Prvi iverač u Hrvatskim šumamacasopis.hrsume.hr/pdf/265.pdfslavonske prašume hrasta lužnjaka koja je pokrivala nizinski dio Panonije između rijeka Save i Drave. Taj ostatak nekadašnje

BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 265–266 | Godina XXIII. | Zagreb, siječanj–veljača 2019. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Prvi iverač u Hrvatskim šumama

Izdvajamo...

Problemi s naplodnim sijekomKlimatska konferencija u KatowicamaIzborna sjednica u Komori

Maslinovo ulje iz Hrvatskih šuma Napredne tehnologije u šumarstvu Osnovana UŠP Slatina

Aktualno

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019.

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković, Vlati trave | Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković, U daljini

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 Prašnik i Muški bunar obilježit će 2019. godinu

4 Što će biti s pomlađivanjem hrasta lužnjaka u Hrvatskoj?

5 Tri sijeka obnove jednodobne šume

6 Hrvatske šume kupile iverač!

7 Uskoro i drugi iverač

8 Na predstavljanju iverača prisustvovao i ministar Tolušić

9 Hrvatske šume u 2019. godinu ušle s novom podružnicom

10 Olujno jugo prohujalo šumarijom Klana

11 Dugi vremenski period ulaganja

12 Iza dobrog rezultata stoji veliki rad

14 Zbog klimatskih promjena sustav sigurnosti morat će se sustavno nadograđivati

16 Novi predsjednik Strukovnog razreda je Zvonimir Mišić

18 Predstavljeni rezultati velike akcije pošumljavanja

20 Klimatske promjene napreduju brže nego što je itko mislio

21 Održivo gospodarenje šumama u postizanju klimatske neutralnosti

23 U Delnicama svečano uz predstavljanje monografije

24 Šumari putem EFNS-a promoviraju zdrav život

26 U Matici hrvatskoj prikazan dokumentarni film Miris hrvatskih šuma u Vatikanu

28 Promocija knjige o profesoru Branimiru Prpiću

30 Najveći učinak postiže se upotrebom svih raspoloživih podataka

32 „Najlovačkija“ šumarija u Hrvatskoj

36 Brojnost određuje tretiranje

38 Fotogrametrija u izmjeri šuma – projekt 3D-FORINVENT

42 Sanacija požarišta na Lozovcu školski je primjer dobro odrađenog posla

45 Izgled je rezultat prilagodbe na okoliš

47 Mikroekosustav Davida Latimera

48 Život drveta kako ga vidi Tomislav Katavić iz šumarije Đurđenovac

50 Priča o lovu i malome mjestu

51 Prepoznatljiva po toploj boji klobuka

52 Liječi mnoge bolesti, tjera kukce


Aktualno

Na južnoj strani Okučana, u neposrednoj blizini auto-ceste Bregana - Lipovac nalaze se posljednji ostatci slavonske prašume hrasta lužnjaka koja je pokrivala nizinski dio Panonije između rijeka Save i Drave. Taj

ostatak nekadašnje prašume hrasta lužnjaka nalazi se u pre-djelu Prašnik.

Na sjevernoj strani Okučana, gotovo pri samome vrhu Psunja, u predjelu Muški bunar nalaze se ostatci nekadašnjih psunjskih prašuma bukve i hrasta kitnjaka. Ti sačuvani dijelovi starih psunjskih šuma svjedoče o nekadašnjem bogatstvu sla-vonskog sredogorja s vrlo kvalitetnim i lijepim šumama.

Oba predjela starih slavonskih šuma sačuvali su domaći šumari za buduće generacije kao simbole nekadašnjeg bo-gatstva kako bi iz njih učili te dalje prenosili znanje o ovim jedinstvenim ekosustavima.

Oba šumska predjela proglašena su 5. rujna 1929. godine specijalnim rezervatima šumske vegetacije u kojima nisu do-zvoljene radnje koje bi mogle narušiti njihova svojstva zbog kojih su proglašeni rezervatima.

Starost lužnjakovih stabala u Prašniku kreće se od 150 do 300 godina, prsni promjer im se kreće od 70 do 200 cm, dok u visinu sežu i do 40 metara. Pojedini primjerci imaju drvnu masu koja se kreće do impozantnih 50 kubika. To je jedina sa-čuvana šuma starih slavonskih hrastika zbog čega je vrlo zani-mljiva za prirodoslovna istraživanja i proučavanja.

Muški bunar nalazi se na jugozapadnom dijelu Psunja na nadmorskoj visini od 750 do 800 m i na površini od 41,85 ha. Iz redovnog gospodarenja izlučena je površina od 24 ha na kojoj su već postojala stabla starosti 150 do 300 godina stare bukove šume te 18 ha mješovitih šuma bukve i kitnjaka. Visina

Prašnik i Muški bunar obilježit će 2019. godinu

bukovih stabala kreće se do 40 metara, a prsni promjeri bukve i hrasta dosežu i do 200 cm. Drvna masa po ha kreće se od 700 do 1000 kubika.

Povodom obilježava-nja obljetnice proglašenja prašumskih rezervata Prašnika i Muškog bunara specijalnim rezervatima, Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Nova Gradiška, u suradnji s Hrvatskim šuma-ma, UŠP Nova Gradiška, organizirat će niz događanja kojima je cilj privući pozornost javnosti na ova dva prirodna slavon-ska bisera koja definitivno zavrijeđuju veću pažnju.

Prvi događaji planiraju se za Svjetski dan šuma koji pada na prvi dan proljeća 21. ožujka kada će se organizirati niz pre-davanja s naglaskom na zaštitu ovih prirodnih cjelina te pre-zentacija knjige o profesoru Branimiru Prpiću, ocu šumarske ekologije na ovim prostorima.

Glavni događaj bit će u rujnu kada se planira kongres na temu zaštićenih prirodnih objekata, a planira se i izdavanje zbornika znanstvenih radova na temu Prašnika i Muškog bu-nara. U međuvremenu će se organizirati posjeti i edukacije vezane za zaštićena područja, a za najmlađe škola u šumi u navedenim objektima.

U HŠD–u se nadaju kako će se u organizaciju uključiti i lo-kalna samouprava te brojne institucije, poput Nature Slavo-nice, koje se bave zaštićenim objektima na tom području.

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Dorić, Goran Vincenc90 godina od proglašenja prašumskih rezervata

Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Nova Gradiš-ka, u suradnji s UŠP Nova Gradiška i Komorom bit će nositelj niza događanja koji će obilježiti obljetni-cu 90 godina od proglašenja prašumskih rezervata, Muškog bunara i Prašnika.

Lužnjak u Prašniku u uspo-redbi s čovjekom

Prašnik

Muški bunar


Posljednje četiri godine bile su vrlo nepovoljne za urod žira naših najvrjednijih vrsta, hrastova lužnjaka i kit-njaka. Klimatske prilike koje zadaju muke gotovo svim sektorima na globalnoj razini odigrale su i veliku ulogu

u hrvatskom šumarstvu, što zbog suše, proljetnih mrazova, a što zbog alohtonih štetnika od kojih je svakako najvažnije spomenuti hrastovu mrežastu stjenicu.

Hrvatski šumari su s razlogom zabrinuti jer nedostatak uro-da žira stvara probleme prilikom prirodne obnove hrastovih sastojina.

Naime, regularno gospodarenje jednodobnim šumama praktički predstavlja imitiranje svih prirodnih uvjeta pomlađi-vanja sastojina koji se usmjeravaju određenim zahvatima.

Kada sastojina (šuma) doživi svoju gospodarsku zrelost (termin koji šumari koriste je ophodnja), potrebno ju je po-mladiti, obnoviti. To se radi postupnim uklanjanjem starih stabala i istovremenim naplođivanjem površine sjemenom koje, kad isklija, daje nove mlade biljke. Tijekom vremena, uz odgovarajuće zahvate njege, nastaje opet visoka šuma. Taj proces šumari zovu pomlađivanje, a šira javnost poznaje ga

Naplodni sijek

Što će biti s pomlađivanjem hrasta lužnjaka u Hrvatskoj?

Do nedavno pomlađivanje hrasta lužnjaka bio je rutinski posao koji su šumari provodili bez osobitih poteškoća. Međutim, nastupom klimatski sve ekstremnijih godina i poja-vom štetnika hrastove mrežaste stjenice uvjeti i okolnosti značajno su se promijenili. Stara stabla ne uspijevaju uroditi kvalitetnim sjemenom, a ono je preduvjet obnove. Znanstvenici istražuju problem, ali operativi brzo trebaju rješenja jer su u osnovama gospodarenja propisani odsjeci koje treba obnoviti i to treba provesti prije isteka njiho-va važenja. No što ako se zaredaju godine lošeg uroda sjemena?

Aktualno

često samo pod terminom sječa. No sječa ne predstavlja tre-nutnu radnju s kojom proces uzgajanja šume prestaje, već je to proces koji traje po nekoliko godina, sve dok mlade biljčice ne ojačaju dovoljno da mogu nastaviti samostalni život i dok se ne uklone sva materinska stabla.

Dakle, nakon što sastojina doživi gospodarsku zrelost prvo se radi pripremni sijek gdje se uklanjaju stabla sporednih vrsta te lošija stabla glavne vrste. Time se stvaraju uvjeti za rast i razvoj mladih biljaka koje svoj životni ciklus počinju u godini dobrog uroda sjemena (žira) kada se izvodi i naplodni sijek. U naplodnom sijeku se s površine uklanja 40 - 60 % stare sa-stojine. Kada sjeme na tlu isklija, mlade biljčice su osjetljive, pogotovo na jako sunce, i još uvijek im treba zaštita krošanja odraslih stabala, no nakon par godina (ovisno o vrsti drveća) mlade biljčice su već dovoljno snažne da nastave samostalan život. Stoga se stara sastojina uklanja dovršnim sijekom kao trećom fazom pomlađivanja (ovaj dio je „problematičan“ jer javnost ne vidi mlade biljke i ne doživljava ih kao buduća sta-bla pa često u javnosti možemo čuti termine kao „devastacija“ i slično).

Tekst/foto: Goran Vincenc

Sastojina pripremljena za naplodni sijek


U ovome procesu pomlađivanja naplodni sijek izravno ovi-si o urodu sjemena bez kojeg nije moguće napraviti naplodni sijek, odnosno moguć je uz kontrolirani unos velike količine sjemena s druge površine, što je često vrlo skup proces.

Stoga ponavljamo pitanje s početka teksta: Što ako dugi niz godina ne bude uroda sjemena?

U svjetlu klimatskih promjena to je vrlo izgledno, po-gotovo u sastojinama hrasta lužnjaka gdje se osim direktnih utjecaja na ekosustav (povećanje srednje temperature, ma-njak padalina, pad razine podzemnih voda) javljaju i alohto-ni štetnici poput hrastove mrežaste stjenice koje sišu klorofil čime smanjuju hranidbene sposobnosti hrasta koji posljedič-no prerano odbacuje žir i koji opet nema sposobnost klijanja.

Posljednje četiri godine klimatski su bile vrlo loše, pogoto-vo u spačvanskom bazenu gdje je urod žira bio beznačajan. Samim time nije bilo niti naplodnog sijeka, a kako je riječ o značajnim zahvatima obnove u tom dijelu Slavonije, šumari imaju razloga biti zabrinuti.

Ono što dodatno brine jest da su šume spačvanskog baze-na uglavnom starijih dobnih razreda i u narednom razdoblju od 10 do 15 godina mnoge će trebati obnovu. U Šumariji Stro-šinci čak 75 % šuma pripada 6. i 7. dobnom razredu, a nije bo-lja situaciji niti u ostalim šumarijama. U Šumariji Županja 66 % šuma je u 6. i 7. dobnom razredu, o čemu smo pisali u prošlom broju. Šumarija Strizivojna broji slične postotke… Ove godine je u toj šumariji predviđen naplodni sijek na 50 ha, ali je posao odgođen jer uroda žira nema.

Ukupno je u 2018. godini bilo predviđeno oko 800 ha za obnovu naplodnim sijekom, ali je posao odgođen za 2019. godinu, no kada se zbroje planovi i za 2019., ukupno će se ove godine morati posjeći između 1.300 i 1.400 ha naplodnoga si-jeka. Ali što ako i ova i iduća godina bude lošeg uroda?

Aktualno

Tri sijeka obnove jednodobne šume

Nakon što sastojina doživi gospodarsku zrelost provodi se pripremni sijek gdje se uklanjaju stabla sporednih vrsta te lošija stabla glavne vrste. Time se dovede više svjetla za fruktifikaciju i omoguće bolji uvjeti za naplodni sijek za koji se čeka godina dobrog uroda sjemena te se nakon toga s površine uklanja 40 - 60 % stabala stare sastojine. Kada sjeme isklija, mlade su biljčice osjetljive, pogotovo na izravno sunce, i treba im zaštita krošanja odraslih sta-bala, no nakon par godina (ovisno o vrsti drveća) mlade su biljčice već dovoljno snažne da nastave samostalan život zbog čega se stara sastojina uklanja dovršnim sijekom kao trećom fazom pomlađivanja.

Dodatni problem koji pritišće šumare su i zakonski okviri jer neke osnove gospodarenja i planovi ističu s 2019. godi-nom zbog čega se u nekim odjelima užurbano unosi s drugih

Ograda postavljena kako bi se rijetko sjeme zaštitilo od divljači

Pomlađena sastojina stara 4 godine – posljednja u nizu


Aktualno

Na području Uprave šuma Podružnice Zagreb, u Gradu mladih, demonstriran je rad tehnološki najsuvreme-nijeg samohodnog iverača na svjetskom tržištu koji predstavlja najnoviju investiciju Hrvatskih šuma vri-

jednu 5,5 milijuna kn. Samo za ilustraciju - ono što su Rimčeva vozila u segmentu osobnih automobila, to je Albach Diamant 2000 iverač u segmentu šumarske mehanizacije. Prezentacija je organizirana kako bi se istaknuo potencijal i odgovornost Hrvatskih šuma d.o.o. u promicanju obnovljivih izvora energi-je s ciljem aktivnog doprinosa održivom razvoju.

U hrvatskom šumarstvu već se više od dva stoljeća primje-njuje načelo potrajnosti (održivosti) zbog čega je u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. drvna zaliha koja prirasta uvijek veća od one koja se siječe. Time se osigurava opstojnost šume i ne narušava prirodna ravnoteža. Iz tog je ra-zloga Hrvatska danas jedna od najšumovitijih država u Europ-skoj uniji (šume i šumske površine prekrivaju 47 % kopnenog teritorija Republike Hrvatske).

Hrvatske šume d.o.o., uz zadržavanje načela održivosti, žele u narednom razdoblju dati naglasak na učinkovitu upotrebu javnog resursa te značajno povećati postotak iskorištavanja posječene drvne mase ulaganjem u šumarsku opremu i teh-nologiju.

Ulaganje koje otpad pretvara u zlato

Hrvatske šume kupile iverač!

Snažan poslovni iskorak Hrvatskih šuma. Ulaga-njem u najsuvremeniju šumarsku tehnologiju za pridobivanje biomase, šumski otpad postaje vrijed-na sirovina bez povećanja razine sječe.

prihvatljivih lokaliteta kako bi barem malo ublažili trenutni problem. Šumarija Strizivojna jesenas je unijela 2 vagona žira na površini od 24 ha.

Prema riječima stručnjaka, kada sastojina dobro naplodi tlo, potrebno je čekati barem 2 godine jer ne proklija uvijek sav žir u prvoj godini. Tek kada se vidi uspjeh pomlađivanja, moći će se odrediti je li sastojina dovoljno pomlađena za do-vršni sijek.

Sada sve ovisi o godini dobrog uroda koju će se morati ite-kako dobro iskoristiti jer, kako stvari stoje, uslijed klimatskih promjena takve godine postat će rijetkost.

I ono što je najgore, nitko ne zna kada bi ona mogla po-novno stići.

Unos sjemena u sastojini u Šumariji Strizivojna

Rasijavanje traktorom


Aktualno

Šumski otpad (ostatci od sječe, granjevina, neiskoristivi dio krošnje, kora, stabla malog promjera) koji čini oko 25 % uku-pne bruto drvne mase godišnje i koji se inače ostavlja u šumi jer do sada, zbog nedostatka tehnoloških rješenja, nije bilo ekonomski isplativog načina njegovog iskorištavanja.

Biomasa, pogotovo drvna biomasa, postaje strateški energent koji ima status pravog zlata te igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije, posebno u okruženju izdašnih potpora koje su članice Europske unije, pa tako i Hr-vatska, odobravale ulagačima za proizvodnju energije iz drva u energanama - kogeneracijama koje koriste „feed in“ tarife za proizvodnju struje, a i na trži-štu je znatno ojačala proizvodnja drvnih briketa i drvnih peleta, uz tradicionalno visoke potrebe sta-novništva za ogrjevnim drvom.

Stoga su se Ministarstvo po-ljoprivrede i Hrvatske šume opre-dijelile za snažan zaokret u odno-su prema drvnoj masi koja im je dana na upravljanje i to kroz niz novih investicija u šumarsku opremu i tehnologiju koje zapo-činju nabavom tehnološki najsu-vremenijeg samohodnog iverača na svjetskom tržištu kojim će se aktivirati potencijal šumskog otpada i osigurati nova doda-na vrijednost javnog resursa te omogućiti otvaranje novih rad-nih mjesta i ostanak stanovniš-

tva u ruralnim područjima, proizvoditi obnovljivu energiju (u skladu s novim Energetskim paketom Europske unije) i čuvati naš okoliš, kao i smanjiti rizik od nastanka požara te smanjiti ovisnost o uvozu fosilne energije (Republika Hrvatska uvozi više od 50 % svojih energetskih potreba).

Valja napomenuti da je s ciljem daljnje uspostave ovog poslovnog opredjeljenja ostvarena i višegodišnja poslovna suradnja s malim i srednjim poduzetnicima s ruralnih pod-ručja čime se otvara dodatna niša i lokalnom poduzetništvu uključenjem u ove specifične šumarske radove, a što će svaka-ko pridonijeti i gospodarstvu navedenih krajeva.

Tekst: Mario KlobučarFoto: Goran Vincenc

Uskoro i drugi iveračHrvatske šume d.o.o. u 2019. godini ulažu i u nabavu

drugog samohodnog iverača (stroja za usitnjavanje drvne biomase) te 8 tegljača s poluprikolicama s pomičnim dnom za prijevoz drvne sječke. Navedeni strojevi nužni su za ser-visiranje obveza prema kogeneracijskim postrojenjima, ali su neophodni za ostvarenje i strateško opredjeljenje Hrvat-skih šuma d.o.o.

Republika Hrvatska je visoko energetski ovisna zemlja koja uvozi oko 50 % potrebne energije (ovisno o tržišnoj cije-ni barela nafte ili cijeni električne energije, energija se uvozi u vrijednosti od 7,8 do 11,96 milijardi kuna godišnje). Više od 75 % zgrada javnog sektora (u vlasništvu i upotrebi sre-dišnje države i JLRPS) kao energent koriste fosilna goriva. U Državnom je proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, u stavci 322, planirano gotovo 12 milijardi kuna rashoda za energiju i materijal.

Hrvatska raspolaže kvalitetnim i prirodnim šumama čijim tzv. potrajnim gospodarenjem nastaje značajna ko-ličina šumske biomase za mehaničku preradu i termičku upotrebu, a koja se još uvijek velikim dijelom izvozi iz Re-publike Hrvatske.

Moćni stroj povećat će učinkovitost iskorištenosti proizvedene drvne mase

Nabava iverača početak je investicijskog ciklusa vrijednog 13 milijuna kuna


Ovime je stvorena pretpostavka za pokretanje poslovnog modela koji će svim građanima omogućiti dodatni izvor pri-hoda prodajom vlastite biomase (granjevina, ostatci pri re-zidbi vinove loze i maslina i slično) Hrvatskim šumama, slično sadašnjem sustavu otkupa PET ambalaže. Šumarije bi dobile ulogu otkupnih površina, a građani bi postali opskrbljivači.

Nadalje, u budućim planiranjima Hrvatske šume će raditi na uspostavi manjih sustava područnih grijanja na šumsku biomasu na ruralnim i otočnim područjima izgradnjom ili rekonstrukcijom komunalnih toplana i energana u ruralnim i otočnim područjima koje će služiti za potrebe grijanja jav-nih objekata - škola, vrtića, domova zdravlja i slično. Hrvatske šume d.o.o. planiraju u taj posao ući samostalno ili zajedno s lokalnom zajednicom i/ili građanima.

Mobiliziranjem dodatnih količina šumske biomase s pod-ručja koja nisu u nadležnosti Hrvatskih šuma d.o.o. (suradnjom s Hrvatskim vodama, HEP-om, komunalnim tvrtkama koje gospodare odlagalištima otpada te građanima) pridonijelo bi se rješavanju međusektorskih izazova, primjerice sustav-nog smanjenja opterećenja odlagališta otpada, s kategorijom otpada - drvna biomasa, preusmjeravanjem u kogeneracijska postrojenja te na taj način osigurala cjenovno vrlo pristupač-na sirovina za pridobivanje drvne sječke. Procjena je da svake godine 300.000 tona drvnih ostataka istrune ili prouzroči po-žar na odlagalištima.

Aktualno

Na predstavljanju iverača prisustvovao i ministar Tolušić

Nabavom tehnološki najsuvremenijeg samohodnog iverača na svjetskom tržištu, Hrvatske šume započele su investicijski ciklus vrijedan više od 13 milijuna kuna koji će značajno povećati postotak iskorištenja proizvedene drvne mase i doprinijeti održivosti šumskog područja. Uz predstavnike Hrvatskih šuma, predstavljanju ove napredne inovacije u segmentu šumarske mehanizacije prisustvovao je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar po-ljoprivrede Tomislav Tolušić.

- Hrvatska je danas jedna od najšumovitijih država u Eu-ropskoj uniji, a da bi takva i ostala, neophodna su ulaganja u kvalitetnu šumarsku opremu i tehnologiju. Ova je investi-cija još jedan iskorak Hrvatskih šuma u smjeru racionalnog gospodarenja šumskom sirovinom i poticanja održivog razvoja u svim područjima njihove nadležnosti. - naglasio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar po-ljoprivrede Tomislav Tolušić.

U hrvatskom se šumarstvu već više od dva stoljeća pri-mjenjuje načelo održivosti, čega se Hrvatske šume čvrsto drže.

- Uz zadržavanje načela održivosti, u budućim aktivnosti-ma želimo staviti dodatni naglasak na učinkovitu upotrebu drvnog resursa i povećati iskorištavanje proizvedene drvne mase. U tome će nam pomoći i nova oprema za pridobivanje biomase koja će omogućiti proizvodnju obnovljive energije, očuvanje okoliša, ali i otvaranje novih radnih mjesta i osta-nak stanovništva u ruralnim područjima. - istaknuo je pred-sjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

Zaključno, može se reći da su se ovom investicijom Hrvat-ske šume pozicionirale kao regionalni lider u sektoru šumske biomase te održivom gospodarenju šumama.

