Upload
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Slika 1. Odaziv birača na EU izborima [2]
Upoznavanje Europske unije kroz nastavu
informatike
Marina Mirković
Tehnička škola, Požega, Republika Hrvatska
Sažetak
Kako bi ojačali svijest učenika o pripadanju europskom
kulturnom krugu, glavni izvor informacija o Europskoj uniji
trebaju biti nastavni sadržaji u školi, uz saznanja koja učenici
otkrivaju putem medija, obitelji ili razgovora s prijateljima.
Autorica je sudjelovala na seminaru stručnog usavršavanja
“Edukacija o Europskoj uniji” u organizaciji Foruma za
slobodu odgoja. Ova edukacija informira učitelje o bitnim
aspektima Europske unije i predlaže im zanimljive radionice
koje mogu provoditi u školi kako bi učenicima približili načine
i područja rada Europske unije i kako ona utječe na naše
živote.
Europeana kao digitalna platforma Europske komisije za
kulturnu baštinu omogućuje građanima pristup europskoj
kulturi. Poticaj je učenicima na istraživanje bogate i
raznovrsne kulturne baštine Europe kako bi štitili njezinu
jedinstvenu vrijednost. MOOC „Europeana in your
classroom: building 21st-century competences with digital
cultural heritage“ u organizaciji European Schoolnet Academy
pruža izbor testiranih aktivnosti u nastavi i resursa iz različitih
europskih zemalja te osnažuje nastavnike u uvođenju kulturne
baštine u nastavu.
U radu su predstavljeni primjeri u nastavi informatike koji
kroz projektnu nastavu uz druge nastavne predmete pomažu
učenicima kod upoznavanja EU. Kroz međunarodne projekte
kao što su Erasmus + i eTwinning projekti, brojne aktivnosti i
primjena različitih digitalnih alata podupiru razvoj ključnih
kompetencija učenika.
Ključne riječi – Europska unija, informatika, edukacija o EU,
Europeana, projekti, kulturna baština, kompetencije učenika
I. UVOD
Republika Hrvatska 2018. godine obilježila je petu
godišnjicu članstva u Europskoj uniji. Bliže se novi izbori za Europski parlament 2019. godine. Hrvatska će u prvoj polovici 2020. prvi put predsjedati Vijećem Europske unije, što je važan pokazatelj doprinosa Hrvatske djelovanju i razvoju Europske unije. Grad Rijeka će se 2020. godine predstaviti kao Europska prijestolnica kulture. Koliko o tome znaju učenici? Koliko poznaju Europsku uniju, njezine institucije, djelokrug aktivnosti i prilike koje ona nudi? Većinu informacija otkrivaju putem medija, kroz razgovor s obitelji ili prijateljima.
Prema ispitivanju javnog mnijenja Eurobarometra iz 2014. godine, 44 % građana Europske unije smatra da ima ograničeno razumijevanje načina na koji funkcionira EU [1]. Na posljednjim izborima za Europski parlament glasovalo je samo 42,61 % građana EU-a (slika 1), a samo 27 %
pripadnika dobne skupine od 18 do 24 godine, što je najslabiji odaziv glasača od 1979. godine [2].
Europski parlament usvojio je u travnju 2016. godine na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju kojom poziva na poticanje učenja o Europskoj uniji u školama kako bi se smanjio jaz između europskih građana i europskih institucija. Rezolucijom se ističe da bi Europska unija trebala biti vidljivija u nastavnim materijalima i izvannastavnim aktivnostima i u njih bolje integrirana s obzirom na utjecaj koji ima u svakodnevnom životu svojih građana. Sadržaj koji je izričito povezan s EU-om može bitno doprinijeti školskom kurikulumu i osobnom razvoju i rastu učenika. Dimenzija EU-a u obrazovanju treba omogućiti učenicima ne samo da steknu znanje i razviju osjećaj pripadnosti i europskog građanstva, nego i da sudjeluju u kritičkom razmišljanju o EU-u, između ostalog i učenjem o temeljnim vrijednostima EU-a zasnovanima na vladavini prava i ljudskim pravima, o postupcima upravljanja EU-om i donošenja odluka u EU-u te načinu na koji oni utječu na države članice i njihovo vlastito demokratsko sudjelovanje. Poticanje upotrebe igara uloga u okviru Europskog parlamenta mladih učenicima pomaže da shvate europske procese i povećava njihovu svijest o europskim pitanjima [3].
588 MIPRO 2019/CE
Slika 2. Publikacija “Kako s učenicima razgovarati o Europskoj uniji [5]
II. EDUKACIJA O EUROPSKOJ UNIJI
Važno je poboljšati znanje i vještine nastavnika i ostalog
obrazovnog osoblja o temama povezanim s Europskom unijom. Potrebno je proširiti početne i postojeće profesionalne cjeloživotne mogućnosti razvoja za nastavnike te im osigurati odgovarajuću potporu i sredstva kako bi mogli uključiti europsku dimenziju u svoja predavanja, te realizirali strategije usredotočene na učenike i svoje nastavne metode prilagodili potrebama učenika [3].
Obrazovnim institucijama i nastavnicama potrebna je adekvatna pomoć u skladu s njihovim specifičnim potrebama kroz stalna osposobljavanja o Europskoj uniji. Veći dio nastavnika koji trenutačno rade u hrvatskom obrazovnom sustavu educiran je u razdoblju kada Republika Hrvatska nije bila članica Europske unije. Često nisu adekvatno pripremljeni za pružanje obimne i dubinske edukacije o Europskoj uniji [4]. Stoga je nastavnicima potrebna dodatna edukacija.
Pokušavajući nadoknaditi manjkavosti u poučavanju o Europskoj uniji, Forum za slobodu odgoja već više od deset godina provodi program „Edukacija o Europskoj uniji“ u sklopu kojeg je razvijen seminar stručnog usavršavanja. Tijekom listopada i studenog 2018. godine za djelatnice i djelatnike osnovnih i srednjih škola Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije organizirano je sudjelovanje u seminaru stručnog usavršavanja. Ova edukacija informira učitelje o bitnim aspektima Europske unije, oprema ih znanjem i predlaže im zanimljive radionice koje mogu provoditi u školi kako bi učenicima približili načine i područja rada Europske unije i kako ona utječe na naše živote.
Edukacija se snažno naslanja na temeljne pojmove građanskog odgoja i obrazovanja, potiče na istraživanje i analiziranje, zahtijeva kritičko promišljanje i zauzimanje stava o određenim pitanjima. Poseban naglasak edukacije je na obrazovnim politikama Europske unije te načinima kako učitelji i škole mogu sudjelovati i koristiti različite prilike koje se provode unutar tih politika. Projekt „Edukacija o Europskoj uniji“ financiralo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Polaznici su nakon seminara dostavili svoj primjer obrade teme Europske unije u učionici. Pripreme su prilagođene i objedinjene u publikaciju „Kako s učenicima razgovarati o Europskoj uniji“ (slika 2). Ova zbirka nastavnih priprema sadrži 29 primjera aktivnosti kako se s učenicima osnovne i srednje škole može razgovarati o Europskoj uniji.
Zahvaljujući kreativnosti i stručnosti polaznika, pripreme pokazuju da je u planu i programu moguće napraviti poveznicu s temom Europske unije te je predstaviti učenicima na zanimljiv i interaktivan način. Isto tako, polaznice i polaznici pokazali su da nema predmeta ili dobne skupine s kojom se tema Europske unije ne može povezati i raditi. Kao što Europska unija utječe na različita područja naših života, tako se može povezati i s gotovo svim područjima obrazovanja.
Vodeći se stručnim smjernicama, potrebno je uključivati u rad s učenicima brojne sadržaje koji pokazuju kako je Europska unija iznimno složena u svojim procedurama i dokumentima, omogućiti im da istražuju i analiziraju, da argumentirano raspravljaju, da imaju stav o određenim pitanjima i da su ga spremni poduprijeti dokazima.
Prijedlozi nastavnih aktivnosti sadržani u ovoj publikaciji napravljeni su u dobroj namjeri te ponuđeni učiteljima i stručnim suradnicima kao poticaj. Učitelji i stručni suradnici svaku predloženu nastavnu aktivnost mogu prilagoditi uzrastu i pojedinom razrednom odjelu poštujući stručne, pedagoške, metodičke i didaktičke standarde [5].
III. EUROPEANA
Europeana je digitalna platforma Europske komisije za
kulturnu baštinu koja građanima omogućuje pristup do preko 50 milijuna digitaliziranih objekata – knjiga, notnih zapisa, umjetničkih djela, video i zvučnih zapisa iz cijele Europe. Primjenjuju se napredni alati za pretraživanje i filtriranje koji omogućavaju da pronađete upravo ono što tražite [6].
Specijalizirane tematske zbirke o umjetnosti, modi, glazbi, fotografiji i prvom svjetskom ratu sadržavaju galerije, blogove i izložbe za informiranje i inspiriranje. Iako se obrazovni programi i nacionalni prioriteti razlikuju, u srži obrazovnih sustava je nastojanje i želja kreirati najzanimljiviji i inspirativniji sadržaj koji je dostupan učenicima. Zbirke pružaju višestruke poglede na povijesne, političke, ekonomske i kulturne događaje diljem Europe i šire.
MIPRO 2019/CE 589
Slika 3. MOOC „Europeana in your classroom: Building 21st century
competences with digital cultural heritage“ , izvor: https://pro.europeana.eu
Mogućnosti korištenja otvorene kulturne baštine u novim aplikacijama, proizvodima i uslugama gotovo su neograničene. Europeana pruža niz aplikacija i alata otvorenog softvera koji koriste materijal kulturne baštine čime nastavnici mogu obogatiti svoje obrazovne resurse i potaknuti učenike s upoznavanjem digitalne kulturne baštine.
Među strateškim dokumentima nalaze se scenariji učenja sa sadržajem Europeane. Ove scenarije izradila je odabrana skupina nastavnika, kao dio projekta kojeg je naručilo francusko Ministarstvo obrazovanja tijekom razdoblja Europeana DSI3 s ciljem uvođenja francuske kulture u obrazovanje. Scenariji su testirani sa srednjoškolcima i pokrivaju nekoliko disciplina, od povijesti, vizualnih umjetnosti, engleskog i francuskog jezika, tehnologije te još mnogo toga. Pedagoški materijal spreman za uporabu, pomoći će nastavnicima da integriraju Europeana resurse i sadržaj u aktivnosti učenika na nastavi [7].
Učenici pri korištenju Europeane stječu:
vještine medijske pismenosti (uključujući korištenje vizualnih i multimedijskih alata za izradu slika, audio, video, foto galerija)
znanje o autorskim pravima i kako koristiti digitalnu kulturnu baštinu u kreativnom projektu
vještine suradnje
vještine poduzetništva
osjećaj vlasništva, odgovornosti i brige nad svojom digitalnom kulturnom baštinom.
Zajednica obrazovanja Europeane okuplja sve koji vjeruju da europska digitalna kulturna baština ima važnu ulogu u obrazovanju i žele raditi na uključenju Europeane u formalno i neformalno obrazovanje za poticanje inovacija. Zajednica je otvorena svim profesionalcima koji se bave kulturnom baštinom i učenjem u kulturnim i/ili obrazovnim institucijama, školama, nevladinim organizacijama, ministarstvima i lokalnim vlastima te privatnom sektoru.
U svrhu što većeg upoznavanja i primjene platforme Europeana, prvi Europeana MOOC „Europeana in your classroom: Building 21st century competences with digital cultural heritage“, održan je u organizaciji European Schoolnet Academy od 30. travnja do 15. lipnja 2018. godine (slika 3). Tečaj je upoznao sudionike s Europeana platformom kako bi im pomogao izgraditi scenarije učenja koristeći digitalnu kulturu i poticati vještine 21. stoljeća. Sudjelovalo je više od 2.000 polaznika iz 59 zemalja.
Edukacija traje 6.5 tjedana: jedan modul tjedno uz 1.5
dodatni tjedan na kraju MOOC-a. Sveukupno oko 25 sati
usavršavanja kroz pet modula:
Modul 1: Europeana: transformiranje obrazovanja s
digitalnom kulturom
Modul 2: Pretražite i koristite Europeana zbirke za
podučavanje vašeg predmeta
Modul 3: Istražite Europeana obrazovne alate i
resurse
Modul 4: Dizajnirajte scenarije učenja sa sadržajem
i resursima Europeane
Modul 5: Procijenite lekcije kulturne baštine prema
vještinama 21. stoljeća [8].
Sadržaji modula popraćeni su s videozapisima u razredu, intervjuima nastavnika ili učenika. Istražujući različite scenarije učenja polaznici će otkriti zanimljive alate i inovativne pristupe koji će pomoći u razvoju vještina 21. stoljeća te učenje učiniti zabavnijim i zanimljivijim za učenike. Osim toga, nastavnici će naučiti kako raditi u međupredmetnom projektu uz uporabu sadržaja Europeane [8].
Na kraju tečaja polaznici moraju, kako bi završili tečaj i dobili certifikat, izraditi i podijeliti s ostalim polaznicima završni i cjeloviti plan scenarija učenja koji sadrži: opis s glavnim idejama aktivnosti, IKT alate i resurse, relevantne trendove u poučavanju (npr. učenje putem društvenih medija, mobilno učenje, učenje temeljeno na igrama), ciljeve učenja, vještine i kompetencije (koje će učenici razviti i demonstrirati tijekom aktivnosti), ulogu učenika, ulogu nastavnika, prostor za učenje (gdje će se odvijati učenje, npr. školska učionica, lokalna knjižnica, muzej, na otvorenom, u online prostoru).
Polaznici također imaju mogućnost istražiti različite oblike procjene scenarija učenja koji koriste kulturnu baštinu, kao što su recenzije ili vršnjačke (peer-to-peer) aktivnosti, rubrike i druge vrste formativnih procjena koje nastavnici mogu integrirati u svoju svakodnevnu praksu. U sklopu online tečaja, kako bi polaznici proslavili Europsku godinu kulturne baštine (2018.), predložena je volonterska aktivnost u kojoj su polaznici predali svoje digitalne slike važnog spomenika u gradu ili širem području. Od svih fotografija kreiran je zanimljiv foto mozaik (slika 4). Ova aktivnost je zgodna za primjenu u školi s učenicima.
590 MIPRO 2019/CE
Slika 4. Mozaik izrađen u MOOC-u „Europeana in your classroom: Building
21st century competences with digital cultural heritage“ [9]
IV. EU U NASTAVI INFORMATIKE
Četiri su domene kojima se realiziraju ciljevi predmeta
informatike prema novom kurikulumu: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija [10]. Brojne su aktivnosti koje učenici mogu izvoditi na nastavi informatike vezano za upoznavanje Europske unije. Svaka aktivnost može se primijeniti u razradi barem jednog odgojno-obrazovnog ishoda pojedinih domena kurikuluma u osnovnoj i srednjoj školi.
Aktivnosti su vezane za očekivanja pojedinih međupredmetnih tema kao što su: Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetništvo. Ostvaruje se i povezanost s nastavnim predmetima: hrvatski jezik, engleski jezik, povijest, geografija, likovna kultura, sat razrednika.
Sijedi popis mogućih aktivnosti/tema:
1. Pretraživanje na internetu o zemljama članicama
EU
2. Povijest Europske unije (Učenici će izraditi
vremensku traku razvoja EU. Istražiti će povijesne
događaje koji su vodili do stvaranja Europske
unije, kao i priključenju pojedinih zemalja EU
koristeći enciklopedije, internet i druge dostupne
resurse. Identificirati će važne događaje i
organizirati te događaje u kronološkom redoslijedu
kako bi kreirali će vremensku traku. Kod izrade
vremenske trake učenici moraju odrediti vrijeme za
koje će izraditi vremensku traku, datume početka i
završetka, unijeti najznačajnije datume i zatim
priložiti podatke - tekstove, slike, videozapise, itd.,
koji su se odvijali na ovim specifičnim datumima).
3. Himna EU (Učenici će potražiti himnu EU,
prepoznati himnu EU, na mrežnom servisu
YouTube mogu naći i izvedbe u drugim,
suvremenijim stilovima. Učenici će
otpjevati/odsvirati himnu, snimiti pjevanje ili
sviranje himne EU).
4. Zastava EU i zastave zemalja članica EU (Učenici
će pomoću interneta pronaći slike zastave EU.
Otkriti će popis zemlja članica Europske unije te
njihove zastave. Izraditi će digitalni plakat.)
5. Izrada infografikona (Učenici odabiru nekoliko
zemalja EU. Istražuju o odabranim zemljama EU,
npr. Poljska, Portugal, Austrija, Estonija, Finska.
Pretražuju podatke o većim gradovima ovih
zemalja)
6. Znamenitosti u EU i Europske prijestolnice kulture
7. Istražiti nacionalnu hranu/jela pojedinih zemalja
EU
8. Istražiti više o različitim igrama koje igraju djeca
diljem Europe (Učenici mogu odigrati neke
tradicionalne igre iz cijele Europe, važno je
upoznati pravila prije nego počnu igrati. Izrađuju
zajedničku prezentaciju ili plakat o igrama) [11]
9. Veliki sportski stadioni Europe (Učenici izrađuju
prezentaciju o sportskim stadionima u različitim
zemalja Europe. Podaci: zemlja, grad, naziv
stadiona, kapacitet, sport, zanimljivi podaci,
fotografije. Izrada plakata/prezentacija.)
10. Izrada grafikona (Učenici prikupljaju i unose
podatke kojima se analizira odnos među zemljama
EU).
11. Poznate osobe Europske unije (Učenici istražuju
podatke poznatih osoba iz svake države članice
EU, izrada kviza).
12. Kulturna baština zemalja EU
13. Primjeri kulturne baštine Republike Hrvatske
14. Glagoljica (glagoljski fontovi, izrada igara s
glagoljicom, glagoljičke znamenitosti i spomenici).
15. Službeni jezici Europske unije i Europski dan
jezika (Učenici izrađuju plakat, prezentaciju,
prilikom izrade plakata služe se s izvorima na
internetu).
16. Putovanje u EU – izrada brošure o putovanju
(Učenici planiraju putovanje u zemlju EU po
vlastitom izboru. Trebaju istražiti kako doći tamo,
što će vidjeti, kako organizirati prijevoz, itd.
Uporabom svojih istraživanja, učenici bi trebali
stvoriti virtualan budžet putovanja. Učenici će
saznati sve o mjestima gdje putuju, opisati
odredišno mjesto, zabavne stvari koje tamo mogu
vidjeti i činiti, kao i razloge zašto su ga odabrali za
odredište putovanja. U brošuri su okviri za crtanje
ili kopiranje slika mjesta za odmor).
17. Izrada karte putovanja (Karta će biti kreirana
pomoću Google karata - Google My Maps uz
dodavanje praktičnih informacija koje će učenici
pronaći na internetu).
18. Poziv turistima (Nakon učenja o Europskoj uniji,
učenici će izraditi kratki jingle (spot) koji će
privući turiste iz svih krajeva svijeta da posjete
odabranu zemlju EU. Spot bi trebao trajati do 60
sekundi. Učenici će uključiti dva-tri razloga zašto
bi ljudi htjeli posjetiti odabranu zemlju.)
MIPRO 2019/CE 591
Slika 5. Detektivska igra potrage za kulturnom baštinom [12]
19. Moodle tečaj o Europskoj uniji (Učenici uz pomoć
nastavnika izrađuju online Moodle tečaj o
Europskoj uniji. Koriste sve materijale, digitalne
sadržaje koje su izradili u prethodnim zadacima.
Učenici tečaju dodaju forum i kviz/test za
polaznike tečaja. Tečaj mogu koristiti svi učenici
škole, kao i svi ostali zainteresirani učenici).
20. Izbori za Europski parlament (Učenici će istražiti
podatke o prijašnjim izborima za Europski
parlament, koje su ovlasti i tko čini Europski
parlament, prikazati raspodjelu zastupničkih mjesta
prema državama, koje europske stranke postoje,
tko su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu
- izrada grafikona, plakata, brošura).
21. Priča o euru (Učenici će prezentacijom prikazati
osnovne činjenice o euru, kratku povijest eura,
razloge za njegovo uvođenje i prednosti koje nudi).
Kroz zadatke i aktivnosti učenici će upoznati značenje
EU, narode i običaje te osnovne karakteristike država članica EU. Učenicima će u istraživanju pomoći sadržaji službene web stranice Europske unije: europa.eu, poseban dio posvećen djeci i mladima „Dječji kutak“ (slika 5) pri čemu biraju materijale i prikaz na hrvatskom jeziku [12]. Dodatno će pomoći materijali koji se nalaze u „Kutku za nastavnike“ [13].
Učenici mogu koristiti različite digitalne alate i interaktivne sadržaje za izradu svojih zadataka. Veliki izbor nudi im CARNet e-Laboratorij [14]. Pojedine igre i kvizove o EU učenici mogu programirati.
Kuća europske povijesti u Bruxellesu prostor je za učenje, promišljanje i raspravu. Namijenjen je svima, neovisno o dobi i porijeklu. Njihova misija je povećati razumijevanje europske povijesti u svoj njezinoj složenosti, poticati razmjenu ideja i preispitivati pretpostavke. Internetska stranica Kuće europske povijesti omogućuje pristup nastavnim materijalima za razredne aktivnosti.
Sadržaji su vezani za migracije, identitet, ljudska prava, te informacijsko-komunikacijsku tehnologiju [15].
V. RAZVOJ KOMPETENCIJA UČENIKA I NASTAVNIKA
KROZ EUROPSKE PROJEKTE
Ključne kompetencije su one koje svi pojedinci trebaju za
osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Razvijaju se u okviru cjeloživotnog učenja, od ranog djetinjstva do odrasle dobi, te kroz formalno, neformalno i informalno učenje.
Razlikujemo osam ključnih kompetencija: kompetencija pismenosti, jezična kompetencija, matematička kompetencija te kompetencija u prirodnim znanostima, tehnologiji i inženjerstvu, digitalna kompetencija, osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja, građanska kompetencija, kompetencija poduzetnosti, kompetencija kulturne svijesti i izražavanja [16].
Programi Erasmus+, Europa za građane i Kreativna Europa imaju veliku ulogu u promicanju obrazovanja i osposobljavanja, jezičnih vještina, aktivnog građanstva, kulturne osviještenosti, međukulturnog razumijevanja i ostalih vrijednih vještina i transverzalnih sposobnosti. Važan je širi pristup mobilnosti uz poseban naglasak na nastavnike i ostale pedagoške djelatnike, mlade različitog socijalno-ekonomskog podrijetla te skupine u teškom ili nepovoljnom položaju kao i osobe s posebnim potrebama.
Digitalne tehnologije pružaju mogućnost razvoja prekograničnog učenja kroz digitalne tečajeve i video-konferencije, čime se učenicima olakšava otkrivanje drugačijih pogleda i pristupa njihovim disciplinama.
Motiviranost nastavnika i učenika da nauče više o Europskoj uniji ojačati će kroz njihova vlastita iskustva iz prve ruke, primjerice posjetima škola drugim zemljama, posjetima europskim institucijama, kontaktima sa službenicima EU-a, obrazovanjem kroz medije kao što je Europski portal za mlade, uz iskorištavanje svih mogućnosti koje pružaju nove informacijske i komunikacijske tehnologije i otvorena sredstva obrazovanja [17].
Učenje stranih jezika može imati ključnu ulogu u jačanju interkulturne osviještenosti i u tome da se građanima osiguraju vještine za život i rad u sve složenijem i globaliziranijem svijetu. Stoga je potrebno promicanje i poticanje višejezičnih i interkulturnih kompetencija nastavnika te mogućnosti za mobilnost, uzajamno podučavanje i razmjenu najbolje prakse među nastavnim osobljem, što pružaju organizacije seminara na europskoj razini.
Erasmus+ najveći je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Provodi se od 2014. do 2020. godine. Organizacijama i pojedincima omogućuje sudjelovanje u međunarodnoj suradnji. Erasmus+ usmjeren je jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana, kao i unaprjeđivanju obrazovanja, osposobljavanja te rada na području mladih i sporta. Program uspješno povezuje europske građane potičući mobilnost, učenje jezika, studiranje ili stručno osposobljavanje u inozemstvu, kao i upoznavanje novih kultura te razmjenu akademskih i stručnih znanja.
592 MIPRO 2019/CE
Sve veći broj škola uključuje se u Erasmus+ projekte mobilnosti, kao i eTwinning projekte. Nastavnici su proveli brojne projekte koji su učenicima pružili priliku da upoznaju kulturne karakteristike svojih vršnjaka, istraže europsku baštinu, otkriju sličnosti i razlike i konačno stvore zajedničke resurse. Informatika je među nastavnim predmetima koji su uključeni u ove projekte a aktivnosti omogućuju razvoj kompetencija učenika i nastavnika.
VI. ZAKLJUČAK
Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji izravno
utječe na svakodnevni život građana u raznim područjima, kao što su gospodarstvo, poljoprivreda, promet, zaštita okoliša, zaštita potrošača, obrazovanje, mogućnost putovanja i rada, te omogućuje Hrvatskoj da u tim okvirima štiti i promiče vlastite ciljeve i interese.
Škole su jedine obrazovne ustanove koje dopiru do svih europskih građana. Podučavanje o EU u školi je stoga korak prema pružanju znanja građanima potrebnim da se njihov glas čuje u njihovim vlastitim zemljama i u EU-u. Podučavanje o EU u školi omogućuje aktivno sudjelovanje građana što je ključni element svake funkcionalne demokracije.
Ako želimo informiranu i kritičku raspravu o Europi, onda je od ključnog značaja obrazovanje, obrazovanje demokracije, kulturna svijest i znanje o EU.
Podučavanje o EU-u trebalo bi navesti učenike na razvijanje razumijevanja EU-a koje nadilazi poznavanje osnovnih činjenica. Trebaju imati alate koji im omogućuju da se uključe u kritičko promišljanje o europskim pitanjima i kako oni utječu na njihovu zemlju i vlastite aktivnosti. Učinkovito učenje o EU-u zahtijeva sadržajne i djelotvorne metode kako bi se razvile kompetencije aktivnog europskog građanina. Nastavnici trebaju uključiti primjere kako je EU relevantna za svakodnevni život učenika kao polaznu točku za uvođenje tema EU-a u njihovu učionicu.
Nastavnicima u pripremi sadržaja za nastavu pomažu seminari i publikacije Foruma za slobodu odgoja, kao i mrežne stranice Europske unije posvećene ovoj edukaciji. Sadržaji se mogu uključiti u nastavu informatike kod razrade brojnih odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma informatike.
Dodatnu ulogu u upoznavanju EU kroz nastavu informatike imaju aktivnosti u međunarodnim projektima. Pri tome učenici izražavaju svoja mišljenja, postavljaju pitanja, podsjećaju na ono što već znaju i formiraju asocijacije s drugim trenutnim znanjem. Surađuju sa svojim vršnjacima, shvaćaju da mogu sačuvati vlastitu kulturu, ali i poštivati kulturu svojih partnera. To je zapravo kreativan način upotrebe prošlosti, s ciljem promjene budućnosti.
LITERATURA
[1] Standard Eurobarometer 81 (Standardno istraživanje Eurobarometra
br. 81), „Public opinion in the European Union” („Javno mnijenje u Europskoj uniji”), 2014., dostupno na http://ec.europa.eu/publicopinion/archives/eb/eb81/eb81publen.pdf
[2] Odaziv birača na EU izborima, dostupno na http://www.europarl.europa.eu/elections2014-results/hr/turnout.html
[3] Rezolucija Europskog parlamenta od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama (2015/2138(INI)), dostupno na http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2016-0106+0+DOC+XML+V0//HR
[4] M. Bajkuša, T. Puhovski, “Smjernice za uključivanje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski obrazovni sustav”. Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 2010., dostupno na http://eueduca.eu/wp-content/uploads/2016/02/tamara-puhovski-poducavanje-europske-unije.pdf
[5] M. Bajkuša,.”Kako s učenicima razgovarati o Europskoj uniji: zbirka nastavnih priprema”, Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 2018., dostupno na http://www.fso.hr/wp-content/uploads/2018/12/2018-Kako-s-u%C4%8Denicima-razgovarati-Europska-unija.pdf
[6] Portal Europeana, dostupno na https://www.europeana.eu/portal/hr
[7] Europeana Pro, dostupno na
https://pro.europeana.eu/post/french-learning-scenarios
[8] MOOC „Europeana in your classroom: Building 21st century competences with digital cultural heritage“ , dostupno na
https://www.europeanschoolnetacademy.eu/web/europeana-in-your-classroom-building-21st-century-competences-with-digital-cultural-heritage-rerun-?fbclid=IwAR2O4PMNxZvjM1YIJPBcnW5ZAYNkjaUh61tUSw_nJhGfqw-TNQ57TNdskag
[9] Mozaik izrađen u MOOC-u „Europeana in your classroom: Building 21st century competences with digital cultural heritage“, dostupno na https://mosaically.com/photomosaic/b9184847-b96a-419e-860b-54b0cc798450
[10] Kurikulum Informatike, dostupno na
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_22_436.html,
[11] Games Around the World, University of Florida, dostupno na https://www.extension.iastate.edu/4h/files/page/files/Games%20around%20the%20World.pdf
[12] Mrežna stranica Europske unije, Dječji kutak, dostupno na
https://europa.eu/kids-corner/index_hr.htm
[13] Mrežna stranica Europske unije, Kutak za nastavnike, dostupno na https://europa.eu/teachers-corner/home_hr
[14] CARNet e-Laboratorij, dostupno na http://e-laboratorij.carnet.hr/
[15] Nastavni materijali Kuće europske povijesti, dostupno na https://historia-europa.ep.eu/hr/node/24
[16] Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, Europski referentni okvir, Bruxelles, 17. siječnja 2018, dostupno na
http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-5464-2018-ADD-1/hr/pdf
[17] Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, Službeni list Europske unije, dostupno na
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32018H0604(01)&from=GA
MIPRO 2019/CE 593