Embed Size (px)
Citation preview
ORGANIZATORI / ORGANIZERS
Sveučilište u Zagrebu, Gra�čki fakultet, Zagreb, Hrvatska University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Zagreb, Croatia
Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb, HrvatskaUniversity of Zagreb, Faculty of Textile Technology, Zagreb, Croatia
Ogranak Matice hrvatske Senj, Senj, Hrvatska
Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija
University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia
Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija
Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia
Hrvatsko društvo gra�čara, Zagreb, HrvatskaCroatian Society of Graphic Artists, Zagreb, Croatia
SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZERS
University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic
ISSN 1848-6193
Matrix Croatica Senj, Croatia
Tekstilno-tehnološki fakultet
Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia
17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić
Zbornik radova Senj, 2. - 5. listopad 2013., Hrvatska
2
17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić
17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić
IZDAVAČ / PUBLISHER
Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska / Croatian Society of Graphic Artists, Croatia
UREDNIK / EDITOR
v. pred. dr. sc. Miroslav Mikota
GRAFIČKE UREDNICE / GRAPHIC ART DIRECTORS
Darija Ćutić, mag.ing.techn.graph.
Ivana Pavlović, dipl. graf. ing.
DIZAJN KORICA / COVER DESIGN
Ivana Pavlović, Jelena Kajganović
TISAK / PRINT
AKD, Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.
ISSN 1848-6193
Niti jedan dio ovog Zbornika ne smije se umnožavati, fotokopirati, prenositi niti na bilo koji način reproducirati bez
pismenog odobrenja izdavača.
17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić
Senj, 2nd - 5th October 2013, Senj, Croatia Proceedings
3
17th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications
17. medunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafickih komunikacija
Senj, 2. - 5. listopad 2013., HrvatskaSenj, 2nd - 5th October 2013, Croatia
17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić
Zbornik radova Senj, 2. - 5. listopad 2013., Hrvatska
4
ORGANIZATORI / ORGANIZERS
Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Croatia
Ogranak Matice hrvatske Senj, Hrvatska Matrix Croatica Senj, Croatia
Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska Croatian Society of Graphic Artists, Croatia
Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia
Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia
Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia
SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZER’S
University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic
Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloski fakultet University of Zagreb, Faculty of Textile Technology
ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE
M. Mikota (voditelj organizacije Konferencije), M. Bilović, K. Draženović-Metelko, K. Golubović, T. Jeličić, G. Kozina, R. Krajačić, M. Milković, N. Mrvac, R. Naprta, D. Nekić, Đ. Osterman Parac, I. Pavlović, V. Rutar, A. Tomaš, D. Vusić, I. Zjakić
PROGRAMSKI I RECENZIJSKI ODBOR / PROGRAMME AND REVIEW COMMITTEE
W. Bauer (Aus), S. Bračko (Slo), M. Brozović (Cro), M. Cheppan (Sl), D. Čerepinko (Cro), P. Dzik (Ch), N. Enlund (Swe), D. Gregor-Svetec, (Slo), J.Gyorkos (Slo), A. Hladnik (Slo), C. Horvath (Hu), M. Jurković (Cro), H. Kipphan (Ger), M. Mikota (Cro), M. Milković (Cro), D. Modrić (Cro), N. Mrvac (Cro), A. Nazor (Cro), B. Neff Dostal (SAD), K. Možina (Slo), Z. Paszek (Pol.), Đ. Osterman Parac (Cro), M. Plenković (Cro), A. Politis (Gre), Z. Schauperl (Cro), K. Skala (Cro), A. Tomljenović (Cro), M. Vesely (Ch), G. Vlachos (Gre), E. Vlajki (Ca), W. Walat (Pol.), M. Zlateva (Bug), I. Zjakić (Cro).
