SVEUILITE U SPLITU POMORSKI FAKULTET U SPLITU

UPUTE ZA IZRADU DIPLOMSKOG RADA

SPLIT, 2013.

Upute za izradu zavrnog rada priredio je Odbor za unaprjeenje kvalitete studiranja Pomorskog fakulteta u Splitu:

dr. sc. Anita Gudelj, predsjednica Odbora, ECTS povjerenica Fakulteta dr. sc. Merica Slikovi, prodekanica za nastavu, predstavnica uprave dr. sc. Maja Krum, ravnateljica Centra za kvalitetu Fakulteta dr. sc. Pano Ristov, predstavnik nastavnika Leo ii, predstavnik asistenata Danijel Fii, predstavnik studenata

Recenzenti:

Predstojnici zavoda

Lektorica:

Dubravka Puljiz

SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................... 1 1.1. POSTUPAK PRIJAVE I OBRANE DIPLOMSKOG RADA .................................... 1

2. ORGANIZACIJA DIPLOMSKOG RADA .................................................. 3 2.1. PRVA NASLOVNA STRANICA ................................................................................. 4 2.2. DRUGA NASLOVNA STRANICA .............................................................................. 4 2.3. SAETAK/ABSTRACT ............................................................................................... 4 2.4. SADRAJ ....................................................................................................................... 5 2.5. UVOD ............................................................................................................................. 5 2.6. OBRADA TEME (POGLAVLJA) ............................................................................... 5 2.7. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 6 2.8. LITERATURA .............................................................................................................. 7 2.9. POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA ............................................................................ 8

3. OBLIKOVANJE TEKSTA DIPLOMSKOG RADA .................................. 9 3.1. POSTAVKE STRANICE DIPLOMSKOG RADA..................................................... 9 3.2. NAVODI (CITATI) ..................................................................................................... 11 3.3. TABLICE, SLIKE, GRAFOVI I DIJAGRAMI ........................................................ 11 3.4. MATEMATIKI IZRAZI .......................................................................................... 12 3.5. KRATICE .................................................................................................................... 13 3.6. STRANO NAZIVLJE ................................................................................................. 13

PRILOZI

Uzorak formulara prijava teme diplomskog rada Izgled prve naslovne stranice diplomskog rada Uzorak diplomskog zadatka Izgled druge naslovne stranice diplomskog rada Uzorak saetka/abstract Uzorak sadraja Prikaz slika, grafikona, dijagrama i tablica

Prikaz literature Uzorak popisa tablica (ilustracija) Uzorak popisa kratica Najee pogreke koje treba izbjegavati

1

1. UVOD

Diplomski rad je samostalna struna obrada utvrene teme. Tema se moe odnositi na teorijsku ili praktinu ili teorijsko-praktinu problematiku iz strunih i znanstvenih podruja smjera studija koji je student studirao.

Student izabire kolegij u okviru kojega e izraditi diplomski rad. Izabrani kolegij mora biti obuhvaen nastavnim planom i programom upisanoga studija, odnosno mora biti jedan od kolegija upisanih u studentov indeks.

U izradi diplomskog rada student mora dokazati:

posjedovanje kompetencija i postizanje ishoda uenja pri rjeavanju problema iz strunih i znanstvenih podruja koja su bila sadraj njegova studija

sposobnost primjene teorijskog i praktinog znanja steenog tijekom studija sposobnost primjene znanstvenih metoda u obradi aktualne teme sposobnost uoavanja relevantnih veliina pomorskih procesa sposobnost sluenja aktualnom stranom i domaom literaturom, tj. koritenja

relevantnih tuih spoznaja, stavova i znanstvenih injenica koje su objavljene u koritenoj literaturi, pri pismenoj obradi teme

sposobnost te pretraivanje razliitih baza podataka na internetu sposobnost pravilne obrade ilustracija (tablica, grafikona, fotografija i crtea).

Diplomski rad ne mora biti izvorni (originalni) rad, ali mora biti samostalno izraen od kandidata.

1.1. POSTUPAK PRIJAVE I OBRANE DIPLOMSKOG RADA

Poetkom zimskog semestra, na oglasnoj ploi i mrenoj stranici Fakulteta, oglaavaju se teme diplomskih/ radova.

Faze u procesu od prijave do obrane diplomskog rada: Student izabire temu iz oglaenog popisa tema Dogovor studenta i mentora o temi

2

Prijava teme Studentskoj slubi na obrascu Prijava teme diplomskog rada (dalje:obrazac, Prilog 1)

Povjerenstvo za diplomske radove odobrava izbor teme i odreuje lanove Povjerenstva za ocjenu i obranu diplomskog rada.

