakama na rubu uha te svijetlim dlakama u

unutranjosti uha, no katkada tamni obrub i svijetle dlake u unutranjosti uha nisu uoljive. Obrub

oko oiju (oale) je bijel i izraen. Oi su izraajne i ivahne. Disatalni lini dio glave je sivo bijele

boje, a podruje nozdrva i brade tamno je pigmentirano. Vrat je umjerene duine, irine i

miiavosti. Spoj vrata s trupom je na umjerenoj visini. Spolni dimorfizam u grai glave je izraen.

Graa trupa je umjereno kvadratina (duina trupa naspram visine u grebenu iznosi od

1,02 do 1,07). Pastusi su neto izraenijeg kvadratinog formata, dok su magarice neznatno vie

pravokutnog formata. Graa trupa istie sklad grae jedinki. Greben je umjerene duine i

izraenosti. Lea su umjerene duine a lena linija je ravna do blago ulegnuta, posebice kod

starijih ivotinja. Nadgraenost krinog dijela naspram grebena je umjereno izraena (1 do 3%).

Sapi su umjereno obrasle miijem, umjerene duine i irine. Zdjelica je neto dua, blago nagnuta

prema stranjem dijelu i umjerene irine. Duina zdjelice je od 32 do 36% visine grebena, dok


21

irina zdjelice iznosi 31 do 35% visine grebena. Rep je neto nie nasaen s upom dugih dlaka na

zavretku. Prsa su umjerene dubine i irine, dostatno prostrana. Dubina prsa iznosi od 40 do 48%

visine grebena, irina prsa od 22 do 27% visine grebena, a obujam prsa od 112 do 120% visine

grebena. Trbuh je pravilno razvijen, blago objeen kod starijih ivotinja.

Noge su snane s umjereno jakom kotanom osnovom. Poloaj nogu promatran s prednje,

stranje i bone strane treba biti korektan. Prednje noge trebaju biti pravilno postavljenje gledano s

prednje i bone strane, lopatica je blago koso poloena i dobro priljubljena uz grudni ko. Stranje

noge imaju specifian umjereno sabljasti stav. Zglobovi su suhi, izraajni i jasni. Kopito je umjerene

veliine, tvrdo i korektno postavljeno.

Fot. 3. Istarski magarac crne boje tijela Fot. 4. Istarski magarac sive boje tijela

Kretnje Istarskog magarca su snane, pravilne i izraajne. Korak je korektan, harmonian,

energian, simetrian, elastian, slijedan i umjereno izdaan. Istarski magarac je radna ivotinja,

pogodna za noenje i vuu tereta radi ega je u uzgojnom smislu stavljen naglasak na ispravnost i

impulzivnost koraka.

Interijer Istarskog magarca ini ga pogodim za uporabu u radu, rekreaciji i drugim

vidovima ukljuivanja u aktivnosti ruralne sredine. Mirnog je temperamenta, blago flegmatian,

ustrajan u radu, prilagodljiv na novo okruenje i nove poslove. Lako ui, no trai stalnu izobrazbu

odnosno trening. Radi pogodnog interijera iskoristiv je u brojnim gospodarskim aktivnostima

ruralnih sredina (poljodjelski poslovi, rekreacija, turizam, onioterapija, proizvodnja mlijeka, hobi

ivotinja i drugo).


22

Tablica 2. Tablini prikaz uzgojnih ciljeva Uzgojnog programa Istarskog magarca kategorizirano kao: poeljno prihvatljivo nepoeljno

Poeljno Prihvatljivo Nepoeljno Pasminski tip

u tipu manje manjkavosti nije u tipu

Miiavost

umjerena neznatno slabije / jae izraena

loe izraena, prenaglaena

Boja Boja tijela

Jednobojnost Pigment koe Kri i zebrice

Oale Gubica

Nozdrve Griva Trbuh

crna jednobojan tamno pigmentirana nisu uoljive izraajne svijetle boje svijetle boje tamno pigmentirane tamna, snana, strea svijetle boje

smea do siva jednobojan pigmentirana uoljive manje izraene svijetle boje blago pigmentirane smea do siva, snana, strea umjereno svijetle boje

bijela aren, nije pigmentirana jako uoljive nisu izraene tamne boje nepigmentirane svijetla, pada na stranu crne boje

Tjelesne mjere Visina u grebenu

pastuh kobila

Duina trupa pastuh kobila

Obujam prsa pastuh kobila

Obujam cjevanice pastuh kobila

130 do 140 cm 120 do 135 cm 140 do 155 cm 125 do 140 cm 140 do 150 cm 135 do 145 cm 18 do 21 cm 15 do 19 cm

