PODNOSITELJ G.R.M. d.o.o. OIB: 66957681508 OVLAŠTENIK ... EZO Šipan i Jakljan.pdf · ekološki uzgoj maslina, smokava i badema i uređenje postojećih i gradnja novih terasa 25

PODNOSITELJ G.R.M. d.o.o. Bok 4 51000 Rijeka OIB: 66957681508

OVLAŠTENIK EKOLOGIJA ČERNI d.o.o. Martićeva 31c 10000 Zagreb OIB: 26893712556 LOKACIJA Otok Šipan k.č.br.10, k.č.br.11, k.č.br.1584 i k.č.br.1591/4 k.o. Luka Šipan Otok Jakljan k.č.br.2744/1 i k.č.br.2743 k.o. Luka Šipan

Dubrovačko-neretvanska županija NAZIV DOKUMENTA ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE

UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ BROJ DOKUMENTA 10/15 NAZIV PROJEKTA Eko uzgoj autohtonih sorti na otoku Šipanu i otoku Jakljanu

DATUM Zagreb, ožujak 2015. Ekologija Černi d.o.o.

_________________________________ Srđan Černi

Direktor društva

KOORDINATOR IZRADE Nada Marija Černi, dipl.ing.bioteh. Ekologija Černi d.o.o. IZRAĐIVAČI Srđan Černi, dipl.ing.stroj. Specijalist ekološkog inženjerstva Ekologija Černi d.o.o.

Nada Marija Černi, dipl.ing.bioteh.

Ekologija Černi d.o.o.

Marko Matijević, dipl.ing.stroj. Ovlašteni inženjer strojarstva Ekologija Černi d.o.o.

Ekologija Černi d.o.o. ▪ Martićeva 31c ▪ Zagreb ▪ www.ekologijacerni.hr

I

UVOD 1 1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 13 1.1. Opis glavnih obilježja zahvata, tehnološki proces i prikaz varijantnih rješenja 13 1.1.1. Opis glavnih obilježja zahvata 13 1.1.2. Tehnološki proces 18 1.1.2.1. Priprema poljoprivredne površine 21 1.1.2.2. Ekološki uzgoj maslina 22 1.1.2.3. Ekološki uzgoj smokava 23 1.1.2.4. Ekološki uzgoj badema 24 1.1.2.5. Rekonstrukcija postojećih terasa i gradnja novih 25 1.1.3. Varijantna rješenja 25 1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u postupak pripreme terena i ekološki uzgoj maslina, smokava i badema i uređenje postojećih i gradnja novih terasa 25 1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa (ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema) te emisija u okoliš i indikatori utjecaja na okoliš 26 1.3.1. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa (ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema) 26 1.3.2. Emisija u okoliš i indikatori utjecaja na okoliš 28 2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE 32 2.1. Lokacija 32 2.2. Odnos s postojećim zahvatima 33 2.3. Ekološka mreža 33 3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVAT NA OKOLIŠ 37 3.1. Utjecaj zahvata na okoliš tijekom građenja 38 3.1.1. Utjecaj na krajobraz 39 3.1.2. Utjecaj na vode 39 3.1.3. Utjecaj na stanovništvo 40 3.1.4. Utjecaj rekonstrukcije na promet 40 3.1.5. Utjecaj na zrak 41 3.1.6. Utjecaj buke 42 3.1.7. Utjecaj gospodarenjem otpadom 42 3.1.8. Utjecaj na tlo, vegetacijski pokrov 43 3.1.9. Utjecaj na biološku raznolikost i ekološku mrežu 44 3.1.10. Utjecaj na faunu 44 3.1.11. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu 44 3.1.12. Utjecaj na meteorološko-klimatološka obilježja 44 3.1.13. Utjecaj na okoliš usljed ekološke nesreće i rizik nastajanja 45 3.2. Utjecaj zahvata na okoliš tijekom korištenja 45 3.2.1. Utjecaj na krajobraz 45 3.2.2. Utjecaj na vode 45 3.2.3. Utjecaj na zrak 46 3.2.4. Utjecaj gospodarenja otpadom 46 3.2.5. Utjecaj na razinu buke 46


II

3.2.6. Kemijske štetnosti - skladištenje opasnih kemikalija 47 3.2.7. Utjecaj na tlo 47 3.2.8. Utjecaj na promet 47 3.2.9. Utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo 47 3.2.10. Utjecaj na biološku raznolikost 48 3.2.11. Utjecaj na meteorološko-klimatološka obilježja 48 3.2.12. Mogući utjecaj usljed ekološke nesreće, izvanredni događaj 48 3.2.13. Svjetlosno onečišćenje 49 3.2.14. Energetska učinkovitost 49 3.3. Opis potrebe za prirodnim resursima 50 3.4. Opis mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti okoliša u odnosu na moguće koristi za društvo i okoliš 50 4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREMNIH RADOVA ZA EKOLOŠKI UZGOJ AUTOHTONIH SORTI I KORIŠTENJA ZAHVATA 53 4.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom pripremnih radova za ekološki uzgoj autohtonih sorti i korištenja zahvata 53 4.2. Program praćenja stanja okoliša tijekom pripremnih radova za ekološki uzgoj autohtonih sorti i korištenja zahvata 60 5. IZVORI PODATAKA 62

6. POPIS PROPISA 62 6.1. Zakoni RH 62 6.2. Direktive EU-a 62

G.R.M. d.o.o. Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat Eko uzgoj autohtonih sorti na otoku Šipanu i Jakljanu ožujak 2015.


1

UVOD Predmet ovog elaborata je ekološki uzgoj autohtonih sorti (maslina, smokava i badema) i rekonstrukcija postojećih terasa i izgradnja novih terasa na otoku Šipanu i Jakljanu koji se nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jedan do drugog na maloj udaljenosti. Na otoku Šipanu nalaze se k.č.broj 10, k.č.br. 11, k.č.br. 1584 i k.č.br. 1591/4 k.o. Luka Šipan sve u ukupnoj površini od 5 ha. Na površini od 2,9 ha, odnosno na k.č.broj 1591/4 i k.č.br. 1584 k.o. Luka Šipan (Privitak 1.) se sada na jednom dijelu nalazi stari maslinik. Stari maslinik se uzgaja konvencionalnom metodom koja se napušta i prelazi se na ekološki uzgoj. Na preostalom dijelu će se ekološki saditi sadnice smokava. Na površini od 2,1 ha (k.č.broj 10. i k.č.br. 11.) izgradit će se nova terasa-suhozid i ekološki uzgajati sadnice badema. (Privitak 2.) Napomena: u ovom Elaboratu koristi se kontinuirano naziv k.o.Luka Šipan dok se isti u pojedinim dokumentima koji su korišteni pri izradi ovog Elaborata, te su i privitak istog, navode nazivi "Šipanska Luka" i/ili "Šipan", u bitnome radi se o istoj katastarskoj opčini. Na otoku Jakljanu nalaze se k.č.broj 2744/1 i k.č.br. 2743 k.o. Luka Šipan sve u ukupnoj površini od 30,4 ha. Na toj površini rekonstruirati će se postojeće terase i izgraditi nove terase te ekološki saditi sadnice smokava. (Privitak 3.) Investitor predmetnog zahvata je G.R.M. d.o.o., Bok 4, 51000 Rijeka. Prema izvodima iz katastarskog plana, sve katastarske čestice iz Privitka 1. i 2. u vlasništvu su Vanje Gnjidić s kojom tvrtka G.R.M. d.o.o., Bok 4, 51000 Rijeka, ima sklopljen ugovor o zakupu. Tvrtka G.R.M. d.o.o., Bok 4, 51000 Rijeka je upisana u sudski registar. (Privitak 4.) Prema izvodima iz katastarskog plana, sve katastarske čestice iz Privitka 3., u vlasništvu su župe Luke Šipan Dubrovačko-neretvanske županije s kojom tvrtka G.R.M.d.o.o. ima sklopljen dugogodišnji ugovor o zakupu. Prema Prostornom planu uređenja Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 06/03., 03/05., 03/06., 07/10. 04/12.-isp. i 09/13.) predmetne katastarske čestice na otoku Šipan i otoku Jakljan se nalaze unutar poljoprivrednog područja. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine 61/14), zahvat se nalazi u Prilogu III., popis zahvata za koji se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno upravno tijelo u županiji točka 1.1. „Obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće“. Navedena lokacija nije unutar bilo kakve zone zaštite kulturnih dobara upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, niti na istoj, kao ni na susjednim česticama zemljišta ima kulturnih dobara upisanih u Registar Republike Hrvatske što znači kako se na navedenoj čestici ne nalazi zaštićeno kulturno dobro, te lokacija ne podliježe odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine broj 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/121, 157/13).



2

Katastarske čestice katastarske općine Luka Šipan se nalaze na području ekološke mreže. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), članak 27. određeno je za zahvate za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu obavlja se u okviru postupka ocjene o potrebi procjene. Izrađeni Elaborat o potrebi procjene utjecaja na okoliš, je stručna procjena mogućih utjecaja zahvata na okoliš, s utvrđenim mjerama kako bi se negativni učinci na okoliš sveli na najmanju moguću mjeru te praćenje provedbe utvrđenih mjera. Elaboratom su sagledani utjecaji kakvoće zraka, vode, tla, biljni i životinjski svijet, prirodne vrijednosti, gospodarske djelatnosti, materijalnu imovinu i kulturnu baštinu i krajobraz. Prema Uredbi o okolišnoj dozvoli (Narodne novine broj 8/14), radi se o djelatnosti u smislu ove Uredbe za koju nije potrebno provesti postupak utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Lokacija se ne nalazi u zoni ranjivoj na nitrate prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 130/12) i Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (Narodne novine broj 15/13) koji se primjenjuje danom ulaska Republike Hrvatske u EU. Uvjeti i mjere propisanim akcijskim programom smatraju se preporukom poljoprivrednim gospodarstvom s poljoprivrednim površinama i/ili objektima izvan ranjivih područja, te su kao takve i promatrane. Invstitor nije upisan u Upisnik ekoloških proizvođača. Planira se prijaviti u vrijeme privođenja tla kulturi. Kod uzgoja višegodišnjih kultura to je dobra praksa naročito kod kultura koje tek nakon nekoliko godina donose rod koji odmah može biti ekološki te se na taj način izbjegavaju gubitci u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji čiji su prinosi značajno manji od konvencionalne proizvodnje. Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sadrži cjeline propisane Prilogom VII. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, (Narodne novine broj 61/14): 1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata 2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata 3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš 4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša 5. Izvori podataka Elaborat je izradila tvrtka Ekologija Černi d.o.o. iz Zagreba, Martićeva 31c, koja posjeduje rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za obavljanje poslova izrade stručnih podloga i elaborata zaštite okoliša.



3

Privitak 1. Izvod iz katastra za k.č.broj 1591/4 i 1584 k.o. Luka Šipan



4



5

Privitak 2. Izvod iz katastra za k.č.broj 10. i k.č.br. 11. k.o. Luka Šipan



6



7

Privitak 3. Izvod iz katastra za k.č.broj 2744/1 i k.č.br.2743 k.o. Luka Šipan



8



9

Privitak 4. Izvadak iz sudskog registra TD G.R.M. d.o.o.



10



11



12



13

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 1.1. Opis glavnih obilježja zahvata, tehnološki proces i prikaz varijantnih rješenja Katastarske čestice na otoku Šipanu i katastarske čestice na otoku Jakljanu nalaze se u granicama obuhvata Prostornog plana uređenja Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 06/03., 03/05., 03/06., 07/10. 04/12.-isp. i 09/13.) unutar poljoprivrednog područja izvan granica građevinskog područja i smatraju se poljoprivrednim tlom. Prostornim planom uređenja naglašena je potreba racionalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta kao prirodnog resursa za njegovu osnovnu namjenu, smanjenje na najmanju moguću mjeru korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura) i očuvanje velike, cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta za osnovnu namjenu, poljoprivredu. Zahvat na otoku Šipanu i zahvat na otoku Jakljanu je okružen poljoprivrednim površinama iste namjene, zaraslim poljoprivrednim površinama i površinama s različitim divljim raslinjem. 1.1.1. Opis glavnih obilježja zahvata Čitav otok Šipan je prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, šipak i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Zanimljivo je da je Šipan ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika. Na jednom dijelu zahvata na otoku Šipanu se nalaz maslinik dok su ostale površine zarasle korovom i makijom niže kvalitete. Maslinik se danas obrađuje konvencionalnim načinom koji će prijeći u ekološki. Na dijelu lokacije zahvata koji se priprema za sadnju, posadit će se sadnice badema. Na lokaciji zahvata izvest će se nove terase. Na jednom dijelu zahvata na otoku Jakljanu površine su zarasle makijom niže kvalitete. Postojeće terase na lokaciji zahvata potrebno je rekonstruirati, a na nekim dijelovima zahvata sagraditi nove. Kako bi se poljoprivredne i ostale površine privele svrsi, uzgoju smokava, potreban je niz radnih operacija za pripremu terena. Do lokacija zahvata se dolazi lokalnim nerazvrstanim cestama. U blizini katastarskih čestica ne nalazi se nikakvo naselje niti šuma. Katastarske čestice su omeđene poljoprivrednim površinama. Investitor planira uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Na poljoprivrednoj površini od 5 ha koja se nalazi na otoku Šipan planira se zamjena konvecionalnog uzgoja maslina ekološkim uzgojem, sadnja badema i gradnja novih terasa. Na otoku Jakljanu na površini od 30,4 ha rekonstruirati će se postojeće terase i izgraditi nove terase te ekološki saditi sadnice smokava. Podnositelj planira podizanje nasada smokve i badema te rekonstruiranje postojećih terasa i izgradnju novih terasa u roku od 6 (šest) mjeseci.