Naklada / Issue: 150
ANALIZA DIZAJNA WEB SJEDIŠTA HRVATSKIH HOTELA
WEBSITE DESIGN ANALYSIS OF CROATIAN HOTELS
Valentina Buzov1, Igor Buzov2, Ivan Budimir3 1Visoka poslovna škola Zagreb,Ulica grada Vukovara 68, Zagreb,Republika Hrvatska 2Veleučilište Vern', Trg bana J. Jelačića 3, Zagreb, Republika Hrvatska 3Grafički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Republika Hrvatska
E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]
SAŢETAK
Autori u radu istražuju karakteristike dizajna web sjedišta, koje je osnovni nositelj
marketinških aktivnosti na Internetu, odabranih hotela u Hrvatskoj. Kako web sjedište hotela
vrlo često predstavlja prvi kontakt potencijalnog gosta i samoga hotela, vrlo je važno da hotel
ostavi dobar prvi dojam i zadrži pažnju potencijalnog korisnika. Tokom lipnja 2013. godine
napravljena je analiza dizajna web sjedišta 100 hotela u Republici Hrvatskoj, koji čine
stratificiran i slučajan uzorak. Nakon provedene statističke analize ustanovljeno je da hrvatski
hoteli ne posvećuju dovoljno pažnje dizajnu vlastitih web sjedišta, uz odreĎene diferencijacije
s obzirom na veličinu, vrstu, kategoriju i geografsku regiju hotela.
Ključne riječi: mreţno sjedište, dizajn, hotel
ABSTRACT
In this paper the authors investigate website design characteristics of selected hotels in
Croatia, the websites representing the base for online marketing activities. As a prospective
client often establishes the first contact with a hotel through its website, it is essential that the
hotel makes a good first impression and maintains the prospect's attention. In June 2013,
using sratified random sampling, we analysed the design of 100 hotel websites in the
Republic of Croatia. Statistical analysis has shown that Croatian hotels do not pay sufficient
attention to their own website design and that hotel websites differ to some extent depending
on the hotel's size, type, category and geographical region.
Key words: website, design, hotel
1 UVOD
S obzirom na veliku konkurenciju u turizmu, koja više nije samo lokalna, nego je postala i
globalna te važnosti turizma za hrvatsko gospodarstvo, sve veća pažnja se daje prisutnosti
na Internetu. Hoteli s tri zvjezdice iz ruralnih područja mogu predstavljati ozbiljnu
konkurenciju luksuznom hotelu s pet zvjezdica u centru glavnog grada.
Prema istraživanju Instituta za turizam iz 2010. godine, prilikom traženja turističkih
destinacija, odnosno smještaja u turističkim destinacijama u Republici Hrvatskoj, kao izvor
koriste se informacije sa prijašnjeg boravka (31,5%), mediji (29,4%), rodbina i prijatelji
(28,2%), internet (26,8%), a najmanji udio u informiranju otpada na putničke agencije (7,8%)
turističke sajmove (4,8%). Potrebno je napomenuti, da Internet kao izvor informacija tokom
godina bilježi konstantan rast [1]
Danas posjedovanje dobro strukturiranog i dizajniranog web sjedišta može predstavljati
razliku izmeĎu zadobivanja pažnje potencijalnog klijenta ili ignoriranja web sjedišta od strane
potencijalnog klijenta.
Poseban naglasak se mora dati naslovnici web sjedišta hotela, jer prema istraživanjima,
posjetitelj web sjedišta jednog hotela stječe prvi dojam o web sjedištu pa i samom hotelu, u
prvih nekoliko sekundi posjete [2].
U ovome radu se želi ocijeniti kvaliteta dizajna web sjedišta hrvatskih hotela s obzirom na
njihovu kategoriju, regiju, veličinu i vrstu
2 TEORETSKI DIO
2.1 Web sjedište
Web mjesto (web sjedište, prema nekim izvorima) je kolekcija meĎusobno povezanih web
stranica koje se nalaze na HTTP poslužitelju na World Wide Webu, kojoj korisnici unutar web
preglednika pristupaju putem jedinstvene adrese ili URL-a (akronim za engl. Uniform
Resource Locator) [3]
U literaturi postoji mnogo modela za učinkoviti dizajn web sjedišta. Jedan od najpoznatijih
prijedloga je model što su ga iznijeli Rayport i Jaworski. On se sastoji od sedam elemenata
koje oni nazivaju 7C (prema njihovim engleskim nazivima).
