POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

40 UZGOJ SMOKAVA

Autor: dr. sc. Željko Prgomet

UZGOJ SMOKAVA

UVOD

Brojni povijesni podaci dokazuju da se smokva još u pretpovijesno doba uzgajala u mediteranskom bazenu, te se smatra jednom od najstarijih suptropskih voćaka. Pretpostavlja se da je smokva podri-jetlom iz Perzije i Sirije, odakle su je u naše krajeve donijeli Feničani, a zatim Grci i Rimljani oko 1000 godina prije Krista. Iz antičkih vremena sačuvali su se brojni mitovi i legende vezani uz smokvu. Premda je smokva, uz maslinu, tipična voćna vrsta hrvatskog primorja, u posljednjih tridesetak godina ovdje se broj stabala smanjio otprilike za jednu četvrtinu. Vrlo malo je nasada plantažnog tipa, dakle u monokulturi. Uglavnom su to pojedinačna stabla u konsocijaciji s vinovom lozom i drugim voćnim vrstama ili kao ukrasna stabla na okućnicama. Rijetko gdje nailazimo na primje-nu uobičajene agrotehnike, a prinosi su vrlo niski oko 10 kg po stablu.

Plodovi smokve su vrlo hranjivi i visoke dijeto-terapeutske vrijednosti. Posebice su traženi u svježem stanju u vrijeme turističke sezone, ali i tijekom godine različito prerađeni, ponajviše kao osušeni plodovi (suhe smokve). Plodovi za potrošnju u svježem stanju trebaju imati ugo-dan, osvježavajući okus, dok oni za sušenje tre-baju biti krupni, zlatnožute pokožice i lijepog oblika. S obzirom na nutritivni sastav i ljekovi-ta svojstva, smokva se izdiže iznad mnogih vr-sta voća. Bolji su izvor vlakana od većine voća, što povoljno djeluje na razinu kolesterola te na zdravlje debelog crijeva. Bogat su izvor kalcija, željeza, magnezija,vitamina B6 i kalija. Sadrže i do 80% vode te se ubrajaju u voće s najvećim udjelom prirodnih šećera. Pored šećera i mine-rala kojih ima u većoj mjeri, plodovi smokve su

Proizvodnja smokava po državama proizvođačima u 2011. god.(Izvor: Državni zavod za statistiku RH)

Država Proizvodnja (t)

Turska 260.508

Egipat 165.483

Alžir 150.000

Iran 75.927

Maroko 74.371

Sirija 42.944

SAD 35.072

Španjolska 28.993

Brazil 26.233

Tunis 26.000

Albanija 19.500

Afganistan 19.045

Indija 18.113

Portugal 17.812

Japan 14.240

Italija 12.171

Kina 12.000

Libija 9.896

Grčka 9.400

Libanon 9.200

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

41UZGOJ SMOKAVA

isto tako bogati fitosterolima, antocijanima, polifenolima i flavonoidima. Sve ove supstance, unese-ne u odgovarajućim količinama, mogu povoljno utjecati na zdravlje, na različite sustave u organiz-mu te tako sprječavati razne bolesti.Lišće smokve je, također, od izuzetne važnosti. Koristi se u farmaceutskoj industriji kao sirova tvar, a sadrži i proteolitički enzim ficin koji se koristi u industriji piva, mlijeka, mesa i lijekova. Zbog svo-jih svojstava, smokva će se u budućnosti sve više koristiti u proizvodnji funkcionalne hrane.Premda su edafsko-klimatski uvjeti naših primorskih krajeva vrlo povoljni za uzgoj smokve, pris-utan je stalni nazadak u proizvodnji, a ovoj vrijednoj voćnoj vrsti ne pridaje se ni približno onaj značaj koji zaslužuje. Zahvaljujući svojoj razvijenoj sposobnosti regeneracije i skromnim zahtje-vima prema okolini, smokva se održava i u prilično nepovoljnim ekološkim uvjetima, pa se stječe dojam da se sama bori za svoj opstanak.Sve veća pozornost potrošača prema prehrambenim proizvodima zaštićenim garancijom kakvoće i zemljopisnog podrijetla, otvara nove proizvodne mogućnosti obiteljskim poljoprivrednim gospodar-stvima u oblasti smokvarstva. Od oko 1.000.000 tona svjetske proizvodnje smokve, više od 80 % proizvo-di Sredozemlje. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska. Hrvatska je 2002. godine imala godišnju proizvodnju od otprilike 4 500 t nakon čega je proizvodnja počela opadati pa 2011. godine imamo proizvodnju od cca 2 000 t.

Cvatnja i oplodnjaProljetna cvat sadrži ženske cvjetove s nerazvijenom plodnicom (sterilne), a ljetna cvat s razvije-nom plodnicom (fetilne ženske cvjetove). Pitoma smokva cvate dva puta u istoj vegetaciji, a neke sorte samo jednom. U ljetnoj se cvati nalaze muški cvjetovi te ženski fertilni i ženski sterilni cvje-tovi. Kod divlje smokve se razvija prva generacija osice Blastophaga grossorum L. u šiškastim plodovima (3 generacije). Oplodnja pitomih i divljih smokava obavlja se polenom muških i žen-skih cvjetova iz proljetne cvati divlje smokve. Razvoj prašnica odvija se vrlo sporo. Oprašivanje je samo u ljetnim cvatima. Cvjetovi se razvijaju u cvatima. Imamo četiri tipa i to tri ženska i jedan muški. Od tri ženska tipa jedan je fertilan (rodan) cvijet, a ostala dva su sterilna (nerodna). Muški cvjetovi su uvijek fertilni i razvija ih samo divlja smokva.

PODIZANJE NASADA I UZGOJ SMOKVEPriprema tla

Uspješan uzgoj smokve ovisi prvenstveno o dobroj pripremi tla prije sadnje. Budući da je predvi-đena parcela ravna i s malo samoniklog drvenastog raslinja, nisu potrebni veći zahvati krčenja i planiranja terena. Najvažniji zahvati koje treba obaviti su sljedeći:

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

42 UZGOJ SMOKAVA

• Cijelu površinu valja duboko preorati (rigolati) početkom jeseni koja prethodi proljeću kad će se obaviti sadnja.

• Deblji površinski sloj tla treba razrahliti radi uspostave povoljnih svojstava pedofizikalnog kompleksa tla.

• Unijeti u tlo potrebne količine hranjiva po cijelom obrađenom profilu (meliorativna gnojidba).• Očistiti eventualne ostatke korijenja prijašnjeg raslinja.• Odstraniti kamenje.

Kod smokve nije razvijeno više uzgojnih oblika kao kod ostalih vrsti voćaka, jer u tom smislu nije bilo primjerene intervencije čovjeka. Smokva se razvijala spontano, kao izrazito bazitona vrsta oblikujući grm i krošnju prema sorti i uvjetima rasta i razvoja. Budući da se berba plodova obavlja ručno, najbolje je formirati stablo s krošnjom kotlastog oblika (vaza) i (niskim) deblom visine 50 - 60 cm.

SORTE SMOKVE

U našim priobalnim krajevima uspijeva velik broj sorti, ali malen broj kvalitetnih. Nije točno po-znato o kojim se sve sortama radi, jer postoji znatan broj lokalnih naziva, te svi ti sinonimi još nisu temeljito sređeni. No, visina prinosa i rentabilnost uzgoja prvenstveno je ovisna o sortnim svojstvi-ma, pa stoga posebnu važnost treba posvetiti odabiru sortimenta budućeg nasada. Uz okućnice je poželjno imati dvorotke koje plodonose duže razdoblje.Sorte smokava se dijele prema razlikama u plodonošenju i razlikama u boji pokožice ploda. Tako se sve sorte razvrstavaju u: 4 jednorotke bijele 4 dvorotke bijele 4 jednorotke crne 4 dvorotke crneTreba naglasiti da je kod izvjesnih dvorotki prvi rod veći i važniji, a kod nekih tu osobinu ima drugi rod. Neke jednorotke daju ponekad koju cvjetunicu (prvi rod), a nekad i više njih.

Idealni uzgojni oblik za smokvu

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

43UZGOJ SMOKAVA

Kod izbora sorata treba obratiti pozornost između ostalog i na mogućnost oplodnje. Sorte poput Petrovača bijela, Bjelica i Fico della Madonna imaju neredovitu i slabu rodnost ako u blizini ni-je neko stablo divlje smokve, u čijim plodovima živi osica Blastofaga grosorum, koja pospješuje oplodnju navedenih sorata. Stablo divlje smokve se prepoznaje što i tijekom zimskog mirovanja na granama ima plodove.

OSNOVNA SVOJSTVA VAŽNIJIH SORTI SMOKAVA

Petrovača bijela

To je dvorotka bijela. Ova je sorta rasprostranjena na cijelom uzgojnom području smokve. Ima bu-jan rast i veliku okruglastu krošnju. Prvi rod daje redovito i dozrijeva do 25. lipnja. Plod je okrugla-stog oblika, lagano izdužen prema prilično kratkoj peteljci. Pokožica je tanka, svijetlo zelene boje. Težina cvjetunice je 50-100 grama. Drugi rod dospijeva od 15. kolovoza do 15. listopada. Ovaj ljetno - jesenski plod je sitniji od cvjetunice i teži 40 - 50 grama. Vrlo je ukusan u svježem stanju, kao i osušen. Zbog ovih dobrih osobina, poželj-no bi bilo da se ova sorta više raširi u proizvod-nji. Za oplodnju je potrebno u blizini imati sta-blo divlje smokve u čijim plodovima živi osica Blastofaga grosorum koja obavlja oprašivanje, a kao rezultat su redovita rodnost i vrlo visoka kvaliteta plodova ove sorte.

Stablo divlje smokve

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

44 UZGOJ SMOKAVA

Zamorčica (Sušilica)

To je jednorotka bijela. Zastupljena je uglavnom u Dalmaciji i Hecegovini. Srednje je bujnosti s dosta krhkim granama. Rodnost je redovita i obilata, a plodovi dozrijevaju od početka ko-lovoza do polovine listopada. Plod je izduženog, kruškolikog oblika s dugim vratom i peteljkom. Pokožica je zelenkastožućkasta, tanka i lako se odvaja. Meso je žućkasto, unutrašnjost crven-kasta. Smatra se našom najboljom sortom, ukusnih plodova, kako svježih, tako i osušenih. Suhi plodovi odlični su za spravljanje tradicio-nalnih smokvenjaka. Jedina mana je vrlo veli-ka osjetljivost na virus mozaik (Ficus virus).

Šaraguja

To je jednorotka crna. Prilično je otporna na niske temperature. Jako dobro podnosi oštre rezove tijekom regeneracije starih stabala. Ra-no počinje donositi redovit i obilan rod. Plodovi dozrijevaju od polovine kolovoza do polovine listopada. Spljoštenog su oblika s izraženim vratom i težine 30-50 grama. Pokožica je sivka-sto-ljubičastocrvena. Meso je žućkasto, a unu-trašnjost intenzivno crvena. Plodovi se koriste u svježem stanju. Odlična za spravljanje mar-melada i rakija.

Bružetka bijela

Ovo je talijanska sorta (Brogiotto bianco) jed-norotka bijela. Na plodnim tlima razvija sred-nje bujno stablo sa širokom krošnjom, visoke i redovite rodnosti. Dozrijeva od kraja kolovoza do kraja listopada. Plodovi su težine 30-50 gra-ma sa zeleno-žućkastom pokožicom. Prikladni su za jelo u svježem stanju kao i osušeni. Zbog redovite, vrlo rane i obilate rodnosti preporu-čava se za uzgoj u većem postotku na plantaža-ma kao i na okućnicama.

Miljska smokva

Ovo je slovenska sorta (Miljska figa), jednorot-ka crna. Na plodnim tlima razvija srednje buj-no stablo sa otvorenom krošnjom, visoke i re-dovite rodnosti. Dozrijeva od kraja kolovoza do kraja listopada. Plodovi su težine 30-40 grama sa ljubičastom pokožicom.Vrlo otporna na pu-

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

45UZGOJ SMOKAVA

canje plodova što je svrstava u vrlo cijenjene sorte za svježe tržište kao i za preradu u različite proizvode. Zbog privlačnog izgleda i odlične kvalitete plodova na tržištu svježih proizvoda postiže vrlo visoku cijenu. Preporuča se i za uzgoj na okućnicama.

Bjelica

Dvorotka bijela, talijanska sorta poznata pod imenom Fico ottato (dottato). Ima bujan rast i vi-soku piramidalnu krošnju. Prvi rod nije obilat i dozrijeva sredinom srpnja. Cvjetunica je kruško-likog oblika, izdužena, s vrlo kratkom peteljkom, težine 40 - 60 grama. Pokožica je glatka, deblja, svijetlozelene do žućkaste boje. Drugi je rod obi-lat i dozrijeva od polovine kolovoza do polovine listopada. Plod je uglavnom okrugao s glatkom, sjajnom, debelom i žutozelenom pokožicom. Me-so je bijelo, iznutra blijedožućkasto. Ovo je sorta vrlo visoke rodnosti. Plodovi su dobri u svježem stanju i osušeni.U kišovitim godina plodovi se otvaraju i kao takvim im se smanjuje kvaliteta.

Zimica

Jednorotka bijela. Ova sorta traži bolja tla na kojima tada razvija veliku i široku krošnju. Rodi obilno i redovito. Dozrijeva od polovine kolovo-za do kraja listopada. Plod je okruglast, težine 20 - 25 grama. Pokožica je zelena, meso je bijelo, a unutrašnjost crvena. Zimica je zanimljiva kao sorta sa svježim plodovima u kasnu jesen.

Petrovača crna

To je dvorotka crna, prilično raširena u Dalmaciji. Ima gustu i okruglu krošnju. Cvjetunica dozrije-va od polovine lipnja do polovine srpnja. Plod je kruškolikog oblika, težine do 75 grama. Pokožica je uz peteljku zelena, a dalje, prema vrhu ploda, ljubičasta. Meso je ljubičasto, a unutrašnjost bli-jedocrvenkasta. Drugi rod dozrijeva početkom rujna. Plod je okruglast, spljošten i manji od cvjet-unice.Meso je sočno, ali slabog okusa.Vrlo problematična prilikom berbe zbog kratke peteljke.

Grčka crna

Ovo je sorta dvorotka crna koja na plodnim tlima razvija srednje bujno stablo sa širokom krošnjom, visoke i redovite rodnosti. Prvi plo-dovi su krupniji oko 50 g i dozrijeva krajem lip-nja dok su plodovi drugog roda nešto sitniji (45 - 48 g)i počinju dozrijevati početkom kolovoza. Plodovi su sa zeleno-smeđom pokožicom. Pri-kladni su za jelo u svježem stanju kao i za razli-čite proizvode. U jako kišnim danima u vrijeme dozrijevanja, podložna je i pucanju plodova.

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

46 UZGOJ SMOKAVA

SADNJA

Sadnju je najbolje obaviti u vrijeme mirovanja vegetacije. Sa sadnicama u kontejneru, najbolje je to učiniti u razdoblju siječanj/veljača. Za predviđeni uzgojni oblik, najprikladniji razmak sadnje je 6×6 m. Nakon iskolčavanja terena potrebno je obilježiti sadna mjesta. Na dijelu terena koje je duboko izo-rano iskopaju se jame 50×50×50 cm, dok se na dijelu terena koje je samo očišćeno od postojećeg rasli-nja, iskopaju jame 120 x120 x60 cm. Sadnja se dalje obavlja po planu što podrazumijeva točan redo-slijed sorti. Svaku sadnicu treba učvrstiti kolcem kako bi se nesmetano formirao željeni uzgojni oblik.

PROIZVODNJAOdržavanje tla i gnojidba

Nakon sadnje, na cijeloj površini treba razrahliti i usitniti tlo (frezom), te zasijati djetelinsko-travnu smjesu koja će se redovito kositi. Zahvaljujući sustavu za navodnjavanje, održavanje tla pod trav-nim pokrivačem neće utjecati na prinose. Istim sustavom će se redovito obavljati gnojidba i prihra-na nasada tekućim gnojivima s posebnom pažnjom na potrebna mikrohranjiva u količinama koje će osigurati dobar i kvalitetan prinos.

Rezidba i uređenje krošnjeUmjerenom rezidbom u prve četiri godine potrebno je formirati nisku stablašicu s deblom visine 50-60 cm i kotlastom krošnjom. Unutrašnjost krošnje treba učiniti zračnom da bi se umanjila mogućnost napada bolesti i štetnika. Rezidba se obavlja za mirovanja, a u vegetaciji valja ispraviti greške i ukla-njati vodopije. S početkom rodnosti rezidbu valja prilagoditi sortimentu i kondiciji pojedinih stabala.

Suzbijanje bolesti i štetnikaU našim klimatskim prilikama smokva nije osobito ugrožena napadom bolesti. Dovoljno niske temperature, uobičajeno suhi zrak i duge ljetne suše ne pogoduju razvoju bolesti koje bi se inače pojavile (i pojavljuju se) za dugotrajnijeg toplog i vlažnog vremena. Najvažnije bolesti smokve koje se kod nas mogu pojaviti su sljedeće:

• siva plijesan (Botrytis cinerea Pers.),• crna pjegavost plodova (Alternaria fici Farm.),• unutarnja trulež plodova (Fusarium moniliforme var. fici Caldis),• mozaik smokve (Ficus virus),• bakterioza smokve (Bacterium fici).

Smokvu napada velik broj štetnika, ali su oni često zonalno raspodijeljeni, tako da u svakoj klimatskoj, odnosno mezoklimatskoj zoni, smokvu napadaju samo određene vrste štetnika. U našim se krajevi-ma pojavljuju brojni polifagni štetnici smokve, no veće štete prijete od manjeg broja stenofagnih vrsti. Najvažniji štetnici smokve su slijedeći:

• smokvina buha (Homotoma ficus L.),• smokvin medić (Ceroplastes rusci L.),• mali smokvin potkornjak (Hypoborus ficus Erich.),• smokvin moljac (Simaethis nemorana Hb.),• zlatna mara (Cetonia aurata L.).

Mjere zaštite nasada od napada bolesti i štetnika provode se poglavito integralnim metodama, a u cilju proizvodnje ekološki zdravih plodova. Ove metode ne isključuju primjenu kemijskih sred-stava za zaštitu bilja, ali ih nastoje svesti na najmanju i nužnu upotrebu (usmjerena zaštita). To se postiže očuvanjem prirodno nepovoljnih uvjeta za razvoj pojedinih bolesti, odnosno štetnika, osmi-šljenim korištenjem agrotehničkih zahvata (odstranjivanje zaraženih biljnih ostataka, gnojidba dobro izbalansiranim sastavom hranjiva, pravilna rezidba, navodnjavanje itd.) i bioloških metoda suzbijanja (očuvanje korisnih entomofagnih vrsti, primjena bioloških preparata). Kemijski načini

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014

47UZGOJ SMOKAVA

suzbijanja mogu se znatno reducirati pravilnim prognoziranjem eventualnog napada štetnika, a suzbijanje provoditi korištenjem atraktanata (feromona), lovnih naprava, i pravilnom upotrebom kemijskih preparata koji neće narušiti prirodnu ravnotežu entomofaune odabranog agrobiotopa.

BERBA

Berba plodova za potrošnju u svježem stanjuZrelost plodova prepoznaje se po veličini, boji pokožice, čvrstoći, otvoru usta i obješenosti ploda. Svaka sorta ispoljava i neke posebne znakove. Kako se zrioba plodova odvija postepeno, valja ih brati svakodnevno tijekom perioda zrenja, osobito one ranih sorti. Plodove treba ubirati s pe-teljkom, jer se inače brzo kvare. Ubrani plodovi se slažu u letvarice samo u jednom redu (sloju), kako ne bi došlo do gnječenja plodova.

Berba plodova za sušenjeOve plodove valja brati kad su potpuno zreli, dakle kad imaju maksimalan sadržaj šećera. Berba se obavlja kad više nema rose. Plodove, obavezno ubrane s peteljkom i neoštećene, treba što prije prebaciti do mjesta sušenja.

PLASMAN PLODOVA I PRERAĐEVINASvježi i suhi plodovi smokava mogu se plasirati prvenstveno na naše turističko tržište. Kod nas nije do sada razvijena industrijska prerada smokvinih plodova, ali je zato poznato mnogo načina spremanja različitih priloga i poslastica od svježih ili suhih smokava kao dio kulinarske vještine. Uz redovan i siguran plasman kvalitetnih plodova, ovo opet može postati dio zanimljive ugostitelj-ske ponude na turističkom tržištu. Napokon, valja uzeti u obzir i široke mogućnosti izvoza na za-htjevno zapadno tržište zbog sve veće potražnje “ekološki čiste”, zdrave hrane, pa tako i smokava koje se mogu i trebaju proizvesti na taj način, sukladno ovom programu.Za kućne potrebe i poklone prijateljima koji ne mogu uzgajati smokve, odlična prilika konzuma-cije zdrave hrane u obliku svježih plodova i vrlo različitih proizvoda. •

Pravilno slaganje plodova u letvarice Pucanje plodova uslijed prevelike količine oborina

Sušenje plodova smokava u suvremenim sušarama Tradicionalni način sušenja na ljesama

poduzeće za proizvodnju, trgovinu i intelektualne usluge u poljoprivredi

Valalta bb, 5220 ROVINJ

Tel: + 385 (0) 52 830-611; Fax: 840-124 GSM: 098 255 791

E-mail:skink@pu.t-com.hr; www.skink.hr

Poduzeće SKINK d.o.o. Rovinj osnovano je 1994. godine i od tada, kao obiteljsko gospodarstvo, uspješno razvija rasadničarsku proizvodnju. Raspolaže s oko 4ha obradivog zemljišta.

Rasadnik je podignut na površini od 40000 m2 od čega 4000 m2 zauzimaju plastenici i staklenici. Bogato iskustvo u proizvodnji autohtonih sorti maslina (Buža, Bjelica, Rosulja, Oblica, Lastov-ka, Levantinka), garancija je visoke kvalitete sadnog materijala.

Dakako, tu je i proizvodnja sadnica smokava (Petrovača, Bružetka, Sušioka, Šaraguja, Bjelica i dr... ukupno 20 sorti). Posebno bi izdvojili uzgoj autohtonih populacija Žižula i Pitomog ke-stena (Maruna ),Duda, Oskoruša i Vinogradarske breskve.

U rasadniku ćete naći preko 200 vrsta različitog drvenastog ukrasnog bilja kojima okoliš svoje kuće možete učiniti ugodnim za oko i prijatnim za boravak. Ovdje će se gotovo za svakoga pone-što naći. U prostranom rasadniku ima pedesetak vrsta kućnog cvijeća i zelenila kojim možete uljepšati prostorije, balkon ili terasu svog doma. Tu su i sadnice aromatičnog bilja (začinskog i ljekovitog, kao što su kadulja, bosiljak, korijander i dr.) koje će Vam, zbog vlastitog uzgoja, po-moći da iznenadite svoje goste neobičnom kulinarskom vještinom. Patuljasta bonsai stabalca pravo su iznenađenje, a zadivljujuće lijep dojam ostavljaju stabalca smokve ili masline na make-tama tipične istarske “kampanje” s nezaobilaznim suhozidom i kažunom.

RADNO VRIJEME: 8: 00 – 17: 00 sati NEDJELJOM I PRAZNIKOM ZATVORENO