SVIBANJ 2010.GODINA 5 BROJ 10

PRIZNANJE NAŠOJ OPĆINI

U povodu 56. obljetnice Dana općine Sre-dišče ob Dravi našoj je Općini 10. travnja 2010. dodijeljeno posebno Priznanje za nese-bično pomaganje žiteljima te općine na kraju Drugog svjetskog rata. To veliko priznanje su u ime naše Općine s ponosom primili na-čelnik Franjo Kovačić i predsjednik Općin-skog vijeća Franjo Golub.

MIHALOVČAN 2 SVIBANJ 2010.

Ovaj razgovor s povodom trebao bi biti zanimljiv jednako mlađoj generaciji kao i onima nešto zrelije dobi. Prvima zato da što će im dati pogled na naše mjesto u ratnom stanju, a drugima jer će ih vratiti u vrijeme njihovog djetinjstva. O Drugom svjetskom ratu učili smo u školi, čitali u knjigama, gledali na televiziji. Razdoblje između 1941. i 1945. pokazalo je koliko je daleko um jednog čovjeka sposoban ići da bi ostvario svoju viziju svijeta. Zaista je granica ljudske gluposti beskonačna. S druge strane, nisu ni Amerikanci, Britanci, Rusi i ostali saveznici birali sredstva da unište protivnika. Rat izvlači ono najgore iz ljudi. Čovjek je čovjeku vuk. Tehnologija se usavršava do razmjera pogubnih za čitavo čovječanstvo. A kako se u svemu tome snašao jedan malen, običan čovjek? Čovjek koji nije mogao utjecati na odlu-ke državnog vodstva. Čovjek koji je želio samo miran i skroman život. Ta misao ponukala me da porazgovaram sa svojim djedom, Stjepanom Lovrecom i njegovim prijateljem iz djetinjstva, Franjom Grulom. Gospodin Franjo osoba je baš kao i moj deda. Vedra, vesela i puna optimizma. Zavidno je znanje i podaci kojima raspolažu. Bila sam fascinirana činjenicom što se još sjećaju punih naziva mjesta, prijatelja, datuma rođenja i ostalih sitnica, jer ako bi mene samo pitali koje sam go-dine završila srednju školu trebalo bi mi neko vri-jeme da razmislim; a bilo je to pred kojih… hm… čekajte da zbrojim: tri ili četiri godine. Bilo kako bilo, ubrzo sam shvatila da ovo neće biti jedan od onih tipičnih novinarskih zadataka. Naslonila sam se na stolicu i pažljivo slušala previranje po sjeća-njima dvojice nekadašnjih susjeda i dugogodišnjih prijatelja.

Početak rata i mobilizacija omladineGodine 1941. Međimurje je najprije zaposjela

njemačka vojska. Nedugo nakon toga ulazi i ma-đarska vojska. Sljedeće četiri godine Međimurje je pod vlašću Mađara, a NDH ne čini ništa da se to promijeni. Hrvatski jezik u potpunosti je istisnut iz javnog života.

Kako to u ratu biva, naređena je mobilizacija

omladine. Zbilo se to prvog svibnja 1942. go-dine. Vojska je pokupila svu djecu u našim selima i odvela ih do Lendave, odakle su ih pošiljali dalje za Njemačku. Nije za čuditi što se nevoljko odlazilo u vojsku, pa se tražilo načina kako ju izbjeći. Oni imućniji

uspjeli su potplatiti određene osobe kako bi se ih proglasilo nesposobnima za obavljati vojsku i poslalo doma. Većina, međutim nije bila ovako povlaštena. Preostalo im je da se individualno snalaze. A to znači – bijeg. Gospodin Franjo i prijatelj uz pomoć tate Karola uspjeli su u svom naumu da se spase. Pobjegli su do obližnje žitnice i uzeli ljestve da preskoče ogradu. Sakrili su se u neku staju u obližnjem dvorištu, gdje su čekali tatu. On ih je utrpao među slamu i deke na kolima i krenula je avantura. Vješto su izbjegli sve zamke na putu i došli do mosta na Muri. Mjesta kojeg su se možda najviše pribojavali. Naime, da bi ih se pustilo preko mosta trebali su imati papire o identitetu, ali oni ih nisu imali. Srećom, tata je znao mađarski i uspio podmititi graničare (dao im je nešto novca i cigarete). Stigavši do Prekope, odlučili su predahnuti. Konačno su bili na svojem terenu. Nakon dugo vremena, nakon mučne i iscr-pljujuće vožnje, ponovo su se osjećali sigurnima. U Mihaljevec su produžili pješice. Svi koji su uspjeli izbjeći mobilizaciju bili su složni da se ni pod koju cijenu neće vratiti u Njemačku. Od onda su se počeli skrivati. Napravili su bunkere i čekali da opasnost prođe. Znak da mogu izaći iz bunkera bio je ulazak bugarske vojske.

Dedina priča nudi drugačiji način izbjegava-nja mobilizacije vojske. Njegova mama uspjela je uvjeriti vojnike koji su došli po dedinog brata (deda je bio fizički preslab da ga se mobilizira) da ga odvedu u Njemačku, da je on već u vojnoj slu-žbi i da radi negdje na granici. Radi dokaza deda je nekoliko puta morao otići do Načkaniža odakle je poslao razglednice u ime svog brata fingiravši da im brat šalje razglednice kao pozdrave iz vojske.

Dolazak BugaraNakon odlaska Nijemaca,

nekoliko sati bilo je zatišje. Nitko nije dolazio pa su ljudi pričali kako su „ničiji“. No, ubrzo su stigli Bugari. Nova fronta formirala se na liniji Obrež, Godeninci, Kog,

Krč, Stanetinec i okolica. U Mihaljevcu su se smjestila dva bataljuna. Tu osnovnu formaciju kopnene vojske činila su četiri topa. Topovi su se zamijenili u tri navrata, dolazili su oni većih dimenzija, sve jači i razorniji. Postavili su ih tako da su oni kraćeg dometa bili naprijed, a ovi dužeg dometa otraga, cilj napada je bilo njemačko „gni-jezdo“ u crkvi na Kogu. Velik je broj Bugara koji su naselili naš kraj, a ovdje su bili kaznom. Bilo ih je dobrih i loših, no svi su bili izuzetno pobožni. Nosili su krunice i križeve i uvijek bi se križali prilikom zvonjave crkvenih zvona. Bili su vesele naravi, ali često su prelazili granice dobrog ukusa, pa bi se nakon velikih pijanki znali iživljavati nad ženama. I deda i gospodin Franjo dobro se sjećaju jedne veselice kada su Bugari doveli čak i kuhara. Uzeli su tri kokoške, krumpira, vrhnje i sve za-pekli u krušnoj peći. Ovakav bogat ručak morao se i dobro „zalijati“. Nabavili su dvije bačve od 300 litara, obje pune vina. Jedna od njih i danas stoji u podrumu gospodina Franje. Kako Bugari nisu nikad bili škrti, sve su pozvali za stol i svi zajedno su jeli i pili. No, kako je rat odmicao, ovakvih veselja bilo je sve manje, a pucanja i granatiranja sve više. Bugari su krali i uzimali sve na što su naišli, ne birajući sredstva. Bili su sposobni ubiti samo zbog jedne jedine ručne ure. Zbog blizine prve crte bojišnice koja se prostirala duž današnje slovenske granice, opasnost za ljude iz tih mjesta bila je sve veća. Sve obitelji naše općine toplo su im ponudile utočište. Dale su im smještaj, žrtvujući svoj mir i slobodu. Kuće u ko-jima su dotad živjeli ispraznili su za novopridošle bjegunce, a same obitelji smjestile su se u staje i podrume. Bila je to cijena koju su morali platiti za okončanje rata. Upravo zahvalu za to ljudsko iskazivanje osjećaja solidarnosti, primili su čelnici naše Općine na proslavi Občinskog praznika Sre-dišča ob Dravi. Kapitulacijom Njemačke 1945. rat je i službeno završio, a sve vojne trupe povukle se iz naše općine i ostalih krajeva. Međimurje se odcijepilo od Mađarske i ponovno postalo dio hrvatskog teritorija.

Iz života izvući ono najboljeNakon podužeg razgovora i novih saznanja,

nisam mogla, a da ne primijetim optimističan duh kojim su obojica govorili. Unatoč tome što su proživjeli teške ratne strahote, što su ih selili po cijeloj Jugoslaviji da se bore za nešto što ni sami ne žele, što su vidjeli stradanja svojih najbližih, ljubav prema životu nije se umanjila. Nisu mi pričali o tome, radije su se sjećali kako su skakali u rupama gdje su bile prethodno bačene granate, kako su se igrali sa napuštenim oružjem kojeg su našli i kako su sakrivali meso „s tiblice“ u zemlju da ga vojnici ne bi našli. Netko je jednom rekao: „kakve su ti misli, takav ti je život“. Mi danas živimo u formiranoj državi ne bojeći se da će nam sutra u kuću upasti naoružani stranci i odvesti nas u nepoznato. Živimo u miru, ali ne znamo ga ci-jeniti. Okrenuli smo se lažnim idealima i strepimo za materijalnim bogatstvom ne mareći za ono du-hovno. Više radimo, manje se smijemo. Bojim se da mi nećemo moći pričati našim unucima ovako puni radosti prema životu.

Narcisa Sklepić

RIJEČ UREDNIKA

Poštovani čita-telji Mihalovčana, pred Vama i nama je deseti jubilarni broj našeg lista.

Puno je truda i vremena trebalo uložiti u stvaranje svakog broja. No, vjerujem, da je Mihalovčan ispunio svoju osnovnu zadaću, a to je da bude informativan za sve naše žitelje.

Komercijalne novine nas rijetko ili nikako ne prate, s toga je značaj izlaženja vlastitih novina neprocjenjiv, tim više što se svi dosadašnji brojevi mogu naći na internetskim stranicama Općine, pa smo dostupni svim zainteresiranim čitateljima u čitavom svijetu.

Zahvaljujem se dosadašnjem glavnom

uredniku gosp. Borisu Resmanu na broj-nim satima uloženim u pripremama za izla-ženje svakog Mihalovčana. Zahvaljujem i svim dosadašnjim članovima redakcije, te suradnicima, koji su na bilo koji način su-rađivali u stvaranju lista. Zahvaljujem po-sebno i sponzorima, bez kojih bi izlaženje lista bilo vrlo teško ostvarivo.

Novu redakciju čine članovi koji direk-tno rade na izlaženju lista, s toga je ona smanjena. Rezultat rada nove redakcije je ovaj deseti broj. Pozivam sve zainteresira-ne za suradnju na izlaženju Mihalovčana, da nam se pridruže, daju prijedloge i pri-loge iz bilo koje oblasti koja je vezana uz naš kraj i naše ljude, a koja bi mogla biti zanimljiva čitateljima. Želimo stvarati kre-ativne, informativne i zanimljive novine, ali našim vlastitim snagama, doslovce naš „Mihalovčan“.

Franjo Kovačić

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 3AKTUALNI SAT

UREĐENJE OKOLIŠA KAPELE U PRESEKI

Na trošak Općine izvedeni su radovi na uređenju okoliša oko kapele u Preseki. Porušena su stabla ke-stena i izvađeni panjevi, a obojani su i prozorski okviri kapele. Time je kapela dočekala proljeće u novom i ljepšem izdanju.

MALA FINANCIJSKA POMOĆ ZA PRVE KORAKE

S željom da barem malo olakša roditeljsku brigu, naša je Općina po prvi puta dodijelila financijsku pomoć od 500,00 kn bebama rođenim u 2009. godini. Ukupno je podijeljeno 14.000,00 kn 28 obitelji, a takva je gesta predviđena i u proračunu za 2010. godinu. Premda u odnosu na da-našnje troškove života petsto kuna možda ne djeluje puno, ipak je svaka, pa i mala pomoć, uvijek dobrodošla.

Općina Gornji Mihaljevec objavila je natječaj za sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola i dodjelu naknade za nabavu udžbenika u listu Međimurje i na oglasnim pločama na području Općine. Zahtjevi za navedene natječaje zaprimali su se od 07. rujna do 30. studenog 2009. godine. Kriteriji za dobivanje pomoći utvrđeni su Pravilnikom o sufinanciranju prijevoza („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10a/05.) i Pravilnikom o dodjeli besplatnih udžbenika („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10a/05.).Socijalno vijeće i Odbor za primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i brigu o djeci raspravili su svaki pojedinačni

SUFINANCIRANJE PRIJEVOZA I NABAVA UDŽBENIKAzahtjev, te temeljem izvršene provjere navoda iz zahtjeva i njegove opravdanosti utvrdili prijedlog za dodjelu pomoći. Temeljem opravdanih zahtjeva donijeta su rješenja o dodjeli pomoći na temelju prijedloga Socijalnog vijeća i Odbora za primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i brigu o djeci.Sufinanciranje prijevoza odobreno je dvanaestorici učenika srednjih škola, za što će se iz općinskog proračuna izdvojiti 22.360,80 kuna. Naknada za kupnju udžbenika odobrena je jedanaestorici učenika osnovne i srednje škole. Iz općinskog proračuna će se za kupnju udžbenika izdvojiti 8.168,86 kuna. (s.c.)

MIHALOVČAN 4 SVIBANJ 2010.AKTUALNI SAT

PODJELA NAGRADA NAJUSPJEŠNIJIM

OSNOVNOŠKOLCIMAU srijedu, 23. prosinca 2009. godine, u vi-

jećnici Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu, organiziran je svečani prijem i podjela nagrada za postignute uspjehe na natjecanjima učenici-ma Osnovne škole Gornji Mihaljevec.

Za sudjelovanje na državnom natjecanju iz matematike nagrađena je Kristina Petković, a za istraživački rad u Učeničkom zadrugarstvu nagrađeni su Lovro Kovačić i Josip Novak.

Dana 15. siječnja 2010. godine održan je sastanak predstavnika Općine Gornji Mihalje-vec s direktorima javnih poduzeća gospodi-nom Zoranom Šarićem – ravnateljem Župa-nijske uprave za ceste, gospodinom Damirom Srpakom – direktorom ELEKTRE Čakovec, gospodinom Ivanom Cerovcom i Ivanom Mustačem – predstavnicima Hrvatskih voda i

Na županijskom natjecanju iz informatike bio je Matija Bogdan, a u Učeničkom zadru-garstvu Ivan Ladić, Nikolina Srša i Darija Borko. Na „Zboru mladih pjesnika“ Zlatar 2009 nagrađeni su Sarah Žunek i Marin Zadravec. Na nagradnom natječaju „Maštom po Europi“ i Reviji hrvatskog filmskog i video stvaralaštva djece uspješni su bili Karla La-dić, Lana Lovrec, Antonela Šepić, Martina Vuk, Jelena Novak, Dejan Lesničar i Marin Zadravec.

Sportske uspjehe postigli su Lovro Kova-čić i Tamara Hatlak u atletici, a prvo mjesto u županiji osvojili su i šahisti Lovro Kovačić, Matija Bogdan, Marin Zadravec, Mario Novak i Matija Zadravec.

Svima čestitamo na postignutim uspjesi-ma.

Na temelju članka 16. Statuta Općine Gornji Mihaljevec („Slu-žbeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/05. i 10/09.), Općinsko vijeće Gornji Mihaljevec na svojoj 7. sjednici održanoj 12. 03. 2010. godine, donosi

ODLUKUo akcijskom priključenju na vodoopskrbnu mrežu

Članak 1.Domaćinstvima (fizičkim oso-

bama) na području Općine Gornji Mihaljevec, u naseljima u kojima postoji izgrađena vodovodna mreža, a koja u vremenu od 01. 04. 2010. godine do 31. 12. 2010. godine, po-dnesu Međimurskim vodama d.o.o. zahtjev za priključenje na vodoopskr-bni sustav i sklope s Međimurskim vodama d.o.o. Ugovor o izvođenju radova i priključenju, odobrava se poseban popust kod plaćanja naknade za priključenje na vodovodnu mrežu, tako da naknada za priključenje izno-si 1.000,00 kuna (umjesto 4.000,00 kuna), a može se platiti odjednom, uz 10% popusta ili u ratama, na 10 mjeseci, beskamatno.

Socijalno ugrožena domaćinstva oslobođena su plaćanja naknade za priključenje na vodoopskrbnu mrežu.

SASTANAK S DIREKTORIMA JAVNIH PODUZEĆA

gospodinom Josipom Zorčecom – direktorom Međimurskih voda.

Na sastanku su razmatrani izvršeni radovi na području naše Općine tijekom 2009. godi-ne i razmatrani planovi rada u 2010. godini. Izraženo je zadovoljstvo međusobnom sura-dnjom.

Franjo Kovačić

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 5AKTUALNI SAT

Dana 09. prosinca 2010. godine u prostorijama Doma Kulture u Gornjem Mihaljevcu održan je sastanak Stožera zaštite i spašavanja Općine Gornji Miha-ljevec. Stožer je usvojio Analizu stanja sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gornji Mihaljevec u 2009. godini. Isto tako Stožer je usvojio prijedlog Smjer-nica za organizaciju, razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gornji Mihaljevec za 2010. godinu.

Dana 12. prosinca 2010. godine u prosto-rijama Doma Kulture u Gornjem Mihaljevcu održan je sastanak Uprave groblja. Predsjednik Uprave groblja podnio je izviješće o izvršenim radovima na groblju u tijeku 2009. godine. Članovi Uprave groblja utvrdili su prijedlog radova koje je potrebno izvršiti na groblju u Gornjem Mihaljevcu u 2010. godini.

