Upload
sina1605
View
69
Download
11
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Seminarski rad iz psihologije
Citation preview
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVUSAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ
SEMINARSKI RAD
Uticaj lijekova na psihofizičke sposobnosti vozača
Predmet: Saobraćajna psihologija Student: Sanja Simić 09/07 Prof.: Dr Aleksandar Milić, doc.Asist.: Sanja Đedovac, dipl. psiholog
Doboj, 2009
Sadržaj:
I Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.
1.1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.
1.2. Teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.
II Metodologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.
2.1. Predmet istraživanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.
2.2. Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.
2.3. Hipoteze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.
2.4. Varijable . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.
2.5. Instrumenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.
2.6. Procedura i uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.
III Rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.
IV Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13.
V Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14.
VI Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15.
2
I UVOD
1.1. Uvod
Neke bolesti znatno utiču na sposobnost organizma na vožnju a time i na sigurnost u
saobraćaju. Propisima, kao što su Zakon o osnovama bezbijednosti saobraćaja na putevima i
Pravilnik o zdravstvenim uslovima koje moraju ispunjavati vozači motornih vozila, regulisani su
uslovi za upravljanje vozilom, odnosno uslovi za dobijanje vozačke dozvole.
Propisi nalažu da kandidat za vozača i vozač, uz formalne uslove moraju biti tjelesno i
duševno sposobni za upravljanje vozilom.
Svjesno ili nesvjesno, vozači koriste mnoge lijekove ne vodeći računa kako oni utiču na
njihove psihofizičke sposobnosti i ne razmišljajući kakve posledice mogu nastati.
Ako toplotni udar pogodi čovjeka sa povišenim krvnim pritiskom ili srčanim oboljenjem,
opasnosti su veće, dok se zdrave osobe oporavljaju poslije nekoliko sati.
Bolesnike pogođene sunčanicom ili toplotnim udarom treba odmah skloniti sa sunca ili iz
tople prostorije,raskomotiti ih, hladiti vodom ili oblogama i omogućiti im cirkulaciju vazduha-
čak i promaja. Liječenje sunčanice svakako treba nastaviti liječizi u bolnici.
Pri sprečavanju tih bolesti treba znati da ljudi različito podnose toplinu i sunce, da se
organizam do neke granice može na njih naviknuti, da se sunčanica lako može izbjeći ako
onemogućimo direktno djelovanje sunca na glavu (kapa) ili ako ga smanjujemo (kvašenje kose),
da se toplotni udarmože spriječiti pogotovo ako se osigura strujanje vazduha i napokon, da su
posljedice sunčanice teže od toplotnog udara.
Vozačeva kabina ili vozilo mora se zato neprestano provjetravati. To je predviđeno već
pri konstrukciji vozila, a može se postići i otvaranjem za to predviđenih otvora i prozora.
Osim ovih, ima još nekih bolesti za koje se kaže da su štetne ili opasne u saobraćaju. Mi
kao učesnici u saobraćaju, trebamo se upoznati sa njihovim obilježjima, uzrocima i posljedicama.
To su povišeni ili sniženi krvni pritisak, šećerna bolest, bolest sjedenja (hemoroidi), čir na
želudcu i dvanaestercu, hronični bronhitis, epilepsija, bolest očiju i mnoge druge.
3
Povišeni krvni pritisak jedno je od najraširenijih savremanih oboljenja. Njegovi simptomi
su različiti: glavobolja, vrtoglavica, osjećaj težine u glavi, nervoza i nesposobnost za odmor,
nesanica, šum u ušima, lupanje srca, osjećaj nedostatka vazduha, bolovi u mišićima ruku, nogu i
leđa te različita krvarenja-iz nosa na primjer.