14

Slika 1. Smještaj zahvata na otoku Šipanu na ortofoto snimci visine pogleda 750 metara označeni žutom elipsom



15

Slika 2. Smještaj zahvata na otoku Šipanu na ortofoto snimci visine pogleda 250 metara označeni žutom elipsom



16

Slika 3. Smještaj zahvata na otoku Jakljanu na ortofoto snimci visine pogleda 750 metara označen žutom elipsom



17

Slika 4. Smještaj zahvata na otoku Jakljanu na ortofoto snimci visine pogleda 250 metara označen žutom elipsom



18

Na lokacijama na otoku Šipanu i otoku Jakljanu nalaze se sadržaji: Ekološka toaletna kabina Ekološka toaletna kabina se prazni putem ovlaštene tvrtke budući lokacija nema izveden kanalizacijski sustav. Pristup sabirnoj posudi ekološke toaletne kabine je dostupan za pražnjenje ovlaštenim osobama. Izgradnja ograde oko nasada Nasadi poljoprivredne površine se ograđuju kao zaštita od velikog broja divljači koja bi mogla ugroziti urod na navedenim poljoprivrednim površinama. Ograda oko nasada je od drvenih stupova na koje je stavljena pletena žica ili električni pastir. Ulaz u lokaciju zahvata je kroz dvokrilna vrata širine 4 metra. Odlaganje otpada Gospodarenjem otpadom u potpunosti je usklađeno s važećim propisima kako Republike Hrvatske tako i onim Europske zajednice. S otpadom koji nastaje postupa se prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadu (Narodne novine broj 94/13), Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine broj 50/05 i 33/09) i ostalim podzakonskim aktima. Odvojeno skupljeni otpad (papir, staklo, plastika, metalna ambalaža od pića, komunalni otpad itd.) odlaže se se u spremnike smještene na mjestu u blizini prometnice kako bi se omogućilo lakše i jednostavnije pražnjenje a ambalaža od pića i napitaka se vraća u trgovine radi daljnje oporabe. Nakon uporabe sredstava za zaštitu bilja ambalaža postaje otpad i treba je privremeno skladištiti i/ili vratiti tvrtki koja ima dozvolu za skupljanje, oporabu (ponovna obrada radi daljnjeg korištenja) i/ili zbrinjavanje ovakve vrste otpada. Jednom uporabljena ambalaža nikada se ne smije rabiti u druge namjene. 1.1.2. Tehnološki proces Tehnološki proces ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema sastoji se u pripremi poljoprivredne površine, sadnje, pripremi postojećih sadnica maslina konvencionalnog uzgoja na ekološki uzgoj, te rekonstrukcije i izgradnje terasastih površina. Ciljevi ekološke proizvodnje su uspostavljanje održivog sustava upravljanja u poljoprivredi koji poštuje prirodne sustave i cikluse, održava i poboljšava očuvanje tla, vode, biljaka i životinja te njihovu međusobnu ravnotežu, pridonosi visokoj razini biološke raznolikosti, odgovorno koristi energiju i prirodne resurse poput vode, tla, organske tvari i zraka. Uzgoj maslina i sadnica smokava i badema je pod kontrolom tijela ovlaštenog od strane Ministarstva. Prijava o ekološkoj proizvodnji podnosi se nadzornoj stanici čime ekološka proizvodnja podliježe stručnom nadzoru. Ekološki proizvod se mora označiti. Proizvođač ekološkog proizvoda mora voditi Zapisnik o proizvodnji, knjigu o količinama koje se isporučuju krajnjem korisniku. Nadzornoj stanici se omogućava uvid u ekološku proizvodnju. Ekološki proizvođač automatski dobiva znak “EKOPROIZVOD” nakon dobivanja potvrdnice o ekološkom uzgoju.



19

U ekološkoj poljoprivredi dopuštena je uporaba gnojiva i sredstava za poboljšanje tla, mineralnih gnojiva za dopunsku gnojidbu i aktivatora kompostiranja te maksimalno dopušteni sadržaj teških metala i organskih onečišćenja u kompostu i organskim gnojivima kao i sredstva za zaštitu bilja, mikroorganizama za biološko suzbijanje štetočina, tvari koje je dopušteno rabiti u zamkama i dispenzorima, te drugih sredstava koja se rabe a propisana su Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (Narodne novine broj 1/13).

Gnojidbom organskim gnojivima u ekološkom uzgoju, osim osiguranja potrebnih hranjiva, održava se povoljna i stabilna struktura tla i potiče se mikrobiološka aktivnost. Količine i vrste gnojiva određuju se na osnovu analize tla iz koje se vidi pH vrijednost, sadržaj hranjivih elemenata i humusa. Analiza je neophodna prije podizanja nasada jer na osnovu nje mogu se točnije odrediti vrste i količine gnojiva koje se moraju primijeniti, kako bi se što bolje popravila kemijska, fizička i biološka svojstva tla. Osim zrelog stajskog gnoja iz organskog uzgoja, u ekološkom uzgoju koristi se još kompost, zelena gnojidba i komercijalna organska gnojiva koja posjeduju certifikate za ekološki uzgoj.

Na našem tržištu dostupna su organska peletirana gnojiva dobivena posebnom tehnologijom koja organske izvore dušika pretvara u gnojiva sa sporim otpuštanjem što je osobito važno jer je dušik vrlo nestabilan u tlu. Osim prirodnog dušika, gnojiva imaju i visok sadržaj fosfora i kalija kao i mikroelemente Pri ekološkom uzgoju se mora paziti da se ne sade monokulture odnosno samo smokve, nego se mora paziti na biološku raznolikost (uz smokvu se sadi i maslina, i žižula, aromatično ljekovito bilje i sl.). Te kulture zajedno sačinjavaju simbiozu u kojoj se stvara takva klima koja pogoduje svakoj pojedinačnoj kulturi unutar nje. Primjerice, jedni aromati su svojim mirisom repelenti za određene štetnike koji tada neće napadati kulture koje se nalaze oko te aromatične biljke. Isto tako, biljka žižula je domaćin jedne ose koja smanjuje populaciju maslinove muhe i na taj način je maslina u startu zaštićena, itd. To je jedna zajednica unutar koje svaka biljka ima svoju ulogu i ima funkciju da svi koji „žive" u tom prostoru nemaju problema sa štetnicima. Konstantno se rade istraživanja vezana uz kompatibilnost kultura kako bi se raširio takav način sadnje različitih vrsta biljaka koje čine dobrobit za svaku pojedinu unutar te biocenoze - zdravije je i ekološki najreprezentativnije. Zaštita nasada od bolesti i štetočina obavlja se primjenom sredstava za zaštitu bilja. Uporaba sredstava za zaštitu bilja je prema važećim zakonskim propisima, Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine broj 70/05), Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (Narodne novine broj 135/08 i 73/10) i Popisu aktivnih tvari dopuštenih u sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 16/10) koji je usklađen sa službenim popisom aktivnih tvari dopuštenih u Europskoj uniji (Aneks I Direktive 91/414/EEC). Primjenjuju se sredstva za zaštitu bilja koja imaju dozvolu za uporabu u Republici Hrvatskoj, a važno je napomenuti kako su svi propisi iz tog područja usklađeni s propisima Europske Zajednice. Za suzbijanje štetočina koriste se feromonski mamci, a po potrebi se primjenjuju i kemijska sredstva. Uvjeti kojih se tvrtka pridržava u skladu sa Zakonskim propisama i podzakonskim aktima, prikazani su u tablici 1.



20

Tablica 1. Uvjeti u skladu sa zakonskim propisima i podzakonskim aktima ZAŠTITA TLA MJERE

1 Biološka aktivnost • pravilan izbor načina i vremena primjene sredstava za zaštitu bilja • redovito zaoravanje rezidbenih ostataka, a ne spaljivanje • plitka kultivacija tla

2 Očuvanje kiselosti tla • analiza tla • odabir odgovarajuće kultura • kalcitizacija prema potrebi

3 Očuvanje strukture tla

• izbjegavanjem uporabe teške poljoprivredne mehanizacije na prevlažnim tlima

• mijenjanjem i prilagođavanjem dubine oranja potrebama poljoprivrednih kultura

• ostavljanjem tla neko vrijeme na ugaru

4 Sadržaj hraniva u tlu

• analizom tla svake pete godine utvrditi stanje hraniva • pravilnom primjenom gnojiva nadoknaditi nedostatke • gnojidbu prilagoditi usjevima • pridržavati se plana gnojidbe

5 Onečišćenje tla

• provesti analizu tla • utvrditi uzrok i razmjere onečišćenja • gnojidbu prilagoditi usjevima • osigurati odvoženje onečišćenog tla na dopušteni deponij • osigurati navoženje novog čistog tla • naći druge namjene • uvesti kontinuirano motrenje

6 Sprečavanje erozije tla

• Tijekom vegetacijskog razdoblja sve poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima

• Zimi od 15. studenog do 15. veljače poljoprivredne površine moraju biti prekrivene biljnim pokrovom ili grubo zaorane zaoravanje strništa od žetvenih ostataka, ostavljanje strništa na poljoprivrednoj površini i prekrivanje žetvenim ostacima

7 Upravljanje žetvenim ostacima

• Provodit zaoravanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama • Zabranjeno je spaljivanje žetvenih ostataka • Žetvene ostatke unositi u tlo zaoravanjem

ZAŠTITA VODA

1 Primjena gnojiva je zabranjena

• na tlima prekrivenim snježnim pokrivačem • na tlima zasićenim vodom • na zamrznutim tlima te na plavnim zemljištima • na poplavljenom tlu • na nepoljoprivrednim zemljištima • na 20 metara udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge

stajaće vode • na 3 metara udaljenosti od vodotokova • na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine • na nagnutim terenima uz vodotokove s nagibom većim od 10% na

udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova

2 Sredstva za zaštitu bilja

• rabiti se smiju samo ona koja imaju dozvolu republike Hrvatske • ne smiju se rabiti ona kojima se u uputama spominje da imaju

kancerogena, teratogena i mutagena svojstva • prednost dati onima koja se brzo razgrađuju • izabrati ona sa zadovoljavajućim djelovanjem



21

3 Maziva iz poljoprivrednih vozila

• otpadno mazivo ne smije se odlagati u odvodne kanale i vodotoke • zauljene krpe i ostali otpadni materijal onečišćen uljima i mastima odlaže se u za to pripremljenu neoštećenu bačvu smještenu na betonskoj podlozi • otpadna maziva koja se ne mogu upotrijebiti moraju se odlagati u

neoštećenu bačvu smještenu na betonskoj, oivičenoj vodonepropusnoj podlozi

• Ako se ulje razlije, za skupljanje se mora koristiti pijesak ili drugi materijal s mogućnošću upijanja

Sva poljoprivredna mehanizacija, a to su svi samohodni strojevi i poljoprivredni pogonski strojevi koje služe za obavljanje radova na poljoprivrednim površinama, redovito se održava i servisira prema Pravilniku o postupku homologacije motornih vozila s obzirom na mjere za smanjenje onečišćenja emisijama iz motora (Narodne novine 17/08) i Pravilniku o postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo s obzirom na emisiju štetnih sastojaka iz njihovih motora TPV 323 (izdanje 00) (Narodne novine broj 16/09, 105/10, 112/11, 107/12 i 24/13). U poljoprivrednoj mehanizaciji se koristi visoko učinkovito ulje za podmazivanje koje je pogodno je za upotrebu kroz cijelu godinu. Ulje za podmazivanje se koristi za zupčanike, prijenosnike, hidraulički sistem, kočnice i mokro kvačilo. Poljoprivredna oprema se upotrebljava i održava prema uputama proizvođača. Servisiranje se obavlja izvan poljoprivrednih površina, odnosno u radionicama ovlaštenih servisera. Zauljeni papir i krpe i otpad nastao u slučaju akcidentne situacije poljoprivredne mehanizacije i transportnih vozila za dovoz/odvoz, odvojeno se skuplja i odlaže u spremnik smješten na mjestu u blizini prometnice, kako bi se omogućilo lakše i jednostavnije pražnjenje spremnika 1.1.2.1. Priprema poljoprivredne površine Priprema poljoprivredne površine obavlja se operacijama:

• krčenje postojeće vegetacije, • malčiranje, • rigolanje, • ravnanje terena, • kolčenje sadnih mjesta, • kopanje sadnih rupa.

Krčenje postojeće vegetacije Uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje započinje ručnim i strojnim krčenjem terena i vađenjem korova te ostalog drvenastog bilja (čupanje panjeva, usitnjavanje sječike i sl.). Malčiranje Jedan dio površine katastarskih čestica obrastao je nižim raslinjem za koje nije potrebno uklanjanje teškim strojevima. Privođenje poljoprivrednih površina sadnji smokava i badema se obavlja pomoću traktora. Preostalo raslinje se usitnjava i kao tako usitnjeno unosi u tlo.



22

Rigolanje Slijedi operacija pod nazivom rigolanje kojom se poboljšavaju strukturna svojstva tla, prozračnost i stvaraju povoljni uvjeti za odnos zraka i vode u tlu, povećava propusnost tla, aktiviraju mikroorganizmi u tlu te omogućava brz i snažan razvoj korijenovog sustava. Rigolanje se obavlja do dubine 60 do 80 cm. Ravnanje terena, kolčenje sadnih mjesta i iskop rupa Priprema tla za sadnju sastoji se od operacija poravnjanja terena kao što su tanjuranje i drljanje, poravnjanje terena te iskopa rupa za sadnju sadnica smokava i badema. Rupe su veličine 0,5 x 0,5 m i dubine 0,5 m. 1.1.2.2. Ekološki uzgoj maslina S uzgoja konvencionalnim načinom već postojećeg maslinika, tijekom godine prelazi se na ekološki način uzgoja za što je potrebno izraditi plan prijelaza s konvencionalne na ekološku proizvodnju. Gnojidbom organskim gnojivima u ekološkom maslinarstvu, osim osiguranja potrebnih hranjiva, održava se povoljna i stabilna strukturu tla i potiče se mikrobiološka aktivnost. Količine i vrste gnojiva određuju se na osnovu analize tla iz koje se vidi pH vrijednost , sadržaj hranjivih elemenata i humusa. Analiza je neophodna prije podizanja nasada jer na osnovu nje se mogu točnije odrediti vrste i količine gnojiva koje se moraju primijeniti, kako bi se što bolje popravila kemijska, fizička i biološka svojstva tla. Osim zrelog stajskog gnoja iz organskog uzgoja, u ekološkom maslinarstvu koristi se još kompost, zelena gnojidba i komercijalna organska gnojiva koja posjeduju certifikate za ekološki uzgoj. Za dobar rast i razvoj kao i za stabilne i kvalitetne prinose maslina, potrebno je redovitom gnojidbom osigurati optimalne količine osnovnih elemenata (dušik, fosfor, kalij, kalcij, sumpor, željezo i magnezij) i u manjim količinama mikroelemente (bakar, bor, cink, mangan, aluminij, jod klor, silicij i natrij). Dušik ima vrlo značajnu ulogu za rast i razvoj maslina, sastavni je dio bjelančevina (aminokiselina), nalazi se u klorofilu, enzimima, hormonima i vitaminima. Kod maslina se njegov nedostatak manifestira tankim i kratkim izbojima, blijedim i malim listovima koji prijevremeno otpadaju, cvjetni grozdovi su rijetki, a plodovi sitni, prerano dozrijevaju ili nedozreli otpadaju. Fosfor je neophodan za razvoj korijena i generativnih organa, pospješuje cvatnju, oplodnju i dozrijevanje plodova, uravnotežuje bujnost i pravodobno dozrijevanje drveta. Sudjeluje u važnim životnim procesima u biljci: disanje, dioba stanica, bolje korištenje vode, prenošenje nasljednih osobina i dr. Nedostatak fosfora je vrlo česta pojava, a manifestira se slabim rastom biljaka, slabo se razvija korijenov sustav, cvatnja i zrioba kasne, a prinosi su niži. Kalij kao neophodni element u ishrani bilja sudjeluje pri nastajanju bjelančevina i skladištenju ugljikohidrata, povojno djeluje na debljinu i kvalitetu plodova, utječe na tvorbu ulja, suhe tvari, prinos i randman maslinovog ulja. Simptomi nedostatka kalija su kasniji i slabiji rast drveta, sitniji plodovi i slaba rodnost. Kod starijeg lišća javlja se rubna nekroza. Svi potrebni elementi za ishranu maslina, osim u dovoljnim količinama, također moraju biti međusobno uravnoteženi.