Potpredsjednik Vlade s Upravom Hrvatskih šuma

Stroj je prisutnima predstavio Mario Klobučar


Hrvatske šume su u novu godinu ušle s novoosnovanom podruž-nicom.

Riječ je o Upravi šuma Po-družnice Slatina koja će preuzeti Šumari-je Slatina, Voćin, Ćeralije i Čačinci (iz koje će se izdvojiti jedna gospodarska jedini-ca koja će se pripojiti Šumariji Orahovica, UŠP Našice) koje se trenutno nalaze u UŠP Našice, zatim Šumarije Suhopolje i Virovitica koje se trenutno nalaze u UŠP Bjelovar te Šumariju Pitomača koja je tre-nutno u UŠP Koprivnica.

Za voditelja novoosnovane podruž-nice imenovan je Tomo Baturina, dosa-dašnji upravitelj Šumarije Suhopolje koji će u prvih šest mjeseci imati obvezu or-ganizirati poslovanje UŠP Slatina. Uredi novoosnovane podružnice nalazit će se u već postojećoj zgradi u kojoj se danas nalaze Šumarija Slatina i Šumarija Ćerali-je, s time da je trenutno u obnovi zgrada Šumarije Ćeralije u istoimenom mjestu te će se, nakon preseljenja, osloboditi dodatni prostor za stručne službe.

Prema planu poslovanja, UŠP Slatina bi u idućoj godini trebala imati 379 dje-latnika, od čega velika većina predstavlja već zaposlene djelatnike navedenih šu-marija. Ostali, točnije zaposlenici struč-nih službi također ne bi trebali biti pro-blem. Naime, okolica Slatine ima veliki broj inženjera i tehničara šumarstva već zaposlenih u Hrvatskim šumama u dru-gim podružnicama, stoga će se veći dio kadrova popuniti internim natječajem.

Kada govorimo o uzgojnim rado-vima, vrlo bitnom, ako ne i najbit-nijem poslu šumarske struke, važ-no je za naglasiti kako su radovi UŠP Slatina planirani u iznosu od 21,7 milijuna kuna. Proizvodnja drvnih sortimenata planirana je u bruto iznosu od 376 tisuća kubika, što ne bi trebao biti problem jer su postojeće gospodarske osnove važeće bez obzira na ovu admini-strativnu promjenu.

Na taj način će se omogućiti ljudima iz tog kraja da rade u blizini svojih domova, odnosno da ne putuju daleko na svoja radna mjesta kako je do sada bio slučaj.

Važno je za naglasiti kako značajnog povećanja broja zaposlenih neće biti jer će se na nova radna mjesta preraspodi-jeliti već postojeći kadar, a tek ako bude potrebno, raspisat će se vanjski natječaji.

Kada govorimo o uzgojnim rado-vima, vrlo bitnom, ako ne i najbitnijem poslu šumarske struke, važno je za nagla-siti kako su radovi UŠP Slatina planirani u iznosu od 21,7 milijuna kuna. Proizvod-

Aktualno

Hrvatske šume u 2019. godinu ušle s novom

podružnicomnja drvnih sortimenata planirana je u bruto iznosu od 376 tisuća kubika, što ne bi trebao biti problem jer su postojeće gospodarske osnove važeće bez obzira na ovu administrativnu promjenu.

Kao rezultat svih aktivnosti, financijski rezultat za prvu godinu poslovanja plani-ran je s 5,9 milijuna kuna dobiti. Istovre-meno, pri planiranju pazilo se da dobit ostalih podružnica, koje su ostale bez spomenutih šumarija, ostane pozitivna, stoga ova promjena neće utjecati na nji-hov rezultat.

Povijesno gledano, slatinski kraj odu-vijek je živio od šume. I danas je u gradu vrlo aktivna drvna industrija koja zapo-šljava više od 600 ljudi, što je za grad veli-čine Slatine od velike važnosti.

Prema povijesnim podatcima, ovim šumama gospodarili su veleposjednik Guttman, Brodska imovna općina i Ze-mljišne zajednice okolnih naselja. Nakon raznih previranja koja su počela s 2. svjet-skim ratom pa sve do 1960. godine, sje-dište šumarstva ovoga kraja premješta se iz Osijeka u Slatinu.

Prije Domovinskog rata Slatina je imala itekako snažno poduzeće, Šum-sko gospodarstvo Papuk, koje je poslo-valo u sklopu poduzeća Slavonska šuma iz Vinkovaca. Današnja upravna zgrada izgrađena je 1980. godine za potrebe ŠG Papuk i ima svu potrebnu infrastruk-turu za obavljanje posla jedne podruž-nice.


Tomo Baturina obavljat će funkciju voditelja Podružnice Slatina

Zgrada novoosnovane UŠP Slatina

Novoosnovana UŠP Slatina

“Crveni meteoalarm upaljen za pola Hrvatske“, „jako i olujno jugo okrenut će na buru“, „snažni i orkanski

udari vjetrova“ i “najgore se tek očeku-je“ - sve su češće dijelovi rečenica koje možemo čuti u medijima tijekom pre-zentiranja vremenskih prognoza ili pro-čitati kao dijelove tekstova objavljenih na internetskim portalima i u obavije-stima upozorenja hidrometeoroloških postaja. Ljudi, već pomalo u strahu, a pomalo naviknuti na ovakve iznenadne vremenske pojave, prisiljeni su prila-goditi im se jer su klimatske promjene izraženije i prisutnije no ikada. Godiš-nja doba više nemaju svoj prirodni tok, a tijekom kalendarske godine u svakom periodu može se očekivati neočekiva-no. Bilo je tako i u noći s 29. na 30. listo-pad 2018. godine, odnosno početkom radnog tjedna s ponedjeljka na utorak, kada je jako i olujno jugo zapuhalo u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u Rijeci i riječkom zaleđu. Orkansko jugo uzro-kovalo je štete na obalnim šetalištima,

rušilo stabla i izazvalo poplave u nižim predjelima uz more. Na više mjesta po-javili su se odroni na cestama, srušeni su zidovi uz obalu, a potopljeno je i ne-koliko barki.

Na području gospodarenja Uprave šuma Podružnice Delnice najviše je po-gođena Šumarija Klana čije su bukovo-jelove šume, kao i one smrekove, ukras i prirodno bogatstvo ovog područja. Vjetar je prelamao i izvaljivao cijela sta-bla s korijenom u gospodarskoj jedinici Suho. Nastradali su uglavnom najljepši i najkvalitetniji primjerci jele te u manjem postotku stabla bukve i smreke. Žurnom reakcijom, snalažljivošću i brzom inter-vencijom djelatnika Šumarije Klana, na čelu s upraviteljem šumarije Hermanom Sušnikom, pogođeno područje stavlje-no je pod nadzor, sve kako bi se sanacija izvela stručno i što prije te se tako uma-njile ionako velike posljedice ove inten-zivne vremenske nepogode.

Inženjeri su po smirivanju vreme-na odmah pristupili šumsko uzgojnim radovima doznake stabala, a šumski

radnici sjekači i traktoristi posjekli su, izradili i izvukli dio drvne mase. Evi-dentirana izvaljena i prelomljena drvna masa iznosila je više od 3.000 m3. U toku ove i sljedeće godine sva će drvna masa biti iskorištena. Zastupljenost bukve u gospodarskoj jedinici Suho iznosi 75 %. Iako je šteta uzrokovana ovim snažnim vjetrom značajna, ipak nije došlo do na-stanka većih progala, odnosno ogolje-nih površina. Ako bude potrebe, pojedi-ne površine će u proljeće 2019. godine biti popunjene sadnicama smreke.

U ovo vrijeme 2017. godine orkanski vjetrovi također su puhali i uzrokovali velike materijalne štete duž cijele Ja-dranske obale i u unutrašnjosti. Prošlo-godišnje nevrijeme zaobišlo je Klanu, ali velike šumske štete pogodile su druge dijelove delničke podružnice koja uz vjetrolome, vjetroizvale i ledolome vodi borbu protiv smrekovog potkornjaka, čija brojnost na sreću opada. Posljednje ovakvo nevrijeme u Klani zbilo se 1984. godine kada je oštećeno preko čak 20.000 m3 drvne mase.

Olujno jugo prohujalo

šumarijom Klana

Krajem mjeseca listopada jako i olujno jugo zahvati-lo je cijelu Hrvatsku, s posebnim naglaskom na Istru i Kvarner. Prohujalo je tako i Šumarijom Klana na području gospodarenja Uprave šuma Podružnice Delnice pogodivši najkvalitetnije šumske sastojine bukve, jele i smreke u gospodarskoj jedinici Suho. Brzom intervencijom i snalažljivošću djelatnika Šu-marije Klana područje pogođeno vjetroizvalama stavljeno je pod nadzor i kontrolu te su odmah zapo-četi uzgojni radovi, sve kako bi se šumskoj zajednici što prije vratila potrebna prirodna ravnoteža.

Aktualno

10 HRVATSKE ŠUME BROJ 264 | PROSINAC 2018.

Klimatske promjene Autor: Helena JakobovićFotografije: Alen Sušnik

Posljedice orkanskog juga u gospodarskoj jedinici Suho

Preko 3000 m³ bilo je potrebno doznačiti, izraditi i izvući iz sastojineUpravitelj Herman Sušnik i djelatnici Šumarije Klana na sanaciji vjetrom pogođenog područja


Aktualno

Investicijom općenito smatra se ulaganje kapitala u sadaš-njosti radi ostvarivanja pozitivnih učinaka u budućnosti. Cilj investiranja je stvaranje dodatne vrijednosti za vlasni-ke, a svrha alokacije novca (raspoređivanje i upotreba) u

konkretan projekt je generiranje dotoka novca u budućnosti značajno većeg od investiranog iznosa. Uobičajena je podjela investicijskih odluka na financijske i realne. Financijske obu-hvaćaju ulaganje u financijsku imovinu koja je visoko likvidna (dionice, obveznice i drugi vrijednosni papiri). Realne financije podrazumijevaju dugoročna ulaganja u dodirljivu materijalnu imovinu poduzeća, odnosno realnu imovinu (osnovna sred-stva). One određuju buduću profitabilnost poduzeća.

Za sagledavanje nekog investicijskog projekta nužno je izvršiti procjene, a istima se bavi problematika budžetiranja kapitala. To uključuje vremensku vrijednost novca, koncept novčanih tokova i dubinsko snimanje, prihode i rashode za određeno poduzeće. Navedeno služi kao pomoć prilikom analize isplativosti ulaganja, odnosno analize rizika određene investicije. Procjene investicijskih projekata podrazumijevaju budžetiranje kapitala, a riječ je o postupku donošenja odluka o dugoročnim investicijama koji uključuje prognozu novčanih tokova projekata i ocjenu njihove financijske efikasnosti pri-mjenom kriterija financijskog odlučivanja ugrađenih u brojne metode budžetiranja kapitala. Ključna svojstva budžetiranja kapitala su vremenska vrijednost novca, koncept novčanih

Specifičnosti investicijske analize u šumarstvu

Dugi vremenski period ulaganjaEkonomika šumarstva specifična je jer se bavi analizom gospodarenja prirodnog resursa koji je u stalnom razvoju. Specifičan je i s obzirom na geografske karakteristike i dugi vremenski period ulaganja. Hrvatske šume d.o.o. gospodare na velikoj površini gdje su prisutni razni boniteti staništa i zbog toga se investira u čitavi niz raznih proizvoda. Na temelju navedenog rade se investicijske analize, odnosno alternativne ili minimalne stope povrata.

tokova, diskontna stopa kao oportunitetni trošak (izražava-nje vrijednosti određenog dobra nasuprot drugog) ulaganja te rizik i neizvjesnost. Za metode budžetiranja kapitala vrijedi osnovno pravilo prema kojem se prihvaćaju ili odbacuju pro-jekti, a rezultat su primjene određenih metoda financijskog odlučivanja. Dijele se na osnovne i dodatne, a kod osnovne koriste se metoda čiste sadašnje vrijednosti i metoda interne stope profitabilnosti.

Kod metode čiste vrijednosti gledamo da učinak in-vesticijskog projekta svedemo na neku sadašnju vrijednost, odnosno da za određeno vrijeme diskontiramo određenu diskontnu stopu za kapital poduzeća. S vezi s time javlja se problematika dugog povrata kapitala u šumarstvu i male pro-fitabilnosti. Konkretan primjer je šuma hrasta lužnjaka u koju se konstantno ulaže 140 godina, gdje je potrebno obračunati zbroj prihoda i rashoda za biološku reprodukciju, odnosno za neto prodajnu vrijednost. Metodu interne stope profitabilno-sti (povrat zarađen na projektu) obračunava svaki investitor na način da svodi ukupne novčane troškove na neku vrijednost. Investitor procjenjuje je li ta stopa veća ili manja od njegovih ciljeva na temelju kapitala koji posjeduje. Dodatnim se meto-dama nastoji poboljšati kvaliteta donesene odluke. Kod njih se uzima u obzir razdoblje povrata, diskontiranje (postupak izračunavanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih iznosa), metoda modificirane interne stope profitabilnosti, metoda in-

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, Goran Vincenc

Izlaganje prof. dr. sc. Stjepana Posavca


Aktualno

deksa profitabilnosti i metoda anuiteta. Kod razdoblja povrata uzima se u obzir broj godina. U šumarstvu ova stavka varira, ulaganje npr. može biti 20–godišnje u brzorastuće kulture (to-pole i vrbe) ili od 100, 120 ili 140 godina u drvne sortimente. Dakle, investitor određuje prag učinkovitosti koju će projekt stvarati temeljem broja godina povrata troškova. Alternativna stopa povrata je varijanta kod koje se procjenjuje isplati li se ulagati, npr. je li isplativije ulagati u šumarstvo ili poljoprivre-du s obzirom na dužinu ulaganja, što je u poljoprivredi u veli-kom broju slučajeva svega godinu dana.

Preporuka je da se prilikom izrade osnova gospodare-nja uvedu investicijske analize ili barem provede „cost bene-fit“ analiza, tj. da se uz biološke uvedu i ekonomski parametri. Tako bi se utvrdila isplativost npr. ulaganja u ceste, odnosno donijela najpovoljnija odluka hoće li se ulagati iz vlastitih sredstava ili iz nekih drugih prihoda. Drugi primjer koristi od utvrđivanja ekonomskih parametara je izračun vrijednosti drvnih sortimenata. S obzirom na „cost benefit“ analizu, in-deks profitabilnosti trebao bi iznositi više od jedinice nekog projekta i budućih troškova (šumske ceste, ogrijev i slično).

Primjer ukamaćivanja u šumarstvu je desetogodišnje inve-stiranje u proizvodnju božićnih drvaca (na površini na kojoj imamo određena prava) gdje svakih deset godina dobivamo određenu vrijednost uz određeni iznos kamata. Ako na pri-mjer danas platimo 3 ili 4 tisuće USD, imat ćemo stopu po-vrata od 2, 3 ili 4 %. Primjer regularnih serija je dobit od dr-vaca svake četiri godine u rotaciji od pet godina. Zarađuje li se svakih pet godina 1.000 novčanih jedinica, prema formuli sadašnja će vrijednost imati minimalnu stopu povrata od 8 % što predstavlja krajnji iznos.

Općenito, vrijedi pravilo – što je veći rizik, veći je i prinos i obratno, kao i da svaka investicijska klasa ima neki stupanj očekivanog povrata. U Hrvatskoj je popularno ulagati u ne-kretnine koje predstavljaju skup financijske imovine pojedin-ca. Najsigurnijim ulaganjem smatraju se trezorski zapisi i ob-veznice američke Vlade, a najrizičnijim ekonomskim potezima trgovanje budućim opcijama na financijskim tržištima. Bitno je stalno imati na umu da se trendovi mijenjaju i u skladu s time treba ih pratiti, kao i prihvatiti bavljenje ekonomijom i bioekonomijom kao procesom cjeloživotnog učenja. Šumar-stvo svakako ima svoju značajnu ulogu i budućnost u bioeko-nomskom razvoju.

Tekst je sastavljen na temelju izlaganja prof. dr. sc. Stjepana Posavca sa Zavoda za izmjeru i uređivanje šuma održanog u prostorijama HŠD-a u Zagrebu u organizaciji HKIŠDT.

U šumu hrasta lužnjaka ulaže se 140 godina

Maslinovo ulje jedna je od rijetkih namirnica kojoj je u globalnoj trgovini veća potražnja od ponude. Vječ-na hraniteljica Mediterana, maslina, prepoznata je i od strane Hrvatskih šuma kao potencijal kojim bi se

mogao stvoriti proizvod, konkurentan na tržištu i cijenom i kva-litetom, stoga je Šumarija Šibenik prije 16 godina na površini od 12,75 ha posadila stabla različitih sorti maslina kao zalog za budućnost. Maslinik Vlake nalazi se na lokaciji Žurića brdo iznad Skradina i na njemu se nalazi 3.500 stabala maslina sorti oblica, leccino, levantinka, pendolino i askolana tenera.

Maslinovo ulje iz Hrvatskih šuma

Iza dobrog rezultata stoji veliki radMaslinik Hrvatskih šuma, koji se nalazi iznad Skradina, ove je godine dao iznimni rod od kojeg je napravljeno ulje vrhunske kvalitete. No do tih je rezultata trebalo doći marljivim radom i kvalitetnim agrotehničkim zahvatima, ističe Daria Kekelić, upraviteljica šibenske šumarije.

Upraviteljica Daria Kekelić prezentira vrhunsko maslinovo ulje iz skradinskog maslinika


Aktualno

Iza dobrog rezultata stoji veliki radNo za vrijeme prošle Uprave društva maslinik je pao u za-

borav i nije bilo gotovo nikakvog ulaganja niti agrotehničkih mjera, a kako je maslina poljoprivredna vrsta s kojom se šu-mari rijetko susreću za vrijeme obavljanja šumarskih poslova, upraviteljica Šumarije Šibenik Daria Kekelić prijavila je masli-nik Vlake za Mjeru 02 Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U sklopu projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije, pomoć je stigla od strane Savjetodavne služ-be za upravljanje, poljoprivredno gospodarenje i pomoć po-ljoprivrednim gospodarstvima koja je napravila plan gnojidbe i zaštite maslina u masliniku.

- Kako prijašnjih godina gotovo da nismo imali uroda jer je maslinik bio zapušten, bilo je potrebno stvoriti preduvjete za revitalizaciju u čemu nam je pomogla Mjera 02 i Savjetodavna služba koju je zastupala voditeljica projekta Gordana Kožarić Silov. Ona nam je izradila plan prema kojem smo pristupili revitalizaciji, agrotehničkim mjerama, prvenstveno gnojidbe i zaštite s kojima smo uspjeli podići kvalitetu maslinovih sta-bala koja danas daju puni urod. - rekla je upraviteljica Kekelić.

Rezultat je bio i više nego dobar jer je ove godine ubra-no 95.143 kg ploda maslina od čega je preradom dobiveno 10.941,30 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja za što je šumarija dobila svjedodžbu od Instituta za jadranske kulture i melioracije krša u Splitu. Ulje se čuva u inoks bačvama u šu-mariji, a prerađeno je u uljari Primošten Burni.

No za dobar rezultat bilo je potrebno organizirati i ostale poslove, što nije bilo nimalo lako. Po prvi puta berbu je odradio jedan lokalni OPG kojemu je plaćena cijena rada po kilogramu ploda. Berba cijelog uroda odrađena je za nevje-rojatnih 24 dana što je veliki uspjeh s obzirom da na Jadranu


nedostaje radne snage u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje.

Nadalje, nije bilo lako organizirati niti agrotehničke zahvate jer su se morali obaviti u utvrđenom vremenu te su tu uskočili radnici šumarije i odradili veliki dio posla.

Ipak, na kraju mogu svi biti zadovoljni jer je ove godine maslinik urodio bolje nego ikada, a ovogodišnjih više od 10 tisuća litara poticaj je da se ovaj svojevrstan rekord i obori.

- Za iduću godinu trebali bismo planirati radove i zahvate u masliniku. U 2018. godini nismo znali što očekivati, ali da bi ponovili ili, još bolje, prestigli ovaj rezultat, potrebna su dalj-nja ulaganja. Pokazali smo da znamo i možemo, a sada mora-mo pokazati da to možemo i ponoviti. - napominje Kekelić uz pohvalu svih djelatnika šumarije koji su radili na tome da je danas maslinik Vlake na ponos svim zaposlenicima Hrvatskih šuma.

Svjedodžba o kvaliteti ekstra djevičanskog ulja

Ulje u inoks bačvama

Maslinik Vlake

Aktualno


Događaji

Sustav domovinske sigurnosti već je u prvoj godini dao dobre rezultate što je vidljivo u protekloj protupožarnoj sezoni koja je, za razliku od prethodne u 2017. godini koja je bila katastrofalna, prošla relativno mirno. Ipak, prostora za napredak ima i ne smiju nas dobri rezultati opustiti, za-ključak je konferencije Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija održanoj krajem studenog u Zagrebu.


U ponedjeljak 26. studenog u hotelu Esplanade u Za-grebu održana je konferencija pod nazivom Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija koju je organizirao Jutar-nji list pod pokroviteljstvom Hrvatskih šuma. Nasta-

vak je to prošlogodišnje konferencije održane u zagrebačkoj Laubi koja se pokazala iznimno korisnom i potaknula je brojne teme vezane za kvalitetu protupožarne zaštite i organizacije, kao i o sigurnosti društva u cijelosti. Stoga je na ovogodišnjoj konferenciji bio cilj prikazati koliko se toga uspjelo napraviti u godinu dana, ali i ukazati na možebitne slabe točke kako bi se nastavilo raditi na kvaliteti protupožarne zaštite.

Nakon uvodnih riječi moderatora, novinara HRT-a Mislava Togonala te pozdravnih riječi glavnog urednika Jutarnjeg li-sta Gorana Ogurlića, prezentaciju je održao glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković koji je iznio analizu protekle protupožarne sezone koja je prošla značajno mirnije od kata-strofalne 2017., a koja je i bila inicijalna za pokretanje redizaj-niranog programa zaštite. Pohvalio je aktivnije sudjelovanje

svih subjekata u sustavu što je u konačnici dovelo do pozi-tivnih rezultata. Broj požara pao je s prošlogodišnjih 7078 na ovogodišnjih 1705 čiji je intenzitet bio kud i kamo slabiji jer je prošle godine opožareno 86.521 ha, dok je ove godine opoža-reno svega 3.582 ha.