Posljedice povišenog krvnog pritiska nepovoljne su za bezbijednost u saobraćaju, prije
svega zbog teških glavobolja i vrtoglavice, jer one mogu biti uzrok nezgode. Nekad on izaziva
moždanu apopleksiju (kap) ili teže oštećuje vitalne organe-srce, bubrege, krvne
sudove...Opasnosti su velike i zbog oštećenja očnog dna, pa i slušnog aparata. Za gojazne vozače
tlak je vrlo opasan, pa se zato u nekim zemljama vozačke dozvole ne izdaju osobama čija je
tjelesna težina 20% veća od njihove normalne tjelesne težine. Za pojedine starosne grupe vozača
propisuju se najveće dopuštene visine krvnog pritiska. Ako je pritisak veći od dopuštenog- a to se
utvrđuje učestalim ljekarskim kontrolama-vozačka se dozvola oduzima ili se uopšte ne izdaje.
Šećerna bolest je poremećaj u izmjeni materije, a njene su posljedice šećer u mokraći,
smanjenje normalne tjelesne temperature, intenzivna žeđ i glad ali i gubitak u težini. Rane teško
zaceljuju, čovjek postaje razdražljiv, nemiran itd. Najopasnije je gubljenje jer se ono može
dogoditi i u vožnji. Zato se takvim bolesnicima često i ne izdaju vozačke dozvole.
Ako se na ljekarskom pregledu utvrdi da kanditat za vozača ili vozač motornog vozila
boluju od jedne bolesti ili imaju jednu od povreda ili mana utvrđenih pravilnikom, kao
nesposobni za upravljanje motornom vozilom ocjenjije se pod uslovom:
Da utvrđena bolest, povreda ili mana potpuno onemogućavaju sigurno upravljanje
motornim vozilom ili mogu uzrokovati iznenadnu nesposobnost;
Da eventualne funkcionalne poremećaje nije moguće kompenzovati;
Mnoge druge bolesti mogu uticati na efikasnost vožnje i bezbjednost saobraćaja.
Automobilska bolest, odnosno nepodnošenje kretanja i vožnje u automobilu, posebno pri
nagloj promjeni smjera ili brzine kretanja, manifestuje se mučninom i povraćanjem. Identična je
sa stanjima nepodnošenja vožnje brodom i avionom i ima s njima zajednički naziv kinetoza
(bolest vožnje).
Ova je bolest često uslovljena višee nekim psihičkim faktorima nego stvarnim organskim
podražajima. Takvi su faktori, na primjer strah od vožnje, očekivanje da će se mučnina i
4
povraćanje ponoviti i pri sledećoj vožnji, averzija i osjetljivost na miris benzina ili na izduvne
gasove pomiješane sa prašinom, na zagađeni vazduh dimom cigarete i slično.
Bolest vožnje, iako je prolazna, svakako je najopasnija ako je na nju osjetljiv vozač, jer
stvara organske tegobe i odvlači pažnju od vožnje. Vozač se ''bori” s njom i postaje nervozan.
Međutim, treba znati da i o njegovoj vožnji zavisi hoće li se simptomi uopšte pojaviti i u kom
intenzitetu. Vozač takođe mora paziti da ne postane neoprezan ako neko od njegovih saputnika
počne pokazivati simpotome te bolesti.
Posebnu pažnju treba usmjeriti na epilepsiju. To je bolest uslovljena nekom organskom
bolešću i/ili povredom koja se manifestuje periodičnim napadima pri čemu osoba pada u komu,
koči se, grči i pada. Grčenje je popraćeno pjenom iz usta katkada i krvlju nastalom ugrizom
jezika. Bolest se liječi medikamentima. Takvi bolesnici nisu sposobni za vožnju jer bi iznenadni
napadi, koji su uvijek mogući, imali katastrofalnwe posljedice u saobraćaju. To se utvrđuje
ljekarskim pregledima, ali mogi mogu nastati i razviti se u posebnim okolnostima i u periodu
poslije pregleda.
