.............. ��--------------------------............ �s------------........ �4 .. .,, .. ,. ............. .. . ·-" - · · :,. ' < A

--- r

•.

\

. .. '

Pr e v e o, u v o d i b il j e š k e n a p i s a o Nllt.O MAJNARIĆ

IZD4VAC.�t ZAVOD JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI l UMJETNOSTI

. . : ·-�.· ... ::. . �.: ": ''··· :.·· .... . �� '�:;: :... . .

ARISTOTELOV

US'f AV

, .

ZAGRE -B

l 9 4 8

.. Ji •l_j t. . ·' ' ' , � . ·-rD ' '-·

... i ...

•

Preveo. uvod i bilje�ke napisao Nli:O MAJNARIĆ

IZDAV .A.e�t 1:.4TOD ZS· ��OSLA VINSKE .AKADEMIJE U1lftlf UMJETNOST I L .

; l

UVOD

Aristotelov »Ustav atenski«(' A8-r;vaiwvnoA.tnla) dio je velikoga djela nje·�ova, poznata pod imenom PoHtije (lloA.tuiat), u kojem je pisac u 158 knjiga prikazao ustave od 158 d ržava . Tim se djelortt prvi mnogo koristio sam Aristotel u svom spisu Politika (IIoA.tnx& u 8 knjig-a), u kojem raspravlja o raznim oblicima ustava, a obilno su se služili njime i potonji s·tari pisci, g·ramatici i historici, sve do 5. vijeka ·po�. Kr. Od tog-a vremena poznajemo, na žalost, ProHtije samo u ulo·mcima, .po citatima, što su ih iz nj'i:h ·p.ribi1ježili pomenuti antički pisci, i P·O izvadma ne1

....

"·

ne ustava u god. 411. i 404. i demokratska rc�kcij(}; 5) (]l. 41.: kratka rekapitulacija čitavoga razvitka atenskog ustava. U s i s t e m a t i č k o m dijelu (gl. 42.-69.) prikazuje Aristotel uređenje atenske države, kakvo je bilo u njegovo doba. Taj je dio nešto manji od prvoga, a razlikujemo u . 1/i njem u glavnom ova četiri odsjeka: I) Gl. 42.: V građansko pra vo; 2) Gl. 43.-46.: uređenje, na- -. dležnost i djelovanje vijeća i narodne skupštine; 3) Gl. 47�-62.: činovnici; 4) 01. 63.-69.: porotni sud.

Kao glavni i z v o r za h i s t o r i č k i d i o . knjige d rže naučnjaci jednu od a tičkih kronika, i � // t. z v. ati du, a to je bila vrlo vjerojatno ona, što '.J ju je s�istavio atidograf Antrotion. Ali pisac se mnogo poslužio i Herodotom, koji je u njegovo doba bio osobito cijenjen, pa Tukididom, i ako ga izrijekom ne spominje, Solonovim pjesmama i

; , jednim stranačkim (oligarhičkim) spisom, koji je možda napisao Kritija, glava tridesetorice. K tome

' su vještački upletene u tekst i mnoge isprave: r-. prijedlozi, narodni zaključci, zakoni i izjave glasovitih ljudi. Za s i s t e m a t i č k i d i o knjige čini se, da se pisac nije služio njkakyim Hteratnim izvorima, negoga-]e sastavio u glavnom na l�melju neposrednoga znania, što ga je sam o tim " . tlrectbama stekao. Kako je pak tu na poslu vrlo pouzdan očevidac, nadaren velikom --vještinom promatranja, taj je dio za nas osobito dragocjen. , � U historičkom dijelu naprotiv nije sve onako, · kako se očekivalo, jer tu pored veoma vrijednih 1/ ; podataka stoje svakojake sumljive stvari, tendenciozna iskrivljivanja, iznakaženja i pretjerivanja, � za što, dakako, pada odgovornost u prvom redu .J na pomenute jamce piščeve, osobito na Androtio• novu atidp, ali Aristotel je ipak propustio to, ito nije bio oprezniji u izboru svojih izvora; što ih

·nije svagda podvrgavao oštroj ,kritici i �to se. aiie

svagdje dovoljno sluiio samo�talnim istraživ�njem. No uzmemo li na um, da Je _»Ustav atet;skt« samo dio golemoga djela IloA.t-re�at, morat c�mo dopustiti, da je kraj tolikoga mno�tva građe ptsac jedva mogao drugačije postupati. . . Sto se tiče formalne strane nađenoga sp1sa, Aristotel piše jasno i privlačljivo oživljavajući pripovijedanje svoje dragocje\lllim anegdotama i upleten im citati�a, osobit? iz S9Iona. �o . svemu se vidi da se ptsac retonke grcke umto 1 praktički sl�žiti umjetničkim govorom, koji je najviše naučio iz vještački sastavljenih govora svoga starijega suvremenika Isokrata. ·--

Kada je spis napisan, nije nigdje rečeno, ali se to po nekim podacima u njemu može ipak done-kle odrediti. Od mnogih arhonata, što ih pisac spominje, posljednji je Kefisofont (gl. 54., 7), čiji arhontat pada u g. 329./8., pa je po tom spis sa- \' . .., stavljen poslije te godine, ali svakako prije g. �-, 322., jer ne poznaJe promjenu ustava. što ju je

L uzrokovala makedonska okupacija. No taj po- . sljednji rok možemo pomaknuti još za nekoliko godina prema gore, jer se u gl. 46., gdje se govori o gradnii novih lađa, ne spominju lađe s pet redova vesala (pentere), Ikoje su se već od g. 325.{4. upotrebljavale. Po tom dakle možemo reći, da je Aristotelov »Ustav atenski« napisan izmedu g. ,_l�' t. j. u posljednje vrijeme Aristotelova ŽIVOta. . *

Londonskom je papirusu odn1ah po uskrsenju njegovu obraćala pažnju ne samo stroga nauk� nego i širi, naobraženi krugovi, pa su se zato stah već rano javljati prijevodi »Ustava atenskoga« na svim evropskim jezictma. Citajući u pet navrata sa slušačima svojima Aristotelov spis o

· državi atens-koj često sam pomišljao na to, da r -·� aašim naobraženim čitaocima, koji su prijatelji

klasičke starine grčke, a ne umiju čitati iz grčkoga originala, pružim u prijevodu vrijedno djelce velikoga mislioca grčkoga. I to san1, evo, učinio u teškim i skučenim ratnim danima tražeći zaboraav u radu i naslađujući se knjigom, koja odiše slobodom prve države grčke i svima pravima slobodna čovjeka.

Prevodeći služio sam se izdanjem: Aristoteles. A®HNAJQN IIOAITEIA post. Pr ... Blass et Thaiheim edidit Hans Oppermann (Bibliotheca Scriptorum Graecorum et Romanorum T�) Lipsiae 1928., koliko odstupanje od nJega nije izrijekom spomenuto. Pored toga sam se obazirao na ova izdanja:

Aristotele, La costituzione degli Ateniesi. Testo greco, versione italiana, introduzione e note per cura di C. Perrini. Milano 1893.

Aristotelis IIOAITEIA A®HNAION. Tertium ediderunt G. Kaibel et U. de Wilamowitz-Moellendorff. Berolini 1898.

Aristoteles. Der Staat der Athener. r\ir den Schulgebrauch erkHirt von Dr. Karl Hude. Zweite Auflage. Leipzig-Berlin 1916.

Aristoteles. Staat der Athener. Pur den Schulgebrauch he'fausgegehen von Maxi�miHan Stoschek. Miinster i. W. 1926.

Aristote. Constitution d'Athenes. Texte etabH et traduit par Georges Mathieu et Bernard Haussoullier. Deuxieme edition re vu e et corrigee.

Osim prijevoda u pomenutim izdanjima zagledao sam i u ova dva:

Aristoteles. Schrift vom Staatswesen der Athener. Verdeutscht von Georg Kailbel u. Adolf Kiessling. Zweite verbesserte Auflage. Strassburg 1891.

Die Verfassung von Athen. Von Aristoteles. Deutsch von Dr. G. Wentzel. Leipzig 1892. (Re ... clam's Universal-Bi'bliothek 3010).

To vrijedi i za Uvod·� Bilješke.

'

•

. •

USTAV ATENSKI

Suđenje l.· . . . . . . . 1 Na tužbu Mironovu , �!::eonov,- sudilo je trista sudaca iz plernenitih porodica, koji su se zakleli na žrtva

ma, pa kad je .zločinstvo uglavljeno, izbačeni su krivci iz. grobova, a .rod je njihov prognan u vječno progonstvo. Epimenid Krećanin2 očisti potom grad.-

Soci�alno .. 2. Iza toga dogodilo se, te su živjeli stanJe u Attci u zavadi dugo vremena plemfći i prije Solona --· narop" _ _jer ifn je ustav-uto -posv'e'' oli-

ga'rhičan, pa- su i si�r(nnasi robovali bog-atima i sami i djeca i žene. A zvali ·su s�e kmeti i š-estinari, jer su za tu plaću3 obrađivali- polja bo.g-atašima (a sva je ze,mlj.a bila u rukama· n-ekolicine), pa · a1ko nijesu davali zakupn�ine, padali .sti u ropstvo i sami i djeca njihova. I uza imali su svi na tj eles a svoja do Solana, koH je bio prvi zastupnik ·naroda ..

'\

Od političkih je dakle nevolja najteže i naj-gorče bilo mnoštvu robovanje.} ali su i ostalo teško podnosili, jer nijesu, tako rekav�i,. imali upra�o nikakvih pra va.

----

Najstariji 3. Stari je ustav prije Drakonta bio . ustav ovaki: CinQynLI\U.9S.1a-V.:li.ali suj_mw-f' · r _, du boga

.t_ih plemića, a ti s.��-izuajprije v� ši li .služb� �svega vt.Jeka svoga, kasniJe .pak deset godtna. -_

. Najzna tn ije i· na�starije službe bijah l( ��r4J-.._f( , polema,rh i arhont. Od tih je najstarija bi ' ... .. .

. �

,

· . . : .

" . . .. ._

. :� . ' !

kraljeva (jer ona je bila od davnine); kao druga pridošla je kasnije čas.t polenilarhova, jer su neki od· kraljeva bili nesposobni za vođenje ratova, p::.t su zato i Iona' pozvali, kad je nevolja došla.

Posljednja uvedena je služba arhontova. Najviše njih tvrde, da je postala za vladanja Mcdontova11; neki pak kažu, da je uvedena za Akasta6, i kao .dokaz za to navode, što se dev�et arhon�a ta zaklinju, da će dužnost svoju vršiti onako, kako je za Akasta ugovorom uglavljeno. Iz toga pak izvode, da su se za njegova upravljanja poton1ci Kadrovi odrekli kraljevstva u zamjenu za ovlastice, koje su priznate arhontu. No kakogod stvar stoji, pit ·će mala razlika u vremenu. Ali da je

.·rarhontat nastao posljednji od pomenutih službi, l-potvrda je· i to, što arhont n�_upra,ylja nijednom \ žrtvofll od_ pr_edaJ\_�.9�šffnleo um _kao_basilej.Lpole\ marh, _ _ nego samo onima, }\oje_su .. kasnije uvedene. Zatp je i pns�tala. ti sfii�ba ·istom u novi.j•e vrijeme '·znatna. pošto je povećana n01vim ovlaštenjima. - .

.

v Iesmoteti .izabrani su mnogo godina kasnije, kad su se već vlasti birale na godinu dana, sa zadatkom, da napišu pravice i da ih čuvaju za presudu u prijepornim stvarima. Zato ta služba jedina i nije trajala· više od godine dana.

S obzirom na vrijeme toliko su dakle te službe udaljene }edna od drug-e. Arhontr nijesu otpravliali službu na istom mjestu sva devetorica, nego ' je basilej imao sjedište u sada t. zv. ·'Bukoleju blizu pritaneja (dokaz je. to, što još i sad ondje ; biva udaja i svadba' basilejeve žene s Dionisom7); arh ont bio je u, pritaneju, a polemarh u Epilikeju i (koji se prije zvao polemarhej, ali pošto ga je Ep i-', lik, izvršivši polemaršku službu, obnovio i uredio,�

· prozvao se Epilikejem). Tesmoteti imali su sjedi-·� �te u tesmoteju. Ali u Solon ovo su se doba svi}ar bon ti skupili u tesmoteju. A vlasni su bili i pr�J · .. ;tf2 . - .: �

sude pravomoćno izricati, a ne, kao sada, samo istrage voditi. Što se dakle tiče najviših činovnika. tako je bilo.

Vijeće Areopagita bilo je dužno čuvati zakone· ono je upravljalo- .. vrlo mnogima i najznatniji� državnim poslovima kažnjavajući i globeći samovlasno sve, koji su se nedolično vladali. Arhonti

·- birali .. su se između bogatih plemića, a od-nJih su postajali Areopagiti. Zato i jest ta služba jedina doživotna i sada.

