Poslovnica:LC Istra

Ulica Murvi 952 466 NOVIGRAD

tel: 052/757-021

Poslovni centar:LC Dalmacija

Ulica slobode 4621 000 SPLIT

tel: 021/314-264

Poslovnica:LC Slavonija

Šetalište kardinala F. Šepera 1231 000 OSIJEK

tel: 031/636-730

Poslovni centar:LC Primorje

Radmile Matejčić 1051 000 RIJEKA

tel: 051/614-040

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB, tel: 01/ 65 99 555, fax: 01/ 65 99 511, info@spi.hr

www.spi.hr

UČINKOVITA NAPLATAGRADSKIH I OPĆINSKIH PRIHODA

- individualne konzultacije vezane uz proces prisilne naplate

Aktivnosti:oblici postupaka prisilne naplate prihoda JLS; upravni i građanskikoordiniranje radnih aktivnosti u jedinicama lokalne samouprave u svrhu učinkovite naplate prihodanormativni okvir u vezi obveze naplate prihoda, prekršajnih sankcija te određivanju nadležnosti za prisilnu naplatu prihoda JLSosnove provedbe ovrhe u upravnom postupku; osnova, predstavljanje provedbenih propisa, nadležnost, važnost uredskog poslovanjaosnove provedbe ovrhe u građanskom postupku; razlikovanje izvansudske i sudske ovrhe, zastupanje pred sudom, odabir sredstva ovrhe od strane ovrhovoditelja, opomena i učinak opomene, ustup potraživanja

Obzirom na kompleksnost radnji i različitost

osnova nastanka prihoda, učinkovita prisilna

naplata predstavlja izrazito aktualan problem

velikog broja jedinica lokalne samouprave. Na

navedeni problem u svojim izvješćima učestalo

upozorava Državni ured za reviziju.

LC Vam nudi individualne konzultacije putem

kojih ćete dobiti odgovore na ova i brojna

druga pitanja na temu prisilne naplate

gradskih i općinskih prihoda, prilagođene vašem

unutarnjem ustrojstvu.

Primijeniti ZUP ili OPZ?

Što kaže sudska praksa?

Koji su oblici postupka prisilne naplate?

Možete li dopustitiobročnu otplatu potraživanja?

Što ako FINA vrati osnovu za plaćanje?

Imate li problema s dostavom?

www.tim4pin.hr

studeni 2016.

Financiranje javnih potreba u sportu

Interna procjena vrijednosti imovine

PLANIRANJEI EVIDENTIRANJE

SREDSTAVA IZEU FONDOVA

@

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

stu

deni • 2

016.

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: centar@tim4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Copić, mag.oec.,Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; Saša Buko-vac, dr.vet.med.; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; Sabina Valić, mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slika naslovnice: dollarphotoclub.com

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!Hvala što ste otvorili još jedan, predzadnji ovogodišnji, broj našega časopisa u nadi da ćete u njemu pronaći korisno štivo za neki od vaših tekućih aktivnosti. Svi smo pomalo u iščeki-vanju detalja porezne reforme o kojoj se ovih dana toliko govori i piše. Nismo joj u časopisu posvetili prostor dok ne vidimo konačnu verziju rješenja koja će od iduće godine defi nirati naš porezni status. Iz najava o kojima će Sabor tek raspravljati, vidljivo je da se u prvoj fazi radi o promjeni nekih parametara postojećeg poreznog sustava koji će, više ili manje, promijeniti iznose naših poreznih opterećenja. U tom smislu doima se prenaglašeno govoriti o reformi jer se zapravo radi o prilagodbama ustaljenog sustava kojima se poreznom politikom nastoji utjecati na ekonomsku i socijalnu politiku. Malo viša ili niža stopa poreza na dobit i PDV, malo više ili malo manje priznatih troškova ili poreznih olakšica, malo drugačiji porezni razredi i porezne stope poreza na dohodak za sada su samo prilagodbe poreznog sustava kojima će Vlada nastojati postići ključne pretpostavke za temeljne pomake u poticanju poduzetništva i potrošnje kao generatora ekonomskog rasta i zapošljavanja. Kada je riječ o porezu na do-hodak kojega svi plaćamo, pravom poreznom reformom mogli bismo smatrati vraćanje na ishodišnu postavku ovoga sustava, a to je oporezivanje integralnog dohotka. Zar je toliko važno koju vrstu dohotka ostvarujemo da bismo na temelju toga imali različita porezna op-terećenja!? Najamnine, kamate, honorari, plaće, samostalna djelatnost, dividende, udjeli u dobiti, špekulativna razlika u vrijednosti prodanih dionica i udjela ili nekretnina, mirovine, itd. Sve su to naše zarade koje se mjere jedinstvenom mjerom – uvećanom količinom primljenog novca u odnosu na uloženi! Jednostavno. Pa zar onda pravo pojednostavljenje i uspostavlja-nje apsolutne porezne pravednosti ne bi bilo i jedinstveno oporezivanje zbirnog dohotka ko-jega ostvarujemo po svim osnovama. U dosadašnjoj smo praksi od 1995. godine imali zaista „egzotičnih“ rješenja za koja bi trebalo mnogo više prostora od ovoga uvodnog obraćanja. Dovoljno je samo navesti da oni koji su se vjerovatno najviše obogatili, a to su oni koji su „na kredit“ postali vlasnici poduzeća i oni koji su se fokusirali na „prometovanje“ dionicama i udjelima, donedavno nisu uopće plaćali porez na dohodak. Uz to niti na kamate na svoje tako stečene ušteđevine nisu plaćali nikakav porez. No, ne vraćajmo se unatag jer se prošlost ne može promijeniti. Nadajmo se da će nova Vlada koja u ovom trenutku zaista ima dostatnu ra-zinu stabilnosti i vjerodostojnosti napraviti poteze koji će polučiti dobre rezultate na duži rok.

Osim poreznih promjena, sa zanimanjem očekujemo i Državni proračun za sljedeću godinu. Posebice i Zakon o njegovu izvršavanju u kojemu se operacionaliziraju vrlo važna pitanja postupanja s vlastitim prihodima, zaduženjima i materijalnim pravima. Do sljedećeg broja zasigurno ćemo znati puno više nego danas. Stoga vjerujemo da će sljedeći broj časopisa biti još puno sadržajniji. Nadamo se da ćete naš časopis pratiti i u sljedećoj godini i stoga smo vam već uputili ponude za produljenje pretplatničkog odnosa. Zahvalni smo vam ako nas preporučite i vašim kolegama i suradnicima.

Na kraju, želimo vam da u sve hladnijoj i sumornijoj jeseni, ipak prepoznate i njene ljepote u bojama i plodovima koje nam je donijela.

Pozdrav s poštovanjem,

Glavni urednik

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

15.11. Priprema i provedba projekata iz programa Erasmus+

28.11. Izrada fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija za 2017. i aktualnosti iz porezne reforme značajne za neprofi tni sektor

30.11. Planiranje i izrada plana nabave za 2017. - proces, obveze i specifi čnosti

9.12. Pripremne radnje za sastavljanje fi nancijskih izvještaja za 2016. i aktualnosti iz porezne reforme značajne za proračune i proračunske korisnike

16.12. Implementacija novih Direktiva u nacionalno zakonodavstvo; ESPD-europska jedinstvena dokumentacija o nabavi; Ekonomski najpovoljnija ponuda u praksi

19.-20.1.2017. Specijalističko stručno usavršavanje za čelnike u sustavu proračuna – Financijsko upravljanje i računovodstvo

28.2.-2.3.2017. Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

7.3.-9.3.2017. Škola računovodstva za neprofi tne organizacije

RAČUNOVODSTVO

9

Pristup internoj procjeni vrijednosti imovine u javnom sektoruDavor Vašiček

14

Usklađivanje knjigovodstvenih evidencija o nekretninamaDavor Vašiček

18

Tretman tečajnih razlika u proračunskom računovodstvu Vesna Vašiček Sanja Broz Tominac

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

24

Smanjenja proračunskih defi cita u 2015. glavno su obilježje fi skalnih kretanja u Hrvatskoj i EUDavor Galinec

POREZI I DOPRINOSI

28

Povezivanje nepovezanih uplata sa zaduženjima temeljem SNU Mirjana Mahović Komljenović

35E-potvrde HZMO-a u sustavu e-GrađaniSanja Rotim

PRAVO

38

Odluka Vlade Republike Hrvatske o poticanju izvansudskog rješavanja građanskih i trgovačkih sporovaGordana Muraja

JAVNA NABAVA

41

Profesionalni propust u postupku javne nabaveAnčica Jonjić

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

45

INTERREG Slovenija – Hrvatska – preporuke za kvalitetnu pripremu projektnog prijedlogaAlen Halilović

49

ESF – Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj raziniKatarina Ivanković-Knežević

LOKALNA SAMOUPRAVA

51

Ustrojstvo i rad lokalnog predstavničkog tijelaKatarina Serdar

59

Nedopuštenost prijenosa nadležnosti predstavničkog tijela JLS-a za donošenje općih akataDesanka Sarvan

66

Donošenje programa i fi nanciranje javnih potreba u sportuNevenka Brkić

ŠKOLSTVO

69

Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštvaMladenka Karačić

72

Knjigovodstvene evidencije EU projekata u školamaIvana Vargašević Čonka

PREDŠKOLSKI ODGOJ

78

Računovodstvo prihoda i rashoda iz EU sredstava – primjer dječjih vrtića Hana Zoričić

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

84

Novosti u planiranju i evidentiranju prihoda i rashoda iz EU sredstava kod visokih učilišta i javnih institutaTamara Kelković Benko

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

89

Planiranje za 2017. godinu kod neprofi tnih organizacijaIvana Jakir-Bajo

TIM4PIN INFO

97Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

98 Naknade korisnika državnog proračuna

99 Plaće

101Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

102 Drugi dohodak

103 Primici izuzeti od ovrhe

104 Financijske obavijesti

105 Ostale informacije

Sadržaj

ERASMUS+

ustanovama za strukovno obrazovanje i

lokalne i regionalne uprave te javnim ustanovama

Studentskim udrugama

4 godine poslovanja Više od 300 seminara

Više od 7000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

CIJENA:

Autori: Kristina Kosor,

!

PRETPLATA ZA 2017. GODINUU TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Ocjena prihvatljivosti projektnih

Cijena PDV 600,00 kn 1.100,00 kn

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Poklon svim pretplatnicima:

2017.

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

SANJA VICULIN

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNE RADIONICE NA TEMU:

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 poziv na broj: OIB; model: 00; svrha uplate: ime i prezime polaznika

PREDAVAČI

TIM4PIM savjetnici i suradnici iz Porezne uprave

ODRŽAVANJE

MJESTO Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb

KOTIZACIJA

700,00 kn za jednog sudionika, 600,00 kn za svakog sljedećeg sudionika iz iste institucije (uključen PDV, materijal i kava u pauzi)

RADIONICA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE:

Aktualnosti iz porezne reforme, fi nancijsko planiranje, pripremne radnje za fi nancijsko izvještavanje

Zagreb, 28.11.2016.

Ovom radionicom neprofi tne organizacije imaju priliku sagledati i s kompetentnim predavačima raspraviti aktualne fi nancijsko-računovodstvene teme s kojima se susreću u svakodnevnom poslo-vanju. Uz obrazloženja postupanja u specifi čnim poslovnim događajima i transakcijama, posebna pozornost bit će usmjerena na izradu i predaju fi -nancijskih planova.

Kako se od 2017. godine mijenja i koncept plani-ranja, prikazat će se potrebni sadržaj fi nancijskog plana s konkretnim primjerima. Uz navedene teme značajna pozornost posvetit će se aktualnostima iz porezne reforme značajne za neprofi tni sektor.

RADIONICA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE:

Pripremne radnje za fi nancijsko izvještavanje i aktualnosti

iz porezne reforme

Zagreb, 9.12.2016.

U 2017. godini primjenjuju se važne promjene u poreznom sustavu. Ove se aktivnosti isprepliću i sa rebalansima proračuna i fi nancijskih planova za tekuću godinu, kao i planiranjem poslovanja i javne nabave za iduću godinu.

Ovim seminarom ćemo vas upoznati s relevan-tnim poreznim novinama i rekapitulirati obveze, iznijeti najnovija saznanja o pojedinim pitanjima te otkloniti postojeće nedoumice.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin, novo izdanje - Računski plan proračuna 2017.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

9

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. Zakonski i ins tucionalni kontekst1

Još 2013. godine donesena je Strategiju upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN, br. 76/13). Uz analizu i ocjenu postojećeg modela upravljanja i raspolaganja svim pojavnim oblicima državne imovine određeni su i srednjoročne ciljevi i smjernice razvoja uprav-ljanja. Kao pretpostavka za ostvarenje prioritetnih ciljeva Strategije navodi se potreba da sva imovina koju koris javni sektor bude vrijednosno iskazana i prikazana u državnom knjigovodstvu. Ostvarenje ove pretpostavke otvorilo je nužnost otklanjanja dva ključna, godinama kumulirana problema upravljanja državnom imovinom.

Prvi, primarni je u činjenici da državna imovina, po-glavito materijalna, nije sustavno, pouzdano i u pot-punos fi zički i vrijednosno eviden rana. Drugi, se-kundarni, ali za upravljanje imovinom i iskazivanje dr-žavne bilance, vrlo značajan problem je metodološka neusklađenost i nedosljednost obuhvata i klasifi kaci-ja pojavnih oblika imovine u različi m pravnim upo-riš ma na temelju kojih egzis raju različi parcijalni registri i evidencije.

Navedeni problemi na središnjoj državnoj razini u većoj ili manjoj mjeri odnose se i na lokalnu razi-nu. To dokazuju i višegodišnji nalazi Državne revizije koji konsta raju nezadovoljavajuću razinu efi kasno-

* Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof., Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.1 Rad je rezultat istraživanja na projektu Hrvatske zaklade za zna-nost 8509 Accoun ng and fi nancial repor ng reform as a means for strengthening the development of effi cient public sector fi nancial management in Croa a. Mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke navedene u ovom materijalu odnose se na autora i ne odražavaju nužno stajališta Hrvatske zaklade za znanost. 

s upravljanja imovinom na svim razinama2. Stoga je navedene probleme nužno sustavno i unifi cirano rješava na svim razinama države kako bi se stvori-la pouzdana informacijska osnova za unaprjeđenje upravljanja imovinom na svim razinama, ali i za izradu konsolidirane bilance opće države koju uz središnju državu čine i sve jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Metodološku osnovicu za ujednačavanje pristupa rješavanju navedenih pitanja valja pronaći u zakono-davnom i podzakonskom okviru koji uređuje unaprje-đenje sustava upravljanja državnom imovinom. Prije svega u Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovi-nom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13., izmjene i dopune 18/16), kojim se utvrđuju ključni elemen upravljanja državnom imovinom, a također i uspostava te vođenje Registra državne imovine (Sre-dišnji registar). Također, vrlo je relevantna i Uredba o Registru državne imovine iz 2011. godine, koja je još uvijek na snazi (NN, br. 55/11), a predviđa da se na temelju podataka iz Središnjeg registra sastavlja po-pis državne imovine sa stanjem na dan 31. prosinca, godine za koju se podnosi popis.

U popisu se imovina klasifi cira prema rasporedu ra-čuna iz računskog plana za proračunsko računovod-stvo i vrijednosno iskazuje, sukladno propisima za proračunsko računovodstvo. Upravo prethodno na-vedena odrednica defi nira jedinstvenu metodološku osnovicu za klasifi ciranje i vrijednosno priznavanje imovine, a to su računovodstveni propisi i pravila.

Kako Državni ured za reviziju već niz godina, u svo-jim nalazima, nalaže poduze ak vnos usmjerene

2  Vidje : „Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitos upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave”, ožujak 2016., www.revizija.hr.

Pristup internoj procjeni vrijednos imovine u javnom sektoru1

Davor Vašiček*

U kontekstu ustrojavanja funkcionalnog Registra državne imovine, a analogno tome i registara imovine na lokalnoj (područnoj) razini, pokrenute su zakonske inicija ve radi cjelovitog obuhvata imovine i njenog eviden ranja u računovodstvu vlasnika/korisnika. U nedostatku dokumen rane podloge za priznavanje vri-jednos do sada neobuhvaćene imovine naložena je procjena njene vrijednos pri čemu je dopušten i aprok-sima vni pristup internom procjenom. U sklopu priprema za skori godišnji popis imovine i obveza potrebno je pripremi se i za ove ak vnos .

10

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

na potpunu uspostavu i učinkovito vođenje projekta Registra državne imovine, posebno u dijelu koji se od-nosi na dostavu potrebnih podataka o državnoj imovi-ni radi eviden ranja u izvještajnom sustavu državnog proračuna, Ministarstvo fi nancija je još početkom stu-denoga 2013. godine državnim jelima nadležnim za upravljanje državnom imovinom (DUUDI-ju i CERP-u), dostavilo Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadr-žaju podataka i informacija o državnoj imovini za po-trebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanja bilance državne imovine, a na internetskim stranica-ma objavilo Uputu o priznavanju, mjerenju i eviden -ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske3.

Uputa je namijenjena proračunskim i izvanproračun-skim korisnicima državnog proračuna, proračuna je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave (dalje u tekstu: JLP(R)S), te svim ostalim kori-snicima državne imovine. Na obvezu njene sveobu-hvatne primjene u sustavu proračuna nedvojbeno ukazuju manjkavos konsta rane spomenutom re-vizijom učinkovitos upravljanja i raspolaganja ne-kretninama JLP(R)S-a. Sadržaj i obvezatnost primjene navedene Upute osnažena je koncem 2015. godine obvezujućom Uputom Ministarstva fi nancija o sveo-buhvatnom popisu imovine i obveza4.

2. Priznavanje imovine u poslovnim knjigama i evidencijama

Svi postojeći, obveznim popisom konsta rani, pojavni oblici imovine, pojedinačno i zbirno, u računovodstvu se iskazuju vrijednosno. Sukladno članku 104. Zakona o proračunu s kojim su usklađeni i računovodstveni propisi, imovina se priznaje u bilanci proračunskih su-bjekata prvenstveno po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. To podrazumijeva raspoloživost dokumen- ranih podataka o postupku nabave imovine na te-

melju kojih je formirana i u knjigovodstvu zabilježena njena nabavna vrijednost, koja uključuje kupovnu ci-jenu uvećana za nepovratne poreze (PDV kod prora-čunskih korisnika koji nisu obveznici PDV-a, porez na promet nekretnina) i sve druge troškove koji se mogu izravno doda i poveza s konkretnom nabavom i osposobljavanjem za početak nabave upotrebe. To znači da će se prilikom iskazivanja imovinskih čes -ca u anali čkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi, imovina prvenstveno prikaza po raspoloživim knji-govodstvenim vrijednos ma o revaloriziranom troš-ku nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ).

3  Tekst Upute je objavljen u prilogu ovoga napisa.4  h p://www.mfi n.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo.

Realnost ovako utvrđenih knjigovodstvenih vrijedno-snih iskaza pojedinih elemenata i predmeta imovine nerijetko je upitna. Pritom se primarno misli na imo-vinu u obliku nekretnina. Razloga za to je više, a neki se mogu prepozna u specifi čnos ma nekih pojavnih oblika imovine javnog sektora, računovodstvenim pogreškama već kod početnog priznavanja, činjeni-ci nerealno procijenjenog korisnog vijeka uporabe (propisanih stopa ispravka vrijednos ) i formalno ne/provođenoj revalorizaciji. Pojednostavljeno, može se reći da bi tek primjena računovodstvenog koncepta fer vrijednos , koji nije imanentan javnom sektoru, te se ni u našem sustavu proračuna ne primjenjuje, znatno doprinijela realnos onih imovinskih bilančnih pozicija koje se mogu tržišno valorizira .

Prilikom priznavanju imovine koju kontroliraju državni subjek nužno se javljaju određene poteškoće i pitanja u vezi sa specifi čnom imovinom: kako premos uvri-ježeno mišljenje o priznavanju/nepriznavanju infra-strukturne imovine i naslijeđene imovine kao pozicije imovine u fi nancijskim izvještajima, ili kako razriješi dvojbu o utvrđivanju pouzdane i mjerljive vrijedno-s prema kojoj se imovina bilježi u računovodstvenoj evidenciji i fi nancijskim izvještajima? Premda se za određene oblike imovine u javnom sektoru pouzdana i mjerljiva vrijednost ne može sa sigurnošću utvrdi , i premda se ponekad procjena vrijednos imovine svo-di na vrednovanje neprocjenjivog, ona mora bi dio sveobuhvatnog registra državne imovine. Smatra se da je svaka kapitalizacija bolja od nulte kapitalizacije.

U takvim se slučajevima poseže za tzv. nominalnom kapitalizacijom, koja je de facto iskazivanje procije-njene vrijednos u rasponu od jedne novčane jedini-ce do nekog, raznim pozna m teorijskim metodama aproksimacije, utvrđenog iznosa. Značajno pitanje priznavanja imovine u poslovnim knjigama, koje se odnosi i na ekstremno nerealne vrijednosne iskaze imovine, posebice je naglašeno u slučajevima kada je postojanje imovine u vlasništvu / na korištenju po-pisom fi zički konsta rano, a imovina uopće nije evi-den rana. Tada je potrebno proves njeno početno priznavanje (prvi unos u poslovne knjige), u pravilu bez dokumen rane podloge o stjecanju i vrijednos .

Postupak procjene vrijednos do sada neeviden -rane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imo-vine, a dužni su je proves u okviru redovnog po-stupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja real-nos svojih fi nancijskih izvještaja. To u pravilu znači da postupak procjene neeviden rane imovine tre-ba uključi u proces usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvrđenim sveobuhvat-nim popisom. Prema spomenutoj Upu Ministarstva fi nancija: „imovinske čes ce koje do sada nisu bile

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

11

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

eviden rane u poslovnim knjigama priznat će se su-kladno načelima Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prihvaće-noj dobroj praksi“. Ovako postavljena odrednica koja de facto upućuje na procjenu njihove vrijednos , ne daje jednoznačan odgovor i smjernice za postupanje.

Pritom je ipak vrlo važno naglasi da navedena Uputa upućuje da se postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine, za potrebe knjigovodstve-nog eviden ranja može provodi eksterno i interno. Pod eksternom procjenom podrazumijeva se provo-đenje procjene od ovlaštenih stručnjaka – procjenite-lja. Ovaj način procjene, u kontekstu knjigovodstve-nog eviden ranja, obvezatan je u slučajevima kada je vrijednost imovine relevantna za ocjenu i zaš tu inte-resa i fi nancijskog položaja vlasnika, jer je konkretna imovina u procesu otuđenja prodajom, zamjenom, donacijom ili služi kao kolateral u postupku direktnog i indirektnog zaduživanja (npr. uspostavljanje hipote-karnog ili fi ducijarnog vlasništa vjerovnika i sl.).

Sustav eksterne procjene vrijednos nekretnina za-konski je uređen donošenjem Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14.) s pripadnim Pravilnikom o metodama za procjenu vrijednos ne-kretnina (NN, br. 79/14.). Navedenim propisima se prvi put u RH uređuju osnovni pojmovi s područja procjena vrijednos nekretnina na način, kako je to određeno u standardima i propisima zemalja EU. Usvojenom Ured-bom i Pravilnikom, uspostavlja se prvi put u RH sustav procjenjivanja vrijednos nekretnina, čija tri temeljna stupa određuju: tko su procjenitelji, kojim metodama se procjenjuje i na temelju kojih podataka.

Primjena sustava se odnosi na procjene tržišne vrijed-nos nekretnina. Uz defi niranje osnovnih pojmova, donošenjem navedenih propisa, postavljen je okvir za izradu procjena vrijednos nekretnina, kako bi one bile izrađene pažnjom dobrog stručnjaka uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze, te kako bi rezultat bio održiv nakon provjere. Uredba o procjeni vrijednos nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijed-nos nekretnina donose nekoliko važnih promjena – propisane su metode procjene vrijednos nekretni-na, propisano je tko se bavi procjenama i propisani su podatci za procjenu vrijednos nekretnina. U prak- čnoj primjeni došlo je do bitnih promjena u načinu

utvrđivanja tržišne vrijednos nekretnina. Defi nicija tržišne vrijednos iz Uredbe o procjeni vrijednos ne-kretnina preuzeta je iz Europskih standarda vredno-vanja, gotovo je iden čna defi niciji iz Međunarodnih standarda vrednovanja5.

5  Više vidje : Majčica, B. (2014.), Procjena vrijednosti nekret-nina – novi izazov za JLP(R)S, LC konferencija – Panorama

Od sprnja 2015. godine, procjena vrijednos nekret-nina u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 78/15). Prema ovom Zakonu, procjenu vrijednos nekretnine mogu vrši jedino ovlaštene osobe: stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji. Zakon se isključivo bavi tr-žišnom vrijednos nekretnina koja se procjenjuje po-moću tri metode i sedam postupaka, a propisano je kako se prikupljaju podatci, koje procjenitelji dobiju primjenjujući propisanu metodologiju, te potom eva-luiraju i dalje koriste.

3. Interna procjena kao način naknadnog mjerenja vrijednos imovine/nekretnina

Nastojanje da se državna imovina cjelovito, u što kraćem roku i što racionalnije obuhva i vrijednosno iskaže u evidencijama njenih vlasnika/ korisnika te re-gistrima, rezul ralo je omogućavanjem da se njeno konsta rano fi zičko postojanje valorizira i internom procjenom. Prema obvezujućoj Upu : „interna se procjena može provodi i po radnom povjerenstvu proračunskog i izvanproračunskog korisnika na te-melju aproksima vne usporedne metode (koristeći dostupne informacije s tržišta, Porezne uprave, kata-stra i dr.)“.

Ovom formulacijom u Upu svakako je ukazan naj-jednostavniji način procjene, naročito kada postoje i kada su dostupne navedene informacije. Uputom je dakle ozakonjeno knjigovodstveno priznavanje no-minalne vrijednos , tj. vrednovanje prema slobodnoj procjeni, koja može bi nepouzdana, ali je bolja i ta-kva nego nulta kapitalizacija, odnosno da se imovina uopće ne eviden ra. Ipak, me se ne ograničavaju i mogućnos kompleksnijeg provođenja interne pro-cjene vrijednos . Treba u tom smislu podsje da se Uputa poziva i na načela Međunarodnih računovod-stvenih standarda za javni sektor (dalje u tekstu: MR-SJS) i međunarodno prihvaćenu dobru praksu.

Kada je riječ o MRSJS-ima onda valja uvaži odred-be standarda br. 17 Nekretnine, postrojenja i oprema koje su relevantne za naknadno mjerenje dugotrajne imovine u javnom sektoru. Prema ovom standardu, subjekt treba odabra ili model troška ili model reva-lorizacije. Ako se subjekt odluči za model troška na-bave, tada će imovina bi iskazana po njenom trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednos (akumuli-ranu amor zaciju) i gubitke od umanjenja. Ovaj mo-

2014., Zbornik radova, Libuso , d. o.o, Zagreb. I Uhlir, Ž., (2014.), Sustav procjenjivanja vrijednos nekretnina – propisi i daljnji razvoj, LC konferencija – Panorama 2014., Zbornik radova, Libuso , d.o.o, Zagreb.

12

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

del pretpostavlja dakle postojanje informacija o trošku nabave, što ne možemo smatra realnošću. U slučaju da se neki predmet nekretnina, postrojenja i opre-me iskazuje koristeći revalorizacijski model, is treba iskaza po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za svaki kasniji ispravak vrijednos (akumuliranu amor zaciju) i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja.

Dakle u ovom modelu došli smo de facto do procje-ne nabavne vrijednos i ispravka vrijednos , odno-sno sadašnje vrijednos koja bi trebala odražava fer vrijednost. Fer vrijednost zemljišta i zgrada obič-no je njihova tržišna vrijednost. Kada ne postoji do-kaz tržišne vrijednos , zbog posebne vrste zemljišta i zgrada kakvu susrećemo u javnom sektoru, i zbog toga što postoje zakonska i druga ograničenja u tržiš-noj valorizaciji imovine, jer se takvi predme rijetko prodaju, oni se vrednuju po referentnim vrijedno-s ma sličnih predmeta, trošku reprodukcije, troš-ku restauracije ili prema njihovom amor ziranom zamjenskom trošku6. Standard posebno naglašava da pri revalorizaciji nekog predmeta nekretnina, po-strojenja i opreme treba istovremeno revalorizira cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme kojoj to sredstvo pripada, kako bi se izbjegla selek- vna revalorizacija sredstava i izvještavanje iznosa u fi nancijskim izvještajima koji predstavljaju mješavinu troškova i vrijednos različi h datuma.

Kada je riječ o pojavnim oblicima nacionalne baš -ne, is če se određena specifi čnost, a ta je da se is mogu sagledava kao javno dobro. Pritom se vrijed-nost imovine može procjenjiva iznosom koris koje društvo, zajednica, okolina ima od njezina postojanja i uporabe, a ne samo po fi nancijskoj koris . U tome pogledu razlikuju se tri modaliteta vrijednosnog iska-zivanja pojavnih oblika nacionalne baš ne. Njihov zbroj čini ukupnu ekonomsku vrijednost nacionalne baš ne.

Riječ7 je o:

• Op on value – koja ukazuje na spremnost zajednice da fi nancira očuvanje imovine zbog svojih izraženih preferencija ili pak da je prepus propadanju.

• Existence or non-use value – koja ukazuje na spre-mnost zajednice da fi nancira očuvanje imovine ne-ovisno o tome hoće li uživa generirane koris ili ne.

6  Više vidje u: Vašiček, V., Roje, G. (ur.), Harmonizacija prora-čunskog računovodstva u RH s Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor, TIM4PIN, Zagreb 2015.7  Wills, P., Eves, C.: Heritage Australia: a review of Australian material regarding the economic and social benefi ts of heritage property, prema Roje, G. Naslijeđena imovina u javnom sektoru (heritage assets): osvrt na računovodstveno-izvještajne aspekte. TIM4PIN MAGAZIN – br. 7/8 (2015); 42–47.

• User value – koju čini kvan fi cirani iskaz koris koju zajednica ima od ovoga oblika imovine.

Računovodstveni tretman nacionalne baš ne, na me-đunarodnoj razini uvelike varira. Međunarodni raču-novodstveni standard 17 za javni sektor, ne zahtjeva ni zabranjuje priznavanje ovoga oblika imovine. Ako se državna jedinica odluči za priznavanje ovog obli-ka imovine, tada se ona eviden ra po trošku nabave, ili po fer vrijednos na dan procjene. Priznavanje se preporuča posebice, ako se radi o povijesnim građe-vinama koji se koriste kao uredi državnih jela8.

U navedenim stručnim međunarodnim uporiš ma, spominje se dakle u raznim konteks ma, nekoliko ključnih pristupa u naknadnom vrednovanju (procje-ni) imovine. To su:

• vrednovanje na temelju procijenjene vrijednos imovine (trošak zamjene)

• vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od upo-rabe

• tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda)

• i simbolično eviden ranje po jednoj novčanoj jedi-nici.

Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o vrs imo-vine te može li se imovina vrednova prema tržišnom principu ili ne. Za brojne oblike imovine nije moguće proves tržišnu valorizaciju kao osnovu procjene vri-jednos jer značajan dio imovine proračunskog sektora nije raspoloživ za prodaju ni je u funkciji ostvarivanja tržišnih outputa. Navedene činjenice onemogućavaju izravno provođenje procjene vrijednos ove imovine na isključivo tržišnoj osnovi te se pribjegava alterna- vnim postupcima na osnovu procijenjenih troškova

zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor zi-ranos ) ili na osnovu troškova alterna vne uporabe. U slučajevima kada procjenu nije moguće racional-no proves ni jednom aproksima vnom metodom, međunarodni teorijski izvori i praksa preporučuju simbolično iskazivanje vrijednos jednom novčanom jedinicom. Obrazloženje za ovaj krajnji postupak je da je bolje i tako nego da se primjeni nulta kapitalizacija, odnosno da imovina uopće ne bude eviden rana.

Ovaj je pristup zastupljen i u Upu pri čemu se slije-dom klasifi kacije iz računskog plana proračuna preci-zira o kojoj je imovini riječ. Radi se o svakoj pojedi-noj imovinskoj čes ci čiju vrijednost zbog njezinih specifi čnih obilježja nije opravdano, ni moguće procjenjiva . Dakle o specifi čnim vrstama imovine, koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastruktur-

8  IFAC – PSC IPSAS 17: Property, Plant and Equipment, točke 8. – 11.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

13

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

nih objekata i sl. Ova se imovina slijedom računskog plana prikazuje na pozicijama:

0113 Ostala prirodna materijalna imovina01131 Nacionalni parkovi i parkovi prirode01132 Vodna bogatstva (vode)01133 Elektromagnetske frekvencije01139 Ostala nespomenuta prirodna materijalna

imovina0212 Poslovni objek

02124 Zgrade kulturnih ins tucija (kazališta, muzeji, galerije, domovi kulture, knjižnice i slično)

0214 Ostali građevinski objek 02141 Plinovod, vodovod, kanalizacija02142 Kanali i luke02143 Iskopi, rudnici i ostali objek za eksploataciju

rudnog bogatstva02144 Energetski i komunikacijski vodovi02146 Spomenici (povijesni, kulturni i slično)02149 Ostali nespomenu građevinski objek

024 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednos

0241 Knjige02411 Knjige

0242 Umjetnička djela (izložena u galerijama, muzejima i slično)

02422 Kiparska djela02429 Ostala umjetnička djela

0243 Muzejski izlošci i predme prirodnih rijetkos

02431 Muzejski izlošci02432 Predme prirodnih rijetkos

0244 Ostale nespomenute izložbene vrijednos

02441 Ostale nespomenute izložbene vrijednos

0312 Pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vrijednos

03121 Porahranjene knjige03122 Pohranjena djela likovnih umjetnika03123 Pohranjena kiparska djela03124 Pohranjeni nakit03125 Arhivska građa03126 Državna službena kartografi ja03129 Ostale pohranjene vrijednos

Internom se procjenom vrijednos imovine/nekretni-na svakako može smatra i procjena vrijednos koju potpunom ili djelomičnom primjenom metodologije iz Zakona i Pravilnika o procjeni vrijednos nekret-nina provedu osobe koje nemaju status ovlaštenog procjenitelja.

Proces interne procjene vrijednos potrebno je i for-malizira internim ak ma (odlukama) što najmanje uključuje:

• Imenovanje povjerenstva za procjenu.• Defi niranje pojavnih oblika i konkretnih imovinskih

čes ca imovine čija se vrijednost procjenjuje.• Defi niranje metodologije procjene za pojedine

oblike imovine.• Podnošenje internog procijenjenog izvještaja/ela-

borata (rokovi, forma, obrazloženje i dr.).• Usvajanje podnesenog izvještaja/elaborata.• Izdavanje naloga za knjiženje u anali čkoj evidenci-

ji i potom u glavnoj knjizi.

Iznimno je važno istaknu da su knjigovodstvene vrijednos imovine, utvrđene internim procjena-ma, relevantne isključivo za administra vne svrhe (iskazivanja u knjigovodstvu, bilanci i registru), a ne i za poduzimanje bilo kakvih radnji u svezi s izrav-nom i neizravnom (potencijalnom) promjenom sta-tusa vlasništva.

4. ZaključakRačunovodstveno priznavanje i vrednovanje imovi-ne, posebice nekretnina kao najvrjednijem obliku, polazna su pretpostavka za učinkovito upravljanje imovinom. Ostvarenje ove pretpostavke zah jeva otklanjanje dva ključna, godinama kumulirana pro-blema. Prvi, primarni je u činjenici da državna imovi-na, poglavito materijalna, nije sustavno, pouzdano i u potpunos fi zički i vrijednosno eviden rana. Drugi, sekundarni, ali za upravljanje imovinom i iskazivanje državne bilance, vrlo značajan problem je metodo-loška neusklađenost i nedosljednost obuhvata i kla-sifi kacija pojavnih oblika imovine u različi m pravnim uporiš ma na temelju kojih egzis raju različi parci-jalni registri i evidencije. U ovom kontekstu is ču se i nerijetko prisutni problemi izrazito nerealnih iskaza vrijednos imovine, a također i činjenica izostavljanja pojedinih imovinskih jedinica iz računovodstvene evi-dencije.

U kontekstu ustrojavanja funkcionalnog Registra dr-žavne imovine, a analogno tome i registara imovine na lokalnoj (područnoj) razini, pokrenute su zakonske inicija ve radi cjelovitog obuhvata imovine i njenog eviden ranja u računovodstvu vlasnika/korisnika. U nedostatku dokumen rane podloge za priznavanje vrijednos do sada neobuhvaćene imovine naložena je procjena njene vrijednos pri čemu je dopušten i aproksima vni pristup internom procjenom. Suklad-no tome, procijenjene knjigovodstvene vrijednos imovine utvrđene internim procjenama relevantne su isključivo za administra vne svrhe (iskazivanja u knjigovodstvu, bilanci i registru), a ne i za poduzima-nje bilo kakvih radnji u svezi s izravnom i neizravno (potencijalnom) promjenom statusa vlasništva.

14

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. UvodPoslovne knjige jedan su od temeljnih instrumena-ta računovodstva. Služe vrijednosnom eviden ranju svih poslovnih događaja koji su popraćeni vjerodo-stojnim knjigovodstvenim ispravama. Pritom razliku-jemo temeljne poslovne knjige (glavna knjiga i dnev-nik) i različite pomoćne knjige te anali čke evidencije. Glavna knjiga, sinte čka je evidencija temeljem koje se generiraju fi nancijske informacije i izvještaji za eksterne korisnike, i kao takva oskudna je informaci-jama za interne potrebe upravljanja. Sustav pomoć-nih knjiga i anali čkih evidencija upravo ima zadaću upotpuni informacijsku osnovicu za upravljanje po-slovnim procesima i resursima subjekta. Pomoćne se knjige i anali čke evidencije upravo i defi niraju kao potanje razrade sinte čki, vrijednosno iskazanih sta-nja i promjena na računima glavne knjige. Upravo stoga njihova povezanost je izravna i neraskidiva, a svako odstupanje znači da su u računovodstvenom procesu nastale određene pogreške i propus .

U današnje vrijeme visoko informa ziranog računo-vodstvenog procesa greške i neusklađenos trebale bi bi svedene na minimalnu mjeru. Ovo iz razloga što informa zirani i kvalitetan informa čki sustav treba omogućava samo jedan unos podataka o po-slovnim događajima, a unešeni podaci automatski se „smještaju“ u sustav evidencija. Time se izbjegavaju najčešće pogreške različitog unosa podataka u različi-te knjige i evidencije.

Logika anali čkih evidencija je da se upravo najprije u njima kon nuirano, pojedinačno i detaljno prate svi poslovni događaji i promjene, a fi nancijske informaci-je generirane kao dio ukupnih informacija u anali ci,

automatski se ili „ručno“ zbirno prenose na odgova-rajuće račune glavne knjige.

Ovakav pristup svakako treba bi zastupljen i ana-li čkoj evidenciji imovine uključujući naravno i ne-kretnine. Dakle pojednostavljeno proces unosa svih promjena na imovini treba započe u anali čkim evi-dencijama, a za m će se vrijednosni iskazi promjena proves i na sistemski povezanim sinte čkim (po po-trebi i anali čkim i subanali čkim) računima glavne knjige. Ovakav pristup jamči usklađenost sinte čke i anali čke evidencije. Moguće je da se pojedini po-slovni događaji klasifi ciraju pogrešno, no uz ovakav pristup računovodstvene pogreške neće izazva ne-usklađenost među evidencijama već će bi prisutne i u anali čkoj i sinta čkoj evidenciji .

2. Poslovne promjene na imovini / nekretninama

Poslovne promjene na dugotrajnoj imovini (inves ra-nje/dezinves ranje) dio su poslovnih procesa, ali svo-jom dinamikom i karakterom ne spadaju u svakod-nevno opera vno poslovanje pojedine djelatnos . S druge strane, poslovni događaji i promjene na dugo-trajnoj imovini/nekretninama brojni su i vrlo različi . Ažurno računovodstveno praćenje stanja i promjena na ovoj imovini uključuje ispravno klasifi ciranje i evi-den ranje u anali čkoj i sinte čkoj evidenciji:

• procesa nabave sukladno računovodstvenim pra-vilima pri čemu se ukupna nabavna vrijednost nerijetko formira od više vrsta troškova čiji na-stanak je dinamički neujednačen, a ponekad i du-gotrajan,

• prinavljanja, odnosno dodatnih ulaganja na imovini,• usklađivanja vrijednos imovine (revalorizaciju),• viškova i manjkova utvrđenih popisom,• obračunatog trošenja (ispravka vrijednos )

amor zacije,

Usklađivanje knjigovodstvenih evidencija o nekretninamaDavor Vašiček *

U praksi se nerijetko događaju nesuklađenos sinte čke i anali čke evidencije o kompleksnijim pojavnim oblicima imovine gdje svakako spadaju i nekretnine. Neusklađenos su uvijek rezultat knjigovodstvenih po-grešaka koje se događaju iz različi h razloga. U članku se daje prilog raspravi o pristupu usklađivanju knji-govodstvenih evidencija kao jednom od temeljnih zadataka računovodstva.

* Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof., Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

15

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

• povlačenja iz upotrebe, rashodovanja i likvidacije imovine.

Pri svakom od navedenih poslovnih događaja mogu-će su računovodstvene pogreške koje za posljedicu mogu ima nerealan knjigovodstveni iskaz. Greška je pritom još izraženija ako se nalazi samo u jednoj od knjigovodstvenih evidencija (sinte čkoj ili anali čkoj) jer dodatno upućuje na neurednost sustava računo-vodstva i vođenja poslovnih knjiga.

Za usklađenost anali čke i sinte čke evidencije pri-marno je uspostavljanje odgovarajućeg obuhvata, odnosno jasno i dosljedno defi niranje koji se anali- čki podaci odnose na pojedini sinte čki račun. Sto-

ga je nužno u organizaciji anali čkog knjigovodstva uspostavi izravne poveznice s konkretnim pozicija-ma glavne knjige.

Kada je riječ o nekretninama, to konkretno znači da pomoćna knjiga dugotrajne nefi nancijske imovine (knjiga inventara) kao anali čka evidencija mora ima- precizno defi niranu pripadnost svakoj pojedinog

predmeta (imovinske čes ce) odgovarajućem računu glavne knjige.

U proračunskom računovodstvu to znači da anali čke kar ce pojedinih čes ca imovine moraju bi izravno povezane sa računima glavne knjige koji su ekonom-ski opisno klasifi cirani i numerirani na petoj razini ra-čunskog plana proračuna i to:

011 Materijalna imovina - prirodna bogatstva

0111 Zemljište01111 Poljoprivredno zemljište01112 Građevinsko zemljište01119 Ostala zemljišta

0113 Ostala prirodna materijalna imovina01131 Nacionalni parkovi i parkovi prirode

Proizvedena dugotrajna imovina021 Građevinski objek

0211 Stambeni objek 02111 Stambeni objek za zaposlene02112 Stambeni objek za socijalne

skupine građana02119 Ostali stambeni objek

0212 Poslovni objek 02121 Uredski objek 02122 Bolnice, ostali zdravstveni objek , ..02123 Zgrade znanstvenih i obrazovnih

ins tucija..02124 Zgrade kulturnih ins tucija..02125 Restorani, odmarališta i ostali

ugos teljski objek

02126 Sportske dvorane i rekreacijski objek

02127 Tvorničke hale, skladišta, silosi, garaže i slično

02129 Ostali poslovni građevinski objek 0213 Ceste, željeznice i ostali prometni

objek 02131 Ceste02132 Željeznice 02133 Zrakoplovne piste02134 Mostovi i tuneli02139 Ostali slični prometni objek

0214 Ostali građevinski objek 02141 Plinovod, vodovod, kanalizacija02142 Kanali i luke02143 Iskopi, rudnici i ostali objek za

eksploataciju rudnog bogatstva02144 Energetski i komunikacijski vodovi02145 Sportski i rekreacijski tereni02146 Spomenici (povijesni, kulturni i

slično)02147 Javna rasvjeta02149 Ostali nespomenu građevinski

objek 025 Višegodišnji nasadi i osnovno stado

0251 Višegodišnji nasadi02511 Šume02519 Ostali višegodišnji nasadi

Daljnja anali čka i subanali čka razrada navedenih propisanih računa naravno je moguća i opravdana što spada u domenu internih potreba vlasika/korisnika.

Upravo navedena klasifi kacija ove i ostale imovine, zastupljena u računskom planu proračuna, metodo-loška je osnovica za ujednačavanje obuhvata i defi ni-ranja pojavnih oblika ukupne državne imovine za po-trebe izrade državne bilance. To je razvidno iz Uredbe o Registru državne imovine („Narodne novine“, broj 55/11), koja kaže kako se na temelju podataka iz Sre-dišnjeg registra sastavlja popis državne imovine sa stanjem na dan 31. prosinca, godine za koju se pod-nosi popis. U popisu se imovina klasifi cira prema ras-poredu računa iz računskog plana za proračunsko ra-čunovodstvo i vrijednosno iskazuje, sukladno propisi-ma za proračunsko računovodstvo. S m povezano, Ministarstvo fi nancija je početkom studenoga 2013. godine državnim jelima nadležnim za upravljanje dr-žavnom imovinom (DUUDI-ju i CERP-u), dostavilo Na-putak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanja bilance dr-žavne imovine, a na internetskim stranicama objavilo Uputu o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine

16

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

u vlasništvu Republike Hrvatske. Kako je DUUDI dužan na zahtjev Ministarstva fi nancija dostavi podatke o državnoj imovini u svrhu izrade fi nancijskih izvještaja u smislu propisa koji uređuju državni proračun (član-ka 106. Zakona o proračunu), ne preostaje drugo već prilagodi Središnji registar proračunskim zahtje-vima. Budući da se imovina klasifi cira i vrijednosno iskazuje prema rasporedu računa iz računskog plana proračuna, sukladno propisima za proračunsko raču-novodstvo, podaci iz Središnjeg registra moraju se ta-kođer klasifi cira prema rasporedu osnovnih računa iz računskog plana.

Ovo svakako vrijedi i za registre imovine/nekretni-na na lokalnoj razini koji se moraju prilagodi ovim informacijskim zahtjevima.

Proračunski subjek , vlasnici i korisnici imovine, duž-ni su u navednom kontekstu, proves sveobuhvatni popis i temeljem konsta ranog stvarnog stanja po-trebno je uskladi /ustroji anali čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine. Anali čke evidencije i pomoćne knjige o nekretninama, fi nancijskoj imovini-dionicama i udje-lima te ostalim oblicima imovine moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine („Narodne novine“, broj 55/11). Oblik anali čke kar ce s podacima i infor-macijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će DUUDI. Anali čka knjigovodstva i evidencije imovine obvezno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi.

3. Evide ranje promjena imovine u knjigovodstvu proračuna

Na temelju obavljenog popisa, konsta ranih razlika usljed provedenog postupka procjene vrijednos imo-vine, za ustanovljene razlike obvezno se ažuriraju ana-li čke evidencije i pomoćne knjige, a potom se pro-mjene vrijednosno knjiže i u glavnoj knjizi. Ovakvim se pristup osigurava usklađenost ovih evidencija.

Knjiženje razlika u glavnoj knjizi provodi se sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu proračuna i to:

1. za odstupanja u količini i vrijednos eviden rane imovine provest će se odgovarajuća knjiženja u ra-zredu 0 (račun predviđen za pojedini oblik imovi-ne povezan s anali čkom evidencijom) u korist ili na teret izvora vlasništva na računima podskupine 9111 (posredstvom podskupine 915) i

2. za odstupanja u količini i vrijednos imovine koja do sada nije bila eviden rana, na teret odgovaraju-ćih računa u razredu 0 (račun predviđen za pojedini oblik imovine povezan s anali čkom evidencijom) ,

a na teret računa u podskupini 9112 – Ostali vlas izvori (posredstvom podskupine 915).

Kao što je vidljivo iz opisa načina knjiženja, odstupa-nja u količini i vrijednos imovine također se eviden- raju na odgovarajućim računima imovine i izvora, a

u korist ili na teret računa u podskupini 915 Promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza. Promjene u vrijednos (revalorizaciji) i promjene u obujmu imo-vine i obveza jesu događaji koji utječu na neto vrijed-nost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija.

4. Neka prak čna pitanja neusklađenos sinte čke i anali čke evidencije

Problemi usklađivanja sinte čke i anali čke evidenci-je detek rani su i analizirani već na ranijim stručnim skupovima i raspravama, a u poslovnoj se praksi ne-kih subjekata i iznova javljaju. To su npr.1:

• Različita stanja u evidencijama dugotrajne imovine (EDI) i pomoćnim anali čkim evidencijama,

• Kako knjiži nova ulaganja (rekonstrukcije) skupa različi h vrsta nekretnina, posebno u slučajevima kada izvođači rekonstrukcija izdaju jedan račun za cijelu rekonstrukciju (potrebne specifi kacije po vr-s nekretnine – cesta, parkirališta, javna rasvjeta, kružni tok, park i fontana/spomenik unutar kruž-nog toka i sl.),

• Sinte čko vođenje istovrsne imovine u EDI i anali -ka u pomoćnim evidencijama,

• Otuđivanje i smanjenje vrijednos nekretnina, te ulaganja u nekretnine,

• Vrijednosna usklađenja i temeljnica za knjiženje,…

Na ova i slična pitanja odgovore nije moguće naći u domaćim i međunarodnim stručnim teorijskim izvo-riš ma.

Radi se u pravilu o tehničkim pitanjima knjigovod-stvenog/računovodstvenog procesa koji u nekoj od svojih faza nije dostatno ili ispravno pripremljen ili proveden.

Tako primjerice, imajući na umu da se pojedini po-javni oblici neke imovine /nekretnina u sastoje od više sastavnih funkcionalnih segmenata koji su i po svojim pojavnim oblicima i vijeku upotrebe zasebne amor zirajuće cjeline, već u fazi pripreme procesa nabave nužno je osigura mogućnost posebnog pra-ćenja formiranja nabavne vrijednos sastavnih ele-menata.

1 Prema Ignjatović/Kolarek: Usklađivanje evidencija dugotrajne imovine i anali čkih evidencija o imovini JLS, 2015

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

17

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Ovi elemen će moguće predstavlja posebno klasi-fi cirane i knjigovodstveno posebno anali čki praćene imovinske jedinice2.

Ovaj pristup treba primjeni i u slučaju da se provodi procjena vrijednos postojećih nekretnina u određe-noj funkciji što podrazumijeva da je na postojećoj ne-kretnini (po izvornoj primarnoj klasifi kaciji) izvršeno ulaganje imovine nekog drugog pojavnog oblika. Ta-kve slučajeve nužno je i odvojeno klasifi cira . Na pri-mjer u parku (klasifi kacija - račun 01119 Ostala zemlji-šta, k.č. br.x), su postavljene klupe i dječje igralište, postavljena je javna rasvjeta i spomenici). Navedena oprema i spomenici zasebne su imovinske jedinice i posebno ih treba valorizira i knjigovodstveno pra- , a dopunskim ana/subanali čkim klasifi ciranjem

moguće ih je poveza sa parkom u kojemu se nalaze. To među m ne utječe na samu izvornu vrijednost ze-mljišta na kojemu se park nalazi.

Kada je riječ o zemljiš ma različi h karakteris ka/namjena (poljoprivredno, građevinsko i sl.) treba ima- na umu da te karakteris ke ne predstavljaju njiho-

vo primarno i dostatno klasifi kacijsko obilježje. Zbirni iskaz njihove vrijednos u glavnoj knjizi na sinte čkom računu mora se temelji na anali čkim podacima o pojedinoj čes ci, njenoj površini i vrijednos .

Problem dvostrukog eviden ranja pojedinih jedinica imovine (nekretnina) čak je i više prisutan nego izo-stavljanje jedinica iz evidencije. Posljedica je to nedo-statne komunikacije među povezanim subjek ma kao i neuređene pravne osnove na relaciji vlasnik-korisnik. Uspostavljanjem kvalitetnog registra koji će primjere-nim sustavom iden fi katora/detek ranja podudarno-s ovi će se slučajevi postupno razrješava .

Zaključno se može konsta ra da svaki pojedinačni prak čni problem zah jeva i zasebnu analizu i izna-laženja odgovarajućeg rješenja. U tom smislu dobro-došlo je svako ar kuliranje prisutnih problema kako bi se zajeničkim promišljanjem došlo do op malnih rješenja.

2 Na stručnim skupovima pos gnuto je logično suglasje o tome da se imovina treba vodi anali čki odnosno da bi se isto trebalo predvidje već u fazi defi niranja projekta u kojem bi se posebno naglasio dio oko specifi ciranja troškova izgradnje/rekonstrukcije imovine podijeljen prema pojavnim oblicima u Registru nekretnina

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA NEPROFITNE

ORGANIZACIJE

Aktualnosti iz porezne reforme, fi nancijsko

planiranje, pripremne radnje za fi nancijsko izvještavanje

28. studeni 2016.Zagreb

Naknada za sudjelovanje:700,00 kn za jednog sudionika,

600,00 kn za svakog sljedećeg sudionika iz iste institucije

(uključen PDV, materijal i kava u pauzi)

Više o programu pročitajte na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr

PROGRAM SEMINARA

I. RAČUNOVODSTVENO-FINANCIJSKE AKTUALNOSTI

1. Pripreme za izradu fi nancijskih planova i planova rada

2. Pripreme za sastavljanje godišnjih fi nancijskih izvještaja

3. Osvrt na procedure iz Upitnika o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

II. POREZNE AKTUALNOSTI I REFORMA - specifi čnosti u poslovanju neprofi tnih organizacija

18

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. Uvod1

Korisnici fi nancijskih izvještaja proračunskog raču-novodstva zah jevaju informacije o fi nanciranju ak- vnos proračuna i proračunskih korisnika. Te infor-

macije uključuju informacije o prihodima i rashodima fi nanciranja, primicima i izdacima odnosno novčanim tokovima u svezi s fi nancijskim i inves cijskim ak v-nos ma. Kada proračunski korisnik ima imovinu i ob-veze u stranoj valu potrebno ih je sves na funkci-onalnu valutu odnosno domaću valutu pri čemu se postavlja pitanje primjene valutnog tečaja prilikom eviden ranja transakcija u stranoj valu kao i prikazi-vanja učinaka promjena valutnih tečajeva u fi nancij-skim izvještajima.

U ovom radu dan je pregled zahtjeva za izvještava-njem o promjenama tečajeva stranih valuta sukladno Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS) te zahtjevima proizašlim iz regu-la ve računovodstva proračuna Republike Hrvatske. Također, navedeni su i konkretni postupci povezani s tečajnim razlikama u skladu s defi niranim računovod-stvenim pravilima.

* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet, Zagreb.** Dr. sc. Sanja Broz Tominac, Ekonomski fakultet, Zagreb.1 Ovaj rad dio je znanstveno istraživačkog projekta 8509 „Acco-un ng and fi nancial repor ng reform as a means for strengthening the development of effi cient public sector fi nancial management in Croa a“ / „Uloga reforme sustava računovodstva i fi nancijskog izvještavanja u razvoju učinkovitog fi nancijskog upravljanja u jav-nom sektoru u Republici Hrvatskoj” – fi nanciranog od strane Hr-vatske zaklade za znanost.

2. Tretman učinaka promjena tečaja stranih valuta prema MRSJS 4

Najvažniji međunarodni standard javnog sektora koji se bavi računovodstvenim tretmanom tečajnih razli-ka u sustavu proračuna je MRSJS 4 – Učinci promjena tečaja stranih valuta. MRSJS 4 je u prvom redu preu-zet iz istoimenog Međunarodnog računovodstvenog standarda 21 (MRS 21) objavljenog od strane Me-đunarodnog odbora za računovodstvene standarde (IASB)2. Razlike između navedena dva standarda u prvom su redu terminološke prirode.

MRSJS 4 Učinci promjena tečaja stranih valuta je međunarodni računovodstveni standard za javni sek-tor koji ima za cilj propisa uključivanje transakcija u stranim valutama i inozemnog poslovanja u fi nancij-ske izvještaje jedinica javnog sektora. Primjena ovog Standarda osim kod računovodstvenog tretmana transakcija u stranima valutama primjenu ima i kod uključivanja rezultata i fi nancijskih pozicija inoze-mnog poslovanja subjekta u fi nancijske izvještaje prilikom konsolidacije, kao i kod svođenja rezultata i fi nancijske pozicije jedinice javnog sektora u valutu objavljivanja. U okviru ovog članka prvenstveno se istražuje računovodstveni tretman transakcija u stra-nima valutama i ne prezen ra se dio standarda koji se bavi tečajnim razlikama koje se pojavljuju u vezi s fi nancijskim izvještavanjem inozemnog poslovanja.

Transakcije u stranim valutama predstavljaju transak-cije koje su denominirane ili zah jevaju podmirenje u stranoj valu (Vašiček, V., Sohora Bukovac, M., 2008: 266–278 ; Gulin, D., 2006:693). Prema tome, transak-

2  Međunarodni odbor za računovodstvene standarde – IASB – In-terna onal Accoun ng Standards Bord.

Tretman tečajnih razlika u proračunskom računovodstvu Vesna Vašiček * Sanja Broz Tominac **

U uvje ma monetarnog nominalizma, promjene vrijednos imovine i obveza podložne su utjecaju tečaja stranih valuta u kojima su primarno izražene. U radu se prikazuje relevantan računovodstveni okvir suklad-no Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS) te zahtjevima proizašlim iz regu-la ve računovodstva proračuna Republike Hrvatske. Također, navedeni su i konkretni postupci povezani s tečajnim razlikama u skladu s defi niranim računovodstvenim pravilima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

19

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

cija u stranoj valu nastaje kada jedinica javnog sek-tora (Roje, Vašiček, V. (ur.) 2015:243):

a) Kupuje ili prodaje robu ili usluge čija je cijena deno-minirana u stranoj valu .

b) Uzima ili daje u zajam sredstva pri čemu su obveze ili potraživanja denominirani u stranoj valu .

c) Postaje jedna od strana neizvršenog ugovora u stranoj valu .

d) Ili na drugi način stječe ili prodaje imovinu ili formi-ra ili prodaje obveze denominirane u stranoj valu .

Tečajna razlika proizlazi iz prevođenja određenog bro-ja jedinica jedne valute u drugu valutu po različitom valutnom tečaju. U računovodstvenom tretmanu te-čajnih razlika relevantan je spot tečaj koji je aktualni tečaj u trenutku izvršenja određene transakcije i za-ključni tečaj, koji je aktualni tečaj na datum sastav-ljanja fi nancijskih izvještaja kada se stavke u stranoj valu prevode na domaću (funkcionalnu) valutu u kojoj se izvještava. Sukladno MRSJS 4 potrebno je preves sve transakcije u stranoj valu na datum:

a) nastanka transakcijeb) plaćanja obveze ili naplate potraživanjac) izvještavanja odnosno datum bilance.

Kod početnog priznavanja transakcije u stranoj valu istu je potrebno eviden ra u izvještajnoj valu pri-mjenjujući spot tečaj između izvještajne valute (kune) i strane valute na datum transakcije pri čemu se pod tečajem na datum transakcije podrazumijeva spot te-čaj. Često se iz prak čnih razloga primjenjuje prosječ-ni tjedni ili mjesečni tečaj za sve transakcije u stranoj valu koje nastanu jekom tog razdoblja (Roje, Vaši-ček, V. 2015: 244). Među m, ako se tečajevi valuta značajno mijenjanju onda nikako nije prikladna pri-mjena prosječnog tečaja za određeno razdoblje.

Na svaki datum bilance, u razdobljima koja slijede razdoblje početnog priznavanja, sve transakcije u stranoj valu potrebno je iskaziva u skladu s MRSJS 4, kako slijedi (Roje, Vašiček, V. (ur.) 2015:244 prema IPSASB, 2014:201):

a) Monetarne stavke u stranoj valu treba iskaza primjenom zaključnog tečaja odnosno spot tečaja na datum bilance.

b) Nemonetarne stavke vrednovane po trošku naba-ve, izražene u stranoj valu , treba iskaza primje-nom tečaja strane valute na datum transakcije.

c) Nemonetarne stavke vrednovane po fer vrijedno-s , izražene u stranoj valu , treba iskaza primje-nom tečaja strane valute važećeg na datum odre-đivanja fer vrijednos .

Promjena valutnog tečaja između datuma transak-cije i datuma izvještavanja, kod transakcija koje se iskazuju na datum izvještavanja primjenom zaključ-

nog tečaja, uzrokuje nastanak tečajne razlike koje mogu bi pozi vne i nega vne (Roje, Vašiček, V. (ur.) 2015:244). To znači da se tečajne razlike, koje nasta-nu iz izvještavanja o monetarnim stavkama po teča-jevima različi m od onih po kojima su te monetarne stavke početno bile eviden rane jekom razdoblja ili pak prikazane u prošlim fi nancijskim izvještajima, tre-baju prizna kao prihod odnosno rashod u razdoblju nastanka. Navedeno ima izravan utjecaj na neto imo-vinu odnosno glavnicu (izvore vlasništva) određene jedinice javnog sektora.

Nadalje, tečajne razlike nastaju također i u slučaju postojanja promjene tečajeva između datuma tran-sakcije i datuma namire neke monetarne stavke. U slučaju podmirenja transakcije unutar istog razdoblja u kojem je i nastala sve će se tečajne razlike prizna u tom razdoblju, ali ako je transakcija podmirena u idućem razdoblju tada će se tečajna razlika prizna sukladno promjeni tečaja jekom svakog razdoblja u svakom pojedinom razdoblju sve do datuma namire.

U okviru MRSJS 2 Izvještaj o novčanom toku obra-đuju se tečajne razlike proizašle iz promjena tečajeva stranih valuta koje utječu na stavke novca i novčanih ekvivalenata koji se drže ili duguju u stranoj valu . Bez obzira na to što nerealizirani dobici i gubici proizašli iz promjena tečajeva stranih valuta ne predstavljaju nov-čane tokove o učincima promjena tečajeva na novac i novčane ekvivalente koji se drže ili duguju u stranoj va-lu izvještava se u izvještaju o novčanom toku (odvoje-no od poslovnih, inves cijskih i fi nancijskih ak vnos i uključuju tečajne razlike kod onih novčanih tokova koji su bili izvještavani po zaključnom tečaju uz izuzetak onih tečajnih razlika koje proizlaze iz monetarne stav-ke koja čini dio neto ulaganja izvještajnog subjekta u inozemni subjekt, jer se one priznaju kao zasebna stav-ka neto imovine u fi nancijskim izvještajima subjekta do trenutka otuđenja inozemnog poslovanja te će se onda prizna kao višak odnosno manjak prihoda). Cilj je uskladi stanje novca i novčanih ekvivalenata na početku i na kraju razdoblja. Učinke tečajnih razlika potrebno je objavi u fi nancijskim izvještajima, te se u MRSJS 4 navodi sadržaj obveznih objava.

3. Tretman učinaka tečajnih razlika u hrvatskom sustavu proračuna

Računovodstvo proračuna u Republici Hrvatskoj te-melji se na Zakonu o proračunu i provedbenim pro-pisima tog zakona. U Zakonu o proračunu u glavi IX. Proračunsko računovodstvo uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilanč-nih pozicija, revalorizacija, fi nancijsko izvještavanje i

20

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

druga područja u svezi s proračunskim računovod-stvom (Narodne novine, 2008, 2012, 2015).

Proračunsko računovodstvo vodi se po načelu dvoj-nog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz ra-čunskog plana, što znači da je propisan sadržaj računa i pravila evidencije po pojedinim računima. Proračun-sko računovodstvo se temelji na primjeni Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Narodne novine, 2014, 2015d, 2016) kojim se pro-pisuje struktura računskog plana, pravila mjerenja i vrednovanja, pravila evidencije transakcija i poslovnih događaja čime je računovodstveni okvir proračuna unifi ciran i jednoobrazno defi niran za sve obveznike. U računovodstvu proračuna propisano je modifi cira-no načelo nastanka događaja, te su određena pravila modifi kacije. Financijsko izvještavanje propisano je kao obvezno te se u Pravilniku o fi nancijskom izvje-štavanju u proračunskom računovodstvu (Narodne novine, 2015a, 2015b, 2015c) propisuje oblik i sadr-žaj fi nancijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastav-ljaju te obveznici i rokovi njihova dostavljanja.

Konceptualni okvir računovodstva, pravila priznava-nja i mjerenja temelje se na modifi ciranoj obračun-skoj osnovi (modifi ciranom računovodstvenom na-čelu nastanka događaja) i primjeni načela povijesnog troška u mjerenju bilančnih pozicija. Navedeni raču-novodstveni okvir u dijelu računovodstvenog tre-tmana tečajnih razlika vrlo šturo defi nira nastanak tečajnih razlika i pravila evidencije. Većina transak-cija povezanih s nastankom tečajnih razlika za koje je predviđena evidencija primjenom obračunske osnove ne zahtjeva se u evidencijama u proračun-skom računovodstvu u Republici Hrvatskoj.

U transakcijama nefi nancijske (nemonetarne) imovi-ne u proračunskom računovodstvu tretman tečajnih razlika sukladan je zahtjevima MRSJS-a 4. Evidencija nefi nancijske (nemonetarne) imovine temelji se pri početnom mjerenju na trošku nabave (ili procijenje-nom iznosu), a pri naknadnom mjerenju na primjeni načela povijesnog troška. Iskazivanje nemonetarne imovine vrednovane po trošku nabave izraženom u stranoj valu provodi se primjenom tečaja strane va-lute na datum transakcije. U kasnijim vrednovanjima (na datum bilance) nemonetarne stavke ostaju iska-zane po tečaju koji je vrijedio na datum transakcije i ne pojavljuju se tečajne razlike. U pravilima prora-čunskog računovodstva naknadno mjerenje nefi nan-cijske imovine po fer vrijednos nije predviđeno, ali predviđene su promijene početnog iznosa na imovini koje su promjene u vrijednos (revalorizacija) i pro-mjene u obujmu imovine.

To su događaji koji utječu na imovinu, a nisu rezultat ak vnos odnosno transakcija koje imaju utjecaj na

proračun i račun prihoda i rashoda. Prema pravilima eviden raju se na odgovarajućim računima imovine, a u korist ili na teret odgovarajućeg računa u podskupini 915 Promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza, a što je u okviru promjena na vlas m izvorima.

U proračunu Republike Hrvatske transakcije u stranoj valu su značajno zastupljene u računu fi nanciranja u dijelu koji sadrži transakcije zaduživanja i povrata do-spjelog duga. Iznosi zaduživanja i pozajmljivanja u ra-čunu fi nanciranja iskazani su na agregatnoj razini tako da bez dodatnih bilješki i dopuna nije razvidna struk-tura obveza i potraživanja prema vrs fi nancijskog in-strumenta, valu , dospijeću i sličnim obilježjima.

Pozajmljivanje i zaduživanje u proračunu i fi nancij-skim izvještajima proračuna u Republici Hrvatskoj klasifi cirano je u:

• Primitke od fi nancijske imovine i zaduživanja: pri-mljeni povra glavnica danih zajmova i depozita, primici od izdanih vrijednosnih papira, primici od prodaje dionica i udjela u glavnici i primici od zadu-živanja.

• Izdatke za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova: izdaci za dane zajmove i depozite, izdaci za dio-nice i udjele u glavnici, izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova, te izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire (Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Narodne novine, 2014, 2015d, 2016).

Prethodna klasifi kacija primitaka i izdataka obuhvaća novčane tokove po osnovi promjena glavnice obveza i fi nancijske imovine koji su povezani s fi nancijskim i inves cijskim ak vnos ma. Klasifi kacija primitaka i izdataka na fi nancijske i inves cijske ak vnos u ra-čunskom planu proračuna i izvještajima ne slijedi u potpunos kriterije prihvaćene u Međunarodnim ra-čunovodstvenim standardima javnog sektora. MRSJS 2 – Izvještaj o novčanom toku klasifi cira u fi nancijske ak vnos one ak vnos koje rezul raju promjenama u veličini i strukturi izvora fi nanciranja (vlas h izvo-ra i dugova), dok se ak vnos stjecanja i otuđenja fi nancijskih plasmana i instrumenata smatraju inve-s cijskim ak vnos ma (Vašiček, V., 2015, 320–345).

Odnos novčanih tokova inves cijskih i fi nancijskih ak vnos kao i omjeri vanjskog i unutarnjeg pozaj-mljivanja i zaduživanja u općem proračunu Republike Hrvatske navodi na zaključak da je za sagledavanje značaja iskaza tečajnih razlika važno sagledavanje utjecaja tečajnih razlika na fi nancijske ak vnos tj. na ak vnos koje mijenjaju stanje dugova i izvora vlasništva. Zaduživanje je regulirano Zakonom o pro-računu, glava VII Zaduživanje, upravljanje dugovima, jamstva države i jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave te javnog sektora, zaduživanje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

21

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

i državni dug. Za potrebe fi nanciranja defi cita pro-računa, inves cijskih projekata i posebnih projekata po odobrenju Sabora, podmirenje dospjelih plaćanja u svezi s državnim jamstvima, potpore platnoj bilan-ci države, upravljanja likvidnošću proračuna, isplata tekućih otplata državnog duga te pokrivanja potreba Hrvatske narodne banke za međunarodnim priču-vom Republika Hrvatska se može zaduživa u zemlji i u inozemstvu (Narodne novine, 2008, 2012, 2015). Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zaduži samo za inves ciju koja se fi nancira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko jelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra fi nancija (Narodne novine, 2008, 2012, 2015).

Iako je zaduživanje i države i jedinica lokalne i regio-nalne samouprave precizno regulirano i ograničeno iznos zaduživanja su ipak vrlo značajni. U državnom proračunu za 2016. godinu iskazni su planirani primici po osnovi zaduživanja od izdanih vrijednosnih papira u svo od 17,6 milijardi kn, a primici od zaduživanja po primljenim zajmovima u svo od preko 6,2 milijardi kn. Istovremeno iskazane su obveze za otplatu glavnice primljenih zajmova u svo od gotovo 14 milijardi kuna, a izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papi-re su 3,5 milijardi kuna. Navedeni iznosi predstavljaju planirane primitke i izdatke bez troškova fi nanciranja (kamata i drugih povezanih troškova posudbe), koji su klasifi cirani kao fi nancijski rashodi u okviru redovne djelatnos i koji iznose ukupno 11,1 milijardu kuna. U ukupnom iznosu fi nancijskih rashoda kamate su goto-vo 10,8 milijardi kuna, a ostali fi nancijski rashodi preo-stalih 300 milijuna kuna pri čemu nije vidljivo koliko su planirane nega vne tečajne razlike.

Kao što je već istaknuto tečajnu razliku uzrokuje pro-mjena valutnog tečaja između datuma transakcije i datuma izvještavanja kod transakcija koje se iskazuju na datum izvještavanja primjenom zaključnog tečaja. Na datum izvještavanja (datum sastavljanja bilance) tečajne razlike pojavit će se samo na monetarnim stavkama u stranoj valu (novac, te potraživanja i ob-veze pla ve u odredivim iznosima novca), jer nemo-netarne stavke (nefi nancijska imovina) vrednovane po trošku nabave ostaju iskazane po tečaju koji je vri-jedio na datum transakcije, odnosno na datum odre-đivanja fer vrijednos , ako se radi o nemonetarnim stavkama vrednovanim po fer vrijednos .

Kod ak vnih stavaka pozi vne tečajne razlike nasta-ju u slučaju slabljenja odnosno deprecijacije domaće valute, dok nega vne tečajne razlike nastaju prilikom jačanja odnosno aprecijacije domaće valute. S druge strane kod pasivnih stavaka pozi vne tečajne razlike nastaju kada domaća valuta aprecira, dok nega vne tečajne razlike nastaju kada domaća valuta deprecira.

Ukupan efekt promjene valutnog tečaja na razini pro-računa i proračunskog korisnika ovisi o tome slabi li ili jača domaća valuta, te je li proračunski korisnik zau-zeo ak vnu ili pasivnu neto deviznu poziciju. Proizlazi da proračun i proračunski korisnik ostvaruju nega van efekt tečajnih razlika kada je domaća valuta ojačala i kada ima ak vnu neto deviznu poziciju (veća devizna ak va od deviznih obveza), odnosno kada je domaća valuta oslabila i kada ima pasivnu neto deviznu pozici-ju (devizna ak va je manja od deviznih obveza).

Gledano, na konsolidiranoj razini Državnog proračuna Republike Hrvatske možemo reći da proračun i pro-računski korisnici u Republici Hrvatskoj imaju zauze-tu pasivnu (kratku) deviznu poziciju, jer imaju manju deviznu ak vu od devizne pasive (ukupnih deviznih obveza). U tom slučaju ostvaruju pozi vne tečajne ra-zlike kod jačanja domaće valute, a nega vne tečajne razlike kod slabljenja domaće valute. Kretanje tečaja, s obzirom na razinu javnog duga u Republici Hrvat-skoj i razinu godišnjeg zaduživanja, vrlo je značajno za troškove servisiranja javnog duga.

Sljedeće pitanje koje je povezano s praćenjem promje-na o stanju javnog duga i godišnjim promjenama istog jest u kojoj mjeri su podaci o realiziranim i nerealizira-nim tečajnim razlikama iskazani u izvještajima o stanju i promjenama javnog duga i je li iskazivanje takvih po-dataka zah jevano? Za razliku od tretmana tečajnih ra-zlika primjenom načela nastanka poslovnog događaja, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, premda is če defi niciju tečajne razlike, dalje ne is če stavke i transakcije koje zah jevaju iskazivanje tečajnih razlika, što znači da ne po če njihovo objav-ljivanje kao ni prezentaciju učinaka tečajnih razlika na prihode, rashode i neto imovinu proračuna.

Realizirana tečajna razlika nastaje kada dođe do pro-mjene u valutnom tečaju između datuma transakcije i datuma podmirenja stavki proizašlih iz transakcije. Razlike zbog promjene valutne klauzule nastaju kada se obveze ugovaraju u tečaju valute Republike Hrvat-ske u odnosu prema stranoj valu . Realizirana tečaj-na razlika i razlika zbog promijene valutne klauzule eviden ra se kao prihod ili rashod – Pravilnik o pro-računskom računovodstvu i računskom planu, čla-nak 50. (Narodne novine, 2014, 2015d, 2016). Prema određenju tečajne razlike iz navedene odredbe Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu tečajna razlika nastaje kada dođe do promjene u valutnom tečaju između datuma transakcije i datu-ma podmirenja stavki proizašlih iz transakcije. Prema aktualnom Pravilniku, tečajna razlika je i razlika proi-zašla iz primjene valutne klauzule3.

3  Navedeno po svojoj suš ni nije ispravno jer se valutna kaluzula primjenjuje u poslovnim transakcijama među reziden ma pri čemu

22

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

Naglasak je na realiziranim tečajnim razlikama. Po-zi vna tečajna razlika eviden ra se kao prihod, ne-ga vna kao rashod. Proizlazi da nije istaknut datum izvještavanja kao datum na koji je potrebno stavke koje su odredive i pla ve u stranoj valu prevodi u funkcionalnu valutu. Isto tako, u evidenciji potraživa-nja i obveza koje su pla ve u odredivim iznosima te se tre raju kao monetarne stavke koje je potrebno prevodi u funkcionalnu valutu, nije istaknut zahtjev naknadnog vrednovanja i iskazivanja eventualnih ra-zlika. Obveze po izdanim vrijednosnim papirima, ako je riječ o zaduživanju u stranoj valu (sk. rn 25) i pri-mljenim zajmovima (sk. rn 26) iskazuju se na datum transakcije s obvezom iskazivanja po tečaju na datum transakcije. Isto tako, u iskazivanju fi nancijske imovi-ne (danih zajmova – sk. rn 13, vrijednosnih papira –sk. rn 14, dionica i udjela u glavnici – sk. rn 15) nisu ista-knuta pravila početnog i naknadnog vrednovanja4.

Potpuna informacija o povezanim rizicima i objavljiva-nje poli ka upravljanja rizicima fi nancijskih instrume-nata zah jevana je drugim MRSJS – a (riječ je o MRSJS 28 Financijski instrumen : Prezen ranje, MRSJS 29 Financijski instrumen : Priznavanje i mjerenje MRSJS 30 Financijski instrumen : Objavljivanje) I podrazu-mijeva informiranje o tržišnom (cjenovnom) riziku fi -nancijskih instrumenata (Dimitrić, M., 2008: 383–395).

MRSJS-a po ču objavljivanje niza informacija pove-zanih s fi nancijskim instrumen ma koje po ču kon-trolu i odlučivanje o fi nancijskim instrumen ma, kao i bolju procjenu fi nancijskog položaja i uspješnos je-dinica javnog sektora pri čemu se ne propisuje forma i opseg izvještavanja već se za izbor izvještajnog okvi-ra is če značaj regula ve i rela vna važnost fi nancij-skih instrumenata u fi nancijskim transakcijama kon-kretnog proračuna i jedinice javnog sektora. Zaš ta obveza neto imovine i neto obveza izraženih u stranoj valu moguća je na razne načine. Jedan od načina je izbjegavanje tečajnih razlika pomoću unaprijed ugo-vorenih tečajeva – zaš tnih valutnih tečajeva. Raču-novodstveni tretman zaš te od valutnog rizika kao na primjeru terminskih valutnih ugovora podrazumijeva izvještavanja o transakcijama zaš te.

Činjenica je da se u Republici Hrvatskoj navedene in-formacije o fi nancijskim instrumen ma ne zah jeva-ju u računovodstvenoj evidenciji i obveznim objava-ma u fi nancijskim izvještajima u proračunu. Kao što je već istaknuto, iskazivanje vrijednos potraživanja

vjerovnik ugrađuje ovu klauzulu radi osiguranja od rizika gubitka re-alne vrijednos svojih potraživanja (op.ur.).4  Za detaljnije sagledavanje problema ke priznavanja i naknadnog mjerenja fi nancijske imovine i obveza pogleda Pravilnik o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu čl. 30 – 36, čl. 44 – 46, čl. 50.

i obveza pla vih u odredivim iznosima u dospijeću, a izvorno nastalih u stranim sredstvima plaćanja na da-tum bilance zah jeva iskazivanje tečajnih razlika na-stalih iz razlike knjigovodstvenog iznosa potraživanja i obveza (podataka zadnjeg mjerenja) i iznosa kunske protuvrijednos potraživanja i obveze iskazane po za-ključnom tečaju na datum bilance.

U računovodstvu proračuna prema modifi ciranom načelu nastanka događaja priznavanje prihoda je pre-ma napla prihoda, a rashoda na nastanku događaja. U priznavanju tečajnih razlika u kombinaciji pristupa mjerenju prihvatljivo je iskaziva realizirane tečajne razlike. To konkretno znači da bi u rashode nega v-ne tečajne razlike trebalo iskaza onu razliku (knjigo-vodstvenog iznosa i iznosa obračunatog pri realizaciji transakcije primjenom tečaja na datum transakcije) koja se odnosi na plaćene/naplaćene devizne svote. Na strani obveza iskazivanje tečajnih razlika povezuje se na dugoročne obveze koje dospijevaju na naplatu jednokratno ili periodično u razdoblju dužem od go-dinu dana pri čemu je potrebno na dio obveza koji dospijeva na plaćanje u tekućem obračunskom raz-doblju u otpla iskaza tečajnu razliku koja je sada iskazana kao dio izdatka.

Prema nalazu Državnog ureda za reviziju u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2015. go-dinu is če se u okviru rashoda, iskazane su nega vne tečajne razlike na temelju porasta tečajeva inozemnih valuta u iznosu od 14, 7 miliona kuna. S obzirom na to da se pri podmirenju obveza po kredi ma, zajmovima i vrijednosnim papirima tečajne razlike uglavnom evi-den raju u okviru izdataka, zbog navedenog postu-panja nema podataka o iznosu realiziranih tečajnih razlika. .... Državni ured za reviziju je mišljenja da tre-ba preispita način postupanja u vezi s iskazivanjem tečajnih razlika, s obzirom na to da utječu na podatke o rashodima, defi citu državnog proračuna i izdacima, iskazanim u godišnjem izvještaju o izvršenju državnog poračuna (Državni ured za reviziju, 2016:28).

Na navedeni stav Državnog ureda za reviziju očito-valo se Ministarstvo fi nancija pri čemu je istaknuto da se u dijelu tečajnih razlika koje se ču evidencija javnog duga eviden ra samo dio realizirane tečajne razlike (između datuma unosa zahtjeva za plaćanje i datuma plaćanja) kao tečajna razlika (na anali čkim računima pozi vnih i nega vnih tečajnih razlika koji se zatvaraju na kraju godine, te se neto razlika iska-zuje kao prihod ili rashod od tečajnih razlika). Ne-realizirane tečajne razlike obračunavaju se koncem godine vrednovanjem računa potraživanja i obveza te odgovarajućih računa izvora vlasništva i ispravka izvora vlasništva za obveze. Obračunavaju se u odno-su na srednji tečaj Hrvatske narodne banke i iskazuju

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

na anali čkim računima obračunanih tečajnih razlika (Državni ured za reviziju, 2016:30).

Ovdje je riječ o iskazivanju tečajnih razlika koje proiz-laze iz stanja glavnica potraživanja i obveza na datum izvještavanja (datum bilance) i pristupu da se učinci nerealiziranih tečajnih razlika prate u promjenama u izvorima vlasništva (transakcije promjene u vrijedno-s i obujmu imovine i obveza). Dio tečajnih razlika u opsegu koji se odnosi na prilagođavanje kamata uk-ljučuje se u fi nancijske rashode tekućeg razdoblja, te ga kao takvog priznaju računovodstveni standardi. Prema pravilima evidencije u računovodstvu prora-čuna u Republici Hrvatskoj tečajne razlike koje se od-nose na prilagođavanje kamata uključuju se u fi nan-cijske rashode (razred 3, sk.kto 34) kao sastavni dio troškova kamata.

Moguću dorada računovodstvenih rješenja potrebno je veza uz suš nu fi nancijskih transakcija. Računo-vodstveni tretman tečajnih razlika u računovodstvu proračuna u Republici Hrvatskoj zavisi i od razvijeno-s fi nancijske prakse u smislu korištenja raznih instru-menata zaš te, pa tako i zaš te od valutnog rizika. Sadašnji način iskazivanja navedenih fi nancijskih ak- vnos na razini planiranja proračuna i izvještavanja

o proračunu je na visokoj agregatnoj razini i ne daje uvid u načine upravljanja javnim dugom.

4. ZaključakMeđunarodni računovodstveni standardi za javni sek-tor temeljeni su na obračunskoj osnovi. Objavljivanje povezanih učinaka sve kompleksnijih oblika fi nanci-ranja postavlja drugačije i nove zahtjeve pred raču-novodstveno praćenje i izvještavanje o monetarnim stavkama u jedinicama javnog sektora. Upravljanje rizicima povezanim s fi nancijskom imovinom i obve-zama zahtjeva kvalitetne informacije o promjenama vrijednos stavki, o realiziranim i nerealiziranim gubi-cima i dobicima od držanja fi nancijske imovine i obve-ze, a koji proizlaze iz tržišnih utjecaja, valutnog rizika, kamatnog rizika, rizika likvidnos i novčanog toka.

U radu je prezen ran računovodstveni tretman uči-naka promjena tečajeva stranih valuta s naglaskom na zahtjevima objava MRSJS i na zahtjevima koji proizlaze iz regula ve računovodstva proračuna u Republici Hrvatskoj. Pravilnik o proračunskom raču-novodstvu i računskom planu ne po če objavljivanje učinaka tečajnih razlika na prihode, rashode i neto imovinu proračuna. Izvještavanje o primicima i izdaci-ma povezanim sa fi nancijskom imovinom i obvezama u proračunu i fi nancijskim izvještajima svodi se na nov-čane tokove otplate/naplate glavnice obveza/potra-živanja. Učinci tečajnih razlika na plaćene/naplaćene iznose nisu iskazani. Praćenje učinaka tečajnih razlika

na promjene stanja duga i učinke tečajnih razlika do-spjelih iznosa duga na rezultat razdoblja (defi cit ili sufi -cit) osiguralo bi kvalitetniju informaciju za upravljanje javnim dugom i transparentnije izvještavanje o istom.

Popis literature:• Dimitrić, M., (2008) Računovodstvo troškova fi nanciranja jav-

nog sektora, Zbornik radova Hrvatski javni sektor – praksa i perspek ve, Opa ja, Hrvatska.

• Državni proračun Republike Hrvatske za 2016. godinu i projek-cije za 2017. i 2018. godinu, h p://narodne-novine.nn.hr/clan-ci/sluzbeni/2014_12_148_2774.html, pristupljeno 21. 6. 2016.)

• Državni ured za reviziju (2016) Izvješće o obavljenoj reviziji go-dišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike hrvatske za 2015. godinu, h p://www.revizija.hr/datastore/fi -lestore/84/drzavni_proracun_republike_hrvatske_za_2015_1.pdf, pristupljeno 25. 10. 2016.

• Gulin, D. et al. (2006) Računovodstvo trgovačkih društava – uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa, Hrvatska zajednica ra-čunovođa i fi nancijskih djelatnika, Zagreb.

• IFAC (2014): Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Standards Bord Pronouncements, h ps://www.ifac.org/pu-blica ons-resources/2014-handbook-interna onal-public-se-ctor-accoun ng-pronouncements, pristupljeno 21. 6. 2016.)

• IPSASB (2014): IPSAS 4, Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements, Volume I, p.201, paragraph 27.

• Narodne novine (2008) Zakon o proračunu, Narodne novine d.d., Zagreb, broj 87/2008.

• Narodne novine (2012) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, Narodne novine d.d., Zagreb, broj 136/2012.

• Narodne novine (2015) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, Narodne novine d.d., Zagreb, broj 15/2015.

• Narodne novine (2015a) Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, Narodne novine d.d, Zagreb, broj 3/2015.

• Narodne novine (2015b) Pravilnik o izmjenama Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, Narodne novine d.d, Zagreb, broj 93/2015.

• Narodne novine (2015c) Pravilnik o izmjenama Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, Narodne novine d.d, Zagreb, broj 135/2015.

• Narodne novine (2016) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Narodne novine d.d., Zagreb, broj 87/2016.

• Narodne novine (2015d) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Narodne novine d.d., Zagreb, broj 115/2015.

• Narodne novine (2014) Pravilnik o proračunskom računovod-stvu i računskom planu, Narodne novine d.d., Zagreb, broj 124/2014.

• Roje, G., Vašiček, V. (ur) (2015) Harmonizacija proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj s međunarodnim raču-novodstvenim standardima za javni sektor, TIM4PIN, Zagreb, str. 243–246.

• Vašiček, V. (2015) Usklađenost fi nancijskih izvještaja proraču-na i proračunskih korisnika u Republici Hrvatskoj s Međuna-rodnim računovodstvenim standardima za javni sektor, Zbor-nik radova Ekonomskog fakulteta Mostar (Journal of Ecomomy and Business) – posebno izdanje II, Ekonomski fakultet Sveučili-šta u Mostaru, Mostar, str. 320–345.

• Vašiček, V., Sohora Bukovac, M., (2008) Računovodstvo tečajnih razlika u sustavu proračuna, Zbornik radova XXXXIII Simpozij Financije i računovodstvo u funkciji jačanja konkurentnos hrvatskog gospodarstva, Pula, str. 266–278.

24

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. Fiskalna kretanja u Hrvatskoj (DZS)Državni zavod za sta s ku je u svojstvu glavnog sa-stavljača i nacionalne ins tucije zadužene za dostavu Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države (EDP) dana 21. 10. 2016. godine objavio konačno listopadsko Izvješće o pre-komjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja 2012. – 2015. godine (uključujući i projekcije nekih pozicija za 2016. godi-nu) za Republiku Hrvatsku1. Predmetno Izvješće je sa-stavljeno u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i Ministarstvom fi nancija, sukladno metodologiji ESA 2010 i ostalim pravilima za primjenu postupka preko-mjernog proračunskog defi cita.

Prema objavljenim podacima DZS-a, Hrvatska je u 2015. godini zabilježila defi cit konsolidirane opće dr-žave u iznosu od 11 mlrd. kuna (ili 3,3 % BDP-a, tabli-ca 1), a u prethodnim godinama kretao se je u ras-ponu od 5,3 % BDP-a (2012. i 2013.) do 5,4 % BDP-a

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.1 Dostupno na: h p://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publica on/2016/12- 01-02_02_2016.htm. Priopćenje na prvoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup dodatnim i detaljnijim podacima.

(2014. godina). Veliki utjecaj na iznos defi cita u 2015. imao je znatan pad proračunskog salda državnog pro-računa (podsektor središnje države) u odnosu na pla-nirani s 12 526 milijuna kuna na 8 852 milijuna kuna. Sta s čki tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. mirovinski stup najviše je utjecao na defi cit, tj. ka-tegoriju neto uzajmljivanje / neto pozajmljivanje (B.9) opće države u 2015. godini.

Prema sta s čkim pravilima ESA 2010 ova se jed-nokratna transakcija ne priznaje kao prihod u tre-nutku primitka nego se rade vremenska razgrani-čenja h prihoda, tako da je po osnovi vremenskog razgraničenja u 2015. godini utjecala na povećanje defi cita u iznosu od gotovo 1,3 mlrd. kuna. Isto tako, preuzimanje duga Imunološkog zavoda, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza od države koja je prethodno izdala jamstva za zaduživanje m subjek ma je po osnovi pravila trećeg poziva2 utjecalo je na poveća-nje defi cita u iznosu od 992 milijuna kuna. Osim toga u obuhvat sektora opće države u 2015. uključena je i ins tucionalna jedinica HAKOM, te je imovina Bina Istre reklasifi cirana u državnu imovinu. U usporedbi s rezulta ma prethodne travanjske no fi kacije (pri-vremeni podaci), defi cit opće države revidiran je mi-nimalno u usporedbi s prethodnim listopadskim no -

2  U slučaju trećeg poziva po jamstvu cjelokupni garan rani dug sta- s čki se tre ra kao obveza države.

Smanjenja proračunskih defi cita u 2015. glavno su obilježje fi skalnih kretanja u Hrvatskoj i EUDavor Galinec *

Državni zavod za sta s ku objavio je 21. listopada 2016. rezultate listopadske EDP no fi kacije za razdoblje 2012. – 2016. godine (uključujući trenutnu projekciju za 2016. godinu). Ova no fi kacija je preciznija od pret-hodne travanjske jer se zasniva na korištenju konačnih ulaznih podataka (za razliku od travanjske u kojoj se u velikoj mjeri koriste privremeni ulazni podaci i procjene). Objavljeni su glavni pokazatelji defi cita i duga konsolidirane opće države (čije bi se vrijednos trebale kreta unutar granica defi niranih Ugovorom iz Maa-strichta) i popratni fi skalni pokazatelji. Vrijednos objavljenih pokazatelja se od hrvatskih kreatora ekonom-ske poli ke proučavaju s dužnom pažnjom, jer se Hrvatska nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog defi cita (PPPD), u sklopu kojega se poduzimaju mjere ekonomske poli ke za korekciju prekomjernih veličina. Ako defi cit u 2016. godini bude manji od 2,7 % BDP-a i ako Prognoze Komisije za 2017. i 2018. godinu budu ukazivale da će defi cit bi ispod praga prekomjernos , naša bi država mogla sredinom 2017. godine i for-malno izaći iz PPPD-a. U nastavku teksta slijedi opširniji opis rezultata konačnog listopadskog EDP izvješća za Hrvatsku (DZS), te za EU-28, Europodručje i pojedinačno za sve države članice (Eurostat).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

25

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

fi kacijama, i to samo za 2014. (smanjenje od 286 mil. kuna ili 0,09 % BDP-a) i za 2015. godinu (povećanje od 321 mil. kuna ili 0,1 % BDP-a).

Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz revi-zije pokazatelja bruto inves cija države u fi ksni kapital te uključivanja konačnih podataka za velike jedinice koje su sektorizirane u sektor opće države. Pri tome je potrebno spomenu da je defi cit podsektora središnje države u 2015. godini iznosio 3,2 % BDP-a (isto kao i u prethodnoj travanjskoj no fi kaciji), podsektor lokalne države ostvario je sufi cit u iznosu od 0,1 % BDP-a (0,2 % BDP-a u travanjskoj no fi kaciji), a podsektor fondo-va socijalne sigurnos ostvario je defi cit u iznosu od 0,2 % BDP-a (isto kao i u prethodnoj travanjskoj no -fi kaciji). Tako zabilježene vrijednos po podsektorima su u konačnici i odredile konačni defi cit u iznosu od 3,3 % BDP-a na razini sektora konsolidirane opće države.

Konsolidirani dug opće države na kraju 2015. godine porastao je za 5,4 milijardne kuna te je dosegao vri-jednost od 289,6 mlrd. kuna ili 86,7 % BDP-a (što je gotovo iden čno vrijednos duga objavljenoj u sklo-pu prethodne travanjske no fi kaciju). Taj neto porast duga od 5,4 mlrd. kuna rezultat je operacija izdavanja dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira središnje države, otplata kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira te smanjenja duga po inozemnim kredi ma središnje države. U usporedbi sa stanjem duga na kraju 2014. godine, dug opće države je u 2015. po-rastao je za 1,9 %, što je oko 2,5 puta manji rast u odnosu na rast zabilježen u 2014. u odnosu na 2013. godinu. To je ujedno i najmanja stopa rasta duga od početka bilježenja EDP duga prema metodologiji ESA 2010. Dug opće države u razdoblju od 2012. do 2014. porastao je u prosjeku za 4,7 milijardi uslijed već spo-menutog sta s čkog eviden ranja imovine projekta Bina Istra d. d. u bilancu opće države.

Tablica 1. Republika Hrvatska – pokazatelji defi cita i duga države, izdataka za inves cije i kamate 2012. – 2016*.

U % BDP-a i međugodišnje stope rasta

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.*

listopadsko EDP izvješće (Eurostat)

Proračunski defi cit -5,3 -5,3 -5,4 -3,3 -2,6Konsolidirani dug opće države 70,7 82,2 86,6 86,7 85,9

Rashodi središnje države za inves cije 3,5 3,7 3,6 3,2 np

Rashodi središnje države za kamate 3,4 3,5 3,5 3,6 np

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

... -0,3 -0,4 1,7 3,1

Razlika listopadsko - travanjsko EDP izvješće

Proračunski defi cit 0,0 0,0 0,1 -0,1 0,0Konsolidirani dug opće države 0,0 0,0 0,1 0,1 0,0

Rashodi središnje države za inves cije 0,0 0,0 -0,1 0,4 np

Rashodi središnje države za kamate 0,0 0,0 0,0 0,0 np

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

... 0,0 -0,1 0,0 0,1

Izvor: izračun autora prema objavljenim podacima DZS od 21. 10. 2016.

Travanjska no fi kacijaU % BDP-a i međugodišnje stope rasta

2012 2013 2014 2015 2016*

EDP izvješće (Eurostat) Proračunski defi cit -5,3 -5,3 -5,5 -3,2 -2,6Konsolidirani dug opće države 70,7 82,2 86,5 86,7 85,9

Rashodi središnje države za inves cije 3,5 3,7 3,7 2,8 np

Rashodi središnje države za kamate 3,4 3,5 3,5 3,6 np

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

... -0,3 -0,3 1,8 3,0

Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS-a od 21. 10. 2016.

Osim svih nabrojanih promjena koje utječu na nomi-nalne vrijednos brojnika (defi cit, dug), treba spome-nu da je u razdoblju između dvije no fi kacije došlo i do revizije podataka o BDP-u za 2014. i 2015. godinu (vrijednost nazivnika), što je također utjecalo na pro-mjene vrijednos rela vnih pokazatelja (tj. promjene postotnih udjela) defi cita i duga u odnosu na BDP u te dvije godine.

Promatramo li ostale relevantne fi skalne pokazatelje za Hrvatsku koji se objavljuju u sklopu EDP Izvješća, možemo primije da je jekom 2015. godine doš-lo do smanjenja rashoda središnje države za bruto inves cije u fi ksni kapital (s 3,6 % BDP-a u 2014. na 3,2 % BDP-a u 2015. godini). To smanjenje svakako je pridonijelo značajnijem smanjenju ukupnog defi ci-ta konsolidirane središnje države u 2015. godini, no ako se smanjuju rashodi za državne inves cije može doći i do usporavanja rasta BDP-a u budućnos (osim ako ne dođe do znatnijeg rasta privatnih inves cija ili sups tucije izvora fi nanciranja državnih inves cija korištenjem sredstava iz EU fondova). Pri tome treba napomenu da je u travanjskoj no fi kaciji pokazatelj rashoda središnje države za bruto inves cije u fi ksni

26

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

kapital za 2015. godinu iznosio 2,8 % BDP-a. Zbog porasta razine duga opće države povećavaju se i dr-žavni rashodi za kamate: s 3,4 % BDP-a (2012.) na 3,5 % BDP-a (2013. i 2014.) do konačne razine od 3,6 % BDP-a u 2015. godini.

Usporedni prikaz ostvarenih i Preporukom zadanih veličina fi skalnog defi cita u sklopu Postupka preko-mjernog defi cita (EDP) po godinama, kao i prikaz os-tvarenih i od Komisije projiciranih veličina duga opće države sistema ziran je u tablici 2. U Preporuci Vijeća iz siječnja 2014. godine Hrvatskoj je bio zadan maksi-malni defi cit u iznosu od 4,6 % BDP-a u 2014. godini, a inicijalna očekivanja Komisije iskazana u Proljetnim prognozama 2014. (objavljenima u travnju te godine) bila su čak i niža (3,8 % BDP-a). Među m, na teme-lju novih spoznaja i kon nuiranog praćenja fi skalnih ostvarenja u Hrvatskoj Komisija je u sklopu Proljetnih prognoza 2016. (travanj 2016.) korigirala svoju pro-jekciju defi cita u 2015. godini na 3,2 % BDP-a, suklad-no podacima objavljenim od strane DZS-a u sklopu travanjske no fi kacije.

Kako je u listopadskoj no fi kaciji konačni pokazatelj defi cita iznosio 3,3 % BDP-a, pozi van raskorak u od-nosu na ciljanu veličinu defi cita iz Preporuke Vijeća za 2015. godinu iznosi 0,2 % BDP-a. Za 2016. godinu projicirano pozi vno odstupanje defi cita u odnosu na zadanu ciljnu veličinu trebalo bi iznosi 0,1% BDP-a (sukladno projiciranom defi citu hrvatskih vlas od 2,6 % BDP-a u 2016. iskazanom u nacionalnom EDP Izvje-šću), a Procjena Komisije iskazana u Proljetnim pro-gnozama iz travnja iden čna je ciljanoj veličini defi ci-ta iz Preporuke Vijeća za 2016. godinu (2,7 % BDP-a). Početkom studenog izlaze Komisijine Jesenske pro-gnoze i ostaje nam vidje hoće li Komisija revidira- svoju procjenu hrvatskog defi cita u 2016. godini.

Što se če pokazatelja duga opće države, vrijednost duga opće države u inicijalnoj Preporuci iznosila je 62 % BDP-a (2014.), 64 % BDP-a (2015.), odnosno 64,8 % BDP-a (2016.). U Proljetnim prognozama Komisije procjena je za 2015. godinu iznosila 87,6 % BDP-a, dok EDP izvješće DZS-a (verifi cirano od strane Eurostata) ukazuje da je zabilježena razina duga u 2015. godini iznosila 85,9 % BDP-a.

Tablica 2. Usporedba ostvarenih i Preporukom zadanih ve-ličina defi cita i duga države

u % BDP-a 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018pPreporuka Vijeća (01/2014)

Proračunski defi cit ... -4,6 -3,5 -2,7 <3 <3

Konsolidirani dug opće države* ... 62,0 64,0 64,8 ... ...

Proljetne prognoze Komisije (04/2016.)

Proračunski defi cit -5,3 -5,5 -3,2 -2,7 -2,3 ...

Konsolidirani dug opće države 82,2 86,5 86,7 87,6 87,3 ...

EDP izvješće (DZS, 10/2016.)

Proračunski defi cit -5,3 -5,4 -3,3 -2,6 ... ...

Konsolidirani dug opće države 82,2 86,6 86,7 85,9 ... ...

Razlika ostvarenih (EDP izvješće 10/2016.) i preporučenih veličina

Proračunski defi cit ... -0,8 0,2 0,1 ...

Konsolidirani dug opće države ... 24,6 22,7 21,2 ...

* U dokumentu Vijeća korišteni su ažurirani rezulta Jesenskih pro-gnoza Komisije 2013.

Izvor: publikacije Vijeća, Komisije, Eurostata i DZS-a.

2. Fiskalna kretanja u EU-28, Europodručju i u pojedinim državama članicama (EUROSTAT)

Na is dan kao i DZS, Sta s čki ured Komisije (Euro-stat) je 21. listopada objavio rezultate konačnog listo-padskog EDP izvješća za EU-28, Europodručje i poje-dinačno za sve države članice3. Promatrano na razini 19 država članica Europodručja, prosječan proračun-ski defi cit u 2015. godini iznosio je 2,1 % BDP-a što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na 2014. godinu kada je iznosio 2,6 % BDP-a. Istovremeno je prvi put u posljednjih nekoliko godina došlo do pada duga države na razini Europodručja, koji je smanjen s 92 % BDP-a u 2014. na 90,4 % BDP-a u 2015. godini. Promatrano na razini 28 država članica EU, proračun-ski defi cit je s razine od 3 % BDP-a u 2014. godini (re-ferentna vrijednost iz Maastrichtškog ugovora) sma-njen na 2,4 % BDP-a u 2015. godini.

Kao i u slučaju Europodručja, prvi put je nakon duljeg vremena došlo do smanjenja razine duga opće drža-ve, s 86,7 % BDP-a na u 2014. na 85 % u 2015. godini. Iako je dug smanjen i na razini Europodručja i na razini EU-28, razina duga država Europodručja je još uvijek

3  Priopćenje Eurostata dostupno je na engleskom jeziku na: h p://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7704449/2-21102016-AP-EN.pdf/f113daf6-9f48-4bb1-832d-e3a71e5ef009.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

27

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

viša u odnosu na razinu duga država članica EU koje još nisu postale članicama Europodručja. Smanjenja proračunskog defi cita na razini EU-28 i Europodručja u velikoj je mjeri rezultat učinaka provedbe Postupka prekomjernog proračunskog defi cita u većini država članica EU, ali i uspješnog nastavka procesa fi skalne konsolidacije nakon izlazaka država članica iz okvira tog korek vnog mehanizma te gospodarskog rasta.

Prema Priopćenju Eurostata, jekom 2015. godine če- ri države članice ostvarile su fi skalni sufi cit (Luksem-

burg 1,6 %, Njemačka 0,6 %, Švedska 0,2 % i Estonija 0,1 % BDP-a), najniži defi ci (u % od BDP-a) zabilježeni su u Litvi (–0,2 %), Češkoj (–0,6 %), Rumunjskoj (–0,8 %) te Austriji (–1 % BDP-a). Za razliku od listopadskog izvješća 2015. godine kada je četrnaest država članica imalo defi cite jednako ili više od 3 % BDP-a u 2014. godini, samo šest država članica zabilježilo je defi cite jednako ili više od 3 % BDP-a, kako slijedi: Grčka (–7,5 %), Španjolska (–5,1 %), Portugal (–4,4 %), UK (–4,3 %), Francuska (–3,5%) i Hrvatska (–3,3 %). Gledano iz perspek ve duga opće države, na kraju 2015. godine najniže vrijednos duga u odnosu na BDP zabilježene su u Estoniji (10,1 %), Luksemburgu (22,1 %), Bugar-skoj (26 %), Latviji (36,3 %) i Rumunjskoj (37,9 %).

Čak sedamnaest država članica (odnosno, jedna više nego na kraju 2014. godine) zabilježilo je vrijednos duga iznad referentne granice od 60 % BDP-a na kra-ju 2015. godine, pri čemu su najviše vrijednos zabi-lježene u Grčkoj (177,4 %), Italiji (132,3 %), Portugalu (129 %), Cipru (107,5 %) i Belgiji (105,8 %). Iako je Irska na kraju 2014. godine bilježila dug u iznosu od 105,2 % BDP-a, taj dug je u samo godinu dana smanjen na razinu od 78,6 % BDP-a (stanje krajem 2015. godine). Što se če kvalitete EDP sta s ka, nova rezervacija na kvalitetu podataka iskazana je prema Cipru (bilje-ženje jekova EU novca, nedostatni izvori podataka, neiskazivanje sta s čkih diskrepancija i sl.). Postoje-će rezervacije su zadržane prema Belgiji (sektorska klasifi kacija bolnica) i Mađarskoj (sektorska klasifi -kacija izvozno-uvozne banke Eximbank). Rezervacija prethodno iskazana u Francuskoj (klasifi kacija Depo-zitnog fonda za garancije i sanaciju – FGDR i bilježenje troškova restrukturiranja kompleksnih dužničkih in-strumenata lokalne države) povučena je jer su ta dva pitanja riješena na zadovoljavajući način u suradnji s Eurostatom.

PLANIRANJE I IZRADA PLANA NABAVE ZA 2017. - PROCES,

OBVEZE I SPECIFIČNOSTI Zagreb, 30. studeni 2016.

Raspored predavanja Planiranje u javnoj nabavi

• organizacija izrade plana nabave- interne procedure planiranja i dionici u procesu planiranja

• planiranje potreba za redovno poslovanje - utvrđivanje predmeta nabave

• usklađivanje procijenjene vrijednosti s osiguranim sredstvima

• planiranje bagatelne nabave• povezivanje stavki plana s fi nancijskim planom ili

proračunom• koji su izvori informacija za provedbu istraživanja

tržišta nabave• kako se izrađuje specifi kacije predmeta nabave

temeljem provedenog istraživanja tržišta• obveze izrade plana nabave prema ZJN• izmjene i dopune plana nabave• primjer plana nabave• novine koje donosi novi ZJN vezano uz plan nabave

Planiranje pojedinačne nabave – planiranje pojedinog postupka/načina nabave

• koji je cilj izrade pojedinačnih planova nabave• koji je sadržaj pojedinačnog plana nabave• kako primijeniti rezultate iz prethodnih nabava u

procesu planiranja?

Kontrola izvršenja ugovora i registar ugovora

• kako provjeriti rezultate efi kasnog planiranja?

* detaljnije o programu i prijavi na

www.tim4pin.hr

28

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. Uvod Sva trgovačka društva i druge pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvarivanja dobi , fi zičke osobe koje se bave re-gistriranom djelatnošću obrta i slobodnog zanimanja te građani, dužni su podmiriva javna davanja prema uplatnim računima koji su propisani Naredbom o na-činu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih dopri-nosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2016. godini (NN, br. 35/16; dalje u tekstu: Nared-ba), koja se za svaku kalendarsku godinu kao porezno razdoblje donosi posebno. Navedenom Naredbom propisani su računi na koje se uplaćuju prihodi pro-računa, obvezni doprinosi te prihodi za fi nanciranje drugih javnih potreba, način uplaćivanja h prihoda kao i izvješćivanje njihovih korisnika o uplatama i isplatama s računa.

Od 1. siječnja 2014. uveden je obrazac JOPPD s kojim Porezna uprava (dalje u tekstu: PU) – prikuplja podat-ke o primicima, porezu na dohodak i prirezu te do-prinosima za obvezna osiguranja, a koji je zamijenio nekoliko dotadašnjih obrazaca (ID, IDD, ID-1, IDD-1 i R-Sm). Naredbom je propisano da se na nalozima za plaćanje prihoda u vezi s JOPPD obrascima, na nalo-zima za plaćanje HUB 3 ili HUB 3A, obvezno upisuju:

1. broj računa proračuna po IBAN konstrukciji koji je sastavni dio Naredbe

2. u polje model → broj modela HR 683. u polje poziv na broj primatelja → podatak prvi

– brojčanu oznaku vrste prihoda koji se uplaćuje, podatak drugi – OIB od 11 znamenaka, te kao po-

datak treći – oznaku Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD) prema kojem se vrši uplata (5 znamenaka). Oznaka izvješća kao obvezan podatak JOPPD obrasca, sastoji se od oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja dana u godini na koji je obavljen isplata primitka i obračunani do-prinosi za obvezna osiguranja. (Primjerice, oznaka izvješća je 16300 – za isplatu primitka i obračun i uplatu doprinosa za dohodak od nesamostalnog rada na dan 26. 10. 2016.).

2. Obračun zateznih kamata Ako nalozi za plaćanje javnih davanja nisu popunje-ni u skladu s odredbama Naredbe, na javna davanja koja nisu plaćena u roku, obračunavaju se zakonske zatezne kamata. Radi toga su porezni obveznici dužni pravovremeno podmiriva zakonske obveze, te po-znava vrstu prihoda koji se uplaćuje i kome uplaće-na sredstva pripadaju, a kako bi se izbjeglo plaćanje zakonskih zateznih kamata. Na javna davanja koja nisu plaćena u zakonskom roku, sa primjenom od 1. srpnja 2016. sistemski se obračunavaju zatezne ka-mate po stopi od 7,88 % godišnje, dok je do 1. srpnja 2016. zatezna kamatna stopa iznosila 8,14 %, a prema članku 116. Općeg poreznog zakona, članku 29. Zako-na o obveznim odnosima (NN, br. 35/05. do 134/09.) te članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04. i 35/05.).

Ispostave PU vode anali čke evidencije o pojedi-nim vrstama prihoda poreznih obveznika, te u slu-čaju kada nalozi za plaćanje sadrže pogrešan račun za uplatu ili neispravnu brojčanu oznaku u pozivu na broj primatelja, iako su obveze plaćene, iste neće bi pravodobno eviden rane kao uplate na računu dr-

Povezivanje nepovezanih uplata sa zaduženjima temeljem SNU Mirjana Mahović Komljenović *

Kao jedna od elektroničkih usluga u sklopu ePorezne, uvedena je i aplikacija Specifi kacija nepovezanih upla-ta – SNU. Pri popunjavanju naloga za plaćanje prihoda povezanih s JOPPD obrascem, najčešće se griješi pri upla na pogrešan uplatni račun ili pri upla na ispravan račun ali s pogrešnom brojčanom oznakom vrstu prihoda ili pogrešnom oznakom JOPPD obrasca. Aplikacija SNU omogućuje ispravljanje pogrešaka učinje-nih kod plaćanja obveza temeljem JOPPD obrasca. Korištenjem aplikacije Specifi kacija nepovezanih uplata, porezni obveznici elektronički podnose zahtjeve za preknjiženje pogrešnih uplata ili povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava na teret vrste prihoda povezanih s JOPPD obrascima.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava Novi Zagreb

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

29

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

žavnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Naime, prema točki VIII podtočki 8. Zajedničkih odredbi Naredbe, danom uplate poreza, obveznih doprinosa te drugih prihoda, podrazumijeva se dan kada su sredstva eviden rana na računu državnog proračuna, na računu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na računu zajedničkih prihoda proračuna, na računu na koji se uplaćuje doprinos za mirovinsko osigura-nje za individualnu kapitaliziranu štednju ili nekom drugom uplatnom računu, a ne kad su tere la račun pla telja. Prema tome, sudionici u platnom prome-tu mogu izbjeći plaćanje zakonskih zateznih kamata samo, ako su javna davanja uplaćena do propisanog datuma valute na ispravni uplatni račun uz točnu brojčanu oznaku vrste prihoda koji se plaća.

3. Povezivanje zaduženja s uplatama na vrstama prihoda JOPPD

Zakonom o porezu na dohodak (NN, br. 177/04. do 136/15. – dalje u tekstu: Zakon) te Pravilnikom o po-rezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 137/15 – dalje u tekstu: Pravilnik), propisani su obveznici, način i roko-vi podnošenja Izvješća o primicima, porezu na doho-dak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na JOPPD obrascu, koji se dostavlja poreznoj upravi za njene potrebe te za potrebe REGOS-a – Središnjeg registra osiguranika. Ako se izvješće na JOPPD obras-cu dostavlja PU za više od tri fi zičke osobe ili kada je podnositelj izvješća korisnik ePorezne, ispla telj ob-vezno elektronički podnosi JOPPD obrazac.

Među m, JOPPD obrazac se ne podnosi elektronički, već u papirnatom obliku (kada može bi ispisan na računalu uz uvjet da u cijelos odgovara obrascu koji je propisan Pravilnikom), ako se iskazuju podaci za tri i manje fi zičkih osoba i uz uvjet da ispla telj primitka nije prema drugim propisima obvezan koris sustav ePorezne (npr. obveznici PDV-a koji su neovisno od broja zaposlenih, obvezni korisnici elektroničkih uslu-ga). Kako bi se sistemski povezala zaduženja s uplata-ma na vrstama prihoda JOPPD obrasca, potrebno je da oznaka izvješća upisana na JOPPD obrascu, bude jednaka oznaci izvješća upisanoj, kao treći podatak u pozivu na broj odobrenja u nalogu za uplatu.

Sistemsko povezivanje zaduženja s uplatama, obav-lja se po svakoj vrs prihoda ili obračunanoj obvezi na iskazanom JOPPD obrascu, pri čemu se nakon povezivanja zaduženja s uplatama, uplaćena javna davanja po pojedinoj vrs prihoda te po određe-nom JOPPD obrascu, raspoređuju na pojedine stje-catelje koji su iskazani na strani B koja je sastavi dio JOPPD obrasca.

Iz navedenog proizlazi da povezivanje zaduženja s uplatama na vrstama prihoda iskazanim na JOPPD obrascu, predstavlja preduvjet za raspoređivanje uplata na pojedine stjecatelje, a što je ključni element za točne evidencije o ostvarenim oporezivim i neo-porezivim primicima te obračunanim doprinosima za obvezna osiguranja po svakom stjecatelju. Točne evidencije o oporezivim i neoporezivim primicima te doprinosima po svakom stjecatelju, koriste se za:

• Izdavanje poreznih potvrda u PU radi potrebe utvr-đivanja određenih prava fi zičkih osoba.

• Priznavanje uplata po ostvarenim dohocima pri obradi godišnje porezne prijave i provođenju po-sebnog postupka.

• Razmjenu podataka s drugim ins tucijama – HZMO, HZZO, Ministarstvom socijalne poli ke i mladih, Ministarstvom obrazovanja i sporta i dr., po sustavu za razmjenu podataka o dohocima i pri-micima – tzv. EDIP sustavu.

3.1. Specifi kacija nepovezanih uplata – SNU

Člankom 78., stavkom 23. Pravilnika, propisano je da su za sve uplate koje nisu u vezi s oznakom izvješća pod I. obrasca JOPPD, podnositelji izvješća odnosno ispla telji, obvezni podnije specifi kaciju rasporeda uplata. Radi navedenog su PU i REGOS u sklopu elek-troničkih usluga ePorezna, razvili aplikaciju Specifi -kacija nepovezanih uplata (dalje u tekstu: SNU), koja kreira elektronički zahtjev koji poreznim obveznicima omogućuje povezivanje nepovezanih uplata i zadu-ženja, koja su nastala podnošenjem JOPPD obrasca. Nadležnost za povezivanje zaduženja i uplata na te-melju JOPPD obrasca, stoga je i podijeljena između PU i REGOS-a, pri čemu se procesi povezivanja uplata sa zaduženjima obavljaju jekom noćnih obrada po-dataka, i to za vrste prihoda koji su povezani s JOPPD obrascem:

Porezna uprava REGOS• porez i prirez na dohodak • doprinose za ZO• doprinose za zapošljavanje• doprinose za zaš tu zdravlja

na radu

• mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos – MO I. stup

• mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – MO II. stup

Najčešće nepovezane uplate sa zaduženjima na po-reznoj kar ci na temelju poslanih i zaprimljenih JO-PPD obrazaca, pojavljuju se u slučaju ako su uplate javnih davanja obavljene na pogrešnu vrstu prihoda (primjerice: umjesto uplate na vrstu prihoda 1880 – predujam poreza na dohodak i prireza po osnovi ne-samostalnog rada, uplata je obavljena na vrstu priho-da 1945 – predujam poreza na dohodak i prireza po

30

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

osnovi primitka od kojih se utvrđuje drugi dohodak), pogrešan OIB stjecatelja ili pogrešnu šifru općine pre-bivališta ili uobičajenog boravišta stjecatelja primitka unutar iste vrste prihoda, uplata javnih prihoda u ve-ćoj svo od iskazane obveze po JOPPD obrascu.

Korištenjem različi h pregleda koje nudi aplikacija SNU, poreznom obvezniku je omogućeno da susta-vom ePorezna, elektronički postave zahtjev za po-vezivanjem, preknjiženjem ili povratom nepovezanih uplata. Stoga aplikacija SNU predstavlja zamjenu za pismene zahtjeve za preknjiženjem ili povratom prihoda povezanih s obrascem JOPPD, a koje je do primjene SNU aplikacije, porezni obveznik podnosio nadležnoj ispostavi PU u papirnatom obliku. Obrazac SNU moguće je podnije jednom ili više puta dnevno, pri čemu su u aplikaciji postavljene sistemske kontro-le koje ne dopuštaju korisnicima ePorezne, da elek-troničkim postavljanjem zahtjeva za povezivanjem, nastane neka druga nova nepovezana uplata.

3.2. Sistemsko povezivanje uplaćenih sredstva sa zaduženjima

Svaki nalog za plaćanje kojim se prema Naredbi obav-lja uplata prihoda u vezi s JOPPD obrascem, a na ko-jem je u pozivu na broj odobrenja iskazan ispravan račun propisan za plaćanje određene obveze, isprav-na vrsta prihoda (primjerice: porez i prirez od nesa-mostalnog rada 1880, porez i prirez za drugi dohodak 1945, MO I. stup 8168, MO II. stup 2283 i dr.), ispra-van OIB te ispravna oznaka izvješća JOPPD obrasca, i to u svo obračunane obveze iskazane po tom JOPPD obrascu, uplata se sistemski povezuje sa zaduženjem po tom JOPPD obrascu, te raspoređuje na pojedine stjecatelje primitaka u visini obračunane obveze.

Takva uplata koja je obavljena u svo obračunane obveze za određenu vrstu prihoda po JOPPD obras-cu, u cijelos je zatvorena, kao i obveze po toj vrs prihoda iskazane po svakom stjecatelju, radi čega nema iskazanih podataka u bazi nepovezanih uplata.

3.3. Eviden ranje podataka u bazi nepovezanih uplata

Ako je uplata po pojedinom JOPPD obrascu obavljena na ispravan račun propisan za plaćanje određene ob-veze, ispravnu vrstu prihoda, ispravan OIB te ispravnu oznaku izvješća JOPPD obrasca, ali u većoj svo od obračunane obveze koja je iskazana po tom JOPPD obrascu, tada se sa uplaćenom svotom zatvara obve-za po JOPPD obrascu kao i obveze po svakom stjeca-telju, ali se svota više uplaćenih sredstava pojavljuje u bazi nepovezanih uplata, koji sadrži datum uplate te pozivu na broj odobrenja za uplaćenu svotu.

Isto tako, u bazi nepovezanih uplata, eviden raju se i sve uplate po JOPPD obrascu koje su obavljene na pogrešan račun koji je određen za plaćanje pojedi-ne vrste prihoda, pogrešnu oznaku izvješća JOPPD obrasca, pogrešnu vrstu prihoda, kao i u slučaju kada je uplata po pojedinom JOPPD obrascu, obavljena na ispravan račun, ispravnu oznaku izvješća JOPPD obrasca i ispravnu vrstu prihoda, ali u manjoj svo od obračunane obveze iskazane po tom JOPPD obrascu.

4. Vrste pregleda nepovezanih uplata i obrazaca

Korištenjem digitalnog cer fi kata u sustavu ePore-zna, porezni obveznicima je omogućen pristup apli-kaciji SNU, gdje je pozicioniranjem na strelicu unutar JOPPD obrasca, korištenjem linkova moguće odabra- Pregled nepovezanih uplata i obrazaca.

Ispravljanje pogrešnih uplata pri plaćanju obveza na temelju JOPPD obrasca, omogućeno je korištenjem više vrste pregleda, a to su: pregled nepovezanih uplata, pregled nepovezanih uplata (arhiva), pregled obrazaca JOPPD (povezanih obrazaca JOPPD, pre-gled nepovezanih obrazaca JOPPD i povezanih JOPPD obrazaca sa nepodmirenim zaduženjima po općina-ma), te pregled obrazaca SNU. Stoga svaki porezni obveznik prije izrade elektroničkog zahtjeva za pove-zivanjem ili preknjiženjem prihoda povezanih s JOPPD obrascem, treba pogleda u pregledu nepovezanih uplata i obrazaca, ima li nepovezanih uplata i zaduže-nja, odnosno postoje li povezane uplate i zaduženja po JOPPD obrascu, ali s nepodmirenim zaduženjima po općinama i po svakom stjecatelju.

Za uvid u navedene preglede, potrebno je odabra naziv obveznika plaćanja po OIB-u iz padajućeg izbor-nika, pri čemu su ponuđeni kriteriji pretrage: godina, mjesec od, mjesec do te vrsta prihoda u vezi s JOPPD obrascem, a koji podaci se preuzimaju iz Informacij-skog sustava PU.

Sve zahtjeve unutar SNU obrasca moguće je preuze i spremi u PDF formatu, te ispisa .

Posebno se is če da je pomoću aplikacije SNU pore-znim obveznicima omogućeno elektroničko postav-ljanje zahtjeva za povezivanje, preknjiženje ili povrat samo onih vrsta prihoda koji su u vezi s JOPPD obras-cem, dok se zahtjevi za preknjiženje i povrat prihoda koje nisu u vezi s JOPPD obrascem, i nadalje podnose u papirnatom obliku nadležnoj ispostavi PU koja vodi dosije o poreznom obvezniku.

4.1. Pregled nepovezanih uplata

U pregledu nepovezanih uplata prikazuju se podaci-ma o uplatama prihoda koje se nisu povezale s za-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

31

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

duženjima po JOPPD obrascu, pri čemu se odabirom spomenutog pregleda iskazuju podaci o:

• Rednom broju (R.br.) – označava redni broj uplate koji se dodijelio upla ovisno o tome kada je uplata vremenski pris gla.

• Datumu uplate/preplate po korek vnom obrascu – označava datum izvršenja uplate odnosno datum preplate po korek vnom JOPPD obrascu.

• Općini uplate – označava općinu uplate prihoda poreza i prireza na dohodak, a ako se radi o dru-gom prihodu podatak se ne prikazuje.

• Pozivu na broj odobrenja – označava podatak o vrs prihoda iz uplate, OIB-u obveznika plaćanja i oznaci izvješća JOPPD obrasca, ako oznaka postoji, u suprotnom se podatak oznake izvješća ne prika-zuje.

Radi lakšeg postavljanja zahtjeva, vrsta nepovezane uplate može ima vrijednos od 0 – 4 ovisno o tome kako je došlo do nepovezane uplate:

0 – za uplatu koja je izvršena na jedan od računa JO-PPD-a, ali za koju nije predan JOPPD obrazac

1 – uplata koja je izvršena za JOPPD obrazac je veća od zaduženja po tom obrascu

2 – uplata je neispravna – uplata koja je izvršena nije u skladu s Naredbom radi neispravnos podataka za JOPPD obrazac

3 – preplata po korek vnom obrascu – uplata koja je nastala smanjivanjem zaduženja po korek vnom JOPPD obrascu, te

4 – saldo nepovezanih uplata po istoj oznaci izvješća – uplata koja je nastala saldiranjem pris glih uplata i zaduženja po istoj oznaci JOPPD obrasca, te ima pozi- vni predznak.

Status uplate – dobiva vrijednos u pregledima ne-povezanih uplata: Nova ili U radu.

• oznaka 0 – Nova – pris gla uplata pod kojom nema predanih zahtjeva za povezivanje po SNU obrascu

• oznaka 1 – U radu – nepovezana uplata koja ima ba-rem jedan predan zahtjev za povezivanje po SNU.

Osim Statusa uplate, u pregledu nepovezanih uplata, moguće je vidje i Status zahtjeva, koji ima oznake od 1 do 7.

1 – Za obradu – Obrazac SNU je zaprimljen u sustav ePorezne i zahtjev je u procesu odobravanja.

2 – Odbijen – zahtjev je odbijen u procesu odobra-vanja.

3 – Djelomično odobren – svota u zahtjevu je djelo-mično odobrena od ukupne svote za povezivanje.

4 – Odobren – zahtjev je u cijelos odobren.

5 – Poništen – zahtjev je poništen, jer je u međuvre-menu poslan obrazac.

6 – Zatvoren – zahtjev je zatvoren.

7 – Povezan – zahtjev je u cijelos povezan.

4.2. Pregled nepovezanih uplata (arhiva)

Korištenjem arhive pregleda nepovezanih uplata, po-reznim obveznicima je omogućen uvid u sve nepove-zane uplate za JOPPD obrazac koje su se aplikacijom SNU povezale, za koje je obavljeno preknjiženje na druge vrste prihoda ili je obavljen povrat više uplaće-nih sredstava.

Status zahtjeva u arhivi nepovezanih uplata, ima oznake:

6 – zahtjev je zatvoren i nema više raspoloživih sred-stava za povezivanje, te

7 – zahtjev je povezan s određenim JOPPD obrascem.

4.3. Pregled obrasci JOPPD

I u ovom pregledu omogućuje se pretraživanje po kri-terijima pretrage: godina, mjesec od, mjesec do, te vrsta prihoda JOPPD obrasca. U pregledu obrasci JO-PPD prikazuju se svi poslani JOPPD obrasci, a moguć je uvid i u nepovezane obrasce JOPPD koji su radi lakšeg snalaženja označeni crnom bojom, povezane obras-ce s nepodmirenim zaduženjem po općinama koji su označeni crvenom bojom, kao i uvid u sve povezane JOPPD obrasce. U pregledima nepovezanih obrazaca JOPPD i povezanih obrazaca JOPPD s nepodmirenim zaduženjima po općinama prikazuju se podaci o:

• Rednom broju – prikazuje se redni broj vrste pri-hoda po oznaci izvješća JOPPD obrasca koji ovisi o tome kada je JOPPD obrazac predan.

• Oznaci izvješća – prikazuje se JOPPD obrazac koji je nepovezan.

• Vrs prihoda – prikazuje se vrsta prihoda JOPPD obrasca koja je nepovezana.

• Svo zaduženja iz Obrasca JOPPD – prikazuje uku-pno zaduženje po određenoj vrs prihoda i odre-đenom JOPPD obrascu.

• Svo uplate – prikazuje ukupnu svotu uplate po određenoj vrs prihoda i određenom JOPPD obrascu.

• Nepodmirenoj svo zaduženja iz Obrasca JO-PPD – prikazuje svotu koja je ostala nepodmiren po određenoj vrs prihoda i određenom JOPPD obrascu.

Pod nepovezanim JOPPD obrascima moguće je oda-birom gumba + na lijevoj strani pregleda, dobi uvid u nepodmirena zaduženja po općinama po vrs pri-hoda porez i prirez na dohodak, čija se uplata treba obavi prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu

32

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

stjecatelja primitka, a koji su navedeni na B strani JO-PPD obrasca.

4.4. Pregled obrasci SNU

U pregledu – obrasci SNU prikazuju se svi poslani SNU obrasci te svi zahtjevi unutar SNU obrazaca koji su obrađeni, pri čemu je moguća pretraga SNU obrazaca samo prema kriteriju pretrage – godina te odabirom gumba pretraži. U pregledu je moguć uvid u sve SNU obrasce po danima, a status SNU obrasca može bi zaprimljen i obrađen. Odabirom gumba + na lijevoj strani pregleda, moguće je dobi uvid u sve nepove-zane uplate i izrađene zahtjeve koji su predani unutar tog odabranog SNU obrasca.

4.5. Postupak kreiranja zahtjeva

Postupak kreiranja zahtjeva SNU, započinje odabirom gumba Specifi ciraj s lijeve strane pregleda, nakon čega se prelazi na ekran, gdje se nalaze kar ce SNU obrasca: zaglavlje, podaci i elektronički potpis.

Prva kar ca je zaglavlje na kojoj se automatski po-punjavaju podaci o obvezniku plaćanja, OIB-u, nazivu tvrtke (pravne osobe), imenu i prezimenu obveznika (fi zičke osobe), mjestu/gradu, ulici, broju, epoš -u, imenu i prezimenu osobe koja sastavlja obračun te nadležnom područnom uredu i ispostavi. Nakon pro-vjere ispravnos podatka prelazi se na drugu kar cu podaci, gdje se odabire gumb dodaj zahtjev, pri čemu se zahtjev može kreira odabirom nepovezane upla-te. Postupak kreiranja zahtjeva kojim se povezuju ili preknjižavaju sredstva, moguće je proves samo do raspoložive svote nepovezane uplate. Ako se po poje-dinoj nepovezanoj upla , kreira više vrsta zahtjeva za povezivanje, sa svakim novim zahtjevom, raspoloživa svota uplate se smanjuje.

Nakon unosa zahtjeva za povezivanjem, radi se pro-vjera podataka. Ako su podaci ispravno uneseni, sustav javlja poruku da su podaci ispravni, a u su-protnom pojavljuju se crveno ispisane poruke upo-zorenja, ako podaci nisu ispravno popunjeni. Samo ispravno popunjeni zahtjevi za povezivanjem koji su prošli sistemske kontrole ugrađene u aplikaciju SNU, moguće je potpisa naprednim elektroničkim potpi-som. Digitalno potpisan obrazac SNU, koji se više ne može uređiva , šalje se u sustav ePorezna, koji pore-znom obvezniku šalje poruku: poslani SNU obrazac je uspješno poslan te čeka obradu.

5. Mogućnost odabira vrste poslova u pregledu nepovezanih uplata

U pregledu nepovezanih uplata i obrazaca, porezni obveznici imaju mogućnost odabra pet vrsta poslo-

va (zahtjeva), kako bi povezale nepovezane uplate sa nastalim zaduženjima na temelju JOPPD obrasca.

5.1. Vrsta posla 1 – ispravak oznake izvješća unutar iste vrste prihoda

Ispravak oznake izvješća unutar iste vrste prihoda je vrsta posla koja se koris , ako postoje nepodmirena zaduženja na istoj vrs prihoda po istoj općini zadu-ženja s različitom oznakom izvješća po kojoj je obra-zac otvoren, odnosno kada postoji JOPPD, koji je za-tvoren, ali postoji nepodmireno zaduženje po općini koja je ista kao i u nepovezanoj upla .

Primjer 1:

Porezni obveznik Star d.o.o., OIB:11111111112 je 7. rujna 2016. podnio JOPPD obrazac s oznakom izvješća 16251, i obračunanom obvezom na predujmu poreza na dohodak i prirezu na vrs prihoda 1945 – u svo od 100,00 kn, prema prebivalištu stjecatelja za Grad Za-greb ili šifri zaduženja 01333, za jednog stjecatelja ko-jem isplaćuje drugi dohodak a koji je iskazan na B str. JOPPD obrasca. Među m, na nalogu za uplatu poreza na dohodak i prireza, porezni obveznik je upisao po-grešnu oznaku izvješća 16252, a koju pogrešku je primi-je o uvidom u aplikaciju pregleda nepovezanih uplata.

Oznaka JOPPD

Vrsta prihoda

Obra-čunana obveza

Obavlje-na uplata

Općina zaduženja

i uplate

Nepo-vezana uplata

16251 1945 100,00 0133316252 1945 100,00 01333 100,00

SNU zahtjev za povezivanje

1945 – 11111111112 – 16251 100,00

Odabirom vrste posla 1 – porezni obveznik Star d.o.o. će elektroničkim zatraži promjenu oznake izvješća unutar iste vrste prihoda (1945), jer se obavljena uplata s oznakom izvješća 16252 na općini uplate 01333, nije sistemski povezala s JOPPD obrascem koji je poslan u PU s oznakom izvješća 16521 i istom op-ćinom zaduženja 01333. Svota za povezivanje koja se upisuje u aplikaciju SNU iznosi 100,00 kn i ne može bi veća od raspoložive svote iz uplate, a koju svotu je potrebno poveza na ispravnu oznaku izvješća.

5.2. Vrsta posla 2 – ispravak OIB-a unutar iste vrste prihoda

Zahtjev za ispravak OIB-a unutar iste vrste prihoda koris porezni obveznik, ako je umjesto svog OIB-a, na nalogu za uplatu upisao pogrešan OIB. Kod vrste posla 2 Ispravak OIB-a unutar iste vrste prihoda, moguće je napravi zahtjev na bilo kojem JOPPD pri-hodu, pri čemu za ispravak OIB-a obveznik plaćanja mora ima nepovezanu uplatu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

33

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

Primjer 2:

Porezni obveznik Star d.o.o., OIB: 11111111112 oba-vio je 10 rujna 2016. uplatu na pogrešan OIB drugog poreznog obveznika u svo od 50,00 kn za MO I. stu-pa na vrs prihoda 8168. Među m, podnio je JOPPD obrazac s oznakom izvješća 16254, kojim je zadužena obračunana obveza na vrs prihoda 8168 u istoj svo od 50,00 kn.

Oznaka JOPPD

OIB ispla telja

Vrsta prihoda

Obra-čunana obveza

Obav-ljena

uplata

Nepo-vezana uplata

16254 11111111112 8168 50,0016254 12121212121 8168 50,00 50,00SNU zahtjev za povezivanje

8168 – 12121212121 - 16254 50,00

5.3. Vrsta posla 3 – promjena vrste prihoda ili općine iste vrste prihoda uz moguću promjenu oznake izvješća

Kod odabira vrste posla 3 Promjena vrste prihoda ili općine iste vrste prihoda uz moguću promjenu oznake izvješća, porezni obveznik može obavi pre-knjiženje na drugu vrstu prihoda, drugu općinu, dru-gu oznaku izvješća, a u odnosu na vrstu prihoda, op-ćinu zaduženja te oznaku izvješća na koju su sredstva uplaćena. Kod vrste posla 3 moguće je napravi za-htjev na bilo kojem JOPPD prihodu, a preknjiženje je moguće obavi i na druge vrste prihoda izvan JOPPD obrasca za koje PU vodi evidenciju.

Zahtjev za promjenu vrste prihoda ili općine iste vrste prihoda uz promjenu oznake izvješća, moguće je kre-ira , ako su zadovoljeni uvje prema kojima obveznik plaćanja:

• Ima nepodmirenih zaduženja na obrascu JOPPD na vrs prihoda različitoj od vrste prihoda iz uplate po istoj ili različitoj oznaci izvješća.

• Ima nepodmirenih zaduženja na obrascu JOPPD na vrs prihoda istoj kao i vrsta prihoda iz uplate (porez i prirez na dohodak) po različitoj općini za-duženja od općine iz uplate iste ili različite oznake izvješća i nepovezanih uplata.

• Nema nepodmirenih zaduženja na obrascu JOPPD, radi čega slijedi odabir vrste prihod izvan JOPPD obrasca.

Primjer 3:

Porezni obveznik Lako d.o.o. OIB: 55555555556 je 1. rujna 2016. obavio uplatu u svo od 70,00 kn na po-grešnu vrstu prihoda 8486 – doprinos za ZO i pogreš-nu oznaku izvješća 16246. Po podnesenom JOPPD obrascu oznake 16245, obračunana je obveza na vrs

prihoda 8540 – ZO za drugi dohodak u svo od 70,00 kn. Za nepovezanu uplatu, koja je eviden ra u svo od 70,00 kn, moguće je obavi preknjiženje obavlje-ne uplate na oznaku izvješća 16245 JOPPD obrasca i vrstu prihoda 8540.

Oznaka JOPPD

OIB ispla telja

Vrsta prihoda

Obra-čunana obveza

Obav-ljena

uplata

Nepo-vezana uplata

16246 55555555556 8486 70,00 70,0016245 12121212121 8540 70,00SNU zahtjev za povezivanje

8540– 12121212121 - 16245 70,00

5.4. Vrsta posla 4 – povrat više uplaćene svote prihoda

Odabirom vrste posla 4. Povrat više uplaćene svote prihoda, moguće je obavi povrat više uplaćene svo-te prihoda, ako obveznik plaćanja ima nepovezanih uplata, a nema nepovezanih JOPPD obrazaca i napla-ćenih kamata. To znači da je kreiranje zahtjeva za po-vrat više uplaćene svote, omogućeno ako svi JOPPD obrasci povezani te kada su podmirene naplaćene kamate na vrstama prihoda povezanim s obrascem JOPPD. Za povrat više uplaćene svote potrebno je upisa žiroračuna u IBAN formatu te svotu za povrat, pri čemu je povrat sredstava moguće napravi na bilo kojem JOPPD prihodu.

Primjer 4:

Porezni obveznik Pegaz d.o.o. OIB: 66666666667 je dana 06. rujna 2016. upla o svotu od 300,00 kn uz oznaku iz-vješća 16250 i na vrstu prihoda 6168 – MO I. stup. No, podnesenim JOPPD obrascem iste oznake, obračunana je obveza u svo od 200,00 kn, radi čega postoji moguć-nost povrata sredstava u svo od 100,00 kn

Oznaka JOPPD

OIB ispla telja

Vrsta prihoda

Obra-čunana obveza

Obav-ljena

uplata

Nepo-vezana uplata

16250 66666666667 6168 200,00 300,00 100,00SNU zahtjev za povrat 6168 – 66666666667 – 16250 100,00

Pri odabiru vrste posla povrat uplaćenih svote priho-da, polja za unos OIB-a oznake izvješća JOPPD obras-ca te općine za povrat po osnovi poreza i prireza na dohodak, se automatski popunjavaju s podacima iz obavljene uplate, dok je porezni obveznik dužan upi-sa samo svotu povrata za koju želi povrat na žiro-račun koji mora bi otvoren, te broj žiroračuna po IBAN formatu. Zahtjev za povrat sredstava se neće odobri , ako službenik PU utvrdi da porezni obveznik ima dospjelih neplaćenih drugih javnih davanja po vrstama prihoda o kojima anali čku knjigovodstvenu evidenciju vodi PU.

34

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

5.5. Vrsta posla 5 – zatvaranje naplaćenih kamata

Vrstu posla 5 Zatvaranje naplaćenih kamata, mogu-će je napravi na bilo kojem JOPPD prihodu, osim prihoda mirovinskog osiguranja II. stupa, ako obve-znik plaćanja:

• Ima nepovezanih uplata na nekom JOPPD prihodu.• Nema nepodmirenog zaduženja na vrs prihoda

JOPPD koja je ista kao i vrsta prihoda iz uplate s koje se želi zatvori naplaćene kamate.

• Ima naplaćenih kamata po toj vrs prihoda iz ne-povezane uplate.

Zatvaranjem naplaćenih kamata po pojedinim vrsta-ma prihoda iz obrasca JOPPD, smanjuje se svota ne-povezane uplate. Prihodi mirovinskog osiguranja II. stupa su osobna imovina osiguranika radi čega nije moguće kreira zahtjev za zatvaranje naplaćenih ka-mata, već je potrebno dostavi JOPPD obrazac.

Primjer 5:

Porezni obveznik Sirius d.o.o. OIB: 4444444445 je dana 6. rujna 2016. upla o svotu od 60,000 kn na vrstu prihoda 6168 – MO I. stup uz oznaku izvješća 16250, radi čega se eviden rala nepovezana uplata od 5,00 kn, jer je po JOPPD obrascu iste oznake za-dužena obveza u svo od 55,00 kn. Od nepovezane uplate u svo od 5,00 kn napla la se kamata za 2016. u svo od 1,00 kn radi toga što je porezni obveznik kasnio s uplatom po toj vrs prihoda i JOPPD obrascu oznake izvješća 16002 kojeg je dostavio 2. siječnja 2016. U zahtjevu za zatvaranjem naplaćenih kamata a odabirom vrste posla 5, moguće je koris nepove-zanu uplatu u svo od 5,00 kn, a koja je nastala radi više uplaćenih sredstava po oznaci izvješća 16250 nego što je zadužena obveza na vrs prihoda 6168. Za svotu naplaćenih kamata, svota nepovezane upla-te se smanjila te iznosi 4,00 kn.

Oznaka JOPPD

OIB ispla telja

Vrsta priho-

da

Obra-čunana obveza

Obav-ljena

uplata

Nepo-vezana uplata

Napla-ćena

kamata16250 44444444445 6168 60,00 5,00 1,0016250 44444444445 6168 55,00SNU zahtjev za poveziva-nje

1,00

6. Predložak obrasca SNUAko porezni obveznici nisu korisnici ePorezne, svoje zahtjeve za povezivanje podnose u papirnatom obliku nadležnoj ispostavi PU prema sjedištu ili svom prebi-valištu. Kako bi se mogao kreira zahtjev za poveziva-nje, referent treba najprije poreznom obvezniku izli-sta Predložak SNU obrasca s pregledom nepoveza-nih uplata i nepovezanih obrazaca JOPPD i povezanih obrazaca s nepodmirenim zaduženjima po općinama. Za svaku uplatu koju želi poveza , porezni obveznik upisuje: vrstu prihoda, šifru općine, oznaku izvješća JOPPD, OIB ako se nepovezana uplata želi preknjiži na drugi OIB, broj žiroračuna za povrat više uplaćene svote. Popunjene zahtjeve s predloška SNU obrasca, referent unosi u aplikaciju Specifi kacije nepovezanih uplata te kreira SNU obrazac, pri čemu je sustav kon-trole kod postavljanja zahtjeva is za korisnike ePo-rezne kao i za obveznike koji nisu korisnici ePorezne.

7. ZaključakPri popunjavanju naloga za plaćanje prihoda poveza-nih s JOPPD obrascem, najčešće se griješi pri upla na pogrešan uplatni račun ili pri upla na ispravan račun, ali s pogrešnom brojčanom oznakom vrstu prihoda ili pogrešnom oznakom JOPPD obrasca. Aplikacija SNU omogućuje ispravljanje pogrešaka učinjenih kod pla-ćanja obveza na temelju JOPPD obrasca. Korištenjem aplikacije SNU vremenski se skra o proces postavlja-nja zahtjeva za povezivanjem, preknjiženjem ili po-vratom vrste prihoda u vezi s JOPPD-om. Povezivanje zaduženja i uplata na temelju JOPPD obrasca obavlja se u PU za porez i prirez na dohodak, doprinose za ZO i doprinose za zapošljavanje, dok je za doprinose MO I. i II. stupa nadležan REGOS. Mogućnost pogreške koja se može napravi kreiranjem obrasca SNU, sve-dene su na minimum. Elektronički potpisan i poslan obrazac SNU, više se ne može mijenja .

• Kreiranje zahtjeva za povrat više uplaćenih sred-stava, neće se odobri poreznom obvezniku, ako postoje iskazani dugovi na drugim javnim davanji-ma o kojima knjigovodstvenu evidenciju vodi PU. Postavljene sistemske kontrole u aplikaciji SNU ne dopuštaju da elektroničkim postavljanjem zahtje-va za povezivanjem, nastane nova nepovezana uplata.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

35

UDK 336.2 347.1 POREZI I DOPRINOSI

1. Uvod Elektroničke usluge Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) od 10. lipnja 2014. postale su dio elektroničkih javnih usluga u okviru projekta e-Građani, preko kojeg se omogućava pri-stup svim elektroničkim javnim uslugama na jednom mjestu, na internetskoj adresi sustava www.gov.hr ili na korisničkim stranicama Zavoda (www.mirovinsko.hr). U okviru elektroničkog poslovanja Zavoda izrađe-na je nova web aplikacija, usluga izdavanja e-potvr-da, koja omogućuje da se web-servisom korisnicima (osiguranicima i drugim osobama) izdaju elektroničke potvrde različitog sadržaja u PDF obliku, kao i provje-ra vjerodostojnos izdanih e-potvrda. Ovisno o vrs potvrde koja se na temelju zahtjeva korisnika izdaje u elektroničkom obliku, preuzimaju se podaci evi-den rani u bazama podataka Zavoda (Bazi ak vnih osiguranika – BPA, Bazi registra obveznika doprino-sa – BPREGOB-a, Bazi podataka korisnika mirovine – BPU, Bazi osobnih iden fi kacijskih brojeva – BOIB-a) prema unaprijed defi niranim kriterijima za izdavanje pojedine elektroničke potvrde.

2. Usluga e-Potvrde iz mirovinskog sustava

Počevši od 26. rujna 2016. godine u sustav e-Gra-đani, odnosno na korisničkim stranicama Zavoda u pristupu je nova elektronička usluga – e-Potvrde iz mirovinskog sustava. Pristup elektroničkim usluga-ma Zavoda omogućen je svima koji posjeduju barem jednu ak vnu vjerodajnicu, koja je integrirana s Na-cionalnim iden fi kacijskim i auten fi kacijskim susta-vom (NIAS), a građani koji nemaju ak vne vjerodajni-ce trebaju u poslovnicama Financijske agencije (FINA)

zatraži jedinstveni elektronički iden tet (vjerodajni-ce), te tako mogu osim nove usluge e-Potvrde iz mi-rovinskog sustava, koris i ostale usluge dostupne na korisničkim stranicama Zavoda ili usluge dostupne u sustavu e-Građani. Usluga e-Potvrde omogućuje izdavanje tri nove vrste e-potvrda, te registrirani ko-risnik odabirom linka e-potvrde iz mirovinskog susta-va, otvara izbornik kojim se omogućuje podnošenje zahtjeva za izdavanje:

1. Potvrde o podacima o stažu i plaći (PONA) 2. Obavijes o ostvarenom drugom dohotku (DOHA) i3. Potvrde da osoba je/nije korisnik prava iz miro-

vinskog osiguranja (MIO).

Svaki zahtjev za izdavanje potvrde potpisuje se na-prednim elektroničkim potpisom. E-potvrde su elek-tronički potpisane u skladu s člankom 16., stavkom 6. Uredbe o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanja na državnu informacijsku infrastrukturu (NN, br. 103/15). Budući da se zahtjev potpisuje elek-troničkim potpisom osigurana je provjera valjanos potpisa. PDF potvrda o podnesenom zahtjevu za iz-davanje potvrde u sebi zadrži datum prihvata, podat-ke o podnositelju zahtjeva, podatke o osobi ili osoba-ma za koju se traži potvrda i elektronički potpis. Na taj način korisniku je omogućena provjera vjerodo-stojnos izdane e-potvrde posebnim linkom Provjera vjerodostojnos e-Potvrda, očitavanjem bar-koda ili upisom broja elektroničkog zapisa ispod bar-koda, te upisom kontrolnog broja u predviđena polja za to, na-kon čega se prikazuje izvornik e-potvrde. U slučaju da je zapis iden čan prikazanom izvorniku u elektro-ničkom obliku, Zavod potvrđuje točnost e-potvrde i stanja podataka u trenutku izrade e-potvrde.

Ovisno o statusu osobe za koju se izdaje potvrda, sadržajno se razlikuju i izlazni podaci. Prema unese-nom OIB-u osobe/osiguranika za koju se traži izdava-nje e-potvrde, ovisno o statusu (ak vni osiguranik,

E-potvrde HZMO-a u sustavu e-GrađaniSanja Ro m *

U okviru elektroničkog poslovanja Zavoda izrađena je nova web-aplikacija, usluga izdavanja e-potvrda, koja omogućuje da se web-servisom korisnicima (osiguranicima i drugim osobama) izdaju elektroničke po-tvrde različitog sadržaja u PDF obliku, kao i provjera vjerodostojnos izdanih e-potvrda. Više o tome obra-đuje autorica u članku.

* Sanja Ro m, dipl. iur., viši koordinator za organizaciju poslovnog sustava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

36

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 347.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

korisnik mirovine ili korisnik mirovine u osiguranju) – automatskim ispi vanjem podataka u BPA i BPU provjerava se mogući status: ak vni osiguranik (BPA) ili korisnik mirovine, odnosno korisnik mirovine u osi-guranju (BPU), i izdaje odgovarajuća potvrda.

Kriteriji za automatsko određivanje statusa osigurani-ka su sljedeći: pod ak vnim osiguranikom podrazu-mijeva se osoba za koju u BPA postoji uspostavljena tzv. otvorena, neodjavljena prijava o početku osigu-ranja M-1P/eM-1P s punim radnim vremenom (8 sa dnevno) ili jedna ili više otvorenih prijava M-1P/eM-1P s nepunim radnim vremenom (s radnim vremenom kraćim od 8 sa dnevno), s indikatorom u BPU prema kojem se ne isplaćuju mirovinska primanja. Automat-skom kontrolom isključuju se osiguranici kojima je u BPA zbog određenog razloga poništen osobni broj (OB) ili u BOIB-a postoji podatak o datumu smr , u kojem slučaju se ispisuje automatska obavijest o ne-mogućnos izdavanja potvrde: Za traženi OIB nije moguće izradi e-potvrdu.

Prema podacima eviden ranim u BPU, status korisni-ka mirovine ima osoba kojoj se isplaćuje mirovina, a odnosi se i na korisnike invalidske mirovine zbog pro-fesionalne nesposobnos koji nisu u radnom odnosu (mirovinski faktor – MF = 0,800). Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos koji je u radnom odnosu (mirovinski faktor – MF = 0,500 ili 0,667), isplaćuju se mirovinska primanja, ali postoji i otvorena prijava osiguranja u BPA, kao i u slučaju korisnika starosne mirovine u osiguranju, kojem se isplaćuje starosna mirovina i u BPA kada postoji us-postavljena jedna ili više otvorenih prijava sa sveuku-pno dnevnim radnim vremenom najviše do polovice punog radnog vremena jednog ili više poslodavaca.

Za potrebe dohvata i evidencije o izdanim potvrda-ma omogućena je pohrana – arhiviranje PDF izdanih elektroničkih potvrda u elektroničku arhivu Zavoda o izdanim potvrdama u trajanju od tri mjeseca od da-tuma izdavanja potvrde.

2.1. E-potvrda o stažu i plaći (PONA)

E-potvrdu o stažu osiguranja i plaći (PONA) može do-bi osiguranik prijavljen na mirovinsko osiguranje u Zavodu, kao i osoba koja nije osiguranik, ali je svoj-stvo osiguranika imala ranije. Potvrda sadrži podatke o: stažu osiguranja i plaći/osnovici koje je za osigura-nika za pojedine godine propisanom prijavom uspo-stavio poslodavac, kao i podatke o naknadama plaće, te podatke o poslodavcu, odnosno obvezniku pod-nošenja prijave (naziv i adresa, u nazivu poslodavca prikazuje se posljednji eviden rani naziv poslodavca ako je promijenjen naziv poslodavca), godini prijave, podatke o efek vnom stažu i stažu osiguranja s po-

većanim trajanjem, o sa ma provedenim na radu i na bolovanju, sa ma za koje je isplaćivana naknada pla-će (od 1. siječnja 1999. više se ne eviden ra broj sa provedenih na radu i na bolovanju, kao ni broj sa za koje je ostvarena druga naknada plaće, iskazuju se samo svote ostvarene plaće, naknade plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju i ostalih na-knada plaće), te podatke o ukupnoj plaći isplaćenoj za vrijeme rada ili svo osnovice i svotama naknade plaće. Ako osoba nije bila osiguranik, ili ako za osi-guranika nisu eviden rani podaci izdaje se nega vna potvrda.

U slučajevima kada su na izdanoj e-potvrdi (PONA) podaci nepotpuni ili nedostajući riječ je o tome da po-slodavac, odnosno obveznik podnošenja prijave nije sukladno odredbi članka 108. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13.,151/14.,33/15.,93/15. – dalje u tekstu: ZOMO) ispunio svoju zakonsku obve-zu uspostave prijava za vođenje ma čne evidencije propisanih Pravilnikom o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13., 22/15. i 57/15.– dalje u tekstu: Pravilnik). Ta-kođer, u slučaju da neki podaci o mirovinskom stažu i plaći prikazani na e-potvrdi (PONA) nedostaju, is se komple raju najkasnije u postupku ostvarivanja prava na mirovinu, kada se konačno utvrđuje ukupan mirovinski staž, na temelju podataka iz radne knjiži-ce, iz evidencija Zavoda i eventualno drugih dokaza. Evidenciju o razdoblju osiguranja koje su osiguranici proveli na određenim poslovima u Ministarstvu obra-ne, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa vode ta jela (čl. 104., st. 3. ZOMO-a). Za razdoblja osiguranja po osnovi samostalnog obavlja-nja djelatnos staž osiguranja priznaje se na temelju potvrde o uplaćenom doprinosu.

Podaci za ostvarivanje prava na mirovinu (staž osi-guranja, plaće/osnovice i naknade plaće) izvode se u Zavodu automatskom obradom iz podataka pre-uze h od Središnjeg registra osiguranika (REGOS-a – od 1. siječnja 2003. obrazac R-Sm, a od 1. prosinca 2013. obrazac JOPPD) i prijavno-odjavnih podataka sadržanih u bazama Zavoda. Obrade se izvode sredi-nom tekuće godine za prethodnu godinu i ne mogu se iskaza za tekuću godinu. Potrebno je naglasi da za točnost podataka prikazanih na e-potvrdi za osiguranike zaposlene kod pravnih i fi zičkih osoba, a koji su Zavodu dostavljeni, odnosno preuze od jela: REGOS-a, Porezne uprave i drugih nadležnih

ins tucija, odgovara obveznik doprinosa, sukladno odredbi članka 108. stavka 6. ZOMO-a. Podaci unese-ni u ma čnu evidenciju mogu se naknadno mijenja samo u slučajevima, ako se utvrdi da su netočni (čl. 106., st. 2. ZOMO).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

37

UDK 336.2 347.1 POREZI I DOPRINOSI

2.2. Obavijest o ostvarenom drugom dohotku (DOHA)

Prema odredbi članka 30. ZOMO-a u staž osiguranja računa se razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje prema propisima od doprinosima za obvezna osigura-nja, kao i razdoblje za koje je utvrđena godišnja osno-vica po osnovi obavljanja druge djelatnos na koji se plaća is doprinos. Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu, tako da se osnovica prema navedenim dohocima/primicima na koju su obraču-nani i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mje-sečnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema podacima Državnog zavoda za sta s ku. Za slučaj da doprinosi nisu u cijelos upla-ćeni u godini u kojoj je ostvaren drugi dohodak i/ili primitak po osnovi obavljanja djelatnos , već kasnije, staž osiguranja utvrđuje se za kalendarsku godinu u kojoj je ostvaren drugi dohodak u odnosu na prosječ-nu mjesečnu plaću iz te godine.

Ukupan staž osiguranja u jednoj kalendarskoj godini, izveden na temelju drugog dohotka, ne može izno-si više od 12 mjeseci. Staž osiguranja ostvaren po svim osnovama osiguranja računa se najviše 12 mje-seci u jednoj kalendarskoj godini, prema članku 31. ZOMO-a. Za primitke od druge samostalne djelatno-s treba provjeri uplatu doprinosa. Osoba koja je ostvarila drugi dohodak, odnosno primitke od druge

samostalne djelatnos na koje se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje, može dobi e-potvrdu Oba-vijest o ostvarenom drugom dohotku (DOHA). Osim podataka o drugom dohotku/primicima od obavlja-nja djelatnos na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje, obavijest sadrži i podatke o poslodavcu/ispla telju drugog dohotka/primitka, MBPS/MBG/OIB obveznika doprinosa, svo drugog dohotka/primitka, godini u kojoj je drugi dohodak/primitak ostvaren, te podatak o ukupno utvrđenom drugom dohotku/pri-mitku po godinama, kao i stažu osiguranja izvedenom prema svo ostvarenog drugog dohotka/primitka po osnovi obavljanja djelatnos . E-potvrdu Obavijest o drugom dohotku mogu zatraži osiguranici, korisnici mirovina i druge osobe koje ostvaruju drugi doho-dak/primitak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje. Ako osoba nije ostvarila drugi dohodak, odnosno primitke, ili ako za nju nisu u bazama Zavoda eviden rani podaci, izdaje se nega vna obavijest.

2.3. Potvrda o statusu korisnika prava

Potvrdom da osoba je/nije korisnik prava iz mirovin-skog osiguranja (MIO) potvrđuje se je li osoba kori-snik mirovine iz hrvatskog osiguranja ili nije. Ako je osobi koja traži izdavanje navedene potvrde priznato pravo iz mirovinskog osiguranja, ali se mirovina u tom trenutku ne isplaćuje (npr. jer je osoba ponovno za-snovala radni odnos), izdaje se nega vna potvrda.

38

PRAVO UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. UvodU različi m materijalima državnih jela koja su se bavila temom izvansudskog načina rješavanja sporova1 mo-žemo pročita da je Republika Hrvatska “među prvim europskim zemljama koje su usvojile zakonski okvir koji omogućuje mirenje” jer je Hrvatski sabor još 2003. do-nio Zakon o mirenju koji je stupio na snagu 24. listopada 2003. godine. U međuvremenu je donesen i novi Zakon te je važeći Zakon o mirenju objavljen u NN br. 18. iz 2011., a stupio je na snagu 17. veljače 2011.

No u m is m materijalima, pa i u materijalu koji može-mo pronaći na stranicama Vlade RH, a odnosi se na do-nošenje upravo odluke o kojoj govori ovaj članak, pro-naći ćemo i podatak da izvansudsko rješavanje sporova i mirenje kao način rješavanja sporova u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijeno, Iz Nacionalnog programa refor-mi 2016. saznajemo da je Republika Hrvatska ujedno i “jedan od najvećih parničara na sudovima” pa vjerojat-no i u tome treba traži mo ve Vlade RH da novom ina-čicom Odluke pokuša ojača promicanje izvansudskog rješavanja sporova te na njega potaknu one subjekte na koje svojim odlukama izravno može utjeca .

2. Stupanje na snaguOdluka o po canju izvansudskog rješavanja građanskih i trgovačkih sporova u kojima je stranka Republika Hr-vatska odnosno pravna osoba kojoj je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Repu-blika Hrvatska (dalje u ovom članku: Odluka) donese-na je na 30. sjednici Vlade RH održanoj 6. srpnja 2016. godine, a objavljena u NN br. 62. od 8. 7. 2016. godine.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica u Velikoj Gorici.1 Primjerice, u Prijedlogu strateške studije razvoja sustava mire-nja u građanskim i trgovačkim postupcima u Republici Hrvatskoj koju je Ministarstvo pravosuđa predložilo Vladi RH i koju je Vlada razmatrala na svojoj 82. sjednici održanoj 14. svibnja 2009. godine

Prema odredbi stavka 2. članka XVII. Odluka stupa na snagu danom donošenja, što znači od dana održavanja sjednice Vlade RH2.

3. Obveznici primjeneU svim sporovima u kojima na jednoj strani sudjeluju -jela javne vlas Republika Hrvatska je izravno stranka u postupku. U sporovima u kojima sudjeluje organizacija kojoj je Republika Hrvatska jedini osnivač ili član, od-nosno imatelj udjela u pretežitom dijelu, sudjelovanje države nije tako očigledno, a radi se najviše o javnim službama ali i o drugim, javnim i privatnim, pravnim osobama koje je osnovala Republika Hrvatska.

Uvjetu o vlasništvu RH udovoljavaju sve pravne osobe ob-veznici primjene propisa o javnoj nabavi. Kad znamo da se javna nabava odnosi na isporuke komercijalnih roba i usluga te da je ovim poslovanjem obuhvaćena nabava od strane državnih jela i pravnih osoba koje osniva država, tek tada možemo sagleda ambiciozni cilj koji ova Odlu-ka treba ostvari . Pri tome treba ima na umu da je RH vlasnica udjela u pravnim osobama te da je Vlada RH i te pravne osobe obvezala na primjenu ove Odluke.

4. Područje primjeneOdluka Vlade RH primjenjuje se u svim građanskim i trgovačkim sporovima. Građanski sporovi obuhvaćaju

2 Članak 90. Ustava RH (pročišćeni tekst, Ustavni sud Republike Hr-vatske, 15. siječnja 2014.) propisuje da se prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih jela objavljuju u “Narodnim novinama”, službenom listu Republike Hrvatske. Za odluke Vlade RH svakako možemo reći da spadaju u “druge propise državnih jela”. Ustavni sud Republike Hrvatske u više se navrata bavio temom stu-panja na snagu propisa, a u odluci donesenoj 29.5.2012. u predmetu U-I-396/2008. u kojem je ocjenjivao ustavnost zakona koji je stupio na snagu “danom donošenja” utvrdio je da takva odredba u suprot-nos s člankom 90. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske. No dok donositelj spomenutu odluku ne zamijeni novom, odnosno dok na neki način ne bude ukinuta, ona se primjenjuje onako kako glasi.

Odluka Vlade Republike Hrvatske o po canju izvansudskog rješavanja građanskih i trgovačkih sporovaGordana Muraja *

Nova Odluka o po canju izvansudskog rješavanja građanskih i trgovačkih sporova u kojima je stranka Re-publika Hrvatska odnosno pravna osoba kojoj je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Republika Hrvatska, a koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 6. srpnja 2016., daljnji je korak u promociji izvansudskog načina rješavanja sporova kojem je cilj promicanje i pridonošenje učinkovitom upravljanju sporovima u kojima izravno ili posredno sudjeluje i Republika Hrvatska.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

39

UDK 342.9 PRAVO

sporove iz obveznih odnosa koji nastaju između građa-na i subjekata primjene Odluke, a izrazom trgovačko pravo označavaju se obvezni odnosi koji nastaju izme-đu subjekata primjene Odluke i fi zičkih, odnosno prav-nih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost.

To će bi slučaj u svim onim sporovima koji nastanu zbog izvršenja ugovora koje građani katkada zaključuju za obavljanje pojedinih poslova za subjekte primjene, kao i za sve isporuke dobara.

5. Ciljevi koje Odluka treba ispuni Podugački naziv u prvom redu naglašava rješavanje sporova, a zakonske defi nicije utvrđuju brzo, učinkovito i odgovorno rješavanje sporova kao glavni cilj Odluke. Nastavlja se s deklariranjem cilja rasterećenja raznih vrsta, od rasterećenja od rizika sporenja, rasterećenja proračuna od troškova spora, rasterećenja jela držav-ne uprave od utroška vremena i resursa, a završava ra-sterećenjem pravosuđa. Na kraju ove deklaracije o cilje-vima utvrđuje se da sudski postupak u svim sporovima treba bi posljednja mogućnost.

Odluka se dalje nastavlja utvrđenjem da su subjek pri-mjene dužni preuze odgovornost za rješavanje vlas h sporova, poduze sve mjere potrebne za sprječavanje nji-hovog nastanka te njima učinkovito upravlja uz primjenu odgovarajućih izvansudskih načina rješavanja sporova.

6. Mjere za izbjegavanje sporaDobra priprema i preven vno djelovanje uvijek su bolji od gašenja požara. Osnovna mjera za izvansudsko rješavanje sporova su kvalitetno pripremljeni ugovori u kojima su ob-veze ugovornih strana jasno izražene. Budući da se Odluka prvo bavi upravo m temama, možemo reći da je Vlada RH zaista krenula od onog kraja od kojeg je i trebalo.

Tako članak IV. Odluke upućuje njene obveznike da ugo-vori koje zaključuju trebaju posebno sadržava odred-be koje upućuju na:

• jasnu zajedničku namjeru ugovornih strana,• način praćenja ispunjenja ugovornih obveza,• obvezu pravovremenog upozorenja na nesporazum

oko tumačenja ugovora i spor,• postupak, jela i/ili osobe zadužene za sporazumno

razrješavanje nesporazuma i spora,• način prestanka ugovora,• primarno rješavanje sporova izvansudskim putem.

No sporovi se pojavljuju i kad je ugovor kvalitetno na-pravljen. Upravljanje sporovima podrazumijeva da se rje-šavanje spora ne odgađa jer svako odgađanje uzrokuje zaoštravanje odnosa između strana u sporu te Odluka obavezuje subjekte primjene na pravovremeno i ak vno rješavanje sporova kojem treba pristupi na pozi van način i uz podršku odgovornih osoba.

Upozorenje u raznim fazama nesporazuma i primjena odgovarajućih mjera sprječava sporove u nastajanju,

a među obvezama subjekata primjene je i određivanje osobe koja je zadužena za praćenje upravljanja sporo-vima, edukacija i mo vacija zaposlenika i upravljačkih struktura usmjerena na primarno izvansudsko rješava-nje sporova te podrška i suradnja između upravljačkih struktura i osoba koje prate provedbu.

Odluka ide i tako daleko da je njen sastavni dio okvir-ni obrazac3 o izvansudskim načinima rješavanja sporo-va, koji, kao Prilog I. Odluke kojom se bavimo, sadrži i predložak teksta za ugovaranje sporazuma o mirenju te predložak teksta kojim se ugovara rješavanje sporova pred arbitražom.

Iako se ovi sporazumi mogu zaključi i naknadno, nakon ugovaranja posla, i u ovom je slučaju poželjno da oni već u fazi pregovora budu predloženi kao sastavni dio ugovora koji se priprema.

7. PregovoriRječnik pregovore defi nira kao iznošenje oprečnih ili ra-zliči h stavova radi usklađivanja i nalaženja onoga što je u zajedničkom interesu4.

Svaki pokušaj mirnog tj. sporazumnog rješavanja spora nužno počinje pregovorima. U svim slučajevima u kojima je takva odredba sastavni dio ugovora, tužitelj treba kod podnošenja tužbe sudu predloži i dokaze da je drugoj strani u sporu predložio mirno rješenje spora. No i ako pokušaj mirnog rješenja spora nije posebno ugovoren, na temelju ove Odluke subjek primjene imaju takvu obvezu.

Iako ne daje i defi niciju pregovora, Odluka obvezuje5 subjekte njene primjene da uvijek prvo pokušaju spor riješi pregovorima, da ih trebaju započe što je ranije moguće i da ih trebaju vodi neovisno o tome vodi li se o istom predmetu bilo kakva vrsta postupka.

Odluka se dalje bavi utvrđenjem da kod pregovaranja tre-ba postoja fl eksibilnost u izboru metoda i načina rješava-nja spora te da pri tome treba ima u vidu korist obje stra-ne, ali i da posebno pri tome treba uvažava interese RH.

Interes RH defi niran je kroz izbjegavanje uvećanja troškova i obveza kroz dugotrajno sporenje i sudski postupak u ko-jem se, kako kaže Odluka, unaprijed procjenjuje da subjekt nema ozbiljnijih izgleda za uspjeh. Ako znamo da sudovi postoje upravo zato da donesu pravorijek u sporovima u kojima ugovorne strane nisu u stanju procijeni tko je u pravu, pa onda ni hoće li uspje u sporu, ova formulacija nas ostavlja s brojnim pitanjima. Jer, ako je moguće proci-jeni da u sporu nema uspjeha, zašto bi ga bilo tko vodio?

8. MirenjeAko rješavanje spora u pregovorima ne uspije, ako oci-jene prikladnim, subjek primjene dužni su pokuša

3  Članak X.4  h p://hjp.znanje.hr/ 5  Članak VII.

40

PRAVO UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

spor riješi mirenjem6, pa i kad ugovor ne sadrži ugo-vornu odredbu o obaveznom pokušaju mirnog rješenja spora. Mirenje se može provodi bez obzira vodi li se o istom predmetu sudski ili arbitražni postupak.

9. ArbitražaAko rješavanje spora pregovorima, odnosno mirenjem, ne uspije preporučuje se spor pokuša riješi pri Stal-nom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komo-re7. Odluka ovdje posebno upozorava da se očekuje da subjek njene primjene kod ugovaranja i provedbe arbitraže neće svojim raspolaganjem isključi primjenu posebnih pravila o ubrzanom arbitražnom postupku.

10. Osobe koje provode OdlukuOdluka nekoliko osoba zadužuje za njenu primjenu. U pr-vom redu se, kako vidimo i iz naslova, bavi ustrojavanjem Povjerenstva za izvansudsko rješavanje sporova (dalje: Po-vjerenstvo) u čijem su sastavu po jedan predstavnik Mini-starstva pravosuđa i Ministarstva fi nancija te predstavnik subjekta primjene koji je u sporu. U radu Povjerenstva po potrebi sudjeluje i predstavnik Državnog odvjetništva.

Za suradnju s Povjerenstvom subjekt primjene imenu-je koordinatora koji je dužan Povjerenstvu bez odgode pruži svu moguću podršku te se brinu da su Povje-renstvu na raspolaganju očitovanja o sporu i doku-mentaciju koja je na raspolaganju. Kako smo vidjeli u ranijem dijelu teksta, tu je i osoba zadužena za praćenje upravljanjem sporovima iz članka III. Odluke.

11. IzvješćaČlanak XIII. nabraja sve podatke koje godišnja Izvješća, koja subjek primjene dostavljaju Povjerenstvu najka-snije do 31. siječnja za prethodnu godinu, treba sadrža-va . To su popis sporazuma o mirenju i ugovorenih arbi-traža te popis sporova u postupku mirenja, arbitražnom ili sudskom postupku.

Zanimljivo je uoči da popis provedenih pregovora nije obuhvaćen odredbom, a to je, do određene mjere čak i logično. Naime, ako nesporazum završi pregovorima, znači da spora nije ni bilo. No, ako je cilj promocija mirenja, cje-lina u koju bi bio uključen i podatak o broju sporova koji su riješeni pregovaranjem bolje bi govorila o dosezima koje je Odluka kod subjekata njene primjene i drugih ugovornih strana ostavila u poslovnom životu. Također bi kod procje-ne učinaka bilo moguće bolje sagleda njenu učinkovitost.

12. Završne odredbeOdluka sadrži i odredbe kojima se uređuje osnivanje Povjerenstva te način njegova rada8, a i obvezu jela s

6  Članak VIII.7  Članak IX.8  Članak XIV.

ovlaštenjem za zastupanje subjekta primjene da u pro-pisanom roku predloži predstavnika u Povjerenstvu te zamjenika člana Povjerenstva9.

Odluka sadrži i odredbu da će se sredstva za provedbu mjera iz Odluke osigura u državnom proračunu RH, na poziciji subjekta u okviru čijeg djelokruga je nastao spor, odnosno u proračunu pravne osobe u okviru čijeg djelokruga je nastao spor10.

13. ZaključakEuropska komisija pravosudni sustav smatra jednim od pokretača ekonomskog razvoja. Državna jela već deset-ljećima ponavljaju tvrdnje o preopterećenos pravosuđa i njegovoj nemogućnos da u prikladnim rokovima riješi sporove, a izvansudsko rješavanje sporova nudi se već duže vrijeme kao jedno od mogućih (pomoćnih) rješenja.

No čitajući tekst Odluke ne možemo se ne zapita o ulozi Vlade RH kao predlagača propisa i ovlas ma koje bi tre-bala iskoris da predloži rješenja koja će sustav državne uprave i pravosuđa učini učinkovi jima.

Samo bi pomno istraživanje uzroka problema moglo da odgovor na pitanje zašto su stranke i dalje spremni-je godinama čeka rješenje spora od poslovično sporog pravosuđa, nego da pokrenu postupak mirenja. Budući da nema naznaka da je problem prvo detaljno anali-ziran, da su pronađeni ključni problemi i da je upravo izvansudsko rješavanje sporova uočeno kao način koji može doves do njihova rješavanja, a osobito budući da ova Odluka donosi male razlike u odnosu na rješenja koja su prije nje bila u primjeni, budućnost tek treba po-kaza hoće li donošenje ove Odluke zaista i unaprijedi mirno i izvansudsko rješavanje sporova.

Treba naglasi i to da, iako naša državna jela u materija-lima pišu o “zakonskom okviru koji omogućava mirenje”, za rješavanje sporova izvan suda u građanskim i trgovač-kim stvarima zakonski okvir uopće nije neophodan. Za rješavanje spora potrebna je u prvom redu dobra volja - jer gdje postoji volja, moguće je pronaći i način.

No u pravnom sustavu kojem je glavno obilježje hiper-produkcija propisa koju neki nazivaju i zakonodavnim stampedom, susrećemo se s paradoksom. S jedne stra-ne se često čuju pitanja može li itko valjano pra tolike propise i ispunjava obveze koje su njima nametnute, a s druge strane (pre)normiranost ima učinak da ono što nije normirano - kao i da ne postoji. Zbog tog krajnjeg razloga dobro je da ova Odluka postoji. No pitanje gla-si: može li donošenje nove inačice Odluke kojom je isto područje već bilo uređeno suš nski promijeni odnos prema mirnom i izvansudskom rješavanju sporova.

9  Članak XVI.10  Članak XV.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

41

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

1. UvodTijekom provedbe postupka javne nabave u doku-mentacijama za nadmetanje, javni naručitelji često navode profesionalni propust kao jedan od razloga isključenja ponuditelja. Profesionalni propust u širem smislu defi niran je tako da koncept profesionalnog propusta obuhvaća sva pogrešna postupanja koja utječu na profesionalni kredibilitet gospodarskog su-bjekta, pogotovo u području djelatnos koju subjekt obavlja, a koja su utvrđena od strane nadzornih jela ili uslijed neurednog izvršenja ugovornih obveza.

U ovom članku se usporedbom s odredbama Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi, navode novine koje su predložene Prijedlogom novog Zakona o javnoj naba-vi kod odredbi koje se odnose na profesionalni pro-pust gospodarskog subjekta. Radi potrebe prilagodbe sustava javne nabave u prijelaznim i završnim odred-bama Prijedloga Zakona o javnoj nabavi predviđen je odgodni učinak odredaba, koje bi se primjenjivale od 1. siječnja 2017. godine. U tom slučaju, dotada bi u primjeni bile odredbe Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi. S obzirom na složenost dokazivanja profesi-onalnog propusta u ovom članku se u novijoj praksi Državne komisije za kontrolu postupaka javne naba-ve, navode primjeri o postojanju i načinu dokazivanja profesionalnog propusta.

2. Profesionalni propust Osim obveznih razloga isključenja natjecatelja ili po-nuditelja u postupku javne nabave, Zakon o javnoj na-bavi koji je na snazi propisuje ostale slučajeve u koji-ma javni naručitelj može, ako je to odredio u uvje ma dokumentacije za nadmetanje, isključi natjecatelja

ili ponuditelja iz postupka javne nabave. Dakle, riječ je o razlozima isključenja koje naručitelj nije obvezan naves u dokumentaciji, već mu je dano na dispozi-ciju da ih propiše dokumentacijom ako tako odredi. Slijedom navedenog, naručitelj može isključi gospo-darskog subjekta iz postupka javne nabave, ako je u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokaza na bilo koji način.

U odredbi članka 68., stavka 7. Zakona o javnoj nabavi navedena je defi nicija profesionalnog propusta, tako da je težak profesionalni propust u smislu stavka 1. točke 4. članka 68. postupanje gospodarskog subjek-ta u obavljanju njegove profesionalne djelatnos :

• pro vno odgovarajućim propisima• kolek vnim ugovorima (primjerice, rad radnika bez

ugovora o radu ili rad radnika neprijavljenih na mi-rovinsko i zdravstveno osiguranje, neisplata mini-malne plaće i/ili mirovinskog doprinosa i sl.)

• pravilima struke (koje je primjerice, utvrdilo nad-ležno upravno jelo, ovlašteno nadzorno jelo, strukovno ili profesionalno udruženje)

• ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi (postupa-nje pro vno odredbama ugovora), a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta nepri-kladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopi .

• A kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi Zakon defi nira da je težak profesionalni propust takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih štetnih posljedica.

Zakon o javnoj nabavi daje mogućnost naručiteljima da postojanje teškog profesionalnog propusta doka-

Profesionalni propust u postupku javne nabaveAnčica Jonjić *

S obzirom na složenost dokazivanja profesionalnog propusta u postupcima javne nabave, u ovom članku autorica iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, navodi primjere o postojanju i na-činu dokazivanja profesionalnog propusta. Usporedbom s odredbama Zakona koji je na snazi, navodi novine koje donosi Prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, kod odredbi koje se odnose na profesionalni propust gospodarskog subjekta.

* Ančica Jonjić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva – Uprava za sustav javne nabave.

42

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

zuju na temelju objek vne procjene okolnos svakog pojedinog slučaja. A s druge strane Zakon nalaže da kada javni naručitelj isključuje gospodarskog subjek-ta, ima obvezu na temelju dovoljno jasnih i čvrs h dokaza objek vno ocijeni je li gospodarski subjekt počinio težak profesionalni propust u smislu Zakona javnoj nabavi. Težak profesionalni propust utvrđuje se kod zajednice ponuditelja ili natjecatelja, pojedi-načno za svakog člana zajednice. Isto tako naručitelju je dana mogućnost primjene ovih odredaba i na po-dizvoditelje.

3. Novine u Prijedlogu ZakonaVlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. lipnja 2016. godine, utvrdila Prijedlog Zakona o javnoj nabavi, te ga upu la Hrvatskom saboru RH na raspra-vu i usvajanje. Predloženim se Zakonom u hrvatski pravni sustav implemen raju Direk va 2014/24/EU o javnoj nabavi i Direk va 2014/25/EU Europskog par-lamenta i Vijeća, od 26. veljače 2014. godine, o naba-vi subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodar-stva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga, koje su stupile na snagu 17. trav-nja 2014., a rok za njihovu transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo država članica bio je do 18. travnja 2016. godine.

U nastavku donosimo novine koje su predložene u odnosu na važeći Zakon o javnoj nabavi, a odnose se na ins tut profesionalnog propusta. Novina je da je pojam profesionalnog propusta radi svog značaja i uloge koju ima, naveden već u uvodnom dijelu pod pojmovima koje obuhvaća predloženi Zakon o javnoj nabavi. U tom smislu navedeno je da je to postupanje gospodarskog subjekta koje je pro vno propisima iz područja prava koje uređuje obavljanje njegove dje-latnos , prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uk-ljučujući kolek vne ugovore, a osobito obvezu isplate minimalne plaće, prava tržišnog natjecanja, prava in-telektualnog vlasništva, te pro vno pravilima struke.

U usporedbi sa Zakonom koji je na snazi, pojam pro-fesionalnog propusta proširen je tako da se sukladno Direk vama, u provedbi postupaka javne nabave za-š tom prava okoliša po če razvoj zelene javne naba-ve, te zaš tom socijalnog i radnog prava te obvezom isplate minimalne plaće po če socijalna komponenta u vidu zaš te materijalnih prava zaposlenika. Nadalje, prijedlogom novog Zakona u Poglavlju 4. – Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, u Odjelj-ku A – Osnove za isključenje gospodarskog subjek-ta, predloženo je da profesionalni propust spada u osnove svih razloga za isključenje ponuditelja. Samo je razlika u tome što, javni naručitelj nije obvezan is-ključi gospodarskog subjekta zbog profesionalnog

propusta, već je i nadalje zadržano pravo naručitelja da može isključi gospodarskog subjekta, ako je to propisao dokumentacijom za nadmetanje.

Predloženo je proširenje odredbi koje uređuju ovaj ins tut tako da su izdvojeni razlozi koje obuhvaća profesionalni propust, tako da je navedeno da javni naručitelj može isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako:

1) Može na odgovarajući način dokaza kršenje primje-njivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolek vne ugovore, a oso-bito obvezu isplate minimalne plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu X. Direk ve 2014/24/EU ili Prilogu XIV Direk ve 2014/25/EU.

2) Može dokaza odgovarajućim sredstvima da je gospodarski subjekt kriv za teški profesionalni pro-pust koji dovodi u pitanje njegov integritet.

3) Ima dovoljno vjerojatnih pokazatelja da zaključi da je gospodarski subjekt sklopio sporazum s drugim gospodarskim subjek ma kojem je cilj narušavanje tržišnog natjecanja.

4) Gospodarski subjekt pokaže značajne ili opetova-ne nedostatke jekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi ili prethodnog ugovora o koncesiji čija je posljedica bila prijevre-meni raskid tog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija.

Radi potrebe prilagodbe sustava javne nabave u pri-jelaznim i završnim odredbama Prijedloga Zakona o javnoj nabavi predviđen je odgodni učinak ovih odredaba, koje bi se primjenjivale od 1. siječnja 2017. godine. Ako navedeno bude usvojeno, dotada će se primjenjiva odredbe Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi, te su u nastavku navedeni slučajevi iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne naba-ve, kada je dokazano i primjeri kada nije dokazano postojanje teškog profesionalnog propusta.

4. Primjeri profesionalnog propusta neisplata plaće zaposlenicima

Primjer iz prakse – Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje kao dodatno pojašnjenje teškog pro-fesionalnog propusta naveo da se u smislu odredbi Zakona o javnoj nabavi teškim profesionalnim pro-pustom smatra neisplata, odnosno kašnjenje ponu-ditelja/člana zajednice ponuditelja kao poslodavca u ispla najmanje minimalne plaće svojim zaposle-nicima i radnicima, više od 30 dana od dana dospi-jeća prema kolek vnom ugovoru odnosno ugovoru o radu. Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/15-01/94, URBROJ: 354-01/15-9, od 13. ožujka 2015. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

43

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

Nadalje, naručitelj je u dokumentaciji za nadmeta-nje naveo da se navedena neisplata minimalne plaće radnicima treba odnosi na razdoblje od 2 godine od dana početka postupka javne nabave, odnosno od 22. 10. 2012. godine do 22. 10. 2014. godine. Iznimno od ovog ako je ponuditelj kao poslodavac ispla o svojim zaposlenicima plaće po posebnom Zakonu o fi nancij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi prije početka postupka javne nabave, smatrat će se da nije počinio težak profesionalni propust u poš vanju odredbi ko-lek vnog ugovora. Za potrebe utvrđivanja te okolnos ponuditelj je bio dužan u ponudi dostavi Izjavu o ne-postojanju profesionalnog propusta, sukladno obrascu iz Priloga dokumentacije za nadmetanje.

Ponuditelj je u ponudi dostavio traženu Izjavu o ne-postojanju profesionalnog propusta, ali ona je kon-tradiktorna službenim stranicama Ministarstva fi nan-cija – Porezne uprave. Naručitelj je temeljem uvida u javno dostupne podatke na Internet stranicama Ministarstva fi nancija – Porezne uprave, odnosno uvidom u Popis poreznih obveznika/poslodavaca – pravnih osoba koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, utvrdio da žalitelj u razdoblju siječanj – listopad 2014. godine nije podmirio sve obveze pre-ma zaposlenicima, odnosno nije ispla o plaće, a koja okolnost se u smislu dokumentacije za nadmetanje smatra teškim profesionalnim propustom. Državna komisija je utvrdila da s obzirom na to da je naručitelj dokumentacijom za nadmetanje odredio da je do-kazani težak profesionalni propust razlog isključenja ponuditelja, onda je obvezan pridržava se odredbi Zakona i dokumentacije za nadmetanje.

U predmetnom postupku naručitelj je pribavio doka-ze, uvid u javnu objavu poslodavaca koji ne isplaću-ju plaće zaposlenicima, te je na temelju diskrecijske ocjene proizašle iz objek vne procjene okolnos i dokaza prosudio da činjenica neisplate plaća u raz-doblju siječanj – listopad 2014. godine, a postojanje koje žalitelj nije otklonio ni u žalbenom postupku, istoga čini neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi, slijedom čega je žalbeni na-vod neosnovan.

Primjer iz prakse – Žalitelj u žalbi navodi da je po-nuda odabranog ponuditelja trebala bi isključena zato što je član odabrane zajednice ponuditelja V d.d. počinio težak profesionalni propust, jer je na stranici Porezne uprave vidljivo da u razdoblju od siječnja do svibnja 2014. godine određenom broju radnika nije isplaćivao plaću. Rješenje KLASA: UP/II-034-02/14-01/819, URBROJ: 354-01/14-8, od 2. listopada 2014. godine.

Postupajući po žalbenom navodu, uvidom u javno dostupne podatke na internetskim stranicama Pore-

zne uprave utvrđeno je da član zajednice ponuditelja V d.d., u razdoblju na koje se poziva žalitelj (siječanj – svibanj) dijelu svojih zaposlenika za mjesece siječanj, veljaču, ožujak i svibanj 2014. godine nije ispla o pla-ću, dok je za mjesec travanj svim radnicima ispla o plaću. S obzirom na to da naručitelj nije ocijenio da neisplata plaće za određen broj zaposlenika u raz-doblju od siječanj – travanj 2014. godine čini člana zajednice ponuditelja neprikladnom i nepouzdanom stranom predmetnog ugovora o javnoj nabavi, te da ni žalitelj u žalbenom postupku nije iznio okolnost odnosno dokaze na temelju kojih bi Državna komisi-ja utvrdila da je u konkretnom slučaju naručitelj bio dužan ocijeni da se radi o postupanju koje je takve prirode da čini gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora, ocijenjeno je da je žalbeni navod neosnovan.

U navedenom rješenju Državne komisije, pri ocjeni utjecaja okolnos neisplate plaće na prikladnost i po-uzdanost člana zajednice ponuditelja V d.d., da se s njim kao jednim od članova zajednice, zaključi ugovor o javnoj nabavi uzeta je u obzir i činjenica da je za dva posljednja mjeseca za koje su podaci dostupni na stranicama Porezne uprave, spomenu član za-jednice ponuditelja svim radnicima ispla o plaću, te da su ostala potraživanja radnika predmet postup-ka predstečajne nagodbe.

Obavljanje djelatnos pro vno pravilima struke

Primjer iz prakse – Zaključeno je da je naručitelj do-kazao da je na temelju objek vne procjene okolnos konkretnog slučaja, žalitelj u obavljanju profesional-ne djelatnos postupao pro vno pravilima struke, me što je neuredno izvršavao isporuke pošiljaka za

samog naručitelja, a koje postupanje je takve pri-rode da čini žalitelja neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi. Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/14-01/517, URBROJ: 354-01/14-9 od 3. srpnja 2014. godine.

Žalitelj S d.o.o. u žalbi navodi da ga je naručitelj isklju-čio iz postupka javne nabave poštanskih usluga zbog teškog profesionalnog propusta. Među m, izjavljuje da s naručiteljem nije imao zaključen ugovor o jav-noj nabavi poštanskih usluga broj 90/IK od 8. lipnja 2012. godine ili okvirni sporazum i da mu naručitelj nije dana 23. srpnja 2012. godine otkazao ugovor o javnoj nabavi. Uvidom u zapisnik o pregledu i ocje-ni ponuda utvrđeno je da je žalitelj isključen zbog teškog profesionalnog propusta, uz obrazloženje da žalitelj nije svoje obveze prema naručitelju izvršio u skladu s ugovorom, te da je ugovor br. 90/IK od 8. lipnja 2012. otkazan zbog velikog broja neuručenih pošiljaka, reklamacija i prigovora korisnika usluga.

44

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

Zbog navedenoga naručitelj je otkazao ugovor dana 23. srpnja 2012. godine.

Postupajući po navedenom žalbenom navodu i uvi-dom u dostavljene dokaze naručitelja utvrđeno je da je žalitelj dostavio ponudu za pružanje usluga naruči-telju 14. svibnja 2012. godine, da je naručitelj izdao dvije narudžbenice (br. 109/FM-12 od 5. srpnja 2012. godine, te br. 090/IK-12 od 8. lipnja 2012. godine). Nadalje da je S d.o.o. dostavio naručitelju račun za izvršene usluge u razdoblju od 1. lipnja 2012. do 30. lipnja 2012. godine, te račun za izvršene usluge u raz-doblju od 1. srpnja 2012. do 31. srpnja 2012. godine. Iz navedenog je razvidno je da je između stranaka postojao ugovorni odnos. Zaključeno je da je naru-čitelj dokazao da je žalitelj u obavljanju njegove pro-fesionalne djelatnos postupao pro vno pravilima struke, me što je neuredno izvršavao isporuke poši-ljaka za samog naručitelja, pa je naručitelj opravdano isključio ponudu žalitelja pozivom na profesionalni propust.

Podnošenje optužnih prijedloga ne mora bi dokaz profesionalnog propusta

Primjer iz prakse – Inspektori rada pro v žalitelja i njegove odgovorne osobe podnijeli su 13 optužnih prijedloga iz područja radnih odnosa i jedan optuž-ni prijedlog iz područja zaš te na radu. Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/14-01/1212, URBROJ: 354-01/15-8, od 20. siječnja 2015. godine.

Naručitelj je u zahtjevu za prikupljanje ponuda, za predmet nabave: zaš tarske usluge, naveo da će is-ključi iz postupka nabave ponuditelja, ako je u po-sljednje dvije godine do početka postupka javne na-bave učinio težak profesionalni propust. Žalitelj u žal-bi osporava razloge isključenja svoje ponude, odno-sno osporava zakonitost pregleda i ocjene ponuda, te navodi da javni naručitelj nije postupao na iden čan način u odnosu na sve ponuditelje, jer za ostale po-nuditelje nije izvršio provjeru podataka povezanih s kršenjem propisa iz područja rada i zaš te na radu te drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi i zaš -ta na radu, a koju je proveo za žalitelja. U zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je obrazložio da je žalitelj isključen na temelju članka 68. stavak 1. točka

4. Zakona o javnoj nabavi zato što je od Ministarstva rada i mirovinskog sustava zaprimilo podatke koji na temelju objek vne procjene naručitelja dokazuju po-stojanje žaliteljevih teških profesionalnih propusta.

Postupajući po navedenoj žalbi Državna komisija je uvidom u dopis Ministarstva rada i mirovinskog su-stava – Inspektorat rada, Klasa: 116-01/14-01/2941, Urbroj: 524-10-01-03-02/2-14-02 od 25. studenoga 2014. godine, utvrdila da su inspektori rada pro v žalitelja i njegove odgovorne osobe podnijeli 13 op-tužnih prijedloga iz područja radnih odnosa i 1 op-tužni prijedlog iz područja zaš te na radu. Slijedom navedenoga Državna komisija je utvrdila da činjenica podnošenja predmetnih optužnih prijedloga, sama po sebi nije dokaz postojanja okolnos iz točke 3.2.3. zahtjeva za prikupljanje ponuda, pa je u predmetnom rješenju žalbeni navod osnovan. I zaključno navodi da postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje naručitelj na temelju objek vne procjene okolnos svakog pojedinog slučaja, a žalitelj pro vno odredbi članka 143. stavka 1. i 2. Zakona o javnoj nabavi nije iznio činjenice ni predložio dokaze iz kojih bi proizla-zilo da je naručitelj nepravilno primijenio točku 3.2.3. zahtjeva za prikupljanje ponuda u odnosu na ostale ponuditelje.

5. ZaključakS obzirom na složen način dokazivanja i značaj kojeg dokazani profesionalni propust ima na ugled gospo-darskog subjekta u obavljanju njegove djelatnos , ovaj ins tut nalaže da se prilikom njegovog dokazi-vanja treba postupa uvažavajući pravno relevantne dokaze i sve okolnos pojedinog, konkretnog slučaja. Navedeno nam potvrđuju i primjeri iz prakse Držav-ne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja postupajući sukladno načelu zakonitos svaki slučaj procjenjuje zasebno i is če da više pretpostavki tre-ba bi kumula vno ispunjeno da bi se dokazao težak profesionalni propust. Važna je uloga naručitelja koji ima obvezu na temelju dovoljno jasnih i čvrs h do-kaza objek vno procijeni je li gospodarski subjekt počinio profesionalni propust, jer to značajno utječe na profesionalni ugled i buduće poslovanje gospodar-skog subjekta.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

45

UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. O programu INTERREG Slovenija – Hrvatska

Prekogranična suradnja između Slovenije i Hrvatske podržana je od 2003. godine uz pomoć nekoliko in-strumenata EU-a, počevši od PHARE/CARDS (2003), za m trilateralnim Programom za susjedstvo Slove-nija – Mađarska – Hrvatska (2004. – 2006.) i Instru-mentom za pretpristupnu pomoć (IPA) CBC (2007. – 2013.). Administra vni i provedbeni sporazumi uvedeni u svakom programskom razdoblju, poput zajedničkog poziva na dostavu projektnih prijedloga, zajedničkih projekata, načela vodećeg partnera i do-prinosa za uklanjanje važnih prepreka postepeno su poboljšali uvjete za suradnju. Prekogranična suradnja ima za cilj riješi zajedničke izazove iden fi cirane u pograničnom području te iskoris skriveni poten-cijal za rast u pograničnom području istovremeno poboljšavajući proces suradnje u svrhu usklađenog razvoja Unije. Prekogranični program suradnje sufi -nancira Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) u sklopu cilja Europske teritorijalne suradnje (ETS), koja podupire prekograničnu suradnju između Slovenije i Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Opći cilj programa suradnje je promicanje održivog, sigurnog i vitalnog graničnog područja po canjem pametnih pristupa za očuvanje, mobilizaciju i uprav-ljanje prirodnim i kulturnim resursima za dobrobit ljudi koji žive i rade na tom području ili ga posjećuju.

Na temelju zajedničkog strateškog okvira, koji pred-viđa tematsku koncentraciju izdataka na ograničen broj ciljeva i inves cijskih prioriteta, Program surad-nje Interreg SI-HR odabrao je tri tematska cilja (TO 5 – Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima, TO 6 – Očuvanje i zaš ta okoliša i promicanje učinkovitos resursa , TO 11 Jačanje ins tucionalnih kapaciteta javnih vlas i dionika te učinkovita javna uprava) uz tri inves cijska prioriteta i prioritet za Tehničku pomoć (TA)1.

Program se izvodi na osnovi otvorenog javnog pozi-va, što znači da je projektne prijave moguće nepre-kidno podnosi od otvaranja poziva sve dok postoje slobodna sredstva. U okviru prvog roka Otvorenog poziva za dostavu projektnih prijava Interreg V-A Slo-venija – Hrvatska, koji je zaključen 11. ožujka 2016. godine, bila je zaprimljena 91 projektna prijava. Re-zultat prve faze ocjenjivanja, u kojoj se provjerava usklađenost zaprimljenih projektnih prijava s admi-nistra vnim kriterijima i kriterijima prihvatljivos , je 27 projektnih prijava. Članovi Odbora za praćenje na zajedničkom sastanku odobrili su pet projektnih prijedloga, devet projektnih prijedloga je odgođeno, a 12 projektnih prijedloga je odbijeno. Ugovor o sufi -nanciranju iz sredstava EFRR-a s vodećim partnerima u ukupnoj vrijednos 4,6 milijuna eura europskoga sufi nanciranja potpisani su 18. listopada.

1  Priručnik o provedbi projekata za korisnike.

INTERREG Slovenija – Hrvatska – preporuke za kvalitetnu pripremu projektnog prijedlogaAlen Halilović *

Program suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska se izvodi na osnovi otvorenog javnog poziva, što znači da prijavitelji mogu prijave neprekidno podnosi od objave poziva pa sve dok postoje raspoloživa sredstva. Drugi rok za podnošenja prijava u okviru programa zatvorit će se 14. studenog 2016. godine u 12 (CET) sa . Radi kvalitetne pripreme i uspješne prijave autor u nastavku pruža uvid u opći cilj programa, preporuke za uspostavu održive partnerske suradnje, kratak opis odobrenih projekata u prvom roku za podnošenje prija-va, najčešće greške utvrđene prilikom administra vne provjere i provjere ispunjavanja uvjeta (AB check), te prilikom ocjenjivanja kvalitete projektnih prijava (C check).

* Alen Halilović, mag. oec., Centar TIM4PIN, Zagreb.

46

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

2. Odobreni projek u okviru programa INTERREG Slovenija – Hrvatska u 2016.; prvi rok za dostavu projektnih prijedloga

U okviru prioritetne osi 2 odobrena su 3 projekta u ukupnoj vrijednos 3.650.280 EUR EFRR, i to:

Naziv projekta: MALA BARKA 2

Vodeći partner: Primorsko-goranska županija

Projektni partneri: Turis čka zajednica Primor-sko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Udruga i Ekomuzej „Kuća o batani“ , Občina Izola, Turis čka zajednica Izola, Občina Piran, Pomorski muzej – Museo del mare „Sergej Mašera“ Piran-Pirano.

Glavni cilj projekta je očuvanje, zaš ta, promicanje i razvoj pomorske baš ne pograničnog područja valo-rizacijom, na načelima održivog turizma. Projekt će na cijelom obalnom dijelu pograničnog područja maksi-malno zaš postojeću materijalnu i nematerijalnu po-morsku baš nu te je nizom mjera sustavno iskoris kako bi se razvio i zaživio zajednički turis čki proizvod.

Naziv projekta: DETOX

Vodeći partner: Občina Lenart

Projektni partneri: Gradski muzej Varaždin, Univerza v Mariboru, Fakulteta za elektrotehniko, računalništvo in informa ko, Općina Vinica, Občina Sve Andraž v Slo-venskih goricah, Općina Donja Voća, Občina Sveta Ana

Opći cilj projekta je ak vno očuva etnološku baš nu ruralnog područja, te ju uključi u prekogranični odr-živi turis čki paket. Očekivana promjena je povezana atrak vna ponuda, te oživljavanje etno turizma, s re-zultatom povećanja broja posje telja kulturne baš -ne za 8.000 posjeta.

Naziv projekta: ENJOYHERITAGE

Vodeći partner: Občina Slovenska Bistrica

Projektni partneri: Grad Ozalj, Javna ustanova za upravljanje zaš ćenim dijelovima prirode Krapin-sko-zagorske županije, Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Općina Vrsar, Za-vod za turizem