To su kontekst (context), sadržaj (content), zajedništvo (community), prilagodljivost
(customization), komunikacija (communication), povezanost (connection) i poslovanje
(comerce) [4].
Potencijalni turisti vrlo često u svojim istraživanjima koriste više internetskih marketinških
kanala kako bi prikupili informacije o proizvodu ili usluzi te kupili sam proizvod [5]. U
hotelskoj industriji najčešće korišteni komunikacijski kanali su samo web mjesto hotela,
elektronička pošta, društvene mreže, rezervacijski web portali, te web portali za recenzije
korisnika.
Dobro dizajnirana web sjedišta hotela bi trebala posjedovati poveznice prema drugim
kanalima ako ih hotel koristi.
2.2 Sadrţajni elementi web sjedišta
Turizam kao industrijska grana globalno je orijentirana. Segment gostiju koji koristi usluge
hotela ne dolazi samo s hrvatskog govornog područja već i iz inozemstva.
U 2012. godini u Republici Hrvatskoj, 88 % ukupnog turističkog prometa čine strani turisti [6].
Najčešće su to gosti iz zemalja Europske unije (u najvećem broju gosti iz Njemačke, Austrije,
Slovenije, Italije). Kako bi se izbjegle moguće jezične barijere web sjedište bi trebalo biti
višejezično orijentirano. Osim službenog, hrvatskog jezika te engleskog jezika kao
najraširenijeg, svaki dodatni jezik omogućuje ostvarivanje boljeg odnosa s gostom.
Osim općenitih pravila za učinkoviti dizajn web sjedišta odreĎene organizacije (7C), u
turizmu postoje specifičnosti koje se moraju poštivati.
Prema Zarabari, postoje odreĎena sadržajna područja web sjedišta koja se uvijek očekuju od
strane korisnika [7]. Ako ta sadržajni elementi ne postoje, kvaliteta web sjedišta odmah pada
u očima potencijalnog gosta. To su:
Podaci o hotelu – važno je za potencijalnog gosta znati radi li se o malom obiteljskom hotelu
ili o velikom turističkom lancu. Posjetitelji takoĎer žele znati kategoriju hotela, tip usluge koji
se nudi te lokaciju i upute kako doći do hotela. Mapa s lokacijom se smatra obaveznom.
Podaci o smještaju i prehrani – većina potencijalnih gostiju odbija rezervirati smještaj u
hotelu koji na svom web sjedištu ne objavljuje svoje sobe.
Dapače, ako nema informacija i slika soba, posjetitelji web sjedišta smatraju da je kvaliteta
smještaja nezadovoljavajuća. Uz kvalitetne informacije o smještaju, potrebno je objaviti i
seriju slika samih soba.
Uz smještaj, korisnici žele znati postoji li i kakva je usluga prehrane u samome hotelu. Uz
opis restorana i jela koji se služe, potrebno je priložiti i slike.
Podaci o dodatnim uslugama – na ovome mjestu korisnik može vidjeti popis svih usluga koje
nudi hotel. Popis treba biti informativan te je potrebno naglasiti koje usluge su uključene u
cijenu sobe.
Podaci o mjestu – ovdje korisnici mogu pronaći podatke o mjestu gdje se nalazi hotel, o
različitim kulturnim i prirodnim atrakcijama te različitim aktivnostima koje mogu provoditi u
slobodno vrijeme. Uz tekst potrebno je opet priložiti slike.