1.2.Teorija
U svim zemljama povećava se upotreba lijekova. U razvijenim zemljama oko 20%
vozača vozi pod uticajem lijekova i droga. Svi lijekovi i droge slabe vozačku sposobnost u
zavisnosti od vrste, količine i brzine kojom se ti lijekovi i droge metabolišu u tijelu.
Pod lijekom se podrazumijevaju prirodne i sintetske supstancije koje se zbog svoje
djelotvornosti primjenjuju u liječenju bolesti. Pojam lijeka je vrlo teško razgraničiti od pojma
otrova, jer ista supstancija, pod različitim uslovima, može djelovati i kao lijek i kao otrov. To
zavisi od upotrijebljene količine, načina unošenja i trenutnog stanja organizma. U principu,
svaka supstancija je otrovna ako se unese u toksičnoj dozi, pa je pri razmatranju lijekova
neophodno imati u vidu i njihova štetna dejstva, koja ponekad mogu biti teža i ozbiljnija nego
tegobe na koje se bolesnik žali.
Vrste lijekova
Prema načina spravljanja i izdavanja lijekovi mogu biti gotovi, oficinalni i magistralni.
5
Gotovi lijekovi.-Gotovi lijekovi se izrađuju u farmaceutskim fabrikama prema
određenom postupku . Oni dolaze u promet u obliku gotovom za upotrebu, i to pod određenim
nazivom ili oznakom. Gotove lijekove apotekar izdaje u originalnom fabričkom pakovanju,
označavajući na omotu uputstvo za upotrebu lijeka koje je ljekar izdao na recept.
Oficinalni lijekovi.-Oficinalni lijekovi su oni koji se nalaze u spisku u farmakopeji. Istim
ovim imenom označavaju se i preparati koji se izrađuju u apoteci prema propisima farmakopeje
(officina-radionica apoteke).
Magistralni lijekovi.-Ovi lijekovi se izrađuju na zahtjev ljekara, koji propisuje sastav,
jačinu i oblik lijeka po svom nahođenju, imajući u vidu individualne potrebe svog bolesnika.
Lijekovi koji negativno djeluju na sposobnost vozača obilježeni su crvenim
trouglom.
Zloupotreba lijekova-farmakomanija
Zloupotreba raznih lijekova postaje sve više problem i mladih i starijih generacija.
Najčešće se koriste: hipnotička sredstva tipa barbiturata i nebarbiturata, umirujuća sredstva
(anksiolitici, trankilizeri i sedativi), sredstva protiv bolova (analgetici), protiv Parkinsonove
bolesti (antiparkinsonici) i delirijanti (isparljiva sredstva, lepkovi).
Najšire su u upotrebi barbiturati, koji se uzimaju kao sedativi i pilule za spavanje. Pod
njihovim uticajem slabi pažnja, dolazi do pospanosti, produžava se vrijeme reakcije, slabi
motorna koordinacija, nema emocionalne kontrole i dolazi do agresivnog ponašanja. Njihovo
dejstvo potencira alkohol. Kombinacija alkohola, barbiturata i heroina može dovesti do
potenciranja dejstva supstanci, teškog trovanja, kome, često sa vitalnom ugroženošću i fatalnim
ishodom. Barbiturati su lijekovi izbora u liječenju epilepsije, a takođe i za postizanje anestezije
(ublažavanje i sprečavanje raznih bolova, kao i pri hiruškim intervencijama).
Prema dužini dejstva podijeljeni su u tri grupe: dugog, kratkotrajnog (srednjeg) i
ultrakratkotrajnog dejstva. Do zloupotrebe i zavisnosti d ovode barbiturati sa kratkotrajnim i
ultrakratkotrajnim dejstvom. Barbiturati u visokim dozama mogu izazvati vesela raspoloženja
(euforije), mentalne konfuzije i kliničke slike nalik na stanje alkoholisanosti.