SASTANAK STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

IZVJEŠĆA SA SJEDNICA KOLEGIJA PREDSJEDNIKA MJESNIH ODBORA OPĆINE

GORNJI MIHALJEVECNa sjednici Kole-

gija predsjednika Vi-jeća mjesnih odbora održanoj 12. siječnja 2010. godine dogo-voreno je da se izbori za Vijeća mjesnih

odbora provedu na zborovima građana. Predsjednici mjesnih odbora su se obvezali da će o terminu održavanja zbora građana obavijestiti Općinu. O radu zimske službe izvješće je podnio izvršitelj usluge Vilim Novak iz Gornjeg Mihaljevcu. Konstati-rano je da većih problema u radu zimske službe nije bilo.

Sljedeća sjednica Kolegija predsjednika Vijeća mjesnih odbora održana je 9. ožujka 2010. godine. Na sjednici je određen režim javne rasvjete na području Općine Gornji Mihaljevec i to na način da rasvjeta pali u sumrak i svijetli do 23 sata, te se ponovno pali u 4,30 sati i svijetli do svanuća. Istom Odlukom određeno je da nema cjelonoćne rasvjete. Komunalni redar Vid Marčec podnio je iscrpno izvješće o dosadašnjem radu. Od većih akcija istaknuo je podjelu kanti za odvoz smeća. Od 52 zaprimljena predmeta riješio je 34 dok je 18 predmeta u postupku. Načelnik je upoznao nazočne o rezultatima provedenih izbora za Vijeća mjesnih odbora. (s.c.)

IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA VZP OPĆINA GORNJI

MIHALJEVEC-ŠTRIGOVAU Vatrogasnom domu u Gornjem Miha-

ljevcu održana je dana 09. travnja 2010. godi-ne Izvještajna skupština Vatrogasne zajednice područja Općina Gornji Mihaljevec-Štrigova.

Skupštinu je otvorio predsjednik VZPO Gornji Mihaljevec-Štrigova Aleksandar Kar-lovčec, ujedno i predsjednik DVD Štrigova, pozdravivši predstavnike iz osam dobrovoljnih vatrogasnih društava sa područja VZ, Zlatka Orsaga, predsjednika VZ Županije Međimur-ske i Franja Kovačića, načelnika Općine Gornji Mihaljevec. U podnijetom izvješću predsjednik je naglasio da je zadovoljan radom vatrogasnih društava sa našeg područja, te se zahvalio i načelnicima Općina koje ispunjavaju svoju zakonsku obavezu financiranja vatroga-stva sa više od 5% općinskih proračuna.

Josip Petković

PROŠTENJA06. lipnja 2010. 10,30 Proštenje u

Martinuševcu13. lipnja 2010. 10,30 Proštenje

Srca Isusova u Badličanu20. lipnja 2010. 10,30 Proštenje

Srca Isusova u Gornjoj Dubravi11. srpnja 2010. 10,30 Proštenje u

Dragoslavec Bregu-Sv.Benedikt18. srpnja 2010. 10,30 Proštenje u

Križopotju u čast MJK.BŽJ.Bističke25. srpnja 2010. 10,30 Proštenje

Sv. Magdalene u Preseki20. kolovoza 2010. 8,00 i 10,30 Sv.

Stjepan Kralj – Kraljevo05. rujna 2010. 10,30 Proštenje u

Vukanovcu25. studenog 2010. 10,30 Proštenje

Sv. Katarine

MIHALOVČAN 6 SVIBANJ 2010.AKTUALNI SAT

U prosincu prošle godine u Vijećnici Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu održana je Svečana općinska sjednica, na koju su pozvani članova radnih tijela Općinskog vijeća, predsjednici Mjesnih odbora, udruga, društava i sportskih klubova s područja Općine Gornji Miha-ljevec. Predsjednik Općinskog vijeća Franjo Golub i načelnik općine Franjo Kovačić pozdravili su prisutne, te napravili kratak pregled prošle i planova za novu godinu.

Kao najveće postignuće Franjo Kovačić istaknuo je gradnju pješa-čko – biciklističke staze i obnovu ceste kroz Bogdanovec, što je bila investicija vrijedna milijun kuna. Isto tako, u Gor. Dubravi izgrađe-na je pješačka staza, u što je uloženo 550 000 kuna. U suradnji sa ŽUC-om izgrađena su četiri autobusna stajališta, u Bogdanovcu, Vu-grišincu, Dragoslavec Selu i Martinuševcu. Od većih projekata ista-knuto je i renoviranje Doma kulture u Gor. Mihaljevcu u što je uloženo 250 000 kuna.

U novoj godini slijedi dogradnja škole, investicija vrijedna 7 mili-juna kuna koju financira Svjetska banka putem Ministarstva prosvjete

1. Općinsko vijeće Općine Gornji Mihalje-vec održalo je dana 12. ožujka 2010. godine svoju 7. sjednicu. Vijećnici su raspravljali o petnaest točaka dnevnog reda. Usvojen je Go-dišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2009. godinu. Prihodi u navedenom razdoblju ostvareni su u iznosu od 3.864.727,92 kuna dok su rashodi ostvareni u iznosu od 3.559.490,13 kuna. Povjerenstvo za popis imovine, obveza i potraživanja podnijelo je izviješće o izvršenom popisu sa stanjem na dan 31. 12. 2009. godine koje je jednoglasno usvojeno. Za održavanje komunalne infrastru-kture u 2009. godini izdvojeno je 841.255,91 sukladno Programu održavanja komunalne infrastrukture. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2009. godinu izvršen je u iznosu od 2.043.522,54 kuna. Trgovačka društva Međimurje-plin d.o.o. i Međimurske vode d.o.o. određena su kao trgovačka društava od posebnog interesa za općinu Gornji Mihaljevec. Isto tako vijećni-ci su usvojili Odluku o akcijskom priključenju na vodovodnu mrežu kojom se u razdoblju od 01. 04. do 31. 12. 2010. godine određuje u iznosu od 1.000,00 kuna (umjesto 4.000,00 kuna). Prioritetnim dionicama za sanaciju

cesta u sklopu programa EIB II određene su sljedeće ceste:

- Badličan - od igrališta prema Novak Fra-nji kbr. 31 dužine 612,74 m;

- Dragoslavec Breg - dionica prema Tru-pkoviću i Nadi Kraljić dužine 302,94 m;

- Martinuševec - dionica od Flinčeca do Baisa dužine 421,29 m;

- Vugrišinec - put prema Dvanajščaku dužine 378,69 m;

- Vukanovec - Zanjkova graba - Brzinka-most-Škvorc Dražen dužine 522,74 m.

Odluka o komunalnoj naknadi Općine Gornji Mihaljevec izmijenjena je na način da se obveze plaćanja komunalne naknade oslo-bađaju u potpunosti nekretnine namijenjene za obavljanje djelatnosti trgovačkih društava i obrta osnovanih u tekućoj godini. Oslobođenje od plaćanja navedena trgovačka društva i obrti ostvaruju samo za godinu u kojoj su osnovani, uz uvjet da imaju sjedište na području Općine Gornji Mihaljevec. Na zahtjev Zajedničkog autoprijevozničkog obrta „KIM“ Goran Kolman i Dražen Moharić iz Bogdanovca 12 Općinsko vijeće odobrilo je privremeno parki-ranje isključivo poluprikolica kod Doma kultu-re Gornji Mihaljevec pod uvjetom da prilikom

Izvješće sa 7. sjednice Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevecparkiranja i odlaska s parkirališta ne čine buku koja bi djelovala ometajuće za mještane. Ugo-vor o zakupu zaključuje se za razdoblje od 15. 03. 2010. godine do 31. 12. 2010. godine.

Vijećnici su izvješteni o završenom postu-pku izbora programa javnih potreba u kulturi za investicijsku djelatnost na temelju Poziva za Program kulturnog razvitka u 2010. godini. Od tri kandidirana programa Ministarstvo kulture uvrstilo je u Program financiranja za 2010. godinu sljedeće projekte:

- za Dom kulture Gornji Mihaljevec odo-breno je 100.000,00 kuna;

- za Dom kulture Vukanovec odobreno je 20.000,00 kuna.

Ministarstvo kulture dostavilo je obavijest da prijedlog programa obnove Doma kulture u Preseki nije uvršten u Program kulturnog razvitka za 2010. godinu. Na kraju sjednice načelnik Općine izvijestio je nazočne čla-nove Općinskog vijeća o početku provedbe programa javnih radova, o davanju u zakup poslovnog prostora u stambenoj zgradi (bivši matični ured), te o Odluci kolegija predsje-dnika Vijeća mjesnih odbora koja se odnosi na novi režim rada javne rasvjete na području naše Općine. (s.c.)

i športa. Time Osnovna škola Gornji Mihaljevec postaje jedna od dvije međimurske škole, za koje je ovaj projekt odobren i kojoj će na taj način biti omogućena jednosmjenska nastava. U planu je i sanacija nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 2 milijuna kuna financirana putem Europske investicijske banke. Izgradnja komunalne infrastrukture na poduzetničkoj zoni Krč u Gornjem Mihaljevcu vrijedna je milijun kuna i financira se od strane Ministarstva gospodarstva, rada i podu-zetništva. Slijedi i izgradnja autobusnih stajališta u Gornjoj Dubravi, Dragoslavec Bregu i Gornjem Mihaljevcu, te izgradnja pješačko – bi-ciklističke staze na dionici Gornji Mihaljevec – Bogdanovec.

Načelnik Franjo Kovačić je istaknuo, da unatoč krizi i manjem priljevu sredstva iz državnog proračuna, Općina Gornji Mihaljevec posluje vrlo dobro uz sredstva dobivena putem raznih projekata na koje se općina prijavljuje.

Na kraju svečane sjednice uzvanici su počašćeni domjenkom i prigodnim poklonima.

(lk)

SVEĆANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 7AKTUALNI SAT

Provedeni izbori za Vijeća mjesnih odboraBogdanovec - zbor građana održan 31. siječnja 2010. g. Dom kulture

Gornji MihaljevecPredsjednik VMO: Dragutin Hunjadi, Bogadanovec 20Zamjenik predsjednika: Željko Srša, Bogdanovec 32

Članovi VMO: Krešo Zadravec, Bogdanovec 11, Ivan Ladić, Bogdanovec 16,

Zdravko Posedi, Bogdanovec 37, Zlatko Horvat, Bogdanovec 36, Vladimir Novak, Bogdanovec 22.

Vugrišinec - zbor građana održan 20. veljače 2010. g. ugostiteljski objekt

„Klet Veselko“Predsjednik VMO: Željko Dvanajščak, Vugrišinec 79Zamjenik predsjednika: Franjo Kovačić, Vugrišinec 43

Članovi VMO:Branko Jurković, Vugrišinec 26, Milan Korez, Vugrišinec

112a, Dražen Bogdan, Vugrišinec 28.

Tupkovec - zbor građana održan 21. ožujka 2010. g. Dom kulture

Gornji MihaljevecPredsjednik VMO: Mario Zadravec, Tupkovec 18Zamjenik predsjednika: Zdravko Rebernik, Tupkovec 24

Članovi VMO:Robi Mauko, Tupkovec 38, Stjepan Tkalec, Tupkovec 1, Alojz

Zadravec, Tupkovec 16.

Bogatstvo Hrvatske u kapljici vodeNaše Jadransko more je slano,Hrvatska je lijepa kao kapljica vode na mom dlanu.U kapljici vode nađe se sva njena ljepota,nacionalni parkovi, jezera, potoka i šumskih divota.

Prirodna ljepota veže nas, da bude tako i dalje lijepa,očuvajmo tu divotu jer to je za nas veliki napredak.

Sva Hrvatska bogatstva su kao zlatna kap,ponosni smo na nju i čuvamo je kao sami sebe.

Helena Pergar, 6. r.

MIHALOVČAN 8 SVIBANJ 2010.AKTUALNI SAT

Gor. Mihaljevec - zbor održan 26. ožujka 2010. g. Dom kulture Gornji Mihaljevec

Predsjednik VMO: Zdravko Šafarić, Gornji Mihaljevec 23Zamjenik predsjednika: Goran Lovrec, Gornji Mihaljevec 29

Članovi VMO:Mira Jalšovec, Gornji Mihaljevec 12, Boris Resman, Gornji

Mihaljevec 73, Dušan Posel, Gornji Mihaljevec 80.

Vukanovec - zbor održan 28. ožujka 2010. g. Dom kulture Vukanovec

Predsjednik VMO: Mladen Borko, Vukanovec 18Zamjenik predsjednika: Stanko Janež, Vukanovec 81

Članovi VMO:Vladimir Borko, Vukanovec 69a, Zlatko Jambrović, Vukanovec

11, Josip Košak, Vukanovec 40, Vladimir Petković, Vukanovec 70a, Dražen Škvorc, Vukanovec 49, Josip Horvatić, Vukanovec 71, Katarina Borko, Vukanovec 54.

Gornja Dubrava - zbor održan 25. 04. 2010. g. Vatrogasni dom Gor. Dubrava

Predsjednik VMO: Stanko Golub, Gornja Dubrava 83Zamjenik predsjednika: Bojan Posel, Gornja Dubrava 15

Članovi VMO: Goran Gregorinčić, Gornja Dubrava 21, Vlado Gregorina, Gor-

nja Dubrava 80, Ivan Novak, Gornja Dubrava 67, Stanislav Novak, Gornja Dubrava 91, Zvonimir Novak, Gornja Dubrava 41a, Nenad Posel, Gornja Dubrava 59b, Walter Škvorc, Gornja Dubrava 7.

Dragoslavec Breg - zbor održan 23. 04. 2010. g. Dom kulture Gor. MihaljevecPredsjednik VMO: Konrad Brezarić, Dragoslavec Breg 81Zamj. predsjednika: Kristijan Škrobar, Dragoslavec Breg 67

Članovi VMO:Radovan Horvatić, Dragoslavec Breg 80, Zvonimir Novak,

Dragoslavec Breg 96, Jasenka Bauer, Dragoslavec Breg 82.

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 9AKTUALNI SAT

Predsjednik VMO: Josip Novak, Martinuševec 17Zamjenik predsjednika: Srećko Lesničar, Martinuševec 6

Članovi VMO:Boža Bais, Martinuševec 21, Franjo Županec, Martinuševec 31,

Danijel Lovrec, Martinuševec 2.

Dana 05. 02. 2010. godine u Domu kulture u Dragoslavec Selu održan je zbor mještana, na kojem su provedeni redoviti izbori za članove VMO-a.

Na početku zbora dosadašnji predsjednik Robert Kos iznio je izvješće o četverogodišnjem radu, gdje je kao najvažniji projekt istaknuo izgradnju dugo očekivanog Doma kulture, a izvedeno je i niz drugih projekata oko provođenja raznih turnira i proslava. Do realizacije je došlo i uz pomoć Općine Gornji Mihaljevec. Dragosla-vec Selo je naselje, koje se svake godine sve više popunjava mladim ljudima što dovodi do povećanja broja stanovništva. Zbog toga se i ukazala potreba za objektom poput Doma kulture, kako bi mještani imali središte za razna okupljanja, sportske i druge aktivnosti. Veli-ki doprinos dali su i sami mještani, koji su se nesebično odazivali na brojne radne akcije, a pomogli su i raznim donacijama.

Zboru su prisustvovali i načelnik Općine Franjo Kovačić, te njegov zamjenik Boris Resman. Isti su se osvrnuli na rad Mjesnog odbora i ocijenili ga veoma pozitivno, te istaknuli kao primjer dobre suradnje ostalim mjesnim odborima.

Po završetku zbora pristupilo se predlaganju, a zatim i glasova-nju članova za Vijeće mjesnog odbora Dragoslavec Sela. Mještani su ponovo za predsjednika odabrali Roberta Kosa, a kao zamjenika Željka Fajs. Glasove za članove Mjesnog odbora su i ovaj put dobili Emil Novak, Mirko Zeman, Damjan Buhanec i Marijan Tomšić, a kao novi članovi izglasani su Franjo Podvez, Tino To-plek i Boris Tomašić.

Dragoslavec Selo - zbor građana održan 5. veljače 2010. g.

Dom kulture Dragoslavec Selo

Nakon službenog djela, međusobno druženje nastavilo se uz razmjenjivanje razna iskustava, ali i prijedloga za daljnji uspješan rad Mjesnog odbora.

