Urbanizam i Arhitektura 19. St

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacija jest namjenjena predavanju likovne kulture u gimnazijama - 3. razredima SŠ a govori o poimanju urbanizma kao gradogradnje i arhitekture u 19. stoljeću. Prezentacija uspoređuje urbanizam i arhitekturu baroka u odnosu na 19. st. te daje razliku između svjetovne arhitekture 19. st. koja se izražava u neostilovima te industrijske arhitekture koja će postati baštinom moderne arhitekture 20. st.

Citation preview

  • URBANIZAM i ARHITEKTURA 19. stoljea

  • Nakon 1200 godina feudalizma u Europi i nakon Francuske revolucije 1789., u 19. stoljeu vlast preuzima graanstvo ('trei stale').

    Umjesto kraljevina i carstva nastaju republike.

    Nagla i korjenita promjena drutvenog sustava.

  • INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

    - Velike promjene u gospodarstvu

    zamjena ljudske i ivotinjske snage te prirodnih energija parnim strojem

    industrijska strojna proizvodnja (proizvodnja u tvornicama) zamjenjuje obrtniku manufakturnu (runu)

    parni stroj -> izum vlaka i parobroda - jeftin i bri prijevoz velikih koliina robe

  • industrijskim strojevima na parni pogon se u tvornicama brzo, jeftino i u velikim koliinama poinju proizvoditi konstrukcijski dijelovi od lijevana eljeza ili elika

    19. stoljee - doba elinih konstrukcija i montane gradnje

    - laki, vri i trajniji graevinski materijal od tradicionalnih- bri nain gradnje od tradicionalnih- kosturne konstrukcije + staklene opne

  • URBANIZAMvelike tvornice su trebale mnogo radne snage

    - velike seobe stanovnitva u gradove

    - veliki razvoj radnike klase

    - brzi rast gradova - rast stambene arhitekture (stambene zgrade)

    - zbog naglih promjena gradovi uglavnom rastu neplanski - kaos u urbanizmu (gradogradnji)

  • Primjeri uvoenja redaHaussmannova pregradnja Parizamodernizacija Parizanaruitelj: Napolon IIIizvritelj Georges-Eugne Haussmannizmeu 1853. i 1870.

    ruenja cijelih gradskih etvrtizidanje viekatnica i probijanje avenija i bulevara izmeu njih

    - irina za vie uporednih koija s nogostupima i nasadima po strani

    - potaknut revolucionarnim nemirima od 1789. naovamo (nemogunost podizanja barikada)

  • U Velikoj Britaniji se poinje tragati za boljim uvjetima stanovanja imunijeg graanstva (kao suprotnost nabijenim malenim kuicama radnikih etvrti)

    nizovi kua u polukrugu s perivojima za stanare, zatvorenima za prolaznike

    ponovljena slika u malome odnosa stanovanja i zelenila kakvo je plemstvo imalo u baroku

  • Toni Garnier - projekt industrijskog grada (1901.-1904.)

    zamiljeni grad uz rijeku ili morski zaljev

    strogo odvojena industrija i promet na jednoj strani od mjesta za stanovanje i odmor na drugoj strani

  • ARHITEKTURA u stilskom i oblikovnom pogledu podvojenost arhitekture historizma - vladajui u gradskoj, drutvenoj i stambenoj arhitekturi te novoga funkcionalnog, industrijskog graditeljstva STANOGRADNJA

    stambeno graditeljstvo zadralo tradicionalne, obrtnike naine graditeljske tehnike i povijesne oblike u oblikovanju proelja

    zgrade se grade opekom a proelje se bukom i tukom oblikuje u nekom stilu prolog razdoblja (neostilovi)

    lana proelja -kulisnaproelja mijeanjestilova

  • INDUSTRIJSKO GRADITELJSTVO tvornice, skladita, mostovi, eljeznike postaje, nadvonjaci... nainom i oblikom gradnje suvremeno gradi se industrijski proizvedenim elinim elementima - montana metoda te graevine postaju simbolom industrijske epohe - projekti za velike svjetske izlobe na njima drave svijeta prikazivale svoja dostignua u tehnikom razvoju i industrijskoj proizvodnji arhitektura metalnog kostura i stakla poznata ve u 18. st. - staklenici

  • 1. Svjetska izloba u Londonu 1851. jedinstveni prostor graevine za cijelu izlobu- galerije na 2 kata70 000 metara kvadratnihvelika koliinasvjetlostiiznutra i odraz stakla izvana nazvana Kristalnom palaom

    kako bi se dokazale nove mogunosti montane gradnje, svojoj svrsi sluila samo 6 mjeseci

    potom rastavljena i ponovno sastavljena na drugome mjestu (Sydenham) - unitena u bombardiranju

  • Svjetska izloba u Parizu 1889.

    Gustave Eiffel 300 m visok (dugo bio najvea graevina na svijetu) 2 terase kao vidikovac, restoran na vrhu, dizalo

  • Ferdinand Dutert i Victor Contamin.

    Galerija strojeva dotada najvei presvoeni raspon na svijetu - 110 m stubovi se u bazi saimlju u jednoj toki na pokretnim valjcima - suavanje i irenje zbog temperature

  • ZAKLJUAKNOVINE u arhitekturi: novi oblici, novo poimanje ljepote - otmjenost i lakoa metalnog tkiva graevine, velike dimenzije, svjetlost i prozranost metalne konstrukcije se uvode i u gradnju zgrada drutvene namjene te stanogradnju - kraj 19. st. - neboderi (8 - 12 katova) - Amerika, Chicago poslovne zgrade, robne kue