Tucaković je naveo kako su glavni razlozi pozitivnih pomaka bile meteorološke prilike jer su izostala dugotrajna razdoblja suše, kao i tzv. suhih bura, ali i kako je narod ipak shvatio da su i oni čimbenici sigurnosti te je ove godine bilo manje nekon-troliranog spaljivanja u poljoprivredi. Naglasio je i puno bolju suradnju s DHMZ-om koji šalje puno detaljnije informacije o promjenama vremenskih uvjeta što je vatrogasnim stručnjaci-ma od velike koristi prilikom predviđanja kretanja vatrene stihi-je. Najveći ovogodišnji požari bili su Lokva Rogoznica (100 ha), Orebić – Mokalo (597 ha) te Kula Norinska (611 ha). Tucaković je istaknuo i promidžbene aktivnosti, gdje su se istaknuli Hrvatske šume i DHMZ, koje su također odigrale važnu ulogu u preventi-vi koja je na kraju rezultirala smanjenjem opožarenih površina.

Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija

Zbog klimatskih promjena sustav sigurnosti morat će se sustavno nadograđivati

Sudionici panel rasprave


Događaji

Ipak, naglasio je kako nas dobri rezultati ne smiju opustiti, već treba dalje raditi na izgradnji sustava. Već su u rujnu kre-nule pojačane aktivnosti kako bi se iduća protupožarna godi-na dočekala spremna.

Prezentaciju je održao i predsjednik Uprave Odašiljača i veza Mate Botica koji je pojasnio kako funkcionira sustav rane detekcije požara pomoću kamera visoke rezolucije, a koje su ove godine postavljene diljem Dalmacije. Informatički sustav osmislio je splitski FESB, dok su za nabavu visoko sofisticira-nih kamera zaslužne Hrvatske šume. Tehničke detalje iznio je voditelj projekta u OiV Stipe Pletikosić pojasnivši multifunkci-onalnost sustava koji se, osim za ranu detekciju požara, može koristiti za policijske istrage, kao i za vatrogasne analize. Pleti-kosić smatra da se daljnji razvoj sustava može usmjeriti prema boljoj pokrivenosti što ovisi o ulaganjima Hrvatskih šuma u nove kamere te razvoju i unapređenju algoritama ugrađenih u informatičku opremu koja prati sustav. U svakom slučaju, već se sada može reći kako smo stvorili proizvod koji se može ponuditi i drugim državama jer je kvalitetan i učinkovit, a već se prve godine pokazao kao iznimno koristan alat u protupo-žarnoj zaštiti.

Posljednju prezentaciju održao je Nikolaos Iliopulos, vodi-telj vatrogasnih operacija i meteorolog u Centru za koordina-ciju vatrogasnih operacija u Grčkoj gdje su ovoga ljeta kata-strofalni požari odnijeli 99 žrtava. Požar koji je zahvatio okolicu Atene 23. srpnja ove godine zbog svoje nepredvidivosti i snaž-nog vjetra te suhog raslinja prebacio je vatrenu frontu 30 km daleko u roku od sat vremena što je skratilo vrijeme evakua-cije zbog čega je samo u jednom požaru stradalo više od 80 ljudi te je opožareno 1250 ha. Pojasnio je koji su se preduvjeti pojavili da bi se požar razvio u stihiju katastrofalnih razmjera.

Uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali potpred-sjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, podpred-sjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, mini-star unutarnjih poslova Davor Božinović, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, glavni vatrogasni zapo-vjednik Slavko Tucaković, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, ravnatelj DUZS-a Dragan Lozančić te ravnatelj HGSS-a Vinko Prizmić.

U raspravi su svi sudionici pohvalili novi sustav domo-vinske sigurnosti koji je doveo do bolje povezanosti svih su-dionika protupožarne zaštite te poboljšane koordiniranosti

cijelog sustava, kako zapovjednog, tako i kontrolno-preven-tivnog. Također su pohvalno dočekana ulaganja koja su imali sudionici programa Vlade Republike Hrvatske za mjere zaštite od požara u proteklome razdoblju što je, uz klimatske prilike, bio jedan od glavnih čimbenika zbog kojih je protekla protu-požarna sezona prošla relativno mirno. Ipak, mjesta za napre-dak ima i to su svi panelisti istaknuli, a ponajviše je bilo govora o učinkovitom sustavu evakuacije jer su upravo na tom ispitu pali Grčka, Portugal i Kalifornija.

Ministar Tolušić istaknuo je ulaganje u preventivu gdje je, između ostaloga, istaknuo Hrvatske šume koje su u proteklu protupožarnu sezonu uložile 100 milijuna kuna, uključujući i ulaganje od 20 milijuna kuna u kamere visoke rezolucije koje su ključan čimbenik u sustavu koji je netom predstavio pred-sjednik uprave OiV Mate Botica. Na pitanje o špekulacijama o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, ministar Tolušić je naglasio kako u posljednjih 10 godina nije čuo za takav primjer te da je novim Zakonom o šumama vremenski rok prenamjene šumskog zemljišta pomaknut s 5 na 10 godi-na čime su moguće špekulacije svedene na minimum.

Ministar Božinović istaknuo je kako je povećana stopa ot-krivanja kaznenih djela koja su povezana s izazivanjem požara za 55 % što je direktan rezultat ubrzanja sustava za prikuplja-nje dokaza. Ministar je dodatno pojasnio zašto je važno in-tegrirati DUZS u MUP te zašto se vatrogastvo diže na razinu države. Tom integracijom dobit će se sustav koji može odgo-voriti na više situacija, od problema migracija preko terorizma do požara, a smatra kako će se tako bolje povući sredstva iz EU fondova.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma u svome je izlaganju istaknuo kako će zbog klimatskih promjena problem protu-požarne zaštite biti sve izraženiji, da će problemi požara na otvorenome sve više utjecati na sigurnost građana i da u tom smjeru treba graditi sustav. Temperature će biti sve više, a ne-dostatak oborina utjecat će na biljne zajednice zbog kojih će neke i odumrijeti čime će se smanjiti biološka stabilnost što automatski dovodi do uvjeta pogodnih za požare. Upravo se na taj aspekt osvrnuo i bivši premijer Franjo Gregurić, koji je ujedno i počasni predsjednik Hrvatske vatrogasne zajedni-ce, istaknuvši da su klimatske promjene ono što nas sasvim izvjesno očekuje i na što se moramo što je moguće bolje pripremiti.

Detalj s konferencije Predsjednik Jakupčić u društvu Mate Botice i Tomislava Čuljka


Događaji

Peta izborna sjednica Strukovnog razreda inženje-ra šumarstva održana je 8. prosinca 2018. godine u hotelu Antunović u Zagrebu. Održani su izbori za nove četverogodišnje mandate u trajanju od 2018. do 2022. godine neposrednim tajnim glasanjem za predsjednika Strukovnog razreda inženjera šumar-stva, članove Odbora Strukovnog razreda inženjera šumarstva i predstavnike Skupštine komore te su imenovani kandidati za članove Nadzornog odbora HKIŠDT-a. Na sjednici je sudjelovao veliki broj ko-lega iz svih institucija i poduzeća čija je djelatnost šumarstvo.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Petu izbornu sjednicu Strukovnog razreda inženjera šu-marstva Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije otvorio je predsjednik Razreda inženjera šumarstva prof. dr. sc. Tibor Pentek. Uslijedilo je utvr-

đivanje broja prisutnih članova Strukovnoga razreda gdje je utvrđeno da je na sjednici bio nazočan ukupno 331 član HKIŠDT-a s pravom glasa, a temeljem popisa koji je izradilo Iz-borno povjerenstvo prije početka sjednice.

Izvještaj o dotadašnjem radu Komore podnio je predsjed-nik HKIŠDT-a prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky. Podsjetio je da je HKIŠDT osnovana temeljem Zakona o HKIŠDT-u (NN 136/06, 61/07). Rekao je kako danas broji 1213 aktivnih članova, od kojih 25 ima status mirovanja. Aktivnih članova Strukovnog razreda inženjera šumarstva je 1213 ili 97,7 %, a aktivnih čla-nova Strukovnog razreda inženjera drvne tehnologije 29 ili 2,3 %. Nerazmjer strukovnih razreda posljedica je izostanka (2008. i 2013. godine) zakonodavnog okvira u području prerade drva i proizvodnje namještaja što je dovelo do toga da drvopre-rađivači nemaju obavezu zapošljavanja inženjera, a inženjeri drvne tehnologije nemaju potrebu biti u članstvu HKIŠDT-a. Sukladno Pravilniku o vrsti šumskih radova HKIŠDT od 1. listo-pada 2007. godine kao javnu ovlast provodi licenciranje izvo-ditelja radova. Trenutno važeći Pravilnik o izdavanju, obnavlja-nju i oduzimanju licencije za radove u šumarstvu, lovstvu i drvnoj industriji Skupština HKIŠDT-a donijela je 21. prosinca 2015. godine, a izmjene 2016. godine. Do danas je održano ukupno 117 sjednica Povjerenstva za licenciranje na kojima je razma-trano 1584 zahtjeva te je odlučeno o izdavanju 1330 licencija.

Svjesni nedostataka postojećega Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (NN 16/15), Vije-će Komore je 18. srpnja 2017. godine zadužilo Povjerenstvo za licenciranje da izradi prijedlog izmjena i dopuna navedenoga Pravilnika, koji je po njegovoj izradi prihvatilo Vijeće Komore (22. studenog 2017.) i upućeno je Ministarstvu poljoprivrede. Sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu polaganja stručnih is-pita za ovlaštene inženjere šumarstva i drvne tehnologije (NN 74/07, 15/15), HKIŠDT provodi stručne ispite kao javnu ovlast. U zadnje je četiri godine održano ukupno 116 ispitnih rokova, od kojih najviše za stručni smjer - ovlašteni inženjer šumarstva (85). Položeni stručni ispit jedan je od uvjeta za upis u Komoru, a u posljednje četiri godine izdano je ukupno 207 uvjerenja. Od 2008. godine vrši se sustavno stručno usavršavanje člano-va HKIŠDT-a, najčešće putem predavanja i znanstvenih i (ili) stručnih skupova te radionica. Prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky posebno je istaknuo Prvu konferenciju ovlaštenih inženjera šu-marstva i drvne tehnologije u Šibeniku 2016. godine povodom desete obljetnice postojanja HKIŠDT-a. Na konferenciji je su-djelovalo 287 ovlaštenih inženjera i njihovih gostiju, a izdana je i prigodna monografija. Neki od predavača koji su do sada održali predavanja za članove Komore eminentni su svjetski stručnjaci.

U posljednje četiri godine Komora je financijski podupr-la sve knjige, časopise i priručnike, znanstveno-stručne skupo-ve te kulturna i sportska događanja u skladu sa svojim moguć-nostima. Tako svojim članovima podmiruje troškove pretplate

Izborna sjednica u komori

Predsjednik Razreda inženjera šumarstva Zvonimir Mišić

Novi predsjednik Strukovnog razreda je Zvonimir Mišić


Događaji

za časopis Šumarski list, a uz to je suizdavač časopisa Croatian Journal of Forest Enginieering.

Sukladno financijskim planovima za 2015. i 2016. godinu, kupljen je poslovni prostor u ulici Gjure Deželića 65 u Zagre-bu.

Po pitanju Zakona o šumama (NN 68/18), tijekom dvije godine izrade nacrta, članovi stručnoga povjerenstva čvr-sto su zastupali stav o jedinstvenom šumsko-gospodarskom području, potrajnom gospodarenju šumama, jedinstvenom

poduzeću Hrvatske šume kao trgovačkom društvu, a ne javnoj ustanovi, op-stojnosti OKFŠ-a, odnosno o mogućnostima zamje-ne šumskog zemljišta po financijskom, a ne povr-šinskom kriteriju. Prof. Poršinsky posebno je ista-knuo rješavanje pitanja Zakona o gradnji, čl. 48 st. 3 u koji je uvršteno da šum-ske prometnice planiraju, projektiraju te njihovu iz-gradnju i održavanje vode nadziru ovlašteni inženjeri odgovarajućeg stručnog smjera Komore. Od važnih problema vezanih uz zako-nodavni okvir istaknuo je potrebu za redefiniranjem samoizrade u Zakonu o šu-mama, čl. 50 st. 3 kako se ne bi dijelom izjednačava-

lo lokalno stanovništvo s profesionalnim radnicima. Nada-lje, izrazio je zabrinutost jer u ZOŠ-u po prvi puta izrijekom ne piše da doznaku stabala obavlja inženjer šumarstva što je posljedica amandmana Vlade na konačni prijedlog ZOŠ-a (12. srpnja 2018. godine). Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako će u 2019. godini biti prilike za popravak ZOŠ-a. Cilj je redefinirati i čl. 5 u Zakonu o HKIŠDT jer ne poznaje izdavanje čekića i popratnica, priznavanje inozemnih stručnih kvalifika-cija i stručni nadzor. Uz to, Povjerenstvo za rješavanje proble-

Izvještaj o dosadašnjem radu HKIŠDT-a

Prepuna dvorana hotela Antunović

Aktualno


Događaji


ma upisa u HKIŠDT magistara/inženjera urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša prepoznalo je definiranje strukovnih zadataka za novi stručni smjer - ovlašteni inženjer šumarstva u urbanim i zaštićenim područjima prirode. Navedeno su samo neki od primjera rada na zakonodavnom okviru koji, kako je autor naveo, osigurava internacionalni status Komore, ali isto tako i status ovlaštenog inženjera, na kojemu treba još puno raditi.

Nakon izvještaja, uslijedio je prijedlog Odbora Strukov-nog razreda Skupštini HKIŠDT-a o imenovanju kandidata za članove Nadzornog odbora, a to su: mr. sc. Marica Beljo Rečić, Ivan Melvan, Antun Pehaček, Vlatko Petrović i Oliver Vlainić.

Temeljem čl. 15 st. 1 Zakona o HKIŠDT, za članove Odbo-ra Strukovnog razreda izabrani su: dr. sc. Krunoslav Indir, Ivi-ca Đurčević, Tomislav Užarević, Darko Mikičić, Denis Štimac i prof. dr. sc. Ivan Martinić.

Predstavnica Izbornog povjerenstva Vanja Tomljenović Pri-ca podnijela je izvještaje o rezultatima izbora za predstavnike Skupštine komore gdje je bilo dozvoljeno odabrati najviše pet kandidata. Temeljem čl. 9 st. 1 Zakona o HKIŠDT, izabrani su sljedeći predstavnici: Krešimir Žagar s 266 glasa, Damir Mišku-lin s 261 glasom, Silvija Zec s 231 glasom, Samir Glavaš sa 190 glasova i Marijan Bedeković sa 178 glasova.

Za predsjednika Strukovnog razreda inženjera šumarstva bila su prijavljena dva kandidata. Za Zvonimira Mišića glasalo je 260 glasača ili 80 %. Za protukandidata prof. dr. sc. Ivana Martinića glasalo je 67 glasača ili 20 %. Mišić je tako izabran temeljem Zakona o HKIŠDT-u, čl. 15 st. 1, za mandat od 2018. do 2022. godine.

Novoizabrani predsjednik Zvonimir Mišić zahvalio je na ukazanom povjerenju u svoje i ime Odbora te izjavio kako je siguran da će ga opravdati tijekom mandata. Najavio je da će se sastanci Odbora razreda učestalo održavati na regionalnoj razini u centrima u kojima je šumarstvo glavna grana, tj. u Bje-lovaru, Vinkovcima i Delnicama. Izrazio je želju da inženjerke i inženjeri budu funkcionalni, stručni i profesionalni te poseb-no naglasio potrebu da budu društveno priznati. Stoga je po-zvao na zajedništvo i savjetovao kolege da Komori upućuju svoje prijedloge, pohvale i kritike na što će se, kako je kazao, argumentirano i vrlo brzo reagirati.

Čitanje izbornih rezultata

Boranka u Saboru

Predstavljeni rezultati velike akcije pošumljavanja

Završila je Boranka, jedna od najuspješnijih akcija pošumljavanja opožarenih područja u okolici Splita koju su pokrenuli hrvatski izviđači u partnerstvu s Hrvatskim šumama i Hrvatskom gorskom službom spašavanja. Rezultati su za jednu volontersku akciju impresivni, stoga su predstavljeni pred saborskim povjerenstvima u dvorani bana Josipa Šokčevića u Saboru.

Više od 2.500 volontera iz cijele Hrvatske, što izviđača, a što ostalih građana, posadilo je na 6 hektara 25.000 biljaka iz sjemena i sadnica tijekom kampanje Boran-ka čiji su rezultati predstavljeni pred saborskim po-

vjerenstvom u dvorani bana Josipa Šokčevića u Hrvatskom Saboru.

- Akcija koja je okupila izviđače, šumare, HGSS, DUZS, pla-ninare, lovce, dragovoljce Domovinskog rata te ostale brojne

Direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar

Događaji


volontere koji su se uključili u akciju iz čistog altruizma kroz devet tjedana ponovo je ujedinila cijelu Hrvatsku. - istaknula je Nada Turina Đurić, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport, istaknuvši pritom i strane institucije koje su prepoznale akciju, poput Američke gospodarske komore i Veleposlanstva Kanade, čestitavši pri tome svima koji su sudjelovali u kam-panji.

Bernarda Topolko, predsjednica Izviđačke parlamentar-ne unije, također je pohvalila rezultate i institucije koje su se uključile u kampanju te je istaknula edukativni program kam-panje koji se bavio svim oblicima problematičnog ponašanja kod djece i njihovom sprječavanju.

Pohvalama se pridružila i Lidija Pozaić Frketić, predsjednica Saveza izviđača Hrvatske i jedna od dvanaest članova Svjet-skog izviđačkog odbora glavnog tijela Svjetskog izviđačkog pokreta, koja je u svojim pohvalama posebno istaknula Kre-šimira Žagara i Anu Juričić Musu iz Hrvatskih šuma koji su u startu prepoznali akciju i bez čije inicijative Boranka ne bi bila ni približno uspješna. Istaknula je izviđače kao najveću vo-lontersku udrugu u Hrvatskoj koja volontiranjem gradi bolje društvo.

Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar istaknuo je zadovoljstvo Hrvatskih šuma sudjelovanjem u akciji te je posebno pozdravio sve volontere koji su sudjelo-vali u akciji, djelatnike splitske podružnice Hrvatskih šuma koji su odradili veliki dio posla te se zahvalio Upravi društva Hrvat-ske šume što su prepoznali akciju.

Istaknuo je kako su Hrvatske šume odabrale prostor kod splitske zvjezdarnice koji je izgorio u požaru te da će ovom kampanjom taj prostor ponovno biti zelen, što je od interesa za cijeli Split.

- Posađene sadnice zaštitit će tlo, spriječiti eroziju, pročistiti vodu te turistima ponovno dati pogled na zelenu mediteran-sku šumu na padinama iznad Splita čime će se povećati estet-ska vrijednost samoga krajolika. - istaknuo je Žagar.

Pohvalio je i samu vidljivost akcije u medijima. Uz činjenicu da je u kampanji sudjelovao i premijer Andrej Plenković, ista-knuo je kako nema djeteta koje nije čulo za Boranku i boralicu, specifičnu bojicu izrađenu od pepela izgorene šume nastale u procesu sanacije opožarenih površina.

Također je istaknuo kako je ove godine bilo tri puta manje požara nego katastrofalne 2017. godine, a da je tome sigurno pridonijela i Boranka.

U jednom od svojih posljednjih govora prije zaslužene mi-rovine, legendarni pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić izjavio je kako su planina i šuma prostor kojeg smatraju svojim domom, stoga su izuzetno tužni kada se dogode ovakve nepogode. Ipak, drago mu je što su šume resurs o kojem brinu šumari, HGSS, izviđači i planinari te smatra da bi Boranka trebala po-stati trajan program jer je riječ o proaktivnoj, a ne retroaktiv-noj kampanji.

- Onaj tko je posadio svoje stablo neće više na šumu gledati kao nešto bogom dano, već će ju čuvati kao svoju i ako uspi-jemo duh Boranke prenijeti na ostale građane, manje ćemo brinuti o ružnim scenama koje ostaju nakon požara. - izjavio je Prizmić.

Za kraj, rezultate je prisutnima predstavio Dan Špicer, glavni koordinator akcije, koji je istaknuo kako je Boranka bila najveće volontersko pošumljavanje opožarenih površina gdje se opet osjetilo zajedništvo mora i kontinenta, državnih i pri-vatnih institucija, starog i mladog…

Pojasnio je tijek akcije gdje se na virtualnoj online karti mo-glo nacrtati stablo, a za svako nacrtano volonteri bi posadili pravo stablo. Ukupno je za kampanju kroz razne akcije i objave čulo gotovo milijun korisnika, dok je kratke filmiće snimljene tijekom kampanje izmijenilo 250.000 korisnika. Podijeljeno je ukupno 115.000 pastelica boralica, a u akciju je utrošeno pre-ko 15.000 volonterskih sati te je na kraju pošumljeno 60.000 m² opožarenog zemljišta.

Obuku volontera i nadzor terenskih radova obavljali su djelatnici splitske podružnice Hrvatskih šuma koji su preuzeli i ulogu edukatora djece učeći ih pravilno posaditi sadnicu u školama i vrtićima.

U akciji je sudjelovalo preko 30 vrtića, škola i knjižnica, a educirano je više od 500 djece.

Još kao kuriozitet, istaknuto je kako je agencija Imago Ogivly koja je razradila kampanju osvojila prvo mjesto na fe-stivalu u Portorožu.

Glavni koordinator kampanje Dan Špicer predstavio je rezultate kampanje

Podijeljeno je 115.000 boralica


Događaji

Konferencija o klimi u Poljskoj

Klimatske promjene napreduju brže nego što je itko mislio

Svjetski lideri sastali su se samo tri godine nakon potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, ovaj puta simbolično, u rudarskom gradu Katowiceu u Poljskoj. U Parizu 2015. godine potpisali su sporazum prema kojem bi se porast globalnih temperatura zadržao na razini do 2 Celzijeva stupnja. No, međunarodni panel o klimatskim promjenama upozorio je da Zemlja brže i dramatičnije reagira na porast globalnih temperatura nego što se očekivalo.

Predstavnici gotovo 200 zemalja svijeta okupili su se u prosincu 2018. godine u Poljskoj na konferenciji Ujedi-njenih naroda o klimatskim promjenama pod nazivom COP 24 (Conference of Parties) kako bi u dva tjedna, od

3. do 14. prosinca, pokušali udahnuti život međunarodnom sporazumu o klimi sklopljenom u Parizu 2015. godine. Naime, prije tri godine svjetski su lideri, među kojima su bili tadaš-nji američki predsjednik Barack Obama, kineski predsjednik Xi Jinping i tadašnji britanski premijer David Cameron, pot-pisali sporazum prema kojem bi se porast globalnih tempe-ratura zadržao na razini do 2 Celzijeva stupnja. No, međunarodni panel o klimatskim promjenama u listopadu 2018. godi-ne upozorio je da Zemlja brže i dramatičnije rea-gira na porast globalnih temperatura nego što se očekivalo zbog čega bi porast temperatura tre-balo obuzdati na najviše 1,5 Celzijevih stupnjeva. Isto tako, Pariškim spo-

Tekst: Helena JakobovićFoto: Saša Danon

razumom iz 2015. dogovoreno je i smanjenje emisije stakle-ničkih plinova kao posljedice korištenja fosilnih goriva (treset, ugljen, nafta, zemni plin). Čak 80 % električne energije u Polj-skoj proizvode elektrane na ugljen, a grad Katowice, gdje je konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održana, grad je rudnika ugljena.