Željko Fajs

Martinuševec - zbor građana održan 20. ožujka 2010. g. Vatrogasni dom Martinuševec

MIHALOVČAN 10 SVIBANJ 2010.AKTUALNI SAT

PREDSJEDNICI VIJEĆA MJESNIH ODBORA OPĆINE GORNJI MIHALJEVECIvan Kovačić Badličan 34 040/584-174 - Predsjednik VMO BadličanDragutin Hunjadi Bogdanovec 20 040/899-170 098/173-8428 Predsjednik VMO BogdanovecKonrad Brezarić Dragoslavec Breg 81 040/899-065 098/198-8979 Predsjednik VMO Dragoslavec BregRobert Kos Dragoslavec Selo 16 040899-231 091/502-0302 Predsjednik VMO Dragoslavec SeloStanko Golub Gornja Dubrava 83 040/899-201 - Predsjednik VMO Gornja DubravaZdravko Šafarić Gornji Mihaljevec 23 040/899-195 098/980-2750 Predsjednik VMO Gornji MihaljevecJosip Novak Martinuševec 17 040/584-155 - Predsjednik VMO MartinuševecŽeljko Panić Preseka 16 040/584-050 098/164-1627 Predsjednik VMO PresekaDarko Horvat Prhovec 18 040/584-013 095/904-7921 Predsjednik VMO PrhovecMario Zadravec Tupkovec 18 040/857-354 098/948-5115 Predsjednik VMO TupkovecŽeljko Dvanajščak Vugrišinec 79 040/857-412 098/426-976 Predsjednik VMO VugrišinecMladen Borko Vukanovec 18 040/899-228 091/1225-071 Predsjednik VMO Vukanovec

Najave događaja03. lipnja 2010. godine - Blagdan Tijelova

sa procesijom20. lipnja 2010. godine - Kup Općine u

nogometu - organizator NK Bratstva Preseka22. lipnja 2010. godine - Obilježavanje

Dana antifašističke borbe u Martinuševcu25. lipnja 2010. godine - Obilježavanje

Dana državnosti26. lipnja 2010. godine - Sv. Potvrda - Cr-

kva Sv. Katarine Gornji Mihaljevec02., 03. i 04. srpnja 2010. godine - Mani-

festacija Dani lipe 2010.05. kolovoz 2010. godine - Obilježavanje

Dana domovinske zahvalnosti i Dana branite-lja

07. i 08. kolovoz 2010. godine - Gađanje na glinene golubove „Liga“ - organizator Lo-vačko društvo „Šljuka“ Gornji Mihaljevec

16. listopad 2010. godine - Otvorenje lova i interno gađanje glinenih golubova - organizator Lovačko društvo „Šljuka“ Gornji Mihaljevec

20. studeni 2010. godine - Kartaški turnir u Preseki - organizator NK Bratstvo Preseka

04. prosinac 2010. godine - Tradicionalna kolinska večera - organizator NK Bratstvo Preseka

26. prosinac 2010. godine - Kartaški turnir - organizator NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec

Obavijest o odvozu krupnog otpada

Obavještavamo Vas da će se krupni otpad na području Općine Gornji Mihalje-vec odvoziti 14. 06. 2010. godine. Krupni otpad potrebno je iznijeti jedan dan prije odvoza. Isto tako je potrebno odvojiti želje-zo od ostalog otpada. Molimo Vas da nakon prolaska kamiona ne iznosite nikakav otpad jer takav neće biti naknadno odvezen. U krupni otpad ne spada: elektronički i elek-tronski otpad (odvoz elektroničkog otpada besplatni br. tel. 0800/444-110), šuta tj. otpad od građevinskog materijala, gume (kamionske gume, od osobnih automobila i traktorske), školjke od automobila te tekući otpad-ulja, boje i otapala. Odvoz krupnog otpada vrši se isključivo iz kućanstava. Posude za ostali otpad u vrijeme odvoza krupnog otpada držite na vidnom mjestu.

Eko flor - plus d.o.o.

REKONSTRUKCIJA NISKONAPONSKE

MREŽE U NASELJU GORNJI MIHALJEVEC

Investitor radova HEP-Operator distri-bucijskog sustava d.o.o. Elektra Čakovec izvršio je rekonstrukciju niskonaponske mreže u Gornjem Mihaljevcu prema Glavnom projektu broj 23/2009 od srpnja 2009. Rekonstrukcija NN izvedena je zračno armirano betonskim stupovima i samonosivim kabelskim snopom u dužini od 535 metara. (s.c.)

OBAVLJANJE DIMNJAČARSKIH POSLOVA

Prema odluci o komunalnom redu, o obavljanju dimnjačarskih poslova na Području Općine Gornji Mihaljevec, Dimnjačarski obrt Dragan Zdolec obavještava Vas da se dimnja-čarska služba na području spomenute Općine obavlja prema mjesečnom planu rada:

- 9. radni dan; Gornji Mihaljevec,Vugri-šinec, Tupkovec 1, 2, 2a, i dio Vukanovca

- 10. radni dan; Bogdanovec, Vukanovec- 11. radni dan; Gornja Dubrava, Marti-

nuševec, dio Prhovca- 12. radni dan; Badličan, Preseka, dio

Prhovca- 13. radni dan; Dragoslavec Breg, Dra-

goslavec SeloSubota u radnom tjednu na području

Općine G. Mihaljevec za korisnike koji su nedostupni radi posla ili inozemstva. (naru-džba na gsm; 091/576-3988)

Datum se mijenja u slučaju državnih i cr-kvenih blagdana, nedjelje i većih vremenskih nepogoda, na slijedeći radni dan.

DIMNJAČAR Dragan Zdolec

Brojevi telefona i radno vrijeme

Općina Gornji Mihaljevectel./fax 040/899-117RADNO VRIJEME:

ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak od 7.00 do 15.00 sati,

utorak u vremenu od 12.00 do 20.00 sati

e-mail: opcina.gornji.mihaljevec@ck.t-com.hr Internet adresa: www.gornjimihaljevec.hr

Vladimir Novak - grobar: tel. 098/957-3441

Nenad Novak - komunalni radnik - domar: tel. 098/938-6485

Vid Marčec - komunalni redar:Mobitel 099/732-9660

Ambulanta opće medicineTel. 040/899-207

RADNO VRIJEME:Ponedjeljak i utorak - u vremenu

od 13.00 do 20.30 satiSrijeda, četvrtak i petak - u vremenu

od 7.00 do 14.30 sati

Stomatološka ambulantaTel. 040/899-377

RADNO VRIJEME:Ponedjeljak i utorak - u vremenu

od 13.00 do 20.30 sati

Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu od 7.00 do 14.30 sati

PAMETNE MISLITko previše razmišlja malo će ostvariti.

J.C. Friedrich von Schiller

VIC - VIC - VIC - VIC - VIC - VICKompjuterizacijaŠto radi Cigo na kompjuteru?Kopa po recycle bin-u.

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 11POLITIKA

IZBORNA SKUPŠTINA OGRANKA

HSLS-a GORNJI MIHALJEVECIzborna skupština Ogranka HSLS-a

Gornji Mihaljevec održana je 05. travnja ove godine u Gornjem Mihaljevcu. IV. po redu Izbornu skupštinu otvorio je predsjednik Ogranka Boris Resman, pozdravivši članove ogranka i goste, Josipa Griveca, predsjedni-ka ŽV HSLS-a Međimurske Županije te Jo-sipa Cvetkovića, potpredsjednika Općinske organizacije HDZ-a Gornji Mihaljevec.

U opširnom izvješću o četverogodišnjem radu od prethodne izborne skupštine pa do danas, Boris Resman se osvrnuo na sve akti-vnosti ogranka u tom razdoblju. Istaknuo je da je liberalna opcija potrebna kako u našoj Općini, tako i u Republici Hrvatskoj. Zahva-lio se članovima ogranka na podršci u radu, te ih pozvao da i nadalje svojim angažmanom pridonesu stvaranju boljitka u našoj sredini.

Za predsjednika ogranka u narednom četverogodišnjem razdoblju izabran je Josip Petković, a za potpredsjednike Sonja Đuran i Boris Resman. Za tajnika je izabran Zdrav-ko Šafarić, a za rizničara Stanko Golub. U Izvršni odbor ogranka koji broji 12 članova izabrani su: Franjo Petričević, Bojan Posel, Gordana Knezić, Antun Srša, Vjenceslav Golub, Boris Tomašić, Bojana Novak, Zoran Novak, Mario Zadravac, Franjo Šegović, Risto Simić i Mira Gregorina. U Nadzorni odbor izabrani su Alojz Zadravec, Davor Golub i August Jambrović.

Novoizabrani predsjednik ogranka Josip Petković zahvalio je na izboru i na ukazanom povjerenju. Josip Petković

JOSIP NOVAK, 7.r. JELENA NOVAK, 5.r. VALENTINA GREGORINČIĆ, 7.r.

GODIŠNJA IZVJEŠTAJNA

SKUPŠTINA OPĆINSKE ORGANIZACIJE HDZ-aNa godišnjoj Izvještajnoj skupštini

Općinske organizacije HDZ-a, članovi stranke okupili su se 8. siječnja o.g. Kao gost skupštine bio je nazočan Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a gosp. Vladi-mir Ivković. Izvješće o radu tijekom 2009. godine podnio je Predsjednik Općinske or-ganizacije gosp. Franjo Kovačić. Izraženo je zadovoljstvo aktivnošću stranke u 2009. godini, posebice ostvarenim rezultatima na lokalnim izborima u Općini, te podatkom da je u stranku na području Općine u prošloj godini primljen 21 novi član.

Franjo Kovačić

U Gornjem Mihaljevcu na lokaciji bivšeg matičnog ureda u stambenoj zgradi otvorena je trgovina tekstilne robe u vlasništvu Dejana i Martine Ferlin. U bogatoj ponudi možete naći široki asortiman dječje, ženske i muške robe. Trgovina je otvorena radnim danom od 8.00 - 19.00, a subotom od 8.00 - 14.00. Kontaktirati nas možete na broj 098/9049622.

Vaše za-dovoljstvo, naš uspjeh. Veselimo se vašem dola-sku.

NOVOOTVORENA TRGOVINA TEKSTILA

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 13POLITIKA

U petak, 9. 04. 2010. g. u Domu kulture u Dragoslavec Selu održana je Izborna konvencija Općinske organizacije SDP-a Gornji Mihaljevec. Na početku konvencije predsjednik Darko Horvat podnio je izvješće o aktivnostima stranke, kao i program za naredno razdoblje. Izvješće i program su poziti-vno ocijenjeni od strane ostalih članova stranke.

Nakon toga pristupilo se glasovanju. Za potpredsjednike stranke izabrani su Marinka Kostanjević i Bojan Novak. Općinski odbor čine Alen Branda, Dražen Pintarić, Zvon-

IZBORNA KONVENCIJA SDP-ako Jularić i Marko Vuk. Za članove Nadzornog odbora izabrani su Željko Fajs, Marko Miljančić i Dejan Jularić.Konvenciji su prisustvovale i posebne gošće, saborska zastupnica SDP-a Nadica Jelaš i tajnica županijske or-ganizacije Ivanka Štefulj. Tom prilikom članovima se obratila gospođa Nadica Jelaš koja je upoznala prisutne s aktualnim događajima u zemlji i odgovarala na pitanja.Poslije konvencije nastavljeno je međusobno druženje.

Željko Fajs

MIHALOVČAN 14 SVIBANJ 2010.GOSPODARSTVO

Dana 26. siječnja 2010. godine u 18,00 sati u prostorijama doma kulture u Gornjem Mihaljevcu predstavnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Po-dručnog odjela Međimurske županije, održali su informativni sastanak za poljoprivrednike. Prezentirane su izmjene u sustavu poticaja poljoprivrede i ruralnog razvoja, novi su-stav identifikacije zemljišnih čestica tijekom 2010. godine, te su poljoprivrednici upoznati sa obvezom zbrinjavanja ambalažnog otpada kemijskih sredstava za zaštitu bilja.

Predstavnici Hrvatskih šuma i Šumarske savjetodavne službe, Podružnica Zagorje - Međimurje, Ured Čakovec održala je dana 19. veljače 2010. godine u prostorijama doma kulture Gornji Mihaljevec prezentaciju Pro-grama gospodarenja šumama šumoposjednika na području općine Gornji Mihaljevec. Svi zainteresiranim omogućen je uvid u elaborat Programa gospodarenja, s važnošću od 1. siječnja 2010. - 31. prosinca 2019. godine, u vremenu od 28. siječnja 2010. do 19. veljače 2010. u prostorijama Općine Gornji Mihalje-vec (ured općine), Gornji Mihaljevec 74, u vremenu od 7 do 15 sati (ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak) i u vremenu od 12 do 20 sati (utorak). Sve primjedbe i prijedloge u vezi

Prezentacija Programa gospodarenja šumama šumoposjednika na području općine Gornji Mihaljevec

Programa gospodarenja šumama šumoposje-dnika na tom području mogle su se iznijeti pri uvidu ili uputiti u pismenom obliku na: Šumar-sku savjetodavnu službu, Podružnica Zagorje - Međimurje, Ured Čakovec, Zrinsko - Fran-kopanska 9, Čakovec. Obavijest o održavanju javnog uvida objavljena je na Internet stanica-ma Šumarske savjetodavne službe te na svim oglasnim pločama na području naše Općine. Na javnoj raspravi iznesen je prijedlog Pro-grama gospodarenja za šume šumoposjednika gospodarske jedinice Gornja Dubrava, koja obuhvaća devet katastarskih općina Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec i Vukanovec.

Terenski dio radova i uredsku obradu podataka za uređajni elaborat provedeni su tijekom 2009. godine a obavili su ih i sastavili djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o., Odjela za uređivanje Uprave šuma Koprivnica.

Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Gornja Dubrava” izrađen je u skladu s odredbama Zakona o šumama (“Narodne no-vine”, br. 140/05., 82/06. i 126/08.), Pravil-nikom o uređivanju šuma (“Narodne novine”, br. 111/06. i 141/08.) i odredbama šumsko-gospodarske osnove područja. Konzultiranjem javnosti, te svih zainteresiranih strana, želi se integrirati šumarstvo u društvenu okolinu te omogućiti vanjski utjecaj na pitanja gospoda-renja šumama u šumama šumoposjednika.

Općinski Odbor za gospodarstvo i poljo-privredu održao je dana 16. veljače 2010. go-dine svoju sjednicu. Na istoj je dogovoreno da će predstavnici obrtničke komore Međimurke županije održati dana 19. veljače 2010. go-dine, sastanak s obrtnicima na kojem će biti prezentirano slijedeće: Vijesti iz regionalne agencije Redea Čakovec o EU fondovima, informacije HOK međimurske županije i Uloga lokalne samouprave u recesiji. Isto tako Odbor za gospodarstvo raspravljao je o poduzimanju mogućih recesijskih mjera.

ODBOR ZA GOSPODARSTVO

PREZENTACIJA POTICAJA U POLJOPRIVREDI

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 15SPORT

U petak 22. siječnja 2010. godine u dvo-rani doma kulture Gornji Mihaljevec održan je tradicionalni Malonogometni turnir javnih poduzeća, koja djeluju na području naše

TURNIR JAVNIH PODUZEĆAŽupanije. Domaćin turnira bila je Općina Gornji Mihaljevec. Na turniru je sudjelova-lo 6 ekipa od kojih je najviše uspjeha imala ekipa Međimurje plina koja je osvojila prvo mjesto, drugo mjesto osvojila je ekipa Elek-tre Čakovec, treće mjesto ekipa Međimurskih voda, četvrto mjesto ekipa Hrvatskih voda, peto mjesto pripalo je ekipi domaćina, dok je šesto mjesto osvojila ekipa Županijske uprave za ceste. (s.c.)

MIHALOVČAN 16 SVIBANJ 2010.SPORT

Šahovski klub Gornji Mihaljevec već u prvoj polovici godine bilježi mnoge aktivno-sti, kako rezultatske, tako i organizacijske.

Godinu smo započeli aktivno nastupom nekoliko naših igrača na prvenstvu Međi-murja. Natjecanje se odigralo u Mihovljanu od 4. do 10. siječnja, gdje se okupilo 22 igrača. Naš najuspješniji predstavnik bio je Damir Jaklin koji je zauzeo solidno 10 mjesto. U sredini tablice plasirali su se još i Dario Ivančić, Dominik Kovačić, Emanuel Škvorc te Lovro Kovačić.

Nakon tog turnira klub je održao godi-šnju Izbornu skupštinu. Za novog predsje-dnika kluba izabran je Dario Ivančić, uz dopredsjednike Franja Kovačić i Borisa Resman. Saša Stanković ostao je tajnik i kapetan kluba.

U našoj je Općini šah vrlo popularan, stoga je 31. siječnja odigrano tradicionalno prvenstvo Mjesnih odbora Općine Gornji Mihaljevec. Nastupilo je ukupno devet eki-pa od po tri igrača. Mjesto prvaka Općine izborila je ekipa Bogdanovca, ispred Gor-njeg Mihaljevca I i Gornje Dubrave. Za pobjednike su nastupili Jaklin Damir te mlade uzdanice kluba, braća Marin i Ma-tija Zadravec.

Najuspješniji Međimurski klub Stridon iz Štrigove organizirao je Pozivni turnir Štrigova 2010. Okupili su se svi najjači me-đimurski i varaždinski šahisti, kao i gosti iz Slovenije, ukupno 32 igrača. Nekoliko naših igrača također je imalo čast igrati na tom turniru. Igralo se 7 kola, 7 subota. Dobro su nastupili Damir Jaklin i Saša Stanković, koji su bili u gornjem dijelu tablice. Franjo Kovačić, Dario Ivančić i Emanuel Škvorc nisu postigli zapaženiji rezultat.

Čitavu veljaču nastupali smo na Župa-nijskom KUP-u sa čak dvije ekipe, međutim nismo postigli zapaženiji rezultat. Od 18 ekipa, prva ekipa zauzela je 12. mjesto, a druga 14. Pohvale upućujemo našim prvim pločama Borisu Resman i Damiru Jaklin, koji su obojica osvojili po 60 % bodova.

Pomladak Šahovskog kluba je rezultat-ski nešto uspješniji. Braća Marin i Matija Zadravec vrlo uspješno su nastupili na dva turnira u Mađarskoj u Szombathelyu. Matija je zauzeo odlično 4. Mjesto, a Marin 12., te su tim rezultatima konkurirali za ukupni visok plasman. To je ciklus od 4 uzastopna turnira gdje se ukupno zbrajaju rezultati. Nažalost, zbog obaveze u kadetskim ligama nisu mogli otići na posljednja dva turnira.

Svake godine imamo nekoliko prven-stava kluba sa različitim tempom igranja. Ubrzano prvenstvo na 30 minuta odigrali smo od 19. do 21. ožujka. Nastupilo je uku-pno 14 igrača i nekoliko gostiju. Pobijedio je igrač Murskog Središća, Darko Šardi sa 6,5 bodova. Drugo i treće mjesto podijelili su Dario Ivančić i Damir Jaklin sa 5 bo-dova, slijede Saša Stanković i Dominik Kovačić sa 4,5 bodova, itd.