Često postavljena pitanja – često postavljena pitanja omogućuju korisnicima dobivanje
odgovora na najčešće postavljena pitanja od strane gostiju. S druge strane zaposlenicima
hotela ostavlja više vremena jer ne moraju odgovarati na brojne upite.
2.3 Mreţni alati za odnose s kupcima
Gledajući s marketinške perspektive, glavna prednost web stranice je puno veći stupanj
interaktivnosti nego kod drugih komunikacijskih medija. Interakcija na web stranici
(komunikacija iz modela 7C) izmeĎu gosta i hotela se odvija uz pomoć niza online alata koji
su postavljeni radi bolje i opširnije usluge. Korisnici od niza alata imaju korist jer dobivaju više
informacija i usluga od strane hotela, a hotel ima korist od veće izloženosti svojih usluga
potencijalnim korisnicima.
Odnos s kupcem putem mreže je veza izmeĎu organizacije i kupca koja nastaje kad korisnik
kontaktira organizaciju preko njihove web stranice, a alati za odnose s kupcem putem mreže
se koriste kako bi se postigla efektivnost web stranice na način da se potpomažu i održavaju
ti odnosi.
Na današnjem vrlo kompetitivnom turističkom tržištu, hoteli se trebaju truditi zadržati lojalnost
svakog gosta. Ako se uzme u obzir da su troškovi zadržavanja postojećeg klijenta pet do
deset puta manji nego osvajanje novog klijenta, može se reći kako je razvoj odnosa s
kupcima razumna poslovna strategija [8].
Prema istraživanjima Fink et al. O korištenju alata za odnose s kupcima na web stranici
identificirano je 6 najčešće korištenih [9]. No ipak nije svih šest alata primjenjivo u hotelskoj
industriji. U hotelskoj industriji najčešće se koriste kontakt forma, rezervacijski sustav,
dodatne vrijednosti u obliku informacija te elektroničko glasilo (newsletter).
Kontakt forma – uz pomoć kontakt forme, korisnik direktno stupa u kontakt s hotelom i vrlo
brzo dobiva tražene informacije. S druge strane, hotel dobiva osobne podatke o
zainteresiranom gostu, koji su prikupljeni tokom ispunjavanja kontakt forme.
Rezervacijski sustav – rezervacijski sustav omogućuje korisnicima konfiguriranje ponude po
vlastitim željama i rezerviranje željene ponude, bez potrebe uključivanja treće strane, kao što
su na primjer putničke agencije.
Dodatna vrijednost – web aplikacija koja omogućava korisnicima primanje informacija od
strane hotela, a sam hotel nije originalni autor tih informacija. Najčešće se radi o vremenskoj
prognozi, tečajnoj listi, rasporedu trajektnih linija i sl.
Elektroničko glasilo (newsletter) – periodična publikacija s najnovijim vijestima o hotelu i
njegovim ponudama koja se distribuira putem elektroničke pošte korisnicima koji su se
pretplatili na tu uslugu. Ova usluga omogućuje hotelu komunikaciju s gostima koji su zaista
zainteresirani za njihove usluge.
2.4 Vizualni elementi web sjedišta
Prema modelu 7C, vizualni elementi web sjedišta spadaju u elemente konteksta (context) i
sadržaja (content). Pojedinačni vizualni elementi koji su važni za web sjedišta u turističkom
sektoru su:
Logotip – grafički znak ili simbol koji predstavlja hotel treba biti smješten na naslovnici, na
vidljivom mjestu, s ciljem jačanja brenda hotela i jačanja lojalnosti potencijalnih gostiju.
Navigacija – navigacija na web sjedištu ima dvije osnovne funkcije. Treba informirati čitatelja
o sadržajima koji se nalaze na web sjedištu te ga intuitivno voditi do informacija koje on traži.
Odabir pravih naziva za navigacijske gumbe je od kritične važnosti, a poveznice u tekstu
trebaju biti podcrtane i označene drugom bojom. Potrebno je izbjegavati stručne nazive
gumba jer korisnici možda i nisu upoznati sa stručnom terminologijom.