23

Organska peletirana gnojiva dobivena su posebnom tehnologijom koja organske izvore dušika pretvara u gnojiva sa sporim otpuštanjem što je osobito važno jer je dušik vrlo nestabilan u tlu. Osim prirodnog dušika, gnojiva imaju i visok sadržaj fosfora i kalija kao i mikroelemente. Maslinu napada pedeset štetočina, a podložna je dvadeset bolesti. U ekološkom masliniku trava se ne iskorjenjuje jer se tako tlo ispod maslina uništava. U maloj žličici zemlje imamo 100.000 organizama. Ti mali organizmi rahle zemlju. Maslina ima žile hranilice koje su već na 5 cm ispod zemlje. Frezanjem se te hranilice režu i treba im par mjeseci da opet narastu. Zato se trava ispod masline kosi. 1.1.2.3. Ekološki uzgoj smokava Smokva je mediteranska voćka savršenih prehrambenih svojstava čiji uzgoj je kod nas u zadnjih nekoliko godina zapostavljen. Životni vijek stabla je 50 do 70 godina. Stablo smokve smrzava se na temperaturi od -10 do -22 stupnja Celzijevih. To je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo prije pšenice i ječma i time predstavlja prvi primjer organizirane poljoprivredne proizvodnje. Porjeklom je iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne Indije. Smokva za svoj uzgoj treba plodna, rastresita i lakša tla. Dobro se prilagođava na različite tipove tala zbog tolerantnosti na sušu, zaslanjenost, klorozu (žuticu pri nedostatku željeza) i aktivni kalcij. Jame za sadnju smokve se kopaju dubine 40 cm i širine 50 cm na rigolanom tlu. Prije podizanja smokvinih nasada, u više navrata, tijekom tri godine, potrebno je provesti kalcizaciju i to unošenjem kreča (vapna) u tlo u količini od 2-3 t/ha. Prije sadnje, sadnicama se skrati korijenje, korijen se kratko namoči u posudi sa smjesom ilovače i goveđeg stajnjaka. Na tako pripremljenu i postavljenu sadnicu stavlja se sloj tla koji pokrije korijen i zbije se na način da ne ostane većih zračnih šupljina, vodeći računa da sadnica bude postavljena na dubinu do koje je bila i u rasadniku. Na sloj tla iznad korijenja dolazi gnojivo, a na njega preostali dio tla. Gnojivo ne smije doći u izravni kontakt s korijenovim žilicama. Nakon obavljene sadnje, obavlja se zalijevanje i to u zdjelice (uzdignuta brazda u obliku kruga oko sadnice), koje se oblikuju nakon površinskog zatrpavanja sadnih jama. Razmak sadnje, odnosno gustoća sklopa, ovisi o bujnosti sorte i podloge, uzgojnog oblika i plodnosti tla. Optimalan razmak između redova sadnica je 6 m, a u redu između sadnica 4-5 m. Nakon sadnje sadnica obavlja se rez s ciljem formiranja određenog uzgojnog oblika, a kada stablo pređe u reproduktivnu dob, svake slijedeće godine obavlja se rez s ciljem održavanja kondicije stabla i osiguranja visokog prinosa. Najčešće se izvodi kombinacija zimske i ljetne rezidbe. Vrste rezidbe kod smokve su: prorjeđivanje (uklanjanje izbojaka do osnove), prikraćivanje (skraćivanje dužine izbojaka) i savijanje (dovođenje izbojaka u odgovarajući kut razgranjenja u odnosu na osnovnu granu).



24

Meliorativnom gnojidbom unosi se stajski gnoj tijekom rigolanja i to u količini od 40-50 t/ha. Na siromašnim tlima unosi se 600 kg/ha fosfora i 700 kg/ha kalija (2300 kg/ha NPK 5:20:30), dok se na srednje i dobro opskrbljenim tlima s hranivima spomenute količine gnojiva smanjuju. Naime, mala količina dušika potrebna je iz razloga što pospješuje rad bakterija koje vrše mineralizaciju zaoranih biljnih ostataka. Tijekom jeseni organskom gnojidbom se unosi organsko odnosno stajsko gnojivo. Iako stabla smokve rano rode, s gospodarskog gledišta značajan urod manifestira se tek između 5. i 7. godine njihova uzgoja. Najveći dio ubranih plodova konzumira se u svježem stanju. Berba se obavlja od lipnja do listopada i to u nekoliko navrata zbog neravnomjernog dozrijevanja plodova. Plodovi se beru s peteljkom i nemaju sposobnost dozrijevanja nakon branja. Berba se obavlja u rukavicama kako bi se spriječio kontakt ruke sa smokvinim mlijekom (bijeli sok u peteljkama plodova i listova) koje iritira kožu. Najbolje je brati u ranim jutarnjim satima kada nema rose. Smokve se slažu u plitke gajbe u kojima se nalaze ulošci s mjestima za svaki plod odvojeno, tako da se onemogući njihovo dodirivanje, a time i kvarenje. Čuvaju se u hladnjačama na temperaturi od 0-4 °C i relativnoj vlažnosti zraka od 85 %. U takvim uvjetima uspješno se mogu očuvati 15-21 dan. U međurednom prostoru između sadnica smokve se zasijavaju travnate trake ili djetelinsko travne trake koje će se malčirati ili kositi za ishranu stoke. Njega se provodi u skladu s agrotehničkim zahtjevima njege pri čemu će stalne operacije biti: gnojidba ekološkim gnojivima, rezidba, primjena dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja te košnja travnatih ili djetelinsko travnih traka u međurednom prostoru. Za suzbijanje štetočinja u ekološkom uzgoju dopuštene su agrotehničke i biološke mjere (sadnja zdravog i deklariranog uzgojenog sadnog materijala; primjena agrotehničkih mjera koje ne pogoduju razvoju štetočinja, poticanje biološke raznolikosti, ujednačena gnojidba, uporaba fizikalnih i mehaničkih mjera; uporaba bioloških mjera (korisni kukci i grinje, antagonistički mikroorganizmi) uporaba sredstava za zaštitu bilja prirodnog podrijetla (sumpor, bakar itd.). Sredstva za ekološku zaštitu se upotrebljavaju samo u slučaju kada se praćenjem bolesti i štetnika prijeđe gospodarski prag štetnosti ili kada su povoljni klimatski uvjeti za razvoj biljnih bolesti. 1.1.2.4. Ekološki uzgoj badema Bademi iz ekološkog uzgoja su orašasti plodovi puni bjelančevina, vitamina E, riboflavina, vlakana, kalcija i magnezija. Sirovi bademi ne sadrže natrij i kolesterol, a učinkoviti su i pri mršavljenju te pomažu kod šećerne bolesti. Sadrže puno magnezija koji je važan za krvožilni sustav i poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik za srčani zastoj. Bademi su odličan izvor kalija koji pomaže regulirati krvi tlak, a sadrže i jednaku količinu bjelančevina kao crveno meso.

Tamo gdje zemlja nije pogodna za neke osjetljivije kulture, najbolje je posaditi bajame što je u ovom predmetnom zahvatu slučaj. Bademi uspijevaju na svim tlima, čak neka stabla rastu iz



25

samog kamena, no isto su im grane pune odličnih slatkih plodova, a često s dvostrukom jezgrom. Badem dobro podnosi oskudicu vode.

Ne napadaju ga nametnici, on je otporan. Badem treba rezati i skidati suhe grane jer se nametnici uvijek prvenstveno tu zadržavaju. Također je bitno da se redovito ore i to da se više radi s plugom i riljačima, nego s frezom. Jednom, dvaput godišnje kada se želi poravnati, da lijepo izgleda, onda se prođe s frezom. Inače je kvaliteta obrade zemlje u oranju i u riljanju.

Badem je jako osjetljiv na bolesti sušenja grančica sa cvjetovima (Monilia laxa), kovrčavost lista (Taphrina deformans) i šupljikavost lista (Stigmina carpophila). Štetnici badema su žilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima, lisne uši (Myzus persicae) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae). 1.1.2.5. Rekonstrukcija postojećih terasa i gradnja novih Rekonstrukcija postojećih terasa i gradnja novih izvest će se prirodnim materijalom, odnosno zemljom i kamenom. 1.1.3. Varijantna rješenja Prema prostorno planskoj dokumentaciji na lokaciji je planirana i dozvoljena predmetna djelatnost. Iz navedenih razloga, varijantna rješenja nisu razmatrana. 1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u postupak pripreme terena i ekološki uzgoj maslina, smokava i badema i uređenje postojećih i gradnja novih terasa U postupak pripreme terena i ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema ulazi količina tvari kako je navedeno u tablici 2.. Tablica 2. Količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Redni broj Uzgoj Godišnja količina ulaznih tvari Ekološki uzgoj maslina, smokava i badema

1 Sadnice smokava 2 Sadnice badema

3 Dozvoljena ekološka sredstva za

zaštitu bilja Ovisno o praćenju bolesti i

štetnika 4 Djetelina za međured Ovisno o površini međureda



26

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa (ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema) te emisija u okoliš i indikatori utjecaja na okoliš 1.3.1. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa (ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema) Popis tvari koje ostaju nakon tehnološkog proces, odnosno nakon sadnje i ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema, s ključnim brojem, nazivom, preporučenom obradom i količinom, je naveden u tablici 3.. Tablica 3. Godišnja količina tvari koje ostaju tehnološki procesa- nakon sadnje i ekološkog uzgoja maslina, smokava i badema

Redni broj Radovi Vrsta i količina izlaznih tvari Pripremni radovi za uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoiprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje maslina, smokava i badema

1 Vađenje drvenastih korova iz tla,

rigolanje,tanjuranje, drljanje i sadnja

Panjevi, usitnjena sječika, kamenje, zemlja u neutvrđenoj

količini

2 Ograđivanje poljoprivredne površine Kamenje, zemlja, drvo, žičano

pletivo, žica u neutvrđenoj količini

3 Otpadna biljna tkiva usitnjena sječika, korov i sl. u

neutvrđenoj količini 4 Ambalaža od papira i kartona u neutvrđenoj količini

5 Uređenje terasastih površina kamenje, zemlja u neutvrđenoj

količini Ekološki uzgoj maslina, smokava i badema

1 Ambalaža koja sadrži ostatke

ekoloških sredstava

Ovisno o potrebi gnojenja kemijskim sredstvima i praćenju

bolesti i štetnika

2 Otpad od kemikalija koje se koriste u

ekološkoj proizvodnji Ovisno o potrebi gnojenja

kemijskim sredstvima Prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine broj 50/05) određene su kategorije, vrste i klasificiran otpad ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada s preporučenim postupkom obrade koje su navedene u tablici 4.



27

Tablica 4. Popis tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa-ekološkog uzgoja maslina, badema i smokava s ključnim brojem, nazivom, preporučenom obradom i količinom

Ključni broj

Naziv otpada Preporučeni

postupci obrade K/F B T 0

Godišnja količina

02

OTPAD IZ POLJODJELJSTVA, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE

12 01 Otpad iz poljodjeljstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva

12 01 03 Otpadna biljna tkiva K K K Ovisi o urodu

12 01 08* Otpad od kemikalija koje se koriste u poljodjeljstvu a koji sadrži opasne tvari

+ + K Ovisi o urodu

12 01 03 Otpad od kemikalija koje se koriste u poljodjeljstvu a koji nije naveden pod 02 01 08

+ + K Ovisi o urodu

15

OTPADNA AMBALAŽA, APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljeni komunalni ambalažni otpad)

15 01 01 Ambalaža od papira i kartona + + Ovisi o urodu 15 01 02 Ambalaža od plastike + + Ovisi o urodu 15 01 03 Ambalaža od drveta + + Ovisi o urodu 15 01 04 Ambalaža od metala + + Ovisi o urodu 15 01 07 Staklena ambalaža + + Ovisi o urodu

15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

+ + Ovisi o urodu

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17 02 Drvo, staklo i plastika

17 02 01 Drvo

+ + Ovisi o količini drvenih

stupova za ogradu

17 02 04* Staklo, plastika i drvo koji sadrži ili su onečišćeni opasnim tvarima

+ + Ovisi o količini drvenih

stupova koji se uklanjaju

17 04 05 Željezo i čelik + + Ovisi o

duljini žice-ograde

17 05 04 Zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03

+ Ovisi o radovima pripreme terena za sadnju i uzgoj



28

20

KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKOH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE

20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)

20 01 01 Papir i karton + + + Ovisi o

uporabi

20 01 02 Staklo + + Ovisi o

uporabi 20 02 Otpad iz vrtova i parkova (uključujući otpad s groblja)

20 02 01 Biorazgradivi otpad + + Ovisi o

zaraslosti terena

20 02 02 Zemlja i kamenje + Ovisi o

stanju terena 20 03 Ostali komunalni otpad

20 03 01 Miješani komunalni otpad

+ + Ovisi o količini koju

radnici proizvedu

1.3.2. Emisija u okoliš i indikatori utjecaja na okoliš Emisija u okoliš te vrsta otpadne tvari ekološkog uzgoja maslina, badema i smokava prikazane su u tablici 5. Tablica 5. Emisija u okoliš i nastanak otpadnih tvari

EMISIJA OTPADNA TVAR

VODA

1 Sredstva za zaštitu bilja koja nisu registrirana u RH i koja nisu propisno pakirana i označena

Soli nitratne kiseline i ostali sastojci koji nisu dopušteni prema zakonskim propisima i podzakonskim aktima

ZRAK 1 Ispušni plinovi motornih vozila, bagera i

mehanizacije u postupku pripreme terena, sadnje, i uzgoja

Emisija zakiseljavajućih tvari, razgradni produkti nafte, sumporni dioksid SO2,

dušikovi spojevi NOx, amonijak NH3 2 Spaljivanje biljne mase samo u slučaju sprečavanja

širenja biljnih štetočina CO2, koji šteti ozonskom omotaču, dim i čađa onečišćuju okoliš, spaljivanjem se gubi organska tvar koju su biljke uzele iz tla.

OTPAD 1 Građevinski otpad Zemlja, šljunak, željezo, drvo, i td. 2 Ambalaža Ambalaža onečišćena opasnim tvarima ili ih

sadrži (sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva, ambalaža od obrade stupova i sl. ) i ostaci sredstva za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva

3 Komunalni otpad Papir, karton, biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, biorazgradivi otpad, zemlja i kamenje.

4 Akcidentna situacija na vozilima, traktorima i ostalim poljoprivrednim strojevima ili tehnička neispravnost uređaja za primjenu sredstava za zaštitu bilja.

