50
ZADATAK : Za zadani crtež potrebno je odrediti slijedeće: - Odrediti dimenzije sirovog komada - Izbor mašine - Karakteristićne površine - Odrediti redoslijed operacija,zahvata i prolaza

Teorija rezanja-grafički rad

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Teorija rezanja-grafički rad

ZADATAK :Za zadani crtež potrebno je odrediti slijedeće:

- Odrediti dimenzije sirovog komada- Izbor mašine- Karakteristićne površine- Odrediti redoslijed operacija,zahvata i prolaza

Page 2: Teorija rezanja-grafički rad

Odstupanja:X=120-50-46-20= 4 mmX = 120,03-49,97-45,96-19,98= 4,12 mmX = 119,97-50,03-46,04-20,02=3,88 mmX= 4 mmTolerancija je : T = 0.24mm

Osnovni podaci o izratku:

Ø D= 50mm– Največi prečnik komada (obrađuje se finom obradom)

L = 120mm– Dužina obradka

(čeone površine obrađuju se grubom obradom)

Na osnovu ØD I L iz tabela 8.20 i 8.32 usvajamo :

-δ1g = 3 mm –dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obradu-1f=1 mm - dodatak po prečniku za uzdužnu finu obradu-δČG =1,5 mm –dodatak za čeonu grubu obradu-B = 4 mm –širina noža za odsijecanje i usijecanje

Minimalni prečnik sirovog komada:

DS =D +δ1g+1f =50+3+1=55mm

Dužina sirovog komada :

Ls = L +2δČG +B=120+3+4=127 mm

Usvajam valjanu šipku 55mm normalne tačnosti ( tabela 10.1 usvajam konstrukcioni ugljenični čelik Č.0300 (tabela 12.1)

Page 3: Teorija rezanja-grafički rad

IZBOR MAŠINE:

Usvajam univerzalni strug SCHAERER UD450 sa slijedećim karakteristikama:

-snaga mašine p =14,7 kw -stepen iskorištenj mašine η =0,8 -max prečnik obrde D =430 mm -visina šiljka L =220 mm -rastojanje između šiljaka L1 =750 - 6000 mm -prečnik otvora gl.vretena d =62 mm -broj obrtaja gl.vretana n =9 - 1800 o/min

-stepen promjene obrtaja

-broj stepeni broja obrtaja mn = 24 -korak za uzdužnu obradu Suz = 0,014 - 8 mm/o

-stepen promjene koraka

-broj koraka msuz = 56 -korak za poprečnu obradu Spop =0,008 - 5 mm/o

-stepen promjene koraka

-broj koraka mspop =56

Page 4: Teorija rezanja-grafički rad

KARAKTERISTIČNE POVRŠINE:

P1 - Spoljna cilindrična površina Ø50H7mm P2 - Spoljna cilindrična površina Ø 40mm P3 - Spoljna cilindrična površina Ø 30 mm P4 - Spoljnacilindricna povrsina (zljeb) sirine B=4mm P5 - Spoljno upuštena ivica 2/45

P6 - Spoljna ceona povrsina P7 - Unutrašnja cilindrična površina Ø 10mm

S obzirom na potrebe tehnološkog procesa i sveukupne uslove rada izabiram :

- Za uzdužnu grubu obradu nož sa pločicom od tvrdog metala, sa : b h l =12 20 125 mm , r= 0,5 mm , =90°, =10°- Za uzdužnu finu obradu nož sa pločicom od tvrdog metala, sa : b h l =10 16 110 mm , r= 0,5 mm , =90°, =10°- Za čeonu obradu nož sa pločicom od tvrdog metala , sa : b h l =10 16 110 mm , r= 0,5 mm , =90°, =10°- Za usijecanje spoljašnjeg kanala usvajam nož od brzoreznog čelika , sa : b h l =8 12 80 mm , širine 4 mm prema JUS K. C1. 010- Za obaranje spoljašnje ivice usvajam nož od brzoreznog čelika , sa : d l = 10 160 mm - lijevi obični