Navigacijski sustav treba biti tako organiziran da su najznačajnije stvari na samome vrhu, a
hijerarhijska organizacija podataka treba biti logična.
Boje i pokret – pravilnom primjenom boja može se povećati učinkovitost same poruke. Boje
na web sjedištu hotela trebaju biti konzistentne i kontrastne na svim razinama. Boje se mogu
koristiti za generiranje pozitivnih asocijacija s brendom i mogu utjecati na proces donošenja
odluke o kupnji.
Identitet brenda može biti pojačan korištenjem boja koje se nalaze u logotipu, kroz čitavo
web sjedište.
Slike i video – slike su jedan od najvažnijih elemenata web sjedišta jednog hotela. Pri tome
se mora paziti da su slike pozicionirane već na prvoj razini web sjedišta (naslovnici), a ne
skrivene. Kvaliteta slika mora takoĎer biti odgovarajuće razine, jer ako nema slika ili su
neodgovarajuće kvalitete, potencijalni gost može prekinuti s pregledavanjem web sjedišta
odreĎenog hotela i odabrati ponudu nekog drugog hotela.
Značaj slika još više dolazi do izražaja ako se kombiniraju zajedno s tekstom, a ne ako se
nalaze u pojedinačnoj sekciji. Mora postojati ravnoteža izmeĎu teksta i pridruženih slika čime
oba elementa još jače dolaze do izražaja.
Korištenje video isječaka još više može pojačati kvalitetu web sjedišta, a time naglašavajući
kvalitete hotela, što može predstavljati kompetitivnu prednost jednog hotela pred drugim.
Čitljivost i preglednost – čitanje na zaslonu računala ili nekom drugom ureĎaju je puno
zahtjevnije nego čitanje u tiskanom formatu. Stoga web sjedište treba biti prilagoĎeno.
Tekstovi trebaju biti kratki i koncizni, a sve potrebne informacije trebaju se nalaziti na jednom
zaslonu. Tekstovi trebaju biti podijeljeni u kratke odlomke, a korištenje dugih dijelova teksta
treba strogo izbjegavati.
Početna stranica (Homepage) – početna stranica web sjedišta hotela treba sadržavati sve
ključne informacije koje su potrebne potencijalnom gostu. Svi podaci se trebaju nalaziti
unutar jednog zaslona te moraju biti dobro strukturirani. Gumbi za promjenu jezika na
naslovnici trebaju biti na vidljivom mjestu.
3 HIPOTEZE ISTRAŢIVANJA
H1: Hoteli veće kategorije imaju kvalitetnija web sjedišta.
H2: Hoteli iz turistički razvijenijih regija imaju kvalitetnija web sjedišta.
4 METODOLOGIJA ISTRAŢIVANJA
Nakon pregleda literature i prikupljanja sekundarnih podataka, slijedilo je više faza
istraživanja.
U prvoj fazi na temelju prikupljenih sekundarnih podataka hoteli se klasificiraju po veličini na
male, srednje i velike te se radi podjela po vrsti na mala poduzeća i obiteljske hotele (A),
hotele – poduzeća srednje veličine (B) i velike hotelske turističke lance (C) za potrebe daljnje
obrade podataka.
Za potrebe klasifikacije hotela po regijama korišten je koncept Instituta za turizam o podjeli
RH na 6 regija prema geografskoj pripadnosti [10], gdje je Regija 1 - Grad Zagreb, Regija 2 -
centralna Hrvatska, Regija 3 - Slavonija, Regija 4 - Istra, Regija 5 - Kvarner i Lika te Regija 6
- predstavlja Dalmaciju.
Nakon postavljanja hipoteza krenulo se u odabir reprezentativnog uzorka. Za definiranje
uzorka korišteni su podaci Ministarstva turizma RH, iz siječnja 2013. godine, koji navode
kako je u Republici Hrvatskoj bilo ukupno 637 registriranih kategoriziranih hotela [11].
