UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD …se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski, s brežuljcima na jugu i zapadu. Op ćina Ludbreg zauzima krajnji isto

Varaždin, kolovoz 2011.

DIPLOMSKI RAD

UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“

KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE

KANDIDAT: MENTOR:

Hrvoje Lilek Doc. dr. sc. Ivan Kovač

ZADATAK ZA DIPLOMSKI RAD

Pristupnik: HRVOJE LILEK

Matični broj: 17 – 2009./2010.

Usmjerenje: INŽENJERSTVO OKOLIŠA

NASLOV DIPLOMSKOG RADA:

UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................. 4

2. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA ....................................................... 9

2.1. ZEMLJOPISNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE ............................................... 9

2.2. GEOLOGIJA ............................................................................................... 13

2.3. HIDROGEOLOGIJA .................................................................................... 18

2.4. KLIMA ......................................................................................................... 23

3. DEPONIJA "MEKA" .......................................................................................... 26

3.1. OPIS DEPONIJE ........................................................................................ 26

3.2. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM .......................................... 34

3.3. POSTOJEĆE STANJE SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA ............................................................................................................ 35

4. REZULTATI KEMIJSKE ANALIZE .................................................................... 37

4.1. REZULTATI IZ 2006-e GODINE ................................................................. 38

4.2. REZULTATI IZ 2011.-e GODINE ................................................................ 41

4.3. USPOREDBA REZULTATA ....................................................................... 42

5. 2D MODEL DISTRIBUCIJE ZAGAĐENJA U PODZEMNOJ VODI ................... 47

6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 50

7. LITERATURA .................................................................................................... 51

8. PRILOZI..............................................................................................................51

Institucija:

GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:


Br. Indeksa: 17

Student: HRVOJE LILEK

Šk. god.: 2010./2011..

Str. 4

1. UVOD

Za početak samo neke činjenice o vodi:

- Hrvatska je 5. zemlja po bogatstvu i dostupnosti voda u Europi (UNESCO-ov

izvještaj iz 2003.).

- Voda pokriva dvije trećine Zemljine povšine, međutim voda za piće predstavlja

tek 2,5 % ukupne količine vode, a manje od 1 % ili 200.000 km3 je upotrebljivo.

- Pitka voda obnovljiva je jedino putem snijega i kiše, prosječno 40.000 do

50.000 km3 godišnje.

- Više od milijardu ljudi na svijetu nema pristup sigurnoj vodi za piće, a više od

dvije milijarde nema osnovne higijenske uvjete.

- Zalihe vode po stanovniku sustavno se smanjuju zbog rasta populacije,

zagađenja i očekivanih klimatskih promjena.

- Godišnje prosječno umire 8 milijuna ljudi, najviše djece, zbog nedostatne

opskrbe vodom.

- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj je voda iz slavine još uvijek

zdravstveno ispravna.

- Više od 90 % voda u bocama potječe iz Hrvatske.

Uvažavajući gore navedene činjenice o vodi, koje već svi dobro znamo,

zaključuje se da bi o vodi trebalo voditi puno više brige i pažnje, te je u konačnici

bolje zaštititi od negativnih utjecaja.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 5

Najbliže veće vodocrpilište na promatranom području je u Bartolovcu gdje

se kaptira i gornji i donji sloj Varaždinskog vodonosnika.

Slika 1. Satelitska snimka vodocrpilišta Bartolovec

Ono služi za vodoopskrbu grada Ludbrega i šire okolice. To vodocrpilište se

nalazi uzvodno, odnosno sjeverozapadno od odlagališta otpada.

Vodocrpilište Bartolovec

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 6

Slika 2. Satelitska snimka deponije komunalnog otpada "Meka"

Odlagalište nema utjecaj na kakvoću kaptiranih voda iz tog vodocrpilišta.

Kao područje strateških zaliha pitke podzemne vode, za sjeverozapadni dio

Hrvatske, izdvojeno je područje dravskog zaobalja (prema Prostornom planu

Varaždinske županije, 2000. [1]). Odlagalište komunalnog otpada „Meka“

smješteno je nizvodno od svih vodocrpilišta s određenim zonama sanitarne zaštite

pa, kao što je ranije navedeno za vodocrpilište Bartolovec, ono nema izravan

utjecaj na sama vodocrpilišta. Međutim, tu postoji drugi problem. Dio Varaždinskog

aluvijalnog vodonosnika, koji je ovdje debljine oko 120 m, predstavlja pogodno

područje za smještaj crpilišta većeg značaja. U tom smislu i odlagalište otpada

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 7

Meka kod Ludbrega smješteno je u priljevnom području potencijalnog crpilišta

(Prilog 1 – Pregledna hidrogeološka karta). To je jedan od glavnih razloga zašto je

odabrana ova tema za diplomski rad.

Na varaždinskom području dugi niz godina bio je prisutan problem prevelike

koncentracije nitrata u pitkoj vodi koja je bila viša od zakonom propisane MDK

(maksimalno dozvoljene koncentracije) preuzete iz Pravilnika o zdrastvenoj

ispravnosti vode za piće (N.N. 47/08) [3]. Europska Unija preporučuje smanjenje

koncentracije nitrata u vodi za piće sa dosadašnjih 50 mg NO3-/L na 25 mg NO3

-/L.

Pošto Republika Hrvatska želi prihvatiti europske standarde i ući u Uniju, realno je

očekivati da će se to uskoro i dogoditi. Već po sadašnjim rezultatima se vidi da na

pojedinim crpilištima ti rezultati ne zadovoljavaju kriterije Europske unije. No, nisu

samo nitrati ti koji su problematični. Oni se najviše spominju jer se na području

varaždinske županije ljudi bave, u velikim razmjerima, poljoprivredom. Korištenje

raznih dušičnih gnojiva povećava koncentraciju nitrata u tlu, koji se infiltracijom

oborina otapaju i odlaze u podzemne vode.

Na podzemne vode također loše utječu mnogi drugi zagađivači, u koje

spadaju i odlagališta otpada koja nemaju adekvatne uvjete, odnosno odgovarajuće

brtvene slojeve kao što je to primjer na Odlagalištu komunalnog otpada „Meka“ u

Ludbregu. Kako na odlagalištu nema brtvenih slojeva, tako se oborinska voda

direktno infiltrira kroz otpad u podzemne vode. Pritom voda otapa i za sobom

pokupi mnoge teške metale i druge štetne elemente i spojeve koji se u konačnici u

podzemlju pojavljuju u količinama koje su veće od MDK, što vodu čini

neupotrebljivom za korištenje.

Na konkretnom primjeru Odlagališta komunalnog otpada „Meka“, 2006.

godine, provedena su uzorkovanja podzemne vode na tri piezometra. U ovom

diplomskom radu analizirana je promjena kvalitete vode u odnosu na prvobitne

rezultate uzorkovanja iz 2006. godine, te se predviđa njeno kretanje u doglednoj

budućnosti. Rezultati analize kemijskog sastava pokazali su da se u analiziranoj

vodi nalaze koncentracije pojedinih elemenata koje ne odgovaraju prema zakonom

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 8

propisanoj MDK. Koncentracije koje nisu odgovarale bile su redom: konc.

otopljenog kisika, KPK, BPK5, koncentracije klorida, kroma, olova i mangana, udio

masti, ulja i fenola te elektrovodljivost.

U daljnjem tekstu pažnja će se također usmjeriti na izmjerene koncentracije i

definirati 2D model distribucije zagađenja u podzemnoj vodi.