.- -----

. nr.���l 4. Taki je eto bio nacrt prvoga usta-va. Ne za dug-o vrijeme iza toga, za arhonta Aristehma. dao je zakone svoje Drakont. Njegovo je državno uređenje bilo ovako:

Politička su prava bila dana onJma, __ koji su\ ' • sebi mogli b-o1nu opremu nabay_ilr_T_i su pak birali

deve..t .. �t�qnata--i l?lagahifke. lzmeđu onih, koji su 1'ffial1 ImutaK:barem od deset mina beL duga· ostale, .niže činovnike između onih, koji

'su sebi. mogti

boJnu opremu nabaviti, a stratege fhiparhe između onih, koji su mogli iskazati imutak barem od stotinu mina bez duga i mušku djecu zakonitu od vjenčane žene iznad deset godina. Za njih8 mora-li su ?.dgovara ti _l_anjski pri tani, strate�i_ i hipar�i,L _ _.. .. � dok ntJesu račun đali, uzimajući od njih četri jam- · ea iz isto_g-a poreznoR" razreda, kome su pripadali stratezi i hiparsi.

Vijećnika neka bude četiri stotine i jedan iždrebanih iz�medu g-rađanstva. ldrrijebom neka dobiju i tu i ostale službe oni, kojima je preko trideset godina, i dva puta neka isti ne vrši službe, dok se __j svi ne obrede. Tada neka opet iznova ždrebaju. Ako bi tko od vijećnika izostajao od vijećanja� kad ie sjednica vijeća ili ·narodne skupštine, pla� ćao bi pentakosiomedimno tri drahme, vitez dvije, a zeugit jeđnu. · � ,.:

.,.""·· . . \.... •

Yijeće na Areopagu bilo je čuyar za�ona i "Palilo je-rtacf11qvnike�Ja po zakoruma vrse �luz�u. Kome se pak krivo činilo, slobo�no mu Je .... b J lo podnositi prijavu vijeću Are?pa�t_ta_ o

navodec1 za-kon. protiv kojega rnu se kn vo. ClllJ.v . . Na tjelesa su uzaitnali, kako Je receno, 1 zenllJa je bila u rukarna nekolicine.10

Solonov S. Budući da je bio taki ustav Ll arhontat državi, i mnoštvo je robovalo manji-ni, podigne se narod na plemiće.

. Borba je bila žestoka-. i dugo su vrijen1e sta-jali jedni protiv drugih, kad najposlije izabraše po zajedničkoj odlucj �oloJ1a_�_g__Jlosrednik.fl.l arhon-- S� 1 ta11 i povjeriše mu -11"ieđenje države, njemu-,- što isp-jeva elegiju, kojoj je ovaki poč·etak: Razbiram žalosno stanje, i jadi mi u srcu leže,

Stari kad gledam kraj ionski, gdje provada sav. -

U toj elegiji vojuje protiv jednih i drugih za jedne i tdruge i pretresa prijeporna pitanja, a za tim_ ih zajednički poziva, da učine kraj sadašnjem raz:-doru.

-

Solon je bio po rodu i ugledu13 među prvima, a po imutku i društvenom položaju13 među srednjima, kako to i ostali priznaju,· i sam svjedoči u ovim stihovima, gdje poziva bogataše, da se okane lakomstva:

Vi, što ste siti mnogih dobdrii, više no treba, Tvrdo primirite već srce lt grudima svi.

Cedna nek žudnja je vaša. Ta nit ćemo mi se pokorit,

Niti će vama to poći za rukom baš sve.

l uopće· svu .krivicu za stranačku borbu baca na f' bogataše. Zate· i veli u početku elegije, da se boji

�Gntttrhosti i oholosti«, držeći, da je kroz to na� stalo neprijateljstvo.

� . .. : '

Solonove 6. Pošto je. Solon stekao vlast u reforme: uki- državi, oslobodio je narod od robađanje dugova vanja i 11 taj čas i za unapredak za-priječivši da,vati zajmove na tjelesa; i zakone je dao i dugove ukinuo ·i p;riva·tne i državne, što ))slsahtija« (aEtaaz8-eta) 14 zovu, jer su dužnici skinuli sa sebe teret.

Ali upravo zbog toga kušaju neki da kleveću na nj. Kad je naime Solon smjerao da provodi � sisahtiju, sluči se, te rekne to unaprijed nekim plemićima. I prijatelji ga potom nadmudriše, kako kažu demokrati, a po onima, koji hoće da ga potvaraju, sudjelovao je i sam u tom. Ti su naime ljudi uzajmili novaca i pokupovali mnogo zemlje, a kako su skoro za tim ukinuli dugovi, bili su bo-gati ljudi. Od tih su, vele, potekli oni, koji su 'kasnije bili na glasu kao bogataši od davnine.

Ali pričanje demokrata je pouzdanije, jer nije· vjero ja tn o, da se Solon uprljao tako neznatnim i nevrijednim stvarima, dok je inače bio tako umjeren i nepristran, da je omrzao jednima i drugima i više cijenio čast i spas države nego svoju korist, i ako je mogao jedne od njih za se predobiti i biti tiraninom u državi.

Da je pak doista imao takvu moć, svjedoč_i bolesno stanje države, i sam to spominje na mnogim mjestima u pjesmama svojima, i svi se ostali slažu u tom. Tu dakle objedu valja držati lažnom.

�9l9Q9Y • 7. Solon je postavio ustav i dao dru- ,· ·_ P'�"y: pgre�!l� g e zakone a Drakontovim uredbama r•lred& prestali s� se služiti izuzevši zakone· o ubist·vu. Za-kone napisali su na kam-ene pira;mi-qe, 15 postavili ih u Kra:ljevskom trUewu i svi se.. zakleli9 da će ih izvrši va ti. Devet pak arhpnati. kQji su se, zaklinjali kod 1kamena na trgu. oglašb. vahu pored toga s·veča.no, da će posta� z11itiitt . kip, ako prestupe koji od tih zakona. lat� se �-11. · ·. ··: sad taiko kunu. · · · · ' · · · · "!j . - ·.\.·. '·; .

i Zakonitna je dao snagu na stotinu godina i ure-

dio �stav ovako: Građane P?�ijelio }e po .P_rHt��u na četiri razre_�ta. kako su bllt _razdt]elJent 1 J?riJe: i to

-na pentako_siomedimne, ':.tJe�oy_(}_,__ ���-) tete_ što se službi tice, ·odre-d1o Je, da Ih otpravljaju pentakosiomedimni, vitezovi i .z�u�iti, a �o su službe devetorice ·arhonata, blagaJntka, poleta, jedanaestorice i kolakreta/6 dajući svakom pravo na službu prema veličini prihoda. Tetima dao je dio samo u narodnoj skupštini i sudovima.17

v Među pentakosiomedimne valjalo je da se broji onaj, koji. je iz vlastitoga zemljišta proizvodio P'et stotina merova18 jednoga i drugoga, i suhoga i teKuce·ga · među vitezove, koji su proizvodili tri stotine m�rova (neki kažu: oni, koji su ·mogli držati konja,· i kao dokaz za to navode ime razreda misleći, da mu je ono po toj činjenici dano, i stare zavjetne darove. Na Akropoli nalazi se naime kip Di fil ov, na kojem je napisano ovo:

»Antemion, sin Difilov, posvetio je taj kip bogovima. kad j:e tetskt raZ'red !promijenio na viteški.«

Pored toga je konj, koji svjedoči, da to1.9 viteški stalež znači. Ali ipak je vjerojatnije, da su vitezovi odredeni po mjeri godišnjega prihoda kao i pentakosiomedimni). Među zeugite brojili su se oni, koji su proizvodili dvije stotine merova jednoga i dni goga, a svi ostali m,eđu ·tete �ne imajući dio ni u kakvoj službi. Zato još i sad, kad predsjednik zapita onoga, koji hoće da se ždreba za kakvu. službu, u koji razred pripada, nijedan ne će odgo-

.... · vo riti, da pripada u razred teta. •

lolonov utav: 8. Solon odredi, da se činovnici popoclavarstva stavljaju ždrijebom izmedu predio- '\ fenih. koje će svaka fila ·predložiti. A .predlagala · Je za devet a�rhona.ta svaka od njih po deset ka·ndidata, i lzmedu tih su se ždrebali.20 Po tom još i

. ... •., . -.i.

da�nas tako biva, da svaka fi'la ždreba deseto�ricu, a od njih se arhonti bobom biraju. D·okaz. da je činovnike dao ždrebati ·po -prihodu, jest zakon o blagajnicima, kojim se jednako loš i sad služe, a taj nalaže, da se blag-aj nici ždrebaju između pentakosiomeditnna.

Solon je dakle postavio takav zakon o devetorici arh ona ta. J er u staro je doba vijeće na Areopagu pozvalo pred sebe kondidate i po svom ih sudu izabralo, za svaku pojedinu službu namjestilo prikladna čovjeka na godinu dana i poslalo g�l na dužnost. ·

� � Pile pak bile su četiri kao i prije i četiri pred-\ stojnika fila. Od svake su file bile diobom nači

njene tri tritije'll i dvanaest naukrarija.22 Na čelu naukrarij'a· stajali su· na ukr ari sa zadatkom, da upravljaju tekućim prihodima i izdacima. Zato je i u Solonovim zakonima, kojima se više ne služe, na mnogim mjestima napisano: >)Naukrari neka izgone novac« i »Naukrari neka troše iz naukrar-ske kase.« · - · ·

Vijeću dade četiri stotine članova, stotinu iz svake file, a vijeću Areopagita naredi, da čuva zakone, kako je i prije bilo nadziratelj ustava; ono je nadgledala i ostale vrlo mnoge i najznatnije -drža v ne poslove; ono je .krotilo sve, koji su se ogriješili o red imajući vlast i globiti i kazniti;. ono je u akropolsku kasu ulagala globe, ali nije uz to zapisivala razlog, zbog čega je koga globilo; ono je sudilo ljudima , koji su se udruživali, da sruše demokratski ustav, jer je Solon dao.zakon o državnoj izdaji za njih .

Vid�i pak, da je država često u strcuračkim borbama, i da se neki od gradana iz ·neft&ja-zaao- · voljav�tju" oiiim�-. što· -se· ' "$1ttč�jnct dQga-tb:;-pos,tavi -za .�ji h_ .osobit_ za�?�=,. » T���J!f:TljO;fll!' s . .. Jl�- ue· zgr�oruzJ�i· neka nema grattaii'Skoga prava.« · ·.·

--- .... . ..._

t Aristotelov Uata� Atenski . ' .. .... ..

\,

Solonov us&av: 9. što se dakle tiče po�lavarstava, sucbke re- tako je bilo. Tri su, čini sc, stvari u forme

Solonovu ustavu, koje su za narod ( osobito pOvoljne : lprvo i najznatnije, što je za

bra-nje-no -

Drugdje palk negdje o onirna, koji su hUeli razdiJiti zemlju:

Oni grabi( došli, - sve ih nada goni bogata, Svatko misli, blaga da će silu zgrnut, sreću nać, Da ću riječma sladak, 1nio krutu.ja pokazat ćud. Lude to su misli bile, - na me ljute s' oni sad, Poprijeko me očma ko dušmdna svo_g- svi gledaju. Nije treba, - jer što rekoh, s božjom svrših

pomoću; Slijepo ja ne radih, niti silom mi se .. tiranskom Radit mili što, nit želim, rđa ko i plemenit Jednak plodne zemlje, grude rođene da ima dije[.29

Pa opet i o ukidanju dugova i o onima, koji su prije robovali, a poslije su sisahtijom bili oslobođeni:

Od onog, rašta puk izmirih, čega s' on Ne dosta, prije no .s' odrekoh č,asfi ja? Svjedočit može to pred sudom vremena Najveća mati olimpskijeh bogova, Najbolja, Zemlja crna, s koje nekada

• Na način mnogi makoh kamen - teški dug; l robovaše prije, sad je slobodna. Povratih mnoge u Atenu, božji grad, Što bjehu rasprodani: jedan s nepravdom. A drugi s ·pravdom; jedni već od nevolje Govorili su tamno, jezik atički Zaboravili tumaraiuć koiekud; _ A onim, što su ropstvo tu podnosili Baš grdno, gospodara svog se boiilli, � Slobodu dadoh. Tako vlašću vrhovnom Uskladih nasilje i pravdu jednako, Jzroliih i izvrših, kako zadah riječ. l zakon svima jedan, dobru ko i zlu, Uredih� zci svakoga istu pravicu N�tpisah. Ali srca zlobna, lakoma Ds ie drugi ·mjesto mene badalj ·zgrabio"

•

Taj puka ne bi zadržo. Da 'vamo to J z vesti htjedoh, jednim što se svid.alo, A 'namo opet, drugi što su snovali, Izgubio bi mnoštvo ljudstva grad nam naš. l zato sv;akud, na s-ve strane dijelih vlast l okretah se ko u rulji pasa vuk.30

I opet odgovarajući na kasnije prigovore jednih i drugih: ·

Govorit treba .. r puku cijelu istinu, Ni u snu ono nikad ne bi vidjeli, što sada posjeduju. A oni, što su veći, snagom moćniji, Nek' prijazni mi budu, neka hvale me.

Da je drugi tko, nastavlja Solon, tu čast dobio:

Taj puka ne bi zadržo, nit mirovo, Dok smućkav mlijeko ne bi pobro -povlake. Al' sred sredine med njih stupih, stadoh ja Ko kamen međaš.31

. 7 ---···--·--� _____ ..,__ ·--· .-.-· --

Stranačke . . 13. Solon je dakle s tih razloga kre- \ borbe posliJe K d . . d TJ) Solona nuo na put. a Je paJ

--.r - · ":

je jasno, da je arhont imao vrlo veliku moc, Jer su se OGito uvijek gložili među sobom zbog te službe.