Namjera je konferencije u Poljskoj objaviti svojevrsni skup pravila koji bi trebao pomoći prijavljivanju i nadzoru re-zova emisije stakleničkih plinova. U skupu pravila treba biti utvrđeno i na koji će se način financirati fond namijenjen

ublažavanju klimat-skih promjena u manje razvijenim zemljama. Glavni tajnik UN-a An-tonio Guterres upozo-rio je na otvaranju da svijet ne ide u dobrom smjeru kada je riječ o kli-matskim promjenama. Čak i ako smo svjedoci razornih klimatskih promjena koje izazivaju kaos širom svijeta, još uvijek ne činimo dovoljno,

O klimatskim promjenama upozorava se u svim dijelovima svijeta

Promijenimo smjer u poimanju klime


Događaji

ne napredujemo dovoljno brzo. Klimatske promjene napredu-ju brže od nas i moramo nadoknaditi naše zaostajanje što je moguće brže, prije nego bude prekasno. - naglasio je ističu-ći da je za puno ljudi, regija pa čak i zemalja to već pitanje života ili smrti. Europska unija želi biti globalni predvodnik u sprečavanju dalekosežnih posljedica klimatskih promjena (do 2030. u Bruxellesu planiraju smanjiti emisiju štetnih plinova za 40 %, a udjel obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije povećati na 27 %). Njezina perjanica Njemačka, kojoj je ener-getika jedna od ključnih odrednica vanjske politike, ustraje na transformaciji svoje ekonomije i izgradnji društva s niskom potrošnjom ugljena, ali i bez nuklearnih elektrana.

Uz klimu na planeti Zemlji, mijenja se i politička “klima” u svijetu. Sjedinjene Američke Države isključile su se iz Pariškog sporazuma, ali klima je pokazala svoju narav. Ne pamte se kli-matske katastrofe kao one koje su 2018. godine pogodile svijet. Sudari s vremenskim nepogodama sve su teži i smrtonosniji te ih se ne može ignorirati. Znanstvenici tvrde da je Zemlja već sada za jedan Celzijev stupanj toplija nego što je bila između 1850. i 1900. godine te da su za to zaslužni prvenstveno emisija štetnih plinova iz automobila i zrakoplova, ali i druge ljudske aktivnosti. Ako emisije stakleničkih plinova nastave ovim tem-pom, što je za sada najvjerojatniji scenarij, klima će na Zemlji za samo 12 godina podsjećati na klimu kakva je na Zemlji vladala sredinom Pliocena, odnosno prije oko tri milijuna godina.

Sudionici sastanka COP 24 u Katowicama moraju se zauze-ti za to da će do 2020. usuglasiti nacionalne planove o klimi kako bi zaustavili rast temperature koja ne bi smjela prijeći granicu od +1,5 °C između 2030. i 2052. godine. Djelovanje u zaustavljanju povećanja temperature mora biti pet puta brže nego do sada. Znanstvenici s područja klimatologije u izvješću spominju da je ovo posljednja generacija koja je sposobna zaustaviti klimatske promjene koje su u tijeku, ali i prva koja će osjetiti posljedice. Svjetska banka najavila je da će uložiti 200 milijardi dolara u razdoblju od 2021. do 2025. u projekte kojima će se smanjiti emisija stakleničkih plinova. U posljednjih pet godina samo je 5 % globalnih ulaganja bilo vezano za zaštitu klime.

Svijest o zaštiti okoliša raste. I papa Franjo kaže da je oču-vanje stvorenoga neophodno jer klimatske promjene dovode do novih ratova. Paket iz Katowica trebao bi ubrzati i provo-đenje zaključaka iz Pariza u zaustavljanju procesa globalnog zagrijavanja.

Brojne ekološke poruke istaknute su u Katowicama

U Poljskoj se površina pod šumama povećala za 504.000 hektara u razdoblju između 1995. i 2004. go-dine. Znanstvena istraživanja pokazuju da se, između ostalih mjera, sadnjom odgovarajućih vrsta drveća

može povećati sposobnost šuma da apsorbira CO₂ i na taj se način smanje razmjeri očekivanih klimatskih promjena. Na COP 24 želimo pokazati kako postići ravnotežu između emisije i apsorpcije CO₂ kroz primjenu inovativnih rješenja u gospodarenju šumama te oslanjanjem na prirodni proces ap-sorpcije ugljičnog dioksida u tlu i šumama. - naglasio je poljski ministar zaštite okoliša Henryk Kowalczyk na posebnom do-gađaju Šume za klimu („Forests for Climate“) organiziranoga specijalno za ministre i šefove izaslanstava tijekom klimatske konferencije COP 24 (Conference Of the Parties) UNFCCC-a (United Nations Framework Convention on Climate Change) koja se održavala u Katovicama u Poljskoj od 3. do 14. pros-inca 2018. Ovo je bilo treći puta da Poljska predsjeda COP-om UNFCCC-a.

Poljsko predstavništvo COP 24 organiziralo je ovaj pose-ban događaj kako bi se istaknula važna uloga šuma u posti-zanju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u ograničavanju porasta temperature iznad 1,5 ˚C te istaknu-la nužnost prestanka krčenja i degradacije šuma. Nakon rasprave, ministri su usvojili Deklaraciju o šumama za klimu koja naglašava ulogu održivog gospodarenja šumama u postizanju klimatske neutralnosti.

Deklaracija se temelji na Programu održivog raz-voja za 2030. i njegovim Ciljevima održivog razvoja (SDGs), ciljevima UNFCCC-a, Varšavskom okviru za REDD +, Konven-ciji o biološkoj raznolikosti (CBD) i Aichi ciljevima biološke raznolikosti, Strateškom planu UN-a za šume, kao i na drugim

Deklaracija o šumama na COP 24

Održivo gospodarenje šumama u postizanju klimatske neutralnosti

Tekst/foto: Saša Danon

Nedrvni šumski proizvodi Poljske


globalnim i regionalnim inicijativama za održivo upravljanje šumama. Deklaracija naglašava važnost jačanja sinergija između tih programa i mehanizama te obvezu da će se ubrzati aktivnosti kako bi se osiguralo da se globalni doprinos šuma i šumskih proizvoda u smanjenju klimatskih proizvoda dodat-no poboljša do 2050. kako bi se postigao Pariški sporazum. Deklaracija također potiče znanstvenu zajednicu da nastavi istraživati i kvantificirati doprinos šuma u smanjivanju antro-pogenih emisija stakleničkih plinova.

Deklaracija o šumama bio je treći dokument kojeg je podržalo poljsko predsjedništvo COP 24. Prvi dokument Zajednička promjena vožnje: partnerstvo iz Katowica za elektro mobilnost namjenski je okvir za poticanje tehnoloških i or-ganizacijskih promjena u sektoru za daljnji razvoj transporta

nulte emisije. Poljsko predsjedništvo također je pripremilo i Šlesku deklaraciju o solidarnosti i pravednoj tranziciji koja predviđa postizanje ciljeva o zaštiti klime uz održavanje gos-podarskog razvoja i radnih mjesta.

Ubrzo nakon potpisivanja Deklaracije, Savez udruga CLARA (Climate, Land, Ambition and Rights Alliance) orga-nizirala je konferenciju za tisak gdje su se očitovali o deklara-ciji Šume za klimu. Prozvali su poljsku vladu da su osvojili Deklaraciju o šumama najviše kako bi prekrili manjkavost volje da prekinu svoju ovisnost o ugljenu kao primarnom energentu.

Konferenciju je otvorio Peter Riggs iz Pivot Pointa: - Opasna zabluda je ideja da bi sektor šumarstva i poljo-

privrede sam mogao uravnotežiti emisije iz fosilnih goriva. Učinak ublažavanja klimatskih promjena kroz šume i šumske krajobraze može imati rezul-tate samo ako se drastično smanji i emisija iz fosilnih goriva. Jednostavno rečeno, šume se ne mogu tretirati kao „offset“, kao dio tržišnog mehanizma Pariškog sporazuma, a svakako ne kao opravdanje za nastavak korištenja ugljena i drugih fosilnih goriva.

Deklaracija o šumama ne bi se trebala koris-titi za opravdanje nastavka spaljivanja i izga-ranja fosilnih goriva, niti bi trebala poslužiti za opravdanje ispuštanja stakleničkih plinova iz fosilnih goriva. S obzirom na trenutni pritisak na primarne šume u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Poljsku, Deklaracija se mora tumačiti u skladu s izvješćem Međuvladinog panela o kli-matskim promjenama (IPCC) na koji se izjava, između ostalih, i poziva.

„Šuma” u poljskom paviljonu Drvo s jabukama - svaki dan dijelile su se jabuke s poljskih plantaža

Događaji


Događaji

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Europsko prvenstvo u nordijskom skijanju za šumare, poznatije pod kraticom EFNS, mnogo je više od internacionalnog sportskog

događaja. Susret je to koji spaja ljude sportskog duha, vedrog raspoloženja i pozitivnog karaktera. EFNS okuplja šumare iz cijele Europe s ciljem promo-viranja zdravog življenja baziranog na bavljenju sportom, pažljivom odnosu prema prirodi i pozitivnom suparništvu među nacijama. Ovdje nema mjesta za ideološke granice i prepirke, ovdje ne postoje jezične i političke barijere. U za-

jedništvu, prijateljstvu i dobrom raspo-loženju te kroz ljubav prema nordijskom skijanju i šumarstvu otvoreni su mnogi putevi za zajedničku suradnju i bolju po-vezanost među šumarima diljem Euro-pe. Neosporno je da ovo natjecanje ipak ima i nacionalni karakter s ciljem promo-viranja gospodarskih potencijala i turi-stičkih ljepota svoje zemlje. A biatlon, kao disciplina koja se odvija u prirodi, svakako je vezana za šumarstvo. Neka-da, dok klimatske promjene još nisu bile tako izražene, a zime mnogo hladnije i s više snijega, šumari su u šumu mogli

ući jedino na skijama. Tada su morali do-bro vladati tehnikom skijaškog hodanja koja zahtjeva izdržljivost, snagu i koordi-naciju. Postupno se u šumara razvila ta ljubav prema nordijskom skijanju, a naj-veći broj naših nordijskih skijaša dolazi iz Delnica.

Prvo Europsko šumarsko skijaško prvenstvo održano je 26. veljače 1969. godine u Baden Wurttenbergu na ini-cijativu Wolfa Hockenjosa, istaknutog šumarskog stručnjaka i znanstvenika iz Freiburga. Već na prvom susretu sudje-lovalo je 525 natjecatelja iz 5 zemalja, a

20 godina Hrvatske na EFNS-u

U Delnicama svečano uz predstavljanje monografije

Početkom prosinca u Delnicama je svečano obilježeno dvadeset godina sudjelovanja Hrvatske na Europskom natjecanju šumara u nordijskom skijanju, poznatijem kao EFNS. Tom prigodom Hrvatsko šumarsko društvo predstavilo je vrijednu knjigu u kojoj su na hrvatskom i engleskom jeziku opisani početci nastanka EFNS-a, kao i hrvatski početci na tom prestižnom natjecanju. Mnogobrojne fotografije čuvaju najljepše uspomene na te protekle godine dajući moto i viziju za godine koje slijede.

Sudionici ispred pansiona Lovački

otad do danas broj sudionika se pove-ćava te bilježi najviše 1200 natjecate-lja iz 26 zemalja. Dosadašnji domaćini kroz 50 održanih EFNS natjecanja bili su: Njemačka, Austrija, Italija, Švicarska, Finska, Francuska, Norveška, Švedska, Belgija, Bosna i Hercegovina, Estonija, Hrvatska, Latvija, Slovačka, Slovenija, Češka, Mađarska i Bjelorusija. Hrvatska EFNS priča započela je u jesen 1997. godine, a ove godine obilježavamo 20 godina sudjelovanja hrvatskih sporta-ša - šumara na ovom prestižnom natje-canju. Sve je započelo pozivom kole-ga iz Austrije za sudjelovanje u 30. po redu EFNS–u. Poziv je došao u Upravu šuma Delnice putem slovenskog pred-stavnika iz Kočevja Janeza Konečnika. Poziv je preusmjeren na Hrvatsko šu-marsko društvo koje je preuzelo inicija-tivu oko okupljanja ekipa i priprema za natjecanje. Tadašnji predsjednik HŠD-a Delnice Damir Delač i tajnik HŠD-a Hra-nislav Jakovac, i sam nekadašnji repre-zentativac u skijaškom trčanju, s odu-ševljenjem su prihvatili austrijski poziv, a tadašnji predsjednik HŠD-a profesor Matić odobrio je sudjelovanje i put. Taj put danas traje ponosnih 20 godina.

Domaćin 45. EFNS natjecanja 2013. godine bila je upravo Hrvatska. Natjecanje je održano u Delnicama, a sudionici su osim u samom sportskom događaju, uživali u ljepotama Gorskog kotara koji je u to vrijeme prekrio du-boki snijeg i dodatno pridonio ugođa-ju. Mnogobrojni izleti, posjet Plitvičkim jezerima i park-šumi Golubinjak, jezeru Bajer u Fužinama i Opatiji, ostavili su sudionike bez daha. Pohvale su stizale od svih ekipa, kao i samog predsjedni-

ka EFNS-a, Šveđanina Gunnara Oloffso-na.

- Osobno, bila mi je čast biti članom komiteta EFNS-a kao voditelj hrvatske

ekipe. Isprva kao član stručnog vod-stva, a kasnije i kao natjecatelj, uživao sam natječući se i družeći se s kolega-ma šumarima iz gotovo cijele Europe. Domaćinstvom i uspješnom organiza-cijom 45. EFNS-a u Hrvatskoj ispunio se moj san nakon kojeg sam vođenje tima prepustio mlađem kolegi Denisu Štimcu. – rekao je Hranislav Jakovac. Naše sudjelovanje na sastancima EFNS-a daju nam priliku upoznati naše kole-ge, šumare iz drugih europskih zemalja i naučiti mnogo o njihovim zemljama, kulturama, načinu života, kulinarskim specijalitetima u opuštenoj prijateljskoj atmosferi. - istaknuo je u monografiji 20 godina Hrvatske na EFNS-u Damir Delač.

Svečano obilježavanje sudjelova-nja Hrvatske na Europskom sportskom natjecanju šumara u nordijskom ski-janju održano je početkom prosinca u Delnicama u organizaciji Hrvatskog šu-marskog društva i Hrvatskih šuma gdje je predstavljena knjiga 20 godina Hr-vatske na EFNS-u. Uzvanike, mahom šu-mare i sportaše, dočekao je i pozdravio Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva. Dvadeset godina hrvatskog sudjelovanja na EFNS-u kao da je proletjelo, ali u mnogima je ostavi-lo lijepa sjećanja. Da se ona nikad ne za-borave pobrinuo se jedan od pokretača sudjelovanja hrvatskog tima na ovom natjecanju, tajnik Hrvatskog šumarskog društva Damir Delač. Delač je pripremio vrijednu knjigu - zbirku s prikazom svih timova koji na EFNS-u nastupaju od početka do danas, a potom i prikazom svih dvadeset nastupa hrvatske ekipe s naglaskom na događanje u Delnicama kada je Hrvatska bila domaćin. Zbir-

Šumari putem EFNS-a promoviraju

zdrav životEFNS okuplja šumare iz cijele Eu-

rope s ciljem promoviranja zdravog življenja baziranog na bavljenju sportom, pažljivom odnosu prema prirodi i pozitivnom suparništvu među nacijama. Ovdje nema mjesta za ideološke granice i prepirke, ovdje ne postoje jezične i političke barijere. U zajedništvu, prijateljstvu i dobrom raspoloženju te kroz ljubav prema nordijskom skijanju i šumarstvu otvoreni su mnogi putevi za zajed-ničku suradnju i bolju povezanost među šumarima diljem Europe.

Dodjela plaketa

U ime Hrvatskih šuma plaketu je primila glasnogovornica Ana Juričić Musa

Događaji



woodmizer.com l 800.553.0182

KOMPAKTNA 4-VERO STRANA PROFILNA BLANJALICA.3 GLAVNE DOBITI• 4-strano blanjanje i profiliranje u jednom prolazu• Veliki presjek 4 stranog blanjanja 260mm širine x 100 mm visine• Lagano podešavanje, rukovanje i svakodnevna upraba

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Fax: +385 1 3894 668 Mob: +385 98 9934 639

All you need to

W rkwith wood

[email protected]

www.woodmizer.hr

PREDSTAVLJAMOWood-Mizer BLANJALICE/PROFILIRKE

PROIZVODITE PODOVE, LETVICE, OBLOGE, OKVIRE

I JOŠ MNOGO TOGA!

PROFILIRKA / BLANJALICA

ka je prepuna originalnih i autentičnih fotografija sa sportskog terena i šire te portretima i rezultatima svih sudioni-ka. Knjigu je izdalo Hrvatsko šumarsko društvo, oblikovao ju je i uredio Branko Meštrić, a priznanje i prigodna plaketa podijeljena je svim sudionicima. U ime Uprave Društva Hrvatskih šuma plaketu je primila glasnogovornica Ana Juričić Musa.

Već početkom sljedeće godine, od 10. do 16. veljače 2019., EFNS natjecanje

održava se po 51. puta i to u Njemačkoj, u Arberlandu. Naša se ekipa i ovaj put priprema za natjecanje i s nestrplje-njem iščekuje trenutak kada će visoko u zrak ponosno dignuti hrvatsku zasta-vu. Moto EFNS-a za sljedećih 50 godina i dalje je povezanost čovjeka i šume. Prijateljstvo, sport i profesionalni odnos europskih šumara formiraju EFNS mre-žu i odlaze u svijet kao najbolja moguća slika prikazujući kako ljudske vrijedno-sti moraju biti u prvom planu.

Detalj s 45. EFNS natjecanja održanog u Delnicama 2013. godine

Predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić prilikom dodjele priznanja

Događaji


U spomen i sjećanje na povijesni događaj kada su Hr-vatske šume Svetom ocu Ivanu Pavlu II. poklonile božićno drvce, kao ukras Trgu sv. Petra u Vatikanu, u Matici hrvatskoj organizirana je projekcija zanimlji-

vog dokumentarnog filma pod nazivom Miris hrvatskih šuma u Vatikanu. U adventsko vrijeme više nego inače pridajemo pažnju onome što je u životu zaista bitno - zajedništvo, mir, suosjećanje i briga za druge. Vrijeme je to razmišljanja i pre-ispitivanja samih sebe. Zato se prikazivanje filma i okupljanje ljudi koji su sudjelovali u cijelom procesu darivanja Svetog oca božićnim drvcem savršeno uklopilo u ove svečane blagdanske dane. Projekciji filma prisustvovali su mnogi koji su tada i sami sudjelovali u početnim i završnim pripremama oko darivanja

Svetog oca. Svojim prisustvom goste na projekciji počastio je i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić na-glasivši koliko je taj događaj bio izniman i važan za Hrvatske šume, a prisustvovala je i glasnogovornica Hrvatskih šuma Ana Juričić Musa. Ona je bila dio tima koji je 2002. godine su-djelovao u ostvarivanju zajedničke ideje o drvcu kao poklo-nu u znak zahvalnosti Ivanu Pavlu II. za svaku podršku koju je pružio hrvatskom narodu u najtežim trenutcima tijekom stva-ranje vlastite države. Svoja iskustva i sjećanja na taj povijesni i za Hrvatsku značajan događaj iznijeli su tadašnji predsjed-nik Uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski i član Uprave Ivan Hodić. Kroz kratku prezentaciju Ivan Hodić prikazao je koliko je Sveti otac bio vezan za Hrvatsku i pun ljubavi i poštovanja

Događaji

U Matici hrvatskoj prikazan dokumentarni film Miris hrvatskih šuma u Vatikanu

Hrvatske šume, Hrvatsko šumarsko društvo i Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske 19. prosinca 2018. godine organizirali su prikazivanje dokumentarnog filma Miris hrvatskih šuma u Vatikanu u sjećanje na povijesni događaj darivanja božićnog drvca Svetom ocu Ivanu Pavlu II. za Božić 2002. godine. Svoje uspomene i sjećanja na prezentaciji su iznijeli tadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski i član Uprave Ivan Hodić. Ovu božićnu temu s nekoliko prigodnih pjesama oplemenila je klapa Falkuša s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst/foto: Helena Jakobović

Ana Juričić Musa s Ivanom Hodićem, Ljiljanom Gašparec Skočić i Željkom Ledinskim

Događaji

prema hrvatskom narodu. Ovu božićnu temu s nekoliko pri-godnih pjesama oplemenila je klapa Falkuša s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Papa Ivan Pavao II., zvan još i Ivan Pavao Veliki, rođen je kao Karol Józef Wojtyla, 264. je nasljednik apostola Petra, a bio je papa od 16. listopada 1978. sve do svoje smrti 2005. godine. Njegov je pontifikat među najduljima. Jedan je od velikih držav-nika 20. stoljeća i duhovni aktivist planetarnoga utjecaja. Tako-đer, jedan je od najmlađih papa novijega doba te prvi papa ne-Talijan nakon više stoljeća, odnosno on je prvi papa nakon više stoljeća iz jednog slavenskog naroda. Njegova osobna toplina, neposrednost i prirodna karizma izuzetno su snažno djelovali preko suvremenih elektroničkih medija. Tijekom cijelog pon-tifikata zalagao se za mir, a protiv terorizma, zagovarao pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost te promicao međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Zauzimao se za svakog čovjeka, poticao na odgovor-nost, savjest, protivio se uništavanju okoliša i planete Zemlje kao takve. Pokazivao je otvorenost prema drugim vjerskim za-jednicama. Prvi je papa koji je ušao u džamiju i sinagogu. Papa Benedikt XVI. proglasio je 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, a samo tri godine kasnije 2014. proglasio ga je sve-tim. Vatikan je 3. listopada 1991. godine prvi u svijetu objavio da radi na hrvatskom međunarodnom priznanju, a 13. siječnja 1992. službeno i priznao Hrvatsku. Papa Ivan Pavao II. Hrvatsku je posjetio čak tri puta. Prvi puta u rujnu 1994. godine u Zagre-bu, drugi puta u listopadu 1998. godine u Mariji Bistrici gdje je na svetoj misi blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca, a treći put u lipnju 2003. godine i to je bilo njegovo stoto putova-nje izvan Vatikana i Italije.