Derivati nafte, sredstva za zaštitu bilja



29

BUKA 1 Vozila, transportna i privatna Nelagoda 2 Poljoprivredni strojevi, uređaji, alati i sl. prilikom

uređenja okoliša I korištenja zahvata Nelagoda

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST 1 Zarastanje zelenih površina neželjenom

vegetacijom Ambrozija i mračnjak

TLO 1 Građevni radovi Zemlja iz iskopa, ostaci žice i stupova 2 Akcidentna situacija na vozilima Derivati nafte ZAŠTITA PRIRODE 1 Građevni radovi Nepropisno odlaganje otpada i izvođenje

građevnih radova U tablici 6. opisani su indikatori utjecaja na okoliš ekološkog uzgoja maslina, badema i smokava Tablica 6. Indikatori utjecaja na okoliš Sastavnica okoliša Zrak Pokazatelj Emisija zakiseljavajućih tvari (dušikov oksid i amonijak)

Neugodni mirisi Emisija uzročnika oštećenja ozonskog omotača (dušikov monoksid, metan)

Izvor onečišćenja Gnoj na poljoprivrednim površinama, ispušni plinovi motornih vozila, kamioni, poljoprivredni strojevi, alati i sl.,

spaljivanje biljne mase u slučaju sprečavanja širenja biljnih štetočina Nacionalni standard

Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine 130/11, 47/14); Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010 s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. god. (Narodne novine 152/09); Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine 117/12, 90/14); Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 117/12), Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine 129/12, 97/13), Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 3/13), Pravilnik o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka (Narodne novine 57/13); Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih otganskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (Narodne novine 69/13); Uredba o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 108/13); Odluka o donošenju Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublaživanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine. (Narodne novine 139/13); Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine 148/13).

Standard EU-a Direktiva 2008/50/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti vanjskog zraka i čišćem zraku za Europu; Direktiva 96/62/EZ od 27. rujna 1996. o procjeni i upravljanju kakvoćom vanjskog zraka; Direktiva 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2002. o ozonu u vanjskom zraku; Uredba EEZ br. 2037/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 29.lipnja 2000. o tvarima koje oštećuju ozonski omotač; Direktiva Vijeća 92/72/EEZ od 21.9. 1992. o onečišćenju zraka ozonom; Direktiva Vijeća 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nacionalnim vršnim emisijama za određene (pojedine) onečišćujuće tvari (SL L 309, 27. 11. 2001.); Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31. 10. 2009.); Odluka Vijeća 97/101/EZ kojom se uspostavlja uzajamna razmjena informacija i podataka dobivenih od mreža i pojedinačnih postaja koje mjere onečišćenost zraka među državama članicama (SL L 35, 5. 2. 1997.); Odluka Vijeća 2001/752/EZ kojom se mijenjaju dodaci Odluke Vijeća 97/101/EZ (SL L 282, 26. 10. 2001.);



30

Odluka Komisije 2004/224/EZ kojom se propisuju postupci za dostavljanje informacija o planovima ili programima koji se zahtijevaju prema Direktivi 96/62/EC u odnosu na granične vrijednosti za određene onečišćujuće tvari u vanjskom zraku (SL L 68, 6. 3. 2004.); Odluka Vijeća 2004/461/EZ kojom se propisuje upitnik za dostavljanje godišnjeg izvješća o procjeni kakvoće zraka prema Direktivi Vijeća 96/62/EZ i 1999/30/EZ te prema direktivama 2000/69/EZ i 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (zamijenila Odluku 2001/839/EZ) (SL L 156, 30. 4. 2004.); Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.); Direktiva 2010/75/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.); Direktiva Komisije 2010/79/EU od 19. studenoga 2010. o prilagodbi tehničkom napretku Priloga III. Direktive 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva (SL L 304/18, 20. 11. 2010.); Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za pojedine onečišćujuće tvari u zraku (SL L 309, 27. 11. 2001.); Direktiva Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013).

Sastavnica okoliša Voda Pokazatelj Soli nitratne kiseline i ostali sastojci koji nisu dopušteni prilikom gnojidbe prema

zakonskim propisima i podzakonskim aktima, mineralna ulja i naftni derivati

Izvor onečišćenja Primjena gnojiva u razdoblju od 01. studenog do 01. veljače, sredstva za zaštitu bilja koja nisu registrirana u RH i koja nisu propisno pakirana i

označena, gnojovka,

Strojna, hidraulična ulja ili goriva i maziva iz radnih strojeva i mehanizacije, Akcidentna situacija

Nacionalni standard

Zakon o vodama (Narodne novine 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14), Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (Narodne novine 5/11), Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 80/13, 43/14), Uredba o standardu kakvoće voda (Narodne novine 73/13). Zakon o vodama (Narodne novine 153/09 i 130/11); Zakon o gnojivima i poboljšivaćima tla (Narodne novine 163/03, 40/07); Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (Narodne novine 5/11); Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 87/10); Uredba o standardu kakvoće voda (Narodne novine 89/10); Pravilnik o upisu u upisnik gnojiva (Narodne novine 61/07);

Standard EU-a Direktiva 2000/60/EZ, okvirna direktiva o vodama, Direktiva 2006/118/EZ od 12.12.2006. godine o zaštiti podzemne vode od onečišćenja

Sastavnica okoliša Tlo Pokazatelj humusni sloj,

zbijanje tla, derivati nafte,

soli nitratne kiseline i ostaci sredstava za zaštitu bilja, ambrozija i mračnjak

Izvor onečišćenja Radovi u svrhu uređenja i trajnijeg poboljšanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta, Neprimjereno korištenje mehanizacije,

Strojna, hidraulična ulja ili goriva i maziva iz radnih strojeva i mehanizacije, Akcidentna situacija,

Primjena mineralnih gnojiva u razdoblju od 01. studenog do 01. veljače, Oborinska voda sredstava za zaštitu bilja koja nisu registrirana u RH i koja nisu propisno

pakirana i označena, Zarastanje zelenih površina neželjenom vegetacijom

Nacionalni standard

Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13), Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13)

Standard EU Strategija o tlu (COM(2006)231); Okvirna direktiva o tlu (COM(2006)232)



31

Sastavnica okoliša Biološka raznolikost Pokazatelj Ambrozija i mračnjak Izvor onečišćenja Zarastanje zelenih površina neželjenom vegetacijom Nacionalni standard

Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13); Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (Narodne novine 146/14); Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa, te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (Narodne novine 88/14); Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine 15/14); Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine 66/99,151/03,157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13).

Standard EU-a Direktiva 92/43/EC o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune i Direktiva o zaštiti ptica 79/409/EEC.

Sastavnica okoliša Otpad Pokazatelj Neopasni otpad,

Opasni otpad, ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima,

Gnojovka Izvor onečišćenja Građevni radovi podizanja ograde,

Radovi pripreme terena, Komunalni otpad,

Gnojidba i ekološki uzgoj oraha i intenzivni uzgoj žitarica , akcidentna situacija

Nacionalni standard

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13); Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine 50/05, 39/09); Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 23/14, 51/14); Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09 i 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13), Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (Narodne novine 38/08),

Standard EU-a Okvirna direktiva o otpadu 2008/98 Sastavnica okoliša Buka Pokazatelj Razina buke na lokaciji prilikom radova uređenja i trajnijeg poboljšanja kvalitete

poljoprivrednog zemljišta i korištenja u svrhu poljoprivredne proizvodnje Izvor onečišćenja Vozila, razni alati i poljoprivredna mehanizacija i oprema Nacionalni standard

Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine 30/09, 55/13, 153/13) Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine 145/04).

Standard EU-a Direktiva 2002/49/EC o razini komunalne buke;Direktiva o tipnom odobrenju motornih vozila o dozvoljenom nivou buke 70/157/EEC 2002/49/EC odnosi se na visinu i upravljanje komunalnom bukom.

Sastavnica okoliša Zaštita prirode Pokazatelj Divlje ptice i staništa Izvor onečišćenja Radova uređenja i trajnijeg poboljšanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta i korištenja u

svrhu poljoprivredne proizvodnje, Nepropisno odlaganje otpada

Nacionalni standard

Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (Narodne novine 88/14), Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine 15/14);

Standard EU-a Direktiva o zaštiti divljih ptica 79/409/EEC; Direktiva 92/43/EEC o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta ( Direktiva o staništima), NATURA 2000



32

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE 2.1. Lokacija Katastarske čestice na otoku Šipanu i katastarske čestice na otoku Jakljanu nalaze se u granicama obuhvata Prostornog plana uređenja Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 06/03., 03/05., 03/06., 07/10. 04/12.-isp. i 09/13.) unutar poljoprivrednog područja izvan granica građevinskog područja i smatraju se poljoprivrednim tlom. Zahvat na otoku Šipanu i zahvat na otoku Jakljanu je okružen poljoprivrednim površinama iste namjene, zaraslim poljoprivrednim površinama i površinama s različitim divljim raslinjem. Na jednom dijelu zahvata na otoku Šipanu se nalazi maslinik dok su ostale površine zarasle korovom i makijom niže kvalitete. Na jednom dijelu zahvata na otoku Jakljanu površine su zarasle makijom niže kvalitete. Na otoku Šipanu će se uz radove na pripremi terena za sadnu izgraditi i terase. Uz pripremu terena za sadnju smokava, postojeće terase na otoku Jakljanu potrebno je rekonstruirati a na nekim dijelovima zahvata sagraditi nove. Kako bi se poljoprivredne i ostale površine privele svrsi potreban je niz radnih operacija za pripremu terena. Do lokacija zahvata se dolazi lokalnim nerazvrstanim cestama. U blizini katastarskih čestica ne nalazi se nikakvo naselje niti šuma. Katastarske čestice su omeđene poljoprivrednim površinama. Ukupna površina koja se uređuje i kojoj se trajnije poboljšava kvaliteta poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje na otoku Šipanu iznosi 5 ha. Ukupna površina koja se uređuje i kojoj se trajnije poboljšava kvaliteta poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje na otoku Jakljanu iznosi 30,4 ha. Zahvat je okružen poljoprivrednim površinama iste namjene, zaraslim površinama i površina s različitim divljim raslinjem. Na ulazu zahvata na obje lokacije se nalazi parkirališni prostor za potrebe privatnih vozila i vozila u funkciji ekološkog uzgoja. Parkirna mjesta su prekrivena tucanikom. Na lokaciji svakog zahvata je smještena ekolološka toaletna kabina za potrebe radnika budući na lokaciji nije izveden kanalizacijski sustav. Ekološka toaletna kabina se prazni putem ovlaštene tvrtke. Pristup ekološkoj toaletnoj kabini je dostupan vozilima za pražnjenje. Nasadi na obje lokacije su ograđeni za zaštitu od velikog broja divljači koja bi mogla ugroziti urod na navedenim poljoprivrednim površinama. Ograda je izvedena od drvenih stupova na koje je stavljena pletena žica ili električni pastir. Ulaz u lokaciju zahvata je moguć kroz dvokrilna vrata širine 4 metra.



33

Odvojeno skupljeni otpad (papir, staklo, plastika, metalna ambalaža od pića, komunalni otpad itd.) odlaže se se u spremnike smještene na mjestu u blizini prometnice kako bi se omogućilo lakše i jednostavnije pražnjenje, a ambalaža od pića i napitaka se vraća u trgovine radi daljnje oporabe. Nakon uporabe sredstava za zaštitu bilja, ambalaža postaje otpad i treba je privremeno skladištiti i/ili vratiti tvrtki koja ima dozvolu za skupljanje, oporabu (ponovna obrada radi daljnjeg korištenja) i/ili zbrinjavanje ovakve vrste otpada. Jednom uporabljena ambalaža nikada se ne smije rabiti u druge namjene. 2.2. Odnos s postojećim zahvatima Lokacija zahvata prikazana je na ortofoto snimku na slikama 1., 2., 3. i 4. Uz lokaciju na kojoj se ekološki uzgajaju masline, bademi i smokve nema drugih obrađivanih površina niti nastanjenih građevina. 2.3. Ekološka mreža

Znatnog utjecaja na bioekološke značajke neće biti obzirom na poljoprivrednu djelatnost bez obzira što se lokacija otoka Šipan i otoka Jakljan nalaze na području ekološke mreže.

Prema karti ekološke mreže Republike Hrvatske ( EU ekološke mreže Natura 2000) radi se o ekološkoj mreži:

- HR 30000166 Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra kod uvale Okuklje s otocima i

akvatorijem,

- HR 4000028 Elafiti.

To su ekološke mreže s područjem očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove-POVS

(područja značajna za Zajednicu-SCI)



34

Tablica 7. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove-POVS

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu

vrstu/stanišni tip Naziv vrste/staništa

Znanstveni naziv vrste/šifra

stanišnog tipa-NATURA KOD

HR 4000028 Elafiti 1 Mali potkovnjak Rhinolophus hipposiders

1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

1 Grebeni 1170

1 Naselje posidonije 1120*

1 Preplavljene ili dijelom preplavljene

morske špilje 8330

1 Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih

obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

1240

1

Termo mediteranske(stenomediteranske) grmolike formacije o Euphorbija

dendroides

5330

1 Pješćana dna trajno prekrivena morem 1110

1 Muljevita i pješćana dna izložena

zraku za vrijeme oseke 1140

1 Vazdazelene šume česmine (Quercus

ilex) 9340

1 Eumediteranski travnjaci Thero-

Brachypodietea 6220*

1 Embrionske obalne sipine-prvi stadij

stvaranja sipina 2110

1 Karbonatne stijene s hazmofitskom

vegetacijom 8210

HR3000166

Sjeverna obala od rta Pusta u uvali

Sobra kod uvale

Okuklje s otocima i

akvatorijem

1 Velike plitke uvale i zaljevi 1160

1 Naselja posidonije (posidonion

0ceanicae) 1120*

Na slici 5. prikazana je karta ekološke mreže s označenim područjem zahvata.

Prema karti staništa RH, za predmetno područje, tipovi staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa su: I21 Mozaici kultiviranih površina Na slici 6. prikazana je karta staništa s označenim područjem zahvata.