Za potrebe ovog istraživanja odabran je proporcionalni stratificirani slučajni uzorak od 100
hotela i njihovih pripadajućih web sjedišta.
U sljedećoj fazi krenulo se u ocjenjivanje kvalitete dizajna web sjedišta odabranih hotela, pri
čemu su se kvantitativno ocjenjivali kriteriji navedeni na sljedećem hodogramu, prikazani na
Slici 1.
U zadnjoj fazi radila se obrada prikupljenih podataka i njihova analiza.
Slika 1 Hodogram
5 REZULTATI
Korelacijska analiza opisana Tablicom 1 sadrži Pearsonove koeficijente korelacije izmeĎu
varijabli „Analiza sadržaja“, „OCR alati“, „Analiza sadržaja + OCR alati“, „Vizualni elementi“,
„Ukupno = Analiza sadržaja + OCR alati + Vizualni elementi“, kao i pripadne nivoe
značajnosti.
Tablica 1. Rezultati korelacijske analize varijabli „Analiza sadrţaja“, „OCR alati“,
„Analiza sadrţaja + OCR alati“, „Vizualni elementi“, „Ukupno=Analiza sadrţaja + OCR
alati + Vizualni elementi“ uz razinu značajnosti
Varijable Analiza
sadržaja OCR alati
Analiza
sadržaja +
OCR alati
Vizualni
elementi Ukupno
Ukupno podaci 1.00 p=----
0.7162 p=0.00
0.9697 p=0.00
0.8540 p=0.00
0.9578 p=0.00
Ukupno OCR 0.7162 p=0.00
1.00 p=----
0.8650 p=0.00
0.5774 p=0.00
0.7557 p=0.00
Podaci + OCR 0.9697 p=0.00
0.8650 p=0.00
1.00 p=----
0.8162 p=0.00
0.9531 p=0.00
Ukupno
vizualno
0.8540 p=0.00
0.5774 p=0.00
0.8162 p=0.00
1.00 p=----
0.9526 p=0.00
Ukupno 0.9578 p=0.00
0.7557 p=0.00
0.9531 p=0.00
0.9526 p=0.00
1.00 p=----
Rezultati (Tablica 1) ukazuju na vrlo visoku pozitivnu koreliranost svih promatranih varijabli.
Sve korelacije su statistički značajne uz nivo značajnosti . Posebno je
varijabla „Analiza sadržaja + OCR alati“ visoko pozitivno korelirana s varijablom „Vizualni
elementi“, uz koeficijent korelacije . Prema tome, vrlo je visoka kompatibilnost
izmeĎu analize sadržaja i analize izgleda.
U Tablici 2 sadržan je prikaz korelacije izmeĎu varijabli kategorija hotela, broj soba i Ukupno.
Tablica 2. Rezultati korelacijske analize varijabli „kategorija hotela“, broj soba i „Ukupno“.
Varijable Kategorija
hotela Broj soba Ukupno
Kategorija hotela 1.00 p=----
0.0446 p=0.660
0.2865
p=0.004
Broj soba 0.0446 p=0.660
1.00 p=----
0.3568 p=0.000
Ukupno 0.2865
p=0.004
0.3568 p=0.000
1.00 p=----
Rezultati (Tablica 2) ukazuju na nisku pozitivnu koreliranost varijabli Kategorija hotela i
Ukupno uz Pearsonov koeficijent korelacije . Ova korelacija je statistički značajna
uz nivo značajnosti . UtvrĎena je i srednja pozitivna koreliranost varijabli broj
soba i Ukupno koja iznosi . I ova korelacija je statistički značajna uz
. Prema tome, kvalitetnije web stranice imaju hoteli s višom kategorijom i većim brojem
soba, čime se potvrĎuje prva hipoteza.
U tablici 3 dana je deskriptivna statistika vrijednosti varijable Ukupno po različitim regijama.