U konačnici, cilj ovog rada je dati doprinos očuvanju i eventualnom

unapređenju kvalitete podzemne vode na području Odlagališta komunalnog otpada

„Meka“ u Ludbregu.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 9

2. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRU ČJA

Varaždinska županija, kojoj pripada i grad Ludbreg, jedna je od najgušće

naseljenih i gospodarski najrazvijenijih područja u Republici Hrvatskoj. Uvažavajući

ove činjenice, ukoliko se ne počne sa aktivnijim djelovanjem zaštite voda, realno je

pretpostaviti da će se u doglednoj budućnosti javiti veliki problem vodoopskrbe na

tom području.

2.1. ZEMLJOPISNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 10

Slika 3. Karta promatranog područja

Lokacija deponije „Meka“ nalazi se na području grada Ludbrega koji je

smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i pripada Varaždinskoj županiji.

Geografski gledano, Varaždinska županija sastoji se od dva dijela: većeg, koji

pripada dravskom porječju i manjeg, koji pripada savskom porječju. Ta dva dijela

odvojena su gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja. Sjevernije od tog niza nalazi

se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski, s brežuljcima na jugu i zapadu.

Općina Ludbreg zauzima krajnji istočni dio županije koja na sjevernoj strani

graniči sa Republikom Mađarskom, a sa zapadne strane sa Republikom

Slovenijom te Krapinsko-zagorskom županijom. S istočne strane graniči s

Koprivničko-križevačkom županijom dok se s južne strane naslanja se na

Deponij “Meka”

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 11

Zagrebačku i dio Koprivničko-križevačke županije. Ludbreg je smješten u podnožju

Kalničkog gorja, u dolini rijeke Bednje [1].

Ludbreg je naselje s vrlo dugim kontinuitetom naseljenosti koje se može

pratiti od kamenog doba, preko brončanog i željeznog, o čemu svjedoče brojne

iskopine pronađene na tom području. Antički Ludbreg - Castra Ioviae Botovia je

naseobina starih Rimljana (od 1. - 5. st) sa svim funkcijama i infrastrukturom

tadašnjih gradova. Srednjevjekovni Ludbreg spominje se u pisanim dokumentima u

13. i 14. st. kao kraljevski posjed [4].

Iako se čini da reljef u okolici Ludbrega ima niski stupanj energije, s

kontinuiranim općim padom od juga prema sjeveru, odnosno od zapada prema

istoku, i male hipsografske razlike u dravskoj nizini imaju veliko značenje. Općenito

uzevši, možemo u Ludbreškoj Podravini razlikovati tri karakteristične reljefne

cjeline, zonalno izdužene u smjeru istok - zapad:

1. Na sjeveru je niski, u 18. stoljeću zamočvaren položaj vodotoka Drave,

Plitvice, Bednje i Glibokoga;

2. Najplodniji i najvitalniji dio je zona holocenih i würmskih terasa - zapravo

kontaktno područje između dravskog položaja na sjeveru i kvartarno-tercijarog

pobrđa na jugu;

3. Na jugu je zona pobrđa, mahom kvartarne i dijelom tercijarne starosti, koja

se prema jugu nastavlja u razmjerno visoki mezozojski horst Kalnika [13].

Poplavna ravnica stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekućica alpskih

obilježja brzo pritječe iz viših krajeva. I prije hidroenergetskih zahvata donosila je

puno naplavnog materijala osobito šljunka. Na otprilike 1 km južno od odlagališta

„Meka“ počinju brežuljkasti krajevi, odnosno sjeverni obronci Kalničkog gorja [13].

Grad Ludbreg okružen je s južne strane sa Koprivničko - križevačkom

Županijom, na sjeveru s općinom Sv. Đurđ, s istočne strane općinom Mali

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 12

Bukovec, općinom Veliki Bukovec, a sa zapadne strane s općinom Donji

Martijanec.

Odlagalište komunalnog otpada „Meka“ smješteno je na rubu sjevernoga

dijela grada. Taj prostor koji se danas koristi kao odlagalište, nekoć je bila močvara

koja se formirala meandriranjem rijeke Bednje. Omeđen je rijekom Bednjom,

građevinskom zonom, željezničkom prugom, poljoprivrednim površinama te

državnom cestom D2 Varaždin-Koprivnica. Na prostoru između odlagališta otpada

i zaobilaznice nalazi se pojas gustog visokog i niskog raslinja širine 70 do 130 m.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 13

2.2. GEOLOGIJA

Geološki gledano, veći dio Ludbreške Podravine povezan je s tzv.

Varaždinsko-murskom potolinom, jer su stare naslage tu znatno potonule.

Najizdignutije, odnosno najtanje su na tzv. Koprivničkom pragu. Istočno od

Koprivničkog praga započinje duboka izdužena Dravska potolina. Kvartarne i

tercijarne naslage kod Ludbrega dosežu djelomice dubinu veću od kilometar i pol.

Krajem tercijara usljedilo je uzdizanje tih mlađih naslaga, a tektonska gibanja

nastavljena su i u kvartaru, pleistocenu i holocenu. Stoga pleistocene sedimente,

nalazimo i na uzdignutijim terenima sjevernog pobrđa Kalnika i Topličke gore. O

tome dokumentiraju i pojedine ciglane na tim lokalitetima, kao primjerice u

Ludbregu u 18. stoljeću, a i kasnije. Tercijarna tektonska gibanja osobito su bila

izražena u prostoru horsta Kalnika, koji je u osnovi sastavljen od mezozojskih

stijena - vapnenca iz jure i krede.

Rubnim dijelovima aluvija rijeke Drave pripada šire područje odlagališta

otpada gdje je pri podbrežju Kalnika rijeka Bednja u les i lesoidene sedimente, na

trećoj dravskoj terasi, usjekla svoje korito. Pri tome je taložila, zajedno sa svojim

malim pritocima, aluvijalne sedimente, šljunke i pijeske, vrlo često u izmjeni s

proslojcima glina i glinovitog silta.

Miocenskim klastičnim i karbonatnim naslagama pripadaju najstarije

naslage šireg razmatranog područja koje prekrivaju južne dijelove razmatranog

područja. Dravska potolina počela je formirati svoj današnji oblik početkom

pleistocena, uz već izdignuto Kalničko gorje. Tijekom kvartara počelo je izdizanje

Bilogore, a rijeka Drava počela se povlačiti prema svom današnjem koritu. Za tog

razdoblja nastale su jedna pleistocenska i dvije holocenske terase. U razdoblju

glacijala jaki vjetrovi nanosili su velike količine prapora između kojih se vrlo često

mogu naći proslojci smeđe ilovače ili šljunkovitog pijeska.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 14

Na širem području odlagališta dominiraju lesoidne naslage glinovito-

pjeskovitog silta koji prekrivaju treću dravsku terasu. Ta terasa je bila povremeno

poplavljena, što je uzrokovalo povoljne uvjete za jezersko-barsku sedimentaciju.

Za vremena toplije i vlažnije klime u nastala jezera taloženi su uglavnom siltni

pijesci, a povlačenjem vode tijekom glacijala u preostalim močvarama taložile su

se glinovite naslage. Tijekom holocena taložene su naslage pijesaka i šljunaka I i II

dravske aluvijalne terase, sedimenti mrtvaja i korita rijeke Drave, te aluvijalno-

proluvijalne naslage Bednje i nanosi njenih pritoka, manjih potoka te eolski i barski

sedimenti.

U tektonskom smislu područje pripada Varaždinsko-legradskoj tektonskoj

jedinici, graničnom području između Legradskog antiklinorija i Lijepe Gorice.

Naslagama pleistocenskog lesa (lQ1), lesoidnim glinovito-pjeskovitim

siltovima (lpQ1), eolskim pijescima treće dravske terase (pQ2), aluvijalno-

proluvijalnim naslagama vodotoka Bednje (a1prQ2), organogeno barskim (obQ2) te

barskim sedimentima (bQ2) prekriveno je šire područje terena na kojem se nalazi

odlagalište. Bušenjem su ustanovljeni šljunci i pijesci pleistocena te se

pretpostavlja da su nastali kao ostaci dravske terase (a4Q1) na razmatranom

prostoru prekriveni dijelom lesom, a dijelom se nalaze u podini mlađih aluvijalno

proluvijalnih naslaga rijeke Bednje. Na uzvodnom dijelu terena na njih naliježu

naslage prapora ili lesa.