120-130 cm ili 140-145 cm 110-120 cm ili 135-140 cm 130-140 cm ili 155-165 cm 115-125 cm ili 140-150 cm 125-140 cm ili 150-165 cm 120-135 cm ili 145-160 cm 16-18 cm ili 21-22 cm 14-15 cm ili 19-20 cm

145 cm 140 cm 165 cm 150 cm 165 cm 160 cm 22 cm 20 cm

Glava Veliina

Profil Ui Oi

Nozdrve Gubica

Vrat Spolni dimorfizam

umjereno velika, suha ravan do blago konveksan duge velike, izraajne, ivahne pokretljive, iroke pokretljiva, umjereno dug i miiav izraen

umjereno velika konveksan umjereno duge, krae slabije izraajne, ivahne umjereno pokretljive i iroke umjereno pokretljiva, krai i manje miiav slabije izraen

velika, gruba, mesnata ulegnut, izraeno konveksan jako kratke ili jako duge male, neizraajne slabo pokretljive, slabo pokretljiva, dug ili kratak, slabo ili jako miiav neizraen

Noge Graa nogu

Stav prednjih nogu Stav stranjih nogu

Graa zglobova Graa kopita

dobra graa kotane osnove pravilan stav pravilan stav suhi izraeni zglobovi tvrdo kopito umjerene veliine

loija graa kotane osnove manje nepravilnosti stav manje nepravilnosti stav umjereno suhi zglobovi manje nepravilnosti kopita

nepovoljna graa kotane osnove nepravilan stav nepravilan stav zadebljali neizraeni zglobovi nepravilna graa kopita

Kretnje - korak Simetrija

Elastinost Impulzivnost

Izdanost

simetrian elastian impulzivan izdaan

manji nedostatci simetrije manji nedostatci elastinosti manji nedostatci impulzivnosti manji nedostatci izdanosti

izraeno nesimetrian izraeno neelastian izraeno neimpulzivan izraeno skraen

Interijer Dobroudnost Temperament

Ustrajnost

dobroudan umjereno temperamentan ustrajan u radu

dobroudan flegmatian umjereno ustrajan u radu

zloudan, izraeno flegmatian nije ustrajan u radu


23

3.3. Uzgojni cilj obzirom na ouvanje i razvoj uporabnih odlika pasmine

Uzgojni cilj u Uzgojnom programu Istarskog magarca podrava razvoj radne sposobnosti

te odlika mlijenosti magarica. Razlog tomu lei u injenici da je svaka pasmina samooodriva dok

postoji odreena gospodarska korisnost. Naime, javna poticajna sredstva su dijelom ograniena i

nije opravdano dugorono ih predviati. Premda je Istarski magarac nakon tranzicije poljodjelstva i

ruralnih sredina postao manje konkurentan, to je neposredno gotovo uvjetovalo njegovo bioloko

istrjebljenje, nove smjernice razvoja ruralnih podruja daju novu prigodu za razvoj pasmine

(poljoprivreda, turizam, trendovi zdravog ivota i drugo).

Radna sposobnost ogleda se kroz uporabljivost Istarskog magarca u radu u poljodjelstvu i

rekreativnim aktivnostima (turizam, terenska jahanje, onioterapija i drugo). Uzgojni cilj Istarskog

magarca je uzgoj jedinki slijedeih odlika:

1. umjeren temperament, 2. dobroudnost, 3. lako uenje osnovnih radnji (voenje, noenje, vua), 4. korektan stav nogu, 5. povoljna amplituda, impulzivnost i elastinost koraka, 6. umjereno razvijeno miije sapnog dijela trupa, 7. ustrajnost u radu.

Razvoj odlika mlijenosti ogleda se u koliini i sastavu mlijeka Istarskih magarica. Mlijeko

Istarskih magarica iskoristivo je kao funkcionalna hrana odnosno dodatak prehrani s funkcionalnim

uinkom na zdravlje potroaa. Istraivanja te tradicijska iskustva daju izglednost ovakvom vidu

koritenja dijela populacije, osiguravajui dodatni prihod uzgajivaima. Uzgojni cilj je uzgoj

magarica slijedeih dodatnih odlika:

1. dobra mlijenost, 2. povoljna kvaliteta mlijeka, 3. povoljna perzistencija laktacije (duina laktacije), 4. dobre majinske odlike (razvijen majinski instinkt), 5. redovitost reprodukcije (najmanje jedno puljenje u dvije godine).


