Upload
marko-bilic
View
138
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Rad je podijeljen u 6 poglavlja, koja prate razvoj mrežne inteligencije od najranijih dana ručnog prespajanja, današnje trendove i smjernice budućeg razvoja.Cilj rada je na jednostavan način opisati evoluciju telekomunikacija prema inteligentnoj mreži, uključujući nove načine procesa usluga, te integracija fiksne, mobilne i računalne IP mreže.
Citation preview
UVOD
Kao što kod ljudi inteligenciju definiramo kao sposobnost prilagodbe novim i
promjenjivim uvjetima, tako inteligentnom nazivamo onu mrežu koja koristi moderne
telekomunikacijske tehnologije, povećava koheziju između svih svojih korisnika i
dinamiku njihovih međusobnih odnosa, te sve svoje novostvorene potencijale iskorištava
na promjenjivom globalnom tržištu, na najbolji način i na dobrobit svih svojih korisnika.
Tijekom zadnjih nekoliko godina svjedoci smo ubrzanog rasta potreba za naprednijim
telekomunikacijskim uslugama. Da bi se zadovoljile potrebe korisnika, od mrežnih
operatora se zahtjeva da u vrlo kratkom roku postave traženu uslugu.
Koncept inteligentnih mreža (eng. Intelligent Networks (IN)) to omogućuje. Monopol u
telekomunikacijama postepeno nestaje i borba na tržištu postaje sve izraženija. Da bi se
mreža mogla nositi s izazovima tržišta, mijenja se funkcija i struktura mreže. Ovaj rad
obuhvaća skup pravila, arhitekturu i alate potrebne za realizaciju projekta: implementacije,
puštanja u rad i korištenje određenih usluga. Razmatramo koncept inteligentne mreže, te
kako nacionalna telekomunikacijska mreža evoluira u funkcijskom, topološkom i
tehnološkom smislu. Ta se evolucija može ostvariti uvođenjem i distribucijom određenih
čvorova u mreži koji obavljaju točno određene funkcije karakteristične za svaki čvor.
Pojam inteligentnih mreža ne treba shvaćati doslovno, tj. inteligentna mreža nije mreža
arhitektura u klasičnom smislu kao npr. telefonska ili računalna mreža. IN je pojam,
zapravo model koji nam olakšava pregled i shvaćanje svih funkcija i procesa koji se
odvijaju u svakom od IN čvorova, te kako i na koji način su povezani svi sudionici IN
poziva.
Tema inteligentne mreže je vrlo opširna i kompleksna. Ovaj rad usmjeren je na detaljnom
razmatraju čvorova inteligentne mreže, koji izvršavaju najbitnije funkcije. Vrlo detaljno su
opisane inteligentne usluge što ih nacionalni operator trenutno nudi svojim korisnicima,
zatim jednostavno i razumljivo je opisana prepaid usluga, grana telekomunikacijske
industrije koja bilježi najbrži rast i jedna je od noviteta u fiksnoj telefoniji, te se opisuje
jedan od alata za kreiranje usluga u inteligentnim mrežama.
1
Rad je podijeljen u 6 poglavlja, koja prate razvoj mrežne inteligencije od najranijih dana
ručnog prespajanja, današnje trendove i smjernice budućeg razvoja.
Cilj rada je na jednostavan način opisati evoluciju telekomunikacija prema inteligentnoj
mreži, uključujući nove načine procesa usluga, te integracija fiksne, mobilne i računalne IP
mreže.
2
2. MREŽNA INTELIGENCIJA
Prva „inteligencija“ u telefonskim mrežama potječe još iz vremena telefonskih operatora,
koji su sjedili rame uz rame, mehanički umetali žice u pojedine reglete i na taj način
omogućavali telefonske pozive. Operatori su uspostavljali pozive između udaljenih točaka,
odabirali najbolje rute i oglašavali informacije. Oni su bili, na neki način, izvor
informacija. Informacije tipa: točno vrijeme, vremenska prognoza, razglašavanje lokalnih
vijesti itd.
Tijekom 1920-ih godina prošlog stoljeća, razvojem tehnologije, pojavljuju se prve
automatske centrale (switch). U početku su centrale služile kao pomoć operatorima, da bi
naposlijetku polako počele zamjenjivati operatore. Kombinacija pulsnog telefonskog
biranja i elektromehaničke centrale omogućuje korisniku da uspostavi poziv bez pomoći
operatera. Ovakav rasplet je doveo do smanjivanja ljudske inteligencije u telefonskim
mrežama.
Pojavom software-a 1965. godine nastupa drastična promjena u telefonskim mrežama.
Pojavljuje se prva centrala što je u sebi imala memorijsku karticu na kojoj se nalazio neki
određeni program. Kombinacijom software-a i hardware-a u telefonskim centralama,
javljaju se prve korisničke usluge (brzo biranje, poziv na čekanju, preusmjeravanje poziva
i poziv na više lokacija) za stalne korisnike i set usluga (prebacivanje poziva, skraćeno
biranje itd...) za poslovne korisnike. Prvi softverski programi, koji su se ugrađivali u
centrale, sadržavali su približno 100,000 linija koda. Tijekom 1990-ih neki od sustava
centrala postaju izuzetno kompleksni, sadržavajući 10 milijuna linija koda i pružajući
stotine različitih usluga telefonskim korisnicima. U to su se vrijeme mrežni operatori
susretali s problemom nabave telekomunikacijske opreme od različitih proizvođača, jer
oprema različitih proizvođača nije davala željene rezultate, npr. usluge nisu bile svugdje
prisutne na području koje pokriva mrežni operater, tako da korisnik na jednom kraju grada,
područja ili države nema pristup istim uslugama koje ima drugi korisnik na drugom kraju
grada, područja ili države. Oprema se tada nabavljala od jednog proizvođača. Sama
realizacija neke usluge tekla je tako da se prvo raspravljalo o nekom određenom tipu
usluge, koji su korisnici zahtijevali, zatim o obilježjima centrala, koje omogućuju danu
uslugu i na kraju se dogovaralo o cijeni i o datumu puštanja usluge na korištenje.
3
Jednom kad se usluga implementira, više nije bilo lako prilagođavati uslugu pojedinim
zahtjevima korisnika. Kad se trebala mijenjati pojedina usluga, onda se moralo razgovarati
s proizvođačem opreme, nakon čega bi sam proizvođač opreme izdao poseban software,
koji je služio kao nadogradnja starog software-a određene usluge. Takav način izmjene,
pojedine usluge, je dugotrajan, kompliciran i financijski neisplativ.
Tijekom 1980-ih uvodi se novi koncept pod nazivom inteligentne mreže (eng. Intelligent
Network) ili IN. Inteligentne su mreže omogućavale novim telekomunikacijskim uslugama
da se brže upoznaju i da budu široko dostupne. Osobine i dostupnost usluga u mreži,
pohranjenih u kontrolnim centralama, isključivo ovise o hardware-u i software-u.
Implementiranje usluga se pojednostavljuje, više nisu linije koda, nego se usluge
implementiraju u grafičkom sučelju. Pojedini mrežni operatori sada imaju puno više
slobode u kreiranju i implementiranju usluga.
Pritisak na mrežne operatore neprestano raste kako se mijenjaju korisnikove navike – duži
pozivi, veća područja ili višestruke linije. No kako konkurencija na telekomunikacijskom
tržištu raste iz dana u dan, mrežni operatori predstavljaju nove usluge koje IN vrlo
jednostavno rješava.
4
3. INTELIGENTNE MREŽE
Inteligentna mreža (eng. Intelligent Network - IN) opisuje zahtjeve tržišta za naprednim
uslugama na fleksibilan i isplativ način. IN nije mreža, kako samo ime kaže, već je to način
za implementiranje novih usluga u mrežu.
IN omogućava kreiranje i dopunjavanje naprednih usluga namjenjenih potrošačima fiksne i
mobilne mreže, kao i na novu generaciju mreža poput UMTS-a i ENGINE-a1. IN dijeli
uslužnu funkcionalnost od ostatka sustava, što omogućava mrežnim operaterima da se
konfigurira IN rješenje na lokalnom, tranzitnom ili pak na međunarodnom nivou. Mrežni
operateri mogu uvesti i modificirati nove usluge neovisno o hardware-u mrežne opreme.
Usluge implementirane na ovakav način nazivaju se IN usluge.
Uvođenje novih usluga pridonosi većim prihodima za operatora. Kako se povećava
dostupnost širokopojasnih novih i privlačnih IN usluga, analogno tome, povećava se i
promet na mreži.
Vrlo je bitno naglasiti da se nakon predstavljanja IN koncepta uvelike skratilo vrijeme
potrebno za kreiranje, testiranje i implementiranje usluga, sa 2 do 4 godine na samo 6
mjeseci.
Druga je bitna stavka bila ta da se pojedine usluge u mreži kontroliraju iz jedne ili
više kontrolnih točaka, zvanih SCP (eng. Service Control Point), za razliku od većeg broja
distribuiranih točaka koje se, u ovom slučaju, koriste za pomoćne usluge. Ovakav pristup
znatno olakšava sve administrativne procese kao npr. uvođenje, promjene ili povlačenje
neke usluge s tržišta. Centralizirana kontrola i administracija daju mrežnom operatoru bolji
pregled svih usluga na mreži.
Tijekom 1980-ih operatori mrežnih usluga razmatraju sljedeće zahtjeve:
- brzo postavljanje usluga
- standardiziranje sučelja i mrežne opreme
- mogućnost da usluge nude i neoperatori radi učestalijeg korištenja mrežnih
resursa
1 ENGINE – Ericsson- ova fiksna mreža nove generacije
5
Sl. 3.1: Intelligent Network (IN)
U početku su bile predstavljene dvije usluge: Besplatni telefon (eng. Freephone) ili usluga
0800 i ABS (eng. Alternate Billing Service) usluga, koja je kod nas poznata kao Phonechip
kartice. Ovakve su usluge zahtijevale dva odvojena SCP-a. Da bi se moglo pristupiti
određenoj usluzi u centrale se mora implementirati određeni software. Taj software
omogućuje centrali da prepozna IN uslugu i putem SS7 mreže vrši komunikaciju sa SCP-
om. Da bi se usluge mogle kreirati, testirati i nadgledati potrebni su novi operacijski i
upravljački sustavi. Na sl. 3.1. obratimo pažnju na izraz „usluga – specifično-upravljački
sustav“ ispod „SMAS“ okvira. To znači da postoji trigger logika2 koja aktivira IN usluge.
Npr. usluga besplatnog telefona aktivira se nakon što otipkamo broj 0800, centrala
prepoznaje IN uslugu i putem SS7 protokola pristupa SCP-u.
Danas, usluge, prespajanje i transport u telekomunikacijskim mrežama su vertikalno
orjentirane – tako da operatori najčešće projektiraju mrežu gdje su telefonija, podaci i
prijenosna mreža postavljene zasebno. Sada se postavlje pitanje, što je bolje? Integrirane
mreže ili mreže koje dozvoljavaju odvojenu propagaciju. Da bi integracija i isprepletenost
mreža bila moguća, uloženi su veliki napori i sredstva za razvoj posebnih standarda i
opreme takvih mreža. U prošlosti je bila moguća uporaba SDH i SONET mreža kao
2 Trriger logika – logički sklop okidanja/automatski postupak prepoznavanja IN usluge i aktiviranja određenih operacija vezanih uz IN uslugu.
6
jedinstvene transportne mreže za razne usluge. Ali pojavom IN mreža, razvijaju se sve
sofisticiranije, složenije i inteligentnije mreže. Tako se uskoro možemo upoznati s
mrežama nove generacije, koje sadrže zajedno usmjeriteljski i transportni nivo –
konekcijska mreža.
Slika 3.2. prikazuje kako današnje mreže koja uz pomoć IN-a ubrzano evoluiraju k
mrežama novih generacija
Sl. 3.2: Razvoj mreže
Kasnije verzije IN-a nazivaju se AIN (eng. Advanced Intelligent Network), koje opet
nameću ideju nezavisno-uslužne arhitekture (mijenjanje ili dodavanje usluga bez promjene
mrežne opreme), u kojima dani dio telefonskog broja može biti različito interpretiran od
strane usluge (doba dana, tip poziva, identifikacija poziva itd.). Iz toga slijedi da su logika
pojedinih usluga u SCP-u i upravljački sustav usluga potpuno neovisni jedan o drugom.
7
3.1 Sudionici IN poziva
Na sl. 3.3. vidimo tko sve sudjeluje u IN pozivu.
Operator usluge
Pretplatnik usluge
Korisnik usluge
Sl. 3.3: Sudionici IN poziva
Operator usluge
Operator usluge je administracija nacionalnog operatora/telekoma. Nudi usluge
korisnicima i pretplatnicima određenih usluga.
Pretplatnici usluga
Pretplatnici usluga su instituti ili tvrtke koji nude svoje IN usluge svojim korisnicima i
dostavljačima.
Korisnik usluga
Korisnik usluge je osoba koja zahtjeva pristup određenim IN uslugama.
8
3.2 IN Arhitektura
IN platforma omogućuje mrežnim operatorima da programiraju i strukturiraju širok opseg
naprednih mrežnih usluga (AIN). Produkti se baziraju na platformi Telecoma (npr. AXE)
ili na standardiziranoj UNIX platformi. Za postavljanje usluga unutar mreže zadužen je
sustav, koji se naziva Telecommunication Management Operating System ili skraćeno
TMOS.
3.2.1 IN jezgra
Samu jezgru IN-a čine Service Control Point (SCP), Service Data Point (SDP) i Service
Management Application System (SMAS), što je prikazano na sl. 3.4.
Sl. 3.4: IN Arhitektura
Protokoli koji se koriste su TCP/IP iznad SCP-a, ispod SCP-a, koristi se SS7 protokol.
9
3.3 IN čvorovi
3.3.1 Lokalna centrala
Pretplatnik je spojen na telefonsku mrežu preko lokalne centrale (eng. Lokal Exchange
(LE)). Kada pretplatnik zahtjeva IN uslugu, pretplatnik se spaja na SSP (eng. Service
Switching Point), u našem slučaju je to najčešće tranzitna centrala. U nekim slučajevima
lokalna centrala podržava sučelja (eng. Service Switching Function3 (SSF)) za SCP.
3.3.2 Service Switching Point (SSP)
SSP je mrežni element čija je funkcija prepoznavanje trigger točaka tokom obrade poziva,
interakcija sa SCP-om i prekidanje obrade poziva. SSP se najčešće nalazi u tranzitnoj
centrali gdje se pretplatnikov poziv usmjerava do željene destinacije ili do željene usluge.
Uglavnom, SSP je odgovoran za sve funkcije koje se odnose na preusmjeravanje IN
usluga. Takvo preusmjeravanje je rezultat obrade usluga u SCP-u. Informacije se
neprestano izmjenjuju između SSP-a i SCP-a. O rezultatima preusmjeravanja odlučuje
SCP, koji šalje naredbu SSP-u putem CCSN (eng. Common Channel Signaling Network)
mreže i protokola za signalizaciju SS7 (eng. Signaling System 7). SSP također putem SS7
protokola informira SCP o aktivnosti pretplatnika i o trenutnom statusu poziva u centrali.
SSP upravlja četiri vrlo važna područja IN poziva:
Prepoznavanje i pokretanje usluge (eng. Triggering and Invocation)
Kontrola prometa (eng. Mass Call - Congestion Control)
Naplata usluga i poziva (eng. Charging)
Model spajanja (eng. Connection view)
3.3.2.1 Prepoznavanje i pokretanje usluge3 SSF - eng. Service Switching Function - funkcijski entitet unutar arhitekture IN-a. Ugrađen je u mrežni preklopni (eng. switching) čvor i omogućuje pristup IN uslugama iz mreže.
10
Triggering je funkcija prepoznavanja poziva, koji zahtijevaju pristup IN-u. Triggering je
rezultat pretplatnikove aktivnosti npr. biranje brojeva. Pokretanje usluge, jest aktivacija
usluge SS7 signalom, koji putuje između SSP-a i SCP-a i obrnuto. Kada SSP prepozna IN
poziv, on šalje upit SCP-u da aktivira uslugu. Jednostavnije rečeno, prepoznavanje i
pokretanje usluge je pozivni model, koji je opća prezentacija aktivnosti SSP-a tijekom
uspostave, nadzora i prekida poziva. Sastoji se od određenih točaka u pozivu (eng. Point in
Call (PIC)), točaka detekcije (eng. Detection Points (DP)) i trigger logike. Na sl 3.5.
prikazan je jedan takav model.
PIC prikazuje obične događaje u centrali ili stanja kroz koje prolazi poziv od podizanja
slušalice do spuštanja slušalice. Npr. nulto stanje ili stanje mirovanja-stanje u kojem SSP
nadzire pretplatničku liniju. Drugi primjeri PIC-a su dizanje slušalice, prikupljanje i
analiza informacija, usmjeravanje, alarmi itd.
Centrale su prošle kroz slične faze prije nego što se AIN razvio. Ipak pojavom AIN-a
uvodi se standardni pozivni model kojeg bi se trebalo pridržavati. U novom modelu
triggeri i točke detekcije (TDP) nalaze se između određenih točaka u pozivu (PIC). SSP
provjerava TDP-ove i provjeravaju ima li kakvih aktivnih triggera.
Postoje tri vrste triggera:
pretplatnički ili linijski
grupni
uredski
Pretplatnički triggeri su privrženi pretplatničkoj liniji, tako da bilo koji događaj od
podizanja do spuštanja slušalice se broji kao trigger.
Grupni triggeri dodjeljuju se grupi pretplatnika npr. pretplatnička grupa. Bilo koji
pripadnik grupe, definiran software-om, može aktivirati trigger.
Uredski triggeri su dostupni svima koji su spojeni na uredsku telefonsku centralu. Uredski
triggeri ne dodjeljuju se pojedincima ili grupama.
11
Ako se detektira trigger, centrala privremeno suspendira poziv, dok se ne uspostavi
komunikacija SSP-a i SCP-a. Npr. sl. 3.5. Pretpostavimo da AIN prikuplja informacije
PIC-a u nultom stanju. Obrada normalnog poziva suspendira se dok TDP ne prikupi
informacije zbog zakašnjelog triggera (dizanja slušalice). Prije nego li prijeđemo na
analizu informacija (sljedeći PIC), SSP slaže prikupljene informacije i šalje upit putem
SS7 mreže SCP-u. Nakon što SCP-ova logika usluge reagira na upit, SCP šalje rutu SSP-u,
tj. upućuje SSP kako usmjeriti poziv prije sljedećeg PIC-a. Naposlijetku, kada SSP shvati
da je poziv namjenjen AIN-u, SSP prekida obradu poziva i šalje upit SCP-u radi
usmjeriteljskih informacija. Jednom kada SCP preda instrukcije SSP-u, tada SSP nastavlja
s pozivnim modelom sve do prekida poziva. Ovo su osnove prikaza pozivnog modela AIN-
a, koji je vrlo važan dio AIN-a.
Ovakav način razlikuje se bitno od prijašnjih verzija IN-a, u kojima je poziv išao od
izvorišta do odredišta, bez prekida poziva.
Sl. 3.5: Osnovni prikaz pozivnog modela
12
3.3.2.2 Kontrola poziva
Kontrola poziva (eng. Mass Call - Congestion Control) je trigger, čija je funkcija
nadgledanje i kontrola intenziteta poziva:
prema SCP-u
prema određenoj usluzi
prema određenom pretplatniku
Kontrola poziva može biti aktivirana na dva načina:
od strane usluge u SCP-u
od strane AXE naredbe u SSP-u
Postoje tri različite metode kako se gore navedena usluga može primjeniti na određene
usluge, određenog pretplatnika ili na sve pozive:
Block: SSP blokira sve pozive
Gapping: neki od poziva se propuštaju do SCP-a
Window: dinamička metoda koja blokira pozive, ako broj poziva prelazi
dozvoljenu granicu (pozivi na koje se niko ne javlja ili pozivi prema zauzetom
pretplatniku)
Sve ove metode mogu biti prenešene u SCP, sa ili bez operacije „Update“. Operacija
„Update“ sadrži broj blokiranih poziva u SSP-u.
Najbolji primjer Mass Call usluge je televoting – telefonsko glasovanje.
13
3.3.2.3 Naplata usluga i poziva
IN funkcije utječu na naplatu poziva (eng. Charging), tako što se i dalje koriste obične
funkcije koje se koriste pri naplati poziva. Naplata se vrši na način da SCP šalje operaciju
„Charging Information“ SSP-u koja sadrži razne parametre uz pomoć kojih se vrši naplata
poziva. Važno je naglasiti da ti parametri nisu standardizirani i specifični su za svakog
operatora mrežnih usluga.
Neki od parametara su:
Start/stop naplate
Kome se naplaćuje, A-number4, B-number5 ili C-number6
Podjela naplate, postoci
Klase naplate (potrošeni impulsi ili plaćeni iznos)
Naplata se vrši na račun pozivanog
Limiti naplate
3.3.2.4 Pregled spajanja
4 A–number – pozivatelj5 B–number – pozivani broj, a mogu biti i glasovne poruke6 C– number – broj u koji se preslikava B–number, ako su ostvareni svi uvijeti u IN pozivu i ako nema glasovnih poruka za oglašavanje. Vidi stranu 48!
14
Pregled spajanja (eng. Connection View) apstraktna je predodžba o tome kako je
postavljena konekcija u SSP-u tijekom IN poziva. Ovaj koncept sadrži velik broj definicija.
Neke osnovne su prikazane na sl. 3.6.
Leg (spoj) – spoj između pretplatnika i SSP-a
Primary connection point (primarna spojna točka) – spaja ulaznu nogu sa SSP-
om i izlaznu nogu iz SSP-a
Associated connection point (povezana spojna točka) – spaja dvije izlazne noge
Sl. 3.6: Pregled spajanja
3.3.3 Intelligent Peripheral (IP)
15
IP osigurava resurse kao što su pojednostavljene i povezane glasovne poruke,
prepoznavanje glasa i DTMF7. Sadrži također i usmjeriteljsku tablicu pomoću koje spaja
korisnike i gore navedene resurse. U nastavku IP podržava fleksibilnu informacijsku
interakciju između korisnika i telefonske mreže. Ima mogućnost upravljanja resursima tj.
da nalazi neaktivne resurse, da ih aktivira ili da ih vraća u neaktivno stanje.
Lako se može zaključiti da je IP ulazno/izlazna jedinica i koristi se kao ispomoć uslugama
što zahtijevaju velik broj glasovnih poruka.
Sučelja između SSP-a i IP-a moraju biti velikih brzina.
3.3.4 Mreža SS7
7 DTMF eng. Dual Tone Multi-Frequencies – tonsko biranje
16
SS7 mreža sastoji se od:
linkova za slanje paketa
centrala za slanje paketa
Signalne-transfer točke (eng. Signaling Transfer Points (STP))
Slika 3.7 ilustrira kako SS78 mreža razdvaja govorni i pozivni kanal od zajedničkog kanala
između centrala. To znači da se za postavljanje poziva ne koristi više zajednički kanal.
Najveću ulogu u SS7 mreži ima STP. STP je proizvoljni mrežni element što usmjerava
poruke među mrežnim elementima koje čine IN arhitekturu.
Npr. kada SSP prepozna IN poziv, tada STP usmjeri poruku/upit ka SCP-u, tražeći
pokretanje određene usluge.
Nadalje, SS7 mreža uvodi nove usluge kao npr. Caller ID9. Caller ID se prenosi SS7
mrežom i prikazuje broj pozivatelja.
Važno je naglasiti da se SS7 mreža razvila prije nego li se razvio IN.
Sl. 3.7: SS7 mreža
3.3.5 Service Control Point (SCP)
8 SS7 – eng. Signaling System 7–signalizacijski protokol u telekomunikacijama9 Caller ID – osobni broj pozivatelja
17
SCP je „mozak“ inteligentnih mreža, uvijek on-line, robustan, izvodi transakcijsko
procesuiranje baza podataka, koja na upit mreže, upravlja pozivima, pruža i upravlja
uslugama. SCP je sustav velikog kapaciteta sposoban je nositi se s velikim brojem upita
po sekundi (oko 900 upita/sekundi). Ujedino je i sustav realnog vremena s odzivom
manjim od pola sekunde, dostupan i sa sustavom ispadanja manjim od 3 min/god. Naravno
ovdje govorimo o paru SCP-a. Postavlja se tako da bez ikakvih problema može pratiti
neprestani rast mreže, to ujedino znači da se procesori i memorija mogu dodavati
modularno, bez gašenja neke usluge na određeno vrijeme. Isto to vrijedi za uploadiranje
software-a.
SCP je velika baza podataka gdje su smještene usluge tj. programi i naredbe po kojima se
izvršavaju IN usluge. Današnje SCP inačice su izgrađene na TPC (eng. Telecom Purpose
Computer) plaformi – SCP-T, dok bi u budućnosti mogli sresti SCP postavljen na GPC
(eng. General Purpose Computer) tj. na UNIX platformi–SCP-G. SCP-G ima promjenjivu
konfiguraciju: malu, srednju i veliku i to sve zbog zahtjeva korisnika.
Kao što smo već spomenuli SCP izvršava logiku usluga i posreduje između SSP-a i SDP-a.
SCP održava sve nivoe uslužnih informacija i može isto tako sadržavati i pretplatničke
podatke.
Kada se SCP-i postavljaju u paru, česte su modifikacije pretplatničkih podataka, koje
naravno mogu stvoriti određene probleme. Ako se baza podataka promjeni u jednom SCP-
u, onda se mora promjeniti i u drugom SCP-u. Takvo uploadiranje podataka između SCP-
a, je vremenski kritično jer se sve mora odvijati u nadležnosti SMAS-a.
3.3.6 Service Switching Control Point (SSCP)
18
Do sada smo razmotrili kako SSP i SCP pridonose funkicionalnosti IN-a u telefonskim
mrežama. No što ako imamo samo analognu telefonsku mrežu i nemamo SS7 mrežu za
signalizaciju? U tom slučaju koristimo jednu hibridnu metodu koja omogućuje da se SSP i
SCP postave kao jedan mrežni element, tj. postavlja se mrežni element koji objedinjuje
funkcije SSP-a i SCP-a i koji ne treba signalizaciju jer se sve nalazi u jednoj točki.
Takav mrežni element naziva se SSCP (eng. Service Switching Control Point).
3.3.7 Service Data Point (SDP)
Service Data Point (SDP) je mrežni element koji sprema velike količine podataka o
korisnicima/pretplatnicima. Neki problemi koji se mogu pojaviti prilikom spremanja
podataka u SCP jednostavno se rješavaju pomoću SDP-a.
Jedna od namjena SDP-a jest čuvanje podataka o pretplatniku u jednoj centralnoj točki,
naravno mrežnoj centralnoj točki. Budući da SDP može spremiti veliku količinu podataka
jasno je da update-i među SCP-ima više nisu potrebni.
SDP se najviše koristi kod široko dostupnih usluga kao npr. provjera računa na kartici,
prepaid usluge, izlistanje poziva, osobni brojevi i VPN10 usluge.
Logika usluga se i dalje čuva u SCP-u kao i lokalni i globalni podaci, ali za vrijeme
pružanja usluge SCP zahtjeva podatke od SDP-a.
3.3.8 IN Sučelja
10 VPN - eng. Virtual Public Network – privatna mreža koja je podijeljena na logičkom nivou i koja zahtjeva autorizaciju.
19
SS7 signalizacijski protokol se koristi u komunikaciji mrežnih elemenata kao što su: SDP,
SCP i SSP.
SMAS, koji kreira usluge i obnavlja korisničke podatke, komunicira sa SDP-om i SCP-om
TCP/IP11 protokolom. Mreže na kojima djeluje TCP/IP protokol mogu biti Ethernet
(lokalne računalne mreže) ili X.2512. Naravno komunikacija preko Ethernet-a je mnogo
brža. Nacionalni operator koristi X.25 mrežu.
Slika 3.8. jasno prikazuje sučelja mrežnih elemenata i protokola koji vrše komunikaciju.
Sl. 3.8: IN Sučelja
4. IN APLIKACIJE
11 TCP/IP - skup protokola, standarda i pravila potrebnih za ostvarivanje komunikacije među mrežama12 X25 - mreža malog kapaciteta s maksimalnom. brzinom prijenosa od 48kbps
20
Kao vodeći u svijetu na području inteligentnih mreža, Ericsson je razvio kompletnu i
fleksibilnu arhitekturu. Danas već postoji više od 100 implementiranih IN usluga ili se
mogu implementirati po narudžbi mrežnih operatora. Mrežni operatori koriste Ericsson-
ove usluge inteligentnih mreža radi poboljšanja korisničkih usluga, oštrije konkurencije na
tržištu i radi povećanja prihoda.
U više takvih IN usluga, kontrola potrošača je vodeći faktor. Kroz kontrolu potrošača,
korisnici usluga mogu mijenjati dio uslužnih podataka da bi usluga radila po njihovoj želji.
Danas, se kontrola potrošača se normalono provodi koristeći DTMF u kombinaciji s
glasovnim navođenjem, ili jednostavnim telefonskim pozivom u centar/kompaniju što nudi
uslugu.
Neke od aplikacija IN usluga su kombinirane unutar jednog paketa, dok su ostale označene
kao samostalne. Primjeri nekih aplikacija:
Bezgotovinske usluge su kombinacija usluga: prepaid (mobilne i fiksne mreže),
phonechip kartice i pozivi uz kreditne kartice.
Information and Business usluge (I&B) su kombinacija usluga: besplatni
telefon, Universal Access Number13 (UAN) i Premium Rate14
Intelligent Assistance usluge (IA) su kombinacija usluga: Universal Personal
Telecommunications15, Fixed Mobile & Mail service16
Virtual Private Networks (VPN)
Televoting
Number Portability
Access Screening17
13 Universal Access Number - koriste multinacionalne tvrtke koje imaju jedan pristupni broj. Kad se pozove takav broj, poziv nam se upućuje u najbližu poslovnicu takve multinacionalne tvrtke.14 Premium Rate - usluga koja je popularna kod Hot-line usluga.15 Universal Personal Telecommunications - korisnik ovakve usluge može imati doživotni telefonski broj tj. zadržava broj i ako promjeni adresu.16 Fixed Mobile & Mail service - popularna usluga koja obavlja skretanje poziva s fiksnog telefona na mobilni i obrnuto.17 Access Screening - koristi se za prikaz prometa na mreži, koristimo pri odlukama o uspostavi ili odbijanju poziva
21
4.1 IN usluge i nacionalni operator
Mnoge tvrtke danas imaju različite načine vođenja poslova. Kako bi unaprijedili svoje
poslovanje i kako bi postali prepoznatljivi u komunikaciji s partnerima, tvrtke se
opredjeljuju za IN usluge nacionalnog operatora.
Potrebna je samo već postojeća analogna (POTS18) ili digitalna (ISDN19) linija.
Zahvaljujući modernoj digitalnoj tehnologiji, usluge postaju izuzetno jednostavne za
korištenje od strane onog tko uslugu nudi i sa strane korisnika te usluge i znatno utječu na
uspješnost poslovanja tvrtke.
Korištenjem usluge 0800 Besplatni info telefon poslovnost i briga tvrtke o korisnicima
dolazi na prvo mjesto. Putem jednoga pamtljivog broja tvrtke omogućuje svojim
korisnicima besplatnu komunikaciju s tvrtkom.
Ukoliko tvrtka ima više ureda na različitim lokacijama, a ujedino želi imati jedan
jedinstveni pozivni broj i biti uvijek dostupna - usluga 062 Jedinstveni pristupni broj
savršeno je rješenje za tvrtku.
Usluge 060 Ponuda raznovrsnih sadržaja informira, obrazuje i/ili zabavlja korisnike raznim
sadržajima, a pri tome se ostvaruje prihod.
Usluga 061 Telefonsko glasovanje (eng . televoting ) omogućuje korisnicima izražavanje
vlastitog mišljenja, što može poslužiti kao direktna povratna informacija.
18 POTS - eng. Plain Old Telephone System19 ISDN - eng. Integrated Services Digital Network
22
4.1.1 0800-Besplatni info telefon
Usluga je prvenstveno namijenjena radi poboljšanja odnosa s klijentima. Ako i kada klijent
traži neku informaciju o kompaniji, neka je dobije besplatno.
Uvođenjem ove usluge svi troškovi dolaznih poziva idu na trošak tvrtke. Korisnik koji je
nazvao 0800 Besplatni info telefon ne plaća cijenu telefonskog poziva bez obzira odakle je
poziv upućen i bez obzira koliko je razgovor trajao. Dostupnost usluge je stalna: 24 sata.
Prema zahtjevima tvrtke, pozive se može i preusmjeravati na jedno ili više odredišta
(telefona) na istim ili različitim lokacijama. Također, ovisno o vremenu primanja poziva
(npr. nakon radnog vremena) isti se upućuju na odredište ili odredišta koja kompanija
odredi, bez obzira radi li se o fiksnoj ili mobilnim mrežama ili govornim automatom. Ako
se odluči na preusmjeravanje na govorni automat, pozivatelj dobiva unaprijed snimljenu
govornu poruku čiji sadržaj unaprijed određen, a operator vodi brigu o snimanju, aktivaciji
i deaktivaciji govornih poruka, ovisno o potrebama i željama tvrtke. Isto tako, možete
organizirati da pozivi pojedinih regija dolaze na unaprijed definirana odredišta (npr.
Dalmacija na jedno, a Slavonija na drugo mjesto...).
Nudi se analiza i statistika dolaznih poziva u pisanom obliku te u obliku grafova, račun sa
specifikacijom poziva (npr. omogućava praćenje rezultata promocije), besplatno
objavljivanje unutar telefonskog imenika…
4.1.1.1 Izgled pozivnog broja
Može se odabrati jednostavan, lako pamtljivi četvero ili šesteroznamenkasti pozivni broj na
koji će pozivatelji upućivati pozive. 0800 Besplatni info telefon u vrlo kratkom vremenu
može postati dio identiteta tvrtke.
Pruža se mogućnost odabira vrste broja - na primjer, zlatni (0800 22 33), zrcalni (0800 123
321) ili simetrični (0800 123 123). Također, postoji mogućnost definiranja liste
zabranjenih poziva. Ako je poslovanje tvrtke lokalnog karaktera, moguće je postići da se
primaju pozivi isključivo iz vlastite županije, zabraniti pozive iz telefonskih govornica i sl.
Time se mogu postići značajne uštede.
23
4.1.1.2 Profil tvrtki koje najčešće koriste uslugu
Usluga je veoma važni alat za sve tvrtke koje organiziraju podršku korisnicima svojih
proizvoda i usluga.
Profil tvrtki koje najčešće koriste ovu uslugu je vrlo širok: telefonska prodaja, financijske
ustanove (banke, fondovi, brokerske kuće…), restorani i trgovine s dostavom robe, tvrtke
koje pružaju tehničku pomoć (prodaja računala, automobila, servisi…), državne institucije,
tvrtke koje primaju pritužbe korisnika, hoteli i turističke agencije i sl.
24
4.1.2 Usluga 060 Ponuda raznovrsnih sadržaja
Usluga 060 je rješenje za tvrtku koja želi nuditi druge usluge, informirati, zabavljati ili pak
obrazovati. Korisnici dolaze do dragocjenih informacija, a tvrtka će za vrijeme koje
korisnici provedu na telefonu ostvariti dodatni prihod.
Usluga 060 Ponuda raznovrsnih sadržaja pruža:
- sudjelovanje u kvizu
- nagradne igre
- informiranje i obavještavanje (radno vrijeme, informacije o tvrtki, podaci o proizvodima
ili uslugama itd.)
- preusmjeravanje poziva (preusmjeravati pozive prema traženoj lokaciji)
Ostale mogućnosti: Provođenje anketa i istraživanja tržišta, preslušavanje poruka i glazbe
prema željama korisnika, snimanje poruka na sustav, distribuiranje snimljenih poruka
klijentu putem e-maila, telefaksa ili na CD-u (uskoro putem web-sučelja) itd.
Posebno izdvajeno: Mogućnost izvlačenja dobitnika u nagradnoj igri – nudi se
programsko rješenje koje izvlači dobitnike slučajnim odabirom, uz prisustvovanje
komisije; postoji također i mogućnost izvlačenja dobitnika izravno u televizijskim ili
radioemisijama ("uživo").
Operator dostavlja korisniku (davatelj usluge/sadržaja) službena izvješća o poslovanju u
roku od 15 dana nakon isteka obračunskog razdoblja, a isplatu vrši najkasnije 30 dana
nakon dostavljenog izvješća.
Rizik naplate preuzima operator.
Napomena: Postoji i druga kategorija davatelja usluge i/ili sadržaja s dodanom
vrijednošću, s istim pozivnim brojem 060. Riječ je o koncesionarima čiji rad odobrava
Hrvatski zavod za telekomunikacije. Koncesionari u skladu sa zakonskim odredbama
obavljaju svoju djelatnost putem vlastite terminalne opreme i koriste se iznajmljenim
telekomunikacijskim kapacitetima. Najčešće je riječ o uslugama zabavnog karaktera,
25
nagradnim igrama, poslovnim informacijama, savjetovanje i slično. Pojedine tvrtke,
osjetljive na troškove, koriste ovu uslugu i za pružanje podrške korisnicima.
4.1.2.1 Kako postati korisnik?
Što svaki potencijalni davatelj usluge/sadržaja treba znati?
Kako se prihodi od ovih usluga (govornih automata) dijele između pružatelja
usluge i davatelja usluge/sadržaja, oni su izvrstan novi kanal generiranja
prihoda. To je posebno važno kod nagradnih igara (koje su vrlo popularne) te su
kao takve u stanju pokriti veliki dio proračuna potrebnog za organiziranje istih.
Ako postajete davatelj usluge/sadržaja, operator osigurava terminalnu opremu s
telekomunikacijskim priključkom na TK mrežu u svojim prostorijama.
Korištenjem iznajmljenih govornih automata davatelj usluge/sadržaja nudi
svoje sadržaje: zabavnog, edukativnog, informativnog ili bilo kojega drugog
karaktera.
Budući da je riječ o telefoniranju s dodanom vrijednošću davatelj
usluge/sadržaja mora pri oglašavanju i reklamiranju svojeg 060 telefona
obvezatno navesti cijenu usluge.
Strukture ovih usluga maksimalno su prilagodljive željama potencijalnih
davatelja usluga/sadržaja, uz vrlo kratko vrijeme potrebno za programiranje
(raspon 1-3 dana).
Davatelj usluge/sadržaja i operator odgovorni su za sadržaj i kvalitetu usluge.
Usluga sadržaja može se davati kao govorna, a - na zahtjev - ona može biti faks
ili prijenos podataka.
Operator (kao pružatelj) i davatelj usluge/sadržaja sklapaju ugovor o
zajedničkom davanju usluge i načinu podjele prihoda. Naknada davatelju
usluge/sadržaja obračunava se iz prihoda i određuje prema ugovoru i
ostvarenom prometu.
26
Svaki je govorni automat jedinstven proizvod napravljen posebno prema
zahtjevima i potrebama korisnika. Vrstu sadržaja, kao i strukturu automata (broj
i vrstu grana i podgrana) određuje korisnik, dok je zadatak operatorova
programerskog tima programiranje i postavljanje automata na zakupljeni broj.
U slučaju da želja korisnika nije tehnološki izvediva, zadatak je operatorovih
stručnjaka da pronađu najprikladnije moguće rješenje.
Napomena: Prilikom izbora broja u obliku 060 xxx xxx, vrlo je važno da taj broj bude
lako pamtljiv. Zato je nacionalni operator zakupio sve zlatne (060 111 222), zrcalne (060
112 211) i simetrične brojeve (060 112 112).
4.1.2.2 Okvirni statistički podaci
Okvirne statističke podatke o uspješnosti govornih automata moguće je dobiti i u tijeku
obračunskog razdoblja, uz nadoplatu. U detaljnoj statistici može se provjeriti ukupni broj
poziva, prosječno trajanje poziva, ukupno trajanje svih poziva, a nudi se i mogućnost ispisa
svih A brojeva (brojeva s kojih je zvano) i B brojeva (brojeve koje se zvalo), uz vrijeme
početka i trajanja poziva. Statistike se šalju e-mailom, ali se prema željama korisnika mogu
preuzeti i na CD-u.
27
4.1.2.3 Obveze ugovornih strana
Obveze operatora:
1. programiranje strukture govornog automata
2. snimanje sadržaja (u suvremenom tonskom studiju, uz kvalitetnu opremu i spikera)
3. promjena (ažuriranje) sadržaja u roku od 24 h (u slučaju zaprimanja materijala do 11 h,
promjena će biti izvršena isti dan)
4. očitavanje broja poziva na govornom automatu
5. izvlačenje i očitavanje podataka o prijavljenim pozivateljima
6. slanje podataka o prijavljenim i izvučenim pozivateljima e-mailom
7. slanje mjesečnog izvještaja u roku od 15 dana od isteka obračunskog razdoblja
8. isplata klijentu na temelju ugovora u roku od 30 dana od poslanoga mjesečnog izvještaja
Obveze partnera:
1. dostava teksta sadržaja tri dana prije uključenja novog servisa (radi programiranja,
snimanja i testiranja usluge)
2. u slučaju ažuriranja, dostava teksta 24 h prije potrebne promjene (za materijale
primljene o 11 h radnim danima, zajamčeno snimanje promjena isti dan)
3. dostava termina za izvlačenje dobitnika
28
4.1.3 Usluga 061 Telefonsko glasovanje
Usluga 061 Telefonsko glasovanje (eng. televoting) je namjenjena medijskim kućama
(televizija, radio, novine) ili tvrtkama koje se bave istraživanjem tržišta. Koristi se kada je
važno saznati javno mišljenje o nekom događaju i/ili osobi te pri tome u znak zahvalnosti
nagraditi kandidate koji su glasovali.
Usluga vam omogućava:
uspostavljanje izravne veze sa slušateljima radiostanica, gledateljima TV
programa, čitateljima novina i časopisa, dakle sa svima čije je mišljenje
potrebno u kreiranju vlastite djelatnosti
organiziranje nagradnih natjecanja
glasovanje (izbor najbolje osobe, događaja, emisije, političke stranke, pjesme,
pjevača, glumca, voditelja,...)
ispitivanje mišljenja građana o bilo kojoj temi ili događaju.
Dodatne mogućnosti koje ova usluga može pružiti su:
brza obrada zaprimljenih poziva bez obzira na broj poziva
preusmjeravanje poziva (na zahtjev korisnika) na govorne automate ili izravno
na telefonski priključak pozivatelja ili korisnika usluge
dostava podataka (rezultata) ovisno o vašim željama (vrijeme, medij i sl.)
statistička obrada i analiza primljenih poziva (pisani oblik, graf)
velika dostupnost usluge: 24 sata dnevno, radnim danom, blagdanom i
nedjeljom
29
4.1.3.1 Tri načina korištenja ove usluge
1. Glasovanje: Svi pozivi sudjeluju u glasovanju i završavaju na govornoj poruci; broj se
ostvarenih poziva registrira i dostavlja korisniku usluge.
2. Natjecanje: Svi pozivi sudjeluju u natjecanju. Broj se ostvarenih poziva ne registrira, a
samo se nekoliko njih (slučajnim odabirom) prosljeđuje (kao pobjednici) korisniku usluge.
3. Natjecanje i glasovanje: Svi pozivi sudjeluju u glasovanju. Broj se ostvarenih poziva
registrira, dok se nekoliko njih (slučajnim odabirom) kao dobitnike prosljeđuje korisniku
usluge, s mogućnošću izravnog sudjelovanja u emisiji.
30
4.1.4 Usluga 062 - Jedinstveni pristupni broj
Usluga nudi tvrtkama da se prezentiraju korisnicima usluga i poslovnim partnerima
jedinstvenim brojem na nacionalnom nivou.
Pomoću usluge 062 Jedinstveni pristupni broj, više različitih telefonskih brojeva (bez
obzira na lokacije) postaju jedan, jedinstveni, lako pamtljiv i prepoznatljiv broj na razini
cijele Hrvatske. Ovisno o potrebama i željama tvrtke, brojevi se mogu preusmjeravati na
jedno ili više odredišta u fiksnoj ili mobilnoj mreži.
Usmjeravanje poziva može ovisiti o vremenu, primjerice radnim danom, praznikom,
tijekom radnog vremena i sl. U slučaju da ne postoji mogućnost odgovora na sve dolazne
pozive, oni se također mogu preusmjeriti na govornu poruku po izboru tvrtke putem
govornih automata.
Moguće je formiranje dopuštenih i/ili zabranjenih ishodišta. Isto tako, postoji mogućnost
preusmjeravanja ovisno o broju koji poziva, što znači da se pozivi iz određenih županija
mogu usmjeravati u najbliži regionalni ured (poslovnicu) tvrtke ili najbliže prodajno
mjesto, stoga su glavni korisnici ove usluge tvrtke koje posluju na više lokacija.
Cijenu poziva plaća pozivatelj po cijeni lokalnoga telefonskog razgovora. Pozivi su
mogući iz fiksne mreže i pojedinih domaćih mobilnih mreža. Pozivi iz inozemstva mogući
su isključivo ako su sklopljeni posebni ugovori sa stranim operatorima.
4.1.4.1 Izgled 062 Jedinstvenih pristupnih brojeva
062 Jedinstveni pristupni brojevi mogu biti isključivo šesteroznamenkasti. Postoji
mogućnost besplatne objave u telefonskom imeniku, a dostupne su analiza i statistika
dolaznih poziva, u pisanom i graf obliku.
4.1.4.2 Kome je usluga namijenjena?
Usluga je namijenjena prije svega tvrtkama s uredima (poslovnicama) na više lokacija, a
koje žele biti prezentirane jednim, jedinstvenim, lako pamtljivim brojem. Za primjer,
31
možemo navesti taksi službe u različitim gradovima, rezervacije karata u zračnom,
cestovnom ili željezničkom prometu i sl.
4.1.4.3 Tehnički preduvjeti
Tehnički preduvjeti za korištenje ove usluge su:
Korisnik mora imati telefonsku liniju (analognu ili digitalnu). U nekim
slučajevima moguće je koristiti i broj unutar kućne centrale korisnika (ovisno o
tehničkim karakteristikama centrala).
Potrebno je od strane korisnika odrediti na koji će broj ili na koje će brojeve
pozivi biti preusmjeravani, specificirati dodatne usluge kao što su zabrane i
preusmjeravanja i slično.
32
5. PREPAID USLUGE
Definicija: Prepaid, kao što samo ime sugerira, je usluga u telekomunikacijama za koju
korisnik plaća unaprijed. Riječ prepaid na engleskom jeziku znači plaćanje unaprijed,
odnosno, u prepaid sustavu prvo plaćate, a zatim razgovarate. Prepaid sustav na brz i
jednostavan način omogućava uključivanje u svijet telefonije. U prepaid sustavu nema
plaćanja mjesečne pretplate i računa na kraju mjeseca. Pristup mreži se plaća samo
prilikom kupovine pristupne prepaid kartice. U prepaid kartici memoriran je korisnikov
novi broj telefona. Kredit s kartice može se trošiti dinamikom koja odgovara korisnikovim
potrebama i željama.
5.1 Uvod
U današnje vrijeme svjedoci smo nevjerojatne ekspanzije telekomunikacijskog tržišta, pa
tako i potražnjom novih usluga. U takvoj konkurentnoj okolini telekomunikacijski
operatori uvode nove usluge, koje se doslovno stvaraju svaki dan.
5.1.1 Deregulacija
Deregulacija odvija značajnu ulogu u telekomunikacijskoj industriji. Deregulacija polako
zahvaća i hrvatsko tržište u što smo se i sami mogli uvjeriti zadnjih par mjeseci. Od 1984.
godine. Tržišta se dereguliraju i neka važna imena u telekomunikacijskoj industriji su
nestala, neka se još uvijek bore, a neka su se i pojavila. Sve je to posljedica neprastane
borbe i potražnje među operaterima i samim proizvođačima. Cijene padaju, tržište se
mijenja, stvaraju i uvode se nove IN usluge, operatori odlučuju koje i gdje će postaviti
odabranu uslugu, koja naravno je posljedica istraživanja tržišta.
Vidimo da se stavara jedan sasvim novi svijet u telekomunikacijama, kako za proizvođače
telekomunikacijske opreme, telekomunikacijske operatore pa i same korisnike.
Nakon što je predstavljen koncept tehnologije AIN-a, implementiranje usluga je uvelike
olakšano.
33
5.1.2 Zahtjevi korisnika
Kako raste dostupnost informacija, tako raste i nivo očekivanja korisnika. Korisnici, koji
nisu ograničeni samo jednim telekomunikacijskim operatorom, imaju mogućnost promjene
telekomunikacijskog operatora, ako nisu zadovoljni količinom i kvalitetom usluga.
Sl. 5.1: Tehnologijski napredak
5.1.3 Socijalne i ekonomske stavke
Socijalno i ekonomsko okružje uvelike utječe na to koju telekomunikacijsku uslugu
zahtjeva tržište. Ovakve zahtjeve pažljivo i oprezno proučavaju operatori prije nego što
implementiraju uslugu u neko područje. U ovom je poslu vrlo važan omjer
uloženo/korisno, tj. kada operator postavi neku vrlo skupu uslugu u neko određeno
područje, on mora biti siguran u opravdanost i povrat investicije.
34
5.2 Moguće platforme
Trenutno su moguće tri konfiguracije mrežne opreme za prepaid usluge:
Personal Computer (PC)
Switch
Service-node
5.2.1 PC platforma
Slika 5.2. prikazuje tipičnu PC configuraciju. PC platforme za prepaid usluge su obično
bazirane na file serveru, Local Area Network (LAN), terminalima, sučeljima telefonskih
kartica i kartičnim procesorima.
Prednosti sustava na PC platformi su modularnost i povoljnost. Kada neki poduzetnik
planira ulazak na telekomunikacijsko tržište s prepaid uslugama, PC platforma mu
omogućuje dobar omjer uloženo/korisne investicije, tako da poduzetnik može startati sa
samo jednim PC računalom. Kako se posao razvija, poduzetnik jednostavno nadograđuje
postojeći sustav. Uz već spomenute prednosti, modularnost i povoljnost, PC platforme su
jednostavne za postavljanje.
Negativne strane također su prisutne. Kako se broj klijenata i broj poziva povećava, sustavi
na PC platformama, koji se sastoje od više PC računala, postaju iznimno zahtjevne za
nadgledanje i upravljanje. Pouzdanost mrežnih operacija nisu uvijek moguće i postoje
ograničenja s obzirom na kapacitet poziva.
35
Sl. 5.2: PC platforma za prepaid usluge
36
5.2.2 Switch platforma
Slika 5.3. prikazuje tipičnu switch platformu. Jedna centrala sadrži interaktivni glasovni
odziv (IVR20) zajedno s radnom stanicom koja služi za administriranje.
Switch platforme obično imaju veći kapacitet poziva i omogućuju pouzdane mrežne
operacije isto kao i centraliziranu kontrolu u obradi poziva.
Negativne strane switch paltforme: svi pozivi moraju se preusmjeriti u jednu centralnu
točku za glasovno navođenje i za obradu, čija cijena je mnogo viša nego PC platformi. Isto
tako, centralne točke nisu fleksibilne dovoljno da bi se mogle modificirati.
Sl. 5.3: Switch platforma
20 IVR - eng. Interactive Voice Response
37
5.2.3 Service-Node platforma
Kako je prikazano na slici 5.4, service-node konfiguracija je obično sastavljena od
funkcijskog seta implementiranih u jednu ili više mrežnih komponenti. Takve funkcije
imaju mogućnost:
obrade poziva
specijalnih resursa
baza podataka
Sve ove funkcije u service-node konfiguraciji usko su povezane s administracijskim
računalom. Administracijsko računalo je nadležno za kreiranje usluga.
Service-node platforme imaju velike preklopne kapacitete, pouzdane mrežne operacije,
centraliziranu kontrolu i modularnu arhitekturu. Modularna arhitektura omogućuje rast s
obzirom na porast poziva. Mogu se s lakoćom modificirati budući da dolaze u paketu s
nekim alatom za kreiranje usluga.
Visoka cijena ovakvih platformi i njihova neisplativost pri izvođenju manjih operacija
svakako se mogu ubrojiti u negativne strane jedne ovakve platforme.
38
Sl. 5.4: Service-Node platforma
39
5.3. Model poziva za Prepaid kartice
Usluga Prepaid odvija se tako da se poziv (besplatni) s prefiksom za Prepaid usmjeri na
najbliži telefonski server gdje se pretplatniku reproducira govorna poruka s uputstvima za
uporabu usluge (npr. unos PIN21 koda, konta...). Na osnovu primljenih podataka telefonski
server pristupa do centralnog servera koji sadrži sve podatke o računima Prepaid sustava –
identitet konta, vrijednost sredstava na računu, prava vlasnika konta itd. Ako je na računu
dovoljna vrijednost za minimalno trajanje poziva, pretplatniku se dozvoljava biranje
željenog broja i omogućuje se poziv prema željenom broju. U realnom vremenu server
“troši” sredstva pretplatnika i upozori ili prekine vezu ako se dostigne neki donji limit
vrijednosti. Realizacija usluge Prepaid omogućuje distribuciju telefonskih servera po širem
teritoriju telekomunikacijskog operatora, a da je pri tome baza podataka centralizirana. Na
taj je način moguće kontinuirano graditi mrežu Prepaid sustava, postavljati telefonske
servere na privremene lokacije (sajmovi i sl.) i modificirati mrežu u skladu s potrebama.
Svi Prepaid pozivi se detaljno bilježe u relacijskoj bazi podataka. Ti zapisi su dostupni bilo
kojoj ovlaštenoj osobi u realnom vremenu za potrebe analiza, intervencija i sl.
Općenito, pozivi s prepaid karticama mogu se prikazati općim modelom, što vidimo na
slici 5.5.
21 PIN – eng. Personal Identification Number – kod za pristup određenoj usluzi
40
Sl. 5.5: Model poziva za prepaid kartice
platforma prima ulazni poziv
platforma nudi pozivatelju signal ili poruku da se u telefon postavi prepaid
kartica
platforma nudi pozivatelju signal ili poruku da se odabere telefonski broj
pozivanog
platforma vrši kontrolu kartice i provjerava ima li dovoljno sredstava da se
poziv uspostavi
platforma postavlja izlazni poziv prema destinaciji, tj. zove pozivanog
kada pozivani podigne slušalicu, platforma spaja ulazni i izlazni poziv
platforma vrednuje poziv i knjiži ga na račun pozivatelja
platforma prati stanje na računu i putem signala ili poruka informira pozivatelja,
ako je stanje na računu pri isteku.
41
5.3.1 Osnovni i poboljšani model
Prepaid usluge imaju osnovni model i poboljšani model, opcije za dodane vrijednosti i
opcije za naplatu.
Prvo razmatramo što nam nudi osnovni model:
jednokratne kartice, koje se koriste po prvi put, nakon što se potroši uplaćeni
iznos na kartici, poziv se odbija bez upozorenja
jednokratne kartice, koje se koriste po prvi put, 1 minutu prije potrošnje svih
sredstava dobiva se upozorenje da su sredstva na kartici pri kraju
prepaid kartica s mogućnosću obnavljanja i postoji upozorenje
Osnovni model zahtjeva od mrežnog operatora sljedeće:
višestruki tipovi kartica
višestruki tarifni modeli i prilagodljive modifikacije
zaštita od zlouporabe
blokiranje pozivatelja
blokiranje pozivanog
izvješća
zaštita korisnika
proračun troškova
mogućnost naplate različite noge (eng. leg) u pozivu
naplata
42
Poboljšani model čini prepaid uslugu mnogo privlačnijom za korisnike, a uključuje
sljedeće:
opcija obnavljanja računa
prilagođene poruke
prilagođena područja u kojima se vrše pozivi
vešestruke tarife i prilagodljive modifikacije
višestruki jezici i automatski odabir jezika
zaštita od zlouporabe
automatsko biranje
automatsko ukidanje računa nakon isteka roka
upozorenja
prijateljsko okružje u kojemu korisnik može mijenjati PIN (eng. Personal
Indentification Number), aktivacija, deaktivacija i obnavljanje.
konferencijski pozivi
glasovna pošta
prosljeđivanje poziva (eng. Call Forwarding22)
pager dojava
izvještaj da je pozivani primio poruku
slanje, primanje i prosljeđivanje faksa
usluge informacija
22 Call Forwarding – Prosljeđivanje/preusmjeravanje poziva u slučaju neodgovaranja na poziv. Ako nismo u mogućnosti javiti se na fiksni telefon, tada ova usluga preusmjeri poziv na mobilni telefon ili obrnuto.
43
5.3.2 Problematika vođenja Prepaid usluge
Prepaid usluge imaju drukčiji odnos u poslovnom svijetu nego druge telefonske usluge,
tako da operateri usluga moraju pažljivo voditi posao, mrežu, tehnički i korisnički dio.
Iduće točke mogu se sagledati iz poslovne perspektive kada se odlučuje o operatoru
prepaid usluga:
osnove i granice posla koji se pokreće
količina potrebnih pregovora sa telekomunikacijskim operatorom za ulazne i
izlazne krugove
koliko se prekoračenja treba ostvariti da bi se mogla obavljati naplata po minuti
hoće li se usluga koristiti na veliko ili na malo kroz distribucijske kanale koji su
našem vlasništvu
sustav naplate mora uzeti u razmatranje i probleme kao što su takse i
usklađivanje operatora
Stvari koje treba razmotriti s mrežnog stajališta:
količina poziva igra iznimnu ulogu pri određivanju tipa platforme koji će se
koristiti
broj ulaznih i izlaznih krugova, broj krugova namijenjenih za vanjske izvore
(npr. usluga informacija) i broj krugova rezerviranih za IVR
rast ukupnog prometa, brzi rast broja poziva u minuti povlači povećanje prihoda
i obvezu širenja platforme; npr. ako je platforma dizajnirana da prima 10
miliona poziva i taj se broj dosegne u vrlo kratkom vremenu, tada operator neće
biti u mogućnosti pružati uslugu i se javlja period u kojem se zahtjeva veći broj
poziva u minuti.
44
Stvari koje treba razmotriti s tehničkog stajališta:
prosječno vrijeme razgovora
faktore radnih sati (eng. Busy Hour)
broj transakcija po pozivu
broj kartica
broj aktivnih korisnika
prosječna uporaba prepaid kartica
Stvari koje treba razmotriti sa stajališta korisnika usluga:
važno je da su korisnici prepaid usluga dobro posluženi i da su očekivanja
ispunjena.
vrlo je bitno i vrijeme potrebno za uspostavu poziva
45
6. KREIRANJE IN USLUGA
6.1 Logički koncept skripti
6.1.1 Standardi pri dizajnu IN usluga
ITU-T, internacionalna organizacija za standardizaciju na području telekomunikacija,
definirala je pojedine standarde kod kreiranja IN usluga blokovskim dijagramima. Kao dio
njihova rada, definiran je određeni broj standardiziranih blokova što se koriste u izradi
pojedine IN usluge. Takvi blokovi nazivaju se SIB-ovi (eng. Service Independent Building
Blocks). Svaki SIB sadrži skraćeni opis funkcija koje obavlja.
Ericsson je razvio odgovarajuće softverske module, unutar SIB-ova, pod nazivom Control
Type (CT). CT-i se koriste pri izradi IN usluga u skladu sa logičkim konceptom skupa
naredbi. Takav skup naredbi u daljnjem razmatranju jednostavno ćemo oslovljavati kao
skripta. Svaki pojedini CT ima jedan logički ulaz i jedan ili više logičkih izlaza.
Ericsson dizajnira više od 100 CT-a u IN fazi 2.1 i ti CT-i su vlasništvo Ericssona. CT-i,
obično imaju veći stupanj funkcionalnosti u odnosu na SIB-ove.
46
Sl. 6.1: Odabir pojedinih CT-a korištenih pri izradi IN usluge
47
6.1.2 Skripta – dio usluge
IN usluga se sastoji od jedne ili više skripta. Razlog takve podjele jesu naprosto složenije
IN usluge, koje se razvrstavaju na pojedine logičke cjeline, radi lakšeg snalaženja. Skripta
se sastoji od CT-a. Kad se CT-u u pojedinoj usluzi definira broj izlaza, tada dobivamo
jednu logičku cjelinu pod imenom LM (eng. Logic Module).
Sl. 6.2: Skripta se sastoji od 6. LM-a (Logic Module) od kojih 5. zahtjevaju podatke
Skripta se sastoji od logike i podataka. Na slici 6.2. može se primjetiti da postoje grananja
na dane u tjednu (DAYINW) i vrijeme dana (TIME). Ako se poziv uputi za vrijeme
vikenda, oglašava se (INFO) s porukom „Žao nam je, zatvoreni smo“. Slična poruka će biti
oglašena za vrijeme noći. Za pozive primljene tijekom radnog dana između 12-13 sati,
(INFO) oglašava poruku „Zatvoreni smo radi ručka“. Za sve ostalo vrijeme tokom radnog
vremena, B-broj, koji je pozivan od A-broja, se preslikava u C-broj. U našem slučaju,
telefonski broj 12345 jest naš C-broj.
48
Svi LM-ovi na sl. 6.2. osim RESPONSES, zahtjevaju podatke za vrijeme izvršavanja IN
usluge. LM RESPONSES je uvijek zadnji LM pri izvršavanju IN usluge.
Kada želimo izgraditi skriptu najprije krećemo s logikom. Prvo se selektiraju CT-i i LM-i.
Zatim odabiremo broj izlaza iz pojedinog LM-a i spajamo LM-ove. Na taj način gradimo
logiku za svaku skruptu posebno. Logika pojedine skripte se naziva SSL (eng. Service
Script Logic).
Sl. 6.3: SSL (eng. Service Srcipt Logic)
Na sličan način kako se logika odnosi na LM-ove, tako se i podaci odnose na DM-ove
(eng. Data Modules). Većina LM-ova je spojena na DM-ove, koji sadrže potrebne podatke.
Nakon što smo definirali i spojili DM-ove i LM-ove, imamo gotovu skriptu.
49
Sl. 6.4: Logika i podaci čine skriptu
Uslugu tvore jedna ili više skripti. Da bi mogli prelaziti iz jedne u drugu skriptu, unutar IN
usluge, koristi se skok (eng. jump). Skok se izvršava uz pomoć LM JUMP što se spaja na
DM, gdje se nalazi adresa slijedeće skripte. Takav se skok naziva bezuvjetni skok.
Svaka skripta se indeksira s imenom ili adresom. Adresa se naziva SA-address (eng.
Service Administrator) i označava podatke koji upravljaju jednom skriptom. Važno je
naglasiti da pri kreiranju IN usluge u SMAS okruženju, SA adresa se automatski generira.
6.1.3 Lokalni, globalni i korisnički podaci
Postoji tri tipa DM-a ovisno o tipu podataka:
Lokalni podaci se definiraju kao LDM (eng. Local Data Module) i za jednu specifičnu
skriptu. Primjer takvih lokalnih podataka su podaci što specificiraju skok iz jedne
skripte u drugu.
Globalni podaci se definiraju kao GDM (eng. Global Data Module) i zajednički su za
nekoliko LM-ova u različitim skriptama ili u različitim uslugama. Primjer globalnih
podataka mogu biti datumi nacionalnih praznika. Takvi podaci bi se trebali mijenjati
svakih godinu dana, tako da, se podaci mijenjaju na globalnoj razini umjesto da se
mijenjaju podaci na lokalnoj razini.
50
Korisnički podaci su definirani kao CDM (eng. Customer Data Modules) i jedinstveni
su za svakog korisnika usluge, npr. tvrtka nudi uslugu besplatnog telefona. Korisnički
podaci bi bili radni sati tvrtke, npr od 09-12 h. Različiti korisnici mogu koristiti uslugu,
ali s različitim CDM-ovima spojenim na točno određeni LM, vidi sliku 6.5. Svi CDM-
ovi, koji pripadaju istom korisniku, imaju isti referentni broj ili adresu. Adresa se
naziva SC-adresa (eng. Service Customer) i sadrži podatke gdje se korisnički podaci
pospremaju. Sama SC-adresa se koristi pri izvršavanju usluge tako što točno navodi
pravog korisnika usluge, kao što SA-adresa navodi točno određenu uslugu.
Sl. 6.5: Usluga besplatnog telefona s dva priključena korisnika
51
6.1.4 Skripte
Danas se koristi dva tipa skripti:
grupne skripte
sistemske skripte
Grupne skripte možemo vidjeti na slici 6.4. Koriste se pri kreiranju usluga. Istu skriptu
može koristiti veći broj korisnika. Korisničkim podacima se pristupa preko SC-adresa.
Grupne skripte mogu biti definirane kao „obične“ ili „kontrala korisnika“. Obične skripte
su češće i koriste se pri izvođenju IN usluga. Grupne skripte za kontrolu korisnika se
koriste kada pretplatnik treba mijenjati svoje osobne podatke. Grupne skripte za kontrolu
korisnika i obične skripte su dio IN usluge i međusobno su povezane.
Sistemske skripte zajedničke su svim uslugama u SCP-u.
Postoje tri sistemske skripte:
access
error
update
Access (hrv. pristup) skripta slovi kao najvažnija sistemska skripta. Koristi se za analizu
biranih brojeva. Prva se izvodi u SCP-u, tako što pruža traženu uslugu i rukovodi pozivom.
Skripta analizira birani broj pojedine IN usluge, broj pozivatelja ili neku drugu
kombinaciju parametara. Ovisno o rezultatu analize, pristupna skripta aktivira slijedeću
skriptu za pojedinu IN uslugu.
Error (hrv. greška) skripta se koristi prilikom pojave greške tijekom izvođenja pojedine
usluge.
Update skripta koristi se kada se primaju neki podaci npr. statističke informacije vezane za
neku uslugu prilikom njenog izvođenja.
52
6.2 Service Aplication Management System (SMAS)
SMAS je alat za kreiranje IN usluga i za dodavanje novih podprograma u glavni program
neke IN usluge. Tu naravno spadaju i funkcije za održavanje postojećih IN usluga. SMAS
je aplikacija unutar TMOS-a što čini Ericssonov koncept za centralizirane operacije i
održavnje. Isto tako možemo reći da je SMAS sučelje između korisnika i SCP-a.
IN usluge se mogu kreirati na dva različita načina, tj. drukčijim okruženjima, bilo u AXE,
uz pomoć AXE naredbi ili u SMAS-u uz pomoć grafičkog sučelja. Drugi naziv za AXE
naredbu je MML (eng. Man Machine Language) naredba. Na slici 6.6. vidimo jedan
prozor u kojem se kreira SSL (eng. Service Script Logic), tj. slažu se blokovi, koji tvore
logiku usluge.
Sl. 6.6: Dizajniranje SSL-a u SMAS okruženju
Vrlo je važno da se prije kreiranja IN usluge odabere okruženje u kojem će se usluga
kreirati. Ako se usluga kreira u SMAS-u, onda se usluga ne može prepravljati i update-irati
u AXE okruženju.
Na slici 6.6. može se primjetiti razlika kada se SSL kreira s ikonama u SMAS-u i s
naredbama u AXE-u.
53
6.2.1 SMAS alati
SMAS je primarno namijenjen za rad u grafičkom sučelju i mnogo je ugodniji za rad od
AXE naredbi. Unotoč tomu, mnoga se područja otvaraju za usavršavanje.
Novi alati poput GSA (eng. Generic Service Adapter) s kojim je razvija korisničko
prijateljsko sučelje za pružanje usluga i za različite pretplatnike usluga. GSA je sastavni
dio SMAS-a. Dizajniran je kao korisničko i komunikacijsko sučelje za interkonekciju
Ericsson Srevice Management System-a.
Još je jedan alat vrlo važan i naziva se „Red Line Trace“ s kojim je moguće testirati IN
usluge off-line. Alat je vrlo koristan za vrijeme kreiranja IN usluga. IN usluga se testira
automatski u SMAS okruženju tako što se podaci o pozivu unose u model. Crvena linija
pokazuje tijek izvršavanja u IN usluge, jedan za drugim mijenjaju se CT-i do završetka IN
usluge.
6.2.2 Kako SMAS manipulira IN uslugama
Kada se kreira u SMAS okruženju jedna IN usluga, ona se sprema u SMAS bazu podataka.
Tijekom instalacije IN usluga se loadira/prebacuje u SCP bazu podataka, gdje se i izvršava.
Software unutar SSI (eng. Service Script Interpreter) u SCP-u čuva i izvršava IN isluge.
SSI je opće ime za funkciju IN platforme.
6.2.3 Tijek kreiranja IN usluga u SMAS okruženju
Iz dosadašnjeg razmatranja jasno se vidi da postoje određeni koraci pri kreiranju IN usluga.
Takvi koraci spadaju u tri glavne cjeline unutar SMAS-a: kreiranje IN usluga,
implementiranje i pružanje IN usluga.
54
Tijek kreiranja IN usluga:
Service Script Logic: stvara logiku IN usluga. Definiraju se CT-i, broj izlaza i
spajanje CT-a. CT-i na taj način postaju LM-i. Usluga se dijeli na jedan ili više
SSL-ova, koji se postavljaju neovisno jedan od drugome.
Service Logic Administration: SSL-ovi potrebni za funkcioniranje IN usluge
postavljaju se unutar SL (eng. Service Locic).
Global Data Administration: postavlja se GDM. Samo u slučaju da IN usluga
treba globalne podatke ili da odgovarajući GDM ne postoji. GDM se postavlja
neovisno o bilo kojoj IN usluzi.
Service Definition: svi logički moduli (LM), koji zahtijevaju podatke,
definiraju se podatkovni moduli (DM), kao LDM, GDM ili CDM.
logičke module (LM), koji zahtijevaju globalne podatke, potrebno je
jednostavno spojiti na već postojeći GDM postavljen u prethodnom koraku.
logičke module (LM), koji zahtijevaju korisničke podatke, CDM-ovi se
definiraju i unose se opći podaci. Podaci su jedinstveni za svakog pretplatnika.
logički moduli (LM), koji zahtijevaju lokalne podatke, definiraju se LDM-ovi i
unose se podaci.
Service Deployment: u ovom koraku se usluge i GDM-ovi postavljaju u SCP.
Subscriber Administration: pretplatnici se registriraju ovdje. Svi podaci (ime,
prezime, adresa, itd...) su naznačeni. Ovaj postupak, unosa podataka, je
neovisan o bilo kojoj usluzi.
Subscription Administration: sve vezano za pojedinu uslugu ili neki dio
usluge, odrađuje se ovdje. B-number (pozivani) je naznačen i korisnički podaci
za CDM su postavljeni. Naposlijetku, dio usluge, dio promjenjenih podataka ili
cijelokupna usluga se instalira u SCP ili SDP.
Osim gore navedenih funkcija, u SMAS-u postoje i druge važne funkcije što
upravljaju uslugama. Neke od funkcija: pronalazak problema, revizije, statistike
i menadžment mreže.
55
ZAKLJUČAK
Načelo koje se krije iza pojma inteligentnih mreža, jeste razdvajanje kontrole poziva,
signalizacije i usluga. Pomoću IN-a, telekomunikacijska mreža evoluira ubrzanim tokom k
mrežama novih generacija. Glavni je cilj inteligentnih mreža pružanje širokog spektra
generičkih usluga, te kreiranje novih inteligentnih usluga prilagođenih specifičnim
zahtjevima u relativno kratkom vremenskom periodu.
Pojavljuju se nove usluge, olakšano je kreiranje usluga, pojavljuju se integrirani paketi
usluga, smanjuje se ovisnost o proizvođačima mrežne opreme, ukupno mrežno upravljanje
postaje jednostavnije zbog centralizacije mreže, tj. mrežom se rukovodi iz jedne točke,
mreža se modificira i poboljšava se signalizacija. Povećava se konkurencija na
telekomunikacijskom tržištu, te jednostavnije kreiranje usluga automatski povlači i niže
cijene korištenja tih inteligentnih usluga. Najveća prednost inteligentne mreže je
implementacijska nezavisnost ili djelomična nezavisnost inteligentnih usluga o mrežnom
pristupu, tj. nije bitno pristupamo li inteligentnim uslugama iz fiksne, mobilne ili pak
računalne mreže. IN model uvjetuje evoluciju sadašnjih mreža u mreže nove generacije, te
se napuštaju se vertikalno-orjentirane mreže i postupno se prihvaćaju horizontalno-
integrirane mreže. Usluge u horizontalnim mrežama transport i prespajanje dijele
međusobno. IN model nije namijenjen samo za pojedine IN usluge, nego alati za kreiranje
IN usluga koriste IN model kao okvir, koji koriste za sve IN usluge.
Aktivnosti na unapređivanju fiksnih telekomunikacijskih sustava usmjerene su prema
povaćanju komunikacijskih mogućnosti korisnika i ogledaju se novim
telekomunikacijskim arhitekturama, koje uzimaju u obzir nove tehnologije iz fiksne
okoline, te uvođenju novih usluga.
IN uvelike utječe na razvoj i obnovu nacionalne telekomunikacijske mreže te budući da
inteligentne mreže na našem tržištu relativno slabo zastupljene veliki napori se
usmjeravaju na školovanje mladih istraživača i visoko stručnih djelatnika za područje
telekomunikacija. IN model je od velikog značaja novim mrežnim operatorima, jer se
usmjeravanje i pružanje IN usluga vrši uz pomoć IN–a, sve dok ne izgrade vlastitu mrežnu
infrastrukturu.
56
LITERATURA
[1] Patricia Morreale et al. ‘‘Voice and Data Communications’’, the CRC Handbook of
Modern Telecommunications, Ed. Patricia Morreale and Kornel Terplan, Boca Raton,
CRC Press LLC. 2001
[2] Ericsson Telecom AB, SCP&SDP, MV/ETX/PN/CD, S-126 25 Stockholm, Sweden
[3] Ericsson Telecom AB, Information & Business, Stockholm, Sweden
[4] Huber, M.N., Daigle, J.N., Bannister, J., Gerla, M., Robrock II, R.B. “Networks”,
The Electrical Engineering Handbook, Ed. Richard C. Dorf, Boca Raton: CRC Press
LLC, 2000
[5] Kos, M. i Bažant, A., Strategija razvoja telekomunikacija i Interneta od 2003. do
2005. godine, Fakultet Elektrotehnike i Računarstva Zagreb, Zagreb, 2003
[6] Kiš, M., Englesko - Hrvatski Informatički rječnik, Ljevak, Zagreb, 2000.
[7] Sivagnanasundaram, S., GSM Mobility Management Using an Intelligent Network
Platform, Department of Electronic Enginerring, Queen Mary and Westfield Collage,
Univercity of London, December 1997
[8] http://www.iec.org
[9] http://www.t-com.hr/poslovni/fiksna/iq
[10] http://www.ericsson.com
[11] http://www.bstelecom.ba/bstsite/INSCPBiH.htm
[12] http://www.telekom.hr/
57
SAŽETAK
Ovaj rad detaljno razmatra čvorove inteligentne mreže koji izvršavaju najbitnije funkcije
IN poziva. Također obuhvaća skup pravila, arhitekturu i alate potrebne za realizaciju
projekta, implementacije, puštanja u rad i koristi određenih usluga.
Vrlo detaljno su opisane inteligentne usluge nacionalnog operatora, zatim jednostavno je
opisana prepaid usluga, grana telekomunikacijske industrije koja bilježi najbrži rast i bit
će jedna je od novih usluga u fiksnoj telefoniji, te se opisuje jedan od alata za kreiranje
usluga u inteligentnim mrežama.
58
ABSTRACT
This labor particularly discusses nodes and their functions in Intelligent Networks, in
addition it encompasses the set of principles, arhitectures, and tools required to tackle
activities ranging from service specification to service implementation, service
deployment, and exploatation.
We survey IN applications from national service provider, overwiew of a Prepaid services,
probably one of the fastest-growing segments in the telecommunications industry, are in
demand for numerous reasons. Prepaid services are the novelty in the telephone network.
In the end, one of the tool for IN services creation is described.
59
ŽIVOTOPIS
Marko Bilić, sin Ivana i Nevenke, rođen je 22. ožujka 1981. u Osijeku, živi u Ernestinovu
gdje završava prva četiri razreda osnovne škole. Ostale razrede osnovne škole završava u
Osijeku 1995. godine. Iste godine upisuje III. gimnaziju Osijek koju završava 1999.
godine. Još iste godine, kao redovan student upisuje Elektrotehnički fakultet u Osijeku, te
početkom treće akademske godine odabire smjer komunikacije i postaje stipendist
Ministarstva znanosti i tehnologije. Stručnu prakse obavlja u HEP-u i telekomunikacijskoj
tvrtki Bel-Tel. Krajem 2003. godine upisuje izvannastavni program CISCO akademije za
dizajn i održavanje računalnih mreža. Krajem 2004. godine godine prolazi CARNet-ov
tečaj Training the Trainers za obrazovanje i stručno usavršavanje CARNet-ovih
predavača.
60
PRILOG
Novi pravilnici
Početkom ove godine na snagu je odlukom ministarstva pomorstva prometa i veza na
snagu stupilo nekoliko novih pravilnika iz područja telekomunikacija, među kojima su
pravilnici o telekomunikacijskim uslugama te prenosivosti broja i predodabira operatera.
Najveća novost u Pravilniku o telekomunikacijskim uslugama je odredba po kojoj je
nacionalni operator, kao najjači fiksni operator, dužan u roku 60 dana od stupanja na snagu
Pravilnika korisnicima ponuditi nove tarifne pakete s obračunskom jedinicom od jedne
sekunde za razgovore. Nacionalni operator je već najavio kako je Agenciji za
telekomunikacije podnio izmjene već prije poslanih tarifnih modela koji bi trebali zaživjeti
tijekom ove godine.
Zbog tih odredbi hrvatski bi korisnici fiksne telefonije najkasnije do kraja veljače 2005.
mogli birati nove tarifne pakete s jednom sekundom kao obračunskom jedinicom. Dosad je
u svim obračunskim paketima obračunska jedinica bila jedna minuta.
Među najvažnijim novostima je i Pravilnik o prenosivosti broja i predodabiru operatera
prema kojem će korisnici fiksne i mobilne telefonije moći zadržati svoj pretplatnički broj
u slučaju promjene operatora. Prema odredbama Pravilnika operateri su to obvezni jer se
tijekom ove godine očekuje dolazak novih telekom operatora u fiksnoj telefoniji.
Kada je pak riječ o preodabiru operatora u fiksnoj telefoniji, po novom Pravilniku operatori
su dužni svojim pretplatnicima omogućiti predodabir bilo kojeg operatora s kojim imaju
sklopljen ugovor o međusobnom povezivanju.
To zapravo znači da će korisnik prije početka razgovora moći pomoću posebnog koda
odabrati operatora čije usluge želi koristiti, a naplata će se obavljati na osnovu
međusobnog dogovora operatora. Usluge prenosivosti broja i predodabira operatora u
fiksnoj će se mreži primjenjivati od 1. siječnja 2005, a u mobilnoj mreži najkasnije od 30.
lipnja 2005.
61
Procjene pokazuju kako bi 2005. mogla ostati i zabilježena po ukidanju telefonske
pretplate koja ipak, kako su neki očekivali, nije ukinuta novim pravilnicima kada je riječ o
uslugama nacionalnog operatora.
Očekuje se da bi novi fiksni operatori mogli ponuditi i takav sustav koji neće u naplati
uključivati pretplatu, nešto poput prepaid sustava u mobilnoj telefoniji. Neki analitičari
domaćeg telekom tržišta procjenjuju kako će i najjači nacionalni operator kao odgovor na
konkurenciju u fiksnoj telefoniji u nekom od novih tarifnih modela ponuditi plaćanje bez
pretplate.
Provedba tek donesenih Pravilnika, dolazak novih fiksnih operatora te novog mobilnog
operatora ovu će 2005. godinu učiniti vrlo zanimljivom na telekomunikacijskom tržištu, no
stvarne efekte tek će se moći ocijeniti kada svi operatori i nove usluge i tarifni modeli
zaista i zažive na tržištu.
Važno je još napomenuti da operatori sa znatnom tržišnom snagom diktiraju uvjete na
telekomunikacijskom tržištu. Što je slučaj svugdje u svijetu, pa tako i na hrvatskom tržištu.
62
Skraćenice
ABS Alternate Billing System
AIN Advanced Intelligent Network
AXE Application Execution Environment
CDM Customer Data Module
CT Control Type
DM Data Module
DP Detection Point
DTMF Dual Tone Muli-Frequencies
GDA Global Data Module
GSA Generic Service Adapter
IA Intelligent Assistance
IN Intelligent Network
IP Intelligent Peripheral
ISDN Integrated Services Digital Network
ITU-T International Telecommunication Union-Telecommunication
Standardization Sector
IVR Interactive Voice Response
I&B Information and Buisiness
LDM Logic Data Module
LE Local Exchange
LM Logic Module
MML Man Machine Language
PIC Point in Call
PIN Personal Indentification Number
POTS Plain Old Telephone System
SC Service Customer
SCP Service Control Point
SDH Synchronous Digital Hierarchy
SDP Service Data Point
SIB Service Indepandent Building/Block
SMAS Service Management Application System
63
SONET Syncronous Optical Network
SSCP Service Switching and Control Point
SSF Service Switching Function
SSI Service Script Interpreter
SSL Service Script Logic
SSP Service Switching Point
SS7 Signaling System 7
TCP/IP Transport Control Protocol/Internet Protocol
TDP Triggering and Detection Point
TMOS Telecommunication Management Operating System
UAN Universal Access Number
UMTS Universal Mobile Telecommunications System
VPN Virtual Private Network
64