Naši najmlađi šahisti su nas vrlo uspje-šno predstavili i na prvenstvu Osnovnih

ŠAHOVSKI KLUB GORNJI MIHALJEVEC

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 17

škola. Na županijskom školskom prvenstvu nastupilo je 7 ekipa, i naši dečki pobijedili su sve protivnike, te se uvjerljivim prvim mjestom plasirali na poluzavršnicu dr-žavnog prvenstva Osnovnih škola. Tu je konkurencija bila malo jača, ali naši dečki su opet bili dominantni. Bez poraza, sa dvi-je pobjede i jednim neriješenim rezultatom podijelili su prvo i drugo mjesto, ali se zbog dodatnih kriterija nisu plasirali na državno prvenstvo. Nastupili su Lovro Kovačić, Marin i Matija Zadravec, Mario Novak i Matija Bogdan.

S obzirom da su krajem ožujka počinjale državne lige, naše mjesto bilo je 13. ožujka domaćin savjetovanja za šahovske suce Me-đimurske i Varaždinske županije. Seminar je vodio Saša Stanković, državni šahovski sudac i povjerenik III. i IV. Hrvatske šahov-ske lige centar B sjever. Na seminaru se je okupilo tridesetak sudaca i kapetana ekipa. To je ujedno i prvi takav seminar održan u našoj županiji.

Kadetska B državna liga upravo je zavr-šila. Igralo se je u tri kruga natjecanja, po tri kola dnevno, a nastupilo je ukupno 26 ekipa. U Đurđevcu smo u prvom kolu odigrali neriješeno sa Sv. Nedjeljom Bestovje, pa po-bijedili Ericsson iz Zagreba 2,5 : 1,5 i Polet iz Buševca 3 : 1. Slijedeća tri kola igrala su se u Topuskom gdje smo izgubili od štrigov-skog Stridona 1,5 : 2,5, pobijedili Banja Luku iz Zagreba 3 : 1 i odigrali neriješeno sa ekipom Mladosti iz Petrinje. Posljednja tri kola odigrala su se kod nas u Gornjem Mihaljevcu. Velika je čast za naš klub, a i samo mjesto, ugostiti 150 mladih šahista. Ovo je već treći put da smo dobili povjerenje Hrvatskog šahovskog saveza u organizaciji ovog natjecanja. Dakle, u 7. kolu pobijedili smo ekipu iz Sv. Ivana Žabno sa 3 : 1, pa direktnog konkurenta za najviši plasman, ekipu Ban Jelačić iz Zaprešića i nadomak plasmana u „A“ kadetsku ligu gdje su vodila prva dva mjesta, odigrali smo neriješeno sa pobjedničkom ekipom Prigorja iz Marku-ševca, što nas je gurnulo na nezahvalnu 4. poziciju. Naravno, uzevši u obzir činjenicu da su naši predstavnici jedni od mlađih u toj ligi, rezultat koji su postigli je odličan i treba im čestitati. Nastupili su Anja Trstenjak, Matija Zadravec, Lovro Kovačić, Marin Zadravec i Mario Novak.

Na pojedinačnom kadetskom prven-stvu Varaždinske županije u Varaždinskim Toplicama koje se je održalo od 9. do 11. travnja, nastupili su i naši mladi uzdanici. Najbolje su se plasirali Mario Novak i Ma-tija Bogdan, sa po 4 osvojena boda. Marin Zadravec sakupio je 3, a Matija Zadravec 2,5 boda.

Teško je u nekoliko redaka obuhvatiti sva natjecanja na kojima smo sudjelovali, a ni naredni mjeseci ne donose manje akti-vnosti. Državna liga je u tijeku, na redu su kadetska i juniorska državna pojedinačna natjecanja, planiramo organizirati veliki ka-detski međunarodni turnir… Dakle, i idući broj „Mihalovčana“ treba rezervirati bar dvije stranice za šahovski klub.

Saša Stanković

MIHALOVČAN 18 SVIBANJ 2010.SPORT

Dana 29. siječnja 2010. godine odr-žan je tradicionalni malonogometni turnir članova političkih stranaka s područja naše Općine. Ove godine organizator je bila OO HNS-a Gornji Mihaljevec. Nakon što su od-

NOGOMETNI SUSRET PREDSTAVNIKA OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA U ŠTRIGOVI

Dana 17. travnja 2010. godine održan je prijateljski susret predstavnika Općine Gornji Mihaljevec i Općine Štrigova u sportskoj dvorani u Štrigovi.

Odigrane su dvije utakmice. U prvoj je pobijedio domaćin, a u drugoj gost, stoga je došlo do neodlučenog ishoda i obaveze da se odigraju još dvije utakmice gdje će domaćin biti Općina Gornji Mihaljevec. U strijelce se je upisao i najstariji član ekipe Gornjeg Mihaljevca, Općinski vijećnik gospodin Konrad Brezarić (65), te time dokazao da za dobru igru i sportski duh nisu važne godine.

POLITIČARI ODMJERILI SNAGE U NOGOMETU

mjerili snage na terenu, najuspješnijima su dodijeljeni pehari, pa je tako za treće mjesto pehar pripao HDZ-u, drugo mjesto pripalo je HSS-u, dok je pobjednički pehar osvojila ekipa SDP-a.

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 19SPORT

MEMORIJALNI STRELJAČKI

TURNIR IVO BRANDAI ove godine, 05. travnja, održan

je Memorijalni streljački turnir Ivan Branda, u kojem su sudjelovale udruge s područja Općine Gornji Mihaljevec. Prijavljeno je 11 ekipa, a najuspješnija je bila Osnovna škola Gornji Mihalje-vec. Drugo mjesto osvojila je ekipa NK „Dubrovčan“, a treća je bila gostujuća ekipa iz susjedne općine, UDVDDR Štrigova. (lk)

MIHALOVČANLIST OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC

NAKLADNIK:OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC

ODGOVORNI I GLAVNI UREDNIK: Franjo Kovačić

ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Boris Resman

UREDNIŠTVO:Karmen Sklepić, Lea Kovačić, Snježana Zadravec,

Goran Miljančić, Konrad Brezarić

SURADNICI:J. Petković, V. Marčec, R. Trokter, S. Stanković,

V. Golub, Ž. Fajs, F. Bregović, R. Žižek, M. Jelinek, Ž. Fajs, N. Sklepić, H. Pergar,

D. Zdolec, L. Lovrec, T. Vugrinec, L. Ž.-Horvatić, D. Radek, S. Soldat, L. Srša,

A. Trstenjak, J. Novak, J. Zvonimir, I. Sklepić, F. Golub, D. Kovačić

TAJNICA REDAKCIJE: Silvana Cerovec

ADRESA REDAKCIJE:Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec

Naklada: 900 primjeraka

Tisak: LETIS

Tel./fax 040/899-117e-mail: opcina.gornji.mihaljevec@ck.t-com.hr

ISSN 1845-9870

www.gornjimihaljevec.hrRukopise, fotografije, diskete, CD-e ne vraćamo

Kao što kapljica vodevrvi životom,tako i Hrvatskavrvi bogatstvom.

Bogatstvo Hrvatske u kapljici vodeJadransko more, naše bogatstvo,naše rijeke života pune.Planine krasne, snježne i zelene,kamenite i suhe.

Ravnice slavonske, žitnice pune,gdje zlatno sunce ih grije,međimurski i zagorski brežuljci,gdje zlatno grožđe zrije.

I izvori naši, bogati životom,čisti i bistri,vrve životom kao i Hrvatska bogatstvom.

Lovro Kovačić 7.razred

MIHALOVČAN 20 SVIBANJ 2010.SPORT

OTVORENO PRVENSTVO OPĆINE GOR. MIHALJEVEC

POBJEDNIK ROBERT JELENIĆOve godine je prvi put u Općini Gornji

Mihaljevec održano Otvoreno prvenstvo Opći-ne u stolnom tenisu, pod nazivom «Drago-slavec Breg 2010». Prvenstvo je organizirala tamošnja udruga sportske rekreacije «Sport za sve», unutar koje djeluje stolnoteniski klub. Na ovom turniru koji je održan u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, odazvalo se je 25 igrača iz Putjana, Šenkovca, Ivanovca, Čakovca i nekolicina domaćih igrača. Ovaj turnir pokazuje da se je igranje stolnog tenisa

dovelo na veću razinu i da postoji interes za taj sport, kako kod mladih, tako i kod starijih članova udruge, a povremeno se uključuju i ostali ineteresenti.

Prvo mjesto na prvenstvu osvojio je Ro-bert Jelenić iz Čakovca, drugi je bio Stjepan Vizinger iz Putjana, dok je treće mjesto osvojio Silvio Bubek iz Mihovljana. Važno je napomenuti da je na turniru nastupio i jedan od najstarijih igrača stolnog tenisa u Međimurju, gosp. Nikola Breznik iz Putjana, koji se jako dobro nosio sa svojim protivnicima, te je na kraju osvojio četvrto mjesto. Tri prvoplasirana igrača primila su pehare za osvojena mjesta. Turnir se održavao pod pokroviteljstvom Općine Gornji Mihaljevec.

Stolni tenis se aktivno u Općini Gornji Mi-

haljevec igra tek oko četiri godine, ali njegova popularnost u posljednje vrijeme je u porastu, što dokazuje i igranje jedne ekipe u 5A Župa-nijskoj stolnoteniskoj ligi, koja broji sve više aktivnih igrača. (G.M.)

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 21SPORT

Sredinom travnja 2010. u G. Mihaljevcu je počela s radom atletska škola „Atletskog kluba Međimurje“ i treninzi malih osnovno-školaca pod vodstvom trenera Bračko Dani-ela. Odaziv i entuzijazam malih atletičara je velik, trenutno ih je upisano 16, što pokazuje i njihovo učestvovanje na Otvorenom prvenstvu Međimurja u višeboju, održanom u Čakovcu 24. 04. 2010. na stadionu SRC „Mladost“ u organizaciji AK Međimurje. Startalo je 132 natjecatelja iz nekoliko županija u konku-renciji mlađih i starijih limača i limačica te mlađih i starijih kadeta i kadetkinja. Iako su naši mali atletičari tek početnici, nekolicina

dobrovoljaca natjecali su se u troboju u kategoriji mlađih limača. Kad se uzme u obzir da su na netjecanje išli nakon samo jednog treninga, postigli su izvrsne rezultate. Tako je u kategoriji mlađih limačica Lara Kralj osvojila 14. mjesto, a u kategoriji mlađi limači Marcel Kelnerić - 5. mjesto, Dominik Bogdan – 8. mjesto i Michael Jelinek - 11 od ukupno 23 pri-javljenih u njihovoj kategoriji. Velike čestitke malim natjecateljima na uspjehu i neka to bude

poticaj i ostalima da u što većem broju sudje-luju na treninzima i natjecanjima.

Marina Jelinek

MIHALOVČAN 22 SVIBANJ 2010.KULTURA I ZABAVA

U Preseki je već tradicionalno 01. siječnja 2010. godine, uz poštivanje preporuka starijih, organiziran doček Djeda Mraza. Pro-gram u organizaciji DVD-a Preseka započeo je u 14,00 sati. Vodile

DOČEK DJEDA MRAZA U

DRAGOSLAVEC BREGU

Ni ove godine Djed Mraz nije zabo-ravio na mališane koji ga uvijek strpljivo čekaju u Dragoslavec Bregu da im donese darove. Pošto kod nas vladaju malo druga-čije prilike nego na Sjevernom polu, po-sudio je traktor da si olakša put i razveseli okupljenu djecu. Podijelio im je darove, te ih podsjetio, da se slučajno ne zaborave čim više smijati i veseliti, pa ih sigurno neće zaobići ni sljedeće godine.

DOČEK DJEDA MRAZA U PRESEKIsu ga nove voditeljice Tamara Hatlak i Kristina Petković, koje su na početku pozdravile sve prisutne, posebno djecu, te im zaželjele puno zdravlja, sreće i zadovoljstva u novoj 2010. godini.

Djed Mraz je stigao kao i prošlih godina na kočiji punoj darova, koju su vukli prekra-sni konji u vlasništvu Mirana Miklina. On se je i ovaj put iskazao kao uzorni ¨forin-gaš¨, na čemu mu organizator zahvaljuje.

Nakon zanimljivog programa koji se je sastojao od pjesme, plesa, glume i ostalog, a koji su izveli učenice i učenici OŠ Gornji Mihaljevec i mališani predškolske dobi, uslijedila je podjela darova razdraganim mališanima. Djed Mraz se zahvalio na to-plom dočeku, te obećao dolazak i sljedeće godine.

Josip Petković

Ako je u Vašem domu izostalo Valenti-novo, nadam se da ste zadovoljštinu našli na priredbi Kulturno umjetničke udruge „LIPA“.

Njihov zbor nam je između ostalog otpje-vao pjesmu „Ti si rajski cvijet“. Ta je pjesma tako lijepa, tako Valentinska, da bi ona sama bila dovoljna da se ispuni svako srce. Ali bilo je tu još toga što je vrijedilo čuti i vidje-

ti, na primjer starinski plesovi. Vrtićka djeca. Sami po sebi

su slatki, a kada nam još poka-žu svoje nove vještine, onda više nisu samo slatki, nego preslatki. Dok su na pozornici bili Pušipeli to me vratilo u one dane kada se odlazilo na zaba-ve. Dakle nostalgija.

Mlade snage iskazale su se u pjesmi a mali plesači mogli bi uz bok plesačima Plesa sa zvi-jezdama. Svi smo bili ponosni na njih.

Dramska družina izvela je simpatičnu parodiju. Nasmijali su nas i nikako ne smijem za-boraviti EKO BEND. Kak bi to ljudi rekli „da ih nema, trebalo bi ih izmisliti“. Oni su nekako baš naši. Oni su nekako baš EKO. Oni su ne-kako baš točka na i.

Nemojte misliti da nema i kritika. Ima ih, ali ovaj puta one idu samo publici i to onima

koji su imali „neodgodive“ razgovore za vri-jeme predstave.

Jedva čekam sljedeće druženje.Rajka Trokter

MIHALOVČAN 24 SVIBANJ 2010.KULTURA I ZABAVA SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 23KULTURA I ZABAVA

Blagdansko vrijeme u Općini Gornji Mihaljevec već se tradicionalno obilježa-va humanitarnim koncertom Naši za naše. Ovog Božića

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 25KULTURA I ZABAVA

održan je peti po redu i unatoč snježnoj mećavi koja je zahva-tila cijelo Međimurje, dvorana Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu bila je i ovaj put ispunjena. Nastupili su brojni izvođači, većina već dobro poznatih publici, međutim najveći pljesak izmamili su polaznici dječjeg vrtića Zipka. Svojim neodoljivim dječjim šarmom u trenu su osvojili simpatije publike. Humanitar-ni koncert održan je po peti put, a ovogodišnji prihod od 6.863,00 kuna proslijeđen je udruzi Katruža.

MIHALOVČAN 26 SVIBANJ 2010.KULTURA I ZABAVA

Udruga umirovljeni-ka je na poseban način ove godine obilježila Dan žena. Svečanost su otvorili izložbom ručno izvezenih stolnjaka, nadstolnjaka i krevetni-ne. Te vrijedne unikatne radove izvezle su Gabri-jela Guterman i Marija Srša, a oko postavljanja izložbe pomogla im je Natalija Vabušek.

Nakon razgledavanja ručnih radova, posje-titelji su se zajedno sa gostima iz Nedelišća, Čakovca i Šenkovca preselili u dvoranu Doma kulture u Gore-njem Mihaljevcu. Tu je priređen program u kojem su recitacijama sudjelovali Jelena Novak, Antonela Šepić, Lana Lovrec i Josip Novak, te KUU Lipa sa igrokazom Kakva ljubav takva plaća.

Marljive članice Udruge umirovljenika počastile su prisutne finim domaćim kolači-ma, a veselo druženje nastavilo se između ostalog i uz ples srca.

UDRUGA UMIROVLJENIKA ŽENAMA U ČAST

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 27KULTURA I ZABAVA

MALI MAŠKORIVeljača je vrijeme veselja i

ludosti, kada ulicama mnogih gradova diljem svijeta koračaju šarene povorke maštovito ma-skiranih ljudi. Da i mi osjetimo malo tog ugođaja u našoj Opći-ni, pobrinuli su se mališani iz Dječjeg vrtića Zipka i svojom dječjom neposrednošću i kreati-vnošću uljepšali nam zimu.

VRŠENJE USLUGA ISKOPA I PRIJEVOZA GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA

MEHANIZACIJA MAUKOVL. ROBERT MAUKO

PREKOPA 98, 40312 ŠTRIGOVAMob. 098/749-102

Štefova kletGORNJA DUBRAVA 21

TELEFON: 040/899-358, MOBITEL 098/180-28-22LUKA VUKOVIĆ, 6.r.

MIHALOVČAN 28 SVIBANJ 2010.VRTIĆ

„Večer snježna u noć tone, božićna zvo-na sada zvone…“ bio je poziv svim dragim gostima da dođu pogledati našu božićno-novogodišnju priredbu. I dok su najmlađi „Medvjedići“ na žalost bili desetkovani vodenim kozica-ma, „Bubamare“ i „Vjeve-rice“ ponovo su se iskazale na bini. Prigodnim recitacijama, igrokazima i odličnom ple-snom koreografijom izmamili su veliki pljesak publike! Sti-gao je i slavni gost - Djedica, koji je svojim poklonima ugodno iznenadio mališane. Bilo je tu slastica, didaktičkih

igara, lijepih slikovnica i priča, za svaki ukus ponešto.

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 29VRTIĆ

NAŠI ZA NAŠEOve smo godine po prvi puta dobili poziv da sudjelujemo na tradi-

cionalnoj priredbi humanitarnog karaktera „Naši za naše“. Iako je pao snijeg i ceste su bile jedva prohodne, naši mališani stigli su na vrijeme i svojim nastupom oduševili mnogobrojnu publiku. Naša srca bila su ispunjena toplinom jer smo svojim skromnim doprinosom pripomogli onima kojima je pomoć potrebna.