35

Slika 5. Karta ekološke mreže s označenom lokacijom zahvata



36

Slika 6. Karta staništa s označenom lokacijom zahvata



37

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Metodologija procjene utjecaja na okoliš temeljena je kombiniranjem modela analogije te modela temeljenog na ekspertnoj prosudbi, prije svega na sagledavanju odnosa prema pojedinim sastavnicama okoliša. Model analogije pri procjeni utjecaja na okoliš upotrebljen je pri analizi i sagledavanju utjecaja zahvata na okoliš i to simulacijom tijeka građenja i korištenja. U konkretnom slučaju analogija je temeljena na sagledavanju i analizi utjecaja na okoliš zasnovanoj na postojećoj proizvodnji. U kombinaciji s modelom analogije upotrebljen je i model temeljen na ekspertnoj prosudbi utjecaja uz odgovarajuću metodologiju odlučivanja. Pri tome su autori obavili terensku prospekciju postojećeg pogona, kako bi što realnije sagledali stanje okoliša zahvata te procijenili moguće utjecaje. Za različite sastavnice okoliša napravljena je skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš (intenzitet utjecaja), duljine trajanja utjecaja i obuhvat rasprostranjenosti utjecaj, koji je prikazan u tablici 8. Tablica 8. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš (intenzitet utjecaja), duljine trajanja utjecaja i obuhvat rasprostranjenosti utjecaja

Intenzitet utjecaja Duljina trajanja utjecaja Obuhvat rasprostranjenosti

utjecaja 0 Nema utjecaja 0 Ne događa se

1 Utjecaj je vrlo slabog intenziteta

1 Kratkotrajan samo za vrijeme izgradnje zahvata ili povremeno (na primjer u slučaju ekološke nesreće)

1 Usko rasprostranjen u krugu od 2-50 m ili nutar same lokacije

2 Utjecaj je slabog intenziteta

2 Samo u određeno vrijeme dana ili noći ili samo određeno godišnje doba

2 Utjecaj rasprostranjen u krugu od 50-200 m od lokacije zahvata

3 Utjecaj je srednjeg intenziteta

3 U vremenskomperiodu od 2-3 godine od početka rada

3 Utjecaj rasprostranjen u krugu od 200-500 m od lokacije zahvata

4 Utjecaj je jakog intenziteta 4 U cijelom vremenskom periodu rada zahvata

4 Utjecaj rasprostranjen u krugu od 500 do 1.000 m od lokacije

5 Utjecaj je vrlo jakog intenziteta

5 U cijelom vremenskom periodu rada i nakon prestanka rada

5 Utjecaj rasprostranjen u krugu većem od 1.000 m od lokacije zahvata

Pri metodologiji odlučivanja, ovisno o sastavnici okoliša ili objektu utjecaja, posebno je razmotrena procjena utjecaja u okviru navedenih vrijednosnih razreda. Za svaki segment okoliša određena je brojčana vrijednost utjecaja dobivena umnoškom intenziteta utjecaja, duljine njegova trajanja i područja rasprostranjenosti utjecaja. Intervalima vrijednosti definirane su karakteristike utjecaja. Moguće numeričke vrijednosti karakteristika utjecaja kreću se od 0-125.



38

Tablica 9. Moguće numeričke vrijednosti i karakteristike utjecaja

Predznak djelovanja

Vrijednost utjecaja

Karakteristika utjecaja

Opis

Negativan 0-10 Nema utjecaja Nema dugotrajnih kvalitativnih i/ili kvantitativnih promjena komponenata okoliša.

Negativan 11-29 Utjecaj je zanemariv Nije značajna količina i/ili kvalitativnih promjena komponenata okoliša.

Negativan 30-50 Utjecaj je prihvatljiv

Količina i/ili kvaliteta promjena komponenata okoliša unutar prihvatljivih vrijednosti obzirom na vrijedeće zakonske tregulative. Promjene okoliša su umjerene i prihvatljive.

Negativan >51 Utjecaj nije dopustiv Količina i/ili kvaliteta promjena komponenata okoliša prelazi zakonski propisane vrijednosti.

Pozitivan 0-125 Utjecaj je pozitivan Količina i/ili kvaliteta promjene okliša pozitivno utječe na sastavnicu okoliša.

Pri metodologiji odlučivanja, ovisno o sastavnici okoliša ili objektu utjecaja, posebno je razmotrena procjena utjecaja u okviru navedenih vrijednosnih razreda. Nakon provedbe vrednovanja utjecaja, svaki utjecaj je dodatno ocijenjen obzirom na predznak djelovanja-izravni, neizravni ili kumulativni utjecaj. 3.1. Utjecaj zahvata na okoliš tijekom pripreme terena za sadnju i rekonstrukcije

postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanja zahvata Utjecaj na okoliš tijekom uređenja terena za sadnju i trajnijeg poboljšanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje te rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih, vezan je za utjecaj tijekom obavljanja određenih radnji pripreme terena a manje je intenzivan tijekom rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanja zahvata. Zbog vrste zahvata i radova, utjecaj zahvata na okoliš moguć je: 1. na krajobraz, 2. na vodu, kakvoću površinskih i podzemnih voda usljed nastajanja i odvodnje oborinskih i

sanitarno potrošnih voda, 3. na kakvoću zraka usljed izgaranja goriva transportnih vozila, bagera i sl. (dizel gorivo,

benzin, ekstra lako loživo ulje) i podizanja prašine, 4. slobodnim širenjem onečišćujućih tvari iz difuznih izvora, 5. uslijed nastajanja određenih vrsta i količina otpada, 6. na tlo i uporabu terena usljed korištenja kemijskih tvari u postupku ograđivanja, 7. kao dodatni izvor buke od rada strojeva za pripremu zemljišta i kretanja transportnih

vozila i sl., 8. na stanovništvo usljed povećane nazočnosti radnika i povećanog cestovnog prometa, 9. na promet, 10. na okoliš u slučaju iznenadnog i izvanrednog onečišćenja.



39

3.1.1. Utjecaj na krajobraz Tijekom pripreme terena za sadnju, rekonstrukcije terasa i izgradnje novih terasa te ograđivanja zahvata, doći će do promjene krajobraza uzrokovane građevnim radovima i nazočnošću građevinske mehanizacije na lokaciji i narušavanjem prirodne vizualne kvalitete.

Utjecaj Intenzitet utjecaja

Duljina trajanja utjecaja

Obuhvat rasprostranj-

enosti utjecaja

Numerička vrijednost utjecaja

Predznak djelovanja

Način djelovanja

Krajobraz 1 1 2 2 negativan izravan

3.1.2. Utjecaj na vode Utjecaj na površinske i podzemne vode može biti izazvan ispiranjem onih materijala koji će se koristiti pri izvođenju žičane ograde i premazivanju drvenih stupova, tvari koje se stvaraju od boravka ljudi na uređenju zahvata i neodgovarajućim rješenjem odvodnje sanitarnih voda te privremenim skladištenjem otpadne ambalaže. Najčešći i najznačajniji uzročnici onečišćenja podzemne vode su:

- onečišćene oborinske vode, - privremeno skladištenje otpada i otpadne ambalaže, - cestovne prometnice, - sanitarne vode, - akcidentna situacija.

Oborinske vode mogu biti opterećene sadržajem ulja naftnog porjekla, mineralnim uljima i povećanom koncentracijom vodikovih iona, otapalima, teškim i lakim metalima, različitim vrstama maziva i impregnacijskog ulja, sadržajem metalne onečišćene ambalaže, i sl. koje onečišćenje uzrokuju transportna vozila i razni strojevi.

U slučaju privremenog skladištenja otpadne ambalaže i izloženosti padalinama, korištenjem neispravnih vozila i strojeva, postoji mogućnost infiltracije ostatka premaznih sredstava i ulja naftnog porjekla u tlo i podzemlje što predstavlja jedan od najznačajnijih izvora onečišćenja podzemnih voda.

Prometnice predstavljaju višestruke izvore onečišćenja podzemnih voda. One su stalni aktivni izvor onečišćenja fenolom i olovom. Naime, kondenzacijom ispušnih plinova iz motornih vozila i prokapljivanjem ulja, na kolovoznoj površini se stvara masni sloj koji se sastoji pretežno od ugljikovodika i fenola. Osim toga, gotovo uvijek je prisutna odredena količina olova koja se dodaje visokooktanskim benzinima. Kiša ispire taj sloj, slijeva se i ovisno o hidrogeološkim uvjetima može doći do procjeđivanja u podzemlje. Onečišćenje vode naftom i naftnim derivatima vrlo je neugodno zbog toga što i mala količina mijenja njezin miris i okus.

Sanitarno potrošne vode sadrže brojne patogene mikroorganizme. U jednoj litri se obično nalazi do 10 fekalnih kolifornih bakterija i 1 do 500 virusnih jednica.

U vrijeme radova na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanju zahvata, koriste se i ugrađuju klasični građevinski materijali: beton, šljunak, pijesak, cement,



40

drvo, željezo te koriste uobičajena goriva i maziva za strojeve. Za vrijeme montaže ograde od žiičanog pletiva, ograda se obrađuju sredstvima za mehaničku ili toplinsku obradu. U kasnijoj montaži ograde primjenjuju se sredstva za pripremu i izvedbu antikorozivne zaštite kao što su otapala, boje i lakovi, sredstva za termičko izoliranje, različite vrste maziva, impregnacijskih ulja i drugi materijali. Za rekonstrukciju postojećih terasa i izgradnju novih koriste se zemlja i kamen. Radnici će noćiti u svojim domovina čime se odvodnja sanitarnih otpadnih voda značajno smanjuje, odnosno svodi na mjeru redovnog radnog pogona. Za korištenje se radnicima dovozi na lokaciju ekološka toaletna kabina. Pri uređenju i poboljšanju kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, ne predviđa se niti jedno dublje bušenje što bi moglo predstavljati zapreku prirodnom tijeku podzemnih voda.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Voda 2 1 1 2 negativan neizravan

3.1.3. Utjecaj na stanovništvo Taj se utjecaj izražava prije svega na život ljudi iz užeg okruženja kako onih zaposlenih na lokaciji tako i stanovništva u okolici lokacije zahvata. Kuća u neposrednoj blizini lokacije nema. Naravno da radovi mogu utjecati na stanovništvo šireg područja iz razloga:

- stalne nazočnosti novopridošlih ljudi, - nužnih radova na povezivanju zahvata na prometnicu, - promjena u cestovnom prometu te zastoja na prometnicama zbog povećanog prijevoza ljudi, materijala i opreme.

Bilo kakvo povećanje zaposlenih pozitivno se odražava na društveno-ekonomske prilike općine. Na život ljudi iz užeg okruženja socijalno-ekonomski utjecaj predmetnog zahvata može se odraziti iz razloga dolaska novih ljudi i povećanim prometom.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Stanovništvo 1 1 1 1 negativan kumulativan 3.1.4. Utjecaj na promet Procjena je da će se utjecaj na promet očitovati u privremenim i povremenim promjenama prema zatečenom stanju:

- povećana frekvencija prometa cestom kod prijevoza radnika, materijala, opreme i otpada, zemljanog materijala iz iskopa i ostalog metalnog otpada, izazvat će zasigurno određene zastoje vozila na cestovnoj prometnici, - uslijed iskopa za očekivati je znatne količine zemlje na prometnicama i poteškoće u odvijanju prometa,

- eventualna oštećenja kolnika na prometnicama.



41

Sva ta opterećenja prometne mreže i poteškoće u odvijanju prometa utjecaj su koji će se događati isključivo za vrijeme građevnih radova i prestat će njihovim dovršetkom i ograničenog su trajanja.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Promet 2 1 3 6 negativan izravan

3.1.5. Utjecaj na zrak Utjecaj na zrak tijekom pripreme terena za sadnju i sadnja nasada, radovi na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje i rekonstrukcije postojećih terasa i gradnja novih te ograđivanje zahvata i montaža ograde, intenzivniji je tijekom zemljanih radova a manje je intenzivan tijekom montaže opreme. Tijekom radova, na radove na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, rekonstrukcije postojećih terasa i gradnja novih te ograđivanja i izvedbe ograde, na kakvoću zraka utjecat će ispušni plinovi iz transportnih vozila mehanizacije i strojeva, koji se definiraju kao pokretni emisijski izvori. Štetnost tih isparavanja nije utvrđena niti dokazana, premda visoka koncentracija na mjestima nastanka nije poželjna za disanje. Utjecaj na kakvoću zraka ispušnih plinova i podizanja prašine će biti neznatan i privremen. Pri izbacivanju u atmosferu štetnost isparavanja iz transportnih vozila, rada bagera, strojeva i sl. može se identificirati mirisom i u vrlo malim koncentracijama. Transportna vozila, bageri i sl. ispuštaju sagorjevne plinove u prizemni dio atmosfere, gdje onda jedan teži dio lebdi iznad površine i postepeno pada na tlo. Drugi laganiji dio postepeno se diže te kao fluid, slijedi strujanje zraka, a brzina dizanja ovisi o atmosferskim prilikama, strujanju zraka, brzini vjetra, vlagi i sl. Tijekom navedenih radova, utjecaj na okoliš je i prašina. Izvori onečišćenja zraka pri uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, sadnje nasada, rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanje zahvata i montaže ograde, su difuzni, a uzrokuju ih:

- transportna vozila kod kojih nije moguće izbjeći isparavanje goriva. Štetnost tih isparavanja nije utvrđena niti dokazana, premda visoka koncentracija na mjestima nastanka nije poželjna za disanje, - promet i rad strojeva gdje motorna vozila radom svojih motora emitiraju u atmosferu sagorjevne plinove, - promet i rad strojeva na iskopu, pri čemu dolazi do raznošenja prašine.

Transportna vozila, bageri, strojevi i sl. kreću se po otvorenom prostoru tako da utjecaj plinova nastalih sagorjevanjem neće biti značajno koncentriran na jednom mjestu te će se vrlo brzo razrijediti na koncentracije neznatnih vrijednosti za kakvoću zraka. Prskanje vodom mjesta na kojima se razvija veća količina prašine i vlaženjem, spriječava se utjecaj prašine na zrak.

Utjecaj na zrak kratkotrajan je i bez trajnih posljedica na okoliš.