Eolskim transportom čestica dimenzija silta te njihovim nagomilavanjem u

nekoliko faza tijekom hladnih razdoblja virma nastao je les. To je prilično nevezan,

neuslojen i porozan sediment žute do žuto-smeđe boje, vrlo često granulometrijski

određen u rasponu od pjeskovitog do glinovitog silta. U naslagma lesa vrlo često

može se naći i nešto pijeska i šljunka, a zapaženo je i nekoliko proslojaka

smećkaste pjeskovite gline.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 15

Šljunci i pijesci taloženi su tijekom toplijih razdoblja i većeg fluvijalnog

donosa materijala, a gline tijekom hladnijih razdoblja u uvjetima mirne

sedimentacije [5].

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 16

Slika 4. Geološka karta M 1:100000 - list Koprivnica

(detalj; preuzeto iz Hećimović, 1994)

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 17

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 18

Lesoidni glinovito-pjeskoviti siltovi (lpQ1) naliježu na treću dravsku terasu.

Promjene klime tijekom sedimentacije lesoidnih naslaga uzrokovale su raznolikost

sedimentiranog materijala u rasponu od jezerskog do povremenog barskog

facijesa. Nanosi rijeke Bednje i njenih manjih pritoka su aluvijalno-proluvijalne

naslage, a leže preko lesoidnih glinovito pjeskovitih siltova na trećoj dravskoj terasi

i na naslagama pijeska i šljunka druge dravske terase u dijelu aluvija Bednje,

neposredno ispod odlagališta otpada. Uglavnom su to pjeskoviti siltovi debljine do

2 m, ispod kojih se prostire potočni nanos pjeskovito šljunkovitog sastava.

Taloženjem u lokalnim depresijama na sedimentima druge dravske terase

nastali su barski sedimenti koje nalazimo sjevernije od toka Bednje. Oni sadrže

glinu, siltozne gline i glinovito-pjeskovite siltove. U podlozi se mogu naći treset i

organogeno barski sedimenti koji su recentne naslage i sličnog sastava kao barski

sedimenti, ali u njima se nalazi više organske komponente [5].

2.3. HIDROGEOLOGIJA

Početak hidrogeoloških istraživanja vezanih za Varaždinski vodonosnik

započinje još 60-ih godina prošlog stoljeća kada Institut za geološka istraživanja iz

Zagreba počinje provoditi kompleksna hidrogeološka istraživanja. Može se reći da

je područje u kojem se nalazi Varaždinski vodonosnik vrlo dobro istraženo.

Varaždinski vodonosnik nalazi se u krajnjem zapadnom dijelu Dravske

doline. Izgrađen je uglavnom od kvartarnih šljunaka i pijeska, dok se u središnjem

dijelu javlja tanki sloj praha i gline. Vodonosnik je izdužen paralelno toku rijeke

Drave. Debljina vodonosnika se povećava od zapada prema istoku, te je ona

najmanja u području između Križovljana i Ormoža - 5 m, a najveća kod Preloga -

148 m (slike 5, 7 i 8) [6].

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 19

Slika 5. Prikaz vodonosnika Varaždinske županije

Podina vodonosnika je izgrađena od pjeskovitih i glinovitih lapora te

belvederskih šljunaka, a u krovini se pojavljuje tanki pokrivač od praha, gline i

prašinastog pijeska.

Granica općine Ludbreg

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 20

Slika 6. Strukturna karta po podinskoj plohi vodonosnika za područje Varaždina

(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.)

Legenda: 1 Izohipse podine vodonosnika, 2. Debljine vodonosnika preko 100 m, 3. Debljine vodonosnika 50-100m, 4. Debljine vodonosnika 25-50 m, 5. Debljine vodonosnika 0-25m, 6. Trasa litoloških profila, 7. Strukture: 1-Varaždinska depresija, 2-Ormož-Selnica,3-Ravna Gora, 4-Ivanščica), 8. Normalni rasjed, 9. Reversni rasjed, 10. Rasjed bez oznake karaktera, 11. Rasjed s horizontalnim pomakom, 12. Važniji rasjedi strukturnog sklopa: (1-Ormoški rasjed, 2-Južni rubni rasjed Murske potoline, 3-Rasjed duž sjevernog krila Ravne Gore, 4-Rasjed Sokolovac-Tužno-Ptuj, 5 Varaždinski rasjed)

Promatrajući strukturnu kartu vidljivo je da se, zapadno od razmatranog

odlagališta otpada, smanjuje debljina vodonosnika prema južnom podbrežju

Kalnika što je prikazano na slikama 6 i 7. Na slici 7 vidi se postojanje dva

vodonosna sloja razdvojena tanjim polupropusnim slojem gline debljine 5 m, praha

i prašinastog pijeska koji sve pliće zaliježe prema kalničkom podbrežju spajajući se

s aluvijalnim i aluvijalno-proluvijalnim sedimentima pritoka rijeke Drave kao što su

Plitvica i Bednja. Vrijednosti hidrauličke vodljivosti kreću se u granicama od 100 do

300 m/dan.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 21

Slika 7. Prikaz poprečnog profila

(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.).

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 22

Slika 8. Uzdužni litološki profil

(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.)

Legenda: 1. Šljunak, 2. Pijesak, 3. Prah, 4. Glina, 5. Lapor, 6. Rasjed, 7. Bušotina

Slika 9. Prikaz rasporeda potencijala podzemnih voda šireg područja Varaždina

(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.).

Legenda: 1- razina podzemne vode, 2-smjer toka podzemne vode, 3- vodocrpilište

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 23

Slika 9 prikazuje raspored potencijala podzemnih voda šireg područja

Varaždina gdje se vide gerealni smjerovi tečenja podzemnih voda. Sličan raspored

potencijala može se očekivati i na užem području odlagališta otpada gdje se tok

podzemne vode očekuje prema rijeci Bednji.

2.4. KLIMA

Na jugozapadu Panonske nizine geografski položaj odražava se na klimatska

obilježja, a lokalne razlike su uvjetovane reljefnim i hidrogeografskim značajkama

Ludbreške Podravine. Nema izravnih podataka za poznavanje klime u prošlosti, ali

može se pretpostaviti da nije bilo većih razlika između ondašnjih i današnjih

klimatskih uvjeta, osim što je vjerojatno bilo nešto hladnije. Danas, prema Köpenu,

na području Ludbrega vlada tip umjereno tople vlažne klime kontinentalnih

obilježja. Stoga, tu postoje velike temperaturne amplitude između ljeta i zime, što

posebno dolazi do izražaja kod ekstrema. Godišnja temperaturana amplituda može

biti veća i od 60 stupnjeva Celzijusa. Srednje vrijednosti su razmjerno povoljne, jer

je prosječna temperatura u siječnju oko -2°C, a u srpnju 18°C. Srednja godišnja

temperatura zraka iznosi oko 10O C [13].

Smjer i brzina vjetra mogu imati veliki utjecaj na djelovanje odlagališta otpada

prema okolišu. Po ruži vjetrova, koja je prikazana na slici 10, vidi se da na području

Ludbrega dominira smjer vjetra iz jugozapada. Napomenimo još da je ljeto godišnje

doba s velikom učestalošću slabih vjetrova, dok je najvjetrovitije u proljeće [13].

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 24

0%

5%

10%

15%

20%N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

Slika 10. Ruža vjetrova za područje grada Ludbrega

(Preuzeto iz: Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog

otpada ”Meka” kod Ludbrega, GFV, siječanj 2007.)