Tablica 3. Deskriptivna statistika varijable „Suma“ po regijama
Vrijednost
N Očekivanje Min Max
Donji
kvartil
Gornji
kvartil
Standardna
devijacija
Regija
1 8 45,50000 0,00000 77,00000 11,50000 68,00000 32,41693
Regija
2 9 49,77778 0,00000 80,00000 44,00000 68,00000 26,12842
Regija
3 6 55,00000 22,00000 70,00000 52,00000 68,00000 17,46997
Regija
4 16 70,62500 0,00000 90,00000 58,50000 88,00000 24,85391
Regija
5 19 67,57895 0,00000 84,00000 64,00000 81,00000 24,91612
Regija
6 42 71,02381 49,00000 90,00000 67,00000 76,00000 9,21157
Usporedba aritmetičkih sredina „Ukupno“ u različitim regijama i varijacije vrijednosti unutar
pojedinih regija, vizualno je prikazana Box-and-Whisker-ovim grafom (Slika 2.).
Box & Whisker Plot
Mean Mean±SD Mean±1,96*SD
Regija 1Regija 2
Regija 3Regija 4
Regija 5Regija 6
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
140
Slika 2. Box-Whiskerov graf prikazuje vrijednosti „Ukupno“ po pojedinim regijama
Na temelju tablice 3 i slike 2 utvrĎeno je da regije 4, 5 i 6 postižu znatno višu razinu kvalitete
web stranica u odnosu na regije 1, 2 i 3, čime se potvrĎuje druga hipoteza.
Tablicom 4 predočena je deskriptivna statistika varijable Ukupno prema veličini hotela.
Tablica 4. Deskriptivna statistika varijable „Ukupno“ prema veličini hotela (mali,
srednji, veliki)
Vrijednost
N Očekivanje Min Max
Donji
kvartil
Gornji
kvartil
Standardna
devijacija
Mali 53 59,66038 0,00000 88,00000 55,00000 73,00000 23,58531
Srednji 32 66,12500 0,00000 88,00000 59,50000 75,00000 17,92592
Veliki 15 84,06667 77,00000 90,00000 80,00000 88,00000 4,26726
Box-and-Whisker-ovim grafom (Slika 3.) grafički su usporeĎene vrijednosti Ukupno u odnosu
na veličinu hotela.
Box & Whisker Plot
Mean Mean±SD Mean±1,96*SD Mali Srednji Veliki
0
20
40
60
80
100
120
Slika 3. Box-Whiskerov graf prikazuje vrijednosti „Ukupno“ u odnosu na veličinu
hotela
UtvrĎeno je da veliki hoteli postižu znatno višu razinu kvalitete web stranica od srednjih i
malih hotela.
Usporedba srednjih vrijednosti varijable Ukupno prema vrsti hotela dano je tablicom 5 i
slikom 4.
Tablica 5. Deskriptivna statistika varijable „Ukupno“ prema vrsti hotela (A, B, C)
Vrijednost
N Očekivanje Min Max
Donji
kvartil
Gornji
kvartil
Standardna
devijacija
A 31 65,45161 0,00000 88,00000 63,00000 76,00000 19,79703
B 37 55,45946 0,00000 81,00000 52,00000 72,00000 24,12075
C 32 76,81250 22,00000 90,00000 69,00000 84,00000 13,44628
Box & Whisker Plot
Mean Mean±SD Mean±1,96*SD A B C
0
20
40
60
80
100
120
Slika 4. Box-Whiskerov graf prikazuje vrijednosti „Ukupno“ u odnosu na vrstu hotela
Iz tablice 5 i slike 3 vidi se da hoteli tipa C imaju kvalitetnije web stranice od onih A i B.
6 ZAKLJUČAK
Iz provedene statističke analize može se zaključiti kako hrvatski hoteli ne posvećuju dovoljno
pažnje dizajnu vlastitih web sjedišta.