- Za bušenje usvajam : 1…Zavojna burgija sa konusnom drškom ( JUS K. D3. 022 ) , sa : D = 10mm, l = 168 mm, l =87 mm ( tabela 14.41)

Page 5: Teorija rezanja-grafički rad

Redoslijed operacija , zahvata i prolaza za prikazani dio

1.0 Stezanje komada u steznoj glavi univerzalnog struga nadužini l = 130mm

1.1 Poprečna gruba obrada za = 1.5 mm ( čeono poravnavanje )1.2 Izrada središnjeg gnijezda za centriranja za D = 55 1.3 Uzdužna gruba obrada na prečnik 51 mm , dužine l=121,5 mm1.4 Uzdužna gruba obrada na prečnik 40 mm , dužine l= 70 mm1.5 Uzdužna gruba obrada na prečnik 30 mm , dužine l= 24 mm1.6 Uzdužna fina obrada na prečnik 50H7 mm , dužine l= 500.03 mm1.7 Spoljašnje obaranje ivice : 2/45° , na prečniku 30 mm1.8 Bušenje otvora prečnika 10 mm i dužine 120mm1.9 Izrada žlijeba širine c=40.12mm na 30mm dubine 2,5mm1.10 Odsijecanje komada na dužini 1200.03+4+1.5 mm.

2.0 Okretanje komada i stezanje na prečniku 40 mm i dužini l = 70 mm2.1 Poprečna gruba obrada za = 1.5 mm uz obezbjeđenje zadate dužine ( čeono poravnavanje ) na prečniku d=50mm2.2 Spoljašnje obaranje ivice : 2/45° , na prečniku 50H7 mm

Page 6: Teorija rezanja-grafički rad

Mjerodavni režimi obrade

OPERACIJA 1:

ZAHVAT 1.1 : POPREČNA GRUBA OBRADA ZA δČG=1,5 (mm) - radni prečnik d=55mm, a dubina rezanja t =1.5 mm - Materijal radnog komada je Č.0300 = 400 N/mm ( podatak iz tabele T-12.1 )

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

Page 7: Teorija rezanja-grafički rad

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 16; b = 10

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=3 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 504 = 306250 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

Page 8: Teorija rezanja-grafički rad

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D=55 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1,24 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1236,127

ZAHVAT 1.2 Izrada središnjeg gnijezda za centriranje za D = 55 (mm):

dU = 3 (mm) LU = 4,5 (mm); L2 = 5,5 (mm) d2 = 9 (mm) d3 = 12,5 (mm)

Page 9: Teorija rezanja-grafički rad

ZAHVAT 1.3. Uzdužna gruba obrada na prečnik Ø51 (mm); dužine L = 121,5 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

Page 10: Teorija rezanja-grafički rad

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=3 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 554 = 448380,625 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D=55 (mm)

Page 11: Teorija rezanja-grafički rad

CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 989,62

ZAHVAT 1.4. Uzdužna gruba obrada na prečnik Ø40 i dužina obrade le L = 70 (mm):

Page 12: Teorija rezanja-grafički rad

Pošto treba skidati 11 (mm) to će mo uraditi u 3 prolaza: u prvom prolazu skidamo 3 (mm), a u drugom i trećem prolazu skidamo 4 (mm).

Zahvat 1.4.1. Sa Ø51 na Ø48 po dužini L = 70 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

ln – slobodna dužina noža:

Page 13: Teorija rezanja-grafički rad

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=3 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 514 = 331494,85 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D = 51 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka:

Page 14: Teorija rezanja-grafički rad

ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1114,7

Zahvat 1.4.2. Sa Ø48 na Ø44 po dužini L = 70 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je :

Page 15: Teorija rezanja-grafički rad

X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=4 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 484 = 260112,384 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Page 16: Teorija rezanja-grafički rad

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D = 48 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1126,6

Zahvat 1.4.3. Sa Ø44 na Ø40 po dužini L = 70 (mm)