Sušnih razdoblja nema. Padaline opadaju od zapada prema istoku, jer ih

uglavnom donose zapadni vjetrovi. Glavni maksimum je u jesen, a drugi

maksimum je u proljeće i rano ljeto. Također, značajke i obilježja te klime su i

velike oscilacije u količini padalina, u visini temperatura, te u snježnosti,

mrazovitosti i slično. Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborina je

30 - 40 % dana u godini, što iznosi otprilike 115 - 140 dana. Uključujući sve

oborinske dane, u samo 8 - 12 % dana dnevne količine oborina su 20 mm ili više i

to najčešće u lipnju i srpnju. Razmatrajući ukupnu godišnju količinu padalina, u

toplom dijelu godine padne 55 - 60% oborina, dok u hladnom dijelu godine padne

40 - 45%. Izbor ratarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura prilagodio se ovim

klimatskim značajkama, ali i blagim pretežito zapadnim, sjeverozapadnim i južnim

vjetrovima [5].

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 25

0

50

100

150

200

250

300

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Mjesec

Obo

rine,

mm

Nizovi1 Nizovi2 Nizovi3

Slika 11. Prosječne količine padalina na području grada Ludbrega



Snježni pokrivač u prosjeku se može očekivati 10 ili više dana tijekom zime.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 26

3. DEPONIJA "MEKA"

Slika 12. Deponija komunalnog otpada „Meka“

3.1. OPIS DEPONIJE

Bitno je napomenuti da se sama lokacija odlagališta otpada u Ludbregu

nalazi u aluvijalnim sedimentima Drave i rijeke Bednje (alprQ2), u fosilnom

riječnom meandru dijelom nastalom uz sam dodir s kompaktnijim lesoidnim

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 27

6394200

151,85

151,45

151,49151,50

151,26

151,27

151,47

152,07

151,97

151,84

151,74

151,56

151,87

152,52

151,50

151,54

151,75 151,81

151,66

151,60

150,90

151,06

151,04

150,79

150,97

151,10

150,90

150,92

151,52

151,41151,24

151,25

151,24

151,34

151,67151,64

151,81

151,91

151,44

150,93

150,49

150,18

150,99

151,12

150,93150,90

150,90

150,57150,56

150,78

150,58

150,59

150,14

150,20

150,21

150,09

150,60

150,92

150,59

148,99

148,69

148,96

148,55

149,55

148,84

149,55

148,79

149,44150,00

150,24

150,27

151,03

151,30

150,33

149,31

150,09

149,79

150,00

150,01

149,91

149,81

149,98

149,86

149,66

149,66

148,93

148,64148,80

149,87

149,64

149,65

148,58

149,88

149,90

149,64

149,63

149,16

149,39

148,99

149,02

148,81

148,85

148,30

151,86

151,65

151,70

151,72

152,07

151,88152,04

152,09

151,70

151,81

151,90

151,79

151,79

151,98

151,88

151,90

151,78

151,09

151,29

150,49

149,58

149,17

149,31

149,32149,89

149,02

149,79

149,80

149,85

150,02

149,24

150,05

149,35

149,46

149,48

149,40

149,42

149,63

149,11

149,54

149,39

149,25

150,47

148,68

149,29

150,44

149,15

148,81

148,74

149,46

148,71

149,30

149,04

148,80

148,97

148,76

149,80

149,09

149,94

149,96

150,02

150,12

150,21

150,01

150,22

150,21

150,09

150,17

150,00

150,06

S2152,78

S3151,97

S4151,46

S5

S6151,49

S7150,91

S8151,93

S9149,83

S10149,35

S11151,13

S12151,37

151,91152,06

152,08152,02

152,35152,61

152,67

152,97

152,66

152,36

152,45

152,15

152,20

151,89 151,77

151,47

151,57

151,28

151,40

150,35151,21

150,85151,28

152,02

150,92151,52

151,25

151,63

151,38

150,96

151,48

151,10

151,53

150,86

151,57

151,18

151,56

151,32

150,98

151,26

151,75

151,70

151,84

151,66

151,56

151,62

151,61

151,06

151,38 151,21

151,57

151,63

151,49

151,43

149,80

149,37

149,35

149,91

149,21

149,88

149,38149,42

149,31 149,97

150,11

150,12

150,25

148,35

148,34

148,33

148,92

148,80148,31148,34

148,33

148,39

148,34

148,33

149,21

148,34

148,32

151,20

151,18

150,96

151,11

151,15

151,00

151,16

151,07

151,20

151,18

151,27

151,21

151,32

151,30

151,41

151,35

151,52

151,44

151,54

151,51

151,60

151,86

152,02

152,08148,30

149,49

149,85

148,12

149,42

148,87

148,51

148,30

148,94

148,20

148,87

148,20149,24

148,20149,35

149,12

148,28148,98

148,04

148,73

148,65

149,29

149,17

148,31148,91

148,41

148,25

148,73

148,24

148,79

148,34

148,76

148,74

148,27

148,17

148,32

148,30

148,31

148,50

148,31

148,30

149,00

149,19

151,50

151,36

151,43

151,37

151,34151,27

151,24

151,23

151,34

151,65

151,97

151,87

151,93

152,13

151,88150,09

151,44

151,60149,04

151,55

149,02

151,08

148,94

151,23

151,11

151,56

151,28

148,92

152,06

151,41

151,74

149,03

151,68

148,76

149,34

150,94

150,49

150,67

148,78

150,27

150,79

150,59

150,48

150,58

151,71150,97

150,83

151,77151,51

151,53

151,43

151,76

151,63

151,92

152,10

151,89

151,69

151,98

151,76

148,43

151,78

148,35

151,48

151,17

148,28

148,26

151,15

151,07

148,63

151,06

148,73

150,64

148,22

150,98

151,37

151,33

150,09151,06

151,16

151,02151,07

151,19

151,53

151,19

151,81

148,53

152,14

148,48

148,60

151,65

151,16

148,65

148,61

149,24

149,60

149,41

149,61

149,75

150,23150,52

150,62

149,73

149,70

149,68

most

Bednja

obilaznica

Ludbrega

600124

500

5124

400

5124

300

5124

200

5124

100

5124

6394300

6394400

6394500

6394600

P1

151,74P3

P2151,97

naslagama (lpQ1) [5]. Na toj lokaciji su provedena istražna mjerenja, odnosno

izbušene su tri istražne bušotine, dvije u različitim dijelovima odlagališta (P - 1 i P -

3) i jedna nizvodnije prema Bednji (P - 2).

U prilogu 2 prikazani su i geotehnički profili bušotina.

Slika 13. Geodetski snimak deponije



P - 1

P - 2

P - 3

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 28

Razmatranjem jezgre bušotine P - 1 došlo se do zaključka da se nakon

pokrova nasute zemlje debljine 90 cm nalazi sloj komunalnog otpada, debljijne 2,7

m, koji leži na prašinastom pjeskovito-glinovitom materijalu sive boje s rijetkim

valuticama šljunka i organskim primjesama debljine cca 1,5 m. Ispod toga nalazi se

sloj šljunkovitog pijeska s nešto pijeska i praha, sivo-smeđe boje, debljine 2,6 m.

Po dubini zatim slijedi 50 cm debeo sloj gline visoke plastičnosti ispod koje se

nalaze naslage prašinasto-glinovitog pijeska.

Slika 14. Sondažni profil bušotine (piezometar P - 1)

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 29

Uz rub fosilnog korita Bednje locirana je istražna bušotina P - 2 gdje se već

nakon tridesetak centimetara humusom bogatog tla nalazi sloj, debljine 5 m,

prašinasto glinovitog pijeska. Odmah ispod sloja pijeska ponovno se nailazi na sloj

pjeskovitog šljunka s relativno velikim valuticama (promjera 50 mm) debljine 2,9 m

koji leži na naslagama gline visoke plastičnosti.


Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 30

Promatrajući jezgru bušotine P - 3, koja je smještena u dijelu odlagališta,

vidi se sloj od četrdesetak centimetara nasute zemlje ispod koje se nalazi oko 4,9

m debeo sloj otpada koji leži na sloju pjeskovitog šljunka debljine 3 m. Nakon

pretežito šljunkovitog sloja pojavljuje se proslojak gline niske plastičnosti debljine

50 cm, dok se na dnu bušotine se dolazi do sloja prašinastog pijeska sivo smeđe

boje.


Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 31

Cijelo odlagalište otpada nalazi se u naslagama šljunka i pijeska različite

vodopropusnosti, ovisno o udjelu prašinasto-glinovite komponente. S obzirom na

svoju propusnost, sloj u potpunosti omogućava vertikalno procjeđivanje

onečišćenja sa odlagališta i njegov lateralni transport prema rijeci Bednji. Tek na

dubini od cca 7,4 do 8,4 m nalazi se sloj slabopropusnog materijala koji dublje

zaliježe prema rijeci Bednji, gdje ima važnu ulogu u sprečavanju prodora

onečišćenja u dublje dijelove sedimenta.

Udaljavajući se od korita Bednje prema lesoidnim sedimentima, na dubini od

oko 8 m, postupno isklinjava sloj slabopropusnog materijala na svega 50 cm

debljine, pri čemu raste udio pjeskovite komponente što povećava njegovu

vertikalnu propusnost. Zatim ponovo nailazi sloj pijeska sa znatnim udjelom praha i

nešto glinovite komponente, koji je također propustan.

Zbog relativno visoke razine podzemne vode, koja se nalazi u aluvijanim

sedimentima Bednje, cijelo dno i oko 50 % mase odloženog otpada nalazi se u

zasićenoj zoni što omogućava konstantno izluživanje onečišćenja u podzemnu

vodu i relativno jednostavnu lateralnu komunikaciju s ostalim dijelovima aluvija

Bednje, samim vodotokom Bednje i neposredno s dravskim aluvijalnim

vodonosnikom koji se prostire u produžetku. U istražnim bušotinama na odlagalištu

otpada provedena su mjerenja razine podzemne vode koja u razdoblju zimskih

mjeseci i hidrološki viših razina voda potvrđuju postojanje gradijenta prema Bednji.

Razina podzemne vode u istražno pijezometarskim bušotinama nalazi se na

dubini od 148 do 147 m n.m., a obala Bednje nalazi se na oko 146 m n.m. Kako bi

se razina vode u odlagalištu spustila na razinu ispod otpada, potrebno ju je sniziti

na razinu ispod 146 m n.m. [5].

Od 1994. god. grad Ludbreg i njegova okolica komunalni otpad odlažu na

odlagalište komunalnog otpada "Meka". Takvu odluku je donijelo općinsko vijeće

grada Ludbrega.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 32

Otpad se odlaže na neuređenu površinu smještenu u meandar rijeke

Bednje. Na odlagalištu nema osnovne infrastrukture kao što su: prikupljanje

procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga, odgovarajuća

kontrola ulaza materijala u odlagalište, struja, voda, kompletna ograda te požarni

put. Ono je djelomično ograđeno i postoji odgovarajući pristupni put. Na ulazu se

provodi kontrola ulaza, što ne uključuje i kontrolu vrste otpada.

Između odloženog otpada i temeljnog tla nema nikakvih brtvenih slojeva što

govori da je podloga na kojoj je odložen otpad neuređena. Kontakt otpada sa

samim tlom nalazi se djelomično ispod razine podzemne vode i dolazi do

nekontroliranog otjecanja procjedne vode u podzemlje. Pošto je otpad zatrpavan

bez odgovarajuće projektne dokumentacije, on se pomiješao s tlom što

onemogućuje njegovo selektivno otkopavanje. To dovodi do toga da je i tlo koje je

pomiješano s otpadom također onečišćeno, te ga također treba posebno zbrinuti

kao i sam otpad.

Bitno je još napomenuti da odlagalište komunalnog otpada „Meka“ nije

legalizirano. Za odlagalište postoji:

- Privremena lokacijska dozvola [5]

- Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora iz 1994. god [5] ;

- Zaključak iz 1998. god. kojim se obustavlja zahtjev za obavljanje

djelatnosti postupanja s otpadom, pokrenut od strane Lukoma

d.o.o. [5] ;

- Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja iz

2003. god. kojim se naređuje Lukomu d.o.o. zatvaranje

odlagališta „Meka“ [5] ;

- Rješenje Ureda državne uprave iz 2003. god. kojim se odbija

zahtjev za izdavanje rješenja o udovoljavanju uvjeta za

postupanje s otpadom za odlagalište otpada Ludbreg na lokaciji

zvanoj „Meka“ [5] ;

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 33

- Rješenje kojim se izvanredno ukida zabrana rada odlagališta

otpada „Meka“ iz 2003. god. [5]

Razlog zašto odlagalište nije legalizirano leži u tome što su tehnički uvjeti za

rad vrlo loši i ne zadovoljavaju minimalne propisane standarde sanitarnog

odlaganja otpada.

U planu je postupna sanacija deponije i uređenje na način sanitarne

deponije. Također je u planu uvesti odvojeno prikupljanje otpada u gradu i okolici.

Sanacijom odlagališta „Meka“ želi se postići slijedeće:

1. Onemogućiti utjecaj odlagališta na zdravlje ljudi koji rade na odlagalištu

i koji stanuju u neposrednoj blizini,

2. Spriječiti daljnje prodiranje polutanata u podzemne vode,

3. Onemogućiti zagađenje okolnog poljoprivrednog tla i spriječiti pojavu

zaraze divljih životinja,

4. Sprijećiti negativne utjecaje na okolnu floru,

5. Onemogućiti negativan utjecaj odlagališta na kvalitetu površinskih

voda,

6. Omogućiti upotrebu odlagališta u periodu dok se ne osposobi nova

lokacija odlagališta ili ne riješi problem zbrinjavanja komunalnog

otpada na razini regije,

7. Provesti sanaciju na način da njena provedba ima najmanji mogući

utjecaj na okoliš.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 34

3.2. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM

Komunalno poduzeće ''Lukom'' d.o.o. provodi organizirano sakupljanje i

odvoz komunalnog otpada te čišćenje javnih gradskih površina na području grada

Ludbrega. Svi proizvođači otpada dužni su otpad odlagati u kante za otpad ili

kontejnere postavljene uz stambene objekte.

Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vrši se po utvrđenom rasporedu

specijalnim vozilima. Područje sakupljanja otpada obuhvaća grad Ludbreg i

prigradska naselja: Apatija, Slokovec, Sigetec Ludbreški, Selnik, Hrastovsko,

Kućan Ludbreški, Globočec Ludbreški, Čukovec, Bolfan, Vinogradi Ludbreški te

Segovinu.

Prema podacima dobivenim od poduzeća „Lukom“ d.d. [12] na području

grada Ludbrega postavljeno je:

- kante od 120 L, 250 L

- kontejnere: 500L (0,5m3), 1000 L(1m3), 4000L (4 m3).

Svako kućanstvo posjeduje kantu od 120 L ili 250L, što je slučaj i kod

manjih firmi, dok su kod većih firmi i poslovnih objekata kontejneri ili kante veće

zapremine.

Odvoz glomaznog otpada iz kućanstava provodi se 2 puta godišnje i to u

proljeće (travanj) i jesen (listopad) na način da kućanstva iznesu glomazni otpad

ispred kuće te se prema rasporedu otpad odvozi kamionima i odlaže na odlagalište

''Meka''.