6
Postoje osobe koje ne mogu da funkcionišu bez hemijskih ''moderatora stvarnosti'', koje
koriste naizmjenično, čak u toku istog dana, barbiturate i stimulatore. Na taj način, kao na
klackalici, razvijaju dvostruku narkomaniju: čim počinju da slabe ili nestaju euforični i
stimulativni efekti, prelaze na supstancu koja će dovesti do smirivanja (sedacije).
Poznat je i fenomen automatizma, koji se ispoljava ponovnim uzimanjem supstance zato
što osoba nije postigla željene efekte. Vjerujući da lijek nije ni uzela, ali i zbog blage i
neprepoznate sopstvene konfuznosti, supstanca se automatski uzima više puta u toku noći, sve do
nenamjerne intoksikacije, nekad i sa smrtnim ishodom.
U kliničkoj slici akutnog trovanja ispoljavaju se psihički i neurološki simptomi.
Među psihičkim poremećajima najkarakterističniji su: promjene raspoloženja (od
bezrazložne veselosti do napada plača), poremećaj pažnje, pamćenja i rasuđivanja, ali i efekti
smirivanja, zatim progresivno pogoršanje praćeno delirijumom, halucinacijama, gubitkom
svijesti i smrću ukoliko se blagovremano ne interveniše.
Od neuroloških simptoma tipični su: nistagmus, usporen, narazumljiv i dizartričan govor,
teturav hod, težak poremećaj koordinacije i smanjenje refleksa.
Pri hroničnoj upotrebi barbiturata osba ispoljava konfuznost, poremećaj emocionlne
kontrole , agresivnost, razdražljivost, teškoće u artikulaciji i poremećaje koordinacije.
Od želudačno-crijevnih smetnji karakterističan je zatvor (opstipacija), a hronični moždani
sindrom karakterističan je po propadanju nervnih ćelija i intelektualnom osiromašenju ličnosti.
Skok temperature (poeemećaj ravnoteže elektrolita), kardiovaskularni kolaps i smrt mogu
biti tragičan završetak apstinencijalnog sindroma. Upravo zbog toga ne preporučuje se naglo
prekidanje unošenja barbiturata, već to treba činiti postepeno uz savjete i kontrolu ljekara.pri
naglom prekidanju unošenja barbiturata mogu se javiti epileptični napadi, delirantne epizode
(apstinencijalni delirijum) i na kraju , smrtni ishod.
Zbog delikatnosti i nepredvidljivosti toka apstinencije liječenje treba prepustiti stručnim
osobama, koje će apstinencijalnu krizu uspješno razriješiti odgovarajućom i blagovremenom
ordiniranom terapijom, kao i ostalim mjerama zaštite osobe sa razvijenom zavisnošću od
barbiturata.
Valoron (Tilidin) pripada grupi snažnih analgetika. Akutna intoksikacija nastupa poslije
unošenja jednog grama valorona. U kliničkoj slici dominiraju psihomotorni nemir, ataksija i
hiperventilacija. Apstinencijalni sindrom je neprijatan i traje dosta dugo. Karakteriše ga
kompulzivna žudnja za ponovnim uzimanjem valorona, anksioznost i izrazita mišićna
malaksalost praćena mišićnim bolovima koji otežavaju kretanje. Pacijenti su razdražljivi i skloni
verbalnoj hostilnosti u komunikaciji sa članovima porodice ali i sa drugim osobama.
7
Trodon ( Tramadol) je 1.5 do 3 puta slabiji analgetik od morfina. Stvara fizičku i
psihičku zavisnost i apstinencijalni sindrom. Kao indikatori specifične iritacije centralnog
nervnog sistema mogu nastati vrtoglavica, jeza, drhtavica i poremećaji koordinacije, zatim
sedacija, centralna stimulacija, euforija i disforija, dok su u domenu autonomnog nervnog
sistema karakteristični znojenje i suvoća usta. U gastrointestinalnom sistemu dominiraju sledeći
poremećaji: gubitak apetita, muka, povraćanje, zatvor. Od kardiovaskularnih najizrazitiji
simptomi su tahikardija i poremećaj arterijskog krvog pritiska. Treba istaći i sledeća neželjena
dejstva: alergiju, glavobolju, slabost, senzorne efekte, poremećaje mokrenja i šok. Visoke doze
trodona izazivaju respiratornu depresiju, zastoj ili prestanak disanja, stanja mentalne konfuzije,
gubitak svijesti, povraćanje, kardiovaskularni kolaps i komu. Predozirani pacijenti imaju uske
zjenice.
Grupa antiparkinsonovih lijekova koristi se u neurologiji i psihijatriji u cilju liječenja
Parkinsonove bolesti, kao i u suzbijanju neprijatnih efekata neuroleptika, snažnih lijekova koji se
daju radi liječenja simptoma duševnih bolesti. Antiparkinsonici djeluju na ekstrapiramidne centre
i puteve. Simptomi intoksikacije su: umor, malaksalost, vrtoglavica, muka, želudačno-crijevni
poremećaji, suva usta, nemir, poremećaj akomodacije i viđenje duplih slika, uznemirenost,
povećanje krvnog pritiska, neprijatno onespokojavajuće lupanje srca, otežano mokrenje,
poremećaji svijesti, čulne obmane uz izmijenjeni doživljaj sopstvene ličnosti i svijeta oko sebe,
dezorijentacija u prostoru, vremenu i prema drugim ličnostima, brbljivost, paranoidnost i
agresivno ugrožavanje okoline.
8
II METODOLOGIJA
2.1.Predmet istraživanja
Odluka za ovu temu proizilazi zbog sve većeg broja ovisnika i zbog male upoznatosti
vozača sa uticajem lijekova na psihofizičke sposobnosti vozača. Predmet istraživanja je ispitati
upoznatost vozača sa štetnim uticajem lijekova na njihove psihofizičke sposobnosti a samim tim
povećati njihovu bezbijednost u saobraćaju.
2.2.Ciljevi istraživanja
1. Utvrditi da li su vozači upoznati sa uticajem lijekova na njihove psihofizičke
sposobnosti?
2. Utvrditi da li su vozači upoznati kako su ti lijekovi označeni?
3. Utvrditi da li pol i starost utiču na tu upozanatost?
2.3. Hipoteze
1. Očekuje se da će vozači u 50% slučajeva biti upoznati sa uticajem lijekova na njihove
psihofizičke sposobnosti.
2. Očekuje se da od njih 50%, koji su upoznati sa tim uticajem,40% zna kako su ti
lijekovi označeni.
3. Očekuje se da će osobe ženskog pola u većem procentu biti upoznate sa sa uticajem
lijekova nego osobe muškog pola. Takođe, očekuje se da će starosna dob uticati na tu
upoznatost.
2.4. Varijable:
Nezavisne (pol, starosna dob, iskustvo, upoznanost)
Zavisne (prihvatanje upoznavanja sa uticajem lijekova na psihofizičke spobnosti
vozača).
9
2.5. Instrumenti:
Anketa se sastoji od 12 pitanja (4 pitanja sociodemografskog karaktera, a ostalih 8 pitanja
se odnosi na upoznanost djelovanja lijekova na psihofizičke sposobnosti vozača), koja obuhvata
prikupljanje podataka usled posmatranja 60 slučajno odabranih vozača u toku jednog mjeseca
(30 osoba ženskog pola i 30 osoba muškog pola), a sve u cilju dokazivanja njihovog mišljenja o
upoznavanju djelovanja lijekova na njihove psihofizičke sposobnosti. Za prikupljanje podataka
korišten je, prvenstveno, razgovar.
2.6. Procedura i uzorak:
Uzorak čini 60 lica slučajno odabranih građana grada Doboja (vozači, različitog pola,
starosti, obrazovanja, iskustva, ekonomskog stanja…).
Procedura je trajala mjesec dana, tako što je saobraćajna policija vršila kontrolu
saobraćaja i omogućila mi da vršim ispitivanje. Iz samog razgovora se moglo primjetiti da vozači
nemaju dovoljno znanja o uticaju lijekova na psihofizičke sposobnosti vozača. S obzirom da je
ispitano 30 osoba ženskog pola i 30 osoba muškog pola, činjenica je, da su žene više upoznate sa
tim uticajem. Ipak, ostale sociodemografske karakteristike (godina starosti, iskustvo, upoznatost,
itd.), ukazuju na to da ispitani vozači nisu zainteresovani u velikoj mjeri sa upoznavanjem uticaja
lijekova na njihove psihofizičke sposobnosti.
10
III Rezultati
OSOBE ŽENSKOG POLA
Upoznatost
Do 20 godina DA NE
14 6
Preko 20 godina DA NE
7 3
Ukupno 21 9
Tabela br. 1
Dobijeni rezultati (tabele br. 1) nam govore da je upoznatost osoba ženskog pola sa uticajem lijekova na psihofizičke sposobnosti vozača do 20 godina 46,6%, dok je negativno odgovorilo 20% na ovo pitanje, a upoznatost ženske populacije preko 20 godina je 23,3%, dok je neupoznato 10%; što znači da je njihova ukupna upoznatost 70%, a 30% je neupoznato sa ovim uticajem.
OSOBE ŽENSKOG POLA
Prihvatanje
Do 20 godina DA NE
12 8
Preko 20 godina DA NE
6 4
Ukupno 18 12
Tabela br. 2
Dobijeni rezultati (tabela br. 2) ukazuje na to da je prihvatanje upoznavanja sa uticajem lijekova na psihofizičke sposobnosti vozača od strane osoba ženskog pola do 20 godina 40%, dok je 26,6% protiv uvođenja ovog testa; kod osoba preko 20 godina prihvatanje je 20%, a protiv ovog upoznavanja je 13,3% njih. Ukupno prihvatanje ovog upoznavanja je 60%, a protiv njegovog upoznavanja je 40% ženske populacije.
11
OSOBE MUŠKOG POLA
Upoznatost
Do 20 godina DA NE
3 9
Preko 20 godina DA NE
12 6
Ukupno 15 15
Tabela br. 3
Iz dobijenih rezultata (tabela br. 3) možemo vidjeti da su osobe muškog pola do 20 godina upoznati sa uticajem lijekova na psihofiztičke sposobnosti vozača 10%, dok negativno odgovorilo 30%; osobe muškog pola preko 20 godina su upoznati 40%, a neupoznatost je 20%. Ono što se može zaključiti iz tabele br. 3 je to, da je njihova upoznatost, odnosno neupoznatost 50%.
OSOBE MUŠKOG POLA
Prihvatanje
Do 20 godina DA NE
1 11
Preko 20 godina DA NE
8 10
Ukupno 9 21
Tabela br. 4
Dobijeni rezultati (tabela br. 4) pokazuju da je prihvaćenost upoznavanja uticaja lijekova na psihofizičke sposobnosti vozača od strane osoba muškog pola do 20 godina 3,3%, a protiv je 36,6%, dok je prihvaćenost kod osoba preko 20 godina 26,6%, protiv je 33,3%; ukupno prihvatanje upoznavanja sa ovim uticajem 30%, a protiv je 70% muške populacije.
12
IV Zaključak
Obzirom da su bolesti ovisnosti sve složeniji i opasniji oblik socijalne pedagogije i u
našoj sredini, a zbog velike vjerovatnoće povećanja ovih ovisnosti, u budućnosti je neophodna
multidisciplinarna i multisektorijalna saradnja.
Činjenica je da bi uvođenje upoznavanja sa lijekovima koji utiču na psihofizičke
sposobnosti vozača omogućilo manji broj saobraćajnih nesreća, pod dejstvom psihoaktivnih
supstanci, kao i da građane treba upoznati sa oznakom kojom su ovi lijekovi označeni čime bi se,
posebno među mlađim vozačima, privukla pažnja o njihovom uticaju na bezbjednost saobraćaja.
U cilju procjene veličine problema konzumiranja lijekova koje utiču na psihofizičke
sposobnosti vozača i druge štetne supstance neophodno je provoditi redovne istraživačke
studije, posebno u ciljanim populacionim skupinama. Istovremeno potrebno je podržavati
umrežavanje i koordinaciju sakupljanja podataka iz istraživačkih studija i iz zdravstvenih
ustanova. Objedinjavanje baza podataka na ovaj način omogućilo bi formiranje indikatora
zdravstvenih ishoda u cilju monitoringa i evaluacije uspješnosti programa.
Mjere prevencije:
Primarna prevencija ovisnosti ima najvažniju ulogu, od svih oblika prevencije.
Efikasno suprotstavljanje ovom problemu podrazumijeva uključenje svih članova društva, što
podrazumijeva jedinstven stav u poruka da je korištenje ovih lijekova u toku vožnje opasno.
Sekundarna prevencija uključuje rano otkrivanje ovisnika, postavljanje dijagnoze i rad
na motivaciji za liječenje, te efikasno i kratkotrajno liječenje. Rano okrivanje i prihvatanje
liječenja je od posebnog značaja za uspješno suzbijanje bolesti ovisnosti u koju se može
pretvoriti i upotreba svih lijekova u prekomijernim količinama. Ne treba ni naglašavati da su
rezultati liječenja bolji ako se ono ranije započne, prije nego što se razviju psihička i fizička
ovisnost, a najbolje je započeti liječenje kada je osoba u eksperimentalnoj fazi.
Tercijarnu prevenciju čine liječenje i psihosocijalna rehabilitacija otkrivenih slučajeva
ovisnika koji se sprovode u zdravstvenim centrima za liječenje.
13
V Literatura:
1. Radomir Vukičević,''Regulisanje i bezbijednost saobraćaja'')
2.
3. Milenko Milošević,Vladislav Varagić, ''Farmakologija'', Beograd 2004
4. Aleksandar Milić, “Saobraćajna psihologija”, Grafičar, Doboj
14
VI Prilozi
ANKETA
1. Pol? M Ž
2. Godina starosti?
-do 20 godina
-preko 20 godina
3. Stepen stručne spreme?
-osnovna škola
-srednja škola
-viša škola
-visoka škola
4. Koliko dugo ste vozač?
-do 5 godina
-do 10 godina
-preko 10 godina
5. Da li vam je poznato da lijekovi mogu uticati na vaše psihofizičke sposobnosti?
DA NE
6. Šta znate o tim lijekovima?
-ništa
-neznatno
-prosječno
-upoznat/a sam u potpunosti
7. Na koji su način označeni lijekovi koji utiču na vaše psihofizičke sposobnosti?
15
-crvenim krugom
-crvenim trouglom
-crvenim pravougaonikom
8.Znate li koje posledice može imati vožnja pod dejstvom ovih lijekova?
-usporeni refleksi
-izmjenjena percepcija
-drskost za volanom
-slabljenje vaše vozačke sposobnosti
9. Gdje se vrši upoznavanje sa lijekovima koji utiču na psihofizičke sposobnosti
vozača?
-u policijskoj stanici
-u zdravstvenoj ustanovi
-na nekom drugom mjestu________________
10. Smatrate li da bi upoznavanje sa lijekovima koji utiču na psihifizičke
sposobnosti vozača imalo pozitivan efekat?
DA NE
11. Smatrate li da bi bilo dobro da se testiranje o upoznatosti sa ovim lijekovima
uvede, kao obavezno, prilikom kontrole saobraćaja?
DA NE
12. Ima li građanstvo dovoljno informacija o ovim lijekovima?
-ništa
-neznatno
-prosječno
-dovoljno
-upoznato u potpunosti
16
17