UtvrĎeno je kako hoteli s četiri i pet zvjezdica, koji su ujedno i veći, imaju kvalitetnije
dizajnirana web sjedišta. TakoĎer, utvrĎeno je kako hoteli koji su smješteni na Jadranu
(regije 4, 5 i 6), imaju kvalitetnije dizajnirana web sjedišta, od hotela koji su smješteni u
unutrašnjosti.
Hoteli koji su pripadnici velikih turističkih poduzeća, s velikim brojem soba takoĎer imaju bolje
ocijenjen dizajn svojih web sjedišta.
Hoteli čija su web sjedišta ocijenjena vrlo dobro i dalje imaju prostora za napredak jer ni
jedno web sjedište nije dobilo maksimalan broj bodova.
UsporeĎujući analizu sadržaja s analizom vizualnih elemenata, otkrivena je takoĎer značajna
korelacija, a uzroke te pojave bi se moglo istražiti u daljnjim istraživanjima. U daljnjim
istraživanjima moglo bi se istražiti i koji pojedini elementi najviše utječu na kvalitetu dizajna
web sjedišta.
S obzirom na tešku gospodarsku situaciju u državi, uz odreĎeni trud i minimalna financijska
ulaganja, dizajn web sjedišta svih hotela se može poboljšati što bi sigurno utjecalo na
poslovanje hrvatskih hotela.
7 LITERATURA
[1] Institut za turizam, (2011), "TOMAS ljeto 2010, stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj",
Dostupno na: http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-
HR-CROTOUR-23-03-2011.pdf, Pristupljeno 26.05.2013.
[2] Staniford, M., (2010). Effective Website design, Dostupno na:
http://www.tourismtechnology.com/tourismtechnology/cms/documents/files/TIG_Global_
HSMAI_Effective_Website_Design.pdf, Pristupljeno 24.06.2013.
[3] Buzov, V., Buzov, I., Balenović, N., (2013), Odnosi s kupcima putem elektroničke pošte
u hrvatskim hotelima, Zbornik radova „Izazovi današnjice: Turizam danas – za sutra“,
Radić Lakoš T. (Ur.), ISSN 1846-6699, Šibenik, Veleučilište u Šibeniku, Šibenik – u
objavi
[4] Kotler, P., Keller, K., L., (2008). Upravljanje marketingom 12 izd, Mate, ISBN: 953-246-
025-X, Zagreb
[5] Barlow, A. K. J., Siddiqui, N. Q., Mannion, M., Developments in information and
communication technologies for retail marketing channels, International Journal of Retail
& Distribution Management, Vol. 32, No 3, (2004), 157 – 163, ISSN 0959-0552
[6] Ministarstvo turizma republike Hrvatske (2013), Analiza komercijalnog turističkog
prometa u Republici Hrvatskoj 2012., Dostupno na:
http://www.mint.hr/UserDocsImages/2012-turist-p-analiza.pdf, Pristupljeno 27.05.2013
[7] Zarabara, C. (2009). Strategie di web marketing per il settore turistico-alberghiero,
Hoepli, ISBN 9788820341794, Milano
[8] Gilbert, D. C., Powell-Perry, J., Widijoso, S., Approaches by hotels to the use of the
Internet as a relationship marketing tool, Journal of marketing practice: Applied
marketing Science, Vol. 5, No. 1, (1999), 21 – 38, ISSN 1335-2538
[9] Fink, L., Zeevi, A., Te'eni, D., The effectiveness of online customer relations tools,
Internet Research,Vol. 18, No. 3, (2008), 211 – 228, ISSN 1066-2243
[10] Institut za turizam, (2012). Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2011. godini,
Dostupno na:
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/turizam/Turisticka%20aktivnost%20domaceg%20stano
vnistva%202011.pdf, Pristupljeno: 19.04.2013.
[11] Ministarstvo turizma republike Hrvatske, Dostupno na:
http://www.mint.hr/default.aspx?id=371, Pristupljeno: 03.04.2013