24

4. UZGOJNA STRATEGIJA

Temeljna strategija uzgoja Istarskog magarca na koju se oslanja Uzgojni program

Istarskog magarca je maksimalno ouvanje genetske razliitosti uz zadravanje i unapreenje

odlika korisnosti. Nuno se vodi briga o ouvanju specifinih frekvencija genotipova, minimiziranju

uzgoja u srodstvu, odravanju prepoznatljivosti vanjtine, radne sposobnosti, pogodnog interijera,

rasplodne sposobnosti i adaptabilnosti, uz nastojanje postizanja dobre plodnosti, radne

sposobnosti (snage) i mlijenosti.

Prikaz 7. Prikaz strategije Uzgojnog programa Istarskog magarca

4.1. Uzgojna strategija

Strategija uzgoja preporuena Uzgojnim programom Istarskog magarca je ''uzgoj u istoj

krvi''. Uzgoj u istoj krvi iziskuje pomnu izradu ''Godinje sheme sparivanja'' te njeno prihvaanje od

strane Savjet Uzgojnog programa Istarskog magarca. Informacije nune za donoenje relevantne

odluke su podatci o rodoslovlju, dostupni proizvodni/uporabni pokazatelji i drugo.

Introdukcija alohtonog genotipa u populaciju Istarskog magarca koristi se u iznimnim

sluajevima, kada se ukae posebna potreba radi odravanja razine genetskog varijabiliteta i

sniavanja razine uzgoja u srodstvu. U takvim se sluajevima pristupa paljivoj analizi stanja

1. Definiranje polazinih osnova analiza populacije provedbeni zadatci

3. Definiranje uzgojnih ciljeva

2. Definiranje uzgojne strategije

5. Definiranje modela praenja odlika

6. Izraun uzgojnih vrijednosti (indeksa)

6a. Selekcija (shema sparivanja)

7. Evaluacija provedbe uzgojnog programa

4. Definiranje selekcijskih modela


25

populacije, odreuje prioritetna metapopulacija u koju e se introducirati alohtoni genotip, te

pretpostavlja njegov utjecaj na gentsku strukturu. Takoer, pomno se odabire alohtoni genotip koji

moe dati oekivani prinos ostvarenju cilja introdukcije, odnosno genotip koji nee razvidno naruiti

uporabne i fenotipske odlike Istarskog magarca. Eventualnu introdukciju alohtonog genotipa u

populaciju Istarskog magarca odobrava Savjet Uzgojnog programa Istarskog magarca i potvruje

Nacionalni savjeta za Program ouvanja izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja u

Republici Hrvatskoj.

4.2. Uporaba genetskih biljega

Uzgojni program Istarskog magarca koristi naela konzervacijske genetike i metode

molekularne genetike u cilju unapreenja uinkovitosti provedbe Uzgojnog programa Istarskog

magarca. Istarski magarac ve je obuhvaen analizama genetske strukture populacije, iz ega su

slijedile odreene spoznaje iskoristive u uzgojnom radu. Ranija istraivanja ine polazite za daljnji

kvalitetni uzgojni rad.

Predvieno je stalno praenje promjene genetske strukture pasmine kroz analizu potvrde

rodoslovlja puladi. Pri tome potrebno je redovito provoenje genetskog praenja svih uzgojno

valjanih ivotinja tijekom ukljuivanja u Uzgojni program Istarskog magarca. Sva novoopuljena

pulad podvrgavaju se postupku DNA potvrde roditeljstva. Uzorke krvi ili dlake prikuplja od Udruge

ovlatena osoba, prosljeuje materijal na analizu u ovlateni laboratorij, oitava rezultate i daje na

uvid Voditelju Uzgojnog programa odnosno lanovima Savjeta Uzgojnog programa Istarskog

magarca. Test potvrde roditeljstva ukljuuje pouzdanu i iroko primjenjivanu metodu primjene

genetskih markera (mikrosatelita) preporuenih od FAO/ISAG organizacije.


26

5. DEFINIRANJE SELEKCIJSKIH MODELA

5.1. Selekcijski model u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca

Uzgojni program Istarskog magarca uvaava iskljuivo uzgoj u istoj krvi, unutar

populacije Istarskog magarca. Eventualna introdukcija krvi druge pasmine dozvoljena je nakon

odobrenja Savjeta Uzgojnog programa i suglasnosti Nacionalnog savjeta za Program ouvanja

izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja u Republici Hrvatskoj. Unutar populacije Istarskog

magarca uzgojni rad se provodi kroz program ciljane razmjene genetskog materijala u otvorenim

nukleus stadima u kojima nekoliko veih stada preuzima funkciju otvorenih nukleus stada.