Uopće su i dalje ž_ivjeli medu sobom u rđavim odnošajima:]e-dni imajući kao razlog i izgovor ukidanje dugova (jer su osiromašili kroz to), drugi' ljuteći se na novi ustav, jer je na'Sta-la veli:ka promjena, neki pak iz međusobnoga nadmetanja.

A bile su tri stranke: jedna, stranka primoraca� s Megaklom, sinom Alkmeonovim na čelu, koji su bilL na glasu, da naj većma_· le Z:�:·_:_ za .. umj-erenom vlad9.vi.u_om� druga,-sTranka ravninaca;...koji su že-. heli oligarhiju;·-a:· voill:O-fh.Te Likurg; treća; stranka �ff;f6�a�7ti�o���kb!�tisjstrat, �oji je bio na

-Tima pridružili su se zbog siromaštva oni, koji su bili oslobođeni od dugova, i, od straha, oni, k�ji po rodu nijesu bili čisti. Dokaz je tome to, što su poslije propasti tirana ispitali glasovanjem građansko pravo držeći, da su mnogi nepravedno uživali politička prava. Svaka se pak pd tri stranke nazivala po krajevima, u kojima su težili zemlju. ·

:!:1:0���JJ 14._yisist�at,·�_oji. je bio na glasu kao da preuzme vehk demokrat 1 ve.oma __ s�.- p,rQ�1'!-:-vlast ___ vio u ratu ptotiv Megar_ana,33 zada . s-aiD� �t�intCJ)a.i ·gradeći se, da ju ]e dobio od protiynika svojih, skloni narod, da mu

-��de tjelesnu. stražu. Prijedlog za to _iznio je Arislio�. A. kad. dobije t. z v. topuzlijt( podigne se � _RJima protiv naroda te uzme Akropolu trideset 1 druge godine poslije Solonova zakonodavstva, za arhonta Komeja.14 .

Pri��Heda se, da se Solon opr'o, kad je Pisistrat tražto stražu, i rekao, da je on od jednih su.-adana mudriji, a od drugih smioniji: mudriji od SVih onih, koji ne opažaju, da Pisistrat teli na

'

. �-' ·-· · ... �--:-' .

tiranidu, a smioniji od onih, koji to znadu pa ipak . šute. A kad ih riječima nije mogao uvjeriti, iznese oružje svoje pred kućna vrata i reče, da je od svoje strane pomogao domovini, koliko je mogao (bio je već naime veoma star), pa poziva i ostale, da to isto čine.

Solon dakako nije tada ništa postiga6 svojim opominjanjem, a Pisistrat, dočepavši se vlade, upravljao je državom više kao dobar građanin nego kao tiranin. Ali kako se vlast njegova još nije bila ukorijenila, slože se Megaklove i Likurgove pristaše te g-a protjeraju šeste godine 'poslije prvo- · ga njegova dolaska na vlast, za arhonta liegesije.35

Dvanaeste godine iza toga stane se Megaklo, pritješnjivan stranačkom borbom, opet dogovarati s Pisistratom pod pogodbom, da kćer njegovu uzme za ženu, i dovede ga natrag na• starins,ki i odveć budalast . način. Rasijavši naime najprije glas, da Atena Pisistrata· natrag vodi, nađe ženu veliku i lijepu, po lierodotu (l 60) iz sela Peanije,36 a kako drugi kažu Tra čanku iz Kolita,37. prodavačicu cvijeća, kojoj je bilo ime Pija. Nju preruši u božicu i povede je s njime u grad: Pisistrat se vozio na kolima, kraj n�ga stajala je žena, a oni u gradu, dočeki�vali su ih padajući na ik.oljena i čudeći se.

Pd

isistrat 15. Takav je eto bio pr-vi njegov po� o biva punu t k p t . h. d . t vlast u ruke vra a · o .

L."· .

krajeve oko Pangeja,40 gdje steče novaca i najmi vojsku. Kad je došao u :Eretriju, tad je prvi put silom kušao, u jedanaestoj gedini nakon progonstva, da vlast opet sebi prisvoji. A potpomagali su ga u tom i tnnogi drugi, a)i najveć'ma Tebanci i Ligdamis Nakšanin, pa vitezovi, koji su imali vlast ,_ _u Eretriji.

Kad je pobijedio kod hrama Palehske· At�ne -a· zauzeo grad Atenu i razoružao narod, tad je isto� -

_ držao tiranidu čvrsto u rukama. I Naks osvoji i postavi ondje Ligdam1sa -za vladaoca.

A razoružao je narod ovako. Načinivši ·u Tesejevu hramu49� smotru potpuno naoružanih ljudi stane zboriti narod1:1. I govorio je neko vrijeme, a kad su mu gradani dovikivali, da ne čuju, pozove ih, neka se popnu .do ulaza Akropole, kako bi im odande bio glaSinHi.

· Dak se on zadržavao zboreći

narodu, otmu oni, kojima je to naloženo bilo, oružje i .zatvore ga u bbližnje prostorije Tesejeva hrama, pa pođu k Pisistratu i znakom ga o tom obavijeste. Kad svrši on svoj govor, ispripovjedi im, što se dogodilo s oružjem, i reče, da se ne valja ni čuditi niti duhom klonuti, nego udaljiti se i svojim se poslovima baviti, a za sve državne poslove pobrinut će se o.n sam.

Pisistratovo 16. Takav je eto bio početak Pisi-vladanJe t t t· "d · t l"k · d s ra ove Irani e 1 o 1 e su Je za e-sile promjene. .

Pisistrat upravljao je državom, kako je reče-'. no, umjereno;_ više kao dobar građanin n�go katt •. tiranin. 0Jt)e_uovće bio čQ:vječan, blag i sprt?nial};

�__j)..[ašta.Jqivcima. I �rn'l�nim_a je paaaim® . no��a "za rc!d .njihov, te su se mogli prehranjivati

težect zemlju. A činio j��to iz dvajurfzloga: d!. ne botave .� ·

gradu, rt�(� _ _ ostaju ras trkani . po . lada�JU. i da... .ik .... . . --··-··· · · · - · · . . . . . .

' ,

•

\\\ \ l ·. \ - . \

,, ' ",.

ve,ći u primjerenoj imućnosti i svojim se poslovinla baveći, nemaju ni želje niti vremena brinuti se za državne poslove.

Ktomu' su mu i dohoci bivali veći, kad se potpuno 'obrađivala zemlja, jer je od prihoda iskao deset-inu.

�zato je i općinske suce postavio43 i sam je često , izlazio na ladanje, đa nadgleda i 'miri zavađene,

kako ne bi silazili u grad i zanemarivali svoje poslove. "'

Kažu, da se kod takvoga jednog izleta Pisistratova dogodio onaj događaj s čovjekom, koji je na lfimetu obrađivao zemljište, kasnije ·prozvano »dobarce slobodno ·od poreza«. Vidjevši naime ne-' . koga, gdje ore i obrađuje posve kamenito tlo, za-čudi se tome i z�povjedi slugi, da ga upita, što mu' rađa to zemljište. Seljak odgovorit »Sve moguće jade i nevolje, i od tih jada i nevolja valja da Pisistrat dobije svoju desetinu«. čovjek je odgovorio ne znajući, s kime govori, ali Pisistratu se svidi nJegova otvorenost i radljivost, te mu otpusti sve poreze.

Ničim inače nije uznemirivao narod za svoga vladanja, nego se uvijek brinuo za mir i čuvao spokojnost njegovu. 'Lato su i govorili ..-Često, da je Pisistratova tiranida bila život pod dobrim Kronom.u Jer posfije, kad su preuzeli vladu sinovi njegovi, bilo je vladanje mnogo oštrije.

Ali najvažnije od svega, što se spominjalo, bilo . je to, da je pg. na_r:avi �yQjQj__�io nriiatelj narodu i č�vj�an. On je-u.���m fitj_o da up_r�ylja QO zakg_; ntnia ne dopuštajućt ni samome �oi nik

. akvu pred

ost, pa kad' je jeanom bio. pozvan pred Areopag og ubistva, sam se pojavio ondje, da se braui,

ali je onaj, koji ga je pozvao na sud. od stmha . - izostao.

' • Zato je i ostao dugo na v'iasti,.i ·kadgod bl·h!Q. ijl

glavni dio plemića i naroda. One je · znao p rivući k sebi S\�ojim d rug-ovanjem, o:ve poma·žući im u poslovima njihovima, a imao j e osobiti dar da omili jednima i drugima.

Zakoni atenski o tiranima bil i su . blag--i u ono doba, osobito onaj, koji se najviše tica,o postavljanja tiranide, a taj j e glasio ovako : »Jo je obi čaj kod Atenjana baštinjen i od p redaka: ako tko diže bunu s namjerom, da se nametne za tiranina, ili ako tko p9maže postaviti tiranidu, neka j e lišen građanskih prav.a i on i rod njegov«. ·Pisistratovi 1 7. Pisistrat ostari dakle na vlasti i . sinovi ,- -umre od bolesti z a arhonta filoneja�5 -poživjevši jo·š trideset i tri godine, otkad je prvi put postao tiranin ; devetnaest godina . od toga ostade na vlasti, a ostale p rovodio je u tuđinstvu kao prognanik.

.Zato očito ludo govore oni, koj i kažu, da je Pisistrat bio ljubima� Solon{)V i da ]e vodio vojsku u ratu protiv Megarana zbog Salamine, jer to nije moguće s obzirom n a dob njihovu, ako uzimaš u račun vijek jednoga i drugog i za kojega je arhonta umr'o.

Kad je umr'o Pisistrat, imali su vlast u rukama sinovi njegovi i vladali su isto tako. A bijahu dva od zakonite žene ! Jiipija i -Hiparh, dva od ž ene Argejke: Iofont i He�gesistrat. koji se po nadimku zvao Tetal. .

Pi�istrat oženio se naime Timonasom, kćerju nekoga Argejca po imenu . Gorgila, iz Argosa, koju j e prije imao za že11u Arhin Ampračanin," od plemena Kipselova·ca� Odatle nas·ta i .prijateljstvo njegovo prema Argejcima, pa mu je tisuću · njih, koje mu je .. Hegesistrat doveo, i pomoglo u boju kod Palene. Jedni kažu, da se oženio tom Argejkom. kad je prvi put pošao u progonstvo, a drugi, kad je imao vlast u rukama.

Hiparhovo 18.� Zbog dostojanstva48 i dobi svoje umorstvo urpra v ljali su državnim p·oslovima tHparh i Hipija. HLpij'a je, kao ·sta,rij i i po na:ravi državnik i čovjek razborit, bio �na čelu državne uprave. liiparh je bio veseljak, podan ljubavi i ljubitelj umjetnosti (on je bio taj , koji je pozvao · u Atenu Anakreonta,4P Simonida50 i ostale pjesnike).

Tetal, od njih mnogo mlađi, bio je drska i silovita vladanja, pa su i sva nj ihova zla potekla od njega. On se zaljubi naime u tlarmodija, pa kad nije nalazio u njega prijateljstva, nije umio ·ustezati se od srdžbe, nego je u svakoj prilici oštro istupao ; napokon, kad je sestra liarmodijeva imala nositi košaricu o Panatenejskoj svetkovini,51 on ·spriječi to bacivši pogrdu na liarmodija kao čovjeka mekoputna. To razdraži tlarmodija i Aristogitona, te su uz ·pomoć mnogih stali spremati svoj čin.

Već su vrebal-i o Panatenejskoj svetkovini::.2 na Akropoli tlipijti (jer on je imao dočekati ophod, a liiparh ga je kretao i vodio), kad spaze jednoga od dionika urote, gdje se ljubazno razgovara s Hipijom. Pomislivši, da on odaje stvar, siđu s Akropole, kako bi ipak nešto učinili prije hapšenja, te, istupivši prije ostalih, ubiju tliparha, koji je kod �eokoreja53 ređao ophod, i pokvare tako čitav pothvat.

Harrnodije odmah pogine od tjelesne straže, a Aristogiton umre kasnije, pošto je bi_o zatvoren i dugo zlostavljen. ·on optuži .na · mukama mnoge kao sukrivce, koji su bili od roda plemićkoga i prijatelji tiranima. Kod samoga nainte djela ·nijesu mogli naći nikakva traga uroti, a što se obično pri:po-vijeda,11' d� je tiipija _ _ razoruža _dionik� oph� da i tako otkno one, koJt su nosllt bodeze, ntJe istit1ito, jer tad još nijesu hodali u ophodu s ?,ružjem, nego je to tek kasnije uvela demokraciJa.

Aristogiton je, kako demokrat! kažu, hot!�ice optuživao prijatelje· tirana, kako b1, smaknUVsl ne•

•• ; ..: - -·

vine )jude i prijatelje svoje, u isti n1ah oslabili i ogriješili se o božanstvo. Naprotiv neki kažu, d a nije ništa izmišljao, nego sukrivce svoje p o istini odavao.