VALENTINOVOZahvaljujemo gospođi Jasenki Novak na pozivu da budemo su-

dionici ovogodišnje priredbe povodom Valentinova. Kako već imamo mnogo iskustva s nastupima i rado surađujemo, poziv smo s veseljem prihvatili. Simpatičnim igrokazom, a posebno poznatom „Hajde da ludujemo“ uistinu smo zaludili publiku.

I u vrtiću je vladalo pravo uzbuđenje. Naime, svakog Valentinova djeca međusobno izmjenjuju simbolične poklone. “Kad će već jednom to Valentinovo? Teta, koliko još dana? Je danas Valentinovo, ha teta? “ bila su prva pitanja po dolasku u vrtić. Čekanje se ipak isplatilo jer su iznenađenja u poklonima bila slatka i zanimljiva.

FAŠNIKZima je stvarno produžila svoj boravak u nađem kraju. Bilo nam je

dosta snijega, leda i hladnoće pa smo je odlučili otjerati. Kako? Bližio se Fašnik i to je bila odlična prilika da prestrašimo zimu.Svakog dana maskirali smo se, plesali, pjevali. Pretvarali smo se u sve ono što nismo mogli biti u stvarnom životu. Udruživši snage s roditeljima izradili smo i kostime i oružje indijanaca, dodali pera i razne zvečke, te kao pravi indijanci urlicima pokušali otjerati neprijatelja-zimu. Slijedio je kratki nastup za sve drage goste koji nekako nisu bili raspoloženi pridružiti nam se u plesu i veselju. Nimalo razočarani, jer mi smo se ipak dobro zabavili, navalili smo na krafne koje nam je poklonila Općina, hvala, vidimo se i druge godine!

PROLJETNE RADNE AKTIVNOSTINapokon je i proljeće stiglo. Počeli su radovi u vrtu, polju, dvo-

rištu. I mi smo s veseljem prionuli uređivanju našeg malog vrta koji je sada spreman cijelu sezonu davati nam fino zdravo povrće.Doduše, malo nam je uzmanjkalo nekih sadnica cvijeća za dvorište, a i igralištu dobro dođe sjena neke krošnje u vruća ljetna popodneva.U pomoć smo pozvali roditelje, a zatim se s tetama primili ozbiljnog posla. Hvala svima koji su pomogli da naš vrtić postane još ljepši, topliji i okružen prekrasnim bojama i mirisima.

Tekstove pisala odgojiteljica Tihana Vugrinec, a crtežima ih popratili polaznici starije skupine.

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstraci-je održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom pogi-nulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osam satnim radnim vremenom.

1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hr-

OBLACIPogledajte kako su lijepi, pogledajte ih niste slijepi.Gledajte ih dok je dan, i uvidjet će te da su kao san.

Oblaci su to što rekoh da gledate, dodirnite ih ako možete, dodirnite bar jednog...dok sjedite i gledate,

Lana Lovrec, 5.r.

PRAZNIK RADAvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru.

U 20. je stoljeću se datum s vremenom etablirao kao anarhistički i socijalistički bla-gdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonom-skih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.

MIHALOVČAN 30 SVIBANJ 2010.ŠKOLA

Provođenjem akcije u sklopu programa Nacionalne edukacije djece u području zašti-te i spašavanja, u OŠ Gornji Mihaljevec, 04. prosinca, 2009. g., održano je predavanje za učenike 1. i 2. razreda. Učenike su uz prigo-dnu prezentaciju o opasnostima koje vrebaju

KNJIGA UČENIČKE ZADRUGE KLOPOTEC

BUNDEVE NA TANJURU

Ove je godine završen dvogodišnji projekt vezan uz prikupljanje recepata i izdavanje knjige recepata o jelima od buča i bučina ulja koje su koristile naše bake i prabake.

Logičan je to slijed događaja vezanih za proizvodnju buča i ulja od buča proizvedenih u našem školskom vrtu, a karakterističnih za naš kraj.

Knjiga je realizirana uz pomoć naših mje-štanki: Julijane Glažar iz Vukanovca, Milene Novak iz Gornjeg Mihaljevca, Agneze Novak iz Dragoslavec Brega, Magdalene Novak iz Dragoslavec Brega i Anike Pilaj iz Gornjeg Mihaljevca koje su nesebično podijelile rece-pte starih jela od buče i bučina ulja s članovi-ma zadruge koji su ih obilazili i bilježili.

Ova brojem stranica nevelika knjiga do-prinos je popunjavanju praznine u literaturi o prirodnoj prehrani donoseći pojašnjenja o zaboravljenoj namirnci naših baka koja je bila sastavni dio jelovnika ondašnjeg vre-mena. Ovakvi recepti mogu obogatiti svaki jelovnik.

MORALNI POBJEDNICIKao pobjednici županijskog natjecanja

učenici OŠ «Gornji Mihaljevec» izborili su pravo sudjelovanja na poluzavršnici pr-venstva osnovnih škola u šahu, kao pred-stavnici Međimurja, koje je održano je 31. ožujka 2010. godine u OŠ «Štrigova».

Igrali su odlično te na kraju podijelili prvo mjesto s ekipom OŠ «Gradina», no prema dodatnim kriterijima (bacanje nov-čića) i nedostatku sreće ipak zauzeli drugo mjesto.

Nastupili su: Lovro Kovačić, Matija i Marin Zadravec, Mario Novak i Matija Bogdan.

Dijana Radek, prof. TZK

Knjiga je pisana u želji da približimo pojedincu ideje i spoznaje do kojih smo mi došli, ostavljajući mu odluku koliko i kako će koristiti dobiverne poruke.

Izdavanje knjige poklapa se s desetogo-dišnjim radom vezanim za biološku proizvo-dnju hrane u našoj školi, pa je i sama knjiga rezultat iskustva u radu s učenicima i ljudima u primjeni ekoloških načela u vlastitom ži-vljenju.

IZVJEŠĆE O EDUKACIJI

DJECE U PODRUČJU

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

održanoj 04. 12. 2009.

na svakom koraku, upozna-li predstavnici Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje Čako-vec, te ih educirali kako u pojedinim situacijama, poplave, požara, potresa i drugo, reagirati – zaštititi

se ili spasiti, i koga pozvati. U prikazanim situacijama učenici su vidjeli što rade i kako pomažu različiti sudionici spašavanja (vatrogasci, policija, hitna pomoć, civilna zaštita GSS i dr.). Nakon prezentacije, prisutni predstavnik DVD G. Mihaljevec

gospodin Martin Močnik i predstavnica PU Međimurske, radeći s djecom po grupama, upoznali su ih sa opremom kojom se služe u svom poslu, kako se ona koristi i odgovarali na mnogobrojna pitanja zainteresiranih ma-lišana o njihovom radu i raznim situacijama u kojima su se radeći svoj humani posao, u praksi našli. Nakon dvosatnog druženja, go-sti su podijelili prigodne materijale svakom učeniku, a naši vatrogasci i slatkiše, jer su učenici pokazali solidno znanje u ponašanju kod određenih nesreća i opasnosti.

Ljubica Ž. - Horvatić

SURADNJA KUU LIPA I OSNOVNE ŠKOLE

U OŠ Gornji Mihaljevec već nekoliko godina uspješno djeluje grupa Mali folklo-raši u programu izvannastavnih aktivnosti učenika od 1.-4. razreda. Dosada smo nastupali na školskim priredbama za Dan škole ili u nekim posebnim prigodama, a od ove godine uspostavljena je suradnja s članovima KUU Lipa iz Gornjeg Miha-ljevca.

Cilj nam je da učenike naše škole po-taknemo za očuvanje tradicije gornjomeđi-murskog kraja kroz pjesmu, ples, glumu koju njeguju članovi KUU Lipa.

U budućnosti bismo težili pokazati tradicijske plesove našeg kraja i izvan naše Općine na smotrama koje se održavaju u Međimurju.

Nadamo se da ćemo na ovaj način moći ostvariti cilj - sačuvati tradicijske vrednote gornjomeđimurskog kraja i naših starih.

Voditeljica grupe ”Mali folkloraši”: Silvija Soldat, dipl. uč. RN

Veselimo se što dio ovoga možemo podi-jeliti s brojnim prijateljima.

Voditeljica zadruge: Nada Panić

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 31ŠKOLA

PROLJETNA FILMSKA RADIONICA

Proljetni praznici za učenike – članove filmske grupe OŠ Gornji Mihaljevec,koja radi tek drugu godinu, ove godine bili su nezaboravni. U pet dana, 01. i 02. 04. te od 06. – 08. 04. 2010. na prijedlog voditeljice grupe, Ljubice Ž.-Horvatić, svesrdnu pomoć u realizaciji ravnateljice Karmen Sklepić i uz potporu gospođe Vere Robić Škarica iz Hrvat-skog filmskog saveza, u pravi svijet filma male filmaše uvela je priznata ratna reporterka i sni-mateljica, redateljica i scenaristica te dobitnica mnogobrojnih domaćih i međunarodnih film-skih i televizijskih priznanja i nagrada, Biljana Čakić Veselič.

U vrlo opuštenoj ali radnoj atmosferi, mali filmaši – Matija Zadravec (4.r.), Karla Ladić, Lana Lovrec, Dejan Lesničar, Jele-na Novak, Antonela Šepić, Martina Vuk, Marin Zadravec (5.r.) i Kristiana Lesničar (7.r.) pokazali su svoje filmske sklonosti, ali i talente (režija, scenarij, gluma, kamera). Na-kon kratkog teoretskog dijela koji je bio vrlo brzo svladan, nakon gledanja i analize oda-branih scena (vrste kadrova, rakursa, stanje kamere, glume, vježbi snimanja, glumačkih improvizacija isl.) s nestrpljenjem se krenulo u odabir vrste i tematike filma. Kocka je pala na već dugo željeni igrani film. Izrađen je i razrađen scenarij, podijeljena zaduženja: uloge, redatelji, snimatelji, šminka, rekvizi-ta, svijetlo...i dogovoreno vrijeme početka snimanja.

U tri dana snimanja na terenu i u zatvo-renom prostoru, polaznici radionice naučili su i stekli neprocjenjivo praktično iskustvo filmskog „zanata“, tj. stvaranja filma od ideje do snimanja i tako stvarno upoznali svu njegovu težinu, ali i ljepotu. Svakodnevno pregledavajući snimljeni materijal sami su uo-čavali svoje greške, a drugi dan ih ispravljali. Uz neprimjetno, ali čvrsto vodstvo svoje men-torice – tete Biljane, snimili su mnoštvo scena i kadrova neobične priče pod radnim i sim-

LOV NA BLAGOJednog dana za vrijeme ljetnih prazni-

ka, pozvala sam svoje tri prijateljice:Anju, Antonelu i Jelenu da prespavaju kod mene. Došli su ujutro u deset sati. Kad više nismo znale što raditi, otišle smo zaviriti ima li na tavanu nečega zanimljivoga. Kad smo malo bolje pogledale, pronašle smo jednu vrlo zanimljivu kartu. Na njoj su bila označena nekakva mjesta. Pošto nam je bilo jako do-sadno, pokušale smo je slijediti. Bilo nam je jako zabavno, sve do jednog trenutka kad nas je uplašio miš. Također je bilo za-nimljivo da su sva ta mjesta i stvari do kojih je karta vodila bila na tavanu. Malo nas je iznenadilo kad smo ugledale nešto neobično. Naime, na karti je bilo prikazano kako treba ući u nekakvo zrcalo, no nikako ga nismo mogle naći.

Nakon petnaest minuta traženja Jelena je pronašla nekakav visoki pravokutnik prekri-ven bijelom plahtom. Bio je na sasvim dru-gom kraju tavana i stajao je u kutu. Nikako se nismo mogle dogovoriti koja će od nas povući plahtu pa smo probale brojalicom i došlo je na mene. Kad sam povukla plahtu, vidjele smo da je to obično staro zrcalo sa drvenim okvirom i prekriveno prašinom. Je-dino neobično što smo uočile bio je jedan cr-veni gumb koji se nalazio na okviru zrcala. Znatiželja nas je nekako vukla da pritisnemo gumb, no strah nas je tjerao na odustajanje. Odlučile smo ga pritisnuti. Pritisnule smo ga sve zajedno. Čekale smo nekoliko minuta i ništa se nije događalo. Kad smo već odusta-le i krenule prema vratima, nešto se počelo događati sa zrcalom. Na staklu zrcala primi-jetile smo puno kružića koji se vrte u krug. Izgledalo je kao da nas netko želi hipnotizi-rati. Jedva smo se usudile prići tom zrcalu i pritisnuti ga. Opet se ništa nije događalo, no sad smo već čekale pola sata. Čekajući pregledavale smo razne predmete koji su bili na mome tavanu. Za čas se začuo nekakav zvuk koji je bio jako glasan pa smo se malo uplašile, a zvučao je bip, bip,bip……Pogle-dale smo zrcalo i vidjele da piše „dodirnite me“. I mi smo ga dodirnule.

Malo kasnije, nešto nas je počelo vući. U tren oka našle smo se na potpuno drugom mjestu. Bile smo na nekoj livadi na kojoj su bile samo obične djeteline. Kad smo se malo ogledale, primijetile smo drveće koje zapravo nije bilo drveće, nego velika dje-telina. Vidjele smo mi i ljude sa glavama u obliku djetelina koji su čak i živjeli u kućama – djetelinama. Zatim smo pogledale na kartu. Karta je kazala da trebamo otići do prvog drveća na kojem rastu jagode i da je trebamo nekako otvoriti. Mi se nismo mogle snaći pa smo pitale nekoga za savjet. Sve smo razumjele jer su govorili hrvatski. Otišle smo do tog stabla, otvorile najveću jagodu i pronašle blago. Nismo mogle vjerovati. Nakon par minuta promatranja uzele smo blago i vratile se istim putem i došle na tavan. Tamo smo sjele i još malo ga promatrale. U toj jagodi bili su zlatnici, biseri, ogrlice, narukvice i još mnogo toga. Blago smo sakrile uz zrcalo i pokrile ga sa nekakvom krpom, a mi smo otišle mami koja je pekla kolače.

Lana Lovrec, 5.r.

boličnim naslovom „Avantura“. Vrijednost ove petodnevne

radionice u OŠ Gornji Mihaljevec je mnogostruka. Od one stručne, gdje su učenici naučili o filmu i njegovom stvaranju što se ne da naučiti iz nikakvih knjiga i pre-davanja, preko ugodnog i veselog druženja, kreativnog provođenja slobodnog vremena, do onog najvažnijeg – razvijanje osjećaja pipadnosti ekipi, samokontrola, poštivanje i pridržavanje odluka i uputa pojedinaca koji određe-

nog trenutka obavljaju dogovoreni zadatak te važnost svakog pojedinca u zajedničkom radu gupe do uspjeha

Kako se zbog skromne opreme snimanje oteglo na sva tri dana, film će biti završen tijekom slijedećih dana. Oduševljena klincima i ljudima našeg kraja, mentorica ove radionice (od milja zvana teta Biljana) ponudila je svoju pomoć i za ovaj zadnji dio stvaranja filma tj.

montažu, ako bude u mogućnosti obzirom na zauzetost (sa našeg snimanja odjurila je na Dane hrvatskog filma koji su se u vrijeme naše radionice održavali u Zagrebu). U svakom slu-čaju, nadamo se da će se stvoreno prijateljstvo i filmska suradnja naše filmske grupe i Biljane Č.Veselič nastaviti i dalje. Toplo se nadamo skorom susretu. Ako ne prije, a ono barem na „premijeri“ našeg prvog igranog filma „Avan-tura“. Da je ovo bila prava avantura i novost u našem kraju (vjerojatno prvo snimanje igranog filma) dokazuje i ineres naših lokalnih novina „Međimurske novine“ čiji novinar je došao na lokaciju snimanja i obavio intervju o ovom događaju s voditeljicom – mentoricom i polaznicima ove filmske radionice. Kao što je i sam rekao „Gornje Međimurje već ima pje-vačkih zvijezda...možda se ovdje krije i kakva filmska...“. Dok to ne otkrijemo, naša filmska grupa i dalje će kroz igru i rad, sa skromnom snimateljskom opremom filmski djelovati za svoj „gušt“!

Voditeljica Ljubica Ž.-Horvatić i članovi filmske grupe OŠ Gornji Mihaljevec

ŠKOLAUčenici mi smo svi,Bilo nas dva, četiri ili tri.U školu moramo svaki dan,a molimo se da bi to bio samo san.Učiteljica nas učii lektira nas ponekad muči,ali je moramo čitati u kući.Domaću zadaću pišemo domai ona nas vodi do loma.U svemu tome nečeg ima,učitelji dobro žele nama svima.

Anja Trstenjak, 5.r.

ŠKOLAJa bih u školuuvela nove promjene:skratila bih satove,produžila odmore.Praznici bi trajalikoliko bi učenici htjeli,svi bi bili sretniji!U školi, na satupričali bi viceve,radili bi što bi zaželjeli,tako nitko ne bi bio loše volje,svi bi bili veseli! Lea Srša, 6.r.

MIHALOVČAN 32 SVIBANJ 2010.KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA

I OVO LETO SMO BILI

MAŠKORIKak i prošlo leto, tak smo i ovo, odlu-

čili malo dobre vole donesti i maškore s sebe napraviti. Bili smo v Zasadbregu, v Čakovcu i v Nedelišću i sigdi su nas lepo ugostili, tak da bomo morali sikak i drugo leto iti. Bilo nas ga čuda, al najlepši su bili oni najmeši, zato smo posebno veseli, ka so i oni z nami išli.

LIPA PONOVO NA KAM-u

Motivirani iznimnim prošlogodišnjim us-pjehom na KAM-u i ove godine smo se odvažili sudjelovati na ovom kazališnom festivalu, održanom 08., 09. i 10. travnja u Prelogu.