Ovjera obrasca Studentska sluba preslike obrasca prosljeuje studentu i mentoru Student se javlja mentoru

Savjeti i upute Izrada rada

Rad zavren Rad bi trebalo zavriti do kraja ljetnog semestra tako da tijekom ljetnog/jesenskog

ispitnog roka studentu ostane samo obrada diplomskog rada prema naputcima lanova imenovanoga Povjerenstva za obranu rada.

Nakon zavretka rada mentor svojim potpisom u indeksu potvruje da je rad pregledan, dovren po pravilima te se moe tiskati i uvezivati.

Mentor elektronikom potom prosljeuje rad za pregled ostalim lanovima Povjerenstva za ocjenu i obranu.

Rad pregledali lanovi Povjerenstva Zavrno ureivanje

Obrazac DIPLOMSKI ZADATAK (Prilog 3) uvezuje se kao prva stranica diplomskog rada.

Primjerak tvrdo uvezanoga rada predaje se u Studentsku slubu Fakulteta. Digitalni zapis (po 1 CD) dostaviti

lanovima Povjerenstva Mentor sa Studentskom slubom i lanovima Povjerenstva dogovara rok i vrijeme

za obranu diplomskog rada Oglaavanje obrane na oglasnoj ploi i web-stranici Fakulteta (oglaavanje 7 dana)

Obrana rada pred Povjerenstvom za ocjenu i obranu.

3

2. ORGANIZACIJA DIPLOMSKOG RADA

U postupku izrade rada student je duan postupati prema uputama i savjetima mentora. Diplomski rad zadaje se i pie na hrvatskom knjievnom jeziku, a moe biti i na engleskom na poseban zahtjev (zbog stranih studenata).

Organizacija teksta diplomskog rada obavlja se prema odreenim naelima, a sadri sljedee dijelove (Slika 1):

- Korice ili vanjska naslovna stranica - Replika korica na bijelom papiru na kojem Studentska sluba stavlja peat koji sadri:

Datum obrane: Predsjednik: lan:

lan/Mentor:

lan/Komentor: Kolegij:

- Zadatak diplomskog rada - Druga ili unutarnja naslovna stranica - Saetak/Abstract - Kljune rije /Key words - Sadraj - Uvod - Obrada teme - Zakljuak - Popis literature i drugih izvora podataka koji su koriteni u izradi diplomskog rada - Prilozi (popis tablica, ilustracija, kratica...).

Slika 1. Redoslijed prvih nekoliko stranica

4

2.1. PRVA NASLOVNA STRANICA

Na prvoj naslovnoj stranici (koricama) rada mora pisati (vidjeti Prilog 2): Puni naziv Fakulteta (na vrhu stranice), centrirano i ispisano velikim slovima veliine

16 toaka (pt), podebljano. Ime i prezime studenta treba biti napisano pri sredini naslovnog lista, centrirano,

slovima veliine 16 toaka, podebljano. Naslov rada koji mora biti ispisan masnim slovima (bold), tri reda ispod imena i

prezimena studenta, centrirano, slovima veliine 20 (22) toke. DIPLOMSKI RAD (na sredini stranice, tri reda ispod teme rada, podebljano, veliina

14 toaka.

Na samom dnu naslovnog lista potrebno je napisati mjesto te godinu nastanka rada, centrirano, masnim slovima veliine 14 toaka.

2.2. DRUGA NASLOVNA STRANICA

Na drugoj stranci diplomskog rada navodi se (vidjeti Prilog 4): - Puni naziv Fakulteta (u vrhu stranice, centrirano i ispisano velikim slovima veliine 16

toaka, bold) - Naziv studija (dva reda ispod, centrirano veliine 14 toaka, bold) - Naslov rada koji mora biti ispisan na sredini stranice, centrirano, veliine 20 (22) toke,

bold - DIPLOMSKI RAD treba biti ispisano tri reda ispod naslova rada, centrirano, slovima

veliine 14 toaka

- Ime i prezime mentora trebaju biti ispisani s lijeve strane nekoliko redaka ispod naziva vrste rada, a ime i prezime studenta i matini broj desno slovima veliine 14 toaka

- Na samom dnu naslovnog lista potrebno je napisati mjesto te godinu nastanka rada, centrirano, slovima veliine 14 toaka.

2.3. SAETAK/ABSTRACT

Ovaj dio rada sadri kratak sadraj na hrvatskom i engleskom jeziku (abstract). Saetak bi trebao sadravati precizan opis cilja (zadataka) rada, to je uinjeno u radu i zakljuke (Prilog 5).

5

VANO:

Saetak treba razlikovati od uvoda. U saetku se priopuju uvjeti i prilike u kojima je rad nastao, iskustva tijekom pisanja i objektivne prepreke (ako ih je bilo) koje su se javljale tijekom izrade.

2.4. SADRAJ

Sadraj je obvezan. Sadraj predstavlja popis naslova svih dijelova (poglavlja) i poddijelova u radu i brojeve poetnih stranica svakog dijela. Sadraj je brojano-tekstualni saetak diplomskog rada i daje uvid u stranice na kojima su ti dijelovi rada napisani. Naslov SADRAJ pie se velikim slovima veliine 14 toaka na vrhu stranice u lijevom kutu. Nain pisanja i obiljeavanja sadraja i njegovih dijelova prikazan je u Prilogu 6 ovih uputa. Stranice sadraja obino se ne numeriraju ili se numeriraju rimskim brojevima.

2.5. UVOD

Uvod je obvezan. Uvod daje pregled objavljenih i javno publiciranih radova vezanih uz razvoj problematike diplomskog rada (koji stupanj razvoja je problematika dosegnula, je li mogu njezin daljnji razvoj).

U uvodu se treba saeto opisati predmet (zadatak) diplomskog rada, svrhu i ciljeve istraivanja te koritene znanstvene metode. Takoer, treba opisati i kompozicijsku podjelu rada, tj. opisati iz koliko se dijelova rad sastoji te ukratko opisati sadraj pojedinog dijela. Prva stranica uvoda je i prva stranica rada, tj. stranica kojom poinje numeriranje (za numeraciju primijeniti arapske brojeve).

2.6. OBRADA TEME (POGLAVLJA)

U ovom dijelu autor obrauje temu, iznosi hipotezu, navodi vlastite spoznaje i zakljuke, usporeuje teze i zakljuke drugih autora, vri analize, preispituje ve iznesena stajalita. Tema se razrauje kroz poglavlja i potpoglavlja. Poglavlja su jedinstvene, smislene i povezane cjeline. Poglavlja uvijek poinju na novoj stranici.

6

Neophodno je obrazloiti plan u pristupu rjeavanja zadatka. Ako je mogue, korisno je primijeniti sljedei raspored:

dosadanji razvoj sadanje stanje i postojei problemi procjena za budunost.

U zadacima gdje se primjenjuju raunalni programi potrebno je obrazloiti eventualno dobivanje rezultata simulacijom procesa, iterativnim postupkom ili nekim posebnim algoritmom.

Kod koritenja programskog sustava, programskih paketa i programa, treba navesti kratki pregled postojeih rjeenja te pojanjenje pristupnikova izbora za primjenu u radu. Rjeavanje se moe osnivati na teorijskom i/ili eksperimentalnom pristupu. - Teorijski pristup sadri postojeu ili izvedenu matematiku podrku, rezultate i rjeenja. - Eksperimentalni nain podrazumijeva odgovarajua mjerenja na odabranom uzorku

utjecajnih parametara (od znaenja za rjeenje zadatka). Rezultati mjerenja se nakon toga analiziraju i predlau se konkretni zakljuci.

2.7. ZAKLJUAK

Diplomski dio rada je zakljuak. Zakljuak rada je kratak prikaz samo vrstih i temeljito obrazloenih stajalita, dokaza i rezultata to su proizili iz naslova teme diplomskog rada. U zadacima gdje se koristio raunalni program zakljuak sadri i komentar izlaznih rezultata programskog sustava, programskog paketa ili programa te ocjenu rezultata primjene neke od metoda racionalizacije procesa ili testiranja hipoteze.

Ovdje je vano usporediti stavove na poetku rada (cilj rada opisan u uvodu) sa stavovima na kraju rada, tj. zakljuiti je li ostvarena svrha rada. Zatim se u zakljuku daje i vlastiti sud o obraenoj tematici s eventualnim prijedlogom za daljnje istraivanje u tom podruju.

VANO: U zakljuku se ne navode tui citati i ne piu se fusnote.

7

2.8. LITERATURA

Literatura koritena za nastanak diplomskog rada mora biti navedena abecednim redoslijedom prema uputama za navoenje literature (Prilog 8).

Izvori se oznaavaju arapskim brojevima u kutnoj zagradi. Najprije se navodi prezime autora koje se odvaja zarezom od inicijala imena. Titule autora nije potrebno pisati. Ako je vie autora, navode se redom koji je oznaen na samome djelu i odvajaju se toka-zarezom.

Nakon imena autora, ako se radi o knjizi, disertaciji ili magistarskom radu, pie se naslov knjige (italic, kurziv), zatim ime izdavake kue, sjedite izdavake kue ili mjesto u kojemu je knjiga izdana, te godina kada je izdana (vidjeti u Prilogu 8 reference [1], [2] i [3]).

lanci koriteni u zavrnom radu navode se na slian nain kao i knjige. Navodi se prezime, inicijal(i) imena autora: naslov rada (italic), naslov asopisa u kojem je lanak objavljen, mjesto u kojemu je izdan, volumen/godita asopisa, redni broj asopisa, godina izdanja navedenog broja, od-do stranice na kojima je lanak tiskan (vidjeti u Prilogu 8 reference [4-6]).

Propisi (zakoni, pravilnici, uredbe i sl.) se citiraju punim nazivom iza kojeg se u zagradi navodi kraticu naziva te popis brojeva i godina izdanja slubenog glasila u kojima su objavljeni propis i sve njegove izmjene ili dopune. Propisi koji su citirani u tekstu u pravilu se ne navode u popisu literature na kraju rada, a ako se ipak navedu, obino se navode na kraju popisa, malo odvojeno od ostalih referenci.

Primjer: Pruanje usluga informacijskog drutva u Hrvatskoj je ureeno Zakonom o elektronikoj trgovini (NN 173/2003, 67/2008, 36/2009 i 130/2011).

U primjeru koritenja programskih sustava, programskih paketa ili programa treba navesti njegov puni i skraeni naziv, verziju, ime proizvoaa i godinu proizvodnje.

Uz adresu internetske stranice trebalo bi se navesti prezime(na), inicijal ime(na) autora citiranog materijala (ako je/su poznat(a), naslov potpunog djela (italic), datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), potpuna http/ftp adresa (zajedno s potpunom stazom pristupa direktoriju na kojem se nalazi dokument) i datum pristupa dokumentu (vidjeti u Prilogu 8 reference [7] i [8]).

8

o Ako je autor nepoznat, moe se navesti samo adresa s datumom stavljanja te informacije na posluitelj, odnosno ako to na nekim posluiteljima ne pie stavlja se datum kada je ta informacija proitana, primjerice:

[12] www.skladina-logistika.hr, (26. sijenja, 2010.)

Popis koritene literature dolazi na stranicu rada iza zakljuka (a prije popisa tablica, popisa ilustracija i priloga ako postoje). Naslov LITERATURA pie se velikim slovima lijevo na vrhu stranice (veliina 14 toaka, bold, velika slova). Naslov se ne numerira. A stranica se numerira arapskim brojem.

2.9. POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA

Popis tablica slijedi nakon stranice s literaturom. Popis sadri redni broj i naziv svih tablica navedenih prema redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu. Naslov POPIS TABLICA, napisan velikim slovima (Heading 1, 14 pt, bold), ne numerira se i nalazi se na vrhu stranice lijevo (vidjeti Prilog 9). Stranica se numerira arapskim brojem.

Popis ilustracija dolazi iza stranice s popisom tablica. Ilustracije obuhvaaju grafikone, crtee i slike. Pojavljuje li se u radu vie od jedne vrste ilustracija, preporuljivo je popis grafikona, crtea i slika nainiti odvojeno. Izrada stranice s popisom ilustracija istovjetna je tehnici izrade stranice s popisom tablica.

9

3. OBLIKOVANJE TEKSTA DIPLOMSKOG RADA

Uz prihvatljiv vanjski izgled, rad mora biti korektan u gramatikom i pravopisnom te stilskom smislu. Rad se pie u neutralnom obliku (npr. istrait e se, a ne istrait u/emo) koristei znanstveni stil, bez intimnosti, individualnosti, osjeajnosti.

VANO: Rad treba pisati u neutralnom obliku, koristei znanstveni stil, bez intimnosti,

individualnosti, osjeajnosti. Ako je to mogue, potrebno je pisati u pasivnim formama.

Tablica 1. Primjeri dobrog i loeg pisanja Primjer Ocjena Obrazloenje Zakljuili smo da su mjerenja dobra. Loe Pisano u prvom licu mnoine.

Iz navedenih mjerenja moe se zakljuiti ... Dobro Neutralno.

Obradio/la sam Loe Pisano u prvom licu jednine. Obraeno je Dobro Pasivna forma.

Preporuuje se opseg od 40 do 50 stranica za diplomski rad (bez saetka, sadraja, popisa literature i priloga).

3.1. POSTAVKE STRANICE DIPLOMSKOG RADA

Tekst diplomskog rada kreira se i ureuje u MS Wordu ili nekom drugom ureivau teksta prema sljedeim postavkama: Cijeli tekst rada treba biti napisan jednim (istim) fontom (Times New Roman ili Arial)

veliine 12 toaka (pt). Prored meu redcima mora biti 1,5 redak, a razmak iznad/ispod (space before/after) je 0. Za biljeke ("fusnote" / "endnote") treba odabrati veliinu slova 10 toaka. Rad treba podijeliti u poglavlja i potpoglavlja. Poglavlje mora poeti na novoj stranici.

Stoga treba ubaciti prekid stranice ispred takvog naslova.

10

Naslovi poglavlja (stil Heading 1) moraju biti ispisani velikim slovima veliine 14 pt. Ispod naziva poglavlja treba staviti 1 prazan red (12 pt, prored: 1,5 redak).

Primjer 1. Primjer naslova u stilu Heading1

3. PRIMJENA SIMULATORA

Poglavlje se prema potrebi ralanjuje na potpoglavlja, a potpoglavlja na odjeljke. Potpoglavlje se oznaava podnaslovom (stil Headinga 2) i pie se velikim slovima,

podebljano, veliine 12 pt (vidjeti Primjer 2). Potpoglavlje ne mora zapoeti na zasebnoj stranici.

Odjeljci se oznaavaju naslovom tree razine (stil Headinga 3) koji se pie fontom 12 pt, podebljano, pisana slova.

Ne smije se pretjerivati razinama naslova. Broj razina ovisi o ukupnoj koliini teksta u radu. Uobiajeni zavrni radovi mogu se strukturirati do maksimalno tri razine naslova. Iznimno se moe koristiti i Heading 4 (font 12 pt, pisana slova, podebljano, koso).

Primjer 2. Primjer podnaslova u stilu Heading2 i Heading3 3.3. SIMULATORI U HRVATSKOM VISOKOM KOLSTVU 3.3.1 Polaris simulator

Tekst rada treba pisati u odlomcima uvueni poetak odlomka (izmeu odlomaka 1 prazan red).

Tekst treba pisati s obostranim poravnanjem (justify). Stranice teksta (poevi od Uvoda) numeriraju se arapskim brojkama (1, 2, 3, 4, ...). Broj

stranice smjeten je u podnoju stranice, desno (font i veliina fonta moraju biti isti kao i u tekstu rada).

Naslovne stranice se ne numeriraju. Stranice sa sadrajem i saetkom numeriraju se rimskim brojevima ili se uope ne

numeriraju.

11

3.2. NAVODI (CITATI)

Pri izradi diplomskog rada doputeno je koritenje literature, a time i citiranja drugih. Citiranje je od rijei do rijei usmeno ili pismeno navoenje neijih rijei ili dijelova teksta koji moe biti ispisan izvorno (na stranom jeziku). Vano je da se u tekstu jednoznano moe razluiti to pripada samom autoru, a to je preuzeto od drugih autora / izvora. Uobiajeni nain odvajanja vlastitih misli, stavova, tvrdnji itd. od onih koje pripadaju drugima je pisanjem u kurzivu. Na kraju navoda (citata) mora se navesti originalni izvor u kojem je navedeni citat. Kada se navodi izvor, tada se na kraju navoda ili preprianog izvatka stavlja oznaka (broj) literature koja se citira, a u literaturnom popisu daje se cijela referenca; primjerice [broj reference iz koritene literature].

Ako se izravno citira vei dio teksta, a jedan dio se eli ispustiti, isputeni dio oznaava se znakom [].

Primjer 3: Pisanje navoda Fraktali predstavljaju granice nove vrste skupova toaka u kompleksnoj ravnini [7].

VANO: Doslovno navoenje tuih stavova, miljenja, tvrdnji, ideja i sl. u tekstu rada uobiajeno se istie pisanjem tog dijela teksta unutar navodnih znakova ili u kurzivu. Usvojeni nain oznaavanja navoda potrebno je dosljedno primjenjivati u cijelom radu.

Vano je istaknuti da se izvori trebaju navesti i za sve preuzete grafikone, skice, shematske prikaze, slike, tablice, formule i sl.

3.3. TABLICE, SLIKE, GRAFOVI I DIJAGRAMI

Tablice i slike (grafikoni, dijagrami, ...) numeriraju se rednim brojem od 1 do n (Tablica 1. prva je tablica u cijelom radu, Slika 1. prva je slika u radu). Naslovi tablica i slika (grafikona, dijagrama, ...) piu se masnim fontom, veliine 12 pt, nakon ega slijedi 1 red razmaka.

Naslov tablice pie se iznad tablice, a naslov slike ispod slike (vidjeti Prilog 7).

12

Naslov tablice dolazi iznad nje na nain: Tablica iza ega slijedi broj, pripadni naziv (objanjenje koje podatke prikazuje) i izvor (ako se preuzima iz literature).

Slike, dijagrami, grafovi, sheme i sl. dakle sve osim tablica referenciraju se ispod same slike (grafikona, dijagrama) na nain: Slika iza ega slijedi broj, zatim naziv i na kraju izvor. Slika i pripadna referenca se centriraju.

Ako je autor sam napravio tablicu, sliku, grafikon ili dijagram, izvor se ne navodi. Sve u radu koritene tablice, slike, grafikoni i dijagrami trebaju se u tekstu spomenuti (referencirati). Nuno je da svi preuzeti materijali budu zadovoljavajue kvalitete s obzirom na njihovu itljivost i jasnou.

Dozvoljeno je napraviti vlastitu preradu slika, grafikona ili tablica na nain da se zadri isti smisao sadraja, ali promijeni izgled. I u takvim se sluajevima obvezno u nazivu navodi referenca izvornog djela npr: (Prema: Klamer alopa i Cingula, 2012).

3.4. MATEMATIKI IZRAZI

Za unos matematikog izraza (formula) treba se koristiti Equation Editor. Za pisanje formula koristiti font Times New Roman, veliine 12 pt. Eksponenti i indeksi se piu veliinom slova 10 pt.

Oznake fizikalnih veliina, izmjereni iznos i mjerna jedinica piu se u jedinicama SI sustava. To se odnosi na sve veliine, a ne samo one u formulama. Poeljno je uvijek dati kratke opise oznaka koje se koriste u formulama.

Matematiki izrazi obiljeavaju se brojem u obinoj zagradi koji se ispisuje na desnoj strani reda. Npr. 17. jednadba:

+

+=

n

t

sinR

13328

320 (17)

gdje su:

R veliina XYZ

kut zrcaljenja.

13

VANO: Prema Zakonu o mjeriteljstvu Republike Hrvatske sve se varijable piu koso (italic). Konstante i brojevi se piu uspravno. Indeksi i eksponenti se obvezno piu uspravno. Jedinica se obvezno mora navesti uz rezultat izrauna ako ta veliina ima jedinicu mjere, a pie se obvezno uspravno (normal).

3.5. KRATICE

Ako se koriste kratice pojmova u tekstu, kod prvog navoenja pojma potrebno je navesti puni naziv, a kraticu navesti u zagradi. Nakon toga se moe koristiti kratice u tekstu. Poeljno je u naslovima koristiti pune nazive.

3.6. STRANO NAZIVLJE

Strano nazivlje se u tekstu navodi u zagradi uz hrvatski izraz. Primjer: Analiza drutvene mree (engl. Social Network Analysis - SNA).

Prilog 1. Uzorak formulara prijava teme diplomskog rada

Prilog 2. Izgled prve naslovne stranice diplomskog rada

SVEUILITE U SPLITU POMORSKI FAKULTET

IME I PREZIME

NASLOV TEME RADA

DIPLOMSKI RAD

SPLIT, 2013.

Prilog 3. Diplomski zadatak

Prilog 4. Izgled druge naslovne stranice diplomskog rada

SVEUILITE U SPLITU POMORSKI FAKULTET

STUDIJ: POMORSKA NAUTIKA

NASLOV TEME RADA

DIPLOMSKI RAD

MENTOR: STUDENT:

Prof .dr .sc. Ivo Vrh Antun Rak (MB: 319357)

SPLIT, 2013.

Prilog 5. Uzorak saetka/abstract

SAETAK

Visok stupanj automatizacije na brodovima, kako u navigacijskom, tako i u pogonskom smislu, bitno je utjecao na unaprjeenje sigurnosti, pouzdanosti i ekonominosti broda. Od pomoraca, odnosno od svih lanova brodske posade, a posebno rukovodeih, trai se profesionalnost u izvravanju radnih zadataka koji su izazov suvremenih zahtjeva modernih tehnologija pomorskog transporta. U ovom radu je istaknuto to da je pored investicija u sofisticiranu tehniku i tehnologiju, nuno ulagati u obrazovanje i obuku ljudskih resursa, ija e kompetentnost u svakom trenutku i u svakom smislu pridonijeti boljoj uinkovitosti i sigurnosti u pomorskom transportu i prijevozu putnika. Cilj ovog rada je pruiti viziju kako je informacijski tehnoloki razvoj utjecao na poboljanje obrazovanja pomorskih inenjera. U usporedbi s obrazovnim sadrajima koji su opremljeni samo stvarnom opremom na brodu, interaktivni simulatori postaju moan alat za postizanje tog cilja.

Kljune rijei: brodska posada, obrazovanje, obuka, informacijske tehnologije, simulator

ABSTRACT

High level of automation of overseas ships, both in navigation and in operating terms, significantly influenced the improvement of safety, reliability and economy of the ship. Seamen, respectively all members of ship crews, and especially managerial, are required to be professional in carrying out of tasks that are challenge of modern maritime transport technology requests. In this paper is noted that besides investments in highly sophisticated equipment and technology, it must be invested in education and training of human resources, whose competence in every moment and in every sense will be able to contribute to increasing efficiency and safety of the overall transport operation. The objective of this article is to provide a vision of how information technological developments have been applied to improve the education of marine engineers. Interactive simulators, in comparison with educational facilities equipped with only real on board hardware, are obviously becoming a powerful tool to achieve this goal.

Key words: ship crew, education, training, information technology, simulator

Prilog 6. Uzorak sadraja

SADRAJ

1. UVOD (Times New Roman, Bold, 14 pt ) ......................................................... 1 2. PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE ............................................ 8

2.1. OPENITO (Times New Roman,velika slova, Bold, 12 pt ) ...................................... 8 2.2. PRIMJERI PRIMJENE ELEKTRINE PROPULZIJE .................................... 10

2.2.1. Brodovi za specijalne namjene ........................ ................................................10 2.2.2. Putniki brodovi (Times New Roman, pisana slova, Bold, 12 pt ) .................. 16 2.2.3. Ro-ro brodovi i trajekti .................................................................................... 16

2.3. STUPANJ KORISNOG DJELOVANJA ............................................................... 17 2.4. ODABIR NAPONA .................................................................................................. 18

3. PRIMIJENJENI SUSTAV ELEKTRINE PROPULZIJE ..................... 21 3.1. OPENITO............................................................................................................... 21 3.2. SNAGA GENERATORSKOG SUSTAVA ............................................................ 22 3.3. GLAVNI DISTRIBUCIJSKI SUSTAV SNAGE ................................................... 24 3.4. PROPULZIJSKI POGON ....................................................................................... 26

. . .

7. ZAKLJUAK ................................................................................................ 31 LITERATURA .............................................................................................. 32 POPIS SLIKA ................................................................................................ 33 POPIS TABLICA .......................................................................................... 34 KRATICE ...................................................................................................... 35

Prilog 7. Prikaz slika, grafikona, dijagrama i tablica

19

Na slici 2. je prikazana jedna razvodna visokonaponska shema platforme koja ima osam dizelskih generatora snage svaki po 5200 kW koji su spojeni u viskokonaponsku mreu od 11000 V/60 Hz i koja je podijeljena na etiri dijela. Svaka visokonaponska mrea moe sama za sebe raditi u sluaju kvara.

Slika 2. Platforma - principijelna shema elektroenergetskog sustava [8]

Prva tri LNG tankera s elektrinom propulzijom su izgraena 2005. godine u Francuskoj koji za pogon imaju srednjohodne dizelske generatore koji mogu raditi na plin ili na teko gorivo (tzv. Dual drive) pri emu se dobiva znatna uteda, jer se viak teretnog plina koji evaporira trebao bi se ponovno hladiti i vraati u spremnike. Motori pokreu 214 MW srednjohodni elektrini pogon prikazan na slici 3.

Slika 3. Raspored pogona na LNG tankeru [5]

Prilog 7. Prikaz slika, grafikona, dijagrama i tablica

20

Slika 4. Grafiki prikaz potronje goriva po automobilima [4]

Tablica 4. opisuje vanost naina rada. Za analizu poznati su sljedei podaci: - instalirani generatori: 6 generatora, 7 MW svaki; - ukupna instalirana snaga je: 6 7 = 42 MW; - zahtijevana nazivna proraunska snaga (proraunski nepovoljni vremenski uvjeti) = 35 MW (odgovara zahtjevu za 5 generatora); - instaliranih potisnika je 8.

Tablica 4. Naini rada broda [2] Nain Generatori (minimalno) Potisnici Konfiguracija sklopne ploe

Nain rada u luci: 1 0

Nain rada u navigaciji: 2 2

DP klasa 1 nain: 1 2

DP klasa 2 nain: 2 3 Prstenasta konfiguracija DP klasa 3 nain: 3 4 Prstenasta konfiguracija

Prilog 8. Prikaz literature

21

LITERATURA

[1] Brooks, C.; Warren, R. P.: Understanding poetry, 3rd ed, Holt, Rinehart and Winston, New York, 1960.

[2] Williams, J: Narrow-band analyzer, doktorska disertacija, Dept. Elect. Eng., Harvard Univ., Cambridge, MA, 1993.

[3] Bonjak, I.: Telekomunikacijski promet I, Zagreb, Fakultet prometnih znanosti, 2001. [4] Mufti, O.; Sivonik, K.: Ekspertni sistemi i njihova primjena u strojarstvu, Strojarstvo

31, 1989, 1, str. 37-43. [5] Lucky, R. W.: Automatic equalization for digital communication, Bell Syst. Tech. J., 44,

4, 1965, str. 547-588. [6] Kniesner, D. L.: But is it an online shelflist?, Classification access in eight OPACs,

Cataloging and classification quarterly, 20, 4, 1990, str. 5-21. [7] Bruckman, A.: Approaches to managing deviant behavior in virtual communities. Apr.

1994. ftp://ftp.media.mit.edu/pub/asb/paper/deviance-chi94.txt. (04.12.1994.). [8] Lauren P.: A hypertext history of multi-user dimensions, The MUDdex, 1993.

URL: http://www.apocalypse.org/pub/u/lpb/muddex/essay/. (05.12.1994.).

Prilog 9. Uzorak popisa tablica

22

POPIS TABLICA

Tablica 1. Primjeri dobrog i loeg pisanja ........................................................................... 9 Tablica 2. Srednje mjesene brzine vjetra ........................................................................... 8 Tablica 3. Karakteristike vjetrogeneratora koritene u simulacije .................................... 28 Tablica 4. Znaajke generatora koritenih u simulaciji ..................................................... 29 Tablica 5. Prikaz karakteristika pretvaraa ....................................................................... 30 Tablica 6. Naini rada broda ............................................................................................. 31 Tablica 7. Parametri algoritma .......................................................................................... 35

Prilog 10. Uzorak popisa ilustracija

23

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1. Redoslijed prvih nekoliko stranica ................................................................................ 3 Slika 2. Platforma - principijelna shema elektroenergetskog sustava ...................................... 19 Slika 3. Raspored pogona na LNG tankeru [5] ........................................................................ 19 Slika 4. Grafiki prikaz potronje goriva po automobilima [4] ............................................... 20

Prilog 11. Uzorak popisa kratica

24

POPIS KRATICA

A/D (engl. Analog to Digital Conversion) analogno-digitalna pretvorba ADSL (engl. Asymetric Digital Subscriber Line) asimetrina digitalna pretplatnika linija AMPS (engl. American Mobile Phone System) standard analogne elijske mree razvijen

u Sjevernoj Americi AN (engl. Access Node) pristupni vor KS kratki spoj

Prilog 12. Najee pogreke koje treba izbjegavati

25

* ( 1999.-2005. ) ne treba razmak od zagrade do broja * (1999. - 2005.) ne treba razmak izmeu crtice i brojeva * (1999-2005) ne mogu biti redni brojevi godina bez toaka * str.15-20 nedostaje razmak iza str. * str. 15.-20. iza stranica ne treba toka, osim ako je na kraju reenice * str. 15 - 20 ne treba razmak izmeu brojeva stranica *Ante ANTI izmeu broja fusnote i imena treba staviti razmak * Svaka biljeka na dnu stranice jest reenica pa treba zavriti tokom * Interpunkcijski znak vezan je za prethodnu rije, a poslije njega ide razmak * ... srednjovjekovna Humska zemlja ... u oba sluaja tri su toke vezane za rije * Aleksandar III iza svakog rednog broja mora doi toka * Zagreb-Split izmeu crtice i gradova treba biti razmak * Kada je cijela reenica u navodu, navodnici idu iza toke, a kada je samo dio reenice u

navodu, navodnici idu prije toke * Izmeu rijei treba izbjegavati duple razmake * Svaki novi odlomak zapoinje jednim tabulatorom, a izmeu odlomaka ne treba razmak * Odlomak zaokruuje jednu cijelu misao, a ne svaka reenica novi odlomak.