Pod glomaznim otpadom podrazumijeva se metalni otpad, drveni otpad

(namještaj), plastični otpad, pokućstvo, manji kućanski aparati i slični proizvodi koji

su postali otpad. U glomazni otpad ne pripada industrijski otpad, građevinski otpad,

električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 35

3.3. POSTOJEĆE STANJE SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA

Prema članku 41. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) [7],

osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja

(obrade, odlaganja, spaljivanja i drugih načina zbrinjavanja otpada), odnosno za

djelatnosti gospodarenja posebnim kategorijama otpada, ne smiju početi obavljati

djelatnost prije nego pribave ovim Zakonom propisanu dozvolu.

Organiziranim skupljanjem i zbrinjavanjem komunalnog otpada iz

domaćinstava i sličnog neopasnog proizvodnog otpada obuhvaćeno je cijelo

područje grada Ludbrega, odnosno 6 931 stanovnik u cca 2 290 domaćinstava te

oko 217 gospodarskih subjekata.

Prema podacima preuzetim iz Studije utjecaja na okoliš sanacije odlagališta

komunalnog otpada “Meka” kod Ludbrega [5], odlagalište se prostire na približno

3,3 ha, dok odloženi otpad trenutno zauzima oko 2,5 ha. Od 1994. do 2005.

godine, na njemu je smješteno oko 35 000 m3 otpada. Godišnje se na odlagalište

odloži oko 1500 t otpada, što iznosi približno 0,455 kg po stanovniku dnevno.

Pretpostavljeno je da će se količina odloženog otpada povećavati za 2% godišnje,

što bi 2010. iznosilo oko 0,502 kg/stanovniku na dan. Dakle, procijenjena količina

odloženog otpada u 2010. godini bi trebala iznositi 1704 t/god.

Prema podacima dobivenih od komunalnog poduzeća ''Lukom'' d.o.o. [12], u

2010. godini količina odloženog otpada iznosila je više od pretpostavljenih

vrijednosti, cca 2664 t/god. Ludbrega.

Na odlagalištu se odlaže i neutvrđena količina građevinskog otpada.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 36

Tablica 1. Pretpostavljene i stvarne količina otpada za razdoblje od 2008. - 2010.

Godina

Pretpostavljene

koli čine

(t/god)

Stvarne

vrijednosti

(t/god)

Povećanje

u

tonama

(t)

Povećanje

u

postocima

(%)

2008. 1620 3102 1482 91

2009. 1661 2890 1229 74

2010. 1704 2664 960 56

Slika 17. Pretpostavljene i stvarne količina otpada za razdoblje od 2008. - 2010.

Razmatrajući navedene podatke može se zaključiti kako je stvarna količina

otpada u razdoblju od 2005. do 2008. godine znatno veća od predviđene, te se

može vidjeti da se od 2008. do 2010. količine otpada ipak blago smanjuju.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 37

4. REZULTATI KEMIJSKE ANALIZE

Kao što je već ranije navedeno, poznato je da ispod samog odlagališta

komunalnog otpada „Meka“ kod Ludbrega, teče podzemna voda. Na toj lokaciji,

2006-e godine, provedeno je prvo istražno mjerenje, odnosno uzorkovanje i

analiziranje kemijskog sastava podzemne vode iz tri piezometra. Svrha te kemijske

analize bila je odrediti eventualno postojeće zagađenje podzemne vode na

području odlagališta te utječe li uopće odlagalište na podzemne vode i ako utječe,

u kojoj mjeri. Pokazalo se da odlagalište ima utjecaja na podzemne vode, što je još

jednom potvrđeno i kemijskom analizom 2011. godine.

Kemijska analiza rađena je u laboratoriju Geotehničkog fakulteta, a rezultati

analize mogu se vidjeti u prilogu 3.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 38

4.1. REZULTATI IZ 2006-e GODINE

Tablica 2. Rezultati kemijske analize podzemne vode (2006. godina)

PARAMETAR JEDINICA P - 1 P - 2 P - 3 MDK1 MDK2

pH - 7,09 7,23 7,32 6,5 – 9,5 6,5 – 8,5

Elektrovodljivost µS/cm 1380,0 1388,0 820,0 2500,0 <500,0

Otopljeni kisik mgO2/l 2,5 0,80 0,3 - >7

BPK5 mgO2/l 1,3 19,9 1,9 - <2,0

KPK mgO2/l 84,0 168,0 162,0 - <4,0

Nitriti mgN/l <0,005 <0,005 <0,005 0,03 <0,01

Nitrati mgN/l <0,1 0,22 0,10 11,3 <0,5

Kloridi mg/l 71,0 71,3 68,1 250,0 -

Sulfati mg/l 12,17 33,17 31,60 250,0 -

Krom ukupni µg/l <2,0 <2,0 <2,0 50,0 <1,0

Olovo µg/l 3,3 <1,0 <1,0 10,0 <0,1

Bakar µg/l <1,0 <1,0 <1,0 2000,0 <2,0

Kobalt µg/l <1,0 <1,0 <1,0 - 100

Kadmij µg/l <0,1 <0,1 <0,1 5,0 <0,1

Mangan µg/l 158 1540 1420,0 50,0 50,0

Uk. ulja i masti mg/l 0,269 <0,025 0,054 0,01 <0,02

Uk. fenoli mg/l 0,006 0,002 <0,001 0,001 <0,001

1Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće N.N. 47/08 [3] 2Prema Uredbi o klasifikaciji voda N.N. 77/98 [8] i Državnom planu za

zaštitu voda N.N. 8/99 [9], Uredba o opasnim tvarima u vodama N.N.

137/08. [10]

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 39

Prema rezultatima dobivenim kemijskom analizom, a prikazani su u tablici 2,

vidljivo je da su neki mjereni parametri veći od zakonom propisanih vrijednosti

(MDK). Prekoračene vrijednosti na svim piezometrima su vrijednosti

koncentracija sljedećih parametara: elektrovodljivost, otopljeni kisik, KPK,

krom, olovo, mangan te masti i ulja.

Povišena vrijednost koncentracije fenola je na piezometrima P - 1 i P

– 2, dok je vrijednost koncentracije BPK5 znatno povišena samo na

piezometru P – 2.

Konačan zaključak je taj da je najviše neodgovarajućih vrijednosti

parametara kvalitete vode na piezometru P – 2. Razlog tome je taj što se

piezometri P - 1 i P - 3 nalaze na rubnim dijelovima deponije, za razliku od

piezometra P – 2 koji je smješten unutar same deponije (slika 18). Tome

doprinosi i činjenica da je kretanje podzemnih voda također usmjereno

upravo prema P - 2.

Pošto odlagalište nema odgovarajućih brtvenih slojeva, sve štetne

otpadne vode sa odlagališta direktno odlaze u podzemnu vodu što se u

konačnici najbolje detektira upravo na piezometru P – 2.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 40

Slika 18. Položaj piezometara i tok podzemne vode

LEGENDA:

Piezometar

DEPONIJ

“MEKA”

P - 1

P - 2

P - 3

TOK PODZEMNE

VODE

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 41

4.2. REZULTATI IZ 2011.-e GODINE

Tablica 3. Rezultati kemijske analize podzemne vode (2011. godina)

PARAMETAR JEDINICA P - 1 P - 2 P - 3 MDK1 MDK2

pH - 7,049 - 6,938 6,5 – 9,5 6,5 – 8,5

Elektrovodljivost µS/cm 839 - 1065 2500,0 <500,0

Otopljeni kisik mgO2/l - - - - >7

BPK5 mgO2/l - - - - <2,0

KPKMn mgO2/l 0,98 - 7,4 - <4,0

Nitriti mgN/l 0,007 - 0,008 0,03 <0,01

Nitrati mgN/l 0,083 - 0,047 11,3 <0,5

Kloridi mg/l 34 - 59 250,0 -

Sulfati mg/l 1,15 - 59 250,0 -

Krom ukupni µg/l 1,22 - 11,9 50,0 <1,0

Olovo µg/l <DL* - <DL* 10,0 <0,1

Bakar µg/l <DL* - <DL* 2000,0 <2,0

Kobalt µg/l <DL* - <DL* - 100

Kadmij µg/l <DL* - <DL* 5,0 <0,1

Mangan µg/l 149 - 311 50,0 50,0

Uk. ulja i masti mg/l - - - 0,01 <0,02

Uk. fenoli mg/l 0,015 - 0,424 0,001 <0,001

* manje od granice detekcije 1Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće NN 182/04.[3] 2Prema Uredbi o klasifikaciji voda N.N. 77/98 [8] i Državnom planu za

zaštitu voda N.N. 8/99 [9], Uredba o opasnim tvarima u vodama N.N.