Nastupali smo da igrokazom Kalmana Mesarića Gospodsko dijete, koji je za tu priliku prilagodila i tekst adaptirala Jasen-ka Novak. Ni ovaj put uspjeh nije izostao, stoga smo se kući vratili s priznanjima za adaptaciju teksta i režiju koje je dobila Ja-senka Novak, te glumačku kreaciju za koju je pohvaljena Lea Kovačić u ulozi Marice. Od strane stručnog žirija za Okruglim stolom pohvaljen je i Dejan Fic za ulogu Jožeka.

Svi zainteresirani pozvani su da dođu pogledati predstavu na nadolazećim Dani-ma lipe. (lk)

SKUPŠTINA KUU LIPA Dana 22. 1. 2010. godine održana je

Godišnja skupština KUU Lipa. Odazvao se je velik broj članova uz počasne goste, koji uvijek pomažu u radu Udruge.

U izvješću o proteklim aktivnostima po-sebno je istaknut plasman na državni Festival kazališnih amatera. Udruga redovito sudje-

luje u svim kulturnim zbivanjima u Općini, gdje je posebno omiljen zbor koji djeluje unutar Udruge, a započelo se je i s očuva-njem tradicionalnih plesova gornjemeđimur-skog kraja. Prošle smo godine prvi puta su-djelovali i na Fašniku u Čakovcu i Nedelišću, a sa dramskom skupinom sudjelovali smo i na REGI u susjednoj županiji.

Planovi za sljedeću godinu obuhvaćaju pojavljivanje na Fašniku, sudje-lovanje na KAM-u u Prelogu, te intenzivnije bavljenje folklornim plesovima. U svrhu toga započeta je suradnja sa Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Te aktivnosti predstavljene su samo kao okvirni planovi, s otvorenim mogućnostima za razna gostovanja i ostale akti-vnosti.

Nakon službenog dijela Skupšti-ne, druženje je nastavljeno uz uku-sne kolače vrijednih članica Lipe, te uz veselu svirku Eko benda.

Krajem mjeseca travnja ove godine Udruga sportske rekreacije Sport za sve iz Dragoslavec Brega održala je redovnu godi-šnju skupštinu Udruge. Na godišnjoj skup-štini uz nazočne članove Udruge nazočili su gosti iz Plešivice i predstavnici općine Gornji Mihaljevec. Na početku skupštine nazočne je pozdravio predsjednik i kratko

ZvijezdeZvijezde su ukružile nebo…Iako bih ih voljelja doseći,al’ nažalost ne mogu!

Jelena Novak 5.r.

GODIŠNJA SKUPŠTINA SPORTA ZA SVEpodnio izvješće o radu udruge u 2009. godini. Financijsko izvješće o radu udruge podnio je blagajnik Udruge i konstatirao da je ova godina bila izra-zito loša, na što je valjda uvelike utje-cala i kriza u državi, ali unatoč svim tim preprekama račun Udruge ostao je u pozitivi. Nakon toga predsjednik

Udruge kratko je izvjestio nazočne o daljnjim aktivnostima Udruge u na-rednoj 2010 godini. Nazočnima su se redom obratili i gosti koji su ocjenili rad Udruge kao dobar i da takvim tempom treba raditi i dalje. Među ostalima gosp. Franjo Kovačić zahvalio je Udruzi za već uspješno tradicionalno organiziranje dodjele dječjih darova koji se zajednički sa Udrugom veterana Domovinskog rata uspješno organiziraju. Po za-vršetku godišnje skupštine za sve članove kao i njihove goste održano je zajedničko druženje. (G.M.)

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 33KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA

Lovačko društvo Šljuka Gornji Mihaljevec održalo je redovnu godišnju skupštinu dana 10. travnja 2010. godine. Dragi gost među osta-lima bio nam je i načelnik Općine gospodin Franjo Kovačić, koji je u svom pozdravnom govoru izrazio zadovoljstvo našim radom i suradnjom s Općinom. Obradovao nas je obe-ćanjem o potpori u skladu s proračunskim mo-gućnostima, naročito pri plinofikaciji lovačkog doma. Godišnja skupština prigoda je da se po-dnesu izvješća o radu za proteklu godinu i da se planiraju aktivnosti za naredno razdoblje. Predsjednik Društva gospodin Josip Oletić u izvješću o radu naznačio je aktivnosti koje su provedene u proteklom razdoblju. Naročito se osvrnuo na odstrel srnjaka i srna konstatirajući da je poboljšan rezultat u kvaliteti trofeja, što je produkt pravilnog i kvalitetnog odstrela; te kvalitetne prihrane i postavljanja soli u solišta. Istaknuo je da je izvršena izgradnja lovačke nadstrešnice (sjenice) namijenjene potrebama svih mještana, ne samo lovaca. Obavijestio je o učešću ekipe u gađanju na glinene golubove, gdje na razini Međimurske lige nije postignut značajan rezultat, ali je važno i korisno učešće i druženje u sklopu toga, tim više što je naša ekipa od nedavno počela s intenzivnijim pri-premama. Naše je Društvo organiziralo jedno kolo unutar lige 1. i 2. 8. 2009. godine. Tom je prigodom organizirano i druženje na kojem je sudjelovao velik broj ekipa i građana. U financijskom izvješću Društva tajnik Franjo Bregović istakao je kao glavne izvore prihoda lovni turizam u obliku pružanja usluga u lovu i prodaje divljači i njezinih dijelova, spomenuo je i donaciju Općine, a kao najveći rashod spo-menuo je izgradnju sjenice. Blagajnik Josip Horvatić dodao je da je značajni dio prihoda i iz dosta visokih članarina koje plaćaju članovi. Lovnik Josip Petričević obavijestio je članstvo o velikom uspjehu u odstrjelu srnjaka. Odstri-jeljeno jedno grlo u zlatnoj medalji, jedno u srebrnoj i dva u brončanoj. Statističar Damir

Dana 19. ožujka 2010. godine u prostorijama Doma Kulture u Gornjem Mihaljevcu održana je go-dišnja skupština Streljačkog kluba 6. travnja Gornji Mihaljevec.

GODIŠNJA SKUPŠTINA LOVAČKOG DRUŠTVA

ŠLJUKA

Herjavec izvijestio je članstvo o odstrjelu sitne divljači, radnim akci-jama i drugim aktivno-stima. Član Nadzornog odbora Milan Resman konstatirao je da u po-slovanju društva nisu uočene nepravilnosti. U raspravi su članovi upoznati s promjenom zakonske regulative u vezi naleta vozila na divljač, o čemu smo već pisali u ovome listu. Zatim je istaknut problem krivolova, osobito zabilježen slučaj kada je odstrijeljena srna u lovostaji koja je bila gravidna i u utrobi imala tri laneta. Krivolovac je u šumi odbacio kožu sa tri fetusa laneta, a meso odnio. Istaknut je i veliki napor oko prihrane divljači protekle zime, koja je bila duga sa obilnim snježnim pokrivačem, pa je trebalo prehranom održati fond divljači i njezino kondiciju. Nakon ra-

sprave jednoglasno su prihvaćena izvješća i predložen plan rada za naredno razdoblje, iz kojeg izdvajamo napučivanje lovišta sa 200 komada fazanskih pilića, izgradnju ražnja uz sjenicu, popravak ograde, kupnju oranice, or-ganizaciju lova i gađanje glinenih golubova.

Lovački vic: Kod suca! Pita sudac krivo-lovca recite tko je bio sa vama u krivolovu! Krivolovac! Nisam lud da izdam vlastitoga brata.

Tajnik: Franjo Bregović

GODIŠNJA SKUPŠTINA STRELJAČKOG KLUBA

MIHALOVČAN 34 SVIBANJ 2010.KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA

IZVJEŠTAJNI SABOR OGRANKA UDVDR-a Gornji Mihaljevec

Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogra-nak Gornji Mihaljevec, održao je 12. veljače 2010. god., redovni godišnji Izvještajni sabor. Izvješće o radu ogranka tijekom 2009. godine podnio je predsjednik ogranka gosp. Franjo Kovačić, dok je financijsko izvješće podnio blagajnik gosp. Branko Lovrec.

Na Izvještajnom saboru donijet je Plan i program rada za 2010. godinu, te financijski plan.

Kao gost Izvještajnog sabora bio je nazočan Predsjednik Ogranka UDVDR-a Štrigova gosp. Zlatan Žižek.

Franjo Kovačić

Skupština Udruge

umirovljenikaUdruga umirovljeni-

ka održala je godišnju skupštinu u prostorijama ugostiteljskog objekta Štefova klet u Gornjoj Dubravi dana 27. velja-če 2010. godine.

SKUPŠTINA NK

BRATSTVONogometni klub

Bratstvo Preseka održao je godišnju skupštinu 28. velja-če 2010. godine u prostorijama Kluba u Badličanu.

SKUPŠTINA NK JEDINSTVONogometni klub Jedinstvo Gornji Mihaljevec održao je

godišnju skupštinu 21. veljače 2010. godine u prostorijama Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu.

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 35KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA

SKUPŠTINA NK

DUBROVČANDana 23. ožujka 2010. godine u pro-

storijama Doma kulture u Gornjem Miha-ljevcu održana je skupština Nogometnog kluba Dubrovčan - veterani.

Veterani NK DubrovčanNogometni veterani na području naše

općine djeluju već jedanaestu godinu. Svake godine jedni odlaze drugi dolaze jer radimo na „pomladku“. Jesenji dio završili smo na sredini tablice 5 mjesto od 10 ekipa. Na proljeće pomaknuli smo se prema gornjem dijelu a nadam se da ćemo i tako i ostati. Brojčano smo se pojačali, jača je konkuren-cija i bolji su rezultati, iako igraju svi koji su na spisku i dođu na utakmicu. Kroz zimsko razdoblje imamo rekreaciju četvrtkom gdje se mogu uključiti i ostali koji imaju želju za rekreacijom ali moraju imati najmanje 30 godina. Kroz božino - novogodišnje bla-gdane organiziramo turnir veterana gdje se također mogu natjecati svi iz naše općine kao udruga, mjesni odbor ili grupa mještana. Na ovogodišnjem turniru sudjelovalo je šest ekipa a po-bjeda je pripala najboljem. Nakon za-vršetka turnira nema nikakvih nagrada a zajedničko druženje se nastavlja.

Kao svake godine tako i ove odlazimo na dvodnevni izlet. Ove go-dine to je Hrvatska, Split i otok Brač. Nadam se da ćemo dobro iskoristiti dvodnevno druženje kao i uvijek do sada.

Franjo Golub

MIHALOVČAN 36 SVIBANJ 2010.KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA

I ove je godine održana redovna godi-šnja skupština DVD-a Gornji Mihaljevec. Članovima Društva i gostima pročitano je

Dana 14. 03. 2010. god. održana je 57. godišnja skupština DVD-a Gornja Dubrava, koju je vodio predsjednik Vjenceslav Golub.

U prošloj 2009. godini društvo se oda-zvalo na čuvanje Božjeg groba u Crkvu sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu. Odazvali smo se i na svetu misu povodom sv. Flo-rijana, zaštitnika vatrogasaca, koja je bila održana u Preseki. Četvrti put društvo je učestvovalo na Hodočašću u Mariji Bistrici također povodom sv. Florijana. U protekloj 2009. godini DVD Gornja Dubrava organi-ziralo je dvije zabave i jedne javne vježbe, kao i turnir u malom nogometu.

Prisutni općinski čelnici pohvalili su rad društva u protekloj godini, kao i suradnju sa Mjesnim odborom Gornja Dubrava.

Upravni odbor uručio je Mihaelu No-vak spomenicu za 10 godina rada u društvu,

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a GORNJA DUBRAVA

a Zvonku Novak i Zvonku Hunjadi do-dijeljena je spomenica za 30 godina rada u društvu.

Vjenceslav Golub

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a GOR. MIHALJEVECizvješće za 2009. godinu, a predstavljeni su i planovi za 2010. godinu. Financijski plan uvelike ovisi o općinskoj donaciji, te donaciji

pučanstva putem dobrovoljnih priloga, na čemu zahvaljuje-mo. Pošto je naš DVD sre-dišnje društvo, potrebna nam je i određena oprema, koja je predpisana zakonskim nor-mama. Svake godine imamo i inspekcijski nadzor, stoga smo upućeni u zakonske norme te poznavanje nove i suvremenije opreme. Imamo i formiranu interventnu ekipu od 20 ljudi. Svaki član interventne ekipe ima barem zvanje vatrogasac, te valjano liječničko uvjerenje. Stoga se žitelji naše Općine

uvijek mogu osloniti na našu pomoć. Naša želja je da bude što manje požara te ljudskih nesreća. Još jedanput najljepše zahvaljujem ljudima dobre volje na donacijama.

Tajnik: Jularić Zvonimir

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 37

Domaćin ovogodišnjeg tečaja za zvanje vatrogasac koji se je održavao u drugoj polovici mjeseca ožujka ove godine, bilo je DVD Stanetinec. Tečaj je proveden u organizaciji Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Vatrogasne zajednice područja općina Gornji Mihaljevec-Štrigova. Tečaj je pohađalo ukupno 28 kandidata iz 8 Dobrovoljnih vatrogasnih društava sa područja

Dana 13. veljače 2010. godine u prostorijama Va-trogasnog doma u Martinuševcu održana je skupština DVD-a Martinuševec.

TEČAJ ZA ZVANJE VATROGASAC

Općina Gornji Mihaljevec i Štrigova. Tečaj za zvanje vatroga-sac pohađalo je 27 kandidata i 1 kandidat za zvanje vartogasac I klase.

Kroz svakodnevna predavanja koja su trajala dva tjedna kandi-dati su stjecali osnovna znanja i vještine vatrogasne struke.

Josip Petković

SKUPŠTINA DVD-a

U GORNJEM MIHALJEVCU

Dana 9. travnja 2010. godine u prostori-jama Vatrogasnog doma u Gornjem Mihaljevcu održana je Izvještajna skupština VATRO-GASNE ZAJEDNICE PODRUČJA OPĆI-NE DVD-a OPĆINE ŠTRIGOVA-GORNJI MIHALJEVEC.

SKUPŠTINA DVD-a MARTINUŠEVEC

MIHALOVČAN 38 SVIBANJ 2010.KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA

Na dan 04. svibnja svake godine obilježava se Dan vatrogastva, a ujedno i blagdan Dan sv. Florijana zaštitnika svih vatrogasaca.

Dan vatrogasaca obilježava se od 1993.godine kada je Hrvatska vatrogasna zajednica u cilju promicanja vatrogasne djelatnosti i njegovanja tradicije ustanovila stalne vatrogasne manifestacije.

U Općini Gornji Mihaljevec Dan vatro-gastva se obilježava u nedjelju koja prethodi

OBILJEŽEN DAN VATROGASACA

I NJIHOVOG ZAŠTITNIKA SVETOG FLORIJANA

tom datumu ili nedjelju kasnije. Po tradiciji vatrogasci iz dobrovoljnih društava iz Opći-ne Gornji Mihaljevec okupljaju se u Preseki gdje obilježavaju taj dan i slave blagdan svog zaštitnika, a to je ujedno i proštenje u Preseki.

Tako je bilo i ove godine u nedjelju 02.

svibnja. Na misu koja je započela u 10,30 sati kod kapele u Preseki vatrogasci su do-šli u povorci noseći zastave. Po završetku mise svi prisutni su bili počašćeni kolačima koje su donirali članovi DVD-a Preseka i mještani.

Josip Petković

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 39SA SVIH STRANA

BIJELA ZIMA U NAŠOJ OPĆINIProšla zima nas je, nakon višegodišnjih

suhih zima, obilato obdarila snijegom i zimskim radostima. Bjelinom je uljepšala naš brežuljkasti kraj i najviše razveselila one najmlađe, koji su bez obzira na hladnoću iskoristili svaki trenutak za igru na snijegu. Odraslima je zadala i poneku glavobolju zbog povremene poledice i neprohodnih cesta, međutim naša se je zimska služba po-trudila da ipak svakome oslobodi put do kuće u najkraćem mogućem vremenu.

Ni ove godine Vilima Novaka iz Gornjeg Mihaljevca nije iznenadio snijeg koji je u tre-nutku zatrpao ceste. Na području Općine Gor-nji Mihaljevec uspješno su počišćene sve dio-nice cesta zahvaljujući vrijednom sumještaninu koji se je pobrinuo za njihovu prohodnost. Kao predsjednik Odbora za komunalne djelatnosti želio bih se osobno, a i u ime svih mještana iz područja općine Gornji Mihaljevec, zahvaliti Vilimu Novaku na uspješnoj suradnji i dobro obavljenom poslu.

Konrad Brezarić

ŠTALICAU mjesecu darivanja i okupljanja najmi-

lijih mnogi ljudi razmišljaju kako ispuniti želje i nadanja. U tom mjesecu ne nedostaju ideje i kreacije, pa se otvara veliki prostor vlastitoj mašti. Svatko se trudi što ljepše i svečanije dočekati Božićne i Novogodišnje blagdane ukrašavanjem svojih gradova i mjesta gdje žive.

Stoga su mještani Dragoslavec Sela odlučili ukrasiti i osvijetliti svoje mjesto na osebujan način. Na dječjem igralištu pokraj Doma kulture postavljena je u betlehemska štalica u prirodnoj veličini sa likovima i be-tlehemskim svjetlom u skladu sa biblijskim zapisima.

Sa velikim oduševljenjem i marljivošću ideja je realizirana donacijama mještana i poduzeća „Toroid“ iz Nedelišća. Mnogi roditelji fotografirali su svoje male anđele u štalici za trajnu uspomenu.

Željko Fajs

USPJEŠNO OTVORENA ZIMSKA SEZONA ČIŠĆENJA SNIJEGA

KruhSvet je on kao ljubav Božja.Mama i baka peku ga doma.Mirisan je, ukusan je, mekan je kao srce moje.Blagovanje njegovosveto je.