42




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Zrak 3 1 3 9 negativan Izravan/

neizravan 3.1.6. Utjecaj buke Izvori buke pri uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, tijekom pripreme terena za sadnju i sadnja nasada, radovi na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje i rekonstrukcije postojećih terasa i gradnja novih te ograđivanje zahvata i montaža ograde, i ugradnji i montaži ograde su raspršeni, a uzrokuje ih prometovanje vozila za dovoz materijala i opreme, transport, te rad motora vozila i strojeva za iskapanje. Obzirom na vrstu radova i kako se rad odvija na otvorenom, po svojoj vrsti buka može biti samo vanjska i utjecati na radnike i okoliš. Razina buke motora vozila, strojeva za iskapanje i sl. može se predvidjeti da je 40 - 80 dB(A) dok kamionski promet stvara buku razine 90 - 110 dB(A). Potpuno rasterećenje okoliša od buke nije moguće a kako se rad odvija na otvorenom, njezin utjecaj na lokaciji zahvata je slabog intenziteta, kratgotrajan je i prestaje završetkom izgradnje. Predviđa se razina buke tijekom zemljanih radova i ugradnje ograde od 40-80 dB(A). Na granici lokacije zahvata razina vanjske buke od Laeq ≤ 65 dB(A) danju i 50 dB(A) noću je u skladu s tablicom 1. članak 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ( Narodne novine 145/04/). Može se konstatirati kako buka tijekom pripreme terena za sadnju i sadnja nasada, radovi na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje i rekonstrukcije postojećih terasa i gradnja novih te ograđivanje zahvata i montaža ograde, ne predstavlja značajniji izvore buke. Intenzitet buke se za svako dvostruko povećanje udaljenosti od izvora smanjuje četiri (4) puta. Potpuno rasterećenje okoliša od buke nije moguće a kako se rad odvija na otvorenom, njezin utjecaj na lokaciji zahvata je slabog intenziteta, kratkotrajan je i prestaje završetkom radova na zahvatu.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Buka 2 1 2 4 negativan Izravan/

neizravan

3.1.7. Utjecaj gospodarenja otpadom Tijekom pripreme terena za sadnju i sadnja nasada, radova na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje i rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanja zahvata i montaže ograde, stvara se određena količina otpada koji se razvrstava u grupe:



43

- opasni otpad, ulje za motore, različita vrsta maziva, ulja za pogonske uređaje i podmazivanje, ambalaža s ostacima boja, premaza i sl. - neopasni otpad, žičano pletivo, komunalni otpad, plastične vreće, - ambalaža, metalna ambalaža, bačve, plastični kontejneri, baloni i sl.i papirnata ambalaža, - panjevi, raslinje i sl., - sabirna jama ekološke toaletne kabine, - akcidentna situacija na transportnom vozilu. Odvoz otpada iz ekološke toaletne kabine obavlja za to ovlaštena tvrtka. Tjekom zemljanih radova i ugradnje ograde uz komunalni otpad pojavit će se i određena količina opasnog otpada u slučaju akcidentne situacije na transportnim vozilima i opremi. Sav otpad zbrinjava se u odgovarajućim kontejnerima, smještenim na vodonepropusnoj, oivićenoj i natkrivenoj podlozi, prikupljen na naćin koji ne ugrožava okoliš i predaje se osobi koja u skladu sa zakonom o otpadu ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje. Za svaku vrstu otpada obvezno je vođenje očevidnika o nastanku i tijeku otpada sastavljen od dva dijela i to od Obrasca očevidnika i Pratećeg lista.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Otpad 1 1 1 1 negativan Izravan/

neizravan

3.1.8. Utjecaj na tlo, vegetacijski pokrov Tijekom pripreme terena za sadnju i sadnja nasada, radova na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje i rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanja zahvata i montaže ograde, stvara se humusni sloj koji će se posebno odlagati i naknadno koristiti za uređenje zemljanih površina. Ne očekuje se utjecaj na tlo osim u slučaju akcidentne situacije na vozilu/ima nastale izljevanjem naftnih derivata, maziva i motornih ulja. Nepovoljni utjecaj na tlo može izazvati nepravilno odlaganje otpada, (maziva, boje, otapala i premazi, otpadna onečišćena metalna ambalaža s ostatcima štetnih kemikalija), onečišćena površinska voda ili akcidentne situacije na transportnim vozilima.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Tlo, vegetacijski

pokrov 2 1 1 2 negativan

Izravan/ neizravan



44

3.1.9. Utjecaj na biološku raznolikost i ekološku mrežu

Biološka raznolikost podrazumjeva raznolikost između vrsta, unutar pojedinih vrsta, te raznolikost među ekološkim sustavima. Tijekom pripreme terena za sadnju i sadnja nasada, radova na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje i rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanja zahvata i montaže ograde, migracija većeg broja ljudi-radnika vozila, neće djelovati na biološku raznolikost.

Znatnog utjecaja na ekološku mrežu neće biti, obzirom na to da se lokacija planiranog zahvata, ne nalazi na području ekološke mreže niti s njom graniči, niti se nalazi na području gdje se nalaze zaštićene vrste.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Biološka raznolikost

0 0 0 0 - -

3.1.10. Utjecaj na faunu Životinjski svijet na lokaciji zahvata su različite vrste kukaca, miševa, štakora, uglavnom štetočina i nema niti jedne zaštićene ili ugrožene vrste.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Fauna 0 0 0 0 - -

3.1.11. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Na lokaciji zahvata nema arheoloških nalaza ili vrijednih iskopina. Ukoliko se tijekom zemljanih radova i iskapanja naiđe na vrijedne tragove civilizacije, o tome će se odmah izvjestiti nadležne institucije i osigurat će se nadzor arheologa.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Kulturno-povijesna baština

0 0 0 0 - -

3.1.12. Utjecaj na meteorološko-klimatološka obilježja Obzirom na vrstu djelatnosti, tijekom pripreme terena za sadnju i sadnja nasada, radova na uređenju i poboljšanju kvalitate poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje i rekonstrukcije postojećih terasa i gradnje novih te ograđivanja zahvata i montaže ograde, ne može se očekivati utjecaj na meteorološko-klimatološka obilježja.



45




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Meteorološko-klimatološka

obilježja 0 0 0 0 - -

3.1.13. Utjecaj na okoliš usljed ekološke nesreće i rizik nastajanja Ekološka nesreća može nastati zapaljenjem goriva u spremniku transportnih vozila, izljevanjem goriva i ulja iz transportnih vozila i njihovog prodora u podzemlje, nepažljivim i nestručnim zavarivanjem u postupku montaže ograde pri čemu otvoreni plamen može zapaliti derivate nafte. Identifikacija i procjena rizika kao posljedice požara ili eksplozije, pokazuju da su udaljenosti na kojima se može očekivati izravan utjecaj nezgode takve da neće biti neželjenih učinaka izvan granica lokacije zahvata, osim u slučaju nepovoljnih meteoroloških uvjeta, kada postoji mogućnost da se dimni plinovi koji se razvijaju kod požara prošire daleko izvan kruga lokacije.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Ekološke nesreće i rizik

nastajanja 1 1 1 1 - -

3.2. Utjecaj zahvata na okoliš tijekom korištenja 3.2.1. Utjecaj na krajobraz Tijekom korištenja zahvata neće doći do utjecaja na krajobraz.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Krajobraz 0 0 0 0 - - 3.2.2. Utjecaj na vode Na lokaciji poljoprivrednog zemljišta se pojavljaje samo oborinska i sanitarna voda. Oborinska voda se upušta u okolni teren. Sabirna jama sanitarnih voda je u sklopu ekološke kabine i nije vodopropusna. Osim navedenih onečišćenih sanitarnih voda, na površinske i podzemne vode može utjecat i izvanredni događaj na zemljanim prometnicama i manipulativnom platou.



46




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja


3.2.3. Utjecaj na zrak Tijekom obavljanja ekološkog uzgoja maslina, badema i smokava, nema utjecaja na kakvoću zraka. Jedini mogući utjecaj na kakvoću zraka su pokretni izvori-prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak odnosno motorna vozila. Pri redovnom radu nema onečišćenja. Redovno servisiranje i održavanje je jedan od načina smanjenja onečišćenja zraka. Servisiranje i održavanje provodi se u skladu s važećim nacionalnim propisima. Osoba koja obavlja servisiranje i održavanje mora biti ovlaštena za te poslove.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Zrak 1 1 1 1 negativan neizravan 3.2.4. Utjecaj gospodarenja otpadom Tijekom ekološke poljoprivredne proizvodnje, nastaju sljedeće vrste otpada: - ambalaža, metalna ambalaža, bačve, plastični kontejneri, baloni, papirnata ambalaža onečišćena sredstvima za zaštitu bilja ili gnojivima, - otpad nastao u akcidentnoj situaciji, ulje za motore, različita vrsta maziva i sl. - komunalni otpad, ostaci hrane, plastična i staklena ambalaža, papirnata ambalaža, plastične vreće i sl. Biomasa nastala rezidbom se iskorištava za prihranu, te neće izazvati stvaranje zelenog otpada koji je potrebno zbrinuti. Ostatci stabljika odvoze se na poljoprivredne površine na druge lokacije ili se po potrebi spaljuju u vrijeme dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta. Prestankom uzgoja nasada i njegovim uklanjanjem, nastaju nove vrste otpada: - stabla nasada koja se vade s korijenom i prodaju,

- drveni ogradni stupovi, pocinčane kopče, spojnice, vezice, žičano pletivo,




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Otpad 1 1 1 1 negativan neizravan 3.2.5. Utjecaj na razinu buke Za planirani zahvat je predviđena nabavka potpuno nove opreme i alata.



47




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Buka 1 4 1 4 negativan Izravan/

neizravan 3.2.6. Kemijske štetnosti - skladištenje opasnih kemikalija Na lokaciji zahvata se ne drže i ne koriste opasne krute i tekuće kemikalije. Utjecaj na okoliš ne može se očekivati.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Kemijske štetnosti

0 0 0 0 - -

3.2.7. Utjecaj na tlo Zarastanje zelenih površina neželjenom vegetacijom (ambrozija i mračnjak), rješavat će se fizičkim uklanjanjem ili korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Povremeni utjecaj na tlo imati će sredstva za suzbijanje štetočina.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Tlo 1 1 1 1 negativan neizravan 3.2.8. Utjecaj na promet Poljoprivredna proizvodnja na lokaciji zahvata izazvat će povećanje prometa kako transportnih tako i osobnih vozila i poljoprivrednih vozila i mehanizacije.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Promet 1 4 2 8 negativan Neizravan,

kumulativan 3.2.9. Utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo Na gospodarski razvoj utjeće otvaranje novih radnih mjesta što predstavlja kvalitetnu pretpostavku za daljnji razvoj cijele općine. Otvara se mogućnost poboljšanja u društvenim djelatnostima, pokretanje turizma i ostalih sadržaja. Otvaranje novih radnih mjesta osigurat će ostanak i vraćanje ljudi na prostore općine.



48




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Stanovnici 5 4 5 100 pozitivan kumulativan 3.2.10. Utjecaj na biološku raznolikost Poljoprivredna proizvodnja neće imati utjecaja na biološku raznolikost.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Biološka raznolikost

0 0 0 0 - -

3.2.11. Utjecaj na meteorološko-klimatološka obilježja Poljoprivredna proizvodnja ne predstavlja niti po svojoj namjeni, proizvodnji i izvedbi čimbenik koji bi mogao izazvati klimatske ili mikroklimatske promjene područja.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Meteorološko-klimatološka

obilježja 0 0 0 0 - -

3.2.12. Mogući utjecaj usljed ekološke nesreće, izvanredni događaj Ekološke nezgode do kojih može doći, a koje mogu prouzročiti negativne utjecaje na okoliš, vezane su uz razljevanje goriva iz spremnika transportnih vozila. Ekološka nesreća može nastati i zapaljenjem goriva iz transportnih vozila. Identifikacija i procjena rizika kao posljedice požara ili eksplozije, pokazuju da su udaljenosti na kojima se može očekivati izravan utjecaj nezgode 50-200 m te neće biti neželjenih učinaka izvan granica lokacije zahvata, osim u slučaju nepovoljnih meteoroloških uvjeta, kada postoji mogućnost da se dimni plinovi koji se razvijaju kod požara prošire daleko izvan kruga lokacije. Pri redovnom radu nema onečišćenja. Redovno servisiranje i održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme je jedan od načina smanjenja onečišćenja zraka. Servisiranje i održavanje provodi se u skladu s važećim nacionalnim propisima. Osoba koja obavlja servisiranje i održavanje mora biti ovlaštena za te poslove.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Ekološke nesreće

3 1 2 6 negativan izravan



49

3.2.13. Svjetlosno onečišćenje Svjetlosno onečišćenje je svako suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja, koje je potrebno osvijetliti (nepotrebna i prekomjerna rasvjeta), tj. promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Ono uzrokuje štetne pojave poput zdravstvenih problema ljudi i narušavanja ekosustava. Leptiri, ptice, šišmiši, kornjače, kukci i druge vrste koriste zvijezde na nebu za orijentaciju. Neke vrste hrane se noću, a svjetlosno onečišćenje ih ometa u raspoznavanju dana i noći. Pretjerana umjetna svjetlost noću u nekim je ekosustavima ozbiljna prijetnja opstanku vrsta. Kod ljudi nepotrebno umjetno noćno svjetlo prekida proizvodnju melatonina i uzrokuje poremećaj spavanja i depresiju. Na lokaciji poljoprivrene površine nije ugrađena rasvjeta tako da nema niti mogućeg utjecaja usljed svjetlosnog onečišćenja.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Svjetlosno onečišćenje

0 0 0 0 - -

3.2.14. Energetska učinkovitost U sanitarnim prostorima-ekološkoj toaletnoj kabini ugradit će se oprema u funkciji racionalnog korištenja voda: perlator raspršivač i mlaznica na slavinama, ventil za štednju vode, vodokotlić s mogućnošću pražnjenja dijela vode i ukupnog sadržaja kotlića. Pokošena trava se ostavlja na tlu na kojem hrani zemlju potrebnim tvarima. Biootpad (otpad od rezidbe i ostali zeleni otpad) se prerađuje na mjestu njegovog nastanka kompostiranjem. Ambalaža od pića i napitaka se vraća u trgovine radi daljnje oporabe.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Energetska učinkovitost

0 0 0 0 - -



50

3.3. Opis potrebe za prirodnim resursima

Tijekom poljoprivredne proizvodnje nema potrebe za prirodnim resursima.




enosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Potreba za prir.resursi

ma 0 0 0 0 - -

3.4. Opis mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti okoliša u odnosu na moguće

koristi za društvo i okoliš Ovim poglavljem pokušat će se procijeniti koju korist za užu ili širu zajednicu može donijeti ekološka poljoprivredna proizvodnja, rekonstrukcija postojećih terasa i gradnja novih te ograđivanje nasada, ako zahvat sagledavamo u svim njegovim mogućim učincima na prostor, ljude i pojedine sastavnice okoliša. U novom sustavu tržišnog gospodarstva teži se ubrzanom razvoju ali se pri tomu mora uspostaviti optimalni odnos između prirodnih i gospodarskih potencijala i očuvanja prirodne baštine kao sastavnih komponenti ekološke ravnoteže. Prostornim planom općine definirana je gospodarska djelatnost kojom se osim ekonomskog razvoja rješava i poseban problem nezaposlenih i otpuštenih radnika, što je u ovom elaboratu prepoznato kao jedan od pozitivnih utjecaja. Za vrijeme pripremnih zemljanih radova i izvođenja radova, za izravne i neizravne radove i usluge ostvarit će se određeni prihod općine koji će imati dalekosežne pozitivne lančane učinke na gospodarstvo i socijalne prilike u ovom kraju. Analiza mogućih utjecaja na okoliš i užu i širu duštvenu zajednicu tijekom izgradnje i korištenja zahvata prikazana je u tablici 10.