Zbog svoje dobrote, pravednosti, podrške i empatije prema hrvatskom narodu, u Hrvatskoj je odlučeno da se papi Ivanu Pavlu II. uruči poklon koji će biti simbol ljubavi, mira, prijateljstva i povezanosti čovjeka s prirodom. Na inicijativu Hrvatske biskupske konferencije, Ministarstva financija, inoze-mnih poslova i kulture te Hrvatskih šuma nastala je i ostvarena ideja da se u Italiju preveze goranska ljepotica, smreka pravil-

nih grana, prekrasne krošnje, visoka 27 m, teška 7 t i promje-ra 65 cm, a koja je 72 godine rasla na imanju Ane i Antuna Majnarić. I kao da se čuvala i čekala na najveće dane svoje slave. Pazite na nju kao što su pazile generacije i generacije goranskih šumara. – rekao je Željko Ledinski na oproštaju prije odvoza drvca u Italiju. Stablo je blagoslovio riječki nadbiskup Ivan Devčić riječima: - Neka se miris hrvatskih šuma proširi do Trga svetog Petra zahvaljujući ovoj smreci, goranskoj ljepoti-ci. Tradicionalna licitarska srca s natpisima hrvatskih gradova i sela krasila su božićno drvce, kao i stotine lampica, koje je postavljeno tik do Aleksandrijskog obeliska, ispred prozora odaja Svetog oca. Radosti paljenja rasvjete na stablu pratile su brojne delegacije hrvatskih institucija. A da događaj ostane za pamćenje pobrinuo se ansambl Lado. Generalna audijencija kod pape Ivana Pavla II. bila je prilika mu se zahvali na pažnji i razumijevanju koje je godinama pružao hrvatskom narodu u najtežim trenutcima, ali ujedno i čestita Božić, a papa je na tečnom hrvatskom jeziku blagoslovio sve Hrvate.

Bio je to veliki, lijep i značajan događaj za Hrvatske šume i Hrvatsku općenito. Ponosno i sa suzom u oku svi prisutni pra-tili su projekciju dokumentarnog filma prisjećajući se događa-ja koji je ušao u povijest jedne male zemlje velikog srca.

Događaj je popratila klapa Falkuša s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić sa članovima tima koji su sudjelovali u projektu darivanja Svetog oca


Događaji

Šumarski dom u Zagrebu, 19. pro-sinca 2018. godine, bio je mjesto održavanja redovne sjednice Skupštine Hrvatskog šumarskog

društva. Sjednicu je otvorio predsjednik Oliver Vlainić koji je pozdravio sve pri-sutne članove i najavio promociju knjige o prof. dr. sc. Branimiru Prpiću. Izabrana predsjednica radnog predsjedništva Mandica Dasović posebni pozdrav upu-tila je v.d. ravnateljici Hrvatskog šumar-

Završna sjednica HŠD-a

Promocija knjige o profesoru Branimiru PrpićuNa završnoj sjednici Skupštine Hrvatskog šumarskog društva, koja je održana u Šumarskom domu 19. prosinca 2018. godine, svečano je i u blagdanskom ozračju predstavljena knjiga koju je uredio prof. dr. sc. Ivica Tikvić sa suradnicima, a u čast i sjećanje na pokojnog izvanrednog šumarskog stručnjaka i znalca prof. dr. sc. Branimira Prpića. Knjiga nosi jednostavan naziv Branimir Prpić, a glavni urednik naglasio je da je profesorova ostavština toliko velika da je materijala bilo i previše za jednu knjigu.

skog instituta Sanji Perić i novoizabranoj predsjednici Skupštine Hrvatske komo-re inženjera šumarstva i drvne tehno-logije, razred šumarstva, Silviji Zec. U svečanom predblagdanskom ozračju prihvaćen je Dnevni red te su verificira-ni rebalans financijskog plana za 2018. i financijski plan za 2019. godinu. Tajnik HŠD-a Damir Delač u izvješću o progra-mu rada za 2019. godinu posebno je istaknuo kako Hrvatsko šumarsko druš-

tvo okuplja i objedinjuje sve institucije šumarskog sektora s namjerom da dje-luju zajedno promovirajući struku u jav-nosti. Isto tako, najavio je daljnje podrža-vanje ogranaka u njihovim aktivnostima promocije šumarstva kroz izdavaštvo, radionice, seminare, stručne ekskurzije i skupove. U programu je navedeno kako će prigodnim aktivnostima biti obilježe-ni za šumarstvo važni datumi, nastavit će se sudjelovanje u međunarodnim sportskim događanjima, kao i surad-nja sa svim znanstvenim institucijama. Na završetku izlaganja Delač je najavio uređenje i privođenje namjeni poslov-nog prostora u potkrovlju Šumarskog doma. U slobodnom dijelu sjednice ve-likim pljeskom pozdravljen je najstariji član Hrvatskog šumarskog društva Petar Prebježić koji je s osmijehom na licu svi-ma zahvalio na toj časti uz čestitke za predstojeće blagdane.

Nakon sjednice Skupštine Hrvat-skog šumarskog društva održana je promocija knjige o prof. dr. sc. Branimi-ru Prpiću kojoj je glavni urednik upravo njegov učenik, a danas profesor na Šu-marskom fakultetu Sveučilišta u Zagre-bu, prof. dr. sc. Ivica Tikvić. Mnogi uzva-

Tekst: Helena JakobovićFoto: Goran Vincenc

Sjednicu je otvorio predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić

Profesor Tikvić predstavio je knjigu


nici na promociji ove vrijedne knjige bili su u studentskim klupama dok im je profesor Prpić s puno entuzijazma, volje i strpljenja prenosio svoja znanja o mnogobrojnim temama iz područja uzgajanja šuma, ekologije i puno šire od toga. Bogati životopis gotovo je nemo-guće staviti u par redaka. Ono najvažni-je je da je bio vrstan šumarski stručnjak i znanstvenik, ali prije svega dobar čo-vjek. Bio je profesor neupitna ugleda i autoriteta, omiljen među studentima i kolegama iz akademskih krugova, uzor mlađim djelatnicima i oslonac stručnja-cima u praksi. U svojoj dugoj znanstve-no-nastavnoj karijeri bio je sveučilišni profesor, urednik Šumarskog lista, član i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, član i glavni tajnik Akademije šumarskih znanosti, predsjednik Hrvat-skog ekološkog društva i osnivač Pokre-ta prijatelja prirode „Lijepa naša“. Glavni urednik Šumarskog lista bio je punu 41 godinu te će vjerojatno ostati najveći urednik tog stručnog časopisa jer je u kontinuiranom uređivačkom radu kroz njegove ruke prošlo 25.456 stranica. Oni koji su znali profesora Prpića govore da je bio najplemenitija i najbolja osoba koju su u životu imali prilike upoznati.

Knjiga, jednostavnog naslova Bra-nimir Prpić, nastala je na poticaj tajnika Hrvatskog šumarskog društva Damira Delača koji je dugo godina surađivao s prof. dr. sc. Branimirom Prpićem. Glavni autor je prof. dr. sc. Ivica Tikvić sa surad-nicima, a izdavači su Hrvatsko šumarsko

Branimir Prpić bio je vrstan šumarski stručnjak i znanstvenik, ali prije svega dobar čovjek koji zaslužuje knjigu

društvo i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatske šume d.o.o. uz Hr-vatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije suizdavači su ovog vrijednog djela. Knjiga je namijenjena šumarskim stručnjacima i znanstvenici-ma, šumarskim nastavnicima, studenti-ma šumarstva, ali i svima onima koji žele povećati svoje znanje o šumskim ekosu-stavima i šumarstvu u Hrvatskoj.

U ime recenzenata knjige akade-mika Slavka Matića i prof. dr. sc. Paule Durbešić, na promociji je govorio re-cenzent prof. dr. sc. Joso Vukelić koji je u dirljivom govoru zahvalio profesoru Ivici Tikviću na ovom vrhunskom djelu naglasivši kako je profesor Prpić bio vi-

zionar s kraja 20. i početka 21. stoljeća te lučonoša novih ideja i metodologija u šumarstvu. Iskrenu zahvalu svim surad-nicima na knjizi, autorima i koautorima, recenzentima i lektorici, izdavačima i suizdavačima, autorima fotografija te osoblju iz tvrtke Denona koji su sudje-lovali u pripremi za tisak knjige, uputio je prof. dr. sc. Ivica Tikvić. Rekao je da se kroz ovo djelo nastojao odužiti profeso-ru Prpiću jer mu je pokazao da postoji snaga koja je iznad svega i svih, a može povezati ljude, šumarstvo i tehnologiju. Na kraju je zahvalio profesoru Prpiću za sva znanja i savjete koji su ostavili dubo-ki trag kako na njega osobno, tako i na sve druge koji su ga poznavali.

Veliko zanimanje za knjigu o šumarskom stručnjaku

Događaji

30 HRVATSKE ŠUME BROJ 264 | PROSINAC 2018.

Događaji

Na međunarodnoj radionici odr-žanoj krajem studenog 2018. godine na temu primjene naj-novijih tehnologija daljinskih

opažanja, u prostorijama HŠD-a u Za-grebu, sudjelovalo je oko 60 sudionika iz oko 30 državnih i privatnih poduzeća. Radionica je održana u sklopu projekta EU OBZOR 2020 My sustainable forest čiji je nositelj industrijsko-tehnološka kor-poracija GMV Aerospace and Defence S.A. sa sjedištem u Madridu, Španjolska. Radionicu su organizirali dr. sc. Ivan Pilaš i dr. sc. Ivan Balenović iz Hrvatskog šu-marskog instituta (HŠI) u Jastrebarskom.

Cilj My sustainable forest projekta je izrada web servisa temeljenog na daljin-skim opažanjima (satelitski snimci, Lidar i dr.) koji mogu u velikoj mjeri poboljšati i unaprijediti različite šumarske proizvod-ne procese. Temeljnu osnovu servisa predstavljaju satelitski snimci nove eu-ropske misije Sentinel 1, 2 i 3 kao sastavni dio europskog sustava terestičkih opa-žanja Copernicus, u prostornoj rezoluciji (pixelu) 10 - 20 m. Misija Sentinel omogu-ćuje pridobivanje snimaka relativno viso-ke rezolucije koji su globalno dostupni korisnicima bez ikakve naknade.

Uz GMV, u projektu sudjeluje još 11 europskih partnera: HŠI kao predstavnik Republike Hrvatske, Istraživački institut

Napredne tehnologije daljinskih opažanja u šumarstvu

Najveći učinak postiže se upotrebom svih

raspoloživih podataka

Cilj je izrada web servisa teme-ljenog na daljinskim opažanjima (satelitski snimci, Lidar i dr.) koji mogu u velikoj mjeri poboljšati i unaprijediti različite šumarske proizvodne procese.

za šumu i papir Raiz, korporacije Naviga-tor iz Portugala, Mendelovo sveučilište iz Brna i pripadajuće sveučilišno šumsko poduzeće Masaryk šuma u Křtiny–u u Češkoj Republici, asocijacija šumopo-sjednika iz Navare u Španjolskoj, tvrtka za pružanje usluga u šumarstvu Madera + i tvrtka za pružanje znanstvenih uslu-ga Föra iz Španjolske, Udruga privatnih šumoposjednika Litve (FOAL), Nacio-nalni centar privatnih šumoposjednika Francuske i Europski šumarski institut (EFI) sa sjedištem u Finskoj. Projektom je predviđena izrada aplikacija temelje-na na satelitskim i Lidar snimkama za točno određene namjene unutar razli-čitih šumskih operacija (inventura šuma, uzgajanje šuma, zaštita šuma, praćenje zdravstvenog stanja itd.) s ciljem da su

Tekst/foto: Marija Glavaš

lako dostupne, visoke rezolucije i potpu-no operabilne u šumarstvu.

Osnovni pregled projekta i karak-teristike servisa predstavila je vodite-ljica projekta dr. sc. Julia Yagüe iz GMV-a. Servis je trenutno u fazi ispitivanja, s 2019. godinom bi trebao biti potpuno funkcionalan, a potpuno dovršen 2020. godine. Za svako od izabranih područ-ja od interesa (AOI) projektnih partnera planira se izrada posebnog operativ-nog sučelja s odabranim proizvodima. U Hrvatskoj su za tu namjenu izabrane dvije testne lokacije na prostoru nizin-skih šuma hrasta lužnjaka i to: Pokupski bazen u UŠP Karlovac u zapadnom kon-tinentalnom dijelu Hrvatske te nizinski šumski predio UŠP Našice, kao i kom-pleks Spačva, UŠP Vinkovci u istočnom kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Računalni ekspert Valerio Platania iz GMV-a predstavio je detaljne sastavne komponente servisne platforme. Plat-forma je modularna, odnosno sastavlje-na na način da se mogu dodavati različiti proizvodi ovisno o želji korisnika. Servisi omogućuju detaljan prikaz strukture te funkcija šuma kao što su: strukturni elementi sastojina, kvaliteta drveta, bi-omasa i zaliha ugljika, značajke ekosu-stava te ekonomske vrijednosti šuma.

Predstavnica GMV–a Julia Yagüe

Organizator radionice dr. sc. Ivan Pilaš


Događaji

Jedan od glavnih prednosti platforme predstavlja mogućnost provođenja di-gitalne inventure šuma pomoću Lidar tehnologije čime se u velikoj mjeri redu-cira terenski rad i povećava pouzdanost izmjere. Platforma također omogućuje dodavanje korisničkih podataka s ciljem validacije satelitskih i Lidar informacija.

Dr. sc. Ivan Pilaš i dr. sc. Ivan Baleno-vić iz HŠI predstavili su svoj udio u pro-jektu na područjima interesa. Istraživanja dr. sc. Balenovića temelje se na usporedbi mogućnosti pridobivanja detaljnih po-dataka o osnovnim parametrima šum-skih sastojina pomoću aerofoto snimaka i Lidar snimaka, dok je dr. sc. Pilaš prikazao mogućnosti primjene radarskih snimaka Sentinel 1 satelita pri detekciji promjena u šumskom pokrovu. Dr. sc. Iñigo Lizarral-de iz tvrtke Föra posvjedočio je o velikoj koristi cjelovitog Lidar snimanja Španjol-ske za industriju, obrazovanje i admini-straciju, što je financijski osigurala Vlada. Dobit od takvog snimanja posebno je vidljiva u inventuri šuma jer se udio te-renskih izmjera koje je potrebno obaviti znatno smanjio.

O dronovima koji su nabavljeni u sklo-pu programa Red Faith govorili su Alan Novkinić iz UŠP Koprivnica i Ivan Brezo-vac iz UŠP Osijek. Novkinić je predstavio konkretne primjene i rezultate na po-dručju Hrvatskih šuma d.o.o. te istaknuo veliku prednost brzog pridobivanja podataka, što je osobito korisno na ne-dostupnim terenima. Brezovac je iznio tehničke podatke te informirao prisut-ne kako je uz dron nabavljen i program za obradu podataka. Boris Ljubojević iz Službe za projekte sufinancirane sred-

stvima EU u Direkciji Hrvatskih šuma po-jasnio je kako je u završnoj fazi projekta planirano izdati priručnike namijenjene revirnicima koji bi onda bili zaduženi za upravljanje dronovima, obradu podata-ka i njihov unos u geoportal.

Davor Šelendić zaposlen u Službi za uređivanje šuma u Direkciji (Hrvatske šume d.o.o.) predložio je neka se funkci-onalne georeferencirane snimke stave na web portal Hrvatskih šuma d.o.o. kako bi bile dostupne svim djelatnicima za sve iskazane potrebe. Utvrdio je kako je za uvrštenje u zakonsku regulativu nužno postići dostatnu točnost od 80 ili 90 %.

Darko Pleskalt iz Službe za ekologiju u Direkciji osvrnuo se na potrebe pro-cjene zdravstvenog stanja za potrebe zaštite šuma, što je bitno kod planiranja financijskih troškova i ocjene izvršenih radova. Rekao je kako od ove tehnologi-je očekuje mogućnost procjene uspjeha tretiranja šumskih štetnika.

Predstavnica Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Irena Šapić sa Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma govorila je o projektu kartiranja NP Plitvička jezera. Kao najveći problem

istaknula je slabu dostupnost satelitskih snimaka.

Dr. sc. Mateo Gašparović s Geodet-skog fakulteta u Zagrebu skrenuo je po-zornost na snimke misije Landsat koja traje 35 godina i od koje se može dobiti 15 metarski fuzionirani kanal s multis-pektralnim snimcima za cijeli svijet, go-tovo za svaki mjesec u godini ovisno o naoblaci.

Predstavnica Istraživačkog instituta za šumu i papir Raiz iz Portugala Ana Margarida Carta i predstavnik francu-skog Nacionalnog centra za šumovla-sništvo (CNPF) Benjamin Chapelet kao ozbiljan problem u svojim zemljama istaknuli su veliki broj vlasnika što uzro-kuje veliku rascjepkanost zemljišta. Sto-ga su istaknuli kako od ovoga projekta očekuju uvid u cjelokupno stanje. Prof. dr. Gintautas Mozgeris iz Udruge privat-nih šumovlasnika Litve (FOAL) informi-rao je prisutne o tome kako se litvansko šumarstvo od 50–tih godina prošloga stoljeća bazira na zračnim fotografijama.

Dr. sc. Lumír Dobrovolný i dr. sc. Zdeněk Patočka s Univerziteta Mendel u Brnu kao veliku problematiku u češkom šumarstvu, ali i na razini čitave središnje Europe istaknuli su zarazu potkornjaci-ma. Smatraju kako će nove metode po-moći s obzirom na brzinu širenja napada.

Valentino Marini Govigli i Eduard Mauri iz EFI instituta iz Barcelone u Španjolskoj govorili su o ekonomskom aspektu iskorištenja metoda daljinskih istraživanja. Rečeno je kako EU zahti-jeva usklađivanje kriterija i terminolo-gije na razini regija i država na temelju čega bi se stvorili standardi kartiranja i ekonomskog vrednovanja drvnih zaliha. Zajednički je zaključeno kako se najveći učinak postiže upotrebom svih raspolo-živih podataka s naglaskom na kombini-ranje raznih metoda i tehnologija.

Kolega Alan Novkinić o primjeni drona

Sudionici


Šumska razglednica

Šumarija Tikveš - Bilje jedna je od osam šumarija koje posluju u sklopu osječke podružnice Hrvatskih šuma. Smještena je u najdivljijem dijelu Baranje, a omeđena je Šumarijom Batina na sjeveru, Šumarijom Darda na

zapadu i jugu te Dunavom, ili točnije granicom sa Srbijom na istoku. Riječ je o području koje uvelike ovisi o vodi i njezinom vodostaju jer je riječ o sigurno najvećoj divljini kontinentalne Hrvatske i jednoj od najvećih i najznačajnijih divljih područja u ovome dijelu Europe. Sredinom površine kojom gospodari šumarija teče tzv. Vemeljski Dunavac, rukavac Dunava koji za vrijeme ljetnih mjeseci odvaja cijelu jednu površinu od gotovo 3.500 ha od kopna.

Šumarija se sastoji od dvije gospodarske jedinice: dvorac Siget površine 4.016 ha te Tikveško podunavske šume po-vršine 5.204 ha. U površini pod šumarijom još je i 19 odjela gospodarske jedinice Kopačevske podunavske šume, no riječ je o strogom rezervatu gdje su zabranjene sve gospodarske

radnje. Područje je to u koje zalaze samo znanstvenici – biolozi i to samo s dozvolom JU PP Kopački rit.

Ukupni etat šumarije relativno je malen za tako veliko po-dručje i iznosi 8.300 kubika godišnje, ali treba uzeti u obzir kako je riječ o području Kopačkog rita te da sječa i obnova ne predstavljaju prioritet u gospodarenju šumama. Kako je riječ o ritskom području, vrbe i topole vode glavnu ulogu među vrstama, ali treba naglasiti kako na gredama ima i hrasta lu-žnjaka i on zauzima 34 % staništa. Ipak, zanimljivosti postoje, a tu prvenstveno mislimo na crni orah, alohtonu vrstu koja je sađena na staništima hrasta lužnjaka na manjim površinama jer njegov plod ima kurativna svojstva te je kao takav dobar za divljač u lovištu. Crni orah također ima iznimno cijenjeno drvo, no kako je riječ o zaštićenom području, nakon što mu za-vrši ophodnja od 70 godina, potrebno je napraviti konverziju i vratiti autohtoni hrast lužnjak. Trenutno crni orah sudjeluje s 14 % u smjesi.

Šumarija Tikveš – Bilje, UŠP Osijek

„Najlovačkija“ šumarija u Hrvatskoj

U Šumariji Tikveš - Bilje sve je u znaku lovstva. Gospodare najboljim dijelom jednog od najvećih lovišta u ovome dijelu Europe, tu su i dvije reprezentativne lovačke kuće, a i donedavno je šumarija bila smještena u lovačkom dvorcu princa Eugena Savojskog u Bilju. Ipak, i tu ima radnji koje bi mogle biti zanimljive i šumarima koji nisu lovci.


Upravitelj Šumarije Tikveš - Bilje Željko Prevoznik


Šumska razglednica

Zanimljivost je i da s druge strane Dunava postoje dva tzv. džepa koja su trenutno izvan radnog dohvata šumarije dok se ne riješi granični spor sa susjednom Srbijom.

Radovi biološke obnove šuma itekako su važni za šu-mariju Tikveš – Bilje. Godišnje se na području šumarije napravi 1.232 ha radova u koje spada: prorjeđivanje, čuvanje, dozna-ka, protupožarna preventiva, sjetva i sadnja, njega u sanaciji i održavanje putova. Svakako treba izdvojiti radove na sanaciji i obnovi na 100 ha te radove rekonstrukcije i konverzije na 75 ha.

Zbog regulacije rijeke Dunav, hidrološka situacija u većem dijelu rita umnogome se promijenila. Nekada je punjenje rita vodenim valom iz Mađarske trajalo po nekoliko dana, dok da-nas u 48 sati razina vode naraste za čak 3,5 metra. Problem je to kako za floru i faunu, tako i za radove u šumarstvu. Naime, šumari prate vodostaje u južnoj Mađarskoj kako bi mogli na vrijeme reagirati, preseliti sjekače i strojeve te izvući posječe-nu robu koju vodeni val može odnijeti kilometrima daleko. Prema režimu vode prilagođavaju se i poslovi BOŠ-a, ali i po-slovi u lovstvu.

Šumari pažljivo prate situaciju oko štetnika drveća, a tu se prvenstveno misli na stanje populacije gubara, mrazovca, hrastove mrežaste stjenice i chalare. Upravo ova dva potonja pokazuju znakove koji bi u budućnosti mogli biti zabrinjava-jući. Naime, hrastova mrežasta stjenica i chalara već su napra-vile nered u Posavskom bazenu tako da je za očekivati kako će slično biti i u Podunavlju te u Podravlju. Za sada je sve pod kontrolom iako jasen i hrast pokazuju prve znakove bolesti. Šumari se nadaju da će priroda ipak odraditi svoje tako da znatnijih oštećenja na ovome području neće niti biti.