137/08. [10]

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 42

Iz tehničkih razloga nije bio moguće uzorkovati vodu iz piezometra P - 2

stoga nije ni bilo moguće provesti kemijsku analizu za taj piezometar. Što se tiče

ostalih izmjerenih vrijednosti na P – 1 i P – 2 uočene su povećane vrijednosti istih

parametara kao i 2006. godine.

4.3. USPOREDBA REZULTATA

Prema rezultatima dobivenim 2011-e godine (tablica 3), vidljivo je da se

izmjerene vrijednosti parametara na piezometru P - 1 u većini slučajeva smanjuju u

odnosu na izmjerene vrijednosti iz 2006-e godine (tablica 2). KPK, koncentracija

olova i mangana su jedini parametri koji su se u tom periodu spustili ispod

zakonom propisane vrijednosti (2006-e godine bili su iznad MDK), dok su jedini

parametri čije se vrijednosti povećavaju na istom piezometru koncentracija nitrita i

koncentracija fenola. Bitno je napomenuti da je koncentracija nitrita još uvijek ispod

MDK. Koncentracije nitrata i kroma ostaju nepromijenjene, dok za neke parametre

nema izmjerenih vrijednosti.

Što se pak tiče piezometra P - 3, u odnosu na 2006-u godinu, rezultati iz

2011-e godine pokazuju porast vrijednosti kod više parametara nego je to slučaj na

piezometru P - 1. Elektrovodljivost je parametar kod kojeg je zabilježeno povećanje

izmjerene vrijednosti, a već je prethodno bio iznad zakonom propisanih

vrijednosti. Koncentracije kroma i fenola su 2006-e godine bile ispod MDK, dok

novo mjerenje 2011-e godine pokazuje da su se koncentracije toliko povisile da su

sad iznad te dopuštene granice. Parametri kod kojih je zabilježeno povećanje, ali

još uvijek nisu prešli MDK, su koncentracije nitrita i sulfata. Ukoliko se ne učini

ništa po pitanju smanjivanja vrijednosti tih parametara, uskoro će i oni preći MDK.

No, postoje i parametri na kojima su zabilježene manje vrijednosti od prvobitno

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 43

izmjerenih, a to su pH, koncentracije nitrata i klorida, te koncentracije mangana i

KPK, čije vrijednost su se smanjile, ali su još uvijek iznad MDK.

Kao što je i ranije navedeno, podaci za P - 2 (2011-a godina) nisu dostupni

pa se ne mogu usporediti sa prvobitnim mjerenjima. Pretpostavlja se da bi upravo

na tom piezometru bili izmjereni najlošiji rezultati zbog njegovog položaja koji se

nalazi u samom odlagalištu. Toj pretpostavci također pridonosi i činjenica da je

upravo prema P - 2 usmjeren i tok podzemne vode, što nije slučaj i za ostala dva

piezometra.

Usporedba rezultata iz 2006-e i 2011-e godine te trend povećanja ili

smanjivanja za svaki parametar prikazani su u tablici 4, dok je usporedba rezultata

između godina prikazana u tablici 5.

Tablica 4. Usporedba rezultata između piezometara

Parametar

Jedinica

2006. 2011.

∆2011.- 2006. P1 P3 P3-P1 P1 P3 P3-P1

pH - 7,09 7,32 0,23 7,049 6,938 -0,111 -0,341

Elektrovodljivost µS/cm 1380 820 -560 839 1065 226 786

KPK mgO2/l 84 162 78 0,98 7,4 6,42 -71,58

Nitriti mgN/l <0,005 <0,005 0 0,007 0,008 0,001 0,001

Nitrati mgN/l <0,1 0,10 0 0,083 0,047 -0,036 -0,036

Kloridi mg/l 71 68,1 -2,9 34 59 25 27,9

Sulfati mg/l 12,17 31,60 19,43 1,15 59 57,85 38,42

Krom µg/l <2,0 <2,0 0 1,22 11,9 10,68 10,68

Mangan µg/l 158 1420 1262 149 311 162 -1100

Fenoli mg/l 0,006 <0,001 -0,005 0,015 0,424 0,409 0,414

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 44

Tablica 5. Usporedba rezultata između godina

Parametar

Jedinica

P - 1 P - 3

∆P3 - P1

2006. 2011. ∆ 2006. 2011. ∆

pH - 7,09 7,049 -0,041 7,32 6,938 -0,382 -0,341

Elektrovstodljivost µS/cm 1380 839 -541 820 1065 245 786

KPK mgO2/l 84 0,98 -83,02 162 7,4 -154,6 -71,58

Nitriti mgN/l <0,005 0,007 0,002 <0,005 0,008 0,003 0,001

Nitrati mgN/l <0,1 0,083 -0,017 0,10 0,047 -0,053 -0,036

Kloridi mg/l 71 34 -37 68,1 59 -9,1 27,9

Sulfati mg/l 12,17 1,15 -11,02 31,60 59 27,4 38,42

Krom µg/l <2,0 1,22 -0,78 <2,0 11,9 9,9 10,68

Mangan µg/l 158 149 -9 1420 311 -1109 -1100

Fenoli mg/l 0,006 0,015 0,009 <0,001 0,424 0,423 0,414

Zbog što zornijeg uspoređivanja rezultata, izrađeni su i različiti dijagrami koji

prikazuju pravu sliku stanja na terenu, a izrađeni su prema izmjerenim

vrijednostima.

Na slici 19 prikazani su odnosi koncentracija parametara izmjerenih 2006-e i

2011-e godine za P - 1, dok su na slici 20 prikazani isti odnosi za piezometar P -

3. Crvena linija označava MDK, koja jasno prikazuje koncentracije parametara koje

su prešle MDK, te one koje su još uvijek ispod te granice.

Slike 21 i 22 prikazuju usporedbu koncentracija parametara između svakog

piezometra za 2006-u i 2011-u godinu, te njihov odnos prema MDK.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 45

Piezometar P - 1

1

10

100

1000

10000

Elektrov

odljiv

ost

Otoplje

ni kisi

k

BPK5

KPKMn

Nitriti

Nitrati

Kloridi

Sulfati

Krom

ukup

ni

Olovo

Bakar

Kobalt

Kadmij

Man

gan

Uk. ulj

a i m

asti

Uk. fen

oli

Parametar

Rel

ativ

na k

once

ntra

cija

(%)

2006.

2011.

MDK

Slika 19. Grafički prikaz koncentracija parametara na piezometru P - 1

Piezometar P - 3

1

10

100

1000

10000

Elektrovo

dljivost

Otoplje

ni kis

ik

BPK5

KPKMn

Nitriti

Nitrati

Klorid

i

Sulfat

i

Krom

ukup

ni

Olovo

Bakar

Kobalt

Kadmij

Man

gan

Uk. ulj

a i m

asti

Uk. fen

oli

Parametar

Rel

ativ

na k

once

ntra

cija

(%)

2006.