51

Tablica 10. Prikaz mogućih utjecaja na sastavnice okoliša i društvene zajednice

tijekom uređenja i trajnijeg poboljšanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne površine



Obuhvat rasprostr

a- njenosti utjecaja


Predznak djelovanja

Način djelovanja

Mogući utjecaj zahvata na okoliš tijekom građenja



Zrak 3 1 3 9 negativan izravan/

neizravan

Tlo, vegetacijski pokrov

2 1 1 2 negativan neizravan

Buka 2 1 2 4 negativan izravan

Otpad 1 1 1 1 negativan izravan/

neizravan

Promet 2 1 3 6 negativan izravan

Stanovništvo 1 1 1 1 negativan kumulativan

Biološka raznolikost i ekološka mreža

0 0 0 0 - -

Fauna 0 0 0 0 - -

Kulturna baština 0 0 0 0 - -

Meteorološko-klimatološka obilježja

0 0 0 0 - -

Ekološke nesreće i rizik nastajanja

0 0 0 0 - -

Mogući utjecaj zahvata na okoliš tijekom korištenja



Zrak 1 1 1 1 negativan neizravan

Otpad 1 1 1 1 negativan neizravan

Tlo 1 1 1 1 negativan izravan

Buka 1 4 1 4 negativan izravan

Kemijske štetnosti 0 0 0 0 - -

Promet 1 4 2 8 negativan neizravan,

kumulativan

Stanovništvo I gospodarstvo

5 4 5 100 pozitivan kumulativan

Biološka raznolikost I fauna

0 0 0 0 - -

Meteorološko-klimatološka obilježja

0 0 0 0 - -

Ekološke nesreće I rizik nastajanja

3 1 2 6 negativan izravan

Potreba za prir.resursima

0 0 0 0 - -

Svjetlosno onečišćenje

0 0 0 0 - -

Energetska učinkovitost

0 0 0 0 - -



52

Analizirano je 13 utjecaja na sastavnice okoliša za vrijeme gradnje zahvata i 15 mogućih utjecaja za vrijeme korištenja zahvata. Utvrđeno je kako se tijekom uređenja i trajnijeg poboljšanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, odnosno ekološkom sadnjom, rekonstrukcijom postojećih terasa i gradnjom novih te ograđivanjem zahvata, javljaju utjecaji koji su posljedica uobićajenih zemljanih i građevinskih aktivnosti i privremenog su karaktera. Niti jedan od 13 vrednovanih mogućih utjecaja po numeričkoj vrijednosti ne prelazi negativno djelovanje vrijednosti utjecaja od 0-10 što znači da nema dugotrajnih i/ili kvantitativnih promjena okoliša. Analiza mogućih utjecaja na okoliš i širu i užu zajednicu za vrijeme korištenja zahvata, od 15 vrednovanih mogućih utjecaja po numeričkoj vrijednosti, ne prelazi negativno djelovanje vrijednosti utjecaja od 0-10 što znači da nema dugotrajnih i/ili kvantitativnih promjena okoliša, a utjecaj koji je prepoznat kao pozitivan je utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo.



53

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM

PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREMNIH RADOVA ZA EKOLOŠKI UZGOJ AUTOHTONIH SORTI I KORIŠTENJA ZAHVATA

4.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom pripremnih radova za ekološki uzgoj

autohtonih sorti i korištenja zahvata

Mjera Nositelj mjere Vrijeme

provedbe UREĐENJE I POBOLJŠANJE KVALITETE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA- PRIPREMNI RADOVI, REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆIH TERASA I GRADNJA NOVIH I GRADNJA OGRADE

1

Pravilna organizacija gradilišta, što se posebno odnosi na postavljanje ekološko toaletne kabine (sanitarnih WC-a), polijevanje prometnih površina radi sprječavanje onečišćenja zraka prašinom, doprema kanti za svaku vrstu otpada zasebno, te primjerena kružna organizacija prometa teških vozila, sve u funkciji sprječavanja onečišćenja okoliša.

Pravna osoba koja izvodi uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta, rekonstrukciju postojećih terasa i gradnju novih te gradnju ograde

Tijekom radova

2 Puteve po kojima se kreću vozila prema potrebi

vlažiti, kako bi se spriječilo podizanje prašine.

Pravna osoba koja izvodi uređenje i poboljšanje

kvalitete poljoprivrednog zemljišta, rekonstrukciju

postojećih terasa i gradnju novih te gradnju ograde

Tijekom radova

3 Pri izvođenju zemljanih radova humusni sloj

posebno odlagati i naknadno koristiti za uređenje

zemljanih površina.




Tijekom radova

4 Obvezno je pranje kotača vozila prije izlaska s

lokacije na asfaltiranu prometnicu i skupljanje voda

od pranja u vodonepropusnu sabirnu jamu.




Tijekom radova

5

Prilikom izvođenja zemljanih radova potrebno je

spriječiti lokalno onečišćenje tla i podzemnih voda

istjecanjem mazivih motornih ulja, naftnih derivata i

sl. iz transportnih vozila.




Tijekom radova

6 Nastali građevni otpad treba predati ovlaštenom

skupljaču.




Tijekom radova

7

Ostatke od krčenja i vađenja drvenastih korova iz tla

s izvađenim panjevima spaliti kada to dobri

poljoprivredni okolišni uvjeti dozvoljavaju ili

odvesti s lokacije




Tijekom radova



54

8 Rekonstrukciju postojećih terasa i gradnju novih,

izvesti od zemlje i kamena koristeći redovno i

uredno servisirana vozila i mehanizaciju.




Tijekom radova

ZRAK

9 Kod korištenja, održavanja i servisiranja

transportnih vozila koristiti ovlaštene institucije

Izvođač/Nositelj zahvata Tijekom

radova/korištenja

10 Spaljivanje biljne mase obavljat samo u slučaju

sprečavanja širenja biljnih štetočina. Nositelj zahvata Tijekom radova

11

U cilju smanjenja hlapljenja dušičnih spojeva pri

primjeni mineralnih dušičnih gnojiva zabranjena je

gnojidba na svim poljoprivrednim površinama od

01. studenog do 01. veljače.

Nositelj zahvata Tijekom radova

VODA

12 Sanitarne otpadne vode iz toaletne ekološke kabine redovito odvoziti s lokacije.

Projektant/Izvođač/Nositelj zahvata

Tijekom radova/ korištenja

13 Redovito provoditi kontrolu i održavanje sabirne jame ekološke toaletne kabine

Izvođač/Nositelj zahvata Tijekom radova/

korištenja

12

Ishoditi atest vodonepropusnosti sabirne jame. Atest o vodonepropusnosti ishoditi od ovlaštene instutucije i pokazati na tehničkom pregledu za izdavanje uporabne dozvole.

Projektant/Izvođač

Tijekom izrade projekta/tijekom

radova/ korištenja

14

Predvidjeti mjere zaštite voda od onečišćenja prilikom izvođenja radova (sprječavanje istjecanja nafte, benzina, prihvat i zbrinjavanje istih u slučaju izlijevanja i dr.) i korištenja poljoprivredne površine

Izvođač/Nositelj zahvata Tijekom radova i

korištenja

15

Opasne tvari i druge onečišćujuće tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode-potoke, more, te odlagati na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda i vodnoga okoliša.


korištenja

16

Izraditi Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda prema Pravilniku o izdavanju vodopravnih akata (Narodne novine broj 79/13, 09/14).

Nositelj zahvata Nakon početka

rada

OTPAD

17

Neopasni otpad nastao za vrijeme zemljanih radova i uređenja poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje kao i poljoprivredne proizvodnje, rekonstrukcije postojećih terasa i gradnju novih te ograđivanja zahvata, prikupljati na način koji ne ugrožava okoliš i predati osobi koja u skladu sa zakonom o otpadu ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje.

Izvođač/nositelj zahvata Tijekom radova/i

korištenja

18

Osigurati kontrolirani prijevoz viška iskopanog materijala na mjesto koje odrede lokalne vlasti, uz puno uvažavanje, tj. bez mogućnosti narušavanja biološko-krajobraznih vrijednosti okoliša i prostora odnosno ne dozvoliti zatrpavanje bara, prirodnih mikrodepresija, ostataka nekadašnjih rukavaca i drugih staništa.

Izvođač Tijekom radova



55

19

Opasni otpad nastao za vrijeme zemljanih radova i uređenja poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje kao i poljoprivredne proizvodnje, rekonstrukcije postojećih terasa i gradnju novih te ograđivanja zahvata, prikupljati na način koji ne ugrožava okoliš i predati ovlaštenoj tvrtki za sakupljanje te vrste otpada.


korištenja

20

Komunalni otpad nastao za vrijeme zemljanih radova i uređenja poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje kao i poljoprivredne proizvodnje, rekonstrukcije postojećih terasa i gradnju novih te ograđivanja zahvata, mora se odvojeno sakupljati u označen kontejner a prigodom predaje ovlaštenom sakupljaču i odvoza s lokacije obvezno se mora ispuniti i ovjeriti Prateći list.


korištenja

21 Skladištenja otpada namjenjenog oporabi ili trajnom zbrinjavanju smije se provoditi najduže do jedne godine od dana preuzimanja.

Nositelj zahvata Tijekom

korištenja

22

Prilikom sakupljanja, prijevoza i skladištenja, otpad se pakira na način koji ne ugrožava okoliš i ljudsko zdravlje, te se označava oznakom o nazivu otpada i njegovom ključnom broju iz Kataloga otpada.


korištenja

23 Obvezno je upisivanje u Očevidnik prijevoznika otpada sukladno članku 110. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 94/13).


korištenja

24

Prilikom preuzimanja opasnog otpada (ambalaža onečišćena sadržajem sredstava za zaštitu bilja i umjetnim gnojivom) uz predaju otpada se mora ispuniti i Prateći list.


korištenja

25

Na lokaciji se moraju osigurati priručna sredstva (materijal za upijanje, absorbens, piljevina i sl.) za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja štetnih tvari iz transportnih vozila, a onečišćena apsorbijajuća sredstva treba privremeno skladištiti u označenom zatvorenom spremniku i predavati ovlaštenim osobama.


korištenja

26 Prateći list, podatke o količini i vrsti otpada dostaviti nadležnom županijskom tijelu za poslove zaštite okoliša


korištenja

27 Otpad od rezidbe, trava i djetelina iz plodoreda mora se malčirati i ostavljati za gnojidbu ili upotrijebiti za ishranu stoke


korištenja

28 Organski otpad se može upotrijebiti kao sirovina Nositelj zahvata Tijekom

korištenja

BUKA

29

Uporabom ispravnih transportnih vozila osigurati da razina buke na poljoprivrednoj površini ne prelaze: - 47 dB(A) danju, 42 dB(A) noću - na granici zahvata: 80 dB(A). Navedeno je u skladu s tablicom 1. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine broj 145/04).

Izvođač/nositelj zahvata Tijekom radova/

korištenja

ZAŠTITA U RADNIM POSTUPCIMA S OPASNIM OTPAOM

30

Otpad se mora držati u spremnicima izrađenim iz materijala otpornog na atmosferilije i sadržaj spremnika ili akcidentni događaj poput požara ili eksplozije.


korištenja



56

31 Spremnici u kojima se drži otpad moraju biti vidno označeni i obilježeni propisanim znakovima opasnosti i oznakama upozorenja.


korištenja

TLO

32

Osigurati kontrolirani prijevoz viška iskopanog materijala prilikom zemljanih radova pripreme poljoprivrednih površina na mjesto koje odredi Općina uz puno uvažavanje, tj. bez mogućnosti narušavanja biološko-krajobraznih vrijednosti okoliša i prostora odnosno ne dozvoliti zatrpavanje bara, prirodnih mikrodepresija, ostataka nekadašnjih rukavaca i drugih staništa.


kvalitete poljoprivrednog zemljišta i gradnju ograde

Tijekom radova

33 Pri izvođenju zemljanih radova humusni sloj posebno odlagati i naknadno koristiti za uređenje zemljanih površina.


kvalitete poljoprivrednog zemljišta i gradnju ograde

Tijekom radova

34

Pažljivo odabrati sredstva za zaštitu bilja sukladno njihovoj namjeni, pridržavajući se uputa za upotrebu kako se ne bi negativno djelovalo na različite korisne organizme u tlu.


korištenja

35 U cilju sprečavanja zarastanja neželjenom vegetacijom tlo travnatu površinu) treba redovito održavati čistim.


korištenja

36 Ambroziju i mračnjak uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida


korištenja

37 Izraditi plan korištenja i primjene gnoja Nositelj zahvata Tijekom

korištenja

38 Izraditi plan prijelaza s konvencionalnog uzgoja maslina na ekološki


korištenja

39

Osigurati dodatne izvore hrane primjenom kompostiranih materijala, uključivanjem trava u plodored, korištenjem biomase nastale rezidbom za prihranu, stvoriti preduvjete za razvoj mikroorganizama i drugih živih organizama u tlu korisnih za uspješnu proizvodnju.


korištenja

40 Pravilnom primjenom gnojiva nadoknaditi nedostatke i ispraviti neuravnoteženost u ishrani.


korištenja

41

Spriječiti zbijanje tla kao posljedicu neprimjerenog korištenja mehanizacije u nepovoljnim uvjetima obrade tla (kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom) i uništavanje povoljne strukture tla.


korištenja

42

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti tla provoditi na temelju analize tla prve godine nakon uvođenja u posjed te periodično najmanje svake četvrte godine


korištenja

43 Prije uzgoja analizirati tlo na hranjive sastojke Nositelj zahvata Tijekom

korištenja

44 Prije uzgoja analiza rezidua i teških metala Nositelj zahvata Tijekom

korištenja PROMET

45 Izraditi projekt regulacije prometa tijekom

zemljenih radova. Izvođač radova Tijekom radova

46

Kako bi se promet na lokaciji tijekom zemljanih radova i korištenja, mogao odvijati bez smetnji i zastoja, kretanje vozila mora biti kružno radi lakše manipulacije vozilima i izlaska na prometnicu.


radova/korištenja



57

47

Ulaz i izlaz s lokacije zahvata prilikom zemljanih radova i korištenja poljoprivredne površine mora biti prilagođen i dimenzioniran za potrebe vozila za odvoženje materijala


radova/korištenja

48 Pri transportu materijala obvezno je poduzimanje mjera osiguranja tereta od ispadanja s vozila prekrivanjem tereta nepropusnim pokrivačem


radova/korištenja

49 Obvezno je postavljanje zaštitne ograde zahvata Nositelj zahvata Tijekom građenja KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

50

U slučaju pojave eventualnih arheoloških nalaza tijekom zemljanih radova neophodno je prekinuti radove i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

Izvođač Tijekom radova

EKOLOŠKA NESREĆA

51

U slučaju razlijevanja goriva ili ulja iz transportnog vozila na zemljanu površinu, radnik je obvezan otkopati natopljeni dio zemljane površine, a otkopanu zemlju odložiti u posebnu bačvu do odvoza s lokacije.


radova/korištenja

52 Za sanaciju izvanrednog onečišćenja voda, koristiti isključivo sredstva koja posjeduju vodopravnu dozvolu.


radova/korištenja

53 Na lokaciji zahvata postaviti nepropusne spremnike za otpadna ulja te spremnike i posude za druge opasne tvari koje trebaju biti adekvatno označene.


radova/korištenja

ENERGETSKA UČINKOVITOST

54

U sanitarnoj prostoriji- ekološkoj toaletnoj kabini ugradit će se oprema u funkciji racionalnog korištenja voda kao što je perlator s raspršivačem i mlaznicama na slavinama koji će omogućiti manju potrošnju vode, ugraditi ventil za štednju vode, vodokotlić s mogućnošću pražnjenja samo dijela ili cjelokupnog sadržaja.


radova/korištenja

55 Organski otpad odlagati i pretvoriti u visokovrijedan kompost ili odvoziti s lokacije za hranu stoke


korištenja

56 Otpad sortirati i odlagati u za to predviđene spremnike.

Izvođač/ Nositelj zahvata Tijekom

radova/korištenja

57 Ponovno koristiti vrećice iz dućana.


radova/korištenja

58 Plastičnu ambalažu od pića i napitaka vraćati u trgovinu radi daljnje upotrebe.


radova/korištenja

59 Pokošenu travu i ostatke od rezidbe ostavljati na zemlji na kojoj će potrebnim tvarima nahraniti zemlju.


korištenja

MJERE ZA ZAŠTITU FLORE I FAUNE

60

Pripremne radove terena, podizanje nasada i rekonstrukciju postojećih terasa i gradnju novih te izgradnju ograde oko nasada, obavljati izvan vremena gniježđenja ptica i razmnožavanja vodozemaca (od kolovoza do veljače).


radova/korištenja

61

Koristiti postojeće asfaltirane i makadamske putove za pristup zahvatu, kako bi građevinska mehanizacija što manje devastirala postojeće prirodne zajednice i na što manjem prostoru promijenila kompaktnost podloge/tla.


radova/korištenja

62

Odstranjivati površinski sloj postupno i koliko je to najnužnije, da se postojeća vegetacija što duže očuva.


radova/korištenja



58

63

Nije dozvoljeno namjerno ubijanje ili hvatanje zaštićenih ptica, namjerno uništavanje ili oštećivanje njihovih gnijezda i jaja ili uklanjanje gnijezda, uzimanje njihovih jaja iz prirode i njihovo čuvanje, namjerno uznemiravanje ptica osobito u vrijeme parenja i podizanja mladih, te držanje onih vrsta ptica koje je zabranjeno loviti i hvatati.


radova/korištenja

ZAŠTITA OD INSEKATA

64 Po potrebi provoditi dezinsekciju šireg prostora kao

i deratizaciju. Nositelj zahvata

Tijekom korištenja

ZAŠTITA BILJA

65 Korisnik mora upotrebljavati samo sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u RH i koja su propisno pakirana i označena.


korištenja

66

Sredstvo se mora primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji ili dozvoli te u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi. Korisnici moraju sredstvom rukovati poštujući odredbe propisa koji uređuju sigurnost i zaštitu na radu.


korištenja

67

Pri tretiranju mora se spriječiti da sredstvo dospije u izvore vode, vodotoke, bunare, more i druge površinske i podzemne vode i u objekte u kojima obitavaju ljudi.


korištenja

68 Zabranjeno je ostatke sredstava izlijevati u izvore vode, vodotoke, kanale, bunare, jezera, more i druge površinske i podzemne vode.


korištenja

GNOJIVA

69

Gnojiva se moraju koristiti u skladu s uputama na deklaraciji u skladu s potrebama biljaka i tla, uzevši pri tom u obzir raspoložive hranjive tvari u tlu, organsku tvar tla, klimatske uvjete područja i uvjete sjetve i sadnje.


korištenja

70

Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva te mogućnost ravnomjerne raspodijele sa što manjim gubicima


korištenja

71 Korisnik mora upotrebljavati samo sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u RH i koja su propisno pakirana i označena.


korištenja

72

Sredstvo se mora primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji ili dozvoli te u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi. Korisnici moraju sredstvom rukovati poštujući odredbe propisa koji uređuju sigurnost i zaštitu na radu.


korištenja

73

Pri tretiranju korisnik mora spriječiti izloženost ljudi i domaćih životinja sredstvu te uvažavati uputu o sigurnosnim vremenskim razmacima od primjene sredstva do: - berbe i prerade uskladištenih poljoprivrednih proizvoda (karenca) -uporabe ili konzumacije proizvoda.


korištenja

74

Pri tretiranju mora se spriječiti da sredstvo dospije: -u izvore vode, vodotoke, bunare i druge površinske i podzemne vode -na susjedne kulture i ostale poljoprivredne površine - u objekte u kojima obitavaju ljudi.


korištenja



59

75

Na upit zainteresirane strane korisnik mora dati informaciju o trgovačkom nazivu primijenjenog sredstva, načinu i datumu tretiranja a u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, korisnik mora najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i predviđeni sat tretiranja, trgovački naziv sredstva, naziv korisnika sredstva te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, mora obavijestiti najbližu udrugu pčelara ili Hrvatski pčelarski savez.


korištenja

76

Korisnik mora poštovati ograničenja primjene sredstva na određenim tlima radi zaštite podzemnih voda sukladno uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi te poštovati zabrane i ograničenja uporabe sredstva u određenim područjima u skladu s propisima koji uređuju zaštitu voda.


korištenja

77 Zabranjeno je ostatke sredstava izlijevati u izvore vode, vodotoke, kanale, bunare, jezera, more i druge površinske i podzemne vode.


korištenja

78

Pri tretiranju površina koje su u blizini površinskih i podzemnih voda mora se poštovati zaštitni pojas u skladu s propisima koji uređuju zaštitu voda, uputama za uporabu i oznakama na etiket


korištenja

78

Evidencija o tretiranju na poljoprivrednim površinama vodi se na EVIDENCIJSKIM LISTU O UPORABI SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA. Podatke u evidenciju upisuje korisnik sredstva, tj. osoba koja je obavila tretiranje, a evidenciju čuva pravna ili fizička osoba kod koje je obavljeno tretiranje. Evidencija se mora čuvati najmanje pet godina i na zahtjev nadležne uprave Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mora se dostaviti Ministarstvu, a korisnici sredstva označena kao vrlo otrovna (T+) moraju dostaviti evidenciju Ministarstvu najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu.


korištenja

80 Nakon prskanja ostatak škropiva u prskalici treba razrijediti čistom vodom u omjeru najmanje 10/1 i potrošiti na tretirani objekt.


korištenja

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

81 U cilju sprečavanja zarastanja zelenih površina ambrozijom i mračnjakom. Ove biljke uklanjati ručno, mehaničkim postupcima ili herbicidima.


korištenja



60

4.2. Program praćenja stanja okoliša tijekom pripremnih radova za ekološki uzgoj autohtonih sorti i korištenja

OBLIK MONITORINGA

DINAMIKA PROVOĐENJA

NOSITELJ

1

Na lokaciji osigurati dovoljan broj kemijskih WC-a za radnike sa spremnikom za sanitarne vode. Pražnjenje WC-a osigurati putem ovlaštene pravne osobe

Nakon početka rada Nositelj zahvata

2 Ishoditi potvrdu o sukladnosti toaletno ekološke građevine-kabine s tehničkim zahtjevima za građevinu.


3 Spaljivanje biljne mase obavljati samo u slučaju sprečavanja širenja biljnih štetoćina


4

Na zelenoj površini ne smije biti pojave korova ambrozije (ambrosia artemisiifolia, l.) i mračnjaka (abutilon theophrasti, med.). Biljke treba uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida.

5 Na zelenoj površini zabranjeno je spaljivati žetvene ostatke (osim u slučaju kada postoji službena naredba za izuzeće)


6 Nasade treba održavati redovitom rezidbom. Nakon početka rada Nositelj zahvata

7

Odvojeno skupljati i skladištiti komunalni i ostale vrste neopasnog otpada i predati ovlaštenoj osobi koja ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje.


8

Opasni otpad, zauljene krpe i otpadna ulja skupljati u posebne nepropusne, zatvorene i propisno označane spremnike i predati ovlaštenoj osobi koja ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje.


9 Ambalažni otpad i ostatke sredstava za zaštitu bilja te gnojiva treba privremeno skladištiti (najviše do godinu dana).


10

Nije dozvoljeno namjerno ubijanje ili hvatanje zaštićenih ptica bilo kojim načinom, namjerno uništavanje ili oštečivanje njihovih gnijezda i jaja ili uklanjanje gnijezda, uzimanje njihovih jaja iz prirode i njihovo čuvanje, namjerno uznemiravanje ptica osobito u vrijeme parenja i podizanja mladih, te držanje ovih vrsta ptica koje je zabranjeno loviti i hvatati


11

Zabranjeno je namjerno branje, skupljanje, rezanje, vađenje s korijenom zaštićenih biljaka u njihovom prirodnom arealu u divljini, držanje, prijevoz i prodaja ili razmjena i ponuda na prodaju ili razmjenu primjeraka zaštićenih biljnih vrsta uzetih iz divljine i to u svim fazama njihovog biološkog ciklusa.


12

Upotrebljavati samo sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u Republici Hrvatskoj i koja su propisno pakirana i označena.




61

13

Vođenje očevidnika o količini uporabljenih sredstava za zaštitu bilja, na evidencijskom listu koji je tiskan u Prilogu Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (Narodne Novine broj 135/08, 73/10). Evidencijski list mora sadržavati podatke o korisniku, osobi koja je provela tretiranje, vlasniku tretirane površine, katastarskoj čestici i veličini tretirane površine, tretiranoj kulturi, vremenu tretiranja, nazivu i količini aktivne tvari upotrebljenog sredstva


14

Ukoliko se koriste sredstva označena kao vrlo otrovna (T+), mora se dostaviti evidencija Ministarstvu najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu.


15 Izraditi Plan gospodarenja gnojivima koji će sadržavati, primjenu gnoja i vođenje evidencije o korištenju gnojiva.


16

Evidenciju korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu voditi kako je propisano u Dodatku III Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (Narodne novine 15/13)


17

Koristiti gnojiva u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir razina proizvodnje i kakvoća prinosa, količina hranjiva u tlu na temelju kemijske analize tla, hranjiva unesena u tlo gnojidbom, hranjiva iznesena iz tla prinosom, pH vrijednost tla, količina humusa u tlu


18 Kemijsku analizu tla provoditi svake proizvodne godine na uzorcima tla


19 Provoditi analizu rezidua i teških metala Nakon početka rada Nositelj zahvata

20 Analizirati gotov ekološki proizvod Nakon berbe Nositelj zahvata

21 Obaviti prijavu o ekološkoj proizvodnji pri nadzornoj stanici


22 Omogučiti nadzornom tijelu stručni nadzor ekološkog proizvoda


23 Propisno označiti ekološki proizvod Nakon početka rada Nositelj zahvata

24 Voditi Zapisnik o ekološkoj proizvodnji Nakon početka rada Nositelj zahvata

25 Voditi Knjigu o količinama koje se izravno prodaju krajnjem korisniku


26 Na proizvod staviti znak „EKOPROIZVOD“ koji se dobiva automatski nakon dobivene potvrdnice o ekološkoj proizvodnji




62

5. IZVORI PODATAKA 1. Izvod iz katastarskog plana 2. Izvadak iz Sudskog registra 3. Idejni projekt, izravna i neizravna komunikacija sa investitorom 6. POPIS PROPISA 6.1. Zakoni RH

1. Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13) 2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine 61/14). 3. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine 114/11) 4. Zakon o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 127/14)

5.. Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine 130/11, 47/14) 6. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

nepokretnih izvora (Narodne novine 117/12, 90/14) 7. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 117/12) 8. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(Narodne novine 129/12, 97/13) 9. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 3/13) 10. Pravilnik o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka

(Narodne novine 57/13) 11. Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine 30/09, 55/13) 12. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (Narodne novine 145/04) 13. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13) 14. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada (Narodne novine 50/05, 39/09) 15. Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 23/14, 51/14) 16. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine 97/05, 115/05,

81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13) 17. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (Narodne novine 38/08) 18. Zakon o vodama (Narodne novine 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14). 20. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine 66/99,

151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13) 21. Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) 22. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa, te ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (Narodne novine 88/14)

23. Uredba o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine 124/13) 24. Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih

staništa (Bernska konvencija), NN 06/00) 25. Zakon o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 127/14).

26. Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (Narodne novine 163/03, 40/07, 81/13, 14/14)

27. Pravilnika o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (Narodne novine 1/13) 28. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima

poljoprivrednog podrijetla (Narodne novine 15/13)



63

6.2. Direktive EU-a

1. Direktiva 2000/60/EZ, okvirna direktiva o vodama, 2. Direktiva o onečišćenju nitratima 91/676/EEC) 12.prosinac 1991.; 3. Direktiva 2006/118/EZ 12.12.2006. o zaštiti podzemne vode od onečišćenja 4. Direktiva 2002/49/EC odnosi se na visinu i upravljanje komunalnom bukom. 5. Direktiva 2008/50/EC Europskog parlamenta i Vijeća 21.svibnja 2008. o

kvaliteti vanjskog zraka i čišćem zraku za Europu 6. Direktiva 96/62/EZ 27.rujna 1996.o procjeni i upravljanju kakvoćom vanjskog

zraka 7. Direktiva 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 12.veljače 2002. o ozonu

u vanjskom zraku 8. Uredba EEZ br. 2037/2000 Europskog parlamenta i Vijeća 29.lipanj 2000. o

tvarima koje oštećuju ozonski omotač 9. Direktiva Vijeća 92/72/EEZ 21.9. 1992. o onečišćenju zraka ozonom; 10. Direktiva Vijeća 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nacionalnim

vršnim emisijama za određene (pojedine) onečišćujuće tvari (SL L 309, 27.11.2001.)

11. Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31. 10. 2009.); Odluka Vijeća 97/101/EZ kojom se uspostavlja uzajamna razmjena informacija i podataka dobivenih od mreža i pojedinačnih postaja koje mjere onečišćenost zraka među državama članicama (SL L 35, 5.2.1997.)

12. Odluka Vijeća 2001/752/EZ kojom se mijenjaju dodaci Odluke Vijeća 97/101/EZ (SL L 282, 26. 10. 2001.); Odluka Komisije 2004/224/EZ kojom se propisuju postupci za dostavljanje informacija o planovima ili programima koji se zahtijevaju prema Direktivi 96/62/EC u odnosu na granične vrijednosti za određene onečišćujuće tvari u vanjskom zraku (SL L 68, 6.3.2004.)

13. Odluka Vijeća 2004/461/EZ kojom se propisuje upitnik za dostavljanje godišnjeg izvješća o procjeni kakvoće zraka prema Direktivi Vijeća 96/62/EZ i 1999/30/EZ, te prema direktivama 2000/69/EZ i 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (zamijenila Odluku 2001/839/EZ) (SL L 156, 30.4.2004.) i Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SLL 334, 17.12.2010.)

14. Direktiva 2010/75/EZ Europskog parlamenta i vijeća 24.studeni 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SLL 334, 17.12.2010.)

15. Direktiva Komisije 2010/79/EU 19.studeni 2010. o prilagodbi tehničkom napretku Priloga III i Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva (SLL 304/18, 20.11.2010.)

16. Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 23. listopad 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za pojedine onečišćujuće tvari u zraku (SL L 309, 27.11.2001.)

17. Direktiva Vijeća 2013/17/EU 13. svibanj 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013).

18. Strategija o tlu (COM (2006)231), 19. Okvirna direktiva o tlu (COM (2006)232) 20. Okvirna Direktiva o otpadu 2008/98



64

21. Direktiva 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu

22. Direktiva o zaštiti divljih ptica 79/409/EEC 23. Direktiva 92/43/EEC o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i

biljnih vrsta (Direktiva o staništima), 24. NATURA 2000 25. Direktiva 92/43/EC o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune

Documents

PODNOSITELJ G.R.M. d.o.o. OIB: 66957681508 OVLAŠTENIK ... EZO Šipan i Jakljan.pdf · ekološki uzgoj maslina, smokava i badema i uređenje postojećih i gradnja novih terasa 25