Vrijedne bile ruke koje ga pekle.Svečanost njegova bila veća od pjesme,Svet bio kao Srce Božje.Svet je on, svet je On!

Samanta Bauer 6. r.

MIHALOVČAN 40 SVIBANJ 2010.SA SVIH STRANA SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 39SA SVIH STRANA

Nakon gotovo 20 sati provedenih u zraku i s dva presjedanju – u Frankfurtu i Dubaiu, konačno smo stigle na Šri Lanku. Pogled iz aviona pri slijetanju bio je prekrasan. Plavo nebo sa pokojim pravilno oblikovanim bijelim oblačićem, palme koje se penju u vis, zelenilo i sunce. Iz hladnog i tmurnog Zagreba, tropi su nas dočekali u svom svojem sjaju. No odmah pri izlasku slijedio je šok. I to onaj temperaturni. Vani je bilo 35 Celzijevih sa vlagom u zraku od 77 posto. Znoj, drhtavica i teško disanje. Popile smo vode i pokušale se pribrati. Sestra i ja bile smo koliko uzbuđene, toliko i prestrašene. Tek smo sada shvatile da smo ušle u nama nešto potpuno novo, još nevi-đeno. U avanturu na otoku čaja, dragog kame-nja i začina. U zemlju gdje je do nedavno tra-jao građanski rat. U zemlju tek nešto veću od Hrvatske, ali pet puta mnogoljudniju. Dugo godina koloniziranu, a danas veoma siromašnu državu udaljenu 4 vremenske zone od Zagre-ba. Pomaknule smo kazaljke na satu i potražile taksi koji će nas odvesti do Colomba – glavnog i najvećeg grada Šri Lanke. Tamo nas čekaju sestrini kumovi kod kojih ćemo se smjestiti. U sat vremena vožnje s taksijem jedino o čemu sam razmišljala bilo je kako na jednom od najmanjih planeta mogu postojati dva tako različita svijeta. Koliko god da se trudila, na-ginjala glavom kroz prozor auta i promatrala, nisam mogla naći jednu poveznicu sa onim modernim, civiliziranim svijetom u kojem sam dosad živjela. Dobro, i ovdje žive ljudi i razvi-jen je kakav-takav promet, ali tu prestaje svaka daljnja usporedba. Na cestama, koje su jako loše, kotrlja se sve što možete zamisliti i sve što se može kretati. Automobili su većinom stari, trošni. Tek sam kasnijih dana primijetila da ima priličan broj skupocjenih automobila koji se baš i ne viđaju često na našim cestama, poput Rolls Royceva, Hummera, Ferrarija i sličnih. No, njih je najviše na cestama Colom-ba. Posebno se trebaju izdvojiti za ovaj dio Azije karakterističina tuk-tuk vozila. To je vozilo na tri kotača gdje sprijeda sijedi vozač,

a otraga dvije ili tri osobe, mada se nas znalo nagurati i šestero. Nema vrata, nego samo staklo s prednje strane, a prekriven je cera-dom. Vožnja tuk-tukom predsta-vlja pustolovinu za svakog turista, jer vozači voze brzi slalom, te ko-riste svaki slobodan centimetar ce-ste, pa se vozilo cijelo vrijeme naginje desno, lijevo. Kad se tome pridodaju loše ceste s puno rupa, pravo je čudo zapravo što nije-dnom nisam ispala van. Moglo bi se reći da su i autobusi ovdje svo-jevrsna atrakcija. Onako stari, svi odreda izgledaju kao da će se ra-spasti svakog trena. Nemaju vrata, ni prozore, ali su obojeni kao sli-kovnice. Većina ih ima ugrađene avionske motore, pa stvaraju ne-snosnu buku. Kad se tome prido-daju trube, kao da slušate koncert raštimanih glazbala. Truba je u prometu broj jedan i koristi se za apsolutno sve: ako skrećeš - trubi, ako pretičeš – trubi, ako planiraš stati – trubi. Ma kakvi ŽMIGAV-CI ili semafori. Općenito, prometnih pravila nema. Odnosno, pravilo je da pravila nema. Kao što nema ni pješačkih prelaza ili autobu-snih stanica, tj. ne koriste se. Možeš i iskočiti iz autobusa, sve je to normalno. Normalno je i da se na motorima vozi cijela obitelj. Uz sve vrste vozila, aktivni sudionici u prometu još su i životinje. Psi, krave, majmuni, pa čak i slo-novi. Uz ovako kaotičnu sliku prometa, moglo bi se pomisliti da su nesreće česte, ali zbog izrazite smirenosti vozača i stečenih vještina kretanja u prometu, nesreća gotovo da i nema. Ono što mi je najviše odvraćalo pozornost od prometa, bila je nečistoća. Smeća posvuda. Na pojedinim mjestima, prizori su bili strašni za vidjeti. Kad smo stigle i smjestile se, otišle smo prošetati gradom. I primijetile veliki para-doks: zemlja prekrasno miriši. Zatvoriš li oči i zaboraviš kuda hodaš, jedino što osjećaš su opojni, doduše, prilično intenzivni mirisi. Vje-rujem da je glavni razlog u njihovim budisti-čkim i hinduističkim obredima. Naime, ovdje se kroz čitav dan pale svakojake stvari. U ku-ćama, ispred njih, po ulicama, dućanima, a najviše u hramovima. Kako je dan tekao, pola-ko smo se privikavale na drugačije okruženje i klimu. U sljedeća dva dana, nestao je onaj početni šok i osjećala sam se posve ukloplje-nom. Na brzu prilagodbu uvelike je utjecao trodnevni izlet na sam jug Šri Lanke na koji smo krenuli odmah drugog dana boravka. Ocean, valovi, palme i pješčane plaže. Luksu-zni hoteli, welness i spa centri. Sve dotad viđe-no na filmu i slikama bilo je ništa spram ovog hedonističkog osjećaja senzualnog i duhovnog zadovoljstva. Tek je tad rečenica Leonarda

DiCapria u filmu „Žal“ dobila za mene pravo značenje: „Pravi raj na Zemlji postoji i moguće ga je pronaći na egzotičnim mjestima naše planete.“ Sjećam se kako sam nakon tog filma maštala o da-lekim, tropskim krajevima. Vode-ći se onom „mašta može svašta“ bila sam uvjerena kako ne može postojati ništa ljepše od stvorenog u mojoj maloj glavici. No, priroda je pobijedila maštu, a lokalno sta-novništvo unovčilo što im Majka

priroda dade. Unatoč tome, na plažama nećete vidjeti puno turista. Dugogodišnje ratovanje i razorni tsunami 2004. godine ostavili su teške posljedice. Na povratku u Colombo posjetilo smo jedno od mnogobrojnih sela koja su dale izgraditi strane vlade nakon tsunamija u kojem je poginulo više od 30 000 ljudi. Još će dugo trebati zemlji da se oporavi od te katastrofe. U Colombu nas je dočekalo sparno i „teško“ vrijeme, nebo je bilo oblačno i tmurno. Potaji-ce sam se nadala da će proći neki manji mon-sun da ga doživim, al padala je tek kratko kiša. Za razliku od naših krajeva kada nakon ljetne kiše slijedi osvježenje, ovdje nema trunke svježine. Kao da kiše nije pala. Narednih par dana provela sam upoznavajući Colombo i noćni život. Kako smo mladi svugdje jednaki i ovdje je u prvom planu bila zabava i ples do ranih jutarnjih sati. Lokalno je stanovništvo prilično odvojeno od ostalih koji tu borave, pa sam se više družila s mladima iz drugih dijelo-va svijeta nego domaćina. Upoznala sam Ruse, Korejce, Japance, Brazilce, Indijce i mnoge druge. Svi su oni većinom djeca rodite-lja koji ovdje rade u UN-ovim i inim misijama. Tokom dana bile smo u shopping centrima, a tek navečer bi posjetile neki hram, muzej ili galeriju. Shopping centri nisu poput naših. Osim mnogobrojnih dućana, tu su i restorani, teretane, kozmetički i frizerski saloni, lounge barovi i druge zanimacije. Najviše je dućana s nakitom, što i ne čudi kad imaju najljepše dra-go kamenje. Postoje i galerije-dućani dragog kamenja. U tom blještavilu osjećala sam se kao kraljica u riznici svog nakita. Šri Lanka je veoma bogata svim vrstama dragog kamenja, ali najpoznatiji je plavi safir. Smatra se da se najljepši oblik tog plavog kamena brusi upravo ovdje. Jedan takav nalazi se u britanskoj kra-ljevskoj kruni, a u svom zaručničkom prstenu imala ga je i princeza Dijana. Nema sumnje da unatoč čaju, ono što je ipak najviše privlačilo bogate moreplovce ovdje jest upravo bogat-stvo, raznolikost i ljepota dragog kamenja. To je ujedno i razlog zašto su cijene istog duplo niže nego igdje drugdje. Za razliku od mene, moje su se sestre ipak više dojmili budistički hramovi. Prostorno prilično veliki sa velikom koncentracijom intenzivnih miomirisnih ulja nisu baš bili nešto čisti, obzirom da se u njima može boraviti samo bos. Budizam je učenje kojeg je otkrio Shakyamuni Buddha. Buddha nije osobno ime već titula koja označava

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 41SA SVIH STRANA

budnog ili probuđenog, onog koji se probudio iz sna o životu i koji stvarnost vidi onakvu ka-kva zaista jest. Zbog toga je budizam i učenje o duhovnom buđenju nastalo na temelju Budinog izravnog iskustva i predstavlja detaljno opisan put koji do njega vodi. Pitanja na koja je Buda odgovarao ista su ili vrlo slična pitanjima koja mi postavljamo danas. Temeljna shvaćanja Budinog nauka vrlo su izravna i upotrebljiva u praksi. Loša i nepovoljna djela koja činimo nisu posljedica naše izvorno zle prirode, već dolaze iz neznanja o prirodi života. Tako na-staju pohlepa i odbojnost, a iz njih svi ostali jadi, poput ljutnje, želje za povređivanjem, straha, zavisti, ljubomore i uznemirenosti. Oni život čine nesigurnim i teškim, a ljudske odnose neskladnim i zamršenim. Budizam nas upućuje kako smirivanjem uma, razvijanjem svjesnosti i razumijevanja te njegovanjem pozitivnih emocija možemo uzeti konce života u vlastite ruke. Za to treba izgraditi samopo-uzdanje, objediniti energije, osvijestiti prirodu svojeg djelovanja i njegove posljedice, usvojiti određena moralna načela vladanja i imati jasnu viziju daljnjega vlastitog duhovnog razvitka. Stara izreka kaže: kao što veliki ocean na po-vršini, u sredini i na dnu ima samo jedan okus, okus soli, tako i Dharma (Budin nauk) na po-četku, u sredini i na kraju ima samo jedan okus – okus oslobođenja. Budizam nije religija u uobičajenom smislu riječi jer Buda nije bio ni bog ni prorok, a ni Mesija. On ne nudi učenje u koje treba vjerovati, niti njegova filozofija služi produbljivanju znanja o stvarnosti samo tog znanja radi. Budizam radije upućuje na to što činiti, omogućujući tako stvarnu i cjelovi-tu promjenu. Budine su riječi: onomu tko je pogođen strijelom, nije najpreče saznati tko je strijelu odapeo, iz koje je kaste, od kakvog je drveta izrađen luk - najpreče je izvaditi strijelu i spasiti život. Možda upravo zbog takvog nau-ka ljudi unatoč siromaštvu i bijedi žive mirnim i sretnim životima. Kad sam vidjela svu onu sirotinju, ljude koji žive na ulici, bijedu i jad kojom su pogođeni došlo mi je da plačem, ali kad sam ih upoznala i vidjela da su u potpu-nosti neopterećeni materijalnim bogatstvom spoznala sam da su u duši veoma spokojni i da im je život ispunjen duhovnim bogatstvom. To sam još dublje doživjela kad smo otišli u unutrašnjost Šri Lanke, u planine. Išli smo na trodnevni izlet na plantaže čaja. Kako smo odmicali od Colomba, kilometar po kilometar, klima se polako mijenjala, nestajalo je vlage i palmi, a svježine je bilo sve više i više. Mo-rala sam čak obući i vesticu. Konačno, nakon

šest sati vožnje stigli smo u pokrajinu koja je središte svjetske proizvodnje najčuvenijeg čaja na svijetu. U Nuwara Ellyu. Ono što se ku-puje po najskupljim cijenama u najpoznatijim svjetskim dućanima, čaj kojeg pije kraljica Elizabeta dolazi s golemih plantaža na kojima rade žene. Na glavama imaju velike košare u koje stavljaju listiće biljke čajevca. Kad ih napune nose ih u tvornicu gdje slijede procesi obrade kojima se stvara čaj kakvog mi danas pijemo. Pojam velikih modernih tvornica ovdje je nepoznat, radi se u malim manufa-kturama u koje se može doći, sjesti i kušati čaj, te se upoznati s procesom proizvodnje. Mi smo ih posjetili nekoliko, a u jednoj smo čak i sudjelovale u proizvodnji vlastitog čaja. Ritual pijenja čaja ovdje je veoma važan, a zadržali su i poslijepodnevni „tea time“ od Engleza. Oni su naime obožavali Nuwara Eliyu, što se osjeća i danas. Arhitektura kuća nalikuje tradicionalnom životu visokih engleskih klasa. Tipični viktorijanski način života, trava je gotovo savršeno njegovana, a golf igralište jedno je od najpo-znatijih u južnoj Aziji. Vrhunac engleskog izdanja pak je Hill’s Club, dvorac kojeg su izgradili engleski plantažeri kao mjesto okupljanja u slobodno vrijeme kako bi imali „dom daleko od doma“. Ženama je bio zabranjen ulaz, tek pred desetak godina otvorili su „mixed bar“, gdje su smjeli ući muškarci sa svo-jim ženama. Dvorac je okružen prekrasnim parkom i vrtovima. Da bi se uopće ušlo unutra treba imati iskaznicu članstva. Mi smo kupili onu jednodnevnu, tzv. turističku, pa smo postali članovi elitnog Hill’s Cluba. Ne moram ni pričati kako sam se osjećala moćno i prestižno, makar samo na jedan dan. Ušli smo unutra, razgledali i ostali na večeri. Hrana je slična onoj prije stotinjak godina, a za večeru

postoji i „dress code“, pa je doživljaj engleskog plemićkog života bio po-tpun. Tada sam i shvatila zašto se ovaj kraj naziva Malom Engleskom. Inače, Nuwara Elyu nazivaju još i vrtom Azije zbog brežuljaka, dolina i slapova koji se spuštaju s podnožja Mount Pidurutalagale, najvećeg vrha u Šri Lanki. To mjesto otkrio je 1819. Samuel Baker, istraživač koji je otkrio izvor Nila. Trećeg dana bo-ravka ovdje posjetili smo botanički vrt, a tek tada mojem divljenju nije bilo kraja. Na stotine vrste različitog drveća, cvijeća i ostalih biljaka. Što

se god zasadi, sve uspijeva. U jednom dijelu vrt prelazi u malu džunglu, no tu nismo išli zbog opasnosti od zmija. Mada sam ja htjela, većina je prevladala. Želja mi se ispunila već sljedećeg dana u Pinnaweli - sirotištu slono-va. To je jedno od rijetkih mjesta od kojeg je potpunosti napravljena turistička atrakcija. Postoji određen raspored po kojem žive slo-novi, njih stotinjak, a u njihovom kupanju i hranjenju mogu sudjelovati i turisti. Kad smo se zajedno sa slonovima spuštali do rijeke gdje će se oni kupati, zamijetila sam čovje-ka sa ogromnim udavom oko vrata. Odmah sam stala. Rekao je da je mogu primiti ako želim. Naravno da sam iskoristila priliku, no tek kad sam je primila u ruke shvatila da je toliko teška da je ni sama ne mogu staviti oko vrata. Pomogao mi je taj čovjek, pokraj kojeg je stajala jedna košara sa još jednom zmijom – kobrom. On bi svirao, a zmija bi plesala. Poslije zmija i slonova posjetili smo još jedan vrt. Ovog puta, začinski. Bilo je zanimljivo vidjeti sve ono što je zapakirano u staklenka-ma i kupujemo s polica dućana, u svom izvor-nom obliku. Dobili smo i besplatnu masažu s nekima od njih. Meni je najbolja bila masaža leđa s vanilijom i masaža čela s kokosom. Svi mirišljavi otišli smo do Kandya – posljednje prijestolnice šrilankanskih kraljeva. Tu se čuva Budin zub,a kako svakog dana ovdje hodočasti stotine ljudi, čeka se nekoliko sati u hramu da se dođe do njega. Od svih hra-mova koje sam vidjela, ovaj je bio najljepši.

Velebno, poluotvoreno zdanje sa predivnim zelenim vrtovima. Najbolji pogled na njega pružao se s vrha brežuljka na koji smo se po-peli, no zbog vrućine brzo smo sjeli u klimati-zirani auto i odvezli se najpoznatijeg filmskog mosta – mosta na rijeci Kwai. Nažalost, most nije obnavljan, pa kraj njega stoji veliki znak: „na vlastitu odgovornost“. Željni avanture, naravno da smo ga prošli. Tu smo sjeli u istoimeni kafić prepun slika sa scenama filma. Pjevušeći poznatu skladbu iz filma vratili smo se u Colombo. Ostala su nam još dva dana do povratka kući koje smo iskoristile ispijajući koktele u egzotičnim ambijentima. Šri Lanka je zaista čaroban otok. Opravdala je svoje ime „Lijep otok“, što u prijevodu znači taj naziv. Zadnjeg dana lijeno smo slagale stvari u putne torbe, a još teže ušle u avion. Čekao nas je dugi let do hladnog Zagreba, a srce nam je još uvijek kucalo u egzotičnom ritmu romantičnih palmi, visokih valova, zelenih plantaža i pito-mih brežuljaka Šri Lanke.

Narcisa i Ivančica Sklepić

MIHALOVČAN 42 SVIBANJ 2010.SA SVIH STRANA

U predvečerje Velike subote u Dra-goslavec Selu pojavio se neobičan prizor svjetlosti i topline koji je impresionirao svakog mještana i prolaznika. Desetak Vuzmenki poredanih jedna do druge svo-jim plamenom vinule su se prema nebu i nagovještale dolazak velikog blagdana Uskrsa. Blagdanskom ozračju pridružili su se i mještani koji su u korpicama i cekerima donosili razne specijalitete i razna tekuća osvježenja, smjestivši se na panjeve i klupe izrađene od akacije. Tako je u međusobnom druženju uz pjesmu i

USKRS – SV. MISAUskrs, kao najveći blagdan kršćan-

stva, zauzima posebno mjesto u životu svakog vjernika. Tada i oni, koji ponekad u svakodnevnim obavezama i užurbanom načinu života zaborave na Boga, odu na Svetu misu i pomole se. U svečanom i dostojanstvenom tonu kroz Uskrsne bla-gdane i ove nas je godine vodio velečasni Ivan Vugrinčić, dok su vatrogasci u iščekivanju Isusova uskrsnuća tiho pazili na njegov grob.

VUZMENKE - OSTALA SELA

Uz uskrsne blagdane veže se i starinski običaj paljenja Vuzmenki, koje svojom svje-tlošću tjeraju zle duhove. U današnje vrije-me to je prije svega prilika za druženje u krugu obitelji i prijatelja. Sa svakog brijega u mnogim mjestima naše Općine mogla se vidjeti plamteća svjetlost, koja je upotpunila naše veselje.

USKRS DOČEKAN UZ VUZMENKEveselo raspoloženje u Dragoslavec Selu dočekan Uskrs.

Željko Fajs

Kad sam bio dijete,uvijek nisam imao sreće jer me nitko čuvati neće.

Kad sam znao jesti,a nisam znao sjestičekao sam da me mama smjesti.

Kad sam puzaosve sam bacao,tata se stalno ljutio ali ja ga nisam razumio.

Kad sam hodaostalno sam padaoa to je boljelo ali nisam hodalice volio.

Luka Vuković 6.r.

Moje djetinstvo

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 43SA SVIH STRANA

PUŽEVIMnogi vrtlari/ice vode stalnu i mukotrpnu

borbu s najezdom puževa. Puževi se najviše šire za vlažnih godina – noću i tijekom kišnog vremena, a nemilice izjedaju povrće i ostale biljke. Većinom su najveći problem puževi golači, dok mali puževi s kućicom – žuti živi-činjak i gajski živičinjak (prugasta kućica) ne pričinjaju velike štete, kao ni veliki vinogra-dnjak (veliki puž s kućicom), koji jede čak i jajašca puževa golača i na taj način pridonose regulaciji broju puževa u vrtu. Međutim, pu-ževi su i “zdravstvena služba” u vrtu – pojedu uvele biljke i uginule životinje i imaju korisno mjesto u ekološkom sustavu.

Najugroženije su salate, dalije, kadifice, jagode (plodovi), gredice s usjevima i mlade biljčice općenito, a preventiva su biljke koje ih odbijaju kao međukultura – gorušica, paprat, rajčica i dragoljub (ili prekriti gredicu s listo-vima navedenih biljki)

Preventiva:Puževi jajašca odlazu u pukotinama i

jajašca izgledaju kao sitni bijeli biseri. Zato treba poravnavati zemlju na obranim gredi-cama. U rano proljeće treba češće prekopati zemlju kako bi promrzla odložena jajašca. Tijekom vlaznih godina malčirati samo tankim slojem ili uopće ne, ne zalijevati navečer.Postoje i ograde za pužve – bio-fix – švicarski izum – pocinčani lim čiji gornji rub ima izra-zito savijen profil i puževi ju ne mogu prijeći – dugovječna ograda. Emca – ograda s 2 tanke žice pod naponom struje – štiti od puževa.Oko izrazito ugroženih biljaka staviti obram-bene trake od suhe piljevine ili oštrog pijeska, komadića trstike, ječmene plijeve ili borovih iglica.

Prirodni neprijatelji: ježevi, žabe, slije-pići, gušteri, trčci, ličinke krijesnica, rovčice, patke i ostale ptice – štitite prirodne neprija-telje!

Ostale metode: Za suhog vremena djeluje vapno, kameno brašno ili drveni pepeo oko ugroženih kultura. Ali s posipavanjem nave-denih morate biti oprezni: drveni pepeo pove-ćava lužnost tla, a vapno povećava kiselost, tako da na umu morate imati koje vam je pH vrijednosti tlo i koje biljke uzgajate na gredici koju ćete posipavati. Možda najbolje isprobati kombinaciju.

Piljevina odbija puževe jer ih bode i izbje-gavaju ju – posipati piljevinu okolo gredice da ne mogu prijeći preko “granice”

Talog od kave – puževi ne podnose talog od tave i naveliko ga izbjegavaju, posi-pajte ga posvud po gredicama – time ne samo da ćete otjerati puževe, već i nahraniti gliste koje oboža-vaju talog od kave i lagano dognojiti zemlju. Talog od kave blago po-većava kiselost u tlu, idealan je za bobočasto voće.

Zamke: drve-ne daske, vlažne vreće, veliko lišće povrća, izdubeni grejpovi ili krastavci, naopačke okre-nute glavice salate – tu će se se tijekom dana sakriti puževi i tako ih možete skupiti u veli-kom broju – i odnjeti daleko od vrta – uvijek ih je lako odnjeti nekamo u šumu ili na livadu.Mamci s pivom – njih treba postaviti čim dalje od vrta jer ih strašno privlači, čak u krugu od 100 metara, pa da ih ne namamite u vrt.

Biljkama protiv nametnika

BILJKE POMAŽU BILJKAMA:bolest/nametnik: odbijajuće biljke:buhač - pravi pelin, paprena metvica, sala-

ta, žutilovka u cvatu Krumpirova zlatica - hren, mrtve koprive,

paprati Kupusni bijelac - kopar, kadulja, ružma-

rin, majčina dušica, paprena metvica, pelin, rajčica, celer

lisne uši, krvave uši - dragoljub, lavanda, vrtni čubar

lukova muha - mrkvamiševi, voluharice - češnjak, kockavica,

mlječika, pasji jezik, kokotac, suncokret (kao zaštitno rubno bilje)

mravi - lavanda, vratić, matilovacmrkvina muha - luk, kadulja, grbicamuhe - bosiljak, vratić, orah, nicandranematode (glistaci) - kadifice, neveni,

facelijapepelnica - češnjak (općenito baktericid i

fungicid), vlasacpuževi - usjev gorušice, luk, češnjak, dra-

goljub, kadulja, izop, majčina dušica ribizova hrđa - pravi pelin uz grmove

ribiza

Pripravci od koprive i njihova primjena

Kopriva (urtica dioica) je ljekovita i jesti-va biljka. U biovrtlarstavu kopriva jest jedna od najvažnijih biljaka jer ima jako široku primjenu, a najviše se koristi za pripravke kojima se jača otpornost biljaka, sredstva za prskanje protiv nametnika i kao tekuće gnojivo za biljke.

Kopriva kao tekuće gnojivo za biljke dje-luje uravnotežujuće i ljekovito, potiče rast i stvaranje klorofila, te privlači gliste u vrt. Ko-

privino gnojivo je bogato dušikom, a ne vole ga jedino grah, grašak, luk i češnjak.

LJUTA JUHA OD KOPRIVE

Koristi se kao sredstvo za prskanje pro-tiv lisnih ušiju na voćkama, grmlju i ostalim biljkama.

Sastojci: - 1 kg svježe koprive, ubrane prije nego je procvala

- 10 litara kišnice ili odstajale vodeKopriva se pomiješa s kišnicom u posudi

i ostavi da odstoji 12-24 sati – ne duže jer se gube “žareće” tvari koprive. Ovaj se pripra-vak koristi nerazrijeđen i djeluje protiv lisnih ušiju. Učinkovitost je dvojbena i rezultati ovi-se o cjelokupnom biosustavu u vrtu.

Za prskanje probajte odabrati prskalicu kojom možete čim ciljanije prskati – da se ne raspršuje nepotrebno na sve strane i ne prskaj-te za vjetrovitih dana – da ne uništite i korisne kukce u vašem vrtu.

Ovaj pripravak ima ograničeno djelovanje (ne djeluje dugo kao kemijski pripravci) i pre-poruča se u slučaju najezde prskati zaredom nekoliko dana.

KOPRIVINO TEKUĆE GNOJIVO

Koristi se kao sredstvo za prskanje ili zalijevanje za obranu od nametnika i jačanje otpornosti biljaka.

Sastojci: - 1 kg svježe ili 200 grama suhe koprive, ubrane prije nego je procvala

- 10 litara kišnice ili odstajale vodeKopriva se pomiješa s kišnicom u posudi i

ostavi da odstoji 3-4 danaPreporuča se otvor posude prekriti nekom

mrežom da ne bi ptice mogle upasti u posudu. Nakon 3-4 dana juha počinje fermentirati na suncu i tada se koristi kao sredstvo za prska-nje, razrijeđena u omjeru 1:50.

Kao gnojivo za zalijevanje koristi se ra-zrjeđeno u omjeru 1:10, s time pazite da zali-jevate na tlo u području biljaka, ne po zelenim dijelovima biljaka.

KOPRIVINO TEKUĆE GNOJIVO II

- postupak je isti kao i kod prvog recepta za koprivino tekuće gnojivo, ali se ostavi duže u posudi – spreman je za upotrebu kad poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti, a to je otprilike za 1,5 – 3 tjedna. Ta hranjiva juha, ako je imate u većim količinama, koristi se do kraja vrtlarske godine. Rijedi se u omjeru 1:10, ili ako je napravljena “jača” smjesa, s više aktivnih sastojaka, u omjeru 1:20. Eventual-ni ostatak na kraju godine može se dodati u kompost.

VAŽNO: za izradu gnojiva koristite pla-stične ili kamene posude, nikako ne metalne, jer prilikom vrenja može doći do neželjenih kemijskih reakcija gnojiva s metalom. Posudu nemojte puniti do vrha, ostavite malo slobodno radi toga jer se gnojivo prilikom vrenja zapje-ni. Na vrh posude obavezno stavite nekakvu mrežu ili rešetku da biste spriječili da u posudu upadnu ptice ili druge životinje.

M. Jelinek

MIHALOVČAN 44 SVIBANJ 2010.SA SVIH STRANA

Svinjski lungić u moštu(glavno jelo),

Specijalitet međimurske kuhinje

Sastojci:1 kg svinjskog lungića (file), 0,25 kg

crnog grožđa (po mogućnosti vrste Izabela), 0,05 kg kukuruznog brašna, 0,25 kg sjecka-na luka, 0,25 kg mrkve, 0,05 kg svinjske masti, 0,30 l crvenog mošta, sol, papar malo bijelog brašna.

Opis:Svinjski file razrezati po dužini do pola

tako da ostane spojen, te ga rasklopiti i istući kuhinjskim batom. Na jednu polovicu rasklopljenog filea treba posložiti grožđice pa preklopiti drugim dijelom filea i potući rubove da nadjev ne ispadne. Nakon toga cijeli file treba dobro uvaljati u kukuruzno brašno i položiti ga u duboku tavu gdje smo prethodno na masnoći pirjali izrezanu mrkvu i luk. Lungić treba zaliti moštom i pi-rjati dok meso ne omekša, a pri kraju dodati bijelo brašno da se umak zgusne. Grožđane bobice odvojeno popržimo na masti da se lakše odvoji kožica, pa tako oguljene cijele dodamo u umak.

D. Kovačić

Goveđa pržolica na međimurski način

(glavno jelo), Specijalitet međimurske kuhinje

Sastojci:Za 4 osobe:80 dag goveđe pržolice, 2 glavice luka,

6 režnjeva češnjaka, 1 žlica brašna, 20 dag rajčica, 50 dag krumpira, 15 dag paprike, 1 dl ulja, 15 dag suhe slanine, 1 žličica mljevene crvene paprike, 1/2 vezice peršinasol i papar

Opis:Goveđu pržolicu narezati na četiri

odresaka, istući ih batom, posoliti i popapriti, uvaljati u brašno i popržiti s obje strane na dobro zagrijanom ulju. Meso izvaditi i staviti na zagrijani tanjur. Na istom ulju popržiti sitno isjeckani luk, češnjak i peršin. Dodati slaninu narezanu na režnjeve i posuti mljevenom paprikom. Preliti juhom ili toplom vodom, vratiti popržene odreske i zajedno pirjati desetak minuta. Paprike očistiti od sjemena, oprati i razrezati na četiri komada. Rajčicu oguliti i razrezati na četiri komada, istisnuti sjeme i sok. Pržolice posložiti u vatrostalnu ili zemljanu posudu zajedno s umakom u kojem su se pirjale, dodati krumpir, odozgo posložiti paprike i rajčice, posipati sjeckanim peršinom i preliti iscjeđenim sokom od rajčica. Peći 40 minuta u pećnici na temperaturi od 180 stupnjeva C.

ADRIANA NOVAK DARIA BORKO, 6. r.

DEKORIRANJE - UKRAŠAVANJE JELA - najvažnija pravila

Ne kaže se bez razloga da se lijepo garnirana hrana ”jede očima”. Naročito se pažnja poklanja ukrašavanju hladnih jela jer se pri tom ne misli samo na jelo već i na dodatke: kolutovi ili kriškerajčice, rotkvice, ukrasni peršin, lijepo oblikovan maslac, masline, kiseli krastavčići i sl.

Pri kombinaciji dodataka za ukrašavanje treba imati u vidu sljedeće:- dodatak za ukrašavanje treba istaknuti boju, oblik ili sličnu karakteristiku jela, a

ne smije ovo potisnuti,- ukrasi trebaju biti kontrastne boje: jela sa sirom - paradajz, paprika i sl.- dodatak treba jelo dopunjavati u okusu i hranjivoj vrijednosti,- treba ga upotrijebiti racionalno i sa mjerom, suviše ukrasa djeluje sasvim supro-

tno.Za ukrašavanje jela postoji i veoma raznovrsan pribor. Među neophodne spadaju:

oštar nož, okrugli izrezivač, nazupčen nožić i vrećica sa raznim ulošcima.Za ukrašavanje se može koristiti: majoneza, kečap, rotkvice, crni luk, rajčica,

limun, masline, krastavci, naranča, tvrdo kuhana jaja, razni oblici sjeckanog sira, maslac, zeleni maslac, crveno-zeleni maslac, crvene kuglice od maslaca, razne vrste voća (posebno jagode, maline, kupine, ribizle, višnje i trešje), voćni sokovi, prženi lješnjacii, orasi ili bademi.

D. Kovačić

Sastojci:Za 4 osobe:0,8 kg srnećeg buta bez kosti, 0,4 kg

maslaca, 0,4 kg kompota od višanja, 0,04 l Shery brandy-a, 0,1 l crnog vina, 0,001 kg cimeta, 0,001 kg šećera, 0,1 kg povrća iz marinade, 0,2 kg mesna temeljaca.

Za prilogvaljušci od krumpira Opis:Na maslacu ispržimo medaljone s obje

strane, zalijemo temeljcem i kratko pirjamo. Dodamo pasirano povrće iz marinade, zatim crno vino, Shery brandy, cimet i šećer. Pi-rjamo još nekoliko minuta na laganoj vatri. Uz medaljone kao prilog poslužujemo valju-ške od krumpira.

Sastojci:Svinjetina ili teletina, luk, suha slanina,

gljive lisičarke ili šampinjoni, ulje, ajvar, senf, začini.

Opis:Očišćene gljive narežemo i poparimo

kipućom vodom pa ocijedimo. Odreske la-gano popržimo s obje strane na vrućem ulju. Nakon toga odreske maknemo, a u istu po-sudu stavimo suhu slaninu izrezanu na tanke rezance i kratko je popržimo. Zatim primi-ješamo pripremljene gljive, dobro izmiješa-mo i lagano pirjamo povremeno dolijevajući vode. Na kraju umiješamo sol, papar, malo ajvara, senfa i pripremljene odreske. Poslu-žimo uz pirjanu rižu ili njoke.

SVIBANJ 2010. MIHALOVČAN 45

MIHALOVČAN 46 SVIBANJ 2010.

USLUGA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I PRIJEVOZA

DRAGUTIN BOGDAN

Zebanec Selo 12, mob. 098/242-589

Primjena:- motocikle i skutere - osobna i dostavna vozila - teretna vozila i prikolice - traktore i poljoprivredne strojeve

- utovarivače i ostale građevne strojeve

- posebne namjene po uzorku ili crtežu

GORNJA DUBRAVA 59a, 40306 Macinectel. 040-899-210, fax 040-899-456e-mail: franjo.golub@ck.t-com.hr www.lamela.hr

Proizvodnja – usluga – prodaja- lamele kvačila - potisne ploče - potisni ležaji - obloge kočnica - disk pločice - lamele cisterni

Usluga:- izrezivanje frikcije na CNC stroju- tokarenje diskova i doboša- brušenje potisnih ploča i

zamašnjaka

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.za vodnogospodarsku djelatnost,vodoopskrbu i odvodnju40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10

COPMPANY WITHINTEGRATED MANAGEMENT SYSTEM

CERTIFIED BY DNVISO 9001-14001-22000

tel. 040/ 37 37 00 fax 040/ 37 37 71

voda@medjimurske-vode.hrwww.medjimurske-vode.hr

vl. Stjepan NovakGornja Dubrava 47a

40306 MACINEC