UPU Gajisce Jug Knjiga

G R A D Z A G R E B

GRADSKI ZAVOD ZA PROSTORNO URE ðENJE

d.o.o.

URBANISTIČKI PLAN UREðENJA GAJIŠĆE - JUG

ZAGREB, VELJAČA 2008.

Urbanistički plan ureñenja Gajišće - jug __ _____ _______ __TEKSTUALNI DIO

APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________1/74


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________2/74

NARUČITELJ: SLAVEKS d.o.o. Varaždinska 48a 10 360 Sesvete NOSITELJ IZRADE PLANA: Gradski zavod za prostorno ure ñenje Ulica Republike Austrije 18 10 000 Zagreb PROČELNIK ZAVODA: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh. KOORDINATOR IZRADE PLANA: Vladimir Beštak, grañ. teh. ELABORAT: URBANISTIČKI PLAN UREðENJA GAJIŠ ĆE - JUG IZRAðIVAČ: APE d.o.o. Ozaljska 11/II 10 000 Zagreb DIREKTOR APE d.o.o.: Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. KOORDINATOR PLANA: Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. STRUČNI TIM APE D.O.O U IZRADI PLANA: 1. Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. 2. Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. 3. Ivana Pancirov, dipl.ing.arh. 4. Estera Gobac-Trninić, dipl.ing.biol. 5. Loredana Franković, dipl.ing.grañ. 6. Ivan Horvatić, dipl.ing.stroj. SURADNJA U IZRADI PLANA: ASK Atelier d.o.o.: Marko Ambroš, dipl.ing.arh. Marija Premužić, dipl.ing.arh. Azra Suljić, dipl.ing.arh. Goran Izetbegović, dipl.ing.prom.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________3/74

U izradi Plana korišteni su podaci i dokumentacija tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima: GRADSKA PLINARA ZAGREB Radnička cesta 1, Zagreb GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREðENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET - Odjel za prostorno ureñenje Trg S. Radića 1, Zagreb NADBISKUPIJA ZAGREBAČKA NADBISKUPSKI DUHOVNI STOL Kaptol 31, Zagreb GRAD ZAGREB, GRADSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE I PRIRODE Kuševićeva 2, Zagreb GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREðENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET, Odjel za promet Trg S. Radića 1, Zagreb GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO, Odjel za investicije, razvoj gospodarske infrastrukture i turizam Trg S. Radića 1, Zagreb GRAD ZAGREB, Gradski ured za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Odjel za komunalne poslove i zelenilo, Odsjek za zelene površine Trg S. Radića 1, Zagreb GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I ŠPORT, Ilica 25, Zagreb


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________4/74

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. PODRUŽNICA VODOOPSKRBA I ODVODNJA SEKTOR RAZVOJA I INVESTICIJA Odjel razvoja vodoopskrbe, projektiranja, suglasnosti i istraživanja Folnegovićeva 1, Zagreb ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., PODRUŽNICA ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o. Ozaljska 105, Zagreb HRVATSKE CESTE d.o.o. Vončinina 3, Zagreb DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE, Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb, Odjel za zaštitu i spašavanje Capraška bb, Zagreb MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode Runjaninova 2, Zagreb T - MOBILE HRVATSKA d.o.o., Sektor za planiranje i izgradnju radijskih pristupnih mreža Ulica grada Vukovara 23, Zagreb


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________5/74

SADRŽAJ:

A TEKSTUALNI DIO I. OBRAZLOŽENJE...............................................................................................8 1. POLAZIŠTA .......................................................................................................9 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja u prostoru Grada Zagreba.......................9 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.....................................................................9 1.1.2. Prostorno-razvojne značajke ............................................................................10 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost .............................................................................11 1.1.4. Zaštićene prirodne i kulturno-povijesne cjeline, ambijentalne vrijednosti i

posebnosti........................................................................................................13 1.1.5. Obaveze iz Generalnog urbanističkog plana Sesveta.......................................13 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje................................................17 2. CILJEVI PROSTORNOG UREðENJA............................................................19 2.1. Ciljevi prostornog ureñenja gradskog značaja ..................................................19 2.1.1. Demografski razvoj ...........................................................................................19 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture.........................................................20 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura ................................................................21 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti........................................................................22 2.2. Ciljevi prostornog ureñenja ...............................................................................23 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrañene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih ambijenata i cjelina ......24

2.2.2. Unapreñenje ureñenja naselja i komunalne infrastrukture ................................24 3. PLAN PROSTORNOG UREðENJA.................................................................26 3.1. Program gradnje i ureñenja prostora ................................................................26 3.2. Osnovna namjena prostora...............................................................................28 3.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureñenja površina.............................................................................................32 3.4. Prometna i ulična mreža ...................................................................................34 3.4.1. Ulična mreža.....................................................................................................34 3.4.2. Uvjeti za smještaj vozila....................................................................................34 3.5. Komunalna infrastruktura..................................................................................35 3.5.1. Telekomunikacijski promet................................................................................35 3.5.2. Odvodnja ..........................................................................................................36 3.5.3. Vodoopskrba.....................................................................................................37 3.5.4. Plinoopskrba .....................................................................................................37 3.5.5. Elektroenergetika ..............................................................................................39 3.6. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina .....................................................41 3.6.1. Uvjeti i način gradnje.........................................................................................41


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________6/74

II ODREDBE ZA PROVOðENJE ........................................................................48 POJMOVI..........................................................................................................48 1. UVJETI ODREðIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA.........................................................................................50 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAðEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI...........50 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAðEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI.51 4. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAðEVINA............................................52 4.1. Stambena namjena - S ...................................................................................53 4.1.1. Zone stambene namjene - S-1, S-2, S-3 ..........................................................54 4.2. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1 .................................................54 4.2.1. Zone mješovite namjene - pretežito stambene - - M1-1, M1-2, M1-3, M1-4, M1-5 i M-6 ..............................................................55 4.3. Način gradnje pomoćnih grañevina...................................................................56 4.4. Ureñenje grañevnih čestica ..............................................................................56 5. UVJETI UREðENJA, GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA ..............................................58

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže.........................................................................58 5.1.1. Ulična prometna mreža.....................................................................................59 5.1.2. Javna parkirališta ..............................................................................................60 5.1.3. Pješačke površine.............................................................................................60 5.1.4. Biciklistički promet.............................................................................................61 5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika.........................................................61 5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže...........................................61 5.2.1. Telekomunikacijska mreža...............................................................................62 5.2.2. Vodoopskrba.....................................................................................................62 5.2.3. Odvodnja otpadne i oborinske vode..................................................................63 5.2.4. Distributivna plinoopskrbna mreža....................................................................64 5.2.5. Elektroenergetska mreža ..................................................................................64 5.2.6. Javna rasvjeta...................................................................................................65 6. UVJETI UREðENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA..................66 6.1. Javne zelene površine ......................................................................................66 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAðEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI ............................................67 8. POSTUPANJE S OTPADOM...........................................................................68 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ ..............68 9.1. Mjere zaštite zraka............................................................................................69 9.2. Mjere zaštite tla.................................................................................................70 9.3. Mjere zaštite voda.............................................................................................70 9.4. Mjere zaštite od buke........................................................................................70 9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti ..............................71 9.6. Mjere zaštite od požara.....................................................................................72 9.7. Mjere zaštite od eksplozija................................................................................73 10. MJERE PROVEDBE PLANA ...........................................................................74 10.1. Rekonstrukcija grañevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ...........74


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________7/74

B GRAFIČKI DIO KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1. POSTOJEĆE STANJE............................................................................ ..1:2000 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA ....................................................1:2000 3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.1. PROMET............................................................................................1:2000 3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.2. PRESJECI PROMETNICA...................................................................1:200 3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.3. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV.....................................................1:2000 3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.4. VODOOPSKRBNI SUSTAV...............................................................1:2000 3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.5. SUSTAV ODVODNJE........................................................................1:2000 3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.6. PLINOOPSKRBNI SUSTAV...............................................................1:2000 3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.7. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV ...................................................1:2000 4. UVJETI KORIŠTENJA, UREðENJA I ZAŠTITE POVRŠINA....................1:2000 5. NAČIN I UVJETI GRADNJE......................................................................1:2000 6. OBLICI KORIŠTENJA...............................................................................1:2000 7. MREŽA SKLONIŠTA ................................................................................1:2000


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________8/74

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD Člankom 81. Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03, 17/06 i 03/07-ispr.) odreñeno je da je za područje Gajišće-jug obvezno donošenje urbanističkog plana ureñenja. Programom mjera za unapreñenje stanja u prostoru Grada Zagreba za razdoblje 2005.-2009. (Službeni glasnik Grada Zagreba 06/05, 10/06, 14/06, 18/06, 04/07 i 07/07) za predmetnu zonu predviña se izrada Urbanističkog plana ureñenja Gajišće-jug. Urbanističkim planom utvrñeni su osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina unutar obuhvata Plana, prometna, odnosno ulična i komunalna mreža, te su utvrñene smjernice za oblikovanje, korištenje i ureñenje prostora. Urbanistički plan izrañen je u skladu s dokumentom prostornog ureñenja šireg područja, a to je Generalni urbanistički plan Sesveta. Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan ureñenja Gajišće - jug sastoji se od: A – tekstualnog dijela i B – grafi čkog dijela .


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________9/74

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, zna čaj i posebnosti podru čja u prostoru Grada Zagreba

Granicama obuhvata ovog Plana obuhvaćeno je područje središnjeg dijela Sesveta. Sesvete su najistočnija gradska četvrt grada Zagreba, a protežu se na 16 523,8 ha ili 165 238 km2 te zauzima četvrtinu prostora Grada Zagreba. Područje obuhvata Plana omeñeno je: - sa sjevera: južnim rubom koridora Ulice I.G. Kovačića k.č. br. 1439 k.o. Sesvete - s istoka: s meñom k.č. br. 1415/1, južnim rubom k.č.br. 1423 sve k.o. Sesvete, zatim zapadnim rubom koridora Ulice Vladimira Nazora k.č. br. 1511 - s juga: rubom k.č.br. 1492/1, 1491, 1490/1, 1489, 1488, 1487, 1486, 1485, 1484, 1484/2, 1484/4, 1482/1, 1476/2, 1476/7, 1476/8 sve k.o. Sesvete - sa zapada: s rubom k.č. br. 1438/5, 1438/2 sve k.o. Sesvete, presjeca k.č. br. 1438/1 i 1441 sve k.o. Sesvete, s meñom k.č.br. 1141/1, 1145/1, 1446/1,1447, 1450/3, 1450/2, 1450/9, 1450/5, 1450/7, 1458 sve k.o. Sesvete, te presjeca k.č. br. 1468/1, 1469, 1461, 1470, 1476, 1472 sve k.o. Sesvete. Površina obuhvata izrade plana je 9,19 ha. Prostor 'Gajišće – jug’ dio je središnjeg dijela Sesveta, smješten sjeveroistočno od zaštićene povijesne jezgre Sesveta, župne crkve Svih Svetih i križanja putova prema Zagrebu, Varaždinu i Bjelovaru.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Prostor je u neposrednoj blizini centra Sesveta. Veći, središnji dio prostora je neizgrañeno zemljište. Izgrañen je samo na istočnom i sjeveroistočnom dijelu obuhvata uz postojeće rubne prometnice: Varaždinsku, I. G. Kovačića, Nazorovu, a tek djelomično gradnja zadire dublje u prostor kao npr. pozicija dječjeg vrtića i pojedinačne recentnije stambene grañevine. Zbog nedostatka prostorno-planske dokumentacije u prostoru se razvija spontana struktura nepravilnih ulica na ruralnoj podlozi zbog koje je neophodno planirati razvoj i usmjerenje s ciljem transformacije navedenog područja. Urbana mreža niske je komunalne opremljenosti. U Ulici Vladimira Nazora parcele su u prosjeku oko 600 m2. Postojeće, individualne stambene grañevine su po svojoj strukturi većinom jednokatne i dvokatne sa stambenim potkrovljem, u pravilu samostojeće, sa ureñenim predvrtovima. Sjeveroistočni dio uz Ulicu I. G. Kovačića je gušća, uglavnom višestambena izgradnja. Grañevine su većinom visine dvije do tri stambene etaže sa kosim potkrovljem i parkiranjem riješenim na parceli. U zoni obuhvata se takoñer nalazi dječji vrtić, a uz sjeveroistočni rub obuhvata plana, ali izvan njega je osnovna škola. Topografski, prostor Gajišća je u nagibu prema jugu, na visini od 125-140 m n. v.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________10/74

Što se tiče vegetacije , nema posebno kvalitetne visoke vegetacije. Jedino visoko zelenilo na parcelama su uglavnom stabla raznih voćaka. Veći dio područja zauzimaju livade i zapušteno, nekad poljoprivredno zemljište. Područje obuhvata uglavnom je neizgrañeni prostor zapravo bez izgrañenih prometnica. Od postojećih jedine kvalitetnije su dvije koje s istoka i sjevera omeñuju cijeli prostor. S istoka je to Ulica Vladimira Nazora (poprečni presjek 16-17 m), a sa sjevera Ulica Ivana Gorana Kovačića i Ulica Andrije Ambriovića (poprečni presjek 11-16 m). Osim njih, sa zapada je unutar područja obuhvata uvedena Pakračka ulica čiji je poprečni presjek minimalan, svega oko 5,0 m. Prostor je gotovo izoliran od okolnog dijela naselja. U centralnom dijelu naselja, na potezu istok–zapad, postoji zemljana pješačka staza od vrtića u istočnom dijelu preko neizgrañenog praznog prostora do Pakračke ulice u zapadnom dijelu naselja. Postojeći presjeci kolnika uglavnom su zadovoljavajući dok ureñenih pješačkih hodnika nema ili su male širine i neodržavani. U koridorima ulica nema ureñenih stajanki za parkiranje pa se zbog nedostatka parkirnih mjesta parkiranje ostvaruje ili na kolnicima ili na pješačkim stazama. Obzirom na brojne probleme prostora, potrebno je izvršiti transformaciju kako bi se ostvario planirani zahvat na cijelom području, u dobroj tradiciji planiranih naselja istočno i sjeverozapadno.

1.1.2. Prostorno-razvojne zna čajke

Područje obuhvata Plana u neposrednoj je blizini dvije vrlo značajne cestovne prometnice Republike Hrvatske, obje u kategoriji županijskih cesta. Prva je županijska cesta Ž1013: Popovec (D29) – Sesvete (Ž1026), a druga Ž1026: Trg hrvatskih velikana (Ž1015) – Zvonimirova – Maksimirska – Sesvete (D41).

Područje Gajišće – jug prostor je pretežito individualne obiteljske izgradnje. Prostor je prometno i komunalno loše opremljen tako da transformacija naselja podrazumijeva izgradnju potpuno nove prometne mreže s priključcima na postojeće prometnice u kontaktnom prostoru. Regulacijski plan 'Gajišće' izrañen 1997. u Gradskom zavodu za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša bio je nešto šireg obuhvata i takoñer je predviñao izgradnju kvalitetne prometne i komunalne infrastrukture s priključcima na Bjelovarsku ulicu i Varaždinsku cestu. Značajan oblik transformacije je regulacija prometa i priključenje na gradsku prometnu mrežu. Za normalno prometno funkcioniranje naselja potrebno je izvesti GUP-om planirane prometnice, (Pakračka produžena i Budimska produžena) sa spojem na Varaždinsku i Bjelovarsku, čime će se omogućiti ulazi i izlazi iz naselja.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________11/74

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Jedan od osnovnih uvjeta prostornog razvitka poboljšavanje je infrastrukturne opremljenosti s osobitim naglaskom na poboljšanju prometne infrastrukture.

1.1.3.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

U geoprometnom smislu područje obuhvata ima vrlo dobar položaj u prostoru s obzirom da je smješteno u neposrednoj blizini centralnog dijela Sesveta, a u kontaktnom prostoru položene su dvije značajne cestovne, Varaždinska cesta i Bjelovarska ulica.

Cestovni promet

U neposrednoj blizini područja obuhvata položene su dvije cestovne prometnice visoke razine usluge. Preko njih omogućeno je kvalitetno prometno povezivanje sa svim dijelovima Države i osiguran priključak na mrežu europskih cesta. To su županijske ceste:

Ž1013: Popovec (D29) – Sesvete (Ž1026) i

Ž1026: Trg hrvatskih velikana (Ž1015) –Zvonimirova – Maksimirska – Sesvete (D41).

Od prometnica unutar područja obuhvata najznačajnije su Ulica Vladimira Nazora, Ulica Ivana Gorana Kovačića i Ulica Andrije Ambriovića. Ulica Vladimira Nazora položena je istočnim rubom, a Ulica Ivana Gorana Kovačića i Ulica Andrije Ambriovića sjevernim rubom područja obuhvata. Ulice su asfaltirane, bez ureñenih pješačkih hodnika i različitih su širina koridora Sustav autobusnog javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika organiziran je u koridorima dvije najznačajnije prometnice u neposrednoj blizini područja obuhvata, Varaždinskoj cesti i Bjelovarskoj ulici. Po Varaždinskoj cesti organizirane su:

- linija br. 212 Dubec – Sesvete, - linija br. 270 Dubec – Blaguša, - linija br. 271 Dubec – Glavnica, - linija br. 272 Dubec – Moravče, - linija br. 273 Dubec – Lužan i - linija br. 274 Dubec – Laktec.

Po Bjelovarskoj ulici organizirane su:

- linija br. 269 Sesvetski Kraljevec – Borongaj i - linija br. 278 Sesvete – Sesvetska Sela – Kraljevečki Novaki,

Poštanski promet

Unutar granica obuhvata nema poštanskih ureda niti jedinica poštanskog prometa.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________12/74

Telekomunikacijski promet

Opremljenost prostora postrojenjima i ureñajima podsustava nepokretnih i pokretnih telekomunikacija u skladu je s postojećom izgrañenosti prostora unutar područja obuhvata. U podsustavu nepokretnih telekomunikacija izgrañenih komutacijskih postrojenja nema, a od ureñaja registrirano je nekoliko kabelskih i zračnih distribucijskih vodova pristupne mreže u koridorima kontaktnih prometnica. U podsustavu pokretnih telekomunikacija nema registriranih baznih radijskih stanica. Pristup u telekomunikacijski sustav osiguran je preko područnog komutacijskog čvora PC Sesvete. Od postrojenja i ureñaja radio i TV sustava veza nema registriranih odašiljača odnosno pretvarača.

1.1.3.2. Komunalna infrastruktura

Elektroenergetski sustav

Od kapaciteta u funkciji elektroprijenosa i elektroopskrbe unutar granica obuhvata registrirani su srednjenaponski i niskonaponski vodovi i kabeli za opskrbu električnom energijom odnosno vodovi, kabeli i stupovi javne rasvjete. U kontaktnom prostoru od elektroprijenosnih ureñaja registriran je dalekovod naponske razine 110 kV, a položen je s jugoistočne strane područja obuhvata. Unutar područja obuhvata izgrañenih transformatorskih postrojenja nema, Neposredno uz sjeveroistočnu granicu obuhvata postoji trafostanica TS 304 za opskrbu konzuma u kontaktnom prostoru.

Plinoopskrbni sustav

Unutar područja obuhvata registrirano je više srednjetlačnih i niskotlačnih cjevovoda za opskrbu prirodnim plinom. Cjevovodi su položeni u koridorima gotovo svih postojećih javno prometnih površina (Ulica Vladimira Nazora, Ulica Ivana Gorana Kovačića, Ulica Andrije Ambriovića, Pakračka ulica). Postrojenja za regulaciju radnog tlaka unutar područja obuhvata nema.

Vodoopskrbni sustav

Na prostoru unutar područja obuhvata registriran je samo jedan postojeći cjevovod. Cjevovod je opskrbni, a položen je po istočnoj granici obuhvata u koridoru Ulice Vladimira Nazora. Drugih ureñaja za opskrbu kao ni postrojenja u funkciji vodoopskrbe unutar područja obuhvata nema.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________13/74

Sustav odvodnje

Cjevovodi sustava javne odvodnje registrirani su samo u koridorima Ulice Vladimira Nazora i Ulice Ivana Gorana Kovačića. Cjevovodi su gravitacijski, a priključeni su na odvodni sustav Sesveta čiji su osnovni kolektori Sesvete – istočni ogranak profila 200/177 cm odnosno Sesvete profila 360/270 cm.

1.1.4. Zašti ćene prirodne i kulturno-povijesne cjeline, ambijent alne vrijednosti i posebnosti

U predmetnom području, u kontaktnoj zoni, registrirano kulturno dobro je župna crkva Svih Svetih te je preventivno zaštićena arheološka zona trase rimske ceste, a GUP-om Sesveta se štite povijesne, civilne grañevine: stambena zgrada u Varaždinskoj 2 i stara škola u Bjelovarskoj 32. Stoga je sa stajališta zaštite i očuvanja kulturnih dobara i zaštite prirode potrebno voditi računa o odnosu spram povijesnih i prirodnih vrijednosti prostora. Parcele u jugozapadnom području obuhvata plana dio su zaštićene povijesne graditeljske cjeline Sesveta: dio parcele k.č. 1476/8 je u sustavu zaštite B, a u sustavu zaštite C su dijelovi čestica: 1460, 1461, 1468/1, 1469, 1470, 1472, 1476/1, 1476/8, 1477, 1478, 1479, 1481, 1483/1, 1483/2. One čine kontaktnu zonu prema povijesnom središtu Sesveta. U ulici Vladimira Nazora kao prirodnu vrijednost treba spomenuti postojeći obostrani drvored koji se i u planiranom stanju treba očuvati.

1.1.5. Obaveze iz Generalnog urbanisti čkog plana Sesveta

Temeljem Zakona o prostornom ureñenju i gradnji, ovaj urbanistički plan mora biti izrañen u skladu s dokumentom prostornog ureñenja šireg područja, a to je Generalni urbanisti čki plan Sesveta i Prostorni plan Grada Zagreba. Temeljna zadaća Prostornog plana Grada Zagreba je odreñivanje cjelovitog sustava upravljanja i gospodarenja prostorom kao temeljnim i ograničenim nacionalnim dobrom, uključujući i okoliš. Ističe se da prostorni razvoj, temeljeći se na Generalnome urbanističkom planu, u kontekstu razvoja Sesveta kao središnjeg naselja treba osigurati uvjete za: - obzirni, odnosno održivi razvitak prostora Sesveta, - detaljniju raščlambu urbane tipologije niske, pretežito obiteljske gradnje (isključivo zone stanovanja, te zone pretežitog stanovanja s mogućnostima manjih uslužnih i poslovnih sadržaja) koja će biti dominantna tipologija gradnje, osobito u istočnom i zapadnom dijelu Sesveta, - za odreñivanje posebnih zona gradnje višestambenih grañevina, uz odreñivanje najveće visine, gustoće izgrañenosti, koeficijenata izgrañenosti i koeficijenta iskorištenosti koje će se, uz odreñenu preobrazbu javljati pretežito u središnjem dijelu naselja Sesvete, - preispitivanje mreža osnovnih škola i dječjih ustanova, te drugih javnih potreba pojedinih dijelova Sesveta, - zaustavljanje širenja područja za grañenje nauštrb neizgrañenim visoko vrijednim površinama,


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________14/74

- izradu detaljnijih planova ureñenja za neizgrañene veće komplekse zemljišta i za veliku gospodarsku zonu Sesvete, - ureñivanje neizgrañenog prostora kao kultiviranog okoliša naselja i to posebno kao pejzažnog i zaštitnog zelenila, javnih parkovnih površina, te parkovnih površina ograničenog korištenja. Generalni urbanistički plan Sesveta je osnovni dokument prostornog ureñenja i dio urbane strategije Sesveta. Kao operativni dokument Generalni urbanistički plan Sesveta ima i oblik suvremene ureñajne osnove. Uz 'Plan namjene površina', sadrži cjelovitu definiciju urbanih pravila za prostor Sesveta i to kroz urbana pravila za pojedine prostore i cjeline - urbane jedinice, nastale daljnjim raščlanjivanjem prostora gradskih četvrti kao temeljnih gradskih fizionomijskih cjelina i jedinica mjesne samouprave. Prema urbanim pravilima ovo je područje označeno kao prostor novih regulacija i to: 1.7. prostor niske gradnje Novi rezidencijalni prostori niske gradnje s mrežom javnih prostora i javnih i društvenih sadržaja, te drugim pratećim sadržajima stanovanja planiraju se prema sljedećim uvjetima: a) gusto ća stanovništva (G nst ) je najviše 150 st /ha; b) tipologija gradnje:

- niske višestambene grañevine; - uvjeti gradnje prema urbanim pravilima iz članka 62. ove odluke. Iznimno, na

prostorima UPU Selčina – sjever i UPU Gajišće – jug najveći GBP na grañevnoj čestici je 1200 m2.

c) korištenje i namjena površina:

- stanovanje i prateći sadržaji (predškolske i školske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite, parkovi, dječja igrališta, trgovačko - uslužni centri stambenog susjedstva),

- površina stambene namjene je 60 - 70% površine obuhvata detaljnijeg plana, - javne i zaštitne zelene površine su najmanje 10% površine obuhvata

detaljnijeg plana. Razgraničavanja površina javnih i drugih namjena označena su bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000, a za područje obuhvata odreñene su kao: Prema GUP-u Sesveta namjena površina definirana je kao: - stambena (S), - mješovita – pretežno stambena (M1) i - javna i društvena namjena- predškolska (D4).


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________15/74

KARTOGRAM 1 / Izvadak iz GUP-a, grafi čki prikaz/ : 2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________16/74

KARTOGRAM 2 / Izvadak iz GUP-a, grafi čki prikaz/ : 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. PROMET


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________17/74

GUP-om se predviña mogućnost daljnjeg razgraničenja unutar navedenih namjena izradom detaljnijih planova, a sve sukladno Odredbama za provoñenje GUP-a. Prometnu infrastrukturu treba razvijati sa ciljem da se poveća učinkovitost prometnog sustava u cjelini i postigne bolja povezanost. Razvoj ulične mreže planiran je pogušćivanjem i dogradnjom postojeće ulične mreže u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Maksimalna učinkovitost mreže osigurat će se njezinom dogradnjom i proširivanjem, kombinirano s optimizacijom propusnosti raskrižja primjenom suvremenih tehnologija za upravljanje i kontrolu prometa. GUP-om su odreñeni koridori ulične mreže na obuhvaćenom području kako je i prikazano u kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. PROMET. Generalnim urbanističkim planom predviña se gradnja i ureñenje osnovne ulične mreže i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklañen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. Gradnja parkirališta i garaža za osobna motorna vozila na području odreñena je u funkciji namjene i veličine objekata Detaljnije planiranje i ureñenje prometnih površina provest će se sukladno smjernicama Odredbi za provoñenje GUP-a. Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine i koridori postojećih i za gradnju komunalnih infrastrukturnih sustava i to unutar obuhvaćenog područja:

1.1.6. Ocjena mogu ćnosti i ograni čenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Ukupno provedene analize zatečenog stanja u prostoru, dokumentacijske osnove, obveze iz izrañene dokumentacije, te potrebe grada u smislu osiguranja potrebnih prostora unutar zone Gajišće - jug, rezultiraju odreñenim uvjetovanostima u pogledu programiranja budućeg korištenja prostora. Generalnim urbanističkim planom Sesveta predmetno je područje utvrñeno u manjem dijelu kao zona mješovite namjene bez definiranja pretežitosti namjene, a u većem dijelu kao zona mješovite, pretežito stambene namjene. Nadalje, obzirom na zatečenu gradnju i položaj prostora izmeñu planskih izgrañenih naselja, predviña se transformacija u organizirano naselje pretežito stambene namjene sa javnim i društvenim sadržajima, te drugim pratećim sadržajima stanovanja. Takoñer, osim GUP-om utvrñenih potreba grada za predmetni prostor, u sklopu pripremnih radova, izrañen je Program za izradu ovog urbanističkog plana, kojim su usmjerene potrebe grada kroz detaljnije smjernice za planiranje predmetnog prostora. Utvrñeno namjensko korištenje prostora uvjetovano planom višeg reda ukazuje da će se za prostor unutar obuhvata zone Gajišće - jug planirati osnovna namjena kao u zatečenom stanju, tj. stambena i stambeno-poslovna namjena, ali modificirane strukture u dopustivim dijelovima prostora uz unapreñenje zatečenog stanja kroz transformaciju postojeće izgradnje te artikulaciju javnih prostora i prometnih površina.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________18/74

Transformacija strukture se pretpostavlja za prostore zatečenog obiteljskog stanovanja, odnosno pretpostavlja se nastavak već prisutnog procesa, da se stambena izgradnja transformira u nisku višestambenu i stambeno-poslovnu izgradnju visoke kvalitete. Unapreñenje stanja odnosi se na artikulaciju javnih prostora: ulice, parka. U smislu značajnijih javnih sadržaja područje se smatra neopremljenim, meñutim potreba za dodatnim predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama rast će s porastom broja stanovnika unutar promatranog područja. Sadržaji javne namjene i dalje se na području pretpostavljaju interpolirani u okvire mješovite pretežito poslovne odnosno mješovite pretežito stambene namjene. Poseban zahtjev usmjeren je na regulaciju prometa i ureñenje nove interne prometne mreže i njenih spojeva na jake gradske prometne pravce. Neosporan je izostanak jasnijih odrednica i pravila za novu gradnju, kojima bi se definirala transformacija promatranog područja. Bitno je osiguranje optimalnog javnog interesa te kontrola nad zahvatima u prostoru s ciljem onemogućavanja realizacija uvjetovanih isključivo zemljišnim pogodnostima, a u nesuglasju s planerskim intencijama. Značajna ograničenja budućeg ureñivanja predmetnog područja Gajišće – jug proizlaze iz neplanske preparcelacije i nedostatka planske dokumentacije, ali i vlasničke strukture. Naime, veći dio prostora interesantnog za buduću gradnju i ureñenje prometne mreže nalazi se u privatnom vlasništvu. Stoga treba predvidjeti buduće akcije vezane uz rješavanje imovinsko-pravnih pitanja (zamjena zemljišta, urbana komasacija i dr.). Za područje obuhvata Gajišće - jug planira se povećanje broja stanovnika proporcionalno broju stanova u novoplaniranoj gradnji; gustoća stanovanja kretati će se u okviru vrijednosti za postojeću stambenu izgradnju na širem području, te se u tom smislu zaključuje da nema prostornih ograničenja za realizaciju planirane strukture i sukladno tome uvećanje broja stanovnika na području.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________19/74

2. CILJEVI PROSTORNOG UREðENJA

2.1. Ciljevi prostornog ure ñenja gradskog zna čaja

U definiranju ciljeva daljnjeg razvitka Sesveta važne su općenite tendencije urbanog razvitka te posebni razvojni interesi Zagreba i Hrvatske, a treba primjenjivati odgovarajuće socijalne, prostorne i ekološke kriterije vrednovanja urbanog razvitka. Sesvete su urbano naselje s problemom kako očuvati i nadograditi vlastiti identitet, s dugogodišnjim, u hrvatskim razmjerima, izrazito brzim demografskim rastom i time uvjetovanim prostornim promjenama, uočljivim sukobom tradicionalnog i naslijeñenog mjerila gradnje s novim investicijskim zahtjevima, bez dovoljno prepoznatljive i osmišljene urbane mreže javnih prostora. Urbana mreža, odnosno javni prostori, niske su komunalne opremljenosti ili su potpuno zapušteni. U urbanoj mreži Hrvatske nedostaje gradova srednje veličine kao što su Sesvete, a upravo su oni osnovni nositelji regionalnog razvoja, demografske i ukupne ravnoteže u prostoru, te je u urbanom sustavu Hrvatske potrebno poticati razvitak takvih gradova, dakle i Sesveta. Važan cilj prostornog ureñenja je konsolidacija urbane strukture i prometno povezivanje sa Zagrebom, ali na način da korist od prometne važnosti ne smije ići na štetu ukupne urbane kvalitete. Poboljšanje prometne povezanosti će omogućiti gradnja produžene Pakračke i Budimske.

2.1.1. Demografski razvoj

Sesvete obilježavaju vrlo dinamični demografski procesi koji se očituju u intenzivnom i kontinuiranom porastu stanovništva, u promjenama njegove strukture i u utjecaju na razvojnu dinamiku. Na području GUP-a Sesvete živjelo je, prema Popisu 2001., 44.555 stanovnika, odnosno gustoća je porasla na 24,9 stanovnika po hektaru, što je znatno više nego za naselje Sesvete i za Grad Zagreb u cjelini. Generalni urbanistički plan obuhvaća područje veličine 1.790 ha naselja Sesvete. Iako brojem stanovnika petnaest puta manje, Sesvete su poslije Zagreba, drugo po veličini i razini razvijenosti naselje unutar Grada Zagreba. Prosječna gustoća stanovništva na cjelokupnom sesvetskom području iznosila je 1991. godine 9,7 stanovnika po hektaru, dok je na području GUP-a Sesvete bila znatno veća i iznosila je 19,5 st./ha , tj. više nego na nivou Grada (12,0 st/ha), zato što gustoća varira unutar pojedinih manjih područja tako da je najveća u Dupcu, zatim u Luki, Novom Brestju i Centru, a najniža u Sesvetskoj Selnici, Sesvetskom Kraljevcu i Jelkovcu. Prema statističkim podacima za period od 2001. do 2005. broj stanovnika Sesveta ima pozitivni prirodni prirast od 1107 i trenutno na području Sesveta živi oko 75 000 stanovnika.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________20/74

Prognozira se da će stanovništvo na području GUP-a Sesvete do 2015. porasti za 35% odnosno po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,17 tj. znatno dinamičnije nego na području cjeline Grada Zagreba (0,35). Ovakav demografski rast baziran je na činjenici da je ovo područje relativno blizu Zagreba, a ima povoljne prostorne mogućnosti razvoja stambene izgradnje. To će svakako ovisiti o realizaciji kako planirane stambene izgradnje tako i o ostvarivanju ciljeva gospodarskog razvoja Zagreba i Sesveta te stvaranju prostornih i ukupnih društveno - gospodarskih uvjeta razvoja na ovom prostoru. Sesvete kao područno središte pozitivno djeluju i na svoj gravitacijski prostor. Stoga nije došlo do ruralnog egzodusa odnosno odljeva stanovništva iz ostalih samostalnih naselja sesvetskog područja već i u njima u ukupnosti do pozitivnog migracijskog salda. Prema tome, stanovništvo područja GUP-a Sesvete uostalom kao i cijelog sesvetskog područja, pripada imigracijskom tipu stanovništva, čiji rast karakterizira tipična imigracija, uz znatno manji udio prirodnog prirasta. Osnovicu za planiranje budućih demografskih kretanja čini postojeća struktura stanovništva na ovom prostoru, ciljevi razvitka Sesveta i Zagreba, ali i unutargradska te meñužupanijska odnosno regionalna pokretljivost stanovništva u Hrvatskoj. Poznato je da glavnina migracija prema Zagrebu završava na njegovim rubnim područjima odnosno u širem prostoru Grada, što znači i u Sesvetama, a trećina u širem zagrebačkom prostoru. Pri tome će područje Sesveta i dalje imati dinamičniji demografski razvitak od Zagreba i to zahvaljujući kako vitalno - demografskim obilježjima svog stanovništva, tako i nastavku tendencije dinamičnijeg razvoja stanovništva ovog šireg gradskog prostora od kretanja na ostalom području Grada, čiji središnji dio ubrzano stari i postupno se prazni u korist šireg gradskog i okolnog prostora. Osim toga, ocjenjuje se da će ovo područje demografski i dalje relativno dinamičnije rasti i zbog činjenice što je u tijeku proces dekoncentracije stanovništva užeg gradskog područja Zagreba u širi metropolski prostor, uključujući i Sesvete. Gajišće - jug unutar je prostorne jedinice Gajišće je dio središnjeg prostora Sesveta i prema popisu iz 2001. ima 8697 stanovnika, a danas već oko 9700. Samo područje Gajišće – jug prema GUP-om predviñenoj gustoći bi moglo imati 1350 stanovnika.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Osnovni cilj ureñenja sesvetskog prostora poboljšanje je kvalitativnih značajki postojeće prostorne organizacije, uz očuvanje prostornih i povijesnih posebnosti, uvažavanje mjerila i karaktera mjesta, te očuvanje i oblikovanje neizgrañenih površina koje se planski sagledavaju kao jednakopravne izgrañenim površinama. Budućim gospodarskim razvojem treba isključiti djelatnosti koje tehnološki i prometno nisu primjerene. Planom se predviña prostorna uspostava ravnoteže disperziranih gospodarskih sadržaja manjih dimenzija primjerenih prostornoj strukturi. U potezima uz Bjelovarsku i Varaždinsku ulicu i drugim, manjim, prostorima namijenjenim gospodarskim sadržajima cilj je ovoga plana omogućiti prostorne uvjete za uspostavu ravnoteže gospodarskih sadržaja manjih dimenzija unutar prostorne strukture pretežno stambene namjene.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________21/74

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Jedna od bitnih pretpostavki za realizaciju planskih sadržaja unutar područja obuhvata te za uspostavljanje što povoljnijih veza sa širim prostorom izgradnja je novih cestovnih prometnih koridora. Na taj način stvoriti će se sve pretpostavke i za potpuno opremanje prostora svim vrstama komunalne infrastrukture. Unapreñenje stanja treba provoditi u svakom od sustava na način i u skladu s nastojanjem da se stvore primjereni uvjeti za život i zaštitu zdravlja ljudi te omogući normalno odvijanje svih aktivnosti.

2.1.3.1. Ulični sustav

Zahvati na unapreñivanju stanja sustava ulične prometne infrastrukture, u skladu s planskim postavkama, registriranim nedostacima postojeće mreže, očekivanim udjelom pješačkog i biciklističkog prometa, preduvjet su za razvijanje i izgradnju planskih sadržaja unutar područja obuhvata. Mrežu postojećih javnih prometnica predviñeno je rekonstruirati i proširiti, a sve planirane izvesti u predviñenim širinama koridora. U osnovnoj razini koridora potrebno je izgraditi površine kolnika i urediti obostrane pješačke hodnike, biciklističke staze te razdjelne pojaseve zelenih nasada.

2.1.3.2. Sustav telekomunikacija

Paralelno s izgradnjom ulične infrastrukture planirano je potpuno opremanje prostora ureñajima u funkciji telekomunikacijskog prometa. U tom smislu razvoj i dogradnja telekomunikacijskog sustava odvijati će se u skladu s potrebama te mogućnostima koje pružaju svaki od podsustava, nepokretni i pokretni. U nepokretnom podsustavu predviñena je dogradnja postojeće i izgradnja nove pristupne mreže te pružanje drugih vrsta telekomunikacijskih usluga (kabelska televizija i sl.). Unutar pokretnog podsustava predviñeno je postupno odumiranje analogne te daljnje usavršavanje digitalne mreže. Planirano je uvoñenje i treće tehnološke generacije, opće pokretnog telekomunikacijskog sustava, kao i uvoñenje daljnjih generacija. Izgradnja komutacijskih čvorova unutar područja obuhvata nije predviñena.

2.1.3.3. Sustav odvodnje

U skladu sa značenjem problema odvodnje, prioritetne mjere i zahvati moraju biti usmjereni u dogradnju sustava mješovite javne odvodnje. Osnovicu mješovitog sustava predstavlja postojeći kolektor Sesvete – istočni ogranak preko kojeg će sve prikupljene otpadne i oborinske vode biti transportirane do kolektora Sesvete i u nastavku do centralnog ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba. Ostala mreža planiranih primarnih i sekundarnih odvodnih kanala biti će, uz postojeće izgrañene dijelove mreže, postupno i u etapama.

2.1.3.4. Vodoopskrbni sustav

S obzirom da danas unutar područja obuhvata ne postoje izgrañeni cjevovodi i postrojenja u funkciji sustava opskrbe vodom za piće, prioritetni cilj je izgradnja sustava


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________22/74

vodoopskrbnih cjevovoda. Izgradnja nove mreže opskrbnih cjevovoda planirana je u svim postojećim i planskim cestovnim koridorima, a priključak na vodoopskrbni sustav Grada Zagreba biti će realiziran u postojećim odnosno planskim cestovnim koridorima. Pri polaganju cjevovoda treba uvažavati zahtjeve u pogledu osiguranja potrebnih količina vode i radnog tlaka unutar sustava za potrebe protupožarne zaštite te prstenastog povezivanja kako bi se omogućila opskrba iz dva smjera.

2.1.3.5. Plinoopskrbni sustav

U sustavu opskrbe prirodnim plinom predviñeni su zahvati na dogradnji postojeće srednjetlačne i niskotlačne mreže cjevovoda. Dogradnja plinovoda u funkciji je opskrbe stanovništva i gospodarstva, a biti će realizirana u skladu s izgradnjom planskih sadržaja.

2.1.3.6. Elektroenergetski sustav

Za osiguranje potrebnih količina električne energije svih novoplaniranih sadržaja predviñena je izgradnja novih transformatorskih postrojenja. U njima će se obavljati transformacija naponske razine sa srednjeg na niski napon. Postrojenja je planirano povezati prijenosnim kabelima naponske razine 20 kV. Za polaganje kabela svih naponskih razina obavezno je koristiti koridore javnih cestovnih prometnica. Od površina u osnovnoj razini koridora treba izbjegavati polaganje ispod kolnika.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti

U strategiji osiguravanja obzirnog, uravnoteženog i održivog korištenja prostora nužno je najprije vrednovati prostor kako bi se definirale njegove posebnosti, te s njima uskladile njegove planirane preobrazbe. Planom se moraju nastojati ravnopravno zadovoljiti potrebe razvoja i okoliša sadašnjih i budućih generacija, odnos izgrañenih i neizgrañenih površina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže neizgrañenih zelenih površina. Okoliš se u ovom planu ne smatra odvojenim segmentom već ga se nastoji ugraditi u sve dijelove Plana. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu već treba uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina, te odgovarajuće fizičke veze meñu njima. Uspješno funkcioniranje održivog metabolizma grada zahtijeva postojanje dovoljnog udjela prirodnih/zelenih površina u gradu. Održivi razvitak se može osigurati tako da se u planiranju prostornog ureñenja ravnomjerno vrednuju ciljevi razvoja sa ciljevima zaštite i racionalnog korištenja prostora Integriranje zaštite okoliša i prostornog ureñivanja omogućuje se inventarizacijom prirodnih resursa i prosudbom mogućnosti njihova opterećenja, odnosno potrebe i načina njihove zaštite. Konkurentni zahtjevi za korištenjem prostora i okoliša (gradnja, gospodarstvo, prometni i energetski sustavi, postupanje s otpadom i dr.) usklañivat će se meñusobno, ali i s interesima zaštite prirode i krajobraza, očuvanja biološke raznolikosti, kakvoće zraka, zaštite vodotoka, tla, i zaštite od buke.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________23/74

2.2. Ciljevi prostornog ure ñenja

Ciljevi koje programski zadatak UPU-a mora zadovoljiti imaju svoj razvojni i regulacijski aspekt. Razvojni se ogleda u dugoročnom sagledavanju razvoja svih parametara u prostoru, a u skladu sa širim prostorom. Drugi, regulacijski aspekt, se ogleda u utvrñivanju nužnih uvjeta ureñenja prostora. Temeljni cilj prostornog ureñenja uz održivi razvitak, je konsolidacija i obnova urbanog prostora, odnosno jasno profiliranje pojedinačnih prostornih cjelina i kvalitetno unapreñivanje njihovih značajki i usmjeravanje njihova prostornog razvoja i ureñenja, definiranjem uvjeta promjena i urbanih pravila, a sve sa ciljem stvaranja ukupne izvrsnosti. Dosadašnji je prostorni razvoj rezultirao organizacijom prostora sastavljenog od niza karakterističnih cjelina od kojih bi svaka sa svojim urbanim posebnostima trebala sudjelovati u stvaranju urbanog identiteta Sesveta. Ciljevi prostornog ureñenja područja u obuhvatu Plana su:

- planirati sekundarnu prometnu mrežu usklañenu s primarnom prometnom mrežom GUP-a Sesveta pri čemu će se koristiti smjernice članka 38. Odluke o donošenju GUP-a Sesveta i Odluke o donošenju izmjena i dopuna GUP-a Sesveta i povezati je s planiranim ulicama u obuhvatu UPU-a Gajišće-jug,

- kako je veći dio područja danas komunalno neureñen, potrebno je planirati

cjelovit sustav novih, javnih prometnih površina koji će omogućiti kolni pristup i priključak na gradski sustav komunalne infrastrukture svim budućim korisnicima svake pojedine grañevne zone,

- osigurati, na najpogodnijem mjestu, priključke na planirane prometnice u zoni

obuhvata,

- planirati preparcelaciju zemljišta u svrhu formiranja grañevnih zona,

- planirati gradnju odgovarajuće komunalne infrastrukture, - urediti i unaprijediti postojeće grañevne strukture u obuhvatu plana, - planirati nove rezidencijalne prostore niske gradnje s mrežom javnih prostora

i javnih i društvenih sadržaja te drugih pratećih sadržaja stanovanja,

- formirati javne zelene površine – javni park i park, dječje igralište, u središnjem dijelu naselja Gajišće-jug, u svrhu okupljanja stanovnika, koje, uz hortikulturno ureñenje treba opremiti urbanom opremom, urediti staze i odmorišta i dječje igralište na dovoljnoj udaljenosti od prometnica, planiranih unutar obuhvata,

- urediti i unaprijediti postojeće grañevne strukture u obuhvatu plana, te

osmisliti transformaciju postojeće stambene izgradnje; moguće je transformirati postojeće individualno stanovanje i planirati nisku višestambenu izgradnju,


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________24/74

- uz GUP-om planirane prometnice, prilikom planiranja odrediti zeleni pojas

kao zaštitno zelenilo u svrhu zaštite od buke i zagañenja, - obzirom da je dio parcela u zoni zaštite povijesne cjeline Sesveta potrebno je

planirati u suradnji s nadležnim gradskim tijelom za zaštitu kulturnih dobara.

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u o dnosu na postoje ći i planirani broj stanovnika, gusto ću stanovanja, obilježja izgra ñene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i ku lturno-povijesnih ambijenata i cjelina

Jedna od temeljnih zadaća prostornog ureñenja je zaštita i obogaćivanje zatečenih vrijednosti prostora, što nameće obziran način planiranja i korištenja. Za strukturu predviñenu Planom karakteristična je promjena gustoće stanovanja u korelaciji s gustoćom izgrañenosti prostora. Atraktivnost prostora uz gradske prometnice Varaždinsku i Bjelovarsku ulicu, uvjetuje koncentraciju prostora koji obuhvaćaju različite poslovne sadržaje, dok središnje dijelove obuhvata Plana prvenstveno karakterizira stambena namjena i prateći sadržaji. S ciljem racionalizacije urbani razvoj će se koncentrirati na novu gradnju, koju će biti jednostavno opremiti prometnom i komunalnom infrastrukturom. Planom je osigurano racionalno korištenje i zaštita prostora, odnosno uravnoteženost izmeñu prirodnih vrijednosti i načina korištenja i namjene prostora, sljedećim mjerama: − niskim planskim gustoćama stanovanja koje će kvantitetu zamijeniti kvalitetom i

generirati sesvetski prostor kao mjesto poželjnog i kvalitetnog življenja, te osigurati visoki standard neizgrañenih površina po stanovniku,

− intenzitetom korištenja zemljišta, vezano uz izgrañenu prostornu strukturu i tipologiju gradnje koji osigurava održivi razvoj sesvetskog prostora,

− utvrñivanjem urbanih pravila primjerenih fizionomiji prostora, − zaštitom prirodnog tla, pravilima za ureñenje svake grañevne čestice, − namjenom prostora sa očuvanjem prepoznatljivih krajobraznih prostora, − načinom reprodukcije grada koji osigurava ureñivanje velikih neizgrañenih prostora

cjelovitom urbanističkom razradom, oblikovnom interpretacijom i vremenski utvrñenim tijekom realizacije, a ne pojedinačnim zahvatima,

− mjerama očuvanja i zaštite kulturno-povijesne cjeline koje je utvrdio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.

2.2.2. Unapreñenje ure ñenja naselja i komunalne infrastrukture

Planom će biti odreñeni elementi nove osnovne ulične mreže odnosno regulacijske linije javno-prometnih površina – ulica, pješačko-kolnih i pješačkih površina, parkirališta te ostalih javnih i površina zelenih nasada te infrastrukturnih koridora i površina.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________25/74

Planom će biti odreñeni i ostali elementi za ureñenje postojeće ulične mreže i mreže postojećih javno prometnih površina – pristupnih putova i drugih kolno-pješačkih površina po kojima je danas osiguran pristup izgrañenim grañevnim česticama. Takoñer biti će odreñene i propozicije izgradnje grañevina svih namjena i ureñenja pripadajućih grañevnih čestica.

Utvrditi će se i uvjeti komunalnog opremanja prostora s posebnim naglaskom na problem javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i ostalih uvjeta zaštite i unapreñenja stanja okoliša.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________26/74

3. PLAN PROSTORNOG UREðENJA

Ovaj urbanistički plan izrañen je na temelju osnovnih postavki Generalnog urbanističkog plana Sesveta i utvrñeno je namjensko korištenje prostora uvjetovano planom višeg reda, ali modificirane strukture u dopustivim dijelovima prostora koji se odnose na: - usklañenost s postojećim stanjem u prostoru, - usklañenost s planiranim realizacijama (izdane dozvole za novu gradnju), - detaljniju obradu i unaprjeñenja u pojedinim segmentima plana i unaprjeñenje kroz

artikulaciju javnih prostora. Uz temeljne zahtjeve za izradu Plana koji se odnose na potrebu zadovoljenja zakonskih propisa iz oblasti prostornog ureñenja te usklañenja s dokumentima prostornog ureñenja više razine, temeljni programski zahtjevi za izradu Plana definirani su 'Programom za izradu urbanisti čkog plana ure ñenja Gajiš će - jug' koji je izradio APE d.o.o., u kolovozu 2007. Planom su utvrñeni osnovni uvjeti korištenja i namjene površina, prometna, odnosno ulična i komunalna mreža, te su utvrñene smjernice za oblikovanje, korištenje i ureñenje prostora. Plan sadrži način i oblike korištenja i ureñenja javnih i drugih površina zone te način ureñenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže zone te mjere zaštite posebnosti prostora i zaštite okoliša.

3.1. Program gradnje i ure ñenja prostora

'Programom za izradu urbanističkog plana ureñenja Gajišće - jug' definirani su slijedeći ciljevi: - transformacija postojeće izgrañene strukture, - promjene geometrije postojeće parcelacije, Plan treba osigurati provjeru predloženog programa, koji može biti i iznad uobičajenih parametara, ali uz uvjet zadovoljenja svih urbanističko - tehničkih uvjeta. Plan osigurava sudjelovanje javnosti putem učešća u javnoj raspravi o prijedlogu Plana. Uz gore navedene ciljeve, takoñer, treba istaknuti slijedeće zadatke: - oblikovanje novoplaniranih ulica unutar naselja, - provjera prostornih mogućnosti i kapaciteta prostora, - osiguranje prometne mreže za kvalitetno odvijanje prometa uz osiguranje dovoljnog

broja parkirališnog i garažnog prostora, - formiranje javnih zelenih površina – javni park i dječja igrališta, u središnjem dijelu

naselja Gajišće-jug. Generalnim urbanističkim planom Sesveta definirana je glavna mreža prometnica unutar obuhvata Plana i temeljno je polazište za uspostavu mreže osnovnih prometnica unutar obuhvata Plana. Koridor Varaždinske ulice čvrsto definira zapadnu, koridor Bjelovarske ulice južnu, koridor Nazorove istočnu granicu obuhvata. Prostor Osnovne škole 'Sesvete' definira sjevernu granicu obuhvata.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________27/74

Novoplanirane i rekonstruirane ulice omogućuju prometno povezivanje prostora s glavnim prometnicama Sesveta: Varaždinskom, Bjelovarskom što podrazumijeva i rekonstrukciju postojećih i ureñenje novih prometnih križanja. Unutar područja obuhvata formirana je ulična mreža postojećih i novoplaniranih prometnih pravaca: prometnice u smjeru istok - zapad (produžena Pakračka i produžena Budimska), jedna novoformirana ulica u sjevernom dijelu: Ulica 1 i jedna novoformirana u južnom dijelu (Ulica 2) koja povezuje Pakračku i Nazorovu. Prometnice dijele područje obuhvata u više urbanih polja kao polazište za uspostavu nove morfološke strukture planiranog prostora. Jedan od temeljnih ciljeva urbanog razvitka područja unutar obuhvata Plana, ali i prostora Gajišće - jug u cjelini, je formiranje prostora urbanog karaktera. Individualnu obiteljsku izgradnju treba zamijeniti niskom višestambenom izgradnjom, odnosno izgradnjom niskih višestambenih grañevina. Za ostvarenje toga cilja neophodna je funkcionalna i oblikovna transformacija naročito koncentrirana na slijedeće prostorne elemente: - formiranje kvalitetne prometne mreže, - definiranje grañevinskog pravaca ulica, - usklañivanje vertikalnih gabarita, - oblikovanje u funkciji formiranja urbanih poteza i cjelina, - oblikovno naglašavanje jakih gradskih prometnica, - aktiviranje sadržaja primjerenih urbanom položaju, što podrazumijeva smještaj

javnih i društvenih sadržaja u prizemlju niskih višestambenih grañevina, - ureñenje javnih zelenih površina, uz sadnju drvoreda unutar uličnih koridora

novoplaniranih prometnica, uključuje pažljivu artikulaciju javnih zelenih površina unutar urbanih polja i formiranje mikrourbanih točaka interesa,

- bitan element ureñenja je podizanje kvalitete prometne i komunalne infrastrukture (naročito: javni promet i promet u mirovanju, pješački i biciklistički te poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i javne rasvjete, plinifikacija i toplifikacija, kao i sustav odvodnje).

Treba zadržati dosadašnje pješačke veze sa susjednim naseljima kroz kvalitetno oblikovanje partera. Obzirom na program gradnje u zoni obuhvata Plana razlikuju se tri osnovne kategorije, odnosno namjene planiranih prostora: - stambena namjena - urbano polje uz Ulice I. G. Kovačića i V. Nazora, - mješovita namjena - pretežito stambena - urbana polja omeñena Pakračkom -

produženom, Budimskom - produženom te novoformiranom Ulicom 1, Ulicom 2 i Ulicom 3,

- javne zelene površine – javni gradski park - urbano polje u središnjem dijelu obuhvata Plana.

U prostoru obuhvata Plana je pretežno izgrañeno područje individualne stambene obiteljske izgradnje. Primarni cilj je stvaranje uvjeta za transformaciju prostora, odnosno implementaciju planskih rješenja koja će dovesti urbani standard promatranog prostora na zadovoljavajuću razinu.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________28/74

3.2. Osnovna namjena prostora

Osnovna namjena prostora koncipirana je s ciljem da se osiguraju prostorni i drugi preduvjeti za realizaciju postavljenih ciljeva prostornog, odnosno ukupnog razvitka područja. Pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena prostora utvrñena ovim Planom temelji se na podjeli prostora na površine namijenjene izgradnji i negradive površine. Detaljna namjena prostora na području Urbanističkog plana ureñenja Novo Brestje – zapad, definirana je u skladu s postavkama odredbama posebnih propisa. U urbanističkom planu ureñenja odreñena je namjena površina i prikazana na kartografskom prikazu 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA , u mjerilu 1:2000, tako da su predviñene slijedeće namjene prostora:

- Stambena namjena S - Mješovita namjena mješovita - pretežito stambena M1 - Javna i društvena namjena predškolska D4 - Javne zelene površine javni park Z1 - Zaštitne zelene površine Z - Površine infrastrukturnih sustava uli čna mreža naselja . 3.2.1. Namjena prostora Na području obuhvata Plana predviñene su grañevine sljedećih namjena: Stambena namjena S Na površinama stambene namjene postojeće i planirane grañevine su stambene ili pretežito stambene. Na površinama stambene namjene mogu se graditi grañevine i ureñivati prostori i za prateće sadržaje:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje; - predškolske ustanove i škole; - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; - druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju

(osobne usluge, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, sportsko-rekreacijski sadržaji i površine i sl.);

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta. Prateći sadržaji iz prethodnoga stavka mogu biti u sklopu stambene grañevine, a njihova površina može biti najviše 20% ukupnog GBP-a na grañevnoj čestici. Postojeći prateći sadržaji veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja. Na zasebnoj grañevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, vjerske grañevine, manje


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________29/74

komunalne grañevine, sportsko - rekreacijski sadržaji i površine, te javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta. Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi grañevine za proizvodnju, skladišta, uslužne djelatnosti što onečišćuju okoliš (servisi), ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i intenzivnim prometom smetaju stanovanju. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Mješovita namjena - pretežito stambena M1 Površine mješovite namjene - pretežito stambene (M1) namijenjene su izgradnji stambenih, stambeno-poslovnih i iznimno poslovnih grañevina. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mogu se graditi grañevine i ureñivati prostori i za: - prodavaonice robe dnevne potrošnje, - predškolske ustanove, škole, - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, - tihi obrt i usluge domaćinstvima, - političke, društvene organizacije i sadržaje kuture, vjerske zajednice, - pošte, banke i sl., - sport i rekreaciju, - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.), - ugostiteljstvo, - javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta. Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene grañevine. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do, najviše, 30% GBP-a na grañevnoj čestici. Na zasebnoj grañevnoj čestici veličine do 1.0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske grañevine i grañevine djelatnosti kulture, trgovačko-uslužni centri stambenog susjedstva, sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine, javne garaže, te manje komunalne grañevine i ureñaji. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, grañevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju. Postojeći se sadržaji mogu zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti. Javna i društvena namjena – D4 Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi grañevine za javnu i društvenu namjenu. Grañevine za javnu i društvenu namjenu mogu biti predškolske grañevine. Na površinama javne i društvene namjene ne mogu se graditi stambene ni poslovne grañevine.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________30/74

Javne zelene površine Javne zelene površine – javni park izdvojene su kao isključiva namjena tamo gdje se planira ureñenje urbanog zelenila sa slijedećim funkcijama: parkovi, ureñeno zelenilo, drvoredi. Ostale manje površine, kao prateće uz javne grañevine i stanovanje, integrirane su u zonu odreñene prioritetne namjene. Javni park (Z1) je javni neizgrañeni prostor oblikovan planski rasporeñenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen šetnji i odmoru. Funkcionalno oblikovanje parka odreñuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina. Tipologija javnog parka odreñena je načinom i razinom opremljenosti sadržajima, grañevinama i drugom opremom. Prema tipologiji, predviñeni su parkovi susjedstva. Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije odreñene su Odredbama za provoñenje ovog Plana. Površine infrastrukturnih sustava Unutar prostora Plana definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih (kartografski prikaz 3. Prometna, uli čna i komunalna infrastrukturna mreža – 3.1. Promet i 3.2. Presjeci prometnica ) i ostalih infrastrukturnih sustava (kartografski prikazi 3.3. Telekomunikacijski sustav, 3.4. Vodoopskrbni sustav, 3.5. Sustav odvodnje, 3.6. Pli noopskrbni sustav, 3.7. Elektroenergetski sustav ). Površine infrastrukturnih sustava odreñene su kao koridori – površine cestovnih komunikacija te komunalne infrastrukture smještene, u pravilu, u zasebne pojaseve unutar koridora. Površinama u osnovnoj razini koridora obuhvaćene su površine kolnika nasada zelenila te pješačkih hodnika i biciklističkih staza. Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne grañevine i ureñaji, infrastrukturne grañevine na posebnim površinama i grañevnim česticama te površinske i druge prometne grañevine. 3.2.2. Gradnja Dopuštena je gradnja isključivo grañevina za djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša prema Uvjetima za zaštitu okoliša. Planirane površine mješovite namjene nalaze se unutar urbanih polja - proračunskih zona, formiranih prometnim rješenjem. Danas su zone sitno i poljoprivredno parcelirane. Grañevine se mogu graditi prema odrednicama Urbanističkog plana ureñenja: - na spojenim grañevnim česticama ili preparceliranim površinama, - na površini cijele proračunske zone. Preduvjet gradnje i kvalitetne urbane postave je preparcelacija zemljišta.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________31/74

Poseban zahtjev na području usmjeren je na regulaciju prometa i ureñenje i rekonstrukciju dijela unutrašnje prometne mreže.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________32/74

3.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na čin korištenja i ure ñenja površina


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________33/74


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________34/74

3.4. Prometna i uli čna mreža

Generalnim urbanističkim planom Sesvete odreñena je kategorizacija cestovnih prometnica i prometnih površina kao i uvjeti za izgradnju prometnica i smještaj vozila u mirovanju.

3.4.1. Ulična mreža

Sustav cestovnog prometa koncipiran je na način da je do svih postojećih i planskih sadržaja osiguran nesmetan kolni, pješački i biciklistički pristup.

Sve javno prometne površine razvrstane su prema svojoj ulozi i značenju u tri skupine: glavne mjesne, sabirne i ostale ulice. Unutar područja obuhvata planirane su dvije glavne mjesne ulice kao prometnice osnovne ulične mreže. Preko njih distribuirati će se cjelokupan ulazno-izlazni promet i osigurati priključak na prometnu mrežu kontaktnog (Varaždinska cesta i Bjelovarska ulica) kao i šireg prostora. Druge prometnice su u kategoriji sabirne (Ulica Ivana Gorana Kovačića i Ulica Andrije Ambriovića) te ostalih ulica (“Ulica 2“ i “Ulica 3“). Sve površine kolnika dimenzionirane su u skladu s očekivanom strukturom motornih vozila. Minimalna širina jednog prometnog traka kolnika za dvosmjerni promet svih cestovnih prometnica unutar područja obuhvata odreñena je u širini od 3,00 m. Pješački hodnici predviñeni su u svim ulicama uzduž obje regulacijske linije i u minimalnoj širini od, u pravilu, 2,50 m, a iznimno od 1,5 m. Biciklistička staza u širini 2x0,80 m za dvosmjerni promet biciklista predviñena je u koridorima “Ulice 1“ i “Pakračke ulice – produžene“. U svim ulicama osim u koridoru “Ulice 3“ i ulice I. G. Kovačića, predviñeno je ureñenje razdjelnih pojasa nasada niskog i visokog zelenila. S obzirom na dobro organiziran javni gradski i prigradski autobusni prijevoz putnika u neposrednom kontaktnom prostoru, uvoñenje autobusnih linija unutar područja obuhvata Plana nije predviñeno.

3.4.2. Uvjeti za smještaj vozila

Parkirališne i garažne potrebe planirano je rješavati na svakoj od grañevnih čestica sukladno namjeni i u skladu s utvrñenim normativima: Namjena prostora Prosječna vrijednost Lokalni uvjeti Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom)

14 11-17

Trgovine 40 30-50 Drugi poslovni sadržaji 20 15-25 Restorani i kavane 50 40-60


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________35/74

Od sveukupnog broja stajanki na parkirališno-garažnim površinama, min. 5%, a na manjim (do 20 pgm) barem 1 pgm mora biti namijenjeno za parkiranje vozila invalidnih osoba. Točan iskaz parkirališno-garažnih potreba i njihovo zadovoljenje biti će iskazano u lokacijskim dozvolama, a prema stvarnim površinama.

3.5. Komunalna infrastruktura

3.5.1. Telekomunikacijski promet Opremanje prostora ureñajima pristupne mreže unutar telekomunikacijskog prometnog sustava predviñeno je na način da se, gdje je to unutar postojeće izgradnje moguće, zadrži današnja mreža kabela, a u svim novoplaniranim dijelovima ili gdje mreža ne postoji, izgradi nova distributivna telekomunikacijska kanalizacija. Na dijelovima cestovnih prometnica gdje se utvrdi da su današnje pozicije kabela pristupne mreže neodržive, predviñeno je izmještanje na pozicije unutar planskih koridora neposredno uz regulacijske linije. Prilikom polaganja distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba koristiti prvi podzemni sloj unutar postojećih i planiranih javnih cestovnih koridora uz obavezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu. To znači sljedeće minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture:

- pri paralelnom polaganju: - 0,50 m za energetski kabel do 10 kV, - 1,00 m za energetski kabel do 35 kV, - 2,00 m za energetski kabel iznad 35 kV, - 0,50 m za telekomunikacijski kabel, - 1,00 m za cjevovod plinoopskrbe, - 1,00 m za cjevovod vodoopskrbe do φ 200 mm, - 2,00 m za cjevovod vodoopskrbe preko φ 200 mm, - 1,00 m za cjevovod javne odvodnje;

- pri prijelazu drugih vrsta vodova: - 0,50 m za energetski kabel, - 0,15 m za telekomunikacijski kabel, - 0,15 m za cjevovod plinoopskrbe, - 0,15 m za cjevovod vodoopskrbe.

Na glavnim trasama izmeñu zdenaca distributivne telekomunikacijske kanalizacije predviñeno je polaganje četiri PHED cijevi profila φ 100 mm, a do ormarića za koncentraciju instalacija u objektu polažu se dvije PHED cijevi profila φ 50 mm. Budući su cijevi savitljive i imaju mali koeficijent trenja, to omogućuje njihovo polaganje na način da kanalizacija izmeñu zdenaca ne mora nužno biti pravocrtna. Razmak izmeñu zdenaca odreñuje se na osnovi Uputstava o gradnji mjesnih kabelskih mreža. Tipovi kabelskih zdenaca biti će odreñeni glavnim projektom, a trebaju biti dimenzionirani za nosivost:


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________36/74

- zdenac ispod pješačkog hodnika na opterećenje od 50 kN odnosno 150 kN na sredini poklopca, - zdenac ispod kolnika na najveće opterećenje od 5 kN/m2 jednoliko rasporeñeno po terenu u okolini zdenca i - okvir i lijevano željezo poklopca moraju izdržati dinamičko opterećenje preneseno preko ploče i to 50 kN za okvir postavljen u pješačkom hodniku ili razdjelnoj površini zelenila.

Prilikom izgradnje unutar obuhvata potrebno je predvidjeti i površine za smještaj telefonskih govornica koje su neophodna infrastruktura svih javnih prostora, a dizajnom će odgovarati prostoru. Unutar pokretnog podsustava nije predviñeno postavljanje bazne radijske stanice digitalne mreže (GSM). S obzirom na uvoñenje treće generacije UMTS (općepokretni telekomunikacijski sustav), postavljanje baznih stanica ove mreže moguće je i naknadno. Pozicije stanica za koje je potrebno osigurati tek minimalne prostorne uvjete (fasadni antenski nosač ili krovni antenski stup visine od 2,0 m do 5,0 m iznad najviše točke zgrade), biti će odreñene u skladu s planovima koncesionara.

3.5.2. Odvodnja

Sustav javne odvodnje koncipiran je kao mješoviti sustav i prihvaćati će sve kategorije otpadnih i oborinskih voda. U skladu s prihvaćenom koncepcijom odvodnje osnovicu sustava javne odvodnje područja obuhvata predstavlja postojeći kolektor Sesvete – istočni ogranak. Područje obuhvata na kolektor će biti priključeno posredno odnosno preko sabirnog kanala koji će biti položen u koridoru ''Pakračke ulice produžene'' odnosno "Budimske ulice - produžene". Unutar obuhvata sve planirane cjevovode u funkciji mješovite javne odvodnje treba polagati na način da se osigura gravitacijski princip tečenja te minimalizira moguća pojava uspora u mreži. Cjevovode je predviñeno polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini jednog prometnog traka. Ukoliko to iz odreñenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika. U sustav javne odvodnje dozvoljeno je upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na razinu otpadnih voda. Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljati će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti meñusobno spojeni, a nije dozvoljeno ni uvoñenje odvoda jednog slivnika u drugi. Idejnim projektima odvodnje biti će odreñeni profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode te način priključenja sabirnog kanala na postojeće cjevovode.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________37/74

Preporučljivo je da cijevi budu okruglog presjeka i izrañene od poliestera armiranog staklenim vlaknima. Spajanje treba vršiti naglavcima s integriranom brtvom od elastomera čime će biti osigurana vodonepropusnost, trajnost te brza montaža i ugradnja. Cijevi koje budu korištene kod polaganja cjevovoda obavezno moraju imati provjereno dobra mehanička svojstva (trajnost, vodonepropusnost, nepropusni način spajanja, brza montaža i ugradnja) i ne mogu biti manjeg profila od φ 40 cm. Izgradnju cjevovoda javne odvodnje optimalno je vršiti iskopima ne velikih duljina poteza (12 do 24 m), a nakon polaganja cjevovoda potrebno je odmah zatrpati rov. Radove treba planirati u sušnim razdobljima godine.

3.5.3. Vodoopskrba

U skladu s činjenicom da danas unutar područja obuhvata ne postoji izgrañena mreža cjevovoda u funkciji opskrbe vodom za piće, jedan od prioritetnih zahvata izgradnja je vodoopskrbnog sustava. Polaganje cjevovoda planirano je u svim cestovnim prometnim koridorima, izgrañenim i neizgrañenim, a trebaju osigurati mogućnost priključka za sve grañevne čestice odnosno grañevine. Sustav je planirano priključiti na postojeće vodoopskrbne cjevovode profila φ500 mm i φ225 mm u Bjelovarskoj ulici odnosno φ225 mm u Varaždinskoj cesti. Projektiranje i polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviñeno je vršiti unutar prvog podzemnog sloja ispod granice smrzavanja. Cjevovode treba polagati u uzdužnom padu min. 2,0 ‰ tako da se osigura mogućnost odzračivanja i ispiranja cijevi. U funkciji osiguranja stalne i stabilne opskrbe te osiguranja radnog tlaka za protupožarne potrebe, cjevovode treba, gdje god je to moguće, zatvarati u prstene. Na dijelovima mreže gdje to okolnosti ne dozvoljavaju, obavezno je izvesti završni hidrant u svrhu mogućnosti ispiranja cjevovoda. U sklopu rješenja vodoopskrbnog sustava treba na propisanim razmacima obavezno je izvesti hidrante. U pravilu hidranti trebaju biti nadzemni i postavljeni izvan površina namijenjenih odvijanju prometa (kolnik, pješački hodnici). Razmak izmeñu hidranata ne smije biti veći od 80 m.

3.5.4. Plinoopskrba

Unutar područja obuhvata nije predviñeno polaganje cjevovoda više razine koji bi bili u funkciji transporta ili opskrbe prirodnim plinom. Područje obuhvata dio je šireg prostora s izgrañenom srednjetlačnom (radni tlak do 4 bara) i niskotlačnom mrežom (radni tlak do 100 mbar). Cjevovode je planirano postupno nadograñivati i širiti u skladu s potrebama. Dovoljne količine energenta osigurane su u postojećem plinoopskrbnom sustavu. Prirodni plin moguće je koristiti za zagrijavanje prostora i tople vode (etažni sustavi s kombi bojlerima u manjim grañevinama, sustavi s kotlovnicama u većim grañevinama) te za rashlañivanje (apsorbcijski ureñaji za zagrijavanje i rashlañivanje minimalne snage 15 kW).


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________38/74

Ukoliko se u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola utvrdi da je pojedine dijelove postojeće mreže iz odreñenih razloga potrebno izmjestiti (neprimjerena pozicija prema drugim vrstama komunalne infrastrukture, dotrajalost plinovoda, nedostatni profili i sl.), cjevovode je predviñeno zamijeniti. Pojasevi za polaganje cjevovoda širine min. 1,00 m osigurani su u koridorima svih novoplaniranih cestovnih koridora. U osnovnoj razini koridora pojasevi su uglavnom predviñeni ispod površina kolnika u prvom podzemnom sloju s nadslojem od min. 1,00 m. Minimalna sigurnosna udaljenost od grañevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke je 1,00 m, a za srednjtlačne 2,00 m. U situativnom smislu polaganje cjevovoda za opskrbu prirodnim plinom obavezno je vršiti u skladu s uvjetima za provoñenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od grañevina i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom voñenju odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Planom su odreñeni sljedeći obvezujući uvjeti za polaganje niskotlačnih plinovoda:

- min. 0,50 m po vertikali kod križanja s drugim vrstama komunalne infrastrukture s time da se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko je svijetli razmak manji od 0,70 m, dodatno primjeni zaštitna čelična cijev na jednoj instalaciji, - min. 1,00 m po horizontali pri paralelnom polaganju, - min. 1,00 m od stupova javne rasvjeta visine do 6,0 m, - min. 1,50 m od stupova javne rasvjete visine preko 6,0 m, - min. 1,00 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture, - min. 1,50 m od visokog raslinja, - min. 0,50 m od grmolikog raslinja, - min. 5,00 m od transformatorskih postrojenja, potencijalnih mjesta istjecanja tekućih ugljikovodika, otapala i drugih agresivnih tekućina i - min. 1,00 m od grañevina.

Projektiranje novih cjevovoda plinoopskrbe mora biti u skladu s važećim tehničkim normama i propisima te zakonima i pravilnicima1. Prvenstveno treba primjenjivati izvorne hrvatske norme te prihvaćene europske norme. U slučaju nepostojanja domaćih normi mogu se koristiti norme drugih država ili ovlaštenih meñunarodnih i nacionalnih stručnih udruga. Za polaganje novih ili pri rekonstrukciji izgrañenih dijelova niskotlačne plinoopskrbne mreže cjevovoda treba koristiti polietilenske cijevi i fitinge kvalitete PE 100 klase SDR 11 ili SD 17. Svi zahvati i postupci pri trasiranju i polaganju plinovoda moraju biti usklañeni s posebnim propisima iz oblasti zaštite od požara. Za potrebe održavanja, rekonstrukcije i/ili akcidentnih situacija svi cjevovodi niskotlačne i srednjetlačne opskrbne mreže moraju imati ugrañene sekcijske zapore za moguće obustavljanje dotoka plina za jednu ili nekoliko ulica. Svaka grañevina mora imati izveden i vlastiti kućni priključak na čijem završetku je glavni zapor.

1 Odluka o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne plinske priključke

Odjel investicija, Gradska plinara Zagreb, 1998. Odluka o načinu postavljanja traka upozorenja i traka za detekciju plinovoda i kućnih priključaka Odjel investicija, Gradska plinara Zagreb, 1999.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________39/74

3.5.5. Elektroenergetika Planom je predviñeno zadržavanje svih postojećih srednjenaponskih kabela i zračnih vodova gdje to nije u neskladu s planskim prostornim rješenjem. Ukoliko to nije moguće, za sve novoplanirane i zamjenske vodove u koridorima javno prometnih površina predviñeni su pojasevi za polaganje kabela. Za polaganje treba koristiti prvi podzemni sloj, a pojasevi u osnovnoj razini koridora trebaju biti ispod površina pješačkih i/ili biciklističkih staza te pojasa razdjelnog zelenila. U kontaktnom prostoru predviñeno je zadržavanje postojećeg visokonaponskog dalekovoda naponske razine D 110 kV. Distributivna kabelska mreža predviñena je za naponsku razinu 20 kV koja je ujedno planska naponska razina za dugoročno razdoblje. Unutar koridora svih prometnih koridora osigurani su pojasevi za polaganje kabela srednjeg i niskog napona te kabela javne rasvjete. Stupovi javne rasvjete trebaju biti pozicionirani u površinama razdjelnih pojasa zelenih nasada odnosno izvan prometnih površina (pješački hodnici, biciklističke staze). Stupove nosače rasvjetnih tijela treba unutar prometnih koridora postavljati na način i u skladu s potrebom da se osigura puna rasvijetljenost svih prometnih površina u svim vremenskim uvjetima. U pravilu stupove je planirano postavljati uzduž jedne strane prometnih koridora. Izuzetno, kod cestovnih koridora većih širina gdje je uslijed visokih nasada zelenila moguća pojava tzv. "slijepih džepova", može se za postizanje zadovoljavajuće razine rasvijetljenosti koristiti obje strane koridora prometnice. Planom je predviñeno ukupno 260 stanova za koje predvidivo vršno opterećenje iznosi:

PK = 260x5,5=1430 kW Predvidivo vršno opterećenje za javne prometne površine iznosi:

PUL = 20000 m2 × 2 W/m2 = 40 kW Uz procijenjeni gubitak snage od 8%, sveukupno vršno opterećenje planskih sadržaja je:

PVU = 1588 kW Angažirana snaga, uz faktor snage 0,95 iznosi:

SVU = 1671 kVA Potrebni broj transformatorskih postrojenja TS 20/0,4 kV za potrebe novoplaniranih sadržaja odreñen je na osnovi sveukupnog vršnog opterećenja. Uzimajući u obzir faktor snage 0,95 i faktor ekonomskog opterećenja transformatora 0,9 ukupno potrebna instalirana snaga transformacije 20/0,4 kVA je:

S = 1857 kVA U skladu s pretpostavkom da je udjel postojećeg konzuma oko 10 % sveukupnog planskog te da je za njega opskrba električnom energijom osigurana iz postojećih


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________40/74

transformatorskih postrojenja u kontaktnom prostoru, sveukupna potrebna instalirana snaga transformacije iznosi:

SU = SPLAN – SPOST = 1671 kVA Uz usvajanje tipskih transformatora instalirane snage 630 kVA potrebna su ukupno tri transformatorska postrojenja.

Nove transformatorske stanice instalirane snage 630 kVA i 1000 kVA naponske razine 20/0,4 kV treba izvesti kao slobodnostojeće tipskim elementima DP "Elektra" Zagreb, a moraju sadržavati jednu transformatorsku komoru. Minimalne površine čestica za izgradnju postrojenja iznosi 7,0 m × 7,0 m. Postrojenjima obvezno mora biti omogućen neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i održavanja. Promjene napona na distribucijskoj mreži trebaju biti u granicama tehničkih propisa. Dopušteno odstupanje od nazivnog napona pri normalnim energetskim prilikama na mjestu predaje može biti:

za srednji napon 20 kV do -5% i za niski napon 0,4 kV od +5% do -6%. Dopušteni pad napona u niskonaponskoj mreži od sabirnica niskog napona u TS 20/0,4 kV do zadnjeg priključka iznosi do 4%, a od mjesta priključka do zadnjeg trošila do 2%. Zaštitu od indirektnog dodira za sve nove potrošače treba izvesti TN-S sustavom s ureñajima za isklapanje nadstruje bez obzira na vršnu snagu potrošača. U svim novim grañevinama treba zahtijevati izvoñenje temeljnog uzemljivača, provoñenje mjere izvoñenja potencijala te instalaciju s posebnim zaštitnim vodičem. Srednjenaponske i niskonaponske kabele kao i kabele javne rasvjete treba polagati u prvom podzemnom sloju na dubini 0,80 m unutar koridora javno prometnih površina. Njihov položaj treba biti usklañen s drugim vodovima komunalne infrastrukture i situativno i visinski, a kao površine ispod kojih je moguće polagati kabele u osnovnoj razini treba koristiti površine pješačkih hodnika. Koncepija novoprojektirane rasvjete treba biti usklañena s klasifikacijom u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom. Za rasvjetljavanje kolnih površina odreñena je klasa C3 (M4) za koju je srednja rasvijetljenost Esr = 15 lx, a za pješačke hodnike klasa P4 i srednja rasvijetljenost Esr = 5 lx. U skladu s navedenim elementima prihvatljivi su:

- rasvjetni stupovi tip CRS-1B-400 visine 4 m i svjetiljke kao tip Laterna-2x70 NaV za pješačke površine odnosno - stupovi kao tip KORS-2B-1000 visine 10 m i svjetiljke kao Famalux LVC-16/250 NaV za kolnike. Kao izvor svjetlosti treba koristiti visokotlačne natrijeve žarulje snage 70 W i 250 W (NaV - E 70 i NaV - T 250 W). Žarulje se odlikuju velikim svjetlosnim tokom i dobrom


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________41/74

iskoristivošću (oko 100 Lm/W). Koeficijent reprodukcije boje je dobar, a imaju i veliku trajnost (preko 10000 sati rada).

3.6. Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina

Ureñivanje namjenski definiranih površina uvjetuje se obvezom gradnje kvalitetnih grañevina, prometnih površina i infrastrukture trajne vrijednosti, njihove meñusobne funkcionalne povezanosti te ureñivanje zelenih površina. Uvjeti zaštite obvezuju na organizirano održavanje javnih prometnih i zelenih površina, sukladno gradskim standardima za visokovrijedne zone i prometne površine.

3.6.1. Uvjeti i na čin gradnje

Uvjeti i način gradnje (uvjeti za gradnju) na području obuhvata ovog plana odreñuju se temeljem grafičkih priloga i Odredbi za provoñenje ovog plana. Za provedbu Plana, osim ovih odredbi, služe i odnosni tekstualni i grafički dijelovi Plana, Odredbe Odluke o Generalnom urbanističkom planu Sesveta, Odredbe Zakona o prostornom ureñenju i gradnji, u mjeri i na način kako je to predviñeno Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. Provedba Plana primjenjuje se neposrednim provoñenjem sukladno Odredbama za provoñenje. Uvjeti i način gradnje odreñeni su na kartografskim prikazima 4. UVJETI KORIŠTENJA UREðENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i 5. NA ČIN GRADNJE obzirom na ureñenost i izgrañenost dijelova naselja kroz predviñenu primjenu oblika korištenja i načina gradnje, odnosno intervencija u prostoru. Planom je odreñena niska višestambena gradnja . Na području obuhvata UPU-a predviñena je, kao način gradnje , gradnja samostoje ćih grañevina. Samostoje ća grañevina je grañevina koja sa svih strana ima neizgrañeni prostor (vlastitu grañevnu česticu ili javnu površinu). Visina gradnje je odreñena brojem etaža gra ñevine , te ovisno o vrsti grañevina odreñuje najveći broj etaža u području obuhvata. Koeficijent izgra ñenosti je odnos tlocrtnih površina svih grañevina na grañevnoj čestici i ukupne površine grañevne čestice izražen u postocima. Koeficijent iskoristivosti ki je odnos ukupne brutto razvijene površine svih grañevina na grañevnoj čestici i površine grañevne čestice. Uvjeti i način gradnje, odreñeni su obzirom na ureñenost i izgrañenost dijelova zone kroz predviñenu primjenu oblika korištenja, odnosno intervencija u prostoru i to kao:


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________42/74

- sanacija grañevina i dijelova naselja - promjena stanja grañevina (uklanjanje,

zamjena, rekonstrukcija i obnova), - nova gradnja. 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebn osti i kulturno-povijesnih i

ambijentalnih cjelina Područja obuhvata dio je povijesne cjeline središta Sesveta. Stoga je sa stajališta zaštite i očuvanja kulturnih dobara i zaštite prirode vodi računa o odnosu spram povijesnih i prirodnih vrijednosti prostora. Prema kategorijama zaštite koje je ustanovio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, dio parcela je u zoni zaštite 'B', a dio u zoni zaštite 'C'. Planom se štiti postojeće visoko zelenilo i topografija terena. 3.6.3. Mjere zaštite od požara Mjere zaštite od požara predložene su na temelju odredbi posebnih propisa. Udaljenosti izmeñu grañevina različitih namjena unutar pojedinih zona i područja, u svrhu zaštite od požara i eksplozija, utvrñene su odredbama za provoñenje Urbanističkog plana ureñenja u skladu s posebnim propisima. Da bi se zapriječila mogućnost širenja požara na susjedne grañevine, razmak izmeñu grañevina mora biti najmanje 4 m. Ukoliko se, uzimajući u obzir brzinu širenja požara, požarno opterećenje, karakteristike materijala izgrañenih grañevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima grañevina i sl., dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne grañevine, meñurazmak može biti i manji. Grañevine mogu biti odvojene i protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz grañevina i gašenja požara na grañevini i otvorenom prostoru, grañevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca odreñenu prema posebnom propisu. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda. U Planu su sve cestovne prometnice odreñene kao vatrogasni prilazi. Preko njih omogućen je pristup do svih planskih grañevina uz koje treba osigurati površine za operativni rad vatrogasnih vozila minimalne veličine 11,00 m x 5,50 m. Za protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati uvjete opskrbe vodom i druge uvjete prema važećim zakonskim i drugim propisima. U skladu sa zahtjevima protupožarne zaštite potrebno je izvršiti i odgovarajuće dimenzioniranje javne vodoopskrbne mreže. Na taj način predviñeno je osigurati dovoljne količine protupožarne vode te izvesti mrežu vanjskih hidranata u pravilu nadzemnih. Najveći dozvoljeni meñurazmak hidranata ne smije biti veći od 80 m, a vodovodni priključak ne može biti profila manjeg od φ 100 mm.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________43/74

Za postojeće i novoplanirane niskotlačne plinovode unutar područja obuhvata treba primjenjivati preventivne mjere zaštite od eksplozije. Ove mjere prvenstveno se odnose na primjenu minimalnih sigurnosnih udaljenosti od postojećih i planiranih grañevina te meñurazmak od drugih vodova komunalne infrastrukture. 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Uvjeti za zaštitu zraka Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama posebnih propisa, uz obvezno provoñenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odredbama posebnih propisa, niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane odredbama posebnih propisa. Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i stambenu namjenu kao osnovnu funkciju u naselju. Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacije na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurati će se rasterećenje urbanih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom. Poticanjem gradnje i korištenja biciklističke mreže i pješačkih putova dodatno će se umanjiti negativni utjecaj sustava mobilnosti na kakvoću zraka u urbanom području. Zaštita zraka osigurat će se i proširivanjem toplinske i plinske mreže te sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica. Ureñivanjem zelenih površina unutar grañevne čestice i onih zajedničkih izvan čestice, te pojasa zaštitnog zelenila uz brzu prometnicu ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka. Uvjeti za zaštitu tla Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrañenosti parcela i planiranjem javnih parkova sačuvat će se tlo neizgrañenim, a time ukupna kvaliteta gradskog naseljenog prostora. Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te naročitu pažnju treba posvetiti modernizaciji i proširivanju mreže odvodnje otpadnih voda, te kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima. Uvjeti za zaštitu voda Zaštita voda provodi se sukladno odredbama posebnih propisa. Na području obuhvata Plana ne postoje otvoreni vodotoci ni registrirani zagañivači vode. Svaki korisnik grañevne čestice unutar obuhvata Plana ureñenja mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih ureñaja, unutar i ispred


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________44/74

čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagañivanja. Korisnici grañevnih čestica ne smiju unositi u tlo štetne i opasne tvari koje mogu ugroziti kvalitetu i prirodnu vrijednost podzemnih voda. Štetne tvari su one koje mogu biti uzrok fizičkih, kemijskih, bioloških ili bakterioloških promjena svojstava podzemnih voda u mjeri koja onemogućuje njezino korištenje. Mjerama provedbe treba osigurati cjelovitu izgradnju sustava otpadnih voda i sustava lokalne zaštite tla i podzemnih voda od strane potencijalnih zagañivača i izgraditi vodonepropusni javni sustav mješovite odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Izvedbom slivnika s taložnicama treba prihvatiti oborinske vode sa svih javnih prometnih površina i odvesti ih u sustav odvodnje. Potrebno je provoditi mjere zbrinjavanja otpada i proširivati i modernizirati mrežu odvodnje otpadnih voda i gradnjom oborinske odvodnje na prometnicama. Uvjeti za zaštitu od buke Nepovoljno djelovanje buke na zdravlje ljudi treba smanjiti različitim mjerama zaštite. U tom smislu obavezno je izraditi kartu buke2 na kojoj će biti registrirana sva kritična mjesta na kojima postojeća razina imisije buke prelazi dozvoljenu. Na osnovi karte buke treba izraditi akcijske planove s točno utvrñenim mjerama zaštite za sprečavanje odnosno smanjenje postojeće razine buke.

Svi planirani zahvati u prostoru moraju imati procjenu mogućeg utjecaja odnosno razine buke na okoliš te točno utvrñene mjere zaštite kako bi štetni utjecaj bio što manji i u okviru dozvoljenih vrijednosti3. Novi veći izvori buke odnosno emitenti povoljno je da budu dislocirani od prostora ili sadržaja koje treba štititi od buke. Najviše dozvoljene ocjenske razine buke propisane su za vanjske prostore, zatvorene boravišne prostore, radne prostore, prostore sporta, rekreacije, zabave i sl. Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama posebnih propisa. Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se: - lociranjem objekata koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajuću

udaljenost od stambenih i javnih grañevina, - ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili

utvrñivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad, - regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenja protoka vozila ili isključenjem iz

prometa odreñenih vrsta vozila. 3.8. Mjere posebne zaštite Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim i demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na procjeni ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko - tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivosti

2 Zakon o zaštiti od buke, "Narodne novine" br. 20/03 3 Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, "Narodne novine" br. 178/04


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________45/74

od eventualnih ratnih razaranja. Mjere posebne zaštite sastoje se od osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva. Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora. Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju: - mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih grañevina,

smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (odreñivanjem visine grañevina, gustoće izgrañenosti, zelenih površina, udaljenosti izmeñu grañevina i slično),

- mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmiještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

- mjere koje omogućavaju fleksibilnost prometa i infrastrukture u izvanrednim uvjetima, - mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih

prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih dogañaja, - mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje grañevina u slučaju oštećenja

(protupotresno i protupožarno projektiranje i slično). U Planu su ugrañeni elementi urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti i zahtjevi vezani za posebne namjene. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i eventualnih ratnih razaranja usmjeravaju način zaštite grada time što usklañuju specifičnost grada s potrebama zaštite kao i karakteristikama obrane. Mjere zaštite temelje se na postavkama polazišta i ciljeva plana, pri čemu je organizacija prostora planirana integralno s planiranjem zaštite. Buduću investicijsku gradnju pratit će obvezna gradnja skloništa ovisno o gustoći gradnje, broju stanovnika i zaposlenika u prostoru obuhvata (a sve prema važećim propisima). Mjere zaštite i spašavanja planiraju se da bi se otklonile ili umanjile posljedice ratnih razaranja, potresa, požara i drugih elementarnih nepogoda. Mjere zaštite od ratnih opasnosti planiraju se da bi se otklonile ili umanjile posljedice ratnih djelovanja. Prema odredbama posebnih propisa područje Novog Brestja spada u grupu 1. stupnja ugroženosti naseljenih mjesta u kojima se osigurava zaštita stanovništva i drugih materijalnih dobara gradnjom skloništa. Ovim Planom razlikuju se zone ugroženosti: - zona pojačane opasnosti koja obuhvaća prostore veće koncentracije ljudi (poslovna i javna namjena), - zona umanjene opasnosti koja obuhvaća ostale dijelove naselja, što ukazuje na to da će buduću investicijsku gradnju na području pratiti obvezna gradnja skloništa. Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa u podrumima stambeno poslovnih, isključivo poslovnih ili stambenih objekata, te ostalih objekata javne ili društvene namjene, za ukupno 986 sklonišnih mjesta, rasporeñenih u skloništima kapaciteta od 200 do 300 sklonišnih mjesta, rasporeñenih u radijusu od 150 m, te prilagoñavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih grañevina za funkciju sklanjanja ljudi.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________46/74

Mjere zaštite i sklanjanja stanovništva Uzimajući u obzir demografski razvoj prostora Gajišće - jug, nužno je kroz postupni proces daljnjeg razvoja naselja osigurati sigurniji život sadašnjih i budućih stanovnika i zaposlenika kroz integriranje mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. S obzirom da na prostoru Gajišće - jug nisu osigurane mjere za zaštitu i sklanjanje stanovništva na tom području bit će obvezna izgradnja skloništa (prema važećim propisima). Područje Gajišće - jug s obzirom na svoj položaj te na postojeći i planirani broj stanovnika je mjesto koje spada u grupu naseljenih mjesta 1. stupnja ugroženosti. Skloništa su namijenjena sklanjanju ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa mogu biti grañena kao jednonamjenska isključivo za sklanjanje i dvonamjenska skloništa s mirnodopskom namjenom. Prednost se svakako daje dvonamjenskim, sklonišnim objektima koja će se i graditi na Području Gajišće - jug. Dvonamjenska skloništa trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, utvrñuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. Skloništa se grade u pravilu ispod razine terena ali ne niže od razine podzemnih voda (a može biti ukopano, poluukopano i nadzemno sa adekvatnim oblikovanjem i zaštitom) sklonište se u pravilu ne gradi u razini nižoj od podruma zgrade. Skloništa se mogu graditi unutar i izvan grañevine u prostoru obuhvata. Lokacijskim uvjetima za svaku potencijalnu opasnu lokaciju posebno će se utvrditi radijus opasnosti odnosno zone u kojima neće biti moguća gradnja skloništa. Analogno opasnosti od ratnih razaranja, požara, eksplozija koje mogu biti praćene trovanjem stanovništva u gradu postoje dijelom i prostori totalne zarušenosti, prostori u kojima nije moguće organizirati efikasne mjere zaštite, za takve lokacije prilikom izdavanja lokacijskih uvjeta izvršit će se procjena o mogućnostima izgradnje skloništa uz suglasnost nadležnog ministarstva. Skloništa se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske grañevine u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora i smjernicama dokumenata prostornog ureñenja, uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu grañevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno - uslužnom odnosu u grañevini, ugroženost grañevine, geološko - hidrološke uvjete grañenja i slično. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja grañevina. Investicijska gradnja, stambena ili gospodarska (ovisno o veličini i karakteru), za koju se izdaju lokacijski uvjeti, (odnosno za koju se izrañuje detaljnija urbanistička dokumentacija) za gradnju grañevine ili kompleksa grañevina, samo na temelju ovog


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________47/74

Plana mora sadržavati urbanističke mjere zaštite, odnosno osigurati potrebna skloništa bilo u objektu ili izvan objekta u prostornom obuhvatu. Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s odredbama posebnih propisa. Prilikom izgradnje skloništa potrebno je: - skloništa planirati ispod grañevina kao najniže etaže, - osigurati potreban opseg zaštite (50 do 100 kPa), - osigurati rezervne izlaze iz skloništa. Broj sklonišnih mjesta treba odrediti prema vrsti: - za skloništa višestambene izgradnje prema veličini tako da se na 50 m2 bruto površine zgrade osigura sklonišni prostor za 1 stanovnika, - za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada, Obzirom na karakter Plana (UPU) i konačnu definiciju dijela urbane strukture kroz provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja, točan proračun i smještaj skloništa moguće je odrediti tek kad se aktom o ureñenju prostora utvrde lokacije i stvarni korisnici grañevina. Do tada je proračun moguć jedino na razini proračunskih grupa projektnih zona (dijelova naselja) s načelnim lokacijama. Mreža skloništa ravnomjerno je razmještena s obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj ugroženosti, a prikazana je na kartografskom prikazu 7.0. MREŽA SKLONIŠTA zajedno sa izračunom potrebnog broja sklonišnih mjesta i potrebnog broja skloništa za proračunske zone na koje je podijeljena zona obuhvata Plana. Kroz Plan zaštite i spašavanja moguće je ustanoviti potrebu i odrediti i druge lokacije za izgradnju skloništa. Potreban broj sklonišnih mjesta na području Plana iznosi 1174, a ona su ravnomjerno rasporeñena u skloništa kapaciteta 300 sklonišnih mjesta na udaljenostima u radijusu od 200 m. Ovim Planom odreñuje se obveza izgradnje skloništa koja se odnosi na sve pravne osobe kao i na višestambenu izgradnju. Mjere zaštite od potresa U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih grañevina planiranih za izgradnju na području uskladiti sa posebnim propisima za VII seizmičku zonu. S obzirom na mogućnost zakrčenosti prometnica uslijed urušavanja grañevina i objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara. Povredljivost naselja znatno se smanjuje dostatnim površinama planiranim kao negradive površine.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________48/74

II ODREDBE ZA PROVOðENJE

Izrazi i pojmovi koji se koriste u ovim odredbama imaju sljedeće značenje:

1. dijelovi (etaže) gra ñevine :

1.1. podzemne etaže Podrum (Po) je potpuno ukopani dio grañevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Pretežito ukopana etaža (PPo) - dio grañevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno ureñeni i zaravnani teren uz pročelje grañevine. U svim grañevinama čija se gradnja omogućuje ovom Odlukom moguća je izgradnja podzemnih etaža, ukoliko se ne navodi drugačije ili je gradnja podzemnih etaža onemogućena na temelju posebnih zakona ili propisa. 1.2. Nadzemne etaže – su prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Ptk). Potkrovlje može imati najveću visinu nadozida 90 cm.

2. grañevinska (bruto) površina – GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, P, K, Ptk) uključivo površine loña, balkona i terasa, odreñenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzidi, parapeti i ograde.

3. grañevna čestica - čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrañena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

4. izgrañenost gra ñevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih grañevina na grañevnoj čestici i ukupne površine grañevne čestice izražen u postocima;

5. koeficijent iskoristivosti gra ñevne čestice (k i) - odnos grañevinske (bruto) površine i površine grañevne čestice;

6. koridor ulice – prostor izmeñu regulacijskih linija ulice unutar kojeg se osniva grañevinska čestica ulice;

7. lokalni uvjeti – su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i vrijednosti kao što su: - reljef, voda, zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodnog nasljeña i kulturno-povijesnih grañevina i cjelina; - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine grañevine; - trgovi, ulice i druge javne površine; - veličina i izgrañenost grañevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih grañevina; - opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; - komunalna oprema; - druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri izradi detaljnijih prostornih zahvata treba voditi računa. Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrñuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeñenu javnom površinom, ako je urbanim pravilima odreñena transformacija prostora.

8. niska gradnja - gradnja niskih grañevina; 9. niska gra ñevina - grañevina visine četiri nadzemne etaže, pri čemu se najviša etaža oblikuje kao

potkrovlje; 10. paviljon - grañevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrañenih površina (Z,

Z1); 11. postoje ća grañevina - grañevina sagrañena na temelju odobrenja za grañenje, odnosno

grañevina koja ima legalan status na temelju posebnoga materijalnog propisa izgrañena na temelju grañevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga grañevina koja je s njom izjednačena prema Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji;

12. postoje ća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom; 13. prirodni teren - neizgrañena površina zemljišta (grañevne čestice), ureñena kao zelena površina

bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.; 14. samostoje ća grañevina - grañevina koja sa svih strana ima neizgrañeni prostor (vlastitu

grañevnu česticu ili javnu površinu);


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________49/74

15. tlocrtna površina gra ñevine - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova grañevine na grañevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže, nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže;

16. UPU - urbanistički plan ureñenja; 17. visina etaže - maksimalna visina etaže za obračun visine grañevine, mjerena od poda do poda,

iznosi: - za stambene etaže do 3,5 m, - za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m, - iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m. Broj etaža na kosom terenu odreñuje se na nepovoljnijoj najnižoj strani.

18. visina gra ñevine (h) - visina grañevine od konačno zaravnanog i ureñenog terena uz pročelje grañevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________50/74

1. UVJETI ODREðIVANJA I RAZGRANI ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Uvjeti za odreñivanje korištenja površina javnih i drugih namjena u Urbanističkom planu ureñenja su: - temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja ovog dijela grada, - valorizacija okolne postojeće prirodne i izgrañene sredine, - kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapreñenje kvalitete života, - planirani kapacitet prostora, - postojeći i planirani broj stanovnika, - poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina, - racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Osnovna namjena i način korištenja prostora unutar obuhvata Plana te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih i drugih namjena detaljno su prikazani i označeni pripadajućom bojom na kartografskom prikazu 2. Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000 s identifikacijom katastarskih čestica preko kojih prelazi granica razgraničenja, a to su: - Stambena (žuta) S - Mješovita namjena (oker) mješovita - pretežito stambena M1 - Javna i društvena namjena predškolska (narančasta) D4 - Javne zelene površine (zelena) javni park Z1 - Površine infrastrukturnih sustava ulična mreža naselja (bijela). U razgraničavanju prostora granice se odreñuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Unutar područja obuhvata Plana nije predviñena realizacija grañevina gospodarskih djelatnosti na zasebnim parcelama. Planom je predviñen smještaj poslovnih sadržaja u grañevine mješovite - pretežito stambene namjene – M1. Uvjeti za smještaj prikazani su na kartografskim prikazima 2. Korištenje i namjena površina, 4. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina i 5. Način i uvjeti gradnje.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________51/74

U stambeno-poslovnim grañevinama poslovni prostori čine najviše 30% GBP. Poslovni sadržaji bukom, prašinom, mirisom, neprimjerenim radnim vremenom, intenzivnim prometom roba i vozila ne smiju ometati stanovanje. U stambeno-poslovnim grañevinama poslovni prostor moguće je namijeniti za:

- urede, - trgovine, - uslužne djelatnosti, - obrte, - ugostiteljstvo, - druge sadržaje koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu.

Uvjeti gradnje gospodarskih sadržaja u zoni mješovite pretežito stambene namjene - M1 odreñeni su poglavljem 4. Uvjeti smještaja stambenih grañevina ovih odredbi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Planom su za smještaj grañevina javnih i društvenih djelatnosti odreñene: - površine javne i društvene namjene – D4 - površine mješovite pretežito stambene namjene – M1. Na površinama D4 moguće je graditi grañevine za: - odgoj i obrazovanje (jaslice, dječji vrtić) Na površinama M1 moguće je graditi grañevine ili njihove dijelove namijeniti za: - upravne i javne djelatnosti, - odgoj i obrazovanje (jaslice, dječji vrtić), - zdravstvo i socijalnu skrb (zdravstveno i mirovinsko osiguranje, dom umirovljenika, veterinarska stanica, ambulanta, ljekarna i sl.), - kulturne i društvene organizacije, udruge i sl. (knjižnica, čitaonica, galerija, prostore političkih udruga i udruga grañana i društava, kulturno umjetničkih, sportskih i sl.), - javne i prateće sadržaje (pošta i sl.), - za sport i rekreaciju s pratećim sadržajima (rekreacijske grañevine, otvoreni sportski tereni). Uvjeti za smještaj prikazani su na kartografskim prikazima 2. Korištenje i namjena površina i 5. Način i uvjeti gradnje.

Unutar površina mješovite namjene M1 prostori za javnu i društvenu djelatnost smještaju su u prizemnoj etaži grañevina ako nisu uz neprikladne poslovne djelatnosti koje bi ometale javnu funkciju i ne mogu biti veći od 30% GBP. Na površinama javne i društvene namjene moguća je:

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih grañevina; - najveća visina grañevine je podrum i dvije etaže; - najveća izgrañenost grañevne čestice je 30%, - najmanja udaljenost grañevine od meñe susjedne grañevne čestice je h/2,


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________52/74

- prirodni teren mora biti najmanje 40% površine grañevne čestice, cjelovito parkovno ureñen,

- potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz poglavlja 5.1.2. ovih odredbi;

- prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih grañevina ako su postojeća izgrañenost grañevne čestice i visina grañevine veće od odreñenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja,

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja no vih grañevina prema javnom, urbanističko - arhitektonskom natječaju, a radi dobivanja suvremenih i kvalitetnih rješenja grañevina od javnog značaja.

4. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRA ðEVINA

Smještaj stambenih grañevina predviña se u zonama: - stambene namjene – S, - mješovite - pretežito stambene namjene - M1. Uvjeti i način gradnje odreñeni su na kartografskim prikazima 4. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina i 5. Način i uvjeti gradnje obzirom na ureñenost i izgrañenost dijelova naselja kroz predviñenu primjenu oblika korištenja i načina gradnje, odnosno intervencija u prostoru. Planom je odreñena niska višestambena gradnja. Niskim, višestambenim gra ñevinama smatraju se grañevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s četiri i više odvojenih stambenih jedinica (stana), visine grañevina do tri etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja. Uz stambene jedinice u višestambenim grañevinama mogu se smjestiti i različiti poslovni prostori, tihe i slične djelatnosti. Grañevine se grade kao samostoje će. Samostoje ća grañevina je grañevina koja sa svih strana ima neizgrañeni prostor (vlastitu grañevnu česticu ili javnu površinu). Ureñenje gra ñevnih čestica provodi se prema urbanim pravilima utvrñenim za pojedinu namjenu i u poglavlju 4.4. ovih odredbi. Prostor grañevnih čestica ureñuje se na način da se ne naruši prirodni izgled prostora i ugroze okolne grañevne čestice, u skladu sa sljedećim uvjetima:

- ureñenje grañevnih čestica treba provesti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren,

- ako ureñenje grañevnih čestica na terenima s nagibom zahtijeva izvoñenje potpornih zidova tada se oni izvode do visine od najviše 1,00 m,

- ureñenje grañevnih čestica ne smije usmjeravanjem oborinskih voda, nasipavanjem terena ili iskopima negativno utjecati na okolne grañevne čestice ili grañevine, odnosno javne prometne površine.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________53/74

Sve grañevine se obavezno priključuju na sustave javne gradske komunalne infrastrukture, a poglavito na mreže elektroopskrbe, plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje. Unutar područja obuhvaćenog ovim Planom, na kojemu se predviña izgradnja stambenih, javnih i društvenih grañevina, treba ostvariti sljedeću minimalnu razinu komunalne opremljenosti:

- javne prometne površine - ulice radi ostvarenja pristupa do grañevina (postojeće ili planirane - projektirane s izdanom grañevnom dozvolom);

- mreža elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak grañevine; - javna mreža vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda na koju je

moguće priključiti grañevine.

4.1. Stambena namjena - S

Na površinama stambene namjene moguće je graditi i ureñivati prostore stambene namjene - S Na površinama stambene namjene, postojeće i planirane grañevine su stambene s pratećim sadržajima naselja koji ne ometaju stanovanje kao što su:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje; - predškolske ustanove i škole; - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; - druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju

(osobne usluge, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, sportsko-rekreacijski sadržaji i površine i sl.);

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta. Prateći sadržaji navedeni u prethodnom stavku mogu biti u sklopu stambene grañevine, a njihova površina može iznositi najviše do 20% ukupnog GBP-a na grañevnoj čestici. U pogledu ostalih uvjeta ureñenja primjenjuju se uvjeti smještaja i načina gradnje koji su propisani za svu izgradnju unutar površina u S, odnosno prema programu i normativima osnovne namjene. Na zasebnoj grañevnoj čestici veličine do 1.0 ha mogu se graditi grañevine djelatnosti kulture, sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine te manje komunalne grañevine i ureñaji. Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi grañevine za proizvodnju, skladišta, uslužne djelatnosti što onečišćuju okoliš (servisi), ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i intenzivnim prometom smetaju stanovanju. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________54/74

4.1.1. Zone stambene namjene - S-1, S-2, S-3

Za gradnju svih gra ñevina koje se mogu graditi u zonama stambene namjene - S1-1, S1-2, S1-3, odreñuje se: Opća pravila:

- transformacija i dovršavanje naselja gradnjom niskih višestambenih grañevina, te grañevina s javnim i društvenim sadržajima;

- osiguravanje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture.

Detaljna pravila: a) Na površinama stambene namjene:

- gradnja niskih višestambenih grañevina, - gradnja samostojećih grañevina; - najveća visina grañevina je podrum ili pretežito ukopana etaža, tri etaže i

potkrovlje (Po ili PPo+P+2+Ptk), - najmanja površina grañevne čestice je 600 m2, - najmanje 80 m2 grañevne čestice / 1 stan, - najveća izgrañenost grañevne čestice je 40%, - najveći najveći koeficijent iskoristivosti ki je 1,0, - najveći GBP na grañevnoj čestici je 1200 m2, - maksimalna visina grañevine iznosi 11,5 m mjereno od najniže kote ureñenog

terena uz grañevinu do vijenca grañevine; - grañevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m, - najmanja udaljenost grañevine od meñe susjedne grañevne čestice je h/2, ali

ne manje od 5 m - zelene površine planiraju se uz sve grañevine sukladno posebnim

normativima (prirodni, ozelenjeni teren unutar parcela); najmanje prirodni hortikulturno ureñen teren je 30% površine grañevne čestice,

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta odreñuje se prema normativu 1.5 PGM/1 stan ili 15 PGM/1000 m2 GBP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta obavezno izvesti na grañevnoj čestici; za druge namjene prema posebnim normativima odreñenim u GUP-om Sesveta, minimalno 50% u podrumu grañevine,

- garaže smještene u podrumu izvode se dijelom ili potpuno ukopane, s pristupnom rampom max. 15% nagiba,

- na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila invalidnih osoba,

- gradnja je moguća samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9 m, - prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih grañevina

površina grañevne čestice može biti manja od 600 m2; postojeća udaljenost od susjedne grañevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove točke,

4.2. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1

Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i ureñivati prostore mješovite - pretežito stambene namjene - M1


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________55/74

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, postojeće i planirane grañevine su stambene ili pretežito stambene s pratećim sadržajima naselja koji ne ometaju stanovanje kao što su: - prodavaonice robe dnevne potrošnje, - predškolske ustanove i škole, - ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, - tihi obrt i usluge domaćinstvima, - političke i društvene organizacije i sadržaje kulture (izložbeni prostori i sl.), vjerske zajednice, - pošte, banke i slično, - sport i rekreacija, - druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori - uredi, razna predstavništva i drugo), - ugostiteljstvo, - javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta. Prateći sadržaji navedeni u prethodnom stavku mogu biti u sklopu stambene grañevine, a njihova površina može iznositi najviše do 30% ukupnog GBP-a na grañevnoj čestici. U pogledu ostalih uvjeta ureñenja primjenjuju se uvjeti smještaja i načina gradnje koji su propisani za svu izgradnju unutar površina u M1, odnosno prema programu i normativima osnovne namjene. Na zasebnoj grañevnoj čestici veličine do 1.0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske grañevine i grañevine djelatnosti kulture, sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine te manje komunalne grañevine i ureñaji. Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja, za oblikovanje pojedinih grañevina javne i društvene namjene, raspisivat će se urbanističko-arhitektonski natječaji. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, grañevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju. Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.

4.2.1. Zone mješovite namjene - pretežito stambene - M1-1, M1-2, M1-3, M1-4, M1-5 i M-6

Izgradnja Ulice 2 preduvjet je za početak gradnje urbanog polja M1-1 i M1-2. Izgradnja ''Ulice 3'', ''Pakračke ulice – produžene'' i ''Budimske ulice – produžene'' uvjet je za izgradnju u urbanim poljima M1-3, M1- 4, M1-5 i M-6.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________56/74

Za gradnju svih gra ñevina koje se mogu graditi u zonama mješovite namjene - pretežito stambene - M1-1, M1-2, M1-3, M1-4 i M1-5 i M-6, odreñuju se: Opća pravila:

- transformacija i dovršavanje naselja gradnjom niskih višestambenih grañevina,

- osiguravanje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture.

Detaljna pravila: a) Na površinama stambene namjene:

- gradnja niskih višestambenih grañevina, - gradnja samostojećih grañevina; - najveća visina grañevina je podrum ili pretežito ukopana etaža, tri etaže i

potkrovlje (Po ili PPo+P+2+Ptk), - najmanja površina grañevne čestice je 600 m2, - najmanje 80 m2 grañevne čestice / 1 stan, - najveća izgrañenost grañevne čestice je 40%, - najveći najveći koeficijent iskoristivosti ki je 1,0, - najveći GBP na grañevnoj čestici je 1200 m2, - grañevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m, - najmanja udaljenost grañevine od meñe susjedne grañevne čestice je h/2, ali

ne manje od 5 m, - zelene površine planiraju se uz sve grañevine sukladno posebnim

normativima (prirodni, ozelenjeni teren unutar parcela); najmanje prirodni hortikulturno ureñen teren je 30% površine grañevne čestice,

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta odreñuje se prema normativu 1.5 PGM/1 stan ili 15 PGM/1000 m2 GBP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta obavezno izvesti na grañevnoj čestici; za druge namjene prema posebnim normativima odreñenim u GUP-om Sesveta,

- na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila invalidnih osoba,

- gradnja je moguća samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9 m, - prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih grañevina

površina grañevne čestice može biti manja od 600 m2; postojeća udaljenost od susjedne grañevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove odredbe,

4.3. Način gradnje pomo ćnih gra ñevina

Na grañevnim česticama niskih višestambenih grañevina ne mogu se graditi pomoćne grañevine.

4.4. Ureñenje gra ñevnih čestica

Postojeći se reljef terena mora sačuvati te se gradnjom podruma, terasa i potpornih zidova dopuštaju minimalne intervencije u postojećem terenu.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________57/74

Grañevne čestice niske višestambene grañevine u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) ureñuju se na način da svaka nova grañevina mora imati prostore za vanjski boravak stanara koji se hortikulturno ureñuju visokom i niskom vegetacijom autohtonoga biljnog materijala. Na ovako ureñenoj površini dozvoljena je postava klupa, koševa za smeće i druge opreme potrebne za njeno korištenje. Grañevna čestica je neograñena. Na dijelu grañevne čestice treba osigurati pješačke i kolno - parkirališne površine radi pristupa grañevini i garažno - parkirališnom prostoru, a izvode se s prefabriciranim elementima koji omogućavaju zatravljivanje većih površina (perforirani parkirališni elementi, travne rešetke i sl.).


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________58/74

5. UVJETI UREðENJA, GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PR IPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Trase i površine grañevina i ureñaja prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su u kartografskim prikazima 3.1. – 3.7. Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora odreñenih Planom, biti će utvrñen lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja ureñaja i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukture i na drugim površinama ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina. Prometni infrastrukturni koridori predstavljaju sve površine i prateće grañevine unutar Planom utvrñenih koridora ili grañevnih čestica potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim grañevinama (transformatorska postrojenja i sl.). U osnovnoj razini cestovnih koridora predviñeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila. U prvom i drugom podzemnom sloju koridora predviñeno je polaganje ureñaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, mješovite javne odvodnje, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete. Pri projektiranju i izvoñenju pojedinih grañevina, objekata i ureñaja prometne i komunalne infrastrukture obvezno je pridržavati se važeće zakonske regulative kao i pravilnika kojima su odreñeni odnosi s drugim infrastrukturnim grañevinama, ureñajima i/ili postrojenjima. U istom postupku potrebno je pribaviti suglasnosti i mišljenja drugih korisnika infrastrukturnih koridora. Način i uvjeti priključenja grañevina na javnu prometnu površinu i/ili postrojenja i ureñaje pojedine vrste komunalne infrastrukture biti će odreñeni posebnim uvjetima grañenja nadležnih prometnih i komunalnih organizacija.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Trase i koridori prometnog sustava definirani su u poglavlju 3.4. Prometna mreža tekstualnog dijela te u kartografskim prikazima broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.1. Promet i 3.2 Presjeci prometnica. UPU-om Gajišće - jug odreñuje se gradnja i ureñenje osnovne ulične i prometne mreže na način da se osigura usklañen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. Planski prometni koridori odreñeni su regulacijskim linijama planiranih prometnica.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________59/74

Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s grañevnih čestica ili su uvjet za formiranje grañevne čestice, moraju se projektirati, graditi i ureñivati na način da se omogućuje voñenje komunalne i druge infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima te moraju biti vezane na sustav javnih ulica. Prilaz s grañevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini. Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima odreñenim prometno-tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr. Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje ljudi.

5.1.1. Ulična prometna mreža

Cestovni koridori namijenjeni su odvijanju cestovnog motornog prometa. Površine u osnovnoj razini koridora cestovnih prometnica potrebno je dimenzionirati na način i u širinama koje će omogućiti sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima. Preko cestovnih koridora ostvaruju se kolni, biciklistički i pješački pristupi do grañevnih čestica te osiguravaju pojaseva unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture. Planom je predviñena izgradnja i rekonstrukcija cestovne mreže prometnica unutar područja obuhvata. U skladu s ulogom u prometnoj mreži ulice su razvrstane u glavne mjesne, sabirne i ostale ulice. Glavne, mjesne ulice odreñene su kao ulice višeg reda i značaja budući preuzimaju cjelokupan promet unutar naselja kao i sav tranzitni promet čije su ishodišne i odredišne točke izvan područja obuhvata Sabirnim ulicama namijenjena je uloga prihvaćanja prometa iz ostalih (stambenih) ulica odnosno pojedinih dijelova naselja i njegovo preusmjeravanje na glavne mjesne ulice. Ostale ulice stambene su ulice različitih širina koridora. Razmak regulacijskih linija je min. 9,0 m. Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do svih grañevnih čestica te se osiguravaju pojaseva unutar kojih se polažu vodovi sustava prometne i komunalne infrastrukture. Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima). Predviñena je izgradnja asfaltiranih kolnika namijenjenih dvosmjernom kretanju vozila.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________60/74

Minimalna širina novoplaniranih kolnika iznosi 6,00 m i uključuje dva prometna traka širine po 3,00 m svaki. U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dozvoljena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa. Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom. Sve javno prometne površine moraju omogućiti pristup i operativni rad vatrogasnih vozila te moraju biti odgovarajuće dimenzionirane na osovinski pritisak od min. 100 kN. Prometno rješenje planirane ulične mreže prikazano je kao varijantno. Detaljna rješenja biti će odreñena lokacijskom dozvolom.

5.1.2. Javna parkirališta

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviñeno je u skladu s normativima odreñenim u GUP-u Sesvete odnosno prema sljedećem minimalnom standardu: Namjena prostora Prosječna vrijednost na 1000 m2

GBP Lokalni uvjeti

Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom)

14 11-17

Trgovine 40 30-50 Drugi poslovni sadržaji 20 15-25 Restorani i kavane 50 40-60 U bruto izgrañenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ove odredbe, odredit će se po jedno PGM za:

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta, - škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu

djece. Zadovoljenje parkirališnih potreba predviñeno je na javnim prometnim površinama u sklopu razdjelnih površina zelenila i na pripadnim grañevnim česticama. Potrebni broj parkirališnih stajanki kao i situativni položaj na grañevnoj čestici biti će utvrñen lokacijskom dozvolom. Na javnim parkiralištima od ukupnog broja parkirališnih stajanki najmanje 5 % mora biti osigurano za vozila invalidnih osoba.

5.1.3. Pješačke površine

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviñeno je urediti pješačke hodnike i pješačke putove. Hodnici su predviñeni uz obje regulacijske linije u minimalnoj širini od 2,50 m, a iznimno od 1,5 m. Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera, a u skladu s propisima. Na


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________61/74

potezima gdje je uz pješačke hodnike predviñeno voñenje biciklističkog prometa, pješački hodnici visinski su izdignuti 3 cm. Za potrebe kretanja invalidnih osoba, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviñeno je izvesti upuštene rubnjake. Preporučljivo je da rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom budu izvedeni u istoj razini odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagoñeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima. Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12 cm te na vatrogasnim pristupima 8 cm.

5.1.4. Biciklisti čki promet

U funkciji povećanja stupnja sigurnosti biciklističkog prometa u koridoru “Ulice 1“ odnosno “Pakračke ulice – produžene“ predviñeno je ureñenje biciklističke staze. Staza je planirana u sjevernom dijelu koridora u širini min. 1,60 m (2x0,80 m) i namijenjena je za dvosmjerni promet biciklista. Na potezima gdje je staza položena neposredno uz kolnik bez razdjelnog pojasa zelenila, obvezno je urediti zaštitni pojas širine 0,75 m.

5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Organiziranje javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika unutar područja obuhvata nije predviñeno. Linije su organizirane unutar koridora postojećih prometnica u kontaktnom prostoru, u koridorima Bjelovarske ulice i Varaždinske ceste.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne m reže

Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije ureñaja komunalne infrastrukture su orijentacijske, a detaljno će biti odreñene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola. Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukture u pravilu je predviñena unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasevima za svaku vrstu, a u skladu s načelnim rasporedom odreñenim u poprečnim presjecima. Komunalnu infrastrukturnu mrežu može se polagati i izvan koridora javnih prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup radi izgradnje ili održavanja. Prilikom izgradnje prometnica potrebno je položiti sve planirane vodove komunalne infrastrukture. Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti u skladu s posebnim uvjetima grañenja odreñenih u postupku izdavanja lokacijskih dozvola od strane nadležnih javnih komunalnih poduzeća.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________62/74

5.2.1. Telekomunikacijska mreža Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prostora ureñajima distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.3. Telekomunikacijski sustav u mjerilu 1:2000. Trase ureñaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske, a detaljno će biti odreñene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola. Na području obuhvata biti će omogućen priključak na telekomunikacijsku mrežu za sve grañevne čestice. Planom su osigurani uvjeti za izgradnju nove distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kao i za izmještanje postojećih kabela. U koridorima distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba osigurati i prostor za polaganje vodova kabelske televizije. Na najpogodnijim lokacijama predviñeno je postavljanje javnih telefonskih govornica. Javne telefonske govornice, osim unutar čestica ili grañevina, predviñeno je postavljati i na javnim površinama na način da se osigura njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije odnosno koncentracije ljudi. Prilikom polaganja distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba koristiti prvi podzemni sloj unutar postojećih i planiranih javnih cestovnih koridora uz obavezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu. To znači sljedeće minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture:

- pri paralelnom polaganju: - 0,5 m za energetski kabel do 10 kV, - 1,0 m za energetski kabel do 35 kV, - 2,0 m za energetski kabel iznad 35 kV, - 0,5 m za telekomunikacijski kabel, - 1,0 m za plinovod, - 1,0 m za vodovod do φ 200 mm, - 2,0 m za vodovod preko φ 200 mm, - 1,0 m za cjevovod javne odvodnje;

- pri prijelazu drugih vodova: - 0,5 m za energetski kabel, - 0,15 m za telekomunikacijski kabel, - 0,15 m za plinovod, - 0,15 m za vodovod.

5.2.2. Vodoopskrba

Postojeći i planirani vodoopskrbni cjevovodi prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.4. Vodoopskrbni sustav u mjerilu 1:2000.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________63/74

Cjevovode treba polagati u prvom podzemnom sloju prvenstveno ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, polaganje cjevovoda može se vršiti ispod površina kolnika. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava. Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s odredbama posebnih propisa. Unutar mreže vodoopskrbnih cjevovoda treba osim potrebnih količina sanitarne i protupožarne vode izvesti vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost izmeñu pojedinih hidranata je 80 m. Novi cjevovodi u svrhu provoñenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od φ100 mm. Ako je polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviñeno s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od φ100 mm.

5.2.3. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.5. Sustav odvodnje u mjerilu 1:2000. Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno. Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviñeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz odreñenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika. Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice. U sustav javne odvodnje dozvoljeno je upuštati samo propisno pročišćene vode. Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljati će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti meñusobno spojeni, a nije dozvoljeno ni uvoñenje odvoda jednog slivnika u drugi. Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti sa betonskom podlogom i oblogom.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________64/74

5.2.4. Distributivna plinoopskrbna mreža Postojeći i planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orijentacijski u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.6. Plinoopskrbni sustav u mjerilu 1:2000. Planom je predviñena plinofikacija prirodnim plinom. Postojeći i planski cjevovodi na cijelom su području obuhvata dio niskotlačne i srednjetlačne plinoopskrbne mreže. Cjevovode je planirano polagati unutar koridora javnih prometnih površina u prvom podzemnom sloju. U osnovnoj razini koridora pojas za polaganje plinovoda predviñen je ispod površina kolnika. Širina pojasa je min. 1,00 m. Minimalna visina nadsloja kod polaganja cjevovoda je 1,00 m. U situativnom smislu polaganje cjevovoda za opskrbu prirodnim plinom obavezno je vršiti u skladu s uvjetima za provoñenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom voñenju odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Planom su odreñeni sljedeći obvezujući uvjeti za polaganje plinovoda:

- min. 0,50 m po vertikali kod križanja s drugim vrstama komunalne infrastrukture s time da se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko je svijetli razmak manji od 0,70 m, dodatno primjeni zaštitna čelična cijev na jednoj instalaciji, - min. 1,00 m po horizontali pri paralelnom polaganju, - min. 1,00 m od stupova javne rasvjeta visine do 6,0 m, - min. 1,50 m od stupova javne rasvjete visine preko 6,0 m, - min. 1,00 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture, - min. 1,50 m od visokog raslinja, - min. 0,50 m od grmolikog raslinja, - min. 5,00 m od transformatorskih postrojenja, potencijalnih mjesta istjecanja tekućih ugljikovodika, otapala i drugih agresivnih tekućina i - min. 1,00 m od grañevina.

Svi zahvati i postupci pri trasiranju i polaganju plinovoda moraju biti usklañeni s postojećim pozitivnim propisima i zakonskim aktima (Zakon o zaštiti požara, "Narodne novine" br. 58/93, Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, "Narodne novine" br. 108/95) iz područja zaštite od požara. 5.2.5. Elektroenergetska mreža Elektroenergetska postrojenja i ureñaji prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.7. Elektroenergetski sustav u mjerilu 1:2000. Postojeći dalekovod naponske razine 110 kV zadržava se u kontaktnom prostoru na današnjoj poziciji. Širina koridora dalekovoda je 20 m.

Unutar područja obuhvata predviñeno je polaganje srednjenaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske (naponska razina 0,4 kV) mreže kabela te polaganje kabela i


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________65/74

postavljanje stupova javne rasvjete. Pri polaganju treba se pridržavati propisa i smjernica kojima su odreñeni odnosi prema drugim grañevinama odnosno vrstama prometne i komunalne infrastrukture. Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan površina kolnika. U tu svrhu osigurani su pojasevi ispod površina pješačkih hodnika. Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,80 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi. Za gradnju novih transformatorskih postrojenja potrebno je formirati grañevne čestice minimalne površine 7,0 m x 7,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja. 5.2.6. Javna rasvjeta Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom. Planom je predviñena izgradnja nove elektroenergetske mreže javne rasvjete na postojećim i novim prometnicama. Javna rasvjeta prometnica biti će izvedena na zasebnim stupovima i s vlastitim kabelima, a na temelju projekata javne rasvjete u kojima će biti definiran razmještaj stupova u prostoru, njihov tip i visina, kao i tip armature i svjetiljke. Stupove nosače rasvjetnih tijela treba unutar prometnih koridora postavljati tako da se osigura puna rasvijetljenost svih prometnih površina u svim vremenskim uvjetima. U pravilu stupove je planirano postavljati uzduž jedne strane prometnih koridora.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________66/74

6. UVJETI UREðENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Javne zelene površine u obuhvatu Plana ureñuju se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu: 2. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000, a to su: ˘ javne zelene površine – javni park (Z1)

6.1. Javne zelene površine

Javne zelene površine ovim planom definirane su kao javni parkovi (Z1) tj. parkovne površine cjelovitog hortikulturnog ureñenja. Gradnja grañevina i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a odreñena je uvjetima ureñenja javnih zelenih površina ove odluke. Dijelovi površina odreñenih za drugu osnovnu namjenu tj. unutar zona stambene - S i mješovite - pretežito stambene - M1 i mogu se ureñivati i kao parkovne i zelene površine prema uvjetima za ureñenje javnih zelenih površina. Zelene površine potrebno je visokom i niskom vegetacijom formirati kao ambijentalne grupe za boravak i odmor stanovnika, odnosno cjelovito hortikulturno urediti. Prilikom ureñivanja i oblikovanja zelenih površina treba zadržati postojeću kvalitetnu visoku vegetaciju. Javne zelene površina ureñuju se stazama i šetnicama te drugim elementima parkovne i urbane opreme Javni park - Z1

Javni park je javni neizgrañeni prostor oblikovan planski rasporeñenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen šetnji i odmoru grañana. Funkcionalno oblikovanje parka odreñuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, estetskih i rekreativnih površina. Planom su odreñene površine oznake Z1 koje treba krajobrazno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala, urediti pješačke putove, biciklističke staze te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke, skulpturama i sl. U zoni javnog parka, u parkovnim površinama su planirana dječja igrališta. Unutar parkovno ureñenih površina nije dozvoljena gradnja komunalnih grañevina, paviljona s ugostiteljskim sadržajima, kioscima i slično. Iznimno, na javnim zelenim površinama dozvoljena je gradnja sjenica površine do 25 m2, trafostanica i tri podzemna skloništa na lokaciji zona Z1-1 i Z1-2 označenoj na grafičkom prilogu 7.0. Mreža skloništa. Pozicioniranje trafostanica u javnom parku zahtijeva kvalitetno arhitektonsko rješenje i hortikulturno ureñenu parcelu trafostanice sañenjem visokog i niskog zelenila.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________67/74

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJ ELINA I GRAðEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

U obuhvatu Plana nema pojedinačno zaštićenih prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih grañevina.

Grañevine zatečene na Planom razmatranom prostoru nemaju karakteristike kulturnih dobara, meñutim kako je dio prostora u zonama zaštite povijesne cjeline Sesveta, odreñen im je sustav zaštite: za zonu zaštite "B":

- očuvati i održavati u povijesnom kontinuitetu očuvanu urbanu matricu, mjerilo i sliku naselja, povijesnu graditeljsku strukturu, posebno vrijedne grañevine i poteze, te parcelaciju;

- respektirati kvalitetne i karakteristične elemente naselja: trase glavnih komunikacija, središnji prostor - Trg D. Domjanića, karakterističnu parcelaciju i organizaciju čestice, te grañevni pravac uz glavne komunikacije, dominantnu poziciju župne crkve, neizgrañene zelene površine i zaštićene dijelove prirode;

- održavati i sanirati svaku zgradu na kojoj su sačuvana izvorna graditeljska obilježja;

- održavati i ureñivati neizgrañene površine i pripadajuću urbanu opremu, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, ureñenje čestica te predvrtova i karakterističnih ograda;

- u slučaju zamjenske gradnje, pojedinačne interpolacije i rekonstrukcije postojećih zgrada svi elementi relevantni za odreñivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina grañevne čestice, namjena, veličina i oblikovanje grañevine te njezin smještaj na čestici, ureñenje čestice, način priključivanja čestice i grañevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti lokalnim uvjetima;

- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

- mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila i drugih lokalnih uvjeta, te uz prethodnu valorizaciju lokacije mora biti u skladu s utvrñenim urbanim pravilima.

za zonu zaštite "C": - očuvanje pojedinih sačuvanih elemenata povijesne strukture naselja

ponajprije radi zaštite ekspozicije prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama "A" i "B" prema GUP-u Sesveta, što znači očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštitu vizura, mjerila i parcelacije;

- prigodom ureñenja i oblikovanja ovih zona potrebno je uspostaviti kvalitetni vizualni, prostorni i sadržajni odnos prema povijesnoj jezgri naselja;

- definirati i kvalitetno oblikovati koridor izmeñu naselja i željezničke pruge; - mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila i

drugih lokalnih uvjeta mora biti u skladu s urbanim pravilima.

Unutar prostora obuhvata ovog Plana nisu utvrñeni zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviña Zakon o zaštiti prirode. Planom se štiti postojeće visoko zelenilo u Ulici V. Nazora te topografija prostora.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________68/74

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Na području obuhvata Plana s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada. Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne spremnike s poklopcem.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije, PET, MET i sl.).

Spremnike za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Za postavljanje posuda/spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački promet te koji će biti ograñen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Kruti otpad može se odlagati samo na za to odreñena mjesta.

Posude/spremnike za skupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na parcelu grañevine za svaku grañevinu pojedinačno ili skupno ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom predviñen je kao sustav podložan promjenama i unapreñivanjima na temelju istraživanja i prijedloga trgovačkog društva, odnosno gradskoga tijela nadležnog za gospodarenje otpadom. Generalnim urbanističkim planom omogućuje se: - postavljanje posuda (spremnika) na javnim površinama (500 stanovnika po spremniku za jednu vrstu otpada) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo, PET, metalni ambalažni otpad i sl.), - formiranje prostora ograñenog zelenilom za smještaj grupacije spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (tzv. zeleni otoci), - prikupljanje biootpada u posude (spremnike) u domaćinstvima, na grañevnoj čestici odnosno u grañevini.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Na području Sesveta ne predviña se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš. Programima mjera za unapreñenje stanja u prostoru i programima zaštite okoliša utvrñivat će se realizacija mjera zaštite i sanacije okoliša, te mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrñenih ovim planom te drugih mjera kao i subjekti odgovorni za njihovo provoñenje.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________69/74

Mjere sanacije, očuvanja i unapreñenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. Unutar područja obuhvata Plana, ne mogu se graditi grañevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrñenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Takoñer, ne može se ureñivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u tom smislu. Ovim Prostornim planom utvrñene su mjere koje se na području obuhvata trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unapreñenje stanja okoliša: - provedba mjera zaštite zraka, - provedba mjera zaštite tla, - provedba mjera zaštite voda, - provedba mjera zaštite od buke, - provedba mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, - provedba mjera zaštite od požara i eksplozije.

9.1. Mjere zaštite zraka

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama posebnih propisa, uz obvezno provoñenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odredbama posebnih propisa, niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane odredbama posebnih propisa. Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i stambenu namjenu kao osnovnu funkciju u naselju. Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacije na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurati će se rasterećenje urbanih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom. Poticanjem gradnje i korištenja biciklističke mreže i pješačkih putova dodatno će se umanjiti negativni utjecaj sustava mobilnosti na kakvoću zraka u urbanom području. Zaštita zraka osigurat će se i proširivanjem plinske mreže te sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica. Plinofikacijom, te štednjom i racionalizacijom energije, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije, te prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti osigurava se očuvanje i unapreñenje kakvoće zraka.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________70/74

9.2. Mjere zaštite tla

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrañenosti parcela i planiranjem javnih parkova, sačuvat će se tlo neizgrañenim, a time ukupna kvaliteta gradskog naseljenog prostora. Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te naročitu pažnju treba posvetiti modernizaciji i proširivanju mreže odvodnje otpadnih voda, te kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima. Zoniranjem područja gradnje, propisivanjem urbanih pravila, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja;

9.3. Mjere zaštite voda

Na području obuhvata Plana ne postoje otvoreni vodotoci ni registrirani zagañivači vode. Mjerama provedbe treba osigurati cjelovitu izgradnju sustava otpadnih voda i sustava lokalne zaštite tla i podzemnih voda od strane potencijalnih zagañivača. Potrebno je provoditi mjere zbrinjavanja otpada i proširivati i modernizirati mrežu odvodnje otpadnih voda i gradnjom oborinske odvodnje na prometnicama. Očuvanje i unapreñenje kvalitete vode osigurava se: − planiranjem i gradnjom grañevina za odvodnju otpadnih voda, − zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o

opasnim tvarima u vodama, − kontroliranim odlaganjem otpada, − zaštitom podzemnih voda odgovarajućim režimima zaštite, razvojem komunalne

infrastrukture (vodovod, kanalizacija i gospodarenje otpadom), te praćenjem primjene propisanih mjera zaštite u proizvodnim djelatnostima, prometu i korištenju otrova 1. skupine (kloriranih ugljikohidrata i spojeva koji sadrže nitrate).

9.4. Mjere zaštite od buke

Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama posebnih propisa. Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se: - zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrñivanjem posebnih

mjera i uvjeta za njihov rad, - regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenja protoka vozila ili isključenjem iz

prometa odreñenih vrsta vozila, - izradom karte imisija buke koja je prikaz postojećih i/ili predviñenih razina buke na

svim mjestima unutar promatranog područja,


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________71/74

- utvrñivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može locirati neki objekt,

- sadnjom visokog zelenila uz planirane prometnice.

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratn ih opasnosti

Mreža skloništa ravnomjerno je razmještena s obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj ugroženosti, a prikazana je na kartografskom prikazu 7.0. Mreža skloništa zajedno sa izračunom potrebnog broja sklonišnih mjesta i potrebnog broja skloništa za proračunske zone (A, B, C, D, E i F) na koje je podijeljena zona obuhvata Plana. Kroz Plan zaštite i spašavanja moguće je ustanoviti potrebu i odrediti i druge lokacije za izgradnju skloništa. Potreban broj sklonišnih mjesta na području Plana iznosi 1174, a ona su ravnomjerno rasporeñena u 4 skloništa kapaciteta max. 300 sklonišnih mjesta po jednom skloništu na udaljenostima u radijusu od 200 m. Skloništa će biti ukopana, a gradit će se na grañevnoj čestici dječje ustanove (zona D4- 1) i u javnom parku (zone Z1-1 i Z1-2). Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti planiraju se polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe u slijedećim elementima: - načinom gradnje, gustoćom izgrañenosti i gustoćom stanovanja ovisno o planiranoj

strukturi pojedinih strukturalno i funkcionalno različitih dijelova ovog UPU-a, - mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva uz obveznu gradnju skloništa prema

posebnim propisima i normativima koji ureñuju ovo područje, - mjerama za zaštitu od požara, uz obavezno osiguravanje svih elemenata koji su

nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji ureñuju ovo područje.

Na području obuhvata Plana predviñena je provedba mjera zaštite pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa: Prema Planu zona ugroženosti GUP-a Sesveta, područje Gajišća spada u grupu 1. stupnja ugroženosti naseljenih mjesta u kojima se osigurava zaštita stanovništva i drugih materijalnih dobara gradnjom skloništa. Skloništa i druge grañevine za zaštitu stanovništva treba graditi s kolnim pristupom i obavezno kao dvonamjenske sadržaje s mirnodopskom namjenom. Dijelom su predviñena kao podrumski prostori grañevina s javnom i društvenom namjenom te stambeno-poslovnih grañevina gdje im mirnodopska namjena može biti npr. fitness centar, izložbeni prostor te druga kompatibilna namjena i sadržaj ili na česticama javnih zelenih površina. Sukladno odredbama posebnih propisa odreñuje se da: - minimalni predviñeni meñusobni razmak zgrada ne smije biti manji od visine

sljemena krovišta veće zgrade, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5m; ovo pravilo vrijedi za udaljenost objekata na duljim stranama zgrada,

- meñusobni razmak zgrada izračunat prema navedenoj formuli može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom (glavnim projektom) dokazano da je


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________72/74

konstrukcija zgrade otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim zgradama.

Za cijelo naselje će se izvesti prometna i komunalna infrastruktura. Predviñenim širinama koridora ulica kao i visinama objekata osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima te je bitno smanjena povredivost prostora. Sva su skloništa otpornosti od 100 kPa. Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti će se: - za stambene blokove i kućna skloništa prema veličini grupe grañevina ili pojedinih

grañevina, uz uvjet da se za svakih 50 m2 GBP osigura sklonišni prostor za najmanje 1 osobu,

- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine broja zaposlenih, a pri radu u više smjena za dvije trećine zaposlenih u brojnijoj smjeni,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište ili sklonište bloka, a koji se mogu zateći na javnome mjestu u polumjeru gravitacije javnog skloništa od 200 m.

Ovim Planom odreñuje se obveza izgradnje skloništa koja se odnosi na sve pravne osobe kao i na višestambenu izgradnju.

9.6. Mjere zaštite od požara

Tijekom izrade ovog Plana ugrañene su mjere zaštite od požara. S obzirom na karakter ovog plana (UPU), tek kada se budu aktom o ureñenju prostora utvrdile točne lokacije grañevina, njihovi stvarni kapaciteti i organizacija proračunskih zona, moći će se u potpunosti primijeniti slijedeće odredbe: - osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s

odredbama posebnih propisa, - osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama odredbama

posebnih propisa. Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine u naselju. Uvjeti pristupa za vatrogasna vozila: - pristupi su minimalne širine 3,0 m s prolazima visine 4,0 m i rampama nagiba do

10%, - površine za operativni rad vozila su minimalnih dimenzija 5,5x11,0 m, - površine za operativni rad i pristup vozila moraju imati nosivost od 100 kN

osovinskog pritiska. Obzirom da se radi o Urbanističkom planu ureñenja, a ne o Detaljnom planu ureñenja, točan položaj površina za intervenciju vatrogasnog vozila biti će moguće odrediti tek kada se budu znale točne lokacije grañevina i njihova tipologija. UPU-om su osigurani pristupi pojedinim zonama obuhvata (načelnim proračunskim jedinicama). U cijelom će se naselju u zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža, izvedena u skladu s propisima. Vanjsku hidrantsku mrežu će se izvesti hidrantima na udaljenosti najviše do 80 m. Svaku grañevinu treba podijeliti na požarne sektore. U potpuno ukopanim garažama potrebno je izvesti sprinkler sistem za gašenje požara.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________73/74

Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa. Za gašenje požara koristit će se planirani nadzemni hidranti s cjevovodima promjera 150 mm koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

9.7. Mjere zaštite od eksplozija

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i grañevina). Za priključke grañevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je kod paralelnog voñenja uz zgrade minimalna udaljenost 1,0 m. Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka grañevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije. Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata odreñenih kod minimalne sigurnosne udaljenosti.


APE d.o.o., Zagreb________________________________________________________________74/74

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Rekonstrukcija gra ñevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Na području obuhvata ovog plana nije planirano zadržavanje grañevina čija je namjena protivna planiranoj. Do privoñenja planiranoj namjeni grañevine koje su protivne planiranoj namjeni i propisanim uvjetima gradnje i ureñenja mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko je to neophodno za poboljšanje života i rada. Grañevine što su sagrañene u skladu s odredbama posebnih propisa, a namjena kojih je protivna namjeni utvrñenoj ovim planom, mogu se, do privoñenja planiranoj namjeni rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete: 1. stambene, odnosno stambeno-poslovne gra ñevine: − sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova grañevine i krovišta u

postojećim gabaritima, − dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s

postojećim ne prelazi više od 75 m2 GBP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova,

− priključak na grañevine i ureñaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

− postavljanje novog krovišta, bez nadozida, kod grañevina s dotrajalim ravnim krovom, ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineja 2. ove odredbe,

− sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena. 2. grañevine drugih namjena (gospodarske grañevine, javne, komunalne i prometne

te prateće grañevine i sl.): − sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova grañevine i krovišta, − dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m2

izgrañenosti za grañevine do 100 m2 GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće grañevine,

− prenamjena i funkcionalna preinaka grañevine, − dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, − priključak na grañevine i ureñaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i

telekomunikacijsku mrežu, − dogradnja i zamjena grañevina i ureñaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija

javnoprometnih površina.

Documents

UPU Gajisce Jug Knjiga