U šumariji je zaposleno 38 radnika na neodređeno te još 12 na određeno. Većina zaposlenih koncentrirana je na lovstvo kao najvažniji posao šumarije, stoga nije ni čudno što ih se smatra „najlovačkijom“ šumarijom u Hrvatskoj.

- Organizacija posla u šumariji od velike je važnosti za do-bro poslovanje šumarije jer imamo previše faktora koji utječu na poslovni rezultat. - ističe Željko Prevoznik, upravitelj Šuma-rije Tikveš - Bilje.

U fokusu je naravno lovstvo kao glavna privredna grana ko-jom se šumarija bavi.

Naime, lovište Podunavlje - Podravlje jedno je od najvećih u Europi i rasprostire se na 21.000 ha, od kojih je 7.000 lovno produktivna površina što odgovara području strogog rezerva-ta gdje nema nikakvih gospodarskih aktivnosti. Upravo je to područje od iznimne važnosti za divljač jer tu ima mir neopho-dan za kvalitetno održavanje konstantnog broja divljači.

O veličini lovišta dovoljno govori podatak da se ono raspro-stire na području 4 šumarije od kojih 60 % spada u područje kojim gospodari Šumarija Tikveš - Bilje.

Iako u lovištu ima svakojake divljači, ponos šumarije sva-kako je jelen obični. Riječ je o prvom bonitetnom staništu za jelensku divljač, najboljem mogućem staništu za tu vrstu div-ljači. No lovište obiluje i svinjama divljim, srnom običnom...

- Svi misle da je lovački posao lagan, a zahvaljujući i ne-gativnoj slici koja se danas plasira u medijima, javnost nije svjesna svih pozitivnih stvari koje lovci učine tijekom godine. Mi smo samo u lovište ove godine unijeli 417.000 kg hrane za raznu divljač, od kukuruza, zobi, sijena, šećerne repe, ali i smjese s lijekovima kojom tretiramo bolesti koje se pojave u lovištu. Tu brigu o životinjama na tako velikom području ne

Šumarija Tikveš – Bilje


Šumska razglednica

bi bilo moguće provoditi da nemamo izvrsnu suradnju s Jav-nom ustanovom Parka prirode, što je samo dokaz da lovci nisu protiv prirode, kako ih se pokušava prikazati u javnosti. - ističe Prevoznik.

Matični fond jelenske divljači kreće se oko 1.600 grla, no tu treba pridodati i uzgajalište Šeprešhat gdje se radi oču-vanja fonda genetski kontroliranog porijekla čuva još 100 grla. Za potrebe uzgajališta šumari – lovci unesu još dodatnih 150.000 kg hrane.

Kada govorimo o odstrelu, godišnje se odstrijeli 250 grla jelenske divljači i 500 grla svinja divljih.

Kako bi ugostili lovce, Šumarija Tikveš upravlja s dva lovač-ka doma, prvi veliki i ekskluzivniji je LD Zlatna Greda, a drugi manji i intimniji LD Ćošak šume. Ovi lovački domovi odavno su stekli kultni status među lovačkom populacijom, što zbog vrhunskog smještaja i usluge, a što zbog činjenice da se nalaze okruženi mirom i tišinom ritskih poplavnih šuma čiji ugođaj zaista treba doživjeti.

Lovce će vjerojatno zanimati i trofejna vrijednost, a ona se kreće oko 30 trofejnih grla od kojih su 3 - 5 u zlatnoj medalji.

Odabir se vrši pomno, uz lovno gospodarske planove jer najveća umjetnost jest održati kvalitetu divljači na istoj razi-ni cijelo vrijeme. Za tako nešto potrebno je uložiti sate i sate rada, terenskih obilazaka, promatranja, ali i teških poslova po-put održavanja prosjeka, čišćenje tršćaka, održavanje lovno-tehničkih objekata i slično.

Ipak, nije sve idealno jer problem stvara alohtoni nametnik na jelenskoj divljači, veliki američki metilj koji iscrpljuje divljač. Stoga je suradnja s JU PP Kopački rit na visokoj razini jer je svi-ma u interesu očistiti lovište od ovog nametnika.

Uz toliko ulaganje nije niti čudno što je lovište Podunavlje - Podravlje na glasu kao jedno od najboljih lovišta u Europi te da su na ovome području dolazili loviti lovci iz cijeloga svijeta.

Šume ovoga područja oduvijek su pripadale gospodar-stvu Belje. Stoljeće i pol turske vlasti izbrisalo je prijašnje posje-dovne odnose, stoga je nakon odlaska Osmanlijske vlasti zapo-čelo novo razdoblje u vlasničkim odnosima. Prvi vlasnik šuma bio je princ Eugen Franjo Savojski kojeg je za uspjehe na boj-nom polju nagradio Leopold I. Ovaj posjed obuhvaćao je sve šume, oranice, livade, ribnjake, tršćake te dvadesetak sela troku-

Trupci crnog oraha, iza je posađeni hrast lužnjak u tulyjevim cijevima Prijelaz preko Vemeljskog Dunavca

LD Zlatna Greda


Šumska razglednica

ta kojeg zatvaraju Dunav i Drava. Kako je princ Eugen umro bez nasljednika, posjed je nakon njega pripao carskoj kruni.

Godine 1784. posjed kupuju princeza Marija Kristina i nje-zin suprug nadvojvoda Albrecht Sasko Teschenski koji dovode do ubrzanog razvoja imanja. Prve melioracije počinju se raditi 1830. godine kada se rade i prvi obrambeni nasipi, prokopa-vanje kanalske mreže, ispravljanje toka rijeke Dunav, presije-canje meandara te učvršćivanje obale kamenom i fašinama. Posjed je bio u rukama obitelji sve do raspada Austro-Ugarske 1918. godine. Sjeverni dio pripao je Mađarskoj, a južni Kralje-vini Jugoslaviji. Imanje je proglašeno državnim dobrom 1921. godine i njime od tada brine Generalna direkcija državnih do-bara pri Ministarstvu financija u Beogradu. Tada je podijeljeno u 11 poljodjelskih i 4 šumske uprave. Za vrijeme II. svjetskog rata Baranja je bila okupirana od strane Mađarske vojske, a dobrom Belje upravlja pukovnik Albrecht Habsburg Tescheni, njegov posljednji nepriznati vlasnik koji je imanje gruntovno prenio u vlasništvo države Mađarske.

U prosincu 1944. godine povlače se vojske Mađarske i Nje-mačke, a dolazi Narodnooslobodilački odbor AP Vojvodine

koji šume predaje na upravljanje Direkciji šuma Sombor. Te-meljem Zakona o nacionalizaciji iz 1945., imanje postaje opće narodna imovina, vraća se pod upravu državnog dobra Belje unutar kojeg se formira odjeljenje za gospodarenje šumama i divljači. Godine 1950. osniva se šumsko gospodarstvo Košut-njak - Bilje, dok državno dobro Belje postaje samostalno po-ljoprivredno dobro PIK Belje koje prelazi u nadležnost NR Hr-vatske. Već 1952. godine izdvajaju se površine Poljoprivredne uprave Zlatna Greda i zajedno sa šumama predaju na uprav-ljanje Upravi saveznih lovišta Jelen Beograd. Od 1991. brigu o šumama preuzimaju Hrvatske šume koje su zbog privremene okupacije Baranje napustile područje 22. kolovoza 1991. da bi mirnom reintegracijom područje bilo vraćeno Hrvatskim šumama na upravljanje početkom 1998. godine od kada šu-mama gospodari Šumarija Tikveš – Bilje u sklopu UŠP Osijek.

Od tada djelatnici Šumarije Tikveš - Bilje vode brigu o jed-nom od najdivljijih dijelova Europe, a kako je svima poznato da je taj dio Hrvatske i dalje jedan od najljepših dijelova Lijepe naše, možemo sa sigurnošću utvrditi da šumari ovdje rade od-ličan posao.

Vrbaci dominiraju cijelim područjem Lovište Podunavlje - Podravlje

LD Ćošak šume


Ekologija

ZZa imaga (odrasli stadij) malog mrazovca i velikog mrazovca karakterističan je spolni dimor-fizam što znači da se mužja-

ci i ženke s lakoćom razlikuju prema izgledu. Ženka malog mrazovca ima smeđe-sivo tijelo sa zakržljalim krilima. Mužjakova prednja krila su sivo-žute ili bež-smeđe boje, ponekad s crvenka-stim tonom i tamno smeđim oznakama u vidu traka poprečnih u odnosu na dužinu. Donji je par krila blijedo sive ili žuto-sive boje. I ženka i mužjak dužine su oko jednog cm. Ženka velikog mra-zovca nema krila te mnoge izgledom podsjeća na povećeg pauka. Na tijelu nosi karakteristične bijele, žute ili crne oznake. Mužjak ima krila dužine od 40 do 45 mm. Prednja mogu biti blijede boje slonovače ili svijetlo oker-žute boje prožete tamno sivom, dok su donja krila bijela i prožeta sivom bojom s po jed-nom sivo-crnom oznakom na svakom krilu. Brojne jedinke odstupaju i pojav-ljuju se s raznim uzorcima boja pa po-stoje vrlo tamni i melano tipovi.

Praćenje brojnosti populacije mrazo-vaca u šumama vezano je uz biologiju ovih kukaca. Broje se odrasle ženke jer se kreću po deblima stabala u pravcu krošnje kako bi tamo položile jaja. Kao idealna mjesta bira tanke grane i mjesta u blizini pupova. Po tome se razlikuju od

Brojnost određuje tretiranje

mužjaka koji imaju krila i koji do deba-la dolaze nakratko kako bi kopulirali s njima privučeni ženkinim feromonima. Mali i veliki mrazovac ubrajaju se u rane defolijatore listopadnih šuma te gusje-nice koje se izlegu iz jaja mogu načiniti ozbiljne štete na listačama, a u vrijeme gradacije može doći do golobrsta. Oso-bito su ugroženi hrastovi, bukve, gra-bovi, lipe, johe, vrbe i topole. Tijekom druge polovice proljeća gusjenice se ukopaju u tlo i tamo zakukulje. Ujesen, u listopadu, a najčešće tijekom studenog, iz tla izlaze imaga, i kao takvi se ubrajaju u rijetke vrste iz reda Lepidoptera umje-renog pojasa koje su aktivne u hladno doba godine.

Utvrđivanje brojnosti ženki na određenom lokalitetu omogućuje određivanje potrebe i količine primjene zaštitnog sredstva. Prema dostavljenim uputama o postavljanju ljepila, prvo se na određenoj šumskoj površini odabere

deset stabala. Biraju se stabla na mjesti-ma gdje su prethodnih godina primije-ćeni ovi šumski štetnici, a važno je da se nalaze u središtu ciljane sastojine. Zatim se na visini od 1,5 m prvo oteše grubi sloj debla u vidu prstena širine od 8 do 10 cm. Tako pripremljen prsten prema-zuje se specijalnim ljepilom koje će zau-staviti ženke na njihovom putu.

Upute o postavljanju ljepila šalje i njegovu nabavu organizira za sve Uprave šuma podružnica u Hrvatskim šumama stručni suradnik za zaštitu šuma Darko Pleskalt, zaposlen u Službi za ekologiju u Direkciji Hrvatskih šuma. Daljnji njegov zadatak odnosi se na pri-kupljanje i analizu podataka (u suradnji s kolegama iz Hrvatskog šumarskog instituta) te zajedničko određivanje po-vršina za tretiranje, kao i organizacija samog tretiranja (što uključuje pokre-tanje postupka javne nabave za naba-vu zaštitnog sredstva i izbor izvođača

Tekst: Marija Glavaš Foto: Ivica Rukljač,

Aleksandra Pugar, internet Praćenje brojnosti populacije mrazovaca

U šumarstvu kod praćenja brojnosti populacije štetnih kukaca općenito vrijedi pravilo da se brojnost utvrđuje u onome stadiju i vremenu koje daje najtočnije rezultate, a najmanje troškove. U Hrvatskim šumama d.o.o. u zimskom razdoblju sustavno se provode praćenja prisutnosti i brojnosti populacija malog mrazovca (lat. Opterophtera brumata L.), velikog mrazovca (Hibernia (Erannis) defoliaria Cl.) i hrastovog četnjaka (Thaumetopoea processionea L.) s obzirom na pojave ovih vrsta prijašnjih godina i na štete koje mogu učiniti u listopadnim šumama.

Ljepljivi prsten na hrastu

Ekologija


tretiranja iz zraka, pribavljanje rješenja Ministarstva poljoprivrede kojim se do-zvoljava ovaj postupak primjene sred-stva za zaštitu bilja te sama koordinacija aviotretiranja kada do njega dođe). U Direkciju podatke šalju stručni suradnici specijalizirani za zaštitu šuma u svakoj UŠP, a oni podatke prikupljaju od revir-nika koji su zaduženi za praćenje stanja u šumarijama od početka studenoga do kraja siječnja.

Na temelju prikupljenih podataka o brojnosti procjenjuje se na kojim je lo-kacijama potrebno vršiti zaštitu. Zaštita se vrši biološkim sredstvom za tretira-nje štetnika iz porodice Lepidopthera koje ima dozvolu FSC certifikata i re-gistrirano je nacionalnim zakonodav-stvom Republike Hrvatske za upotrebu u šumarstvu. Sredstvo je uvršteno i u registar FIS-a (fitosanitarni informacijski sustav). Moguće ga je pohraniti na dvi-je godine pod uvjetom da ne dolazi do utjecaja svjetlosti i smrzavanja.

Tretiranje se vrši ako se na centi-metar opsega debla izbroji 1,7 ženki

mrazovca, što je preporuka šumarskih stručnjaka specijaliziranih za zaštitu šuma iz Hrvatskog šumarskog instituta sa sjedištem u Jastrebarskom. Broj se smatra kritičnim, a prema toj se prepo-ruci zaštita vrši nekoliko godina unazad. Prijašnja preporuka HŠI iznosila je 0,8 ženki po centimetru opsega debla što

znači da su se zaštitne mjere poduzima-le za manji utvrđeni broj mrazovaca.

Samo brojanje ženki mrazovaca na ljepilu nije dovoljno za sigurnost pro-cjene već se na terenu prikupljaju i hra-stove grane i pupovi, tj. uzorci u kojima se nalaze jaja. Uzorci se s terena tijekom siječnja, a završno s 31. siječnjom šalju u HŠI gdje se analiziraju u laboratoriju. Laboratorijska analiza pupova i granči-ca pokazuje koje su sve vrste štetnika prisutne u šumama.

Posljednjih je godina, osim mrazo-vaca, zabilježeno i prisustvo hrastovog četnjaka za čije je leptire karakteristič-no svojstvo mimikrije. Njegova blijedo smeđa krila sa smeđim i bijelim ozna-kama stapaju se s bojom hrastove kore, a raspona su od 25 do 35 mm. Jaja hrastovog četnika prezimljuju u kla-steru na granama i dužine su dva mm. Gusjenice se prvo hrane pupovima, a zatim lišćem počevši od vrha krošnje i nastavljajući prema dolje. Do faze kukuljenja prolaze kroz šest razvojnih faza. Prošle, 2018. godine brojnost hrastovog četnjaka dosegnula je gra-daciju, a već u protekle dvije godine pod zarazom ovog kukca bile su velike površine. Prošle, 2018. godine od uku-pne površine na kojoj su suzbijani rani štetnici defolijatori, dvije trećine po-vršine bile su tretirane zaštitnim sred-stvom za suzbijanje četnjaka, a jedna trećina površine zaštitnim sredstvom za suzbijanje mrazovaca. Pleskalt je na-glasio kako će i ove godine biti nužno tretirati i mrazovce i četnjake. Naglasio je važnost pravovremenog pokretanja postupka nabave sredstava i izvođača, u vezi čega je pokrenut postupak isho-đenja dozvole za tretiranje od Ministar-stva poljoprivrede.

Ženka velikog mrazovca

Ženka malog mrazovca

Mužjaci se ne broje

Znanost

Fotografija u službi šumarstva

Fotogrametrija u izmjeri šuma – projekt 3D-FORINVENT


Fotogrametrija, odnosno aerofotogrametrija je najstari-ja tehnika daljinskih istraživanja koja je svoju primjenu našla u mnogim djelatnostima, pa tako i u šumarstvu. Riječ fotogrametrija izvorno dolazi od tri grčke riječi,

phos ili phot što znači svjetlo, gramma što znači pisati ili crtati i metrein što znači mjeriti. Već iz samog objašnjenja riječi foto-grametrija vidljivo je da se radi o tehnici mjerenja i pisanja po-moću svjetla, odnosno fotografije. Pravi razvoj fotogrametrije započinje u prvoj polovici 19. stoljeća izumom fotografije. Od tada se fotogrametrija sustavno razvijala pa danas možemo razlikovati četiri glavne razvojne faze, odnosno četiri genera-cije fotogrametrije. Svaka razvojna faza fotogrametrije rezul-tat je značajnih tehnoloških otkrića tijekom povijesti. Tako je i trenutno aktualna faza digitalne fotogrametrije rezultirala snažnim razvojem računalne tehnologije i elektronike, i to ponajprije razvojem digitalnih kamera te digitalne fotogra-metrijske stanice. Međutim, posebno značajan napredak fo-togrametrija je dosegnula tijekom posljednih desetak godina, i to ponajprije razvojem DIM (engl. Dense Image Matching) algoritama za produciranje oblaka točaka visoke gustoće te razvojem SfM (engl. Structure from Motion) algoritma koji je u potpunosti dokinuo potrebu za manualnim mjerenjima ve-znih točaka u fotogrametrijskoj obradi snimaka.

Primjenom navedenih algoritama niz zahtjevnih fotogra-metrijskih postupaka gotovo je u potpunosti automatiziran. Time je izrada glavnih fotogrametrijskih proizvoda, poput oblaka točaka, digitalnog modela površine (DMP), digitalnog modela reljefa (DMR), digitalnog modela visine krošanja/sa-stojina (DMVK) i digitalnog ortofota (DOF), znatno olakšana i ubrzana (Slika 2).

Posebno značajan napredak fotogrametrija je dosegnula tijekom posljednjih desetak godina, i to ponajprije razvojem DIM (engl. Dense Image Matching) algoritama za produciranje oblaka točaka visoke gustoće te razvojem SfM (engl. Structure from Motion) algoritma koji je u potpunosti dokinuo potrebu za manualnim mjerenjima veznih točaka u fotogrametrijskoj obradi snimaka.

S obzirom na navedeno, tijekom posljednjih godina veli-ku pozornost diljem svijeta zauzimaju istraživanja o mogućno-stima korištenja fotogrametrijskih proizvoda u šumarstvu, i to ponajprije u izmjeri, odnosno inventuri šuma. Fotogrametrija

Autori teksta i fotografija:Dr. sc. Ivan Balenović – Hrvatski šumarski institut

Luka Jurjević, mag. ing. geodet. at geoinf. – Hrvatski šumarski institut

Izv. prof. dr. sc. Ante Seletković – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Slika 1. Glavne razvojne faze fotogrametrije kao rezultat tehnoloških otkrića.

Slika 3. Odnos pokrivenosti površine i prostorne rezo-lucije za snimke dobivene različitim 3D optičkim izvorima


se nameće kao financijski povoljnija alternativa LiDAR (engl. Li-ght Detection and Ranging) tehnologiji koja operativnu primje-nu trenutno nalazi u uređajnoj inventuri šuma brojnih zemalja (npr. Norveška, Finska, Švedska, Kanada, SAD itd.). U prvom redu tu se misli na aerosnimke snimljene s kamerom montira-nom na avion ili rjeđe helikopter. Međutim, s obzirom na plat-formu s kojom je snimanje obavljeno, možemo razlikovati još

Fotogrametrijski oblak točaka - nastaje procesiranjem digitalnih snimaka s preklopkom (tzv. stereo-snimke) korište-njem DIM (engl. Dense Image Matching) i SfM (engl. Structure from Motion) algoritama. Budući da se radi o neaktivnom su-stavu daljinskih istraživanja, u usporedbi s oblakom točaka dobivenim LiDAR tehnologijom, fotogrametrijski oblak točaka značajno je ‘siromašniji’ u vertikalnom pogledu, ali značajno ‘bogatiji’ u horizontalnom pogledu. Fotogrametrijski oblak točaka opisuje gornju, vidljivu površinu snimljenog objekta. Preklapanjem oblaka točaka s DMR-om, odnosno oduzima-njem nadmorskih visina DMR-a od nadmorskih visina oblaka točaka, dobije se normalizirani oblak točaka s vrijednostima visina iznad tla.

Digitalni model površine, DMP (engl. Digital Surface Model, DSM) - predstavlja matematički model Zemljine površine, uključujući izgrađene objekte i vegetaciju (najčešće u rasterskom obliku).

Digitalni model reljefa, DMR (engl. Digital Terrain Model, DTM) - predstavlja matematički model ‘gole’ Zemljine po-vršine, bez izgrađenih objekata i vegetacije (najčešće u rasterskom obliku). U gustim, sklopljenim sastojinama, nije ga moguće izgraditi iz fotogrametrijskog oblaka točaka. Stoga je za šumska područja uputno koristiti DMR dobiven LiDAR tehnologijom ili postojeći DMR zadovoljavajuće točnosti.

Digitalni model visina krošanja/sastojine, DMVK (engl. Canopy Height Model, CHM) – nastaje preklapanjem DMR-a i DMP-a, odnosno oduzimanjem DMR-a od odgovarajućeg DMP-a. Najčešće je predstavljen u rasterskom obliku s vrijedno-stima visina iznad tla.

Slika 2. Glavni fotogrametrijski proizvodi (fotogrametrijski oblak točaka, digitalni model površine – DMP, digitalni model reljefa – DMR, digitalni model visine krošanja – DMVK)

Slika 4. Primjer fotogrametrijskih proizvoda: DOF izrađen iz infra-crvenih kolornih snimaka bespilotne letjelice (gore lijevo), DMVK veličine piksela 10 cm (dolje), DMVK u 3D prikazu (desno)

10

Slika 5. Prikaz gustog oblaka točaka dobivenog iz snimaka bespilotne letjelice u bokocrtu

(dolje desno) na primjeru jedne plohe (DOF – gore lijevo, DMVK gore desno) te primjer

metričkih podataka koji se dobivaju iz oblaka točaka i koriste u modeliranju i procjeni

strukturnih elemenata sastojina (dolje lijevo).

Mjerljivi (metrički) podaci iz oblaka točaka (ili DMVK-a) za procjenu strukurnih elemenata sastojina:

Visinski podaci (npr. percentili, min, max, srednja, mode, standardna devijacija, varijanca, itd.)

