Upotreba Crnogorskog Jezika u Crnoj Gori i Dijaspori, s Posebnim Osvrtom Na Medije

dr GORAN SEKULOVI : UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije

135

UDK:811.163(497.16):316.77

UPOTREBACRNOGORSKOGJEZIKAUCRNOJGORIICRNOGORSKOJDIJASPORISAPOSEBNIMOSVRTOMNAMEDIJE

THEUSEOFMONTENEGRINLANGUAGEINMONTENEGROANDMONTENEGRINDIASPORAWITHSPECIALATTENTIONONMEDIA

drGORANSEKULOVI,Podgorica

Apstrakt:Crnogorskijezikjevievjekovni,istorijskiinaunoutemeljenisamostalni junoslovenski jezik.Upotrebucrnogorskog jezikaumedijimaneophodnojeureditiZakonomilipodzakonskimaktimakojie biti obavezni za sve dravne, privatne i javnoprivatnemedijskeinstitucije. Uvoenjem crnogorskog jezika kao slubenog jezika uCrnojGori pospjeeni sumnogi vani demokratski procesi. Istovremeno,tojepozitivnouticaloidoprinijeloafirmacijicrnogorskognacionalnogbiaiucrnogorskojdijaspori.UoptiniMaliIo(Autonomna pokrajina Vojvodina) uRepublici Srbiji, u slubenu upotrebuuvedenjeicrnogorskijezik.Kljunerijei:Crnogorskijezik,slubenijezik,mediji,ljudskaprava,dijaspora.Abstract: TheMontenegrin language is centuriesold, historicallyandscientificallybased independentSouthSlavic language.TheuseoftheMontenegrinlanguageinthemedianeedtoberegulatedbytheLaw or bylaws,whichwill bemandatory for all state, private andpublicprivatemedia institutions. Introducting of theMontenegrinlanguage as the official language inMontenegro facilitated manyimportant democratic processes. At the same time, it has positivelyinfluenced and contributed to the affirmation of theMontenegrinnational identity inMontenegrin diaspora. In the municipality ofMali Idjos (Autonomous province ofVojvodina) in theRepublic ofSerbia,Montenegrinlanguagewasintroducedasaofficiallanguage.

MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

136

Key words: Montenegrin Language, Official Language, Media,HumanRights,Diaspora.

1.Uvod Crnogorski jezik jevievjekovni, istorijski inaunoutemeljenisamostalni junoslovenski jezik i batini zajednike elemente sadrugim junoslovenskimiuopteslovenskim jezicima.Doivljavao jeidijelioistusudbinusacrnogorskimnarodom,dravom,crkvomikulturom,tj.svimbitnimkonstituentima crnogorskog nacionalnog bia.Obnovljenjem suverene, samostalne imeunarodno priznate crnogorske drave na demokratskom referendum2006.g. iUstavnimkategorisanjemcrnogorskog jezikakaoslubenog jezika,afirmisanasucrnogorskaljudskapravaislobodeinapravljeniizuzetnovanikoraci na putu odlune i svestrane afirmacije crnogorskog narodanacije,crnogorskogjezikaiCrneGoreisvihnjenihmanjinskihnacionalnihzajednicakaomodernihiravnopravnihsubjektameunarodnezajedniceiglobalizovanogsavremenogsvijeta.UCrnojGorikaograanskojdravicrnogorski jezikjepostaonjenslubenijezikusvajanjemUstavaCrneGore19.oktobra2007.g.(UstavCrneGore,lan13.stav1.).Obapisma,irilicailatinica,suravnopravna.PravopiscrnogorskogajezikaproglaenjeslubenimRjeenjemMinistarstvaprosvjete inaukeCrneGore30. juna2010.g. (br.012884),aGramatikacrnogorskogajezikaproglaenajeslubenomRjeenjemMinistarstvaprosvjete inaukeCrneGore5. jula2010.g. (br.012571/4).U slubenojupotrebiuCrnojGorisujosrpski,bonjaki,hrvatskiialbanskijezik. UcrnogorskomUstavuiodgovarajuimzakonskimaktimaopoloaju,statusuizatitinacionalnihmanjina jasnoseistieda jeVladadunadaradinaouvanjuiafirmaciji,kaoinaintegracijinacionalnihmanjinskihzajednica,alibezasimilacije(UstavCrneGore,Vdio:Posebnamanjinskaprava;ZatitaidentitetaiZabranaasimilacije:lanovi79i80).Oveodredbesuuduhuinterkulturalizmakojijekaonovaevropskapolitikaikulturnademokratskastrategijaoficijelnozamijenioipozitivnotranscendiraoranijeteorijemultikulturalizma iasimilacije,odnosnonjihoveuoenemanjkavosti i slabosti.ProglaenjemcrnogorskogjezikazaslubenijezikuCrnojGorinijesamovraenodostojanstvo crnogorskom jeziku kao veinskom jeziku u samoj crnogorskojdravikategorijikoju,uzpotovanje i razvojmanjinskih jezika,afirmiu ipodupiru sva relevantna evropska dokumenta i principi svih evropskihdemokratskihinstitucijaveicrnogorskomjezikuasamimtimisvimpri


137

padnicimacrnogorskihmanjinskihnacionalnihzajednicairomcrnogorskedijaspore.Moeseslobodnoreida jeustavnoizakonskouvoenjecrnogorskogjezikakaoslubenogjezikauCrnojGorievropskavrijednostparexelansida jeupotpunom skladu saduhom iosnovnomporukomkoje aljemotoEvropskeUnijeUjedinjeniurazliitostima. tosetiemedijskesituacije,prisutanjevelikipluralizam,kakouoblastitampanihmedija,takoiuoblastimatzv.elektronskih,audioitelevizijskih,medija,kaoikodnajnovijih,savremenihtzv.novihelektronskihmedija.Svakakojetoveomadobroipodsticajnoiimaogromnupozitivnuuloguifunkcijuudaljojdemokratizacijicrnogorskogdrutva.No,ovaoblastsemoradodatnourediti,posebnosaaspektadravne,profesionalne,struneikomunikacijskeobavezeupotrebeunjimaslubenogcrnogorskogjezika.upotrebuslubenogcrnogorskogjezikaneophodnojeureditidravnimZakonomuParlamentuCrneGoreilipodzakonskimaktimananivouVladeCrneGoreisvihdrugihadekvatnihdravnihtijela,organa,institucija,regulatornihagencijaislino,kaoiodgovarajuihmedijskihinstitucijaisubjkekata.Rijejeonimmedijimakojefinansirailisufinansiradrava,anaravnoiuostalim,kakouprivatnojavnim,takoiuprivatnimustanovamauinformativnojsferi.IdravaCrnaGora, kao i svaka druga drava u svijetu, obavezna je donijeti pravila i upogledu upotrebe svog slubenog jezika u svim sferama drutva.Ovi standardi,oveprocedureiovapravilasemorajupotovati,bezobziranakarakterimovinskogiekonomskogvlasnitva,kaoinasastavupravljakihorganapojedinihmedijskihinstitucijainainnjihovogrukovoenja. 2.Optaupotrebacrnogorskogjezika Upotrebaikorienjejednogkonkretnog,veinskogjezikakaoslubenogu jednojdravimoesamodabudepozitivno ikorisnozaoptidemokratski i emancipatorski razvoj tog odreenogdrutva.Takva jedna praksadoprinosilakemibremustanovljavanjuzajednikihhumanistikihiuniverzalnihvrijednostirazumijevanja,dobrobiti,prosperiteta,slobodeidemokratije.Slubeni jezik injegovadosljedna izakonitaprimjenauvijek jeu funkcijisaradnje i slobodnog jedinstva koji prevazilaze etnike, kulturne, vjerske iupravojezikegraniceuzeljudasepromoviekulturatolerancijeisuivota.Slubeni jeziksmanjujepreprekevoenju interkulturalnogdijaloga irazumijevanja u jednom etniki i jeziki heterogenom drutvu, u kojem ima viemanjinskih,etnikih i jezikihzajednica iukojembi,akosenebiovaoblasturedila slubenim jezikom, moglo doi do drutveno haotinih, etniko


138

nacionalnih i jezikih nerazumijevanja, preklapanja, pa i sukoba. Slubenijezikizuzetnokoristirazvojudrutvaimajuiuviduiuloguoptegiobjektivnog,svimadostupnog, informisanja javnosti.To jesluajusvimrazvijenim idemokratskiureenimzemljama,panemarazlogadatakonebudeiuCrnojGori. Istovremeno, svaka demokratska zajednica, pa tako i drava CrnaGora,prepoznajevrijednost jezike raznolikostimeupripadnicimamanjinskihzajednica.Tojeuostalomuskladusanaelimaipreporukamaevropskihdemokratskihinstitucija,tj.odgovarajuihorganaitijelaEvropskeUnijeiSavjetaEvrope.CrnaGorajejeovuproblematikunormativnorijeilananajadekvatnijinaintimetoje,sasvimuevropskomdemokratskomiintegracijskomduhu, ustanovila pravo na slubenu upotrebumanjinskih jezika, tj. jezikanacionalnihmanjina.Timese,naravno,nikakonepotireznaajupotrebeslubenogcrnogorskogjezika.Naime,SavjetEvrope,naprimjer,takoesmatradaje neophodno da pripadnicimanjinskih etnikih i jezikih zajednica usvojejezikkojimgovoriveinastanovnikadravekakobibilipunopravnigraani.OvojeuskladusaonimtonavodiEvropskapoveljaoregionalnimimanjinskim jezicimada jezicikoji semanjegovoremorajubitizatienidanebinestali, jer doprinose kulturnom bogatstvu Evrope, a upotreba tih jezika jeneotuivopravo.Crnogorskadrava je aku ovompogledu na neki nainzatitilaiveinski,slubenicrnogorskijezikusmisluidentifikovanjaiouvanjajednognemanjeznaajnogjezikogiduhovnokulturnobatinskognjegovogdijelakojise,sticajem istorijskihokolnosti, iporedvjekovnogkorienja,nijestandardizovaoinijenormativnodugovremenabiouredio.Tojeimalozaposljedicudasunjegoviprotivnici,sasvimnepravedno inenanuno,tvrdili ijouvijek,naalost,tvrdedaseradioprevazienim,arhainimikonzervativnimnjegovimupotrebnimmodelima.Uodgovarajuimpropratnimtemeljnimaktima crnogorskog jezika sada su sva ta, do sada nerijeena pitanja i sveeventualne,zadobronamjerne,dileme inedoumice,nauno,racionalno,produktivno,navaljanipravinainiefikasnoobjanjenairijeena. 3.Upotrebacrnogorskogjezikaumedijima Usferimedijaznasedajeosnovniprofesionalniietikiprincipjedinstveniuniverzalan,naimeodbranaslobodeizraavanjaiobjektivnog,nepristrasnog ikritikognovinarstva.Zatosmouvjerenidapraksa isvijestsvakognovinaraprofesionalca imedijskogposlenikauCrnojGori,uvoenjemcrnogorskog jezikakaoslubenog jezika,samomogubitiobogaeni iu joboljoj


139

prilicidakreativnoispoljavajusvojustrunostiposveenostslobodiizraavanjaiobjektivnomiistinitomnovinarstvu,bezobzirakojojvjerskoj,nacionalnojilipakpolitikojijezikojgrupacijiizajednicipripadaju.Uvoenjemcrnogorskog jezikakao slubenog jezikanije samo afirmacija jo jednog jezika, vesnaanimodanajjaidoprinosrazvojuslobodeiravnopravnostidijaloga.Adijalogiobezbjeenjeravnopravnihpozicijasvihuesnikauprogramimasavremenihmedija je jednaodnjihovihnajboljihprofesionalnih idemokratskihreferenciipreporuka.SavjetEvropenaglaavavrijednostviejezinostiiinsistiradazatitajezikakojekoristimanjinauodreenojdravinikakoneidenatetuiutrbslubenihjezikaipotrebidaseoniintenzivnoue.UovomsluajurijejeocrnogorskomjezikukaoslubenomjezikuuCrnojGori.Neradisesamoouenjuistolingvistikihaspekatajednogjezika,paicrnogorskog,vejeuvijek rije,kadasegovorio jednom,bilokojem, jeziku,opolivalentnostinjegovihvrijednostikojesesvetiusutinskihnacionalnihiistorijskihkorijena naroda koji govori tim odreenim jezikom.Uenje jezika pomae, prijesvegauenicima i studentima,mladim ljudima,ali iukupnom stanovnitvujednedrutvene ipolitikezajedniceu cjelini,da izbjegnu stereotipeopojedincima, da podstaknu radoznalost, budu otvoreni u komunikaciji premadrugima,datzv.DruginebuduPakao(Drugisupakao,literarnicitatanPol Sartra), jerupravonasDrugidefinie imikaoDrugidefiniemou istovrijemeoneDruge injihov identitet! ina tajnainotkrijudrugekulture ipogledenasvijet,etika,religioznaifilozofskauvjerenja..Uenjejezikasvimanjima,tj.svimanama!,pomaedauvideidauvidimo,spoznamoiprihvatimodasaradnjasalicimakojaimajudrugaijidrutveniidentitetipripadajdrugojkulturiobogaujenjihovoinaeiskustvo. UvoenjemcrnogorskogjezikakaoslubenogjezikauCrnojGoristvaraju sepretpostavkeda sepospjeemnogivanidemokratskiprocesi iji sumediji nezaobilazni inioci.Da spomenemo samo slobodu izraavanja kojugarantuje lan 10, stav1,Evropskekonvencijeo ljudskimpravima.Zatim, iPreporukuKomitetaministaraopredavanjuistorijeuEvropiXXIvekaukojojsesugerieneophodnostipotrebadasekodakarazvijeintelektualnasposobnostkritikeanalizeitumaenjainformacijauzodgovornostiputemdijalogakolskisistemmoradauzmeuobzirjeziku,nacionalnu,vjerskuifilozofskuraznolikoststanovnitvajednedraveijednogdrutva.Takoe,ilan6Konvencijezazatitunacionalnihmanjinakojaobavezujeugovornestranedaunesuduhtolerancijeiinterkulturalnidijalogipreduzmuodlunekorakekakobipromovisaliuzajamnouvaavanje, razumijevanje i saradnju izmeu


140

licanasvojojteritoriji,bezobzirananjihovuetniku,kulturnu,jezikuilivjersku pripadnost, posebno u oblastima obrazovanja, kulture imedija. Svimovim i drugim relevantnim demokratskim, emancipacijskim i edukativnimhumanistikim i univerzalnim procesima,mediji su obavezni da svestranodoprinesu.Nemasumnjedaeupotrebaucrnogorskimmedijimaslubenogcrnogorskog jezika upravo tome vidno i doprinijeti u narednom periodu.Uenje i upotreba slubenog jezika podstie jednu politiku i graandskuzajednicudabriljivonjegujeuniverzalnaetika,profesionalnaihumanistikanaela, osobito na planu edukacije i izgradnje, formalne i neformalne, tzv.interkulturalnihpojedinacaiinterkulturalnihintelektualacakojimoguimatiitreba da imaju proaktivnu i dinaminu, u smislu demokratije zahtjevnu iodgovornu,uloguujavnomivotudrave. Umultikulturalnoj i interkulturalnoj Evropi,mediji (tampani, elektronski,novielektronskimediji)iobrazovanje(formalnoineformalno)naslubenom jezikunijesusamosredstvopripremepojedincai jednoggraanskogkolektivaza trite informacija,marketinga, reklama,oglaavanja i rada, tosvedovodido razvoja i afirmisanja linosti iodreenedrutvene zajednice,kao ipruanjairokeobrazovne,civilnokritike imedijskopismeneosnove,vesumedijiikole,takoe,vaniforumizapripremanje,prijesvega,mladihdauestvujuuivotu svojedrave iEvropskeunijekaoaktivni,odgovorni,obrazovni,demokratskiiinformisanigraani.Svimovimizuzetnoznaajnimdrutvenimprocesima,osim kolana svim stupnjevimadoUniverziteta,dakontinuiranodoprinosesvakakoimajujednuodnajveihobavezaimediji,iliak u prvom redu upravo oni. Interakcijskim programskim, koncepcijskim,sadrajnimiciljnimproimanjima,medijskiiobrazovnisistemiinjihovikreativninosiociilideriiusferiodgovorneidosljedneprimjenecrnogorskogslubenogjezikapotpomaujednidrugenaplanustvaranjajedinstvenogdemokratskog,humanistikog, civilizacijskog i edukativnog fronta iprostoragraanskihiuniverzalnihvrijednosti.

Ne treba smetnuti saumada sezaupotrebu slubenog crnogorskogjezikaumedijima,buduinovinari,urednici isviostalimedijskiposlenici iztampanihielektronskihmedija,zapravopripremajutokomcjelokupnogsvogprethodnogkolovanja,aposebnonaodgovarajuimfakultetimanovinarstvai srodnih drutvenih nauka, tj. tokom svog univerzitetskog obrazovanja.Uokviruformalnihnastavnihplanovaiprograma,posebnocrnogorskogjezikaiknjievnosti,ali isvihonihpredmetakojiukljuujuusvajanjeznanjaocrnogorskojistoriji,kulturi,etici,filozofiji,novinarstvu,medijima,pogledunasvi


141

jet,etnologiji, itd.,buduinovinari,urednici iostalimedijskiprofesionalcisezapravopripremajunesamozapuniprofesionalni i radniangaman tokomsvojekarijere,veizapravovremenoidosljedno,objektivnoiuspjenoprimjenjivanje iupotrebljavanjecrnogorskogslubenog jezikakaosredstva ialatapomoukoga e svojposaouspjenoobavljati.Dabinjihovpoziv injihovaposveenostnovinarskojprofesiji,doladopunogizraaja,najvanijiobrazovni predmeti tokom itavog perioda njihovog kolovanja su, nema sumnje,izmeu ostalog, prije svega istorija crnogorske drave i prava, crnogorskojeziko obrazovanje, crnogorska knjievnost, crnogorska etika i filozofija,crnogorskageopolitika,crnogorskaetnologija,crnogorskakultura,crnogorskareligijaicrnogorskipoglednasvijet.Jer,pitanjecrnogorskogjezikaiupotrebecrnogorskog jezikaumedijimanije samo stvaruskog lingvistikog znanja iopredjeljenja,vezapravosutinskidioukupnogkorpusacrnogorskogobrazovnogfundusaznanjakomepripadajusverelevantnedisciplinemontenegristikeuiremsmislukaosloeneiviedimenzionalnenauke.Uovomsmisluimedijikaojednoodizuzetnoznaajnihkritikihogledaladrutvenihprocesa,nemogubitivanglavnih tokovadogaanjau jednojzemljidravi, takoda ioni dijele njihovu sudbinu, karakter, prirodu, uspjeh ili neuspjeh, odnosnostepenraskorakaizmeuidejaiprakse,osnovnihnaelajednogdrutvainjihoverealizacijeustvarnomivotu,toje,inae,uvijekmjeraipravipokazateljzbiljskogdemokratskogporetka.Konkretno,onolikokolikocrnogorskodrutvobudeorganizovanodauspjenosprovedesvojuustavnuizakonskuodredbu o crnogorskom jeziku kao slubenom, toliko e biti olakan zadatak isamimmedijimaitolikoe ionisamimoidauspjenoiefikasnodoprinesunjenojrealizaciji.Samimtimidaispunenanajboljinainsvojuprofesionalnuidrutvenumisijuinaovomdrutvenom,komunikacijskominaunomplanu. Prijepitanjaupotrebe crnogorskog jezikakao slubenogumedijima,trebasepozabavatiimplementacijomcrnogorskogjezikausvakodnevnojslubenojkomunikacijiuprocesuutvrivanjaidonoenjaodgovarajuihradnihiprofesionalnihodlukaiakatauokvirunadlenostirazliitihdravnihsubjekataudravnojijavnojadministraciji,izvrnimiupravnimorganimaodnivoadrave,tj.vlade,ministarstava,zavoda,agencija idrugih institucijadonivoaoptine i lokalnesamouprave,usudstvu, tuilatvu,policiji, itd., i tokakounjihovojinternoj,takoiumeunarodnojkorespondencijiisaobraanju.Ovojeodnajveevanostibuduidaseutomsluajumedijiusvominformativnomraduipraenjusvihdravnihidrutvenihaktivnostioslanjajunaprovjereneiusvojenevrijednostikojesuutkane ipropisaneUstavom izakonima.Sljeds


142

tvenotome,medijiesvojsvojposaoisvojeobavezeizvravatimnogolake,atojenajvanije,uspjeno,objektivno,odgovornoiefikasno.Sada,naalost,tonijesluaj.Umnogimdravnimidrutveniminstitucijamaiorganima,kojimajetoprioritetnadunostikojislueiuovompogledukaouzoriidealitavomdrutvu, jo nije izvrena implementacija crnogorskog jezika kao slubenogjezika. Upotrebu crnogorskog jezikaneophodno jeureditiZakonom ilipodzakonskim aktimananivou svih odgovarajuihdravnih iprivatnihmedijskihinstitucijadakle,onihkojefinansirailisufinansiradrava,anaravnoiuprivatnimustanovamauovojsferi,jerjedravaobaveznadonijetipravilaiupogleduupotrebe svog slubenog jezikau svimoblastimadrutva, iona semorajupotovati,bezobziranavlasnitvo isastavupravljakihorganapojedinihinstitucija.Ovovaikakozaosnovnuradnuiprofesionalnostvaralakudjelatnostmedijskih institucija,dakle, svevrstenjihovihprojekata i sadrajaprograma,takoizainternuispoljnuslubenukomunikacijuiadministrativnofunkcionisanje. CrnaGoraima65elektronskihmedija,tridnevnenovineiprilianbrojperiodineisedminetampe.Potrebno jeplaniranjeiobezbjeenjeupotrebeslubenogjezikautampanimielektronskimmedijima,uokviruradioitelevizijskihkua,interneta,mobilnetelefonije...Rije jeoogromnompoljuaktivnosti,sobziromnavelikuminutauradioitvprograma,kaoinavelikurazuenost iatraktivnostpojedinihprogramskih sadraja injihovuveliku sluanost i gledanost, kao i izuzetno velikiupliv koji elektronskimediji imajuusavremenomivotu.Ovdjenaroito trebaobratitipanjunadvavelika savremenamedijska korpusa: elektronskemedije,u okviru radio i televizijskihkuainove(elektronske)medije,Internet,eportale,drutvenemreeimobilnutelefoniju.Usvakojodovedvijeoblastiimamonajmanjepoetiripodoblastispecifinih,odnosnoprogramskiianrovskiposebnousmjerenihstvaralakoprofesionalnih temata u kojima je neophodno voditi rauna o crnogorskom jezikukaoslubenom.Potrebnose fokusiratina: informativneemisije,dravneidrugihTV(dravajedunadapropieisankcionieupotrebuslubenog jezika bez obzira jesu li dravni ili privatnimediji), kontakt emisije,debate,razgovore, javnosueljavanje,gdje je jednaodprofesionalnihzadaaznatiipotovatistandardeslubenejezikekomunikacije,obrazovne,naune,kulturneiumjetnikeprograme,naroitonaprogramezadjecuimlade,kakona specijalizovane sadrajekojigovoreo crnogorskom jeziku iknjievnosti,tako i na sve ostale emisije i obavezu da svi obrazovni, nauni i kulturno


143

umjetnikiprogramibuduprezentovaninacrnogorskomjeziku,kaoinafilmske,serijalne,zabavnesadraje,tzv.tolkshowprogrameisl. Ucrnogorskimmedijima,vrlomalo,iliunajboljemsluaju,nedovoljnosevodiraunaoodgovornojidosljednojupotrebicrnogorskogjezikakaoslubenogjezika.Topokazujumnogiprimjeri.Svionigovoreoprilinojaljkavostiuovojoblastikada se radio evidentiranju,potovanju i afirmisanju elementarnihinjenicakojesetiuslubenogdravnopravnogijezikogstatusaistanjauCrnojGori.Ovomprilikomskreemopanjunasamodvadetalja.Uredakcijskojobradiucrnogorskomdnevnomlistukoji jeuveinskomdravnomvlasnitvuobjavljujesedajenekisaradnikilislinopisaczadecu,anajednomsajtuunaojzemljiidandanas,poslijepetgodinaodobnovesuverenostiimeunarodnogpriznanja,stojidajeCrnaGorajednaoddvijerepublikaSavezneRepublike Jugoslavije!Danegovorimoo tomekolikosemaloupotrebljavacrnogorskijezikucrnogorskimelektronskimmedijima.Tujetekpravoarenilo ipapazjanijausvakompogledu,nesamo jezikom,ve istilskom,koncepcijskom,programskom,sadrajnom.Nekicrnogorski,uglavnomelektronskimediji,dodue,joranijesupovremenopoelidapolovinoprimjenjujucrnogorskijezik,alitojeidaljeplodindividualnihnaporaiinicijativa,anesistematskih icjelovitoosmiljenihodluka iplanovanjihovihredakcija iurednikih iupravljakih struktura.Za sada, jedino se asopisMaticeCrnogorskezakulturna,naunaidrutvenapitanjaMaticakontinuiranotampanacrnogorskomjeziku,apohvalezavrjeujeiradiostanicaAntenaMkojajepripremilaiserijustrunihprilogaocrnogorskomjeziku. Upotrebi jednogslubenog jezikaumedijima,naravno,uvijekprethodeodreenepretpostavke,kojese tiuustavnopravnodravnogdefinisanjaslubenogjezika,zatimnjegoveprosvjetnezastupljenostiiupotrebeisl.Osimustavneosnove,utokujerealizacijaiutemeljenjaprosvjetnoobrazovneprakse opteg izvoenja nastave na crnogorskom jeziku. Tako e se stvoriti jopovoljnijiuslovizadosljednoiobjektivnoprimjenjivanjecrnogorskogslubenog jezikaumedijima.Premanajavamapredstavnika crnogorskihdravnihprosvjetnihorgana,unarednojkolskojgodinikaoredovninastavnipredmetukolamauCrnojGori izuavaesecrnogorski jezik iknjievnost iosobinenjemusrodnihjezikakojisuunaojzemljiuslubenojupotrebi:srpskog,bonjakog ihrvatskog.Toznai, izmeuostalog,uoavanjenjihovih slinosti irazlikaujezikusvakodnevnekomunikacije,aliikrozpisanostvaralatvo.Naovajsenainsvimuenicimaomoguavaizuavanjecrnogorskogkaoslubenog jezika,ali imogunostdaseostaliobrazujunasvommaternjem jeziku.


144

Rezultatiovih izuzetnoznaajnihprosvjetnoobrazovnih idrutvenihdemokratskih,humanistikihiprosvjetiteljskihprocesaimaevelikepozitivneposljedicenaukupni razvojmedijskesfere,medijskihsloboda iprava,medijskekritikepismenostiiprofesionalnosti,osobitoi izuglastvaranjapretpostavkizaosnivanje inesmetanodjelovanjemedijanacionalnihmanjinskihzajednicauCrnojGorikojiizlazenajezicimakojisupoUstavujeziciuslubenojupotrebi. Naposljednjempopisu2003.g.,21,53odstostanovnitvaCrneGoreili144.838graana izjasnilo seda im jematernji jezik crnogorski, a 63,5odstostanovnitvaseizjasnilodagovorisrpskijezikkaomaternjijezik.Uistraivanjukoje jeMaticaCrnogorskasprovelaod4.do14.Juna2010.g.,nauzorkuod1.001 ispitanika,napitanje, izmeuostalih, kojim jezikomvigovorite,dobijen je odgovorumnogomedrugaiji od rezultata saposljednjegpopisa.Brojgraanakojigovorecrnogorskim jezikomuodnosunaposljednjipopisporastaojezaoko17odstoisadaiznosi38,2odsto.Onihkojigovoresrpskimjezikomsadaje41,6odsto,tojezaoko21odstomanjeuodnosunapopisiz2003.g.Napitanje UstavomCrneGorepropisan je crnogorski jezikkaoslubenijezikuCrnojGori.KakavjeVastavotome?,45,2odstoispitanikajedaloodgovordapodravajuustavnunormukojomjecrnogorskijezikdefinisankao slubeni jezik.Sveveeopredjeljenjegraanadagovore crnogorskim jezikom isnanaafirmacija ipotovanjecrnogorskog jezikakaoslubenog jezika, nedvosmisleno pokazuju svu nacionalnu, graansku, kulturnu,civilizacijsku i interkulturalnuopravdanost idemokratinostodlukanajviihdravnihipolitikihorganaCrneGoreoustavnomizakonskomproglaenjuiustanovljenju crnogorskog jezika kao slubenog jezika i uvoenju crnogorskogjezikakaoposebnognastavnoobrazovnogpredmetausvimosnovnimisrednjimkolamauCrnojGori.Timesusenanajboljiinajsvrsishodnijinainizvrile ikljunepripreme ipretpostavkeopteprirodeoupotrebi crnogorskog jezika i u crnogorskimmedijima. Sada su na potezu, u prvom redu,upravljakeiurednikestruktureusamimmedijima. 4.UpotrebacrnogorskogjezikaucrnogorskojdijasporiuSrbiji tosetieCrnogoracaudijasporiitamonjegstatusaiupotrebecrnogorskogjezikakaomanjinskognacionalnogjezika,najinteresantnijijesvakakoprimjer Crnogoraca u Srbiji, konkretno u optiniMali Io u autonomnojpokrajiniVojvodini,ukojojjecrnogorskijezikizvaninoproglaenjednimodjezikauslubenojupotrebi.Naime,UdruenjeCrnogoracaSrbijeKrsta iz


145

LovencauoptiniMaliIozatrailojeranijedaseuVojvodiniuvedecrnogorskijezikuoptinamaVrbas,KulaiMaliIo.PotvrdaispravnostioveinicijativejeinjenoprihvatanjeodoptineMaliIo,kaoinajaveizdrugihoptinadaebitipozitivnorijeena.OptinaMaliIouVojvodinijetakopostalaprvaoptinauSrbijikojajezvaninouvelacrnogorskijezikuslubenuupotrebu.UstavSrbijeiStatutVojvodinegarantujuslubenuupotrebumanjinskihjezikaipisama.UstavRepublikeSrbije(Sl.glasnikRS,br.83/06)ulanu10.utvrujeda jeuRepublici Srbijiu slubenojupotrebi srpski jezik i irilikopismo,stimdaseslubenaupotrebadrugihjezikaipisamaureujezakonom,naosnovuUstava.Uzto,odredbomlana79.preciziranojepravopripadnikanacionalnihmanjina na ouvanje posebnosti, to podrazumijeva i pravo naupotrebusvogjezikaipisma. StatutAutonomnePokrajineVojvodine(Sl. listAPV,br.17/09)ulanu26.utvrujedasuuorganimaiorganizacijamaAPVojvodineuslubenojupotrebisrpskijezikiirilikopismo,maarski,slovaki,hrvatski,rumunskiirusinskijezikinjihovapisma,uskladusazakonomipokrajinskomskuptinskomodlukom.Ulanu26.StatutaVojvodinenalazisenaimesljedeaformulacija:Uorganimaiorganizacijamauslubenojsuupotrebisrpskijezikiirilinopismo,maarski,slovaki,hrvatski,rumunski irusinski jezik injihovapisma.UPokrajinskom sekretarijatuVojvodinezapropise,upravu inacionalnemanjine,objavljenojedauvoenjejezikanacionalnihmanjinapropisujeZakonoslubenojupotrebi jezika idasu lokalnesamoupraveuobavezidauvedujezikodreenenacionalnemanjinekaoslubeni,akobrojpripadnikatemanjinena teritorijiodreeneoptine ininajmanje15odstoukupnogbrojastanovnika. Odluka o uvoenju crnogorskog jezika u slubenu upotrebu,dakle,unadlenosti jeoptina,kojetopitanjetrebadareguliusvojimstatutima.IzMinistarstvaSrbijeza ljudska imanjinskaprava jesaoptenodanijenunodanekanacionalnamanjina,kojaelidakoristisvojjezik,imaformiranNacionalnisavjet.Kaoto jepoznato,CrnogorciuSrbijinijesuuspjelidaformirajusvojNacionalnisavjet,jernijesusakupilidovoljanbrojpotpisa,takodanijesuniuestvovalinaizborimazaNacionalnesavjete. NateritorijiAutonomnePokrajineVojvodine,usvimoptinamaigradovima (45)u slubenojupotrebi su srpski jezik i irilikopismo,dok jeuukupno22optinauslubenojupotrebiilatinikopismo.U9optinautvrenajeslubenaupotrebasamosrpskogjezika,au33optineuslubenojupotrebisuijedaniliviejezikaipisamanacionalnihmanjina(u27maarskijezikipismo,u11slovakijezikipismo,u8rumunskijezikipismo,au6rusinski


146

jezikipismo).UGraduSuboticauslubenojupotrebijeihrvatskijezikipismo, a u optini BelaCrkva eki jezik i pismo. Slubena upotreba jezika ipisama pojednih nacionalnih manjina, na teritoriji optina Beoin, Vrac,Kikinda,StaraPazova,Apatin,igradovaSremskaMitrovica,SomboriPanevoutvrenajesamouodreenimnaseljenimmjestimaovihoptina,odnosnogradova. Materija slubeneupotrebe jezika ipisama regulisana jeZakonom oslubenoj upotrebi jezika i pisama (Sl. glasnik Republike Srbije, br.45/91,101/05 i30/2010)kao iPokrajinskomskuptinskomodlukomobliemureivanjupojedinihpitanjaslubeneupotrebejezikaipisamanacionalnihmanjinana teritorijiAutonomne PokrajineVojvodine (Sl. listAPV, br.8/03, 9/03 i18/09). NakonodlukeSkuptineoptineMaliIodacrnogorskijezikuveduuslubenuupotrebu,steklisuseuslovizapokretanjenarednihkorakakakobise ta odluka poela zakonski implementirati u praktinom ivotu, ime sestvaraju inormativne istvarnosnepretpostavkedase iumedijimaupotrebljavacrnogorskijezik.Ovopodrazumijevanesamomogunostlegalnogilegitimnogustavnog,zakonskog inaunogopravdanja iargumentovanogobjanjenjazaobjavljivanjetekstovaiprilogaumedijimauSrbijiinacrnogorskomjeziku,veiotvaranjeprostorazapokretanje,osnivanjeiizdavanjemedijanacrnogorskom jeziku kako u tampanim tako i elektronskim formama kaoinformativnim, kulturnim, umjetnikim i drutvenim glasilima crnogorskenacionalnemanjinskezajedniceuSrbiji.Uprilogostvarenjuovih,nadamose,buduihkorakauirenjumedijskihslobodaiprava,kaodijelaljudskihpravaislobodaucjelini,CrnogoracauSrbiji,veseuvelikosvarajupotrebniuslovi.ZanarednufazuimplementacijecrnogorskogjezikauSrbijiucjelinigledano,potrebnisustrunipoznavaocicrnogorskog jezikakojiimajuzvanjeSudskogtumaazacrnogorski jezik.Nakonuspjenopoloenog ispitapredstrunomkomisijom, sertifikat Sudskim tumaima izdaje Vlada Vojvodine, tanijePokrajinskisekretarijatzaupravu,propiseinacionalnezajednice. U skladu sa Zakonom, Pokrajinski sekretarijat za upravu, propise inacionalnezajednice,raspisaeKonkurszasudsketumaecrnogorskogjezika,nakonzahtjevakojibudedobioodViegsudauSubotici,naijojteritorijisenalaziOptinaMaliIo.

Strunukomisijuesainjavatitrilana,odkojihsudvakompetentnistrunjacizacrnogorskicrnogorskijezikijedanlektorsrpskogjezika.ImajuiuvidudasecrnogorskijezikprviputuvodiuslubenuupotrebuuSrbiji,ida


147

bikomisijapredkojomsepolaeispitzaSudskogtumaaimalapunukompetentnost,konsultovanjeInstitutzacrnogorskijezikijezikoslovljeizPodgoricekojiedelegiratidvalanaKomisije.OekujesedaesecijeliprocesdobijanjaprvihSudskihtumaacrnogorskogjezikauSrbijiuspjenozavritiunarednihnekolikomjeseci.

Nakon toga,UdruenjeCrnogoracaKrstauspostavie saradnju saPokrajinskimsekretarijatomzaobrazovanjeVojvodine,saciljemdaseunarednoj kolskoj godini u sistemu obrazovanja u kolama uOptiniMali Io(Lovenac i Feketi) uvede izborni predmet Maternji jezik sa elementimanacionalnekulture,kakobizainteresovaniacimogliuiticrnogorski jeziksa elementima crnogorske kulture. Takoe, sigurno je da e zaivljavanjuodgovarajuihpretpostavkiimogunostizabuduuuspjenuupotrebuiprimjenucrnogorskog jezikaumedijimauSrbiji,osobitoubrojnojisnanoprisutnoj crnogorskoj nacionalnoj zajednici u Vojvodini, doprinijeti i odlukaUstanoveBibliotekeMaliIo,ijijeosnivaOptinaMaliIo,daseunjenimbibliotekamauFeketiu,LovencuiMalomIouformirajuposebniknjinifondovinacrnogorskomjezikuipismu. 5.Zakljuak Crnogorskijezikbatininajboljetradicijegovornogipisanognarodnogiknjievnogviestoljetnogcivilizacijskogikulturnogtragacrnogorskognarodauokvirima svojihdrava Duklje,Zete iCrneGore,koje je stvarao iukojima jeobitavao,bivstvovao,izgradiviusvijetusvojeautentineiprepoznatljivevrijednostinasvimpoljimastvaralatva.DravaCrnaGora jedunadauskladusaUstavom izakonimaprekosvojih institucija iorgana insistiranaobezbjeenju iomoguavanjuuspostavljanjaobjektivne informativne, lingvistike,edukativne,programske,dakle,ukupneprimjene iupotrebe crnogorskog jezikakaoslubenog jezikauCrnojGori iucrnogorskimmedijima.Timeese,uzadekvatnuprimjenujezikamanjinskihnacionalnihzajednicauslubenuupotrebu,vidnodoprinijeti crnogorskimmedijskim i svimdrugimprofesionalnim,strunim,informativnim,etikimidrutvenimstandardima. Literatura Deklaracijaoustavnompoloajucrnogorskog jezika,CrnogorskiPENcentar,Cetinje,1993. DeklaracijaUNopravimapripadnikanacionalnihilietnikih,vjerskihijezikihmanjina


148

EvropskakonvencijaSEoljudskimpravima,Rim,1950. EvropskiUstavSEoregionalnimijezicimamanjina,Strazbur,1992. Gramatikacrnogorskogajezika,MinistarstvoprosvjeteinaukeCrneGore,Podgorica,2010. IstraivanjeStavovicrnogorskihgraanaoidentitetu,MaticaGodinaXIbr.43,Jesen2010.,Cetinje,Podgorica:MaticaCrnogorska. Manjinski narodi umedijima CrneGore:Osvajanje slobode (2009),NVUMediakultBar,FondzamanjineCrneGore,Ministarstvokulture,sportaimedijaCrneGore. Medijskidijalozi,ELIT,Podgorica. Meunarodnipaktograanskimipolitikimpravima,1966. Nikevi,V. (1997),Crnogorskipravopis,Cetinje:CrnogorskiPEN centar. OkvirnakonvencijaSEozatitinacionalnihmanjina,1995. PoveljaUN,SanFrancisko:1945. Pravopiscrnogorskoga jezika,Ministarstvoprosvjete inaukeCrneGore,Podgorica,2010. Rackovi,N.(2009),Leksikoncrnogorskekulture,Podgorica:DOB. StatutAutonomnePokrajineVojvodine, Slubeni listAPV,br.8/03,9/0,17/0918/09,NoviSad. UniverzalnadeklaracijaUNoljudskimpravima,Pariz:1948. UstavCrneGore,SlubenilistCrneGore,br.01/07,Podgorica. UstavSrbijeiZakonoslubenojupotrebijezikaipisama,SlubeniglasnikRepublikeSrbije,br.45/91,101/05,83/06,30/10,Beograd.

Documents

Upotreba Crnogorskog Jezika u Crnoj Gori i Dijaspori, s Posebnim Osvrtom Na Medije