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

Page 17: Teorija rezanja-grafički rad

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

Page 18: Teorija rezanja-grafički rad

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=4 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 444 = 183656,7 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D=44 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

Page 19: Teorija rezanja-grafički rad

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1229

Page 20: Teorija rezanja-grafički rad

ZAHVAT 1.5. UZDUŽNA GRUBA OBRADA NA PREČNIK Ø30, PO DUŽINI L = 24

Pošto treba skidati 10 (mm) to će mo uraditi u 3 prolaza: u prvom i drugom prolazu skidamo 3 (mm), a u trećem prolazu skidamo 4 (mm).

Zahvat 1.5.1. Sa Ø40 na Ø37 po dužini L = 24 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

Page 21: Teorija rezanja-grafički rad

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=3 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 404 = 125440 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

Page 22: Teorija rezanja-grafički rad

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D = 40 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1411,5

Zahvat 1.5.2. Sa Ø37 na Ø34 po dužini L = 24 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

Page 23: Teorija rezanja-grafički rad

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

Page 24: Teorija rezanja-grafički rad

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=3 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 374 = 91833,9 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D = 37 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

Page 25: Teorija rezanja-grafički rad

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1530

Zahvat 1.5.3. Sa Ø34 na Ø30 po dužini L = 24 (mm)

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

Page 26: Teorija rezanja-grafički rad

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=4 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 344 = 65480,46 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)

Page 27: Teorija rezanja-grafički rad

D – prečnik predmeta obrade: D=34 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1590

ZAHVAT 1.6. UZDUŽNA FINA OBRADA NA PREČNIK Ø50H7, DUŽINE L = 50±0,03

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

Page 28: Teorija rezanja-grafički rad

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 16; b = 10

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

Page 29: Teorija rezanja-grafički rad

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu finu obradu: δ1G=1 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 504 = 306250 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,03 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,346 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D=50 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

Page 30: Teorija rezanja-grafički rad

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 865,7

ZAHVAT 1.7. SPOLJAŠNJE OBARANJE IVICE: 2/45o, NA PREČNIKU Ø30 (mm)

Radni prečnik: d = 30 (mm)Dubina rezanja: t = 2 (mm)Posmak: s = 0,4 (mm/o) (T.16.22)Brzina rezanja: V = 45 (m/min) (T.16.20)Broj obrtaja: n = 500 (o/min) (T.9.2)

Page 31: Teorija rezanja-grafički rad

ZAHVAT 1.8. BUŠENJE OTVORA PREČNIKA Ø10 (mm) I DUŽINE L = 120 (mm):

Prečnik "rupe": d = 10 (mm)Dužina bušenja: L = 120 (mm)Posmak: s = 0,3 (mm/o) (T.16.40)Brzina rezanja: V = 35 (m/min) (T.16.43)Broj obrtaja: n = 1250 (o/min) (T.9.2)

ZAHVAT 1.9. IZRADA ŽLIJEBA ŠIRINE C = 4±0,12 (mm) NA Ø30 (mm) DUBINE 2,5 (mm) I ŠIRINE X = 4±0,12 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 24(kN/cm2) (T.12.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 1 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno

Page 32: Teorija rezanja-grafički rad

obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 6 = א : napadni ugao alata - א o kf 1 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 5o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 1 CK1 = 247 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 12; b = 8

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

Mjerodavni posmak je: S' = 0,06* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D = 30 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

Page 33: Teorija rezanja-grafički rad

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 0,84 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,9

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 748,6 (o/min)

ZAHVAT 1.10. ODSIJECANJE KOMADA NA DUŽINI 120±0,03 + 4 + 1,5 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.)