2011.

MDK

Slika 20. Grafički prikaz koncentracija parametara na piezometru P - 3

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 46

Odnos koncentracija parametara na razli čitim piezometrima (2006.)

1

10

100

1000

10000

Elektro

vodlj

ivost

Otoplj

eni k

isik

BPK5

KPKMnNitr

iti

Nitrati

Klorid

i

Sulfati

Krom u

kupn

i

Olovo

Bakar

Kobal

t

Kadm

ij

Man

gan

Uk. ulj

a i m

asti

Uk. fe

noli

Parametar

Rel

ativ

na k

once

ntra

cija

(%)

P1 (2006.)

P2 (2006.)

P3 (2006.)

MDK

Slika 21. Grafički prikaz koncentracija parametara 2006-e godine

Odnos koncentracija parametara na razli čitim piezometrima (2011.)

1

10

100

1000

10000

Elektro

vodlj

ivost

Otoplj

eni k

isik

BPK5

KPKMnNitri

ti

Nitrati

Kloridi

Sulfat

i

Krom

uku

pni

Olovo

Bakar

Kobalt

Kadm

ij

Manga

n

Uk. ul

ja i m

asti

Uk. fe

noli

Parametar

Rel

ativ

na k

once

ntra

cija

(%)

P1 (2011.)

P2 (2011.)

P3 (2011.)

MDK

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 47

Slika 22. Grafički prikaz koncentracija parametara 2011-e godine

5. 2D MODEL DISTRIBUCIJE ZAGA ĐENJA U PODZEMNOJ VODI

Ovim modelom prikazat će se distribucija koncentracija nekih parametara.

Za taj prikaz koriste se podaci dobiveni 2006-e godine, prikazani u tablici 2.

Kao primjer će se redom prikazati 2D modeli za sljedeće parametre: BPK5,

koncentracije klorida te koncentracije nitrata. Ovi modeli su izrađeni u software-

skom alatu Surfer 8.

5124300 5124350 5124400 5124450 5124500

6394350

6394400

P1

P2

P3

5124300 5124350 5124400 5124450 5124500

6394350

6394400

Slika 23. 2D prikaz povećanja koncentracije BPK5 prema piezometru P - 2

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 48

5124300 5124350 5124400 5124450 5124500

6394350

6394400

P1

P2

P3

5124300 5124350 5124400 5124450 5124500

6394350

6394400

Slika 24. 2D prikaz povećanja koncentracije klorida prema piezometru P - 2

5124300 5124350 5124400 5124450 5124500

6394350

6394400

P1

P2

P3

5124300 5124350 5124400 5124450 5124500

6394350

6394400

Slika 25. 2D prikaz povećanja koncentracije nitrata prema piezometru P - 2

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 49

Na prikazanim modelima uočava se razlika koncentracija navedenih

parametra između piezometara. Prikazano je povećanje koncentracija od

piezometara P - 1 i P - 3 prema piezometru P - 2. Tome najviše doprinosi činjenica

da se on nalazi u samom odlagalištu, te da je smjer podzemne vode usmjeren

prema njemu, kao što je to već i ranije navedeno. Pretpostavka je da bi prikazi

modela za ove, a možda i druge parametre, da su rađeni prema trenutnom stanju

na terenu (što trenutno nije moguće zbog tehničkih razloga), izgledali vrlo slično ka

ovima iz 2006-e godine, samo što bi vjerojatno još zornije prikazivali porast

koncentracija prema piezometru P - 2. Razlog tome bio bi, uz prethodno navedene

razloge, konstantno povećavanje količina otpada na odlagalištu. Povećavanjem

količine otpada povećavaju se i količine procjednih voda iz deponiije koji direktno

ulaze u podzemnu vodu, a samim time povisuju se i navedene koncentracije.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 50

6. ZAKLJUČAK

Cilj izrade ovog diplomskog rada bio je ustanoviti utječe li odlagalište

komunalnog otpada "Meka" kod Ludbrega na kvalitetu podzemne vode ispod

samog odlagališta, i ukoliko utječe, u kojoj mjeri se to događa. Ustanovljeno je da

odlagalište ima utjecaja na podzemne vode, što nikako nije dobro za grad Ludbreg

i njegovu okolicu pošto se zna da dio Ludbreškog aluvijalnog vodonosnika

predstavlja pogodno područje za smještaj crpilišta regionalnog značaja. Bitno je

napomenuti i da je odlagalište otpada "Meka" smješteno u priljevnom području

potencijalnog crpilišta.

Glavni problemi na odlagalištu su ti da nema osnovne infrastrukture kao što

je npr.: prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga,

odgovarajuća kontrola ulaza materijala u odlagalište te drugi.

Najveći problem krije se u tome što između otpada i temeljnog tla nema

nikakvih brtvenih slojeva, koji su upravo na navedenom slučaju prijekopotrebni.

Problem leži i u tome što se kontakt otpada sa samim tlom nalazi djelomično ispod

razine podzemne vode i dolazi do nekontroliranog otjecanja procjedne vode u

podzemlje.

Izradom 2D modela distribucije vidjelo se da se koncentracije određenih

parametara povečavaju u smjeru toka podzemne vode koja prolazi ispod

odlagališta. Podzemna voda je također usmjerena i prema rijeci Bednji pa štetne

spojeve prenosi i u nju samu. Uvažavajući tu činjenicu u opasnosti se nalaze i

flora, a naročito fauna rijeke Bednje.

Institucija:



Br. Indeksa: 17


Šk. god.: 2010./2011..

Str. 51

Postojeću lokaciju trebalo bi urediti na način sanitarnog odlagališta do

eventualnog otvaranja regionalne deponije te uvesti odvojeno prikupljanje otpada

u gradu i reciklažno dvorište.

7. LITERATURA

1. Prostorni plan Varaždinske županije, 2000.

2. Prostorni plan Varaždinske županije; izmjene i dopune - prosinac 2006.

3. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće N.N. 47/08

4. Prostorni plan uređenja grada Ludbrega – izmjene i dopune 2008

5. Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada ”Meka” kod

Ludbrega, GFV, siječanj 2007.

6. Urumovič, K. (1991.): O kvartnom vodonosnom kompleksu na području

Varaţdina, Geološki vjesnik br. 24, Zagreb.

7. Zakon o otpadu (N.N. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)

8. Uredbi o klasifikaciji voda N.N. 77/98

9. Državni plan za zaštitu voda N.N. 8/99

10. Uredba o opasnim tvarima u vodama N.N. 137/08.

11. Urumović, K., Hlevnjak, B., Prelogović, E. i D. Mayer (1990): Hidrogeološki

uvjeti varaždinskog vodonosnika.Geološki vjesnik 43, 149-158.

12. Podaci dobiveni od komunalnog poduzeća Lukom d.o.o.

13. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ludbreg

8. PRILOZI

PRILOG 1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET Naslov: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ODLAGALIŠTA

OTPADA "MEKA''

Naručitelj: LUKOM d.o.o. Ludbreg

Voditelj studije:

mr. sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.

Prilog 1 list 1: PREGLEDNA HIDROGEOLOŠKA KARTA

Mjerilo: 1:25 000 Datum: travanj 2006.

PRILOG 2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET Naslov: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ODLAGALIŠTA

OTPADA "ME KA''

Naručitelj: LUKOM d.o.o. Ludbreg

Voditelj studije:

mr. sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.

Crtao:

Ivan Dodigović, dipl.ing.geoteh.

Prilog 2 list 1: GEOTEHNIČKI PROFILI

Mjerilo: Hor. 1:1 000, Ver. 1:100 Datum: veljača 2006.

PRILOG 3

Documents

UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD …se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski, s brežuljcima na jugu i zapadu. Op ćina Ludbreg zauzima krajnji isto