Podaci gustoće (npr. postotak točaka iznad određene visine)

Primjena pristupa temeljenog na površini – primjernoj plohi (ABA – engl. area-based approach) u inventuri šuma

U prvom se koraku na određenom broju ploha (značajno manjem nego kod klasične terenske inventure) za odsjeke odre-đenog uređajnog razreda provede klasična terenska izmjera i aerosnimanje. Za taj se određeni dio ploha na temelju terenske izmjere i velikog broja metričkih podataka iz fotogrametrijskog oblaka točaka ili DMVK-a (slika 5) izrade modeli (jednadžbe) za procjenu sastojinskih varijabli (npr. srednjeg prsnog promjera, srednje visine, temeljnice, volumena, biomase itd.). Cijelo pod-

Slika 5. Prikaz gustog oblaka točaka dobivenog iz snimaka bes-pilotne letjelice u bokocrtu (dolje desno) na primjeru jedne plo-he (DOF – gore lijevo, DMVK - gore desno) te primjer metričkih podataka koji se dobivaju iz oblaka točaka i koriste u modelira-nju i procjeni strukturnih elemenata sastojina (dolje lijevo)

ručje od interesa (npr. gospodarska jedinica) potom se podijeli na pravilne kvadrate (npr. 20x20 m) čija površina otprilike korespondira s površinom gore spomenutih ploha (npr. 400 m2). Izrađeni se modeli zatim koriste za procjenu sastojinskih varijabli unutar svakog pojedinog kvadrata i to na cijelom području od interesa (tzv. ‘wall-to wall’ mapiranje strukturnih elemenata šumskih sastojina). Na taj način znatno se reducira broj terenski izmjerenih ploha u odnosu na klasičnu terensku izmjeru. Nadalje, za svaki manji dio sastojine (kvadrat) dobije se procijenjena sastojinska varijabla koja se potom agregira/sumira na razinu odsjeka. S druge strane, kod klasične terenske inventure šuma, podatak za razinu sastojine dobije se na temelju određenog broja izmjerenih ploha čija ukupna površina mora iznositi minimalno 5 % površine odsjeka. Također, uz već spomenute metričke podatke, kao dodatne varijable u modeliranju strukturnih elemenata sastojina, ali i za vizualnu interpretaciju šumskog područja moguće je koristiti slikovne karakteristike DOF-a.



Znanost

i satelitske snimke te snimke bespilotnih letjelica (Slika 3). U posljednje vrijeme postoji naročito veliki interes za primjenu bespilotnih letjelica jer se radi o brzo razvijajućim sustavima, fi-nancijski prihvatljivijim od drugih, a koji omogućavaju pridobi-vanje snimaka visoke prostorne (i do 1 cm) i vremenske rezolu-cije. Neovisno o vrsti snimaka, fotogrametrijskim procesiranjem mogu se dobiti svi prethodno navedeni proizvodi, ali je njiho-va kvaliteta uvjetovana karakteristikama snimaka (prostorna, spektralna, radiometrijska rezolucija) (Slika 4).

Općenito, postoje dva glavna pristupa za primjenu fo-togrametrijskih proizvoda (oblak točaka, DMVK) u inventuri šuma: a) pristup temeljen na pojedinačnom stablu (ITBA - engl. Individual Tree-Based Approach), b) pristup temeljen na površini – primjernoj plohi (ABA – engl. Area-Based Approach). Pristup temeljen na pojedinačnom stablu koristi mjerljive po-datke iz oblaka točaka ili DMVK-a za prethodno segmentirano stablo kao ulaz u statistički model za procjenu varijabli pojedi-načnih stabala (npr. visina stabla, prsni promjer, promjer kroš-nje, volumen i biomasa stabla itd.). Dosadašnja istraživanja u Europi i svijetu ukazuju na mogućnost primjene ITBA pristu-pa, naročito u sastojinama jednostavnijih strukturnih karakte-ristika (npr. jednodobne čiste sastojine, kulture, plantaže itd.). Međutim, u sastojinama kompleksnije strukture ABA pristup ima veći potencijal korištenja te se i koristi u operativnoj in-venturi šuma primjenom LiDAR podataka. ABA pristup koristi mjerljive podatke iz oblaka točaka ili DMVK-a određenog bro-ja primjernih ploha kao ulaz u statistički model za procjenu šumskih varijabli (npr. srednja visina, srednji promjer, volu-men i biomasa plohe itd.) (Slika 5).

Za pretpostaviti je da će trenutno veliki interes za istra-živanjima upotrebe 3D podataka (oblak točaka, DMV) dobi-venih iz različitih optičkih izvora i dalje rasti s povećanjem dostupnosti odgovarajućih digitalnih snimaka s poboljšanim radiometrijskim i geometrijskim svojstvima, kao i napretkom računalne tehnologije. Satelitske, a naročito snimke bespilot-nih letjelica mogu se nabaviti po povoljnim cijenama, dok se aerosnimke rutinski prikupljaju i učestalo ažuriraju u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. To znači da je cijela zemlja

Naziv projekta: Uporaba podataka daljinskih istraživanja dobivenih različitim 3D optičkim izvorima u izmjeri šumaAkronim: 3D-FORINVENTŠifra: IP-2016-06-7686Trajanje: 01.03.2017. – 28.02.2021.Znanstveno područje: Biotehničke znanosti; Znantveno polje: ŠumarstvoKljučne riječi: izmjera šuma, uređivanje šuma, daljinska istraživanja, digitalna fotogrametrija, GISVoditelj: Ivan Balenović (Hrvatski šumarski institut – HŠI)Suradnici: Luka Jurjević (HŠI), Anita Simic Milas (Bowling Green State University, Ohio, SAD), Ante Seletković (Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Mateo Gašparović (Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Maša Zorana Ostrogović Sever (HŠI), Danijela Ivanković (HŠI), Goran Tijan (HŠI) URL: http://www.sumins.hr/projekti/3d-forinvent/

pokrivena digitalnim aerosnimkama visoke prostorne rezolu-cije od 20 do 30 cm te je snimljena u “punoj” vegetaciji, od-nosno vegetaciji s listom. Osim toga, dostupan je i digitalni model reljefa za cijelu zemlju generiran iz digitalnih podataka terena.

Brojna dosadašnja istraživanja u Europi i svijetu, ali i u Hr-vatskoj ukazala su na veliki potencijal primjene fotograme-trijskih metoda i proizvoda u izmjeri šuma. Unatoč tome, u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, izmjera šuma još se uvijek temelji samo na tradicionalnoj terenskoj izmjeri. Navedena problematika prepoznata je i od strane Hrvatske zaklade za znanost u okviru istraživačkog projekta Uporaba podataka daljinskih istraživanja dobivenih različitim 3D optič-kim izvorima u izmjeri šuma (3D-FORINVENT) kojeg istraživači Hrvatskog šumarskog instituta zajedno s domaćim (Šumarski fakultet, Geodetski fakultet) i inozemnim partnerima (Bowling Green State University, Ohio, SAD) uz podršku šumarske prak-se (Hrvatske šume d.o.o.) provode na području nizinskih šuma hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu.

Glavni cilj projekta 3D-FORINVENT je razviti i testirati metode temeljene na različitim 3D optičkim podatcima daljin-skih istraživanja za primjenu u inventuri šuma, a u svrhu po-boljšanja učinkovitosti i ekonomičnosti postojećih terenskih načina prikupljanja podataka. U tu svrhu istražuje se točnost proizvoda (oblak točaka, DMV, ortofoto snimke) izvedenih iz različitih 3D podataka daljinskih istraživanja (aerosnimke, satelitske snimke, snimke bespilotne letjelice) i različitih pro-stornih rezolucija za procjenu glavnih varijabli pojedinačnih stabala i šumskih sastojina (visina, prsni promjer, temeljnica, drvni volumen, biomasa) na raznim prostornim razinama (sta-blo, ploha, sastojina).

Zahvala: Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za zna-nost projektom IP-2016-06-7686 Uporaba podataka daljinskih istraživanja dobivenih različitim 3D optičkim izvorima u izmjeri šuma (3D-FORINVENT). Rad doktoranta Luke Jurjevića djelo-mično je financiran projektom Projekt razvoja karijera mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti Hrvatske zaklade za znanost sredstvima Europskog socijalnog fonda.


Zaštita šuma

O tome kolika se opasnost krije u šumskim požarima znamo već podosta, ali nije na odmet ispričati priču o lozovačkom

požaru nadomak Nacionalnom parku Krka. Naime, u nedjelju 10. rujna 2017. godine pred sam kraj protupožarne se-zone, koja je prema svim pokazateljima bila katastrofalna jer je gorjelo „pola Dalmacije“, negdje oko 13 sati, zaposle-nik Hrvatskih šuma na motrionici Debe-ljak primijetio je slab dim te je alarmi-rao nadležne službe. Taj je maleni dim u roku od 15 do 20 minuta prerastao u veliki šumski požar kojeg je dodatno rasplamsalo jako jugo i kojeg su, na kra-ju, gasile sve raspoložive Javne vatroga-sne postrojbe i Dobrovoljna vatrogasna društva iz cijelog šibenskog područja. Na kraju, požar su gasili i kanaderi, bez čije bi pomoći posljedice bile puno

Sanacija požarišta

Sanacija požarišta na Lozovcu školski je primjer dobro odrađenog posla

Iako je 2017. u fokus došao požar koji je došao do predgrađa Splita, i u drugim je dijelovima Dalmacije bilo jednako dramatično. Šumari uvelike rade na sanaciji opožarenih površina, a upravo je sanacija požarišta na Lozovcu nadomak NP Krka primjer dobro odrađenog posla.

gore. I taman kada se mislilo da je požar pod kontrolom te je dio vatrogasnih po-strojbi već napustilo požarište, planulo je ponovno te su se postrojbe morale vraćati nazad.


Vatra je na kraju ugašena nadomak prvih kuća i autokampova u mjestu Lozovac – Skočići. Ukupno je izgorjelo 250 ha, od kojih je 130 ha državnog ze-mljišta kojim upravljaju Hrvatske šume,

Nagorjeli borovi koji čekaju sanaciju

Primjer dobro i kvalitetno sanirane površine

Zaštita šuma

UŠP Split, Šumarija Šibenik, a ostatak je u privatnom vlasništvu. Riječ je o šumi alepskoga bora starosti između 17 i 35 godina.

A upravo je na tom području naprav-ljena sva protupožarna preventiva te su napravljene sve protupožarne mjere, što je umnogome pomoglo gasiteljima. U 2014. godini na tom je području izvr-šeno protupožarno čišćenje sastojine gdje su uklonjene donje grane stabala i sva podstojna etaža, a sva biomasa koja je nastala prilikom radova izive-rana je čime se smanjila potencijalna goriva površina. Nadalje, u 2016. godini obnovljen je protupožarni put kroz na-vedenu sastojinu što je uvelike olakšalo komunikaciju i prohodnost vatrogasnih vozila.

Iako su sve radnje napravljene kva-litetno i na vrijeme, kod požara tolikog intenziteta nije bilo moguće spriječiti da vatrena stihija dođe nadomak mje-sta.

Kako je riječ o turističkom mjestu na samome ulazu u Nacionalni park Krka gdje većina stanovništva ovisi o turizmu, Šumarija Šibenik ove je godine započela sanaciju opožarenih površina kojima gospodari na tom području.

Za radove sanacije putem Javnog na-tječaja odabrana je i angažirana privat-na tvrtka koja je izvršila radove sanacije i obnove, odnosno prvu fazu – sanacija, odnosno sječu svih nagorjelih i izgorje-lih stabala i grmlja, a zatim izradu i pri-vlačenje drvne mase na pomoćna stova-rišta. Šumski radnici napravili su šumski red na način da su preostalu granjevinu (potrebnu za stvaranje humusa) složili u pruge okomite na slojnice po dubini

odsjeka ostavljajući prolaz za životinje i ljude, upravo kako nalažu pravila struke. Plan je privući 2.800 kubika drvne mase iz sanacije te prodati svu privučenu drv-nu masu zainteresiranim kupcima.

Posao je odrađen školski, stoga i ne čudi što je prof. dr. sc. Željko Zečić sa Šu-marskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tražio fotografije područja kako bi stu-dentima mogao pokazati kako izgleda dobro i kvalitetno sanirana površina prema pravilima struke.

Nažalost, to se ne može reći i za pri-vatne površine koje vjerojatno neće biti sanirane i koje će predstavljati pro-blem kako u biološkom smislu (obno-va sastojina, narušena sigurnost svih koji se kreču tim područjem), tako i u estetskom smislu samog područja i u protupožarnoj preventivi u narednim godinama.

Važno je za naglasiti kako su se već ove godine pojavili i prvi samoni-kli alepski borovi koji će odigrati iteka-ko važnu ulogu u sprječavanja erozije. Kada se iduće 2020. godine pokaže koliko se pomlatka primilo, pristupit će se popunjavanju ili, ako situacija bude loša, obnovi opožarenih površina.

Zanimljivo je kako se upravo ospo-ravani alepski bor još jednom pokazao kao važan ekološki čimbenik koji se javlja sam iz sjemena rasijanog nakon požara i koji će spasiti ono malo tla koje je ostalo nezaštićeno nakon vatrene sti-hije.

Treba i naglasiti kako je zbog pove-ćanih cijena ogrjeva u Dalmaciji, uzro-kovanoj velikom maržom nakupaca, alepski bor postao lokalnom stanovniš-tvu zanimljiv i kao ogrjev.

Ono što je najvažnije, s alepskim bo-rom će cijelo područje kroz par godina ponovno biti zeleno što je važna činje-nica s obzirom da se radi o glavnom cestovnom ulazu u Nacionalni park Krka.

Ipak, nadamo se da će nakon kata-strofalne 2017. godine i stanovništvo ozbiljnije doživjeti protupožarnu pre-ventivu i vrijednost alepskoga bora jer osim što nas prodaje kao turističku destinaciju, radi i veliki posao u sanaci-ji opožarenih površina. Nepažnjom se posao koji ova biljka odradi za čovjeka u roku od 30 do 40 godina poništi u svega nekoliko minuta.

Osporavani alepski bor itekako će pokazati koliko je značajan za ekologiju Dalmacije – samo-nikli primjerci godinu dana nakon požara

Državno sanirano, privatno baš i ne



Mala enciklopedija šumarstva

Vanjska kora ili ritidoma sastoji se od nekoliko različitih sloje-va, odnosno tkiva koji zajedno nose naziv periderm. Periderm

graniči s omotačem kojeg štiti i koji se naziva unutarnja kora, sekundarni flo-em ili liko, a koji ima funkciju provođe-nja šećera i drugih topivih molekula. Periderm koji čini vanjsku koru dijeli se na tri sloja: felem, felogen i feloderm. Felem je sloj koji je izložen zraku, sastoji se od mrtvih, šupljih stanica što je zna-čajno za izolaciju unutarnjih slojeva od ekstremnih temperatura i požara. Sred-nji sloj, felogen ili kambij zadužen je za stvaranje stanica felema, a feloderm predstavlja razgraničenje s unutarnjom korom.

Vanjska kora

U hladno doba godine, kada listo-padnim vrstama opadne lišće, kora postaje vrlo važna kod identifikacije drvenastih vrsta, a razlike se očituju u reljefu i boji. Kod toga treba uzeti u ob-zir kako s godinama kora može manje ili više promijeniti izgled, postati svijetli-ja ili tamnija, tanja ili deblja, a tekstura može postati izraženija. Primjeri vrsta kod kojih je kora u mladosti samo kra-će vrijeme glatka, a s vremenom dobiva grubu teksturu su brijest, javor mliječ i bagrem. Kod breze, jarebike i trešnje kora ostaje dugo vremena glatka.

Prema reljefu razlikujemo glatku, vla-knastu, prstenastu, brazdastu, ljuskavu i bradavičastu koru. Glatku koru imaju bukva i grab, s time da kod graba kora

Tekst: Marija Glavaš Foto: Marija Glavaš, internet

Izgled je rezultat prilagodbe na okoliš

Vanjska kora obavija deblo, korijenje i grane, a poput ljudske kože služi za zaštitu od vanjskih utjecaja. To je prva barijera koja sprječava prodor bolesti, štetnika i parazitskih biljaka i štiti od ekstremnih temperatura i požara. Izgled je karakterističan za svaku vrstu stabla zbog čega je važan čimbenik kod identifikacije.

sa starenjem malo ispuca. Vlaknasta kora kakvu nosi vinova loza ljušti se uz-dužno u obliku vlakana. Prstenasta kora breze i trešnje ljušti se u horizontalnim zonama, odnosno prstenovima.

Brazdasta kora kakvu nose hrasto-vi i brijestovi, kao što joj naziv govori, raspuca se u vidu širih ili užih brazda koje se šire starenjem. Uzdužno braz-danje može imati veći ili manji stupanj usukanosti koja može biti lijeva ili de-sna. Te brazde mogu biti prisutne samo do određene visine debla, a prema vrhu se gube, primjer je bijela topola. Takva je kora pogodna za razvoj biljaka koje koriste stabla kao podloge na kojima rastu, kao što su mahovine i lišajevi. Ljuskava se kora ljušti u obliku ljusaka

Glatka bukova kora


Mala enciklopedija šumarstva

ili pločica. Primjer kore s pločicama su borovi, a ljusaka velikih poput krpa pla-tane. Bradavičastu koru s bradavičastim tvorevinama nosi kurika. Neke vrste razvile su trnje koje strši iz kore debla, kao što je slučaj kod bagrema, a neko ima trnovite grane, primjer je glog. Kora topole trepetljike prepoznatljiva je po oznakama oblika rombova koje se na-zivaju lenticele i zapravo predstavljaju otvore kroz koje protječe zrak.

Glatka i brazdasta kora različito reagi-raju na vanjske utjecaje. Glatka bukova kora učinkovita je kada je u pitanju obra-na od štetnika ili bršljana, ali se vrlo sporo razvija što ujedno znači da sporo zatvara rane te da je i rast čitavog stabla spor. Li-jeska u mladosti ima vrlo glatku koru, a kao takva pogodna je za razvoj određe-nih vrsta lišajeva, no s vremenom postaje grublja i tada postaje pogodna za druge vrste lišajeva poput plućastog rebraša, što govori u prilog činjenici da različite teksture kore pogoduju nastanjivanju ra-zličitih vrsta. Vidljivo izbrazdana hrasto-va kora u odnosu na bukovu raste četiri puta brže. Ona brzo zatvara rane i dobro zadržava vlagu.

Boja kore vezana je uz razne kemij-ske spojeve prisutne u kori, ovisno o ulozi koju obavljaju. Siva do sivo-smeđa boja hrastove kore rezultat je prisustva tanina koji štiti stablo od štetnih utjecaja. Druge vrste brane se od kukaca, gljiva i bakterija drugim kemijskim spojevima,

npr. kora vrbe i topole sadrži salicin, kora kininovca kinin i dr. Neke vrste u kori sadrže ulja koja imaju antibakterijska i antigljivična svojstva, a primjer su breze. Zelena boja kore izbojaka koja još nije otvrdnula sadrži pigment klorofil, prema fiziologinji s Fakulteta ekosustava i šu-marstva Univerziteta u Melbournu dr. sc. Rebecci Miller, u ranoj fazi rasta u manjoj mjeri, ali može vršiti fotosintezu. Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, time mogu značajno doprinijeti upijanju ugljika koji koriste tijekom tog procesa. Prema dr. sc. Miller, kora grana otvrd-ne tijekom sekundarnog rasta i razvije zaštitno tkivo periderm. Iznimka je ze-lenkasto-siva kora debla odrasle topole trpetljike kod koje se fotosinteza nastav-lja vršiti. Bijela kora breze, koja prirodno dolazi u hladnoj klimi, pretpostavljaju znanstvenici, ima svrhu zaštite od mogu-

ćeg naglog zagrijavanja. Bijela boja ima svojstvo odbijanja svjetla, a time i topline koja ako je prevelika, može izazvati brza kretanje u stanicama kambija zaduže-nim za stvaranje novih stanica felema. Ako zatim dođe do velikog hlađenja tih stanica, one će odumrijeti i doći će do oz-biljnog ozljeđivanja debla i kore.

Spomenuti tanin i druge tvari, poput lignina i suberina, zaslužni su za razlike u boji kora različitih vrsta jer se od njih reflektiraju različite svjetlosne valne du-ljine. Sivu koru imaju ariši, bukve, hrast lužnjak, hrast kitnjak, bijela joha i dr. Primjeri vrsta sa zeleno-sivom korom su jasen, trepetljika i platana, a crveno-smeđom smreka, bor, tisa i crna joha. Sivo-smeđu koru nose kesten, crna to-pola, bagrem i javor klen, a tamno sivu crni bor, brijest, javor mliječ i dr.

Kora se još razlikuje po debljini. Dr-veće koje raste u vrlo vlažnim uvjetima može imati vrlo tanku koru. Primjer je breza, a tanku koru ima iz potrebe za če-stim ljuštenjem, što je način rješavanja lišajeva i mahovina, i uz to joj je kora ne-propusna za vodu i otporna na truljenje. Kora borova prilagođena je na šumske požare na način da ispuca na vrlo debe-le pločice. Debljina ovisi i o starosti te je tanja kod mlađih, a deblja kod starijih stabala. Osim toga, razlikuje se i prema stupnju tvrdoće.

Na vanjsku koru tijekom njezinog ži-vota utječu razni vanjski činitelji kao što su tip tla u kojem stablo raste, količina vlage, vjetra i svjetlosti kojoj je izložena, dakle ukupni mikroklimatski uvjeti, za-tim kukci, gljive, lišajevi i biljke koje se na njoj nastane. Zbog svega toga netko ju je usporedio s otiskom prsta koji je, kao što je poznato, jedinstven za svaku osobu.

Brazdasta hrastova kora

Dijelovi kore


Zanimljivosti

Ne, uvod nije namijenjen za objavu u rubrikama o ne-objašnjivim pojavama poput ukazivanja NLO-a, Jeti-ja ili Bigfoota. Objašnjenje kako biljka može živjeti u hermetički zatvorenoj boci prilično je jednostavno.

Voda koju je biljka upila isparava iz lišća transpiracijom, a zatim se kondenzira, tj. ponovno pretvara u tekuće stanje, nakuplja na stjenkama boce i potom pada vlažeći kompost otkuda ju biljka ponovno upija pomoću korijenskog susta-va. Bakterije u kompostu razgrađuju mrtve dijelove biljke i koriste kisik koji biljka stvara procesom fotosinteze, a osloba-đaju ugljični dioksid koji je opet biljci potreban za fotosinte-zu. Noću biljka koristi proces staničnog disanja, što znači da razgrađuje pohranjene nutrijente i na taj se način održava na životu. Stjenke boce fizička su prepreka širenju biljke tako da je Latimer ne mora ni orezivati. Njegov je jedini posao po-vremeno okrenuti bocu kako bi svi listovi dobili svjetlosnu energiju.