Prikaz 8. Prikaz provedbe Uzgojnog programa Istarskog magarca u okviru interakcije otvorenog nukleusa i vanjskih stada

5.2. Dizajn i postupci u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca

Postupci u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca integriraju u sebi standardna i

nova metodoloka dostignua i spoznaje. Uvaava osobitosti populacije Istarskog magarca,

uzgojne i uporabne predispozicije, naine uzgojne kontrole, organizacijski ustroj Udruge uzgajivaa

i druge imbenike. Postupci u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca odnose se na

cjelokupnu populaciju obuhvaenu uzgojnim radom odnosno na sva grla ukljuena u Matinu

knjigu Istarskog magarca.

U uzgojnom radu posebna se pozornost obraa na muku nasljednu komponentu,

odnosno selekcijski put ''otac sin'' i ''majka sin''. Stoga je vaan odabir ''oeva pastuha'' i ''majki

pastuha'' koji e djelovati u stvaranju narednih generacija (elitni pastusi i elitne magarice). Radi


27

provedbe uinkovitog programa sparivanja nuno je temeljem dosadanjih analiza uzgoja

oblikovati ''linije'' pastuha i ''rodove'' magarica. Iz cjelokupne populacije godinje se odabire 20

elitnih magarica i 5 elitnih pastuha za stvaranje nove generacije rasplodnjaka.

Nakon odabira predvienog broja elitnih pastuha i elitnih magarica, provodi se ''plansko

sparivanje''. Prvi pregled muke i enske puladi iz programa ''planskog sparivanja'' provodi se

neposredno nakon puljenja. Pulad koja nema vidljivih manjkavosti i pasminski nespecifinih odlika

ostaje u programu uzgoja. Muka i enska pulad se zadravaju u uzgoju, osim ako ne postoji

opravdani razlog izuzea (zasienost uzgoja, nepostojanje raspoloivih kapaciteta prihvata puleta).

Pri ocjeni podmlatka pozornost se obraa na izraenost pasminskih znaajki i pripadnost

uporabnom tipu magarca, rodoslovlje, genetske nedostatke, konformaciju, dinamiku razvoja i rasta.

Pri ocjeni uporabnog tipa promatra se odgovarajui konformacijski i dinamiki sklad razvoja, pokret,

izdrljivost, pouzdanost, temperament i druga obiljeja, vana za odreene uporabne naglaske.

Prikaz 9. Dizajn provedbe Uzgojnog programa Istarskog magarca


28

5.2.1. Performance test

Mlada grla u performance test ulaze u dobi od est do osam mjeseci, kada im se pri prvoj

ocjeni vrednuje rodoslovlje, dinamika rasta i razvoja, skladnost i funkcionalnost vanjtine te

korektnost hodova. U dobi od 2,5 do 3,0 godine, obavlja se detaljna ocjena vanjtine i procjena

korektnosti hodova, a tom prigodom polae i ispit radne sposobnosti pred strunom komisijom.

U dobi od 2,5 godine provodi se licenciranje mladih mukih rasplodnjaka. Uzgojno valjana

rasplodna grla licenciraju se iz matinog dijela populacije. Licenciranje magaraca obavlja Struno

povjerenstvo, koje osobitu pozornost treba posvetiti podrijetlu, dobi, dinamici rasta i razvitka, ocjeni

vanjtine, zdravstvenom stanju, kondiciji i reproduktivnoj sposobnosti. Izabranom se pastuhu nakon

licenciranja izdaje dozvola o uporabi u prirodnom pripustu. Licencirani pastuh opasuje odreeni ili

neogranieni broj magarica, ovisno o procijenjenoj uzgojnoj vrijednosti. Vlasnik licenciranog

pastuha treba uredno voditi propisanu dokumentaciju o obavljenom prirodnom pripustu.

Performance test mladih pastuha provodi se na nain da se ocjenjuju slijedee skupine svojstava: Vanjtina

ocjena pasminskog tipa, konstitucija, graa tijela, skladnost i utisak koji grlo ostavlja Interijer

volja za rad, poslunost, inteligencija, koncentracija, djelotvornost pokreta, temperament, ud

Rasplodna sposobnost, izraenost spolnog dimorfizma, funkcionalnost genitalnog sustava, kakvoa sperme, te eventualne reproduktivne anomalije

Ispit radne sposobnosti, ispit poslunosti - prosudba osnovnih vrsta hoda ispit noenja tereta - prosudba osnovnih vrsta hoda