Page 34: Teorija rezanja-grafički rad

kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 20; b = 12

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

Page 35: Teorija rezanja-grafički rad

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=3 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 374 = 91833,9 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D = 37 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

Page 36: Teorija rezanja-grafički rad

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1530

ZAHVAT 2.0. OKRETANJE KOMADA I STEZANJE NA PREČNIKU Ø50 I DUŽINI L = 70 (mm):

ZAHVAT 2.1. POPREČNA GRUBA OBRADA ZA = 1.5 UZ OBEZBJEĐENJE ZADATE DUŽINE (ČEONO PORAVNANJE) NA PREČNIKU d = 50 (mm):

* Posmak u odnosu na postojanost alata:

σdoz - dozvoljeno naprezanje na svijanje alata: σdoz = 21(kN/cm2) (T.14.2)kf - opšti popravni koeficijent: kf = kfv•kfm•kfs•kf א•kfλ•kfr

je u stvari proizvod parcijalnih popravnih koeficijenata (p.p.k.) kfv - p.p.k. glavne sile rezanja: kfv = 0,5 (T.11.29)

Page 37: Teorija rezanja-grafički rad

kfm - p.p.k. u odnosu na materijal obratka: (T.11.30)

kfs - p.p.k. obzirom na materijal i vrstu obratka (misli se da li je komad prethodno obradjivan): kfs = 1 (T.11.31) 90 = א : napadni ugao alata - א o kf 0,89 = א (T.11.32) λ - ugao nagiba glavnog sjeciva: λ = 10o kfλ = 1 (T.11.32) r - radijus zaobljenja noža: r = 0,5 kfr = 1pa je : X1, Y1, CK1 - coeficijenti dati tabelarno: X1 = 1 Y1 = 0,75 CK1 = 300 (T.11.29)

CO - geometrijsk1 karakteristika alata:

f i e – odnosi: i preporuka

h i b – dimenzije poprečnog presjeka noža ; h = 16; b = 10

ln – slobodna dužina noža:

sada možemo izračunati S' :

* Posmak s obzirom na krutost predmeta obrade:

Page 38: Teorija rezanja-grafički rad

δ1G – dodatak po prečniku za uzdužnu grubu obeadu: δ1G=3 (mm)E = 2,2 • 102 (kN/mm2) – modul elastičnosti za čelikI = 0,049 • D4 = 0,049 • 504 = 306250 (mm4)

; koeficient stezanja predmeta

* Posmat s obzirom na kvalitet obrađene površine: r – radijus zaobljenja vrha rezne oštrice: r = 0,5 (mm)H – hrapavost: H = 0,06 (mm) (T.15.1)

Pa je mjerodavan posmak onaj koji je najmanji a to je:Smjerodavno = 0,5 (mm/obr)

* Određivanje mjerodavnog broja obrtaja na osnovu usvojenog mjerodavnog posmaka:

- broj obrtaja u odnosu na postojanost alata:

T – postojanost alata: T = 60 min (T.13.20)D – prečnik predmeta obrade: D=50 (mm)CV, X, Y, m – koeficienti dati tabelarno:

kV – opšti popravni koeficient:

ksv – parcijalni popravni koeficient (p.p.k.) u zavisnosti od kvaliteta pripremka: ksv = 1 (T.11.24)

kov – p.p.k. s obzirom na vrstu zahvata: kov = 1,24 (T.11.26)kAV – p.p.k. s obzirom na presjek noža: kAV = 0,93

pa je:

- broj obrtaja na osnovu iskorištenja snage mašine:

Page 39: Teorija rezanja-grafički rad

PM – pogonska snaga mašine: PM = 14,7 (kW)η – stepen iskorištenja mašine: η = 0,8ostalo poznato od ranije pa je:

mjerodavan broj obrtaja je manji pa imamo dakle:nmjerodavno = 1650

Page 40: Teorija rezanja-grafički rad

ZAHVAT 2.2. SPOLJAŠNJE OBARANJE IVICE: 2/45o, NA PREČNIKU Ø50H7:

Radni prečnik: d = 50 (mm)Dubina rezanja: t = 2 (mm)Posmak: s = 0,4 (mm/o) (T.16.22)Brzina rezanja: V = 45 (m/min) (T.16.20)Broj obrtaja: n = 500 (o/min) (T.9.2)