Osamdesetogodišnji inženjer elektrotehnike tvrdi kako je to učinio iz znatiželje i zbog toga što su 60-tih godina prošloga stoljeća vrtovi u boci bili hit u Velikoj Britaniji.

Javnost je saznala za njegov pokus nakon što je odnio fo-tografiju biljke do stručnjaka koji su vodili BBC-evu emisiju Radio 4’s Gardeners’ Question Time i upitao ih bi li mogla biti od hortikulturalnog ili znanstvenog interesa. Dizajner vrtova Chris Beardshaw odgovorio je kako je to odličan primjer moći biljke po pitanju recikliranja.

- To je savršen krug života. - zaključio je. Dodao je kako je to jedan od razloga zašto je NASA zainteresirana za prijenos bi-ljaka u svemir. Pojasnio je kako su biljke vrlo dobri pročišćivači zraka i da zato mogu učiniti svemirske stanice samoodrživim mjestima. Ovo je odličan primjer koliko su biljke pioniri i kako će se boriti za opstanak pruži li im se prilika.

Ako Latimerova djeca nisu zainteresirana preuzeti bri-gu o biljci jednom kada on to više ne bude u stanju, poklonit će je Kraljevskom hortikulturalnom društvu koje je smješteno u Londonu.

Boca s „perpetuum mobile“ sadržajem postala je predmet brojnih rasprava u koje su se uključili brojni skeptici s tvrd-njama kako je takvo što nemoguće. Oni koji vjeruju u samo-održivu hermetički zatvorenu biljku potkrjepljuju mogućnost

Samoodržavajuća sobna biljka

Mikroekosustav Davida LatimeraBritanac David Latimer posadio je zeljanicu iz roda Tradescantia, tipičnu sobnu biljku, u kuglastu staklenu posudu volumena od oko 45 l s uskim grlom 1960. godine. Posadio ju je u kompost i zalio s oko 120 ml vode pa hermetički zatvorio plutenim čepom. Ponovno je otvorio 1972. godine i zalio s još nešto vode. Biljka se zeleni dandanas.

Tekst: Marija Glavaš Foto: Internet

David Latimer i njegova biljka


Zanimljivosti

istinitosti činjenicom da u boci ima dovoljno komposta jer ispunjava gotovo polovinu zapremine. Nadalje, oslanjaju se i na činjenicu da biljka pripada vrlo otpornom rodu i ne traži redovito zalijevanje.

Koncept biljke u hermetički zatvorenoj posudi zapravo je prepoznat još u 19. stoljeću, a biljke s kojima je izveden pokus bile su trava i paprat. Sustav je izumio engleski liječnik Natha-niel Bagshaw Ward 1829. godine i promatrao proces kruženja vode u vidu transpiracije i kondenzacije. Njegov je izum omo-gućio transport živih biljka po cijelome svijetu, a staklene ku-ćice, „wardian cases“, nalik na malene staklenike, danas ukra-šavaju brojne domove.

Latimer je svakako potaknuo zanimanje za ovakav sustav pa su se na internetu pojavili video uradci u kojima je poste-peno objašnjeno kako uzgojiti biljku u zapečaćenoj boci s ponekim upozorenjem kako strogo treba paziti na omjer slo-bodnog prostora i podloge.

Sobni vrt inspiriran Latimerovom idejom

„Wardian case“ ili biljni terarij

On je šumski radnik–sjekač, vrijedan, savjestan, stru-čan, precizan i vedra duha. Ujedno, on je i kipar – sa-mozatajan, inspirativan, spretan, romantičan i avan-gardan. On je Tomislav Katavić - Jale. Za sebe kaže

da ima pomalo „picassovski“ stil, a da je rođen prije stotinjak

Da Hrvatske šume osim šumarskih stručnjaka kriju i brojne talente iz područja slikarstva, kiparstva i drugih umjetnosti nije više čudno jer iako je šumarima šuma radno mjesto, ona u svakome budi pozitivne osjećaje i inspiracija je za mnoga životna postignuća. Tako jedan od naših talenata radi na području Uprave šuma Podružnice Našice, u Šumariji Đurđenovac, a ime mu je Tomislav Katavić.

Šumarstvo i kiparstvo

Život drveta kako ga vidi Tomislav Katavić iz Šumarije Đurđenovac

Tekst: Helena JakobovićFoto: Tomislav Katavić

Tomislav Katavić - Jale

Kultura

godina, vrlo vjerojatno bi u svom selu bio jedan od najboljih graditelja ili rezbar san-duka, kobilaša, ambara i preslica. Rođen je u Donjoj Motičini 1964. godine, gdje i danas živi sa svojom obitelji. Završio je srednju građevinsku školu u Našicama, a više od 25 godina radi kao šumski radnik-sjekač u Šumariji Đurđenovac na području Uprave šuma Podružnice Našice, gdje za njega imaju samo riječi hvale. Odrastanje u kraju koji je oduvijek bio okrenut šumi i drvetu kao materijalu na njega je imao veliki utjecaj. Ljubav prema kraju i drvetu izrodila se u ljubav prema kiparstvu, stva-ranju i ostvarivanju svojih vizija, stvorivši poseban odnos prema drvetu kao prema biću koje mu govori i daje naputke. Urođe-nu senzibilnost za likovnim stvaralaštvom iskušavao je isprva samo u drvetu, a zatim se poigravao i s drugim materijalima kao što su kamen, vosak i metal. Ipak, ostao je dosljedan drvetu, kao materijalu naših predaka, pronalazeći u prirodi grane, ostatke i dijelove tru-paca te izvaljene panjeve koje je oblikovao svojim spretnim rukama dajući im novi oblik, prateći prirodne krivine i proma-trajući linije godova. Tematika koju najviše obrađuje i kojoj se iznova vraća su one sakralne, primjerice raspela i Isus na kri-

žu u gotovo natprirodnoj veličini, šumske životinje, žene kroz avangardni pristup i apstraktne skulpture. Trideset godina dugi opus radova pokazuje koliko je Tomislav Katavić zaigran, maštovit, provokativan, izražajan te uvježban u svakodnevnom ko-rištenju sjekire i pile.

Prvu skulpturu napravio je 1985. go-dine. Tijekom 30 godina dugog amater-skog likovnog stvaranja bio je član Udruge likovnih amatera „Suncokret“ u Našica-ma, „Likar“ u Osijeku i „RIME“ u Našicama. Sudjelovao je u skupnim izložbama u Za-grebu, Đurđenovcu, Donjem Miholjcu, Novom Vinodolskom, Osijeku, Orahovici, Orašju, Valpovu, Mostaru i Našicama. Sa-mostalnu izložbu imao je 2008. godine u sklopu manifestacije Dani slavonske šume u Našicama kojom je želio prikazati pove-zanost šume i čovjeka, koliko slavonska šuma vrijedi tom kraju i ljudima te što za njega znači život drveta. U godinama koje

slijede Tomislav Katavić će i dalje spajati svoje dvije velike lju-bavi, šumarstvo i kiparstvo. Savjestan na poslu, stvaralački ras-položen u slobodno vrijeme, i dalje će iz svoje neposredne bli-zine, iz šume, uzimati sve vrste drveta koje ona nudi kao svoje ostatke i pretvarati ih u remek djela dajući im novi život.


Skulpture izrađuje 30 godinaSakralni elementi česti su

motivi Katavićevih radova

Tradicionalna preslica


Publicistika

Kada su Dubravka Matakovića, poznatog vinkovačkog strip cr-tača i karikaturista pitali gdje crpi inspiraciju za svoje osebujne li-

kove, on je zbunjeno uzvratio: - Kakvu inspiraciju? Pa to su sve živi likovi iz oko-lice Vinkovaca.

Vrlo sličan recept imao je i Dragutin Palatinuš, autor romana Lovnik Petar koji je gotovo dvadeset godina radio u trgovini sportske i lovačke opreme gdje je svakodnevno zapisivao lovačke priče koje su se prepričavale u prodavaonici među lovcima, ali i u lovu jer je i sam lovac s četrdesetgodišnjim stažem. Kao rezultat nastao je roman Lovnik Petar u kojem opisuje zgode i nezgode istoime-nog junaka, ali i život u malome mjestu u kojem i nema puno zabave i života.

Priča ima dvije fabule koje se me-đusobno isprepliću. Prva u kojoj lovnik „određuje politiku lovišta“, vodi goste u lov gdje ih zbog svojih sitnih intere-sa pokušava prevariti te osigurati novac nauštrb susjednog lovišta, ali i kroz koju se može ponešto naučiti i o samome lovu. Druga je pak koncentrirana na obiteljski i socijalni aspekt glavnoga lika u kojem je opisan život u malome mjestu bez sadržaja, gdje se obiteljski životi uglavnom održavaju jer se ne zna za bolje, mladi zabavljaju maltretirajući vršnjake koji im po nečemu ne odgova-raju, stariji muškarci zabavljaju varajući svoje žene i sl. U biti, riječ je o disfunkci-onalnoj zajednici u kojoj su ljudi osuđe-ni jedni na druge tako da nitko od njih niti ne pokušava bilo što promijeniti, osim Jože, lokalnog umjetnika pijanca koji ima želju zaposliti se i eventualno promijeniti svoj život nabolje, ali mu to ne uspijeva.

Lovački roman Lovnik Petar

Priča o lovu i malome mjestuAutor romana Lovnik Petar, Dragutin Palatinuš radio je na dvije kazališne predstave, tri filmska scenarija i dvije TV mini serije. Ovo je prvi njegov roman i prvi od četiri nastavka u kojem je opisao zgode i nezgode jednoga lovca te život u maloj sredini u kojoj se i nema puno toga za raditi.


Upravo je u toj drugoj fabuli Palati-nuš dobro primijetio surovu stvarnost maloga hrvatskog mjesta u kojem se na kraju sve svodi na poznatu uzrečicu „Do-kon um, vražje igralište“.

Sam glavni junak više je antijunak jer ima više mana nego vrlina.

Teški je „pater famailias“ od kojeg za-ziru njegova supruga i kćer jedinica, ne-

popravljivi ženskar, muljator i prevarant, koristi tuđu nesreću radi vlastite koristi, ali i jedan od onih likova koji će sebe izložiti pogibelji kako bi spriječio pljačku banke i koji će organizirati rođendansku proslavu za maloga susjeda čiji roditelji ne mogu priuštiti dječji tulum.

Budimo objektivni, svako hrvatsko selo ima „jednog takvog“.

Naslovnica romana Lovnik Petar

Gljive naših krajeva

Vrstu zlatna krasnica prvi je opisao engleski prirodo-slovac William Withering 1801. godine, a u rod Rus-sula smjestio ju je švedski mikolog Elias Magnus Fries 1838. godine. Puni naziv Russula aurea zapravo je

dobila ranije, 1796. godine, a nadjenuo joj ga je južnoafrički mikolog Christian Hendrik Persoon. Ime roda Russula latinska je umanjenica za crven, a ime vrste aurea latinski je naziv za zlatnu.

Rasprostiranje i stanište: zlatna krasnica europska je glji-va, više tipična za jug nego sjever kontinenta. Dolazi u listo-padnim, miješanim i crnogoričnim šumama. Raste uz listače, osobito hrast, bukvu, pitomi kesten i lijesku, ali i četinjače na vlažnim mjestima, točnije uz jelu i smreku. Nalazi se pojedinačno ili u raštrkanim grupama. Premda je opisivana

Rijetka zlatna krasnica

Prepoznatljiva po toploj boji klobuka Zlatna krasnica, lat. Russula aurea (Pers. 1796.), pripada rodu krasnica (Russula) koji broji oko 750 vrsta po svijetu, s podjednakim brojem jestivih i otrovnih vrsta. Kao i druge predstavnice roda, ektomikorizna je gljiva i predstavlja sezonsku hranu puževima, vjevericama i jelenskoj divljači, no kako se vrsta ne pojavljuje u velikom broju, na staništima ne predstavlja ozbiljan obrok ovoj posljednjoj skupini.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Zlatna krasnica

Limunsko-žuti listići


Aktualno

kao iznimno rijetka, nije na Crvenom popisu gljiva Hrvatske ni u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013), gdje je jedina od roda Russula uvrštena johina krasnica (lat. Russula alnetorum) sa statusom DD, načelo predostrožnosti.

Opis: klobuk je kod mladih primjeraka konveksan, s vre-menom se izravnava te postaje blago udubljen. Promjera je od 4 do 9 cm. Dolazi u raznim bojama pa može biti narančasto-crvena, boje meda, krvavo-crvena ili crvena. Rub je jarko žute boje, a središte je ponekad žuto. Rub je ponekad žlijebovit kod starijih primjeraka. Kožica je glatka, može se oguliti do polovine. Stručak je ravan, valjkast, bijele, krem ili zlatno-žute boje, bez dlačica, dužine od 3 do 8 cm i širine od 1 do 2,5 cm. Listići su široki, širine od 6 do 10 mm, srednje gusti, slobodni ili srasli sa stručkom, limunsko-žute boje. Meso je krto, žute boje. Spore su jajoliko-ovalne ili okruglaste, a otisak spora bijele boje ili boje kreme.

Miris i okus: blagog je i slatkastog okusa i bez osobitog mirisa.

Vrijeme branja: od ljeta do početka jeseni. Kemijski sadržaj: prema analizi koju su provele portugal-

ske znanstvenice, od makronutrijenata sadrži šećere i masne kiseline, a od aktivnih komponenti tokoferole. Sadrži karot-enoide, organske kiseline i fenolne spojeve.

Jestivost: kvalitetna je jestiva gljiva i kao takva široko pre-poznata, ali se ne nalazi u većim količinama. Jestiva je sirova. Može se spravljati na sve moguće načine i može se konzervi-rati.

Slične vrste: kao što je navedeno u Enciklopediji gljiva au-tora Romana Božca, nije vjerojatna zamjena s drugim pred-stavnicama krasnica zbog svijetle boje klobuka. Boja klobuka i listića odgovaraju blagvi (lat. Amanita cesarea), ali se ona raz-likuje oblikom pa zamjena također nije moguća.

Mladi primjerak sa žutim središtem


Gljive naših krajeva

Od druge polovice 19. stoljeća plavi eukaliptus počeo se uzgajati u Europi radi isušivanja barovitih krajeva što se provodilo u svrhu suzbijanja malarije. Oda-bran je kao vrsta koja svojom intenzivnom transpi-

racijom lišćem upija iz zemlje veliku količinu vode. Osim toga, korisno je i isparavanje eteričnog ulja kroz lišće za ljetnih vru-ćina jer djeluje kao repelent. Pretpostavlja se da komarci bježe od neugodnog mirisa. Služi i za obranu od drugih kukaca.

Rasprostriranje i stanište: Plavi eukaliptus porijeklom je iz Tasmanije i jugoistočne Australije. Eukaliptusi se uzgajaju u zemljama s blagom klimom. U nekim se zemljama vrši pošu-mljavanje eukaliptusima na velikom površinama. U Europi je prvi pokušaj uzgoja plavog eukaliptusa započeo sredinom 19. stoljeća. Kod nas su prvi pokušaji pošumljavanja eukaliptusi-ma izvršeni već 1868. godine. Sad se eukaliptusi mjestimično uzgajaju u našim primorskim krajevima. Na Lokrumu i pored Dubrovnika postoji zbirka eukaliptusa.

Opis: Jedna je od najbrže rastućih vrsta. Zimzeleno je stablo koje čine vitke i zaobljene krošnje, a izraste do 70 i više metara. Žilje je snažno razvijeno, a srčanica prodire duboko u tlo. Lišće na mladim biljkama, izdancima iz panja i korijena razlikuje se od onog na starijim biljkama. Juvenilni listovi dugački su od 8 do 16 cm, široki od 4 do 5 cm, na starijim biljkama dugački su od 10 do 20 cm (ponekad i 30 cm) i široki 2 cm (rjeđe 3 cm), a peteljka je dugačka od 3 do 4 cm. Juvenilni su listovi široki, plavičasto-sivi, prekriveni voštanim filmom i smješteni nasu-protno. Listovi su na starijim biljkama uski, srpoliki, sjajni, izrazi-te zelene boje i smješteni naizmjenično. Prije otpadanja listovi su ružičasti ili narančasti do crveni. Dvospolni su cvjetovi oko 5 cm široki. Latice su potpuno srasle u šiljasti, gotovo drvenasti poklopac. Prašnici su brojni. Cvjetovi obilno proizvode nektar, a cvjetanje traje od studenog do travnja. Plodovi su tobolci obli-ka čašica, na kratkim, debelim stapkama, oko 1,5 cm dugački i

Eukaliptusovo ulje sastavni je dio brojnih lijekova

Liječi mnoge bolesti, tjera kukce

Eukaliptusi pripadaju porodici mirti (lat. Myrtaceae). Rod Eucalyptus (L’ Herit) obuhvaća 500 do 600 vrsta, podvrsta, varijeteta i hibrida koje samostalno rastu u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Neke vrste rastu u obliku grmova, a većina u obliku stabala. Neke vrste čine najveće drveće u biljnom svijetu, npr. vrbolisni eukaliptus (lat. Eucalyptus amygdalina Labill). Doseže visinu do 150 m i debljinu debla od 10 m.


Ljekovito bilje

oko 2 cm široki. Unutar njih nalazi se od 3 do 5 pretinaca. Svaki pretinac sadrži 2 fertilne i do 10 sterilnih sjemenki. Sjemenke su nepravilno eliptične, od 2 do 3 mm dugačke i crne. Dozrijevaju oko 11 mjeseci nakon cvjetanja.

Kemijski sastav: U ljekovite svrhe koriste se listovi eukalip-tusa iz kojih se pridobiva ulje koje je vrlo važan ljekoviti sasto-jak. Eukaliptusovo lišće sadrži od 1,5 do 3,5 % eteričnog ulja, kiselina, derivata, gorkih tvari, tanina, smole, voska i drugih tvari. Glavni sastojak eteričnog ulja je eukaliptol u kojem ima od 60 do 80 % cineola. Sadrži i flavonoide, monoterpene i se-skviterpene, alkaloide i niz drugih spojeva.

Ljekovitost: U medicini se eukaliptus upotrebljava od 1865. godine. Lišće se koristi protiv prehlada, reumatizma, bolesti mjehura te kao želučano i crijevno sredstvo, protiv malarije, glavobolje i kao sredstvo za dezinfekciju. U obliku različitih čajnih mješavina i različitih lijekova koristi za liječe-nje bronhitisa i astme, glavobolje i za masažu prsa. Daje se i protiv kataralnih oboljenja urogenitalnih organa. Flavonoidi

u eukaliptusu snižavaju šećer u krvi. Ubrzava se krvotok što djeluje na ublažavanje bolova u mišićima. Glavna je upotreba eteričnog ulja u kojem je cineol glavni antiseptički sastojak. Eukaliptusovo ulje upotrebljava se za izradu pastila i euka-liptusovih bombona koji imaju antiseptično djelovanje. Kao

antiseptik ima primjenu i u kozmetici i za izradu preparata za njegu usta i zubiju. Eterično eukaliptusovo ulje sastavni je dio brojnih lijekova, prvenstveno protiv kašlja, bronhitisa i astme, zatim ždrijela, tuberku-loze pluća, upale uha, grla, nosa, promu-klosti, opekotina, starenja i drugih poteš-koća. Postoje navodi da je lista lijekova od eukaliptusova ulja gotovo nepregledna, bilo za utrljavanje, ublažavanje bolova iza-zvanih reumom ili glavoboljom. Koristi se za inhalaciju u slučaju prehlade i drugih bolesti vezanih uz dišne puteve. Koristi se i za liječenje porezotina, rana i opekli-na. Zbog prisustva eukaptola u eteričnom ulju moguće je njegovo antiseptičko dje-lovanje s mogućnošću utjecaja na zasiće-nost krvi.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Lišće starijeg stabla

Plodovi

Cvijet

Aktualno

54 HRVATSKE ŠUME BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019.54 HRVATSKE ŠUME BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019.

DV “BJELOVAR”, Crtež: Jakov Kovač, 6,5 godinaOdgojiteljica: Snježana Aušperger

DV “BUKOVAC”, ZagrebAutorica: Eva Krkalo, 5 god. 6 mj.DV “Bukovac”, skupina LopticaOdgojiteljice: Mira Vilić, Bernarda Pruša

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Nera Poslon, 6,1 godinaOdgojiteljice: Fanika Vojnović i Tanja PečekKomentar djeteta: „Moja srnica je izašla iz šume na livadu. Pojela je malo jagoda i popila vodu iz jezera.“

SRNA„Hitra i laka, čuva je šuma svaka, negdjeispod grane čeka je malo lane.“

DJEČJI VRTIĆ “VEDRI DANI”Ime i prezime djeteta: Lana Stričak, 6,3 godineOdgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera SiročićKomentar djeteta: „Srne živi u šumi, a najteže im je zimi kada nema trave pa im ljudi jedu sijeno.“

Aktualno

BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019. HRVATSKE ŠUME 55BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019. HRVATSKE ŠUME 55

DV “DUGA RESA”Likovni rad: Sara Mamić, 6.5 godinaOdgojiteljice: Andrea Radojčić, Mira ŠtedulKomentar djeteta: Zara Brezović (4,5 godina): „Srna se boji vuka i medvjeda. Ima lijepu, glatku dlaku”.

DV “JOSIPDOL”Starija mješovita odgojno-obrazovna skupina Pčelice, Odgojiteljice: Biserka Pavković i Darinka SalopekLikovni rad: David Borić (6,7 god.)Komentar djeteta: David Borić (6,7 god.) - ”Kad sam bio vani vidio sam dvije srne koje su potrčale blizu kukuruza”.

DV “PLOČE”Autorica: Ema Petrušić, 6.8 godinaOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićKomentar djeteta: „Gledala sam film Bambi i vidjela srnu. Ona je tako nježna i lijepa”.

DV “ZAPRUĐE”Odgojiteljice: Višnja Ciraki i Vesna ŠtefančićCrtež i izjava: Ana Pergar, 6,5 god.Komentar djeteta: „Muški imaju rogove i to su jeleni. Oni su kraljevi šume. Kada je lane malo, ima točkice po leđima, a kad naraste, onda postane srna i nema više točkice.”

DV “ZLATNA RIBICA”, KostrenaIme i prezime djeteta: Marta Katalinić, 6 god. i 3 mj.Odgojiteljice: Ana Radolović i Andreja GovićKomentar djeteta: „Mama snježna srna očekuje svoje lane koje će se roditi na proljeće.“

Documents

Prvi iverač u Hrvatskim šumamacasopis.hrsume.hr/pdf/265.pdfslavonske prašume hrasta lužnjaka koja je pokrivala nizinski dio Panonije između rijeka Save i Drave. Taj ostatak nekadašnje