Napokon, kad pored s vega svoga nastojanja nije mogao postići, da ga smaknu, izjavi, da j e voljan odati j oš mnoge druge, ·pa navede time Hipiju, da mu kao zalog vjere pruži desnicu. A kad prihvati ruku, prekori liipiju, da je pružio desnicu ubojici brata svoga, i tako ga razdraži time, da s e nije mog-ao uzdržati od bijesa, nego trRne mač i sasiječe ga.

Izgnanstvo 1 9. Nakon toga bilo j e vladanje ti ra-Pisistratovaca na mnogo oštrije, jer je tlipija osve-ćuj'uć·i brata mnog-e smaknuo i 'Prog-nao te .postao zbog toga svima nepouzdan i m:rzak.

Cetvrte otp rilike godine iza tliparhove smrtr'sstane utvrđivati Munihiju s namjerom, da s e ondje nastani, jer je stanje u gradu bilo nepovoljno. Ali dok je još bio u tom poslu, protjera ga K leomen, ( kralj lakedomonski, jer su Lakedemonjanima ,neprestano dolazila proročanstva, da sruše tu tiranidu. Razlog je tome bio ovaj.

Prognanici, kojima su bil i vode Alkmeonovci, nijesu se mogli s vlastitom snagom v ratiti u domovinu, nego su uvijek jako stradali. U svemu, što su preduzimali, snalazila ih je nesreća, pa kad su u atičkoi , z emlji u tvrdili Lipsidrij na Parnesu, gdje

" su se skupili i nek\ istomišljenici njihovi iz grada" tfra�� su ih podsjednul,i :i: odande istjerali. Za to su poslue toga pora·za. kasnije uvijek i pjevali u počašrticama· ·ovako : . . .

Ah' Lipsldrlju vjernih -izdainiče, Kakve u grob junake svali! Borce ValJane, plemenite, koji . . ,. Otočku lozu pokazaše 'tllčoo tod.

,· .

Nemajući dakle sreć-e ni u čemu ·uzrnu pod zakup gradnju hrama u Delfima;;6 i tako namaknu novaca, da si pribave pomoć od La!kedemo-nj ana.r.7 A Pitija je uvijek preporučivala Lakedemonjanima, kad su pitali p roročište, neka Atenu izbave, dok napokon nije na to sklonila Spartance, premda su irn Pisistratovci dobri prijatelji bi l i . Na odluku I . akedemonjana mnogo je utjecalo prijateljstvo, koje su Pisistratovci podržavali s Argejcinta.58

Najprije pošalju Anhimola s vojskom po moru, a kad je on b io svladan i ubijen, jer je Pisistratovcima pomogao Tesalac Kinea s tisuću konjanika, još se jače rasrde zbog toga neuspjeha te pošalju s većom vojskom po kopnu samoga kralja Kleomena. On pobijedi tesalsko konjaništvo, koje mu je branHo ući u Atiku, zatvmi li�piju u t. zv . .pelazg.ičku tvrđavu 'i ·podsjedne g-a s Atenjanima.

Dok je on podsjedao tvrđavu, dogodi se, te su sinovi Pisistratovaca, koji su kušali kradom umaknuti, bili uhvaćeni. Da spase djecu svojut učine ugovor o predaji, otpreme za pet dana svoj imutak na sigurno mjesto i predadu Akropolu Atenjanima, za arhonta liarpaktida,59 pošto su zadržali vlast u rukama otpril ike sedamnaest godina poslije smrti očeve. U svemu pak trajala .je tiranida, zajedno s vremenom, što ga je otac proveo na vlasti, četrdeset i devet godina.60

Kllsten vođa 20. Poslije propasti tiranide borili su demokratske se medu sobom 'Isagora, sin Tisanstranke d · · · t 1· · t• · Klist d rov, p rua e J trana, 1 en . o roda Alkmeonovaca. Budući da Klisten nije mogao · odoljeti političkim društvima)1 privuče. narod k sebi ooećavajući mnoštvu vlast u državi. .

A Isagor.a. nemajući više tolike moći,· pozove opet Kleomeva� koH· mu j e bio prijatelj, i nagovori · ga, da » gon,i grešnike« ,62 jer su se Alkmeonovci Još uvijek smatrali »grešnicima«.

.' ·

Nato Klis.ten umakne,6��·a Kleomerr dođe s malorn četom te izagna kao · grešnike · sedam stotina porodica atenskih. Zatim je htio vijeće d� raspusti pa Isagoru i trista p rijatelja njegovih za poglavat� e države da postavL Ali kad m u se vijeće oprla i mnoštvo oko njega skupilo, umaknu Kleomen i Isagor.a- s pristašama svojima na AkropOllJ. Tu ih narod stane podsjedati dva da"na, a tr'e ći se dan pogode te puste Kleomena i sve, koj i su s njime bili, da otiđu, a Klis tena · i ostale progn anike pozovu natrag. .

Kad je narod. dobio vlast u ruke, b io mu je KBsten vođa i zaštitnik. Ta gotovo najveću zaslugu za prognanstvo tirana. stekli su Alkmeonovci vodeći neprestano žestoku borbu protiv njih.

Već. je prije napao tirane jedan o"d Alkmeonovaca, Kedon, pa su zato i njemu u čast pjevali u počašnicama:

Nalij i Kedonu, momče, 'ne propusti, ako Je pravo, Pružat napitak taj dobrim · junacima svim.

Klistenove reforme 1

21. S tih · se eto razloga nat o d uzdao u Klistena. · Stojeći tada na čelu na

roda, četvrte godine poslije p ropasti tirana, za arhonta lsetg-ore:" razdijeli najprije čitavo stanovništvo na . . ®set fila ill'jesto četi·ri dotadašnj e611 hoteći ih izmtješati, da bi ih više imalo dijela· u građanskom_..,pravu. Odatle i uzrečica »�e pitajte za ' podrijetlo«, što se reldo onima, koji su htjeli istra-živati rod.88

-

. Zatim postavi vijeće. 'od . p.et stotina č1anova .

.mjesto četiri stotine, pedeset" iz svake file, a p rije . ih je bilo st

Prvi, koga prognaše ostrakizmon1. bio je liiparh. sin tlarmov, iz općin.e Ko� it, 78 j.edan' -od. r?�đa � ka Pisistratovih, zbog koJega Je Khsten naJvise 1 postavio zakon želeći ga prognati. Atenjani su naime, po običajnoj blagosti narodne vladavine, dopušta-Ii prijateljima tirana, da stanuju u gradu, ako se nijesu ogriješili u političkim neiniritna ; a Hiparh79 je bio vođa i zastupnik njihov.

Odmah slijedeće g-odine, za arhonta Telesina,80 iždrebali su devet arhonata po filama između njih pet stotina, što su ih predložile općine, tada prvi put iza tiranide, a prije su se svi birali. Ujedno prognaše ostrakizmom Megakla,81 sina liipokra-tova, iz općine Alopeke.82 •

Tri su godine gonili ostrakizmom prijatelje tirana, zbog kojih je zakon i postavljen, a četvrte stali su uklanjati i ostale, ako im se činilo, da se tko odveć uzdigao. Prvi od onih, koji su stajali daleko od tiranide, bio je prognan ostrakizmom Ksantip, sin Arifronov.83

Treće godine iza toga, za arhonta Nikodema,8" bili su otkriveni rudnici u Maroniji,ss i država je dobila od rudokopnje stotinu talenata. Kad su neki predlagali, da se novac narodu razdijeli, spri1}eči to Temistoklo. Ne kazujući, na što misli upotrijebiti to blago, svjetuje ih, da svakome od sto najbogatijih Atenjana uzajme po talenat, pa ako im upotreba toga novca bude po volji, neka država preuzme izdatak na se; ako pak ne· budu zadovoljni time, neka izrenu novac od onih, koji su ga ·uz.eli u zajam. Primivši pod tim uvjetom novac sagradi stotinu trijera. Svaki je od one stotine građana gradio 1ednu, i s njima su bili pomorski boj kod Salamine protiv barbara. U to je vrijeme bio prognan ostrakizmom Aristid, sin Lisimahov. � f .� · L

. Cetv rte godine iza . toga, za arh on ta Hipsehi-da,'• pozvaše zbog Kserksove vojne u domovinu sve, koji su bili ostrakizmom prognani, i c1rediAe,

da unapredak svi ostrakizmom uklonjeni pro�nanici borave između Geresta87 i Skileja,"'8 ili nd·:a budu posve lišeni građanskih prava.

r Vlada Areo- 23. Tada se dakle dotle podigla držapaga. �ristid va razvijajući se malo pomalo zaje-' Temistoklo k . . 1. 1. . . . dno s demo racl'JOin, a r pos IJe IJ:eTSlJ-skih je ratova opet ojačalo vijeće na Areopa.gu i upravljalo gradom ne 'Primivši vrhovnu upra·vu ni po kakvu zaklhtčku, 1neg-o stog-a, što ·je bilo zaslužno za salaminsku bitku. Kad su se naime stratezi našli u velikoj neprilici i oglasili!, neka svatko sebe spasi, tad Areopag p riba vi novaca. �azdijeli svakom·e ·PO osam drahma i ukrca narod na brodove.

Iz toga su se uzroka podvrgavali zah(jevi1na njegovima, i u tom su se razdoblju Atenjani dobro upravljali. Jer u to su vrijeme okušali snagu svoju u ratu i sl a vu stekli kod svih Ii elena, pa dobili vo�1-stvo 11a moru, i ako to nije bilo po volji Lakedemonjanima.

A vođe naroda bili su u to doba Aristid, sin Lisimahov, i Temistoklo, sin Neoklov. Taj se smatrao kao vještak u ratnim stvarima, onaj kao vrstan državnik i odlikovao se pravednošću od suvremenika svojih. Zato su i uzimali jednoga za vojvodu, a drugoga za savjetnika.

Obnovu zidova gradskih izvršili su zajednički, i ako se inače nijesu među sobom slagali, ali na odmetanje od lakedemonskoga save�a navratio je Jonjane Aristid uvrebavši čas. kad su Lakon·ci izi·šli na ·rđav glas zbog kralja svoga Pausani

oriavni pia- · 24: A iza toga, kad se već drža va ćenici osjećala jakom i kad se nagomilalo u s. viJeku

1 mnogo novaca, svjetova Ar istid Ate-njanima, .da nastoje dokopat.i se h egetnonije� pa da siđu zato s ladanja i stanuJU u g radu : ta svt ce, · r�če imati kruha, jedni služeći u v ojsci, ,drugi straŽu čuvajući, a treći baveći se d ržavnin1 poslovima, i na taj će način zadržati h egemoniju.

Pošto su se Atenjani dali nagovorit i na to i uzeli vodstvo u svoje ruke, stali su odveć d espotski postupati sa saveznicilna 'izuzevši' Iii jane, Lezbljane i San1ljane (koje su držali za čuv are v lasti svoje os ta-vljajući am ustave njihove i up ravu nad područjem, kojim su dotad upravljali) .

I narodu pr1baviše obilj-e zarade, kako je Ari·stid svjetovao, jer su p rinosi, takse i saveznici h ranili v iše. '"od dvadeset tisuća ljud i : ta b ilo j e šest tisuća sudaca; tisuću šest stotina strijelaca i k tome tisuću dvjesta konjanika; p e t stotina vijećnika, pet stotina stražara u b rodarnici i p edeset na Akropol i ; oko sedam stotina činovnika u domovini · i oko sedam ·stotina u tuđini. Pored toga, kad su nanovo zametnuli rat,93 b ilo j e dvije tisuće pet stotina hoplita, dvadeset stražarskih l ađa, i drugih lada. koje su nosile prinose, s dvije tisuće momaka ždrijebom izab ranih ; napokon pritanej,04 siro_čadoa i čuvari sužanja. Svi t i ljudi uzdržavali su s e -iz državnih sredstava. EfiJaltova · 25. Narod prehranjivao se dakle. tim reforma novcem. Sedamnaest otprilike godina poslije persijskih ratova ostala je državna uprava u rukama Areopaga, i ako mu se vlast pomalo umanjivala. Dok je jačalo mnoštvo, postade zastupnik naroda Efiialt, si·n. Sofonid:ov, ·koji je bio ·na glasu kao čovfelf' iiepodmitliiv i pravedan u političKim stvarima, te udari na Areopag. . ' .

nule dvHe do tri tisuće. o!lih, �oj ! �u . �olazili na voj sku, i tako su nestaJah valJ'ant budi 1 od �puk a i od bogataša. .

Sve su ostale poslove vršili ne pazeći toliko na ;.akone. kao prije, ali u izbor devetorice arhonata nijesu· dirali. Tek šeste godine iz

.a Efijalto�e

smrti103 odlučiše_, da se i izrneđu zeugtta p redlazu oni između kojih će se iždrehati- dev·et arhonai:a, j p;vi je od njih bio arhon� Mnesit�d. Prije to.ga su svi arhonti bili između vitezova 1 pentakostomedimna, a zeugiti su otpravljali manje službe ·ako ni'jesu kada koj u zakonsku odredbu pre-stupali.

Pete godine iza · toga, za arhonta Lisikrata/04 o.pet opostaviše tri�esetoricu t. zv. ovćinskil! sud�� ea a treće godine p o tom, za arhonta Antidota, · zaključiše zbog .prevelikoga mnoštva građana, a

, na piijedlog Periklov, da nema dijela u građanitl 1 skom p ravu, tko se nije rodio od oca građanina

· i majke građanke. "

Pelttponeski 27. A iza toga, pošto je Periklo pre.;. rat. Periklo uzeo vodstvo naroda - a on je prvi / put i·zišao na gla�s. kad je još kao mlad čovj ek po-digao tužbu proti•v ·Kimona, dok je polagao ·racun o svom -žapovjedni·štvu u �ratU106 --. postao je usta·v još povnlj.ni'H z.a naTod. Ta Periklo ne· · srurno što je Areopa�u oduzeo ,neka :Pr.ava, nego }e ! građane živo na1vratio na �pomorsku vlast, po oemu se mnoštvo os·m}elHo i stalo čita,vo državno · vodstvo .sve više vući na se. .

. Cetrdeset i devete godine iza bitke kod Sal�� .. mine, za arhortta Phodora,107 bukne Peloponeski ·.rat- u kojem nc;l'rod, zatvoren u gradu i navik�o ·primati platu na vojnama, odluči, što od svo!.e :volje što primoran prilikama. da sam upravlJa državom. '·. · · · •

-

•

I sucima je Periklo platu dao prvi ·ulagujući se narodu protiv Kirnona i bogatstva njegova. Kitno n . je naime, kako je imao kraljevski irnutak, ne samo sjajno vršio javne dužnosti.H'a nego je i uzdržavao mnoge od svojih općinara. Ta svakom je Lakij:adu1110 slobodno bilo sva·ki dan cloći k njemu i uzimati najpotrebnije. A k tomu su i sva zemljišta n}e·gova bila neog-rađ·ena, da svatko može po volji uživati voća.

Toj podašnjosti nije Periklo mogao odolijevati imutkom svojim, ali ga naputi Damonid iz .Eje (koji se tada smatrao kao savjetnik Periklov u mnogim stvarima, pa su ga zato kasnije i prognali ostrakizmom), kako privatna imovina njegova nije dostajala, da daje narodu njegov vlastiti novac, 110 pa tako uvede platu za suce. Ali po tom je, kako se neki tuže, još gore postalo, jer su odsad gorljivije pristupali _k ždrebanju svi ostali nego razbo-riti građani. ·

Iza toga započe i podmićivanje sudaca, . a prvi ga je uveo Anit111 nakon svoga vojvodstva kod Pila. Izveden naime od nekih na sud zbog napu-štanja Pila podmiti sud i uteče kazni. ·

Stranačke 28. Dok je Periklo bio vođa naroda, vođe

. � VI. i bile SU političke prilike prilično doV. VIJeku b 1 . 1 . · 1 . · tno re, a 1 pos t]e smr 1 nJegove zna

su se pogoršale. J er tada je narod po prvi puta uzeo za svoga zastupnika čovjeka, koji nije bio na dobru glasu kod odličnih ljudi, a u pređašnja su vremena uvijek odlični ljudi vodili narod.

1,1� U početku j e bio prvi 2;astupnik nar�da SolOIJ,

.� {afl:ftaPisis:t�die0�GJIJ,lt./�i\a�:f=� · -. ·roo�novaca, koji nije imao ni�akva-.pr� / • . :- ;. tivnika, otkad !e p_r�tjeran Isagora i ���_g:Q,]'�. ��12· ��r:��i

.

. . . staše: �za to�� lx hw llD�a ..wu:��:JJJU�· H·-��, , : : plemt�tma tlttJad,_ zattm Temtstoklo 1 ·· . • . ,

poslije njih je bio vođa n�rod� Ef�ja.l t, � Ki.mon, sin MHtijadov. stajao je na celu 1mucn1h . h.ud111� po ton1 je Periklo bio vođa naroda, a Tuk1dtd, - rođak Kimonov, na čelu protivničke stranke.

Kad Je Periklo utnr'o. bio je na čelu boljara NikUa � onaj, koji je na Sicil ij i zaglavio, - a voda je naroda bio �n, sin Kleenetov, koji je , čini sc, najvećtna pokvario narod svojim rovarenjen1. On je bio prvi. koj i je na govornici k riknuo i opsovao te u pregači od kože113 prozborio narodu, dok su svi ostali govornici govori l i , kako dolikuje. Poton1 je bio na čelu protivničke stranke ·Teramen, sin Hagnonov, a vođa naroda Kleofont, graditelj lira, koj i je diobeliju114 prvi namaknuo narodu i neko je vrijeme isplaćivao, ali ga je kasnije istisnuo Kalikrat Peanjanin, koj i je prv i obećao narodu, da će na dva ohola dometnuti trećega. Njih su obojicu, dakaa\o, kasnije na smrt osudil i , jer je osobina svjetine, ako se i dade prevariti, da poslije mrzi na one, koji su j e· naveli da čini što nedostojno.

Poslije Kleofonta su napokon preuzimali redon1 vodstvo naroda taki ljudi, koji su najvoljel i pokazivati drskost svoju i ugađati mnoštvu in1ajući pred očima samo· sadašnje stanje.

.Najbolji su državnici u Ateni b i l i p�slije staro-o · ga naraštaja NJ!

takvih prijedloga }.dobio koga, zvao ga pred suca i l i na sud vod io, n e k a ga p r ijave i odvedu k s t ratezima, a stratezi neka �a predadu jedanaestorici, ua ga smrću kazne.

Potom su ,pak d ržavnu up.ravu uredil i ovako : »Novce, ko.ii ulaze, ne/ut ne bude dopušteno potrošiti na druKo neJ� VtJe�-nika neka bude, po otačkom običaill,136 četzn stot'l

. '

' . ·.=·

ne četrdeset. iz svake file� izabranih od vrije predl�ženih, koie izaberu članovi file izmedu gradana, što su navršili tridesetu godinu života. Ovi va/l neka postave činovnike i odrede zakletvu, koio1n treba da se oni zakunu� a što se tiče zakona i polaganja računa i sve�a ostalo�a, neka rade onako, kako drže, da ie korisno.

Zakona neka se drže u svim državnim stvarilna onih, koji budu postavljeni, pa neka ih ne Tni.ienjaju i ne postave druJ

,

Sl-·rietak J .. t Ovinia je dakle narod brzo oduzeo peloponeskoga \-last. Ali šeste god ine pos lije propa-rata

. . . , d "' . . t t. "l . sti vo eca o cetin s o· me e anova�

za arhonta Kalijeus iz općine Angele, a izu b i t k e kod Arginuskih otoka149 osudiše ponajprije n a snnt jednin1 jedini tn gbsanjen1 1 ''0 svih d e s e t stratega/51 pobjed n ika u pont o rskoj b ic i , iako se jed n i od njih nijesu ni našli u boju, a d rugi se na tuđoj lađi spasili; ali narod je bio prevaren krivicotn onih, koji su ga na gnjev razdražili. Zatim, kad su Lakedemonjani htjeli iz Dekeleje152 otići i na temelju onog-a, što jedni i drug-i posjeduju. tnir uglaviti, tad se neki živo zauzimahu za. to, ali v ećina se ne upusti u to zaluđena od Kleofonta/5� koji je spriječio mir, došavši u skupštinu pijan i obučen u oklop. g-ovoreći. da to ne će dopustit i, n ko Lakedemonjani ne ostave sve gradove.154

Tada se dakle Atenjani nijesu znali poslužiti dobrom prilikom, ali naskoro iza toga uvidješe svoju pogrešku. Iduće naime godine, za arhonta · Aleksija/5:; izgubiše pomorsku bitku kod uospote,_,rpa/56 po čemu Lisandar,15; postade gospođa r grada i postavi ondje tridesetoricu tirana. To s e dogodilo ovako.

Budući da su mir uglavili pod pogodbom, da će se upravljati po otačkom ustavu, trudili su s e demokrati, da čuvaju demokraciju, a od plemi-ć'a su oni. koji su bili u političkiin društvinta/58 i prognanici, što su se nakon mira vratili, težili zarolig�rhijom, dok s.u . oni, koji doduše nijesu p ripadali ni u kakvo političko društvo, ali inače · nijesu zaostajali n i za koj im od gradana, željeli doista otački ustaV.11111 K p-vima su pri�padaH Arhin/60 Anit/61 Klitofont,182 form)sije163 i mnogi drugi, a glavni im i e voda bio Teramen.164 Budući da s� oji�r�ima pridružio Ljsandar, zaplašen bi narod prisiljen glasovati za oligarhiju. Prijedlog o tom iznio je Drakontid Afidnjanin.185• '

f�:!s!!:�ice 35 .16/ako je �t o, za .arhonta Pitodo� ra, postavheno tndeset t irana . A kad su postali gospodari grada. ostale su .zaključke o ustavu prezi ral i; satno su ·pet stotina vi!ećnika i ostale činovnike · postavili izmedu pređbženih

' tisuću. ruz�evši u pomo�ć deset činovnika pirejskih, jedanaest tatnničara i tr i stotine pandura, držali , su grad u sv·ojoj vlasti . ·

Najprije su bili utnjercni prema građanima i gradili se, da nastoje oko otačkoga ustava. I maknuli su s Aresova brežu ljka Efijaltove i Arhestratove zakone o Areopagititna,�s; uklonili Solo� nove zakone, u kojih se našlo dvoumica, pa po tom ukinuli i sudačku odluku o njima/611 a sve to pod izlikom, da popravljaju ustav i da ga čine neprijepornim. Tako su na pr. »zakon o davanju imutka u nasljedstvo, kome tko hoće« učinili valjanim za sve slučajeve, a umetnuta ograničava- . nja »ako oporučitelj nije oporučio u ludilu ili u �taračkoj nemoći ili nagovoren od kakve žene« izbrisali su, da ne budu sikofantima sredstvo za optuživanja. Isto su tako radili kod ostalih zakona.

Isprva su dakle tako radili i sikofante su ubijali i one, koji su narodu po volji govorili proUy njegove koristi, i lukave i opake, čemu se grad l radovao mLsleći, da koristi �njegove radi taJko. rade .. "'-

l l ! i

, l , ,

Janju najv aljan ij i rn �radan i tna. Oni se iznajprije torne opriješe, al i l(ad su sc govori Tcratn c n o v i raznijeli u narod. i k ad n1u je svjet i na pri jazna bila, poboje se, da ne bi postao voda naroda pa skršio njihovu v last, i izaberu tr i t isuće }.; rau a n a hoteći im d a t i d i o u v ladan ju. ·'-"""

Al i Teramcn nije n i ti n1c bio zadovoljan , prvo. što. želeći da t i dio u vladanju va l.ianin1 grad aninta, daju to san1o tr ima t isućatna, kao da je građanska v rl ina ograničena na taj b roj, zat im, što čine d vije posve protivne s tvari posta vijajući nasi lničku vladu, a ipak slabiju od njez i n i h nodan i ka.100 Ali tridesetorica n ijesu 1nari l i za te pri.�-ovorc, a popis on i h triju t isu ća gradana dugo su odlagal i i i rnena izab ran ih kod sebe čuval i , p a k a d b i s e god nakan i l i , da .�a objave, jedne b i o d up i samriih brisal i i drug-e tnjesto nj ih npisiv.ali . Smaknuće .37. Već je nastupi la zima, kad je Teramenovo Trasibul170 s prognanicima'71 zauzeo Filu.1n Budud da su u vojn i , koju su d i g l i na nj, zlo prošli , odluče t r id esetor ica, da ostal i n arod razoružaju, a Teramcna da upropaste . To su izvršili ovak o . Izn ijel i s·u pred v ijeće dva zakona i primo ral i ga, da ih potvrd i : jedan je od nj ih davao tride.seto rici punu vlast, da ubiju s v e građane, koji se rie nalaze u popisu onih triju tisuća, a u rugi kratlg_ gradansk.o prQYQ_ .. �v:lma, koji su p oruš i l i eeUonej ske1 73 zidove i l i bi lo što učini lii vlad i onih četiri stotine vijećnika, k oj i su postavi l i pređašnju oligarhiju. A baš je u tom , i jednom i d rugom, imao dio Teramen , pa je stoga, kad su bil i primljeni zakoni , ostao bez građanskoga prava, i tridesetorica su imali pravo da ga smaknu.

Kad .je Teramen bio usmrćen, razoruža t i su tirani sve građane osim onih triju tisuća i dali se u svemu još više na okrutn ost i bezakonje. A u Lakedemon poslali su poslanike pa optuživali po

njitna '_I'c�amc na_

i .n�o l i l i za ponH>Ć. To su LakctlcrrlOI I Jal l l poslusal l l ou aslal i im Ka l ib i ,ia kao l larmosta17/j s neko s � d a m stotina v ojn ikd , koj i ollrnah po dolasku pod sJednu Ak ropo lu . Obnov1 Ije��e 3H. Kad su iza to.l.(a prognanici iz dem(;. "raCIJC P 'l l n , , 1 . M . 1 . . . 1 ..... z e:-� uze 1 Lill l I lJ U 1 po b i jed i l i u b o�u

. one, koji su �a . . t rldcš.eti)rTcom":; protiv nj ih posi J , uznlaknu posl iJe ok ršaja l judi i z rrrada i

skupe sc s l ijedeći dan n a tr�u . s k i n u tr i (.le � toricu j posta v� u.cset �.[� !��na s_ n �o .�(r.an tćenom v l aš6u, // da za v rs e gradaJ tsk 1_ ra t. A l t < m t , p re uzevši službu, n ijesu č i r t i l i ono, za sto su b i l i postav ljen i , nego su s l ed i p o sl a 1 1 i k e u Lakeuernon, da mole pomo6 i t raže novaca u zajarn.

Budući da je to grada n ima krivo bi lo, bojali su sc·, da n e budu svr�nuti s vlasti , pa želeći zapla� i t i osta l e (što se i d o .�od i lo), uhvate Dcmarata, jedn oga od najugl ednij ih gradana, i ubiju ga. I sad su vlast čvrsto d ržal i u rukama, a podupi rao ih je Kalibije i p r isu tn i Pcloponc!.ani , pa k tomu i gdjekoj i v i tezovi, jer su nek i od njih većma od svih d rugih gradana nastojali o k o toga, d a se ne pov ratc prognanici iz filc.

Ali k a d su ovi, in1ajući u rukama Pirej i .Muni.:. IJ.iiu" pobjed i vali u ratu. pošto je �ita \T nar

koji su kasnije došli iz Lakedemona i za koje se sam pobrinuo, da dođu. A Rinon i drugovi njegovi bili su pohvaljeni179 zbog svoje naklonosti prema narodu. On!. koji su pr im il i službu pod oligarhijom, dali su račun o nJoj .pod detnokracijom, i nitko ih nije ·ničim prekori'o niti od onih, koji su ostali u g-radu, niti od onih. koji su se vratili iz Pireja, što više: Rinon je zbog toga odmah izabran strategom.

Pomirenje grada s Pirejom

39. Do .pomirenja je doš lo za arhonta EukUda180 pod ovi tn uvjetima : » Koii se od Atenjana, što su ll gradu ostali,

žele seliti. neka im.aju Eleusinu kao prebivalište uživajući građansko pravo i imutak kao neoRra. ničeni gospodari od sebe.

Ali svetinja eleusinska neka bude zaiednička jednoj strani i drllf!Oi, a brigu za niu neka imaju TJO otačkom običaju Kerici i Eumolpidi.181 Neka ne bude dopušteno ni onima iz Eleusine u �rrad ići niti onima iz grada u Eleusinu, osim u vrijeme misterija, jednima i drugima. A u savezničku bla�ainu182 neka prinose str.tno·vnici eleusinski od svojih vrihoda kao ostali Atenjani. · . Ako tko od onih , koji odilaze, hoće da uzme kuću u Eleusini, neka nastoji, da privoli vlasnika na vrodaju. Ne slože li se medu sobom , neka svaki od njih izabere tri procjenitelja, va koju cijenu oni odrede, vlasnik ima da prihvati. A kod kupaca

. neka stanuju vod kiriju oni Eleusinjani, koji . in1 budu vo volii. . .. . ·

Tko hoće da se seli, va u zemlji boravi . valJa da se prijavi za deset dana, otkad izvrše pomfrne zakletve, a iseli za dvadeset dana,· ko ii pak ·u tuđoj zemlji borave, učinit će to u istim rokovima od dana, kad se u zemlju povrate.

·

Neka ne bude dopušteno vršiti nijednu gradskll službu onome, koli stanuje u Eleusini; dok se opet

ne prijavi, da stanuje u gradu. A tužbe zbog ubistva neka s� vrše PO otačko.m običajll183 prema -zakonu : »Ako Je tko koga SVO/Oln rukom ubio ili ranio i t. d.«

,

Zbof!. prošlih pak događaja neka se nitko nikome ne osvećuje izuzevši tridesetorica, desetoricu,18Q jedanaestoricd85 i bivše činovnike pirejske, 186 ali ni njirna, ako polože račun. A račun neka polože pirejski činovnici pred pučanstvom u Pireju, a gradski pred onima gradanima, koji su uvršteni u porezne razrede. Onda tek neka se sele, koii to hoće. Ali novce, ko.ie su uzajmili za rat, neka svaka strana vrati napose.«

Arhinova 40. Kad bi učinjen ovaki ugovor, djela popadne strah one, koH su skitpa s tridese�torioom u rat pošli, i: mnog-i su namjeraval i iseliti se, ali su odlagali prijavu na posljednje dane, k.aiko to svi ljudi obično čine. Arh in, vidjevši broj njihov i hoteći ih zadržati, skrati ostale dane prijave, pa tako prisili mnoge, da ostanu protiv volje, dok se ne ohrabriše.

U toj je, čini se, stvari Arhin kao državnik dobro postupio, a tako i kasnije, kad je podigao tužbu s protuzakonitosti protiv Trasibulova pri

. jedloga, u kojem je on davao građansko �:avo 1 $Vhna, što su s njime iz Pireja došli, a od �oJih su_� : neki očito bili robovi. I po treći put. kad Je netko

· , ·od onih, što su se u grad vratili, počeo da se sve�i zbog prošlih dog:adaja, a on ga je odveo pred vtjeć� i .'sklonio vijećnike, · da ga bez sudačk� �resude ubi1ju, gDvoreći. da sada valja ,�kaz.atl, ze!e li 'dern:okraciju čuvati ·i zakletvama VJerni ostati; puste .. li toga čovjeka, potakn,ut će d�u�e, da isto

to čine ·a ako ga pogube, bit ce to pnm]er za sve: T·o· se i, dogodilo: jer kad je on umr'o, l!_itko. se potom -nije više dao na osyet� .zbog p�os.lostt, nego � su, čin'i se, . i kao pojedtnct 1 kao cJehna veoma

_. Aristotelov Ustav Atenski 49

·lijepo i vrlo politično stali o.re1na orošlin1 nevoljama. Ta on i su ne samo tužbe zbog p redašnjih događaja ukinuli, neg.o su i novce, što su ih trid esetorica za rat u zajam uzeli , Lakedemonjanima zajednički vratili, i ako je ugovor određivao, da · obje strane� i , ?ni iz grada. i oni iz Pireja, vraćaj u napose, drzec1, da to valja da bude ---prvi ten1elj sloge. a kad u drugim drž�avan1.a dohij u demokrati ylast u ruke. n_e sain? da ništa ne pri nose od svog nnutka, nego 1 zemlJu tnan o·vo dije le.

A pomirili su se i s onima, koji su se u Eleusini naselili , treće godine poslije njihova odlaska, za arhonta Kseneneta.187

'K;atak pre- 1 41"1 Ali to s· d d ' l t · · ;gled razvitka l.'!!.;) e ?go I O u PO Onj e vn-atenskqga Jeme, a tada J e narod, za arhonta ustava : P itodora/ss postavši gospodar prili-

- .J v • • ka, postavio sadašnji ustav.1�� I s pra-vom Je. �IDI se, . na�rod uzeo vlast u ruke, jer se vratio u ;grad svojom· snagom.. . ·

A bi� a j e ta �zn1jena usta va jeda�aesta ·oo broju. _prva Je P1rom]ena pra_d.avnoga stanja .potekla od

Iona180 i od onih, koj i su se s nHma naselili . Tada su se prvi put podijeli l i na četiri file i postavi l i �redstojni.k e f�la. Q_r!lg_a, a iza one prva. koja j e tm�la neki ob!tk ustava, bilo je J_csejeyo uređ enje, koJe se ponesta udaljuje od monarhičkoga."nH Iza · toga je slijedila Drakontova reforma, kad su i zakone prvi put napisali (4). Treća je promjena na

.s�Ja za Solona poslije stranačke borbe i učin ila P�G.etak demokracije (5-12), a četvrta je bila PJ$IStra.tova tiranada ( 14-19) . . � · 'Klistenova ref�rm_a. zbila se. posHje prorpaslitifa.na (20-22) , a . btla Je �ovoli�i�� �a narod od Solonove�ir�a je bila posll]e perzu$klh ratova, kad je vl]ece na A.reQpagy UR'fiYUaio _državom (23). Iduća, �Afa, bda J...� ona, na lfoiu je J\ristid uputio, a etua je dovrsao oduzevši vlast . vijeću Areopagita (24--,

2��- _Tad� j.� �rad p"od utjecafem narodnih vođa ucmto naJvtse pogresaka iz težnje za pomorskorn v lašx

ću .. �-: je �romjena bilo post�v)j�nje vi.i�ća od cetJ r1Sf01tne �l_anova (29-33), tduca . . dcvetat obnova demokrac1�e (34), a deseta t iranida -tridesetorice_ i .desetorice . (35-38'r. JeaanaesE_)e b ila ona, koJa Je n astala Iza povratka gradana iz Pile i iz Pireja (39-40) i ostala otada sve. do danas šireći uvijek vlast puku. Narod je naime san1 sebe učinio gospodaT01n svega, i sve se upravlja po narodnim odlukama i sudovima, gdje ima narod odlučnu riječ. Ta narodu je pripala i sudačka vlast vi jeća, i to, čini se, s pravom, jer je J;akše p otkupiti novcima i naklonošću nekolicinu nego mnoštvo.

Isprva su zaključili, da ne daju skupštinarima - · plate, ali kad građani nijesu dolazili u skupštinu,

· . a p rita ni koje� ta izmišljali, kako b i narod pristupao k valjanu stvaranju odluka, namak,tl e najprije Agirije kao platu obol, potom Heraklid Klazomenjanin,192 koji se po nadimku zvao Kralj, dva oba-la, pa opet Agirije tri. 193 ·- r" 1·r /·-...c �./ .:- ·_ . . .. -.-:-'.u' ,. · . , • .st> � � ,." � l -· 17 � • .. • Efebi . 42, Sadašnji j e ustav ovako uređen. Građansko pravo . imaju oni, koji su se rodili od -t oca građanina i tnajke građanke, a upisuju se među ' općinare, kad navrše osamnaestu god inu života. \ A kad se upisuju, glasuju-o njima općinari zaklev..: 1 ši se: prvo, ilnaju l i zakonitu dob -- ako netnaju� vraćaju se opet u dječake ; - drugo, jesu li slobodni i rođeni u valjanu braku. Glasuju li za koga� da nije slobodan, on 'se na sud priziva, a općinari . izabiraju između sebe pet ljudi kao tužitelje, pa ako· sud ·presudi, da nema prava upisivati se, pro-

' .� daje ga država u ropstvo; ako pak dobije parnicu, dužni su općinari upisivati ga.n•

Zatim upisane ispituje vijeće, pa ako nade, da je tko mladi od osamnaest. godina, udara globu općinarima, koji su ga upisali. A kad su efe bi . ispf,... . tani, sakupe se oci njihov\ po filama, pa zaklev�i "

... . ' -·�� :/� .... :

•·· . ��· ,r:.·

s e određuju po trojicu između članova file, koji su navršili četrdesetu godinu života/95 a po njihovu su mišljenju najbolji i najpodobniji, da se brinu za

'-- efebe. Od ovih pak bira196 narod po jednoga za svaku filu 'kao nastojnika (so�r-onista) i ]'ednoga i�z·međ u ostalih A tenj�ama kao glavatra (:kosmeta) tJad svima.

Kad ovi prikupe efebe, najprlij.e obiđu s njima ' svetinJe. a potom idu u Pirej i čuvaju stražu, jedni u Munihiji , drugi na Akti.107 A hira im narod i dva

' l!Čitelja gi'mnasHke (ped'O'triba) pa vj•ežbaoce, koji ih uče boriti se na oklopničku, strijeljati s luka, bacati koplje i odapinjati hi tala. Za h ranu daje država nastojnicima po jednu drahm·u · svakomu'� a efebirna svakomu po četiri ohola na dan. Novce za efebe . svoje file prima nastoj n i k , kupuje žitaK

l za sve zajednički (jer efebi blaguju zajedno, po , _ji1ama) i brine se za sve ostalo. ·

Tako provode prvu godinu, a u drugoj pokažu narodu, pred skupštinom u kazalištu, svoju vještinu u ratnim vjeil:rama i potom, primivši od države štit i koplje� onilaze zemljom kao straže i borave u stražarama.

. Straže čuvaju dvije godine, u hlamide198 obučeni, i oprošteni su od svih državnih tereta. A ne mogu ni tuženi biti niti tužiti, da nemaju izlike udaljivati se, osim ako se radi o baštini i kćeri baštinici, 1119 i ako kome zapadne po rodu svećenička služba. Kad isteku pak dvije g·odtne, V·e:ć s11 7.aje-

/

Pređsjeđni- 44. Jedan j e od· prita n a predsJ·edn ik š t vo p rita na. . · 1 ... d vijeća i na� UJ I l O V , z r ije born izabran , koji v rši rodne skup- s l užbu jednu noć _ i jedan d an, a n e štine može n i dulje n i t i dva p u ta h i t i isti .2u

On čuva kl ju č e od hramova, u koj i Jna je b lago i d ržavne i s p r8 ve,2 1 " pa d ržavni peča t � o n j e · d u žat1 rte:p;restano bo�ra�v i t i u to l u , a s nHme treći n a p r i tana, koju o n odreduje.

Kad p r i tan i sazovu v i jeće i 1 i n arod nu skupštin u , on žd rcba d eve t p

�r(h�cl ar�l:2 11 po jed noga - iz

sva ke f i le , os i n1 one , koja otpravlja poslove, - a:· iz� med u nj i h opet jed n oga predsjednika, i p redaje i m dnevn i rcd.2 1 R

A on i , kad pr in tU?, b rinu se za rec L2 10 i znose p r e d t1 1 c tc, o k oj i tna v n l ja raspravljat i , p rosu đu ju .cr1 a sovan .i c i sve ·os talo vode. a vlasni �u i ras·pu s t i t i n a rod . I-3 i t i p a k p re cl s .i e d 1 1 i k o n 1 r r o e d a r a s 1 nhod no je satno jcdampu t u god i 1 1 i . «: 1 p rocd rorn j edamp u t tt svak oj p r i tan i j i .

I i zbor e s tr a t e g a . h tn a r h a i o s t a l i l l v o. j n i č k i h činovniJ{a- ·v··ršCtlna rod n oj skunšt i n i p rcn1a IT> m e , kako naroa zak ljučuje , a v rše i l l pos l i j e šeste p r itan ije on i p r i ta n i , pod koj i n1a sc pol\ a žu povoljna znatne nja . ':!o A1 i treha d a hude i o ton1 predhodni zaključak v ijeća .2� 1

Nadležnost vijef.a od pet stotina čla-

4 5 . V i .il' će j e n e g u a i r n a l o p u n u v l a s t ,gfohu uda riti, u okove svezati L ubit f.� · rnt-r

l -l .

' . · · ' ' ' .. � .... �·�

glasi koga il i globu udari na nj, neka tesmoteti presude i globe pred sud iznose, pa što suci odglasaju, to neka bude pravomoćno.

Vijeće sudi većini činQvnika, osobito onin1a ... . . . . . . . - . . . ·· ·- ·· - ·-- -

' koji novcem rukuju, ali presuda njegova nije ko-načna, nego dopušta priziv na sud. I prostiru je ljudima slobodno pr ijavljivati v ijeću, kogagod hoće od činovnika, da se ne drži zakona, ali je i njitna dopušten priziv na sud, ako ih vijeće osudi.

Vijeće ispituje i vijećnUs_�,J�oji __ ,_�e iduću godinu . .. . . .. - • . .. - - . . ·-- - - - ------ � . 2 . . · ·-··--· ·- -·�· --···-··- . . -� - --� --.. ·,·-·-vršiti službu, i devet arhonata. 2 4 I prije je in1alo-

vlas t ·odbiti· ··-i-h � - a ---sada je· ··t·njim�f dopušten priziv na sud.

U tin1 dakle stva rima nema v iše vijeće neogran ičene vlasti. Ali zato stvara za narodnu skupštinu p rethodne zak1JuCKeT1narodrio} -skupštinC nije do�p-lišteno ·Oagl!isatr ništa� o oem nerria--predfiO(fn()�a --z��FJ3tič1(a-vl"Jeća i što pri tani t:l'e _ _ .IIL�tn1L_ na dnev_n_t red, pa .. Ie- ·predTagač pobjed itelj upravo toga -i adi izložen tužbi s protuzakonitosti.

Briga vijeća 46. Vijeće nadgleda i gotove trijere, za mornaricu pa sprave i spremfšla--iiJih.qy-� _; _ _ g�·a_:ai i dri�ne -zgrade nove trijere ili tetrere/2_5, _kak.o_ narod-

na skuoština zaključi, pa _sp rav_� �a njih · i spremišfa.

---Ali _g:rad�telje la.đa .bira . IlflT1J·dn.a

skupština. Ne pred-adu Ii sveto-miOfVO:m vid·eću }}0-sv.e dov ršeno, ne mog-u vi'j ećnicii P'rim·iti p•očasni dar,226 koji inače primaju ·pod uprav.om potonjega

.... vij�eća. A gradi trijere vij:e6e tako, da izabere iz svoje ·sredin·e des�� t ;;;4rijer'opeja.227

. I sve državne -zgrade pregleda, pa _ ako mu se učini, da je tko u tom- kakvu nepravdu· počinio, ,;-prokazuje ga narodnoj skupštini i, izr�kav�i vre..sudu, predaje sudu. . . - .

. ' --

.:i.3.: .. :·J�. · . . · . . � i . - - - _ . . ... , .... , . ," ,_ .. ......... :�

BJaaaJnici 47. I u društvu s ostalim činovnicima ;!:;nini. Po- upr'""avlja vijeće.__vrlo- mnogim .P_Q�J.q-vima. Tu su . najprije blagajni ci Ate� nini� deset_na .biOLkoji se ž dre baju iz svake file

Jl.Qjed� i-to .izmedu pentakosiomedimna, po Solon ovu zakonu228 (jer taj zakon još vrijedi), ali onaj, koji je iždreban, vrši službu i onda, ako je posve siromašan.229 Oni preuzimaju u nazočnosti vijeća kip A tenin i kipove Pobjede, pa ostali nakit i blago.

Za im su poleti .230 Ima ih deset, iz svake se fi le ždreba po jedan. ni, sklapaju sve ug-ovore o zakupu, daju pod zakup rudnike i daće zajedno s blagajnikom ratne blagajne i s izabranirn upravnicima kazališne blagajne u nazočnosti vijeća, i dosuđuju onome, kome vijeće glasovanjem odredi ; tako i rudnike pod zakup dane, kako one, koji se mogu iskopavati i koji su pod zakup dani na tri godine, tako i one, koji su prvi pue31 dopušteni i dani pod zakup na deset godina. Oni p rodaju u nazočnosti vijeća i imovinu onih, koje je Areopag osudio, i drugih osuđenika, ali pri tom dosuđuju devet arhonata. Daće, koje se daju pod zakup n a godinu dana, zapišu na obijeljene ploče, i ime zakupnika i pošto zakupi, pa predaju vijeću.

A zapisuju napose, na deset ploča one, koji su dužni plaćati u svakoj pritaniji; napose one, kojima valja platiti triput na godinu, i načine ploču za svako plaćanje ; na1pose one, koji plaćaju u devetoj pritaniji. I zemlji�ta zapisuju i kuće, koje su zaplijenjene i prodane na sudu, jer oni prodaju i to. Iznos za kuće valja otplatiti u pet godina, a za zemljišta u deset. A plaćaju to u devetoj pritaniji.

Ali i basilej donosi pred vijeće zakupe svetili zen1ljišta, napisane na obijeljeni� pločama: I ona se daju pod zakup na deset godtna, a placa se u devetoj pritaniji, pa se zato u toj pdtaniji i skuplja najviše novaca.

..

Ploče, na kojima su zapisa�ni platežni rokovi, donose se k vijeću, a čuva ih državni rob. A kad je vrijeme plaćanja, skine on s polica samo one ploče, kojih se svote moraju oncif' dan isplatiti i izbrisati, i predaje ih apodektima. Ostale se ploče čuvaju napose, da se ne izbrišu prije određenoga roka.

Apodekti. 48. ApoJicl.n� su du�ni u vrijeme, kad je tržište pun�, SJedJe!t k�d ktpova heroja, eponima's. svoie file. Hoce h tko koga od činovnika, koji je već . �

a? račun. na sudu. pozvati na račun za privatno th JaY._nO dJelo, .. a !'a tri dana, otkako je račun �o, �tse na ob�Je.Uenu pločicu svoje i optužentkovo 1me, pa knvt�l! .. za koju ga okrivljuje, ·pridoda i k�an, koju mlsll •. . . i predaje �utinu. · . . :

'·•

.. .

.' .. ··:· : ·· ':

/

/

/ /

... . A ?"· k�d pr i_mi to i istraži, predaje, ako odluCl, .?a J� �r.Iv , pnvat�e stvar.i općinskim sucima,23·'i kon t�J fth su�de, a Javne J?lsmeno prijavljuje teSI_llOte�ma. Om pak, ako pnhvate, iznose to davanJe racun,a opet na sud, pa što suci odluče to je pravomocno.

'

Konjanici 49 y · · , l d . ko . . _ -·· q_ece p r eg__ .. �_J! __ ! ·-- 11Je.. pa ako nade, .d a tko o

.d konJ�nika ima dobra konja, al i da ga slabo hrant, kazni R"a oduzimanj etn 1novca za krz:t�·.

Kon�tma pak, �oji n e mogu jednako kora�t� Ih ne e � mtroyatt, .ne.1ro uzmiču. uda�ra žig na cehu�� u ob h ku . toeka, 1 koga to zadesi, izl učen je. I _konJik e ui:odntke p regleda vijeće, jesu l i sposob�� za 2!� sluzbu, pa ak

_o koga i� ključi, prelazi u p jesake. A . pre.g��da 1 P?�redntke konj,aničke/37 pa ako koga IsklJuct, ne pnma plaće.

. Konjani'ke novače popisivači/38 deset ljudi, koje tz�ber� nar?dna. s�upš�ina, pa što unovače, pre�aJu h1pars1ma I . . fi!a rstma, a oni p rimivši popis Iznose �� pred :'IJece. Tu otvore imenik, ng u kom su . za�t }Jezena •mena konjanika, i brišu od prije �PISan i h sve one, koji se zaklinju, da tjelesno niJesu sposobni za konjaničku službu. Zatim zovu !l?Vounovač�_ne, i ako se tko zakune, da tijelon1

. 1 IJEUt.kom n iJe sposoban za konjaničku službu, otpu�taJu ga; o onom pak, koji se ne zakl inje, odluC�JU . "glasovanjem vijećnici, je l i podoban za konJantc.ku sl_užb� i�i ne, pa ako ga izaberu, upisuju ga u tmen1k ; mace otpuštaju i njega. ·

.l�·egda je vijeće . odlučivalo o nacrtima240 i 0 p ejfll!,zu a sada odlučuje o ton"liidrebani sudski odjelJak, jer se čini lo, d a vijećnici izriču odluku syoju po miloj volji. A stara še zajedno s bJa�ajntkom ratne blagajne i oko izrađivanja k ipova Pobj�?e i ·bojnih nag-rada za Pana·teneje.

VIJeće pregleda i nernoćnike, jer ima zakon, koji nalaže, da one, koji imaju manje od tri mine

in1utka i koji su toliko sakati, te ne mogu nika1\av posa.o izvršivati, pregleda vijeće i da im na državni trošak daje za hranu svakome po dva ohola na dan. I blagajnika imaju nemoćnici ždrijebom izabrana.

Vijeće upravlja, da ponovo ukratko kažem, i u društvu s ostalim činovnicima vrlo mnogim po- . slovin1a.

Popravljači SO · To su eto stva'fi, za koje je na-hramova. dležno vijeće . Ždrijebom postavljaju Redari - -se i PQ.Q.rayjjači '11ramova;aeseiJJiioi.1. koji dobiju ođ-aDodekata __ tr�et _lnina_j __ QW_Cl- . vlja]i(što ·je najnužnije, pa deset redara,24� od kojih p·eturtca·-vrše ·sružbu ·u Pir-ej u; -a -petoiiC�:t u gradu. Oni nadziru frulačice, pjevačice i kitarašice, da se ne naimaju za plaću veću od dvije drahme. Ako više njih žele uzeti istu djevojku, bacaju ždrijeb 1 i daju je u najan1 onome, na koga ždrijeb padne. : Oni paz,e, da zakupnici smeća ne istovaruju srne- · će na tnjcstu, koje je od zida gradskoga udaljeno tnanje od deset stadija,:"!�a i brane zahvatati građevinama javne ceste, pomicati doksate nad ulice, postavljati na krovu ž]jebove s izljevom na ulicu i otvarati v rata na ulicu. l leševe onih, koji na ulicama utniru, dižu s· državnim robovima.

Tržni nad�ornici, baždari, žitni i lučki nadzornici

5 1 . A postavljaju ždrijebom i deset tri.nih nadzornika : pet za Pir·ej, a pet r.a grad. Njima je zakonom zadana dužnost hri,nuti se za svu robu. da se

prodaje čista i nekrivotvorena. ldrijebom postavljaju i deset baždara : 24" .pet za grad, pet za Pirej. Oni nag-ledaju sve mjere i utege, da se njima služe prodavači po propisu.

I žitn i nadzornici"15 postavljaju se ždrijebom. Negda ih je bilo dese!: pet za Pirej, pet za grad. a sada ih je dvadeset za grad, a petnaest za Pird-

Oni se brinu : prvo, da se nesamljeveno žito prodaje na trgu ·po .propisu, drugo, da mlinari prodaju brašno prema cijeni ječma, a pekari kruh pretna cijeni pšenice i da mu daju težinu, koliku im oni odrede, jer zakon njirr1a nalaže, da mu određuju težinu.

Lučkih nadzornika ždrebaju deset, kojima j e dužnost nadgledati lučko tržište i primoravati trgovce, da od žita, koje morem dolazi u lučku žitnicu, dvije trećine donose u grad.

Jedanaest�ri- 52. Ždr ijebom. postav]jaju248 u jedaea. Isagoz1 t . k . . . d l d . naes oncu, · ·OJima Je na g e att sužnje u tamnici i kazniti smrću tate. ljudokradice i razbojnike, zatečene pr i činu, ako priznaju. Poriču li pak , i.znij et će stva T pred sud, pa ako ih on riješi, oni će ih pustiti, ako l i pak ne, smaknut će ih. Ktomu dužni su iznositi pr,ed sud i popis zemljišta i kuća, koje valja uzaptiti, pa što od toga sud presudi državi, to predaju poletima.247 Oni će iznijeti pred sud i prijave prokazivača 24& �er jedanaestorica čine i to ; neke od tih prija�a Iznose pred sud i tesmoteti.

Atenjani ždrebaju i. pet isagoga,'49 što i'znose · pred sud tužbe, koje valja u mjesec dana svršiti

i to svaki za dvije file. Takve tužbe jesu : tužb� zbog prćije, ako je tko kome duguje, pa ne plati ; tužba, koja se podiže, ako tko uzajmi novce uz mjesečnu kamatu od jedne drahme na sto,2�0 pa to '!-skrać.uj� i tužba, ako tko, želeći na trgu trgovati! uzaJrm'l od nekoRa prometnu glavnku i ne v-r�ca. Ktome tužbe z•bog .zlostavljenja, pa tužbe, ·• koJe se tiču društava i zajednica, robova, tegleće marve, trijerarhijske službe i mjenjačkih poslova.

Te eto tužbe iznose isagozi pred sud i presuc.ttdu'61 ih u mjes·ec dana. To isto čine i avodektl za zakupnike daća i protiv njih, ali sami imaju vlast

· ' · fi6 �L ..

odlučivati samo u stvarima do vrijednosti od deset drahama, a ostale slučajeve iznose pred sud kao tužbe, koje valja u mjesec dana svršiti.

Cet.rdeseto�!- . 53. Ždrijebom postavljaju i četrdeseca l obramcm lO'rtcu. " "ip"'o -čeorf fzsvaK.etile� ko]tma suci · J)oO.nose_ -�� tale _ _ p_r�y

..

razreda, koji je pređašnje godine vrs1o službu obraničnoga suca. Sada ih zapisuju na mjeden s�up, a stup stoji pred vijećnicon1 kod kipova epanima.

Četrdesetorica uztnu dakle poslj ednjega od eponima pa dijele raspre građanitna, koji su ondje napisani, i određuju in1 ždrijcbotn, što će svaki raspravljati. I svatko je dužan rasprav iti raspre, koje ždrijebon1 dobije, jer zakon prijeti .�ubitkom građanskoga prava onon1e, koji ne bude obraniČni sudac, kad mu je dob došla, ositn ako baš u onoj godini kakvu službu otpravlja i l i nije kod kuće. Ovi su od te dužnosti slobodni jedini.

Učini li kome krivo obranični sudac, slobodno m u je podnositi prijavu cijelome zboru obraničkomu, pa ako oni koga krivim proglase, gubi po zakonima građansko pra vo. Ali je priziv dopušten i njima.

Eponitnima služe se uostalom i za vojnu službu, p a kad mo1nčad šalju _u rat, propisuju ��- kojega i d o kojega arh on ta 1 ep on Ima treba 1c1 na vojsku.2511

Logiste i sinegori. Tajnici. Priređivaei žrtava

54. A postavljaju ždrijebom i ove činovnike: pet cestara, kojinta je dužnost, da s robovtma težacima po· pravljaju ceste ; zatirn deset logist 2�0

i _ uz njih deset sinegora/61 kojima--h�e, a da dad� račun svi činovnici, kad vrše svoju službu, jer ont j edini itnaju pravo istra ž ivati račune oni·ma , koji su dužni dati račun o svorne službovt1ndu, i iznositi ih pred sud. Obličc H koga, da joe p.ronevjerio, suci iz·riču presudu zbog krađe, i utvrdena se svota; podmiruje deseterostruko. Dol

Devetorica arh ona ta. Ispit

:.>.:> . Te se eto oblasti ž d rijebo 1n postavljaju i nadležne su za poslove, koje sam spomenuo. Kako su pak

isprva postavljal i t. zv. devet arhona ta, p r ije je rečeno,273 a sada žd rebaju šest tesmoteta i njihova tajnika, pa· arnon ta, - ·b1rs1leJaT--polt�inarha, po je� dnog-·a-lzšvake fiT

narod birao, desetoricu, i troškove su za ophod od svoga namicali, a sada ždreba po jednoga iz svake file i daje in1 za opre1nu stotinu n1ina.

On se stara i za ophod o Targelijama pa za ophod na Č(fst Zeusu Spasu, a upravlja i natjecanjima o Dionisijama289 i Targelijama. To su eto svečanosti, za koje se arhont stara.

Njemu se podnose javne i privatne tužbe, koje on, povedavši istragu, na sud iznosi. Ovamo pripadaju : rđavo postupanje s roditeljima (te tužbe može podnositi, tkogod hoće, bez globe) ;200 rđavo postupanje sa sirotama (tužbe se podnose protiv skrbnika) ; �rđavo postupanje sa kćerju ba,štini'com (tužbe se podnose 1proHv skrbnika i muževa ) ; razasipan}e skotinjskoga imutka (i te se tužbe podnose protiv skrbnika) ; __bezumlk. ako tko tuž i koga, da u bezumlju svoj imutak upropašćuje ; za,tim tužbe : zbog određivanja d}elUelja, ako tko ne će da: uživa zajednički imutak ; zbog postavljanja skrbništva ; 21bog rasude o skrhništvu iztneđu više njih ; zbog ,pnkazanja i1sprava, da j e tko sam sebe za skrbnika zabiUežiof91 i zboR" sudskoga dosuđivan:ja �baština i kćeri baštinica.

Arhont se naime brine za siročad, za kćeri ba .. štinice i za žene, koje iza muževlje smrti tvrde, da su ostale trudne. I on ima pravo svakome� koji im krivo čini, globu udarati ili ga pred sud izvoditi. On daje rpod ki1riju kuće si rota i kćeri ha:šti.-nica, dok ne navrše četrnaest godina,202 prima u · pohranu jamčevine i izgoni od skrbnika bran

.

u, o dovoljno ne hrane svoje štićenike.

·--.

.... . _--:--... . . -Basile.J 57. To su stvari, za koje se stara arhont, a basilej se ponajprije stara za misterije zajedno s povjerenicima,:tg3 koje narod bira, i to dvojicu izm·eđu svih Atenj(l!na, jednoga od roda Eumolpida i jednoga od roda Kerika ;'94 zatim za Dionisije u Leneju,''5 a to je ophod i natjecanje.

66

Ophod uređuju zajednički basilej i povjerenici, a natjecanje priređuje basilej. A priređuje i sva natjecanja zubljama296 i upravlja, tako reći, svin1a otačkim žrtvama.

Njemu se podnose javne tužbe zbog bezbožnosti, i ako se tko s kime prepire oko svećeničke službe. On rasuđuje sva prepiranja za ovlastice97 i između rodova i između svećenika. I sve tužbe o ubivstvu podnose se njemu; on je onaj, koji oglašuje, da se ubilac isključuje od zakonitih prava.29s

Tužbe za ubistvo i ranjavanje, ako tko koga hotimice ubije ili rani, dolaze pred Areopag, a i tužbe za palež i trovanje, ako od otrova bude smrt. To su naime jedine stvari, za koje sudi vijeće na Areopagu. A za nehotično ubistvo i ubistvo po nagovoru, pa ako tko ubije roba, meteka ili tuđina, sudi krvni sud kod Pa1Iadija.299 Priznaje l i tkot da je ubio, ali tvrdi, da je učinio ubivstvo, što ga zakon dopušta, kao na pr. zatekavši preljubnika il i u ratu s neznanja ili u natjecanju boreći se, tome sude kod Delfinija.300 Ako je pak onaj, što je već prognan za ubistvo, koje se još može oprostiti, okrivljen, da je ubio ili ranio koga,. tome sude kod Freata,301 a on se brani pristavši u čamcu.

U svim tim parnicama o ubistvu, osim u onima, koje pripadaju Areopagu, presuđuju sada302 iždrebani suci.303 Basilej iznosi tužbe na sud, a sudi se na posvećenu mjestu i pod vedrim Qebom. Ka� bas.llej sudi, skida sa sebe vijenac.304 Okrivljenik isključen je za sve vrijeme iz posvećenih mjesta, pa mu ni na trg zakon ne dopu�ta ući, ali na sudni dan uđe u svetinju i brani_se. Kad pak tužitelj n� pozna ubilca� podnosi tužbu protiv nepoznat� krivca, a presuđuje basilej i predstojnici fila, kap i parnice o ubistvu, koje se tiču neživih predmeta i životinja.

· · · !

' :

Polemarh 58. Polemarh p rinosi žrtve Arten1idi Poljank i305 i Enijal iju,306 priređuje pogPebne igre i prikazuje žrtvu zadušnicu u čast palih u ratu i u

H d. . . A

. t ' t 307 čast armo l,J:a 1 ns ogt' ona.

Njemu se podnose privatne tužbe, koje se tiču

m·eteka. stranaca, izjednačenih u .du žnostima s gradanima,308 i proksena. I on i h j e dužan p rirn iti i razdijeliti na deset dijelova, pa p ri dijeliti svakoj fili onaj dio, koji joj ždrijebom zapadne, a općinski suci,309 koji fili sude, dužni su ih predati ohranič- · nim sucima.

Sam pak iznosi na sud tužbe protiv slobodnjaka, koji napusti svoga zaštitnika, i pru.Hv meteka, koji ne uzme zaštitnika, p a metečke tužbe, koje se tiču baština i kćeri baštinica. Ukratko : štogod kod gradana sudi arhont, to sudi metecima polemarh.

Tesmoteti 59. Tesm-oteti su prij.e svega vlasni odrediti sudovima, u koje dane valja da sude, pak dati poglavarstvima sudove, jer ona rade s onim sudovima, koje im tesmoteti dadu.

Oni iznose na sud prijave zbog teških držaVlnih !prekršaja, što ih ljudi 'Podnose narodnoj skupštini, skupštinske -presude310 pa sve pritužbe podnesene narodn oj skupštini,311 zaHm tuž'be s p�rotuzakonitosti,312 tužhe pr,oH�v onih, koji nezgodan zakon predlože, tužbe protiv proedara i protiv predsje-d 'k •ih SlS ·nt a nJ ova, pa napokon tužbe protiv stratega zbog polaganja :račuma.lut

Nj�ma se podnose i ja v ne tužbe, za koje se o�redbina polaže. Amo pripadaju: k rivo prisvajanJe građanskoga prava i mićenje sudaca, ako tko darovima uteče talkvoj tužbi ; opadanje po zanatu ; -: podmićivanje; krivo upisivanje · medu državne duž�ike ; lažna izjava o pozivanju na sud;316 nebrisanJe državnoga dužnika, koji je podmirio dug, i brisanje dužnika, koji nije podtnirio, pa preljuba.

68

Oni drže pred sudom ispite za sve činovnike ·311., iznose na sud p rizive onih , kojima općinari nij�su priznali građansko p rav0,317 i presude, koje izreče· vijeće. 318

A iznose na sud i privatne tužbe, t. j . tužbe,. koje se tiču trgovačkih i rudničkih stvari, pa tužbe: p rotiv robova,3 19 . ako vrijeđaju slobodna čovjeka� Ktomu dij ele ždri'].ebom ·poglavarstvima sudove : i civilne i kriminalne.

Potvrđuju ugovore učinjene s drugim državama i i znose na sud tužbe, i zišle iz tih ugovora, a tako i tužbe zbog krivoga svjedočanstva pred Areopagom.

Suce pak određuju ždrijebom sva devetorica arhonata i deseti tajnik tesmoteta. a ždrebaju ih svaki od građana svoje file.

Atloteti 60. što se dakle tiče devetorice arhonata, tako je. Ždrijebom postavljaju i deset priređivača igara, atloteta,320 po jednoga iz svake file. A oni, pošto ih ispitom potvrde, vrše službu četiri godin e: pr i ređuju Panatenejski ophod, muzičko i gimnastičke natjecanje i konisko utrkivanje ; staraju se oko izrađivanja pepla,m oko prav)jenja amfora. zajedno s vijećem, i predaju ulje atletima.

To se ulje kupi od svetih maslina, a izgoni ga arhont od vlasnika zemljišta, na kojima masline rastu, i to podrug kotile332 od svakoga stabla. Negda je grad davao pod zakup rod od tih maslina,. i tko bi svetu n1aslinu iskopao iH uništio, sudilo· mu je vijeće na Areopagu, pa ako bi ga proglasilo krivirn. smrću su �a kaznili. Ali otkad prinosi ulje posjednik zernljišta. ukinut je taj postupak sudski, ma da još zakon vrijedi. Jer ulje pripada državi .J)O zemljištu, ne po stablima.

Kad dakle arhont skupi ulje, cijeđeno u godini njegove službe, predaje ga na AkropoJu blagajni- . .-;

citna,'n i n ije n1u dopušteno prije postati članom A_r�opaga: do� sv� ne preda blagajnicima. BlagajniCI pak cu�aJU uh e na

. Akropoli do Panateneja, a

t�d ga o�mJe�e.

atlotetnna, atloteti pak natjecaoCima pobJedntctnla. Jer nagrade su pobjednicitna ove: za muzička natjecanja srebrn novac i zlatni predmeti, za muževno držanje i ljepotu štitovi a za gimničke i�gre i konjsko utrkivanje ulje.

'

činovnici Vojnički 6 1 . Vo