Mlade magarice takoer se testiraju prije ukljuivanja u reprodukciju. Provodi se na nain da se ocjenjuju slijedee skupine svojstava: Vanjtina

ocjena pasminskog tipa, konstitucija, graa tijela, skladnost i utisak koji grlo ostavlja Interijer

volja za rad, poslunost, djelotvornost pokreta, temperament, ud


29

5.3. Uzgojna dokumentacija u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca

5.3.1. Matina knjiga Istarskog magarca

Uspostavljeni Registar magaraca u okviru Sredinjeg registra kopitara (SRK) sadri

podatke o svim magarcima u Republici Hrvatskoj. U zaetcima voenja Registra magaraca u

Republici Hrvatskoj nije izvreno pasminsko razvrstavanje. Priznavanjem Istarskog magarca kao

pasmine (2009.) stvoreni su preduvjeti za voenje zasebne Matine knjige Istarskog magarca.

Matinu knjigu Istarskog magarca vodi Udruga uzgajivaa Istarskog magarca. Matina knjiga

Istarskog magarca konstantno e razmjenjivati podatke sa Sredinjim registrom kopitara (SRK)

kojeg vodi Hrvatski centar za konjogojstvo Dravne ergele akovo i Lipik (HCK). Udruga

uzgajivaa Istarskog magarca prosljeuje uzgojne informacije prema HCK koje temeljem istih

izdaju identifikacijske dokumente (potvrda identiteta, putovnica; Pravilnik o identifikaciji i registraciji

kopitara NN 123/09).

Uzgojna organizacija (Udruga uzgajivaa Istarskog magarca) vodi Matinu knjigu Istarskog

magarca. Matina knjiga Istarskog magarca je jedinstvena i sadri uzgojne podatke o svim grlima

pasmine Istarski magarac. Matina knjiga Istarskog magarca sadrava osnovne podatke o

matinim grlima: jedinstveni ivotni broj magarca (jedinstveni ivotni broj kopitara; UELN), datum

roenja, pasmina, spol, jedinstveni ivotni broj oca (UELN oca), jedinstveni ivotni broj majke

(UELN majke), ime i adresa uzgajivaa i vlasnika, poznate rezultati testiranja, datum prodaje, ime i

adresa kupca, datum i razlog izluenja. Mlada grla koja se prvi put upisuju u Matinu knjigu

Istarskog magarca trebaju ispuniti slijedee preduvjete:

- roditelji trebaju biti upisani u Matinu knjigu Istarskog magarca, - imati rodoslovlje potvreno na DNA razini (nakon to se metoda uvede u praksu), - ocjenom potvreno da udovoljava standardu pasmine sukladno Uzgojnom programu

Istarskog magarca, - prijavljen u SRK u Pravilnikom predvienom vremenu, - biti propisno oznaena jedinstvenim ivotnim brojem kopitara (UELN; metodom ipiranja -

ugradnje transpondera).

5.3.2. Uzgojna dokumentacija u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca Uzgojna dokumentacija koja se koristi u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca

usklaena je s uzgojnom dokumentacijom koja je preporuena od strane Hrvatskog centra za


30

konjogojstvo Dravnih ergela akovo i Lipik, koja vodi Sredinji registar kopitara RH sukladno

Pravilniku o identifikaciji i registraciji kopitara (NN 123/09), a ukljuuje slijedeu dokumentaciju:

1. Uzgojna dokumentacija o puljenju i reprodukcijskom statusu magarca a. Prijava puljenja magarice, b. Prijava pobaaja magarice, c. Prijava jalovosti magarice.

2. Uzgojna dokumentacija o izluenju magarca a. Prijava izluenja,

3. Uzgojna dokumentacija o oznaavanju i prometu magarca a. Prijepis grla, b. Prijava kopitara za oznaavanje.

4. Uzgojna dokumentacija o uvozu/izvozu magarca a. Zahtjev za izdavanje izvozne dokumentacije, b. Zahtjev za registraciju uvezenih magaraca.

Potvrda identiteta izdaje se za svako novoroeno prijavljeno pule i privremeni je dokument

za utvrivanje identiteta kopitara koja vrijedi do trenutka izdavanja Putovnice. Izdaje se nakon

zaprimanja prijave o puljenju, koja se podnosi u vremenu predvienom Pravilnikom. Nakon

zaprimljenog izvjea o puljenju HCK u roku od 30 dana od njegova primitka izdaje potvrdu

identiteta, te je dostavlja vlasniku grla neposredno ili putem Uzgojne organizacije. Vlasnik grla

duan je potvrdu identiteta uvati do izdavanja Putovnice, te je dati na uvid pri utvrivanju identiteta

kopitara ili za druge slubene svrhe.

5.3.3. Oznaavanje u provedbi Uzgojnog programa Istarskog magarca

Oznaavanje magaraca sastoji se od implantacije transpondera i dijagramskog opisa

vanjtine magarca. Sva grla Istarskog magarca oznaavaju se transponderom (mikroip),

samooitavajuom napravom koja udovoljava standardu ISO 11784 i moe oitati s napravom

kompatibilnom s ISO 11785 standardom. Transponder se implantira s lijeve strane parenteralno

pod aseptikim uvjetima izmeu glave i grebena na sredini vrata na podruju nuhalnog ligamenta.

Na transponderu je ubiljeen ''jedinstveni ivotni broj kopitara'' koji je sastavljen od 15 znamenki

slovo-brojanog koda. On sadri podatke o magarcu u skladu sa sustavom kodiranja Jedinstvenog

ivotnog broja kopitara. Dijagramski opis vanjtine Istarskog magarca prilagoen je pasmini, te je

sukladan s Uzgojnim programom Istarskog magarca.


31

Prikaz 10. Dijagramski opis vanjtine Istarskog magarca koji se popunjava prilikom oznaavanja


32

6. KONTROLA ZADANIH UZGOJNIH CILJEVA

Uzgojnim programom Istarskog magarca zadani su temeljni i dodatni uzgojni ciljevi.

Metode praenja i evaluacije zadanih uzgojnih ciljeva osnovni su alat u provedbi Uzgojnog

programa Istarskog magarca. Stoga definiramo modele praenja zadanih odlika po skupinama,

sukladno prioritetima zadanih Uzgojnim programom Istarskog magarca.

6.1. Model evaluacije genetske strukture Istarskog magarca

Redovita evaluacija genetske strukture jedan je od temeljnih alata u ouvanju genetske

konstitucije pasmine. Evaluacija se provodi redovito, jednom godinje, prije poetka sezone

sparivanja (u intervalu sijeanj-veljaa) a rezultati evaluacije slue kao podloga izradi ''Godinje

sheme sparivanja'' u populaciji Istarskog magarca. Provodi se na dvije razine i to na razini analize

rodoslovlja i na razini analize genetske strukture.

Analiza rodoslovlja provodi se primjernim analitikim paketima raspoloivim za uporabu u

programima ouvanja manjih ugroenih populacija (ENDOG 4.6; OPTIMATE), ili e se provoditi uz

pomo vlastitih raunalnih programa kada budu raspoloivi. Podatci rodoslovlja provjeravaju se

temeljem raspoloivih informacija o DNA biljezima, a ukoliko se javi sumnja u ispravnost

odreenog rodoslovlja, provodi se posebna analiza korektnosti rodoslovlja.

Analiza genetske strukture provodi se suvremenim analitikim metodama determinacije

genetskih biljega razliitih tipova (mikrosateliti, mtDNA ili drugi DNA set). Analiza osnovnog DNA

zapisa (test oinstva) provodi se za sve elitne magarce i magarice te njihove potomke koji se

zadravaju u uzgoju. Analiza DNA strukture provodi se u ovlatenim laboratorijima u koje se

dostavlja dlaka uzgojno vrijednih jedinki, uz popratne informacije ovjerene od strane ovlatene

Udruge uzgajivaa Istarskog magarca. Rezultate DNA analiza po povratnom dospijeu u Udrugu

uzgajivaa Istarskog magarca analizira ovlatena osoba od strane Udruge uzgajivaa Istarskog

magarca, te daje miljenje i prijedlog odluke o prihvaanju/odbacivanju rodoslovlja. Od Udruge

uzgajivaa Istarskog magarca ovlatena osoba provodi jednom godinje evaluaciju raspoloivih

genetskih informacija (DNA test, drugi izvori), procjenjuje razinu uzgoja u srodstvu i daje prijedloge

za ''Godinju shemu sparivanja'' Istarskog magarca.


33

6.2. Model evaluacije vanjtine Istarskog magarca,

Evaluacija vanjtine Istarskog magarca provodi po metodi linearne ocjene, prilagoene

zadanim uzgojnim ciljevima Istarskog magarca (tablica 2.). Ocjena se provodi jednom godinje,

prigodom licenciranja i upisa pastuha te upisa mladih magarica, u dobi od 2,5 do 3,0 godine.

6.3. Model evaluacije uporabnih odlika Istarskog magarca Evaluacija uporabnih odlika Istarskog magarca je od sekundarne vanosti u provedbi

Uzgojnog programa Istarskog magarca, no nezaobilazna je radi injenice da je Istarski magarac

radna ivotinja kojoj je nuno unaprijediti uporabnu vrijednost.

6.3.1. Ocjena radne sposobnosti Istarskog magarca

Evaluacija radne sposobnosti Istarskog magarca provodi se na nain da se pokae

sposobnost izvoenja jednostavnih radnih zadataka. Ispit radne sposobnosti sastoji se od ''Ispita

poslunosti'' i ''Ispita noenja tereta''. Ispit poslunosti je test poslunosti tijekom predvoenja pred

komisijom za ocjenu (licenciranje) mladih grla. Ispit noenja tereta je test radne iskoristivosti

Istarskog magarca pod optereenjem (2 20 kg). Ispit se provodi na poligonu za predvoenje ili u

primjerenim ''zemaljskim'' uvjetima. Ispit se provodi jednom godinje, u dobi od 2,5 do 3,0 godine.

6.3.2. Ocjena odlika mlijenosti magarca Evaluacija mlijenosti magarica pasmine Istarski magarac provodi se na dijelu populacije

ukljuene u program proizvodnje mlijeka. Evaluacija nije obavezna za sva uzgojno valjana grla, no

pozitivno se iskazuje u uzgojnoj vrijednosti magarica koje u pogledu mlijenosti iskau pozitivne

rezultate. Mlijenost magarica provodi se na opuljenim magaricama u tri kontrolna dana (40., 60. i

80. dan nakon puljenja, uz odstupanje 4 dana). Kontrola se provodi u dvije slijedne munje u

razmaku od tri sata, a nakon odvajanja puleta u trajanju od tri sata. Koliina mlijeka se izraava u

kg. Kontrolu mlijenosti provodi vlasnik magarice, farmer.


34

7. MODEL IZRAUNA UZGOJNIH VRIJEDNOSTI

Uzgojne vrijednosti Istarskog magarca predstavljaju kvantificirani izriaj vrijednosti ivotinja

u genetskom smislu u okviru provedbe Uzgojnog programa Istarskog magarca. Izraavaju se u

obliju selekcijskog indeksa (SI) ili relativne uzgojne vrijednosti (RUV). U poetcima provedbe

sustavnog praenja i izrauna uzgojnih vrijednosti Istarskog magarca koristiti e se iskljuivo model

''Selekcijskog indeksa'', dok e model izrauna ''Relativne uzgojne vrijednosti'' biti primijenjen tek

kada se prikupi dostatna koliina relevantnih informacija vezanih za uzgoj Istarskog magarca.

7.1. Model izrauna ''Selekcijskog indeksa'' Istarskog magarca

Model izrauna ''Selekcijskog indeksa'' je slijedei:

SI = 100 + uzgojna vrijednost roditelja + genetska vrijednost + vanjtina + uporabne odlike

I = 100 + UVR + GV + V + UO

Komponenta uzgojna vrijednost roditelja UVR ukljuuje prinos uzgojnih vrijednosti

roditelja u selekcijskom indeksu. Vrijednost komponente (k UVR) u ukupnoj vrijednosti selekcijskog

indeksa je 0,15. Komponenta UVR prinosa rauna se prema formuli:

UVR = ((SI OCA + SI MAJKE) / 2) x h2 x k UVR SI OCA selekcijski indeks oca SI MAJKE selekcijski indeks majke h2 0,32 k UVR 0,15

Komponenta genetska vrijednost GV ukljuuje genetsku vrijednost ''linije'' i ''roda''.

Vrijednost komponente (k GV) u ukupnoj vrijednosti selekcijskog indeksa je 0,20. Komponenta GV

rauna se prema formuli:

GV = ((GV linije + GV roda) / 2) x k GV GV linije genetska vrijednost linije (od 0 do 1) GV roda genetska vrijednost roda (od 0 do 1) k GV 0,20


35

Komponenta vanjtine V ukljuuje ocjenu vanjtine jedinke koja ukljuuje tip, glava, okvir,

noge i funkcionalnost grae. Vrijednost komponente (k V) u ukupnoj vrijednosti selekcijskog

indeksa je 0,40. Komponenta V rauna se prema formuli:

V = (0,25 Otipa + 0,15 x Oglava + 0,30 x Ookvir. + 0,15 x Onoge + 0,15 x Ofunkc.) x h2 x k V O tipa ocjena tipa O glave ocjena glave O okvira ocjena okvira O nogu ocjena nogu O funkc. ocjena funkcionalnosti grae h2 0,35 k V 0,40

Komponenta uporabne odlike UO ukljuuje kvantificiranu vrijednost uporabnih odlika.

Vrijednost komponente (kuo) u ukupnoj vrijednosti selekcijskog indeksa je 0,25. Komponenta UO

rauna se prema formuli:

UO = ((UO rad + UO mlijeko) / 2) x h2 x k UO UO rad uporabna odlika - rad (od 0 do 1) UO mlijeko uporabna odlika - mlijeko (od 0 do 1) h2 0,30 k UO 0,25

7.2. Model izrauna ''Relativne uzgojne vrijednosti'' Istarskog magarca

Relativna uzgojne vrijednost Istarskog magarca izraunava se za svojstva definirana

uzgojnim ciljevima. Izraun i interpretacija uzgojnih vrijednosti za pojedine osobine utvreni su

odgovarajuim pravilnicima koji proizlaze iz ovoga Uzgojnog programa Istarskog magarca.

Izraunavaju se statistikim modelom (BLUP ili drugi model), a procjenjuju se i objavljuju dva puta

godinje.

7.3. Upute za izradu sheme sparivanja Istarskog magarca

Shema sparivanja unutar populacije Istarskog magarca radi se na godinjoj razini, a kao

podloga slui analiza rodoslovlja, analiza zastupljenosti linija i rodova, te vrijednosti selekcijskih

indeksa odnosno RUV. Shemu sparivanja prihvaa Savjet Uzgojnog programa Istarskog magarca

imenovan od strane Udruge uzgajivaa Istarskog magarca.


36

8. KONTROLA UZGOJNOG NAPRETKA

Kontrola uzgojnog napretka slui za periodinu provjeru uzgojnih pomaka u eljenom

smjeru. Kontrola uzgojnog napretka provodi Savjet Uzgojnog programa Istarskog magarca

temeljem izvjea Voditelja Uzgojnog programa i drugih imenovanih tijela. Tom se prigodom

analiziraju Uzgojnim programom Istarskog magarca zadane odlike odnosno uzgojni ciljevi. Ukoliko

se tijekom kontrole uzgojnog napretka utvrde negativni uzgojni pomaci, Savjet Uzgojnog programa

Istarskog magarca inicira prilagodbu Uzgojnog programa Istarskog magarca radi otklanjanja

negativnih uzgojnih trenova.

8.1. Oekivana postignua

Provedba Uzgojnog programa Istarskog magarca predvia postizanje uzgojnih ciljeva u

razdoblju pet generacija. Dinamika dostizanja zadanih uzgojnih ciljeva ovisi o vie imbenika od

kojih istiemo: generacijski interval, varijabilnost svojstva, tonost procjene uzgojnih vrijednosti i

selekcijski pritisak.

8.2. Model praenja uzgojnog napretka

Praenje uzgojnog napretka Uzgojnog programa Istarskog magarca provodi se redovito,

svake tri godine. Praenje uzgojnog napretka procjenjuje Savjet Uzgojnog programa Istarskog

magarca temeljem izvjea Voditelja Uzgojnog programa i drugih imenovanih privremenih tijela.

Zapaanja procjene uzgojnog napretka ini dostupnim uzgajivaima i drugim zainteresiranim

subjektima ukljuenim u provedbu Uzgojnog programa Istarskog magarca.

8.2.1. Ouvanje genetske istoe Istarskog magarca

Praenje genetske istoe populacije Istarskog magarca provodi se redovito, svake tri

godine. Praenje genetske istoe pasmine provodi Savjet Uzgojnog programa Istarskog magarca.

Zapaanja ini dostupnim uzgajivaima i drugim zainteresiranim subjektima ukljuenim u provedbu

Uzgojnog programa Istarskog magarca.


37

8.2.2. Postizanje standarda vanjtine Istarskog magarca Praenje dostizanja standarda vanjtine Istarskog magarca provodi se redovito, svakih

est godina. Praenje dostizanja standarda vanjtine Istarskog magarca provodi Savjet Uzgojnog

programa Istarskog magarca. Zapaanja ini dostupnim uzgajivaima i drugim zainteresiranim

subjektima ukljuenim u provedbu Uzgojnog programa Istarskog magarca.

8.2.3. Postizanje standarda radne sposobnosti Istarskog magarca Praenje postizanja standarda vanjtine pasmine Istarskog magarca provodi se redovito,

svakih est godina. Praenje dostizanja standarda vanjtine Istarskog magarca provodi Savjet

Uzgojnog programa Istarskog magarca. Zapaanja ini dostupnim uzgajivaima i drugim

zainteresiranim subjektima ukljuenim u provedbu Uzgojnog programa Istarskog magarca.

8.2.4. Postizanje standarda posrednih koristi Istarskog magarca

Praenje iskoristivosti pasmine kroz posredne koristi provodi

Documents

Uzgojni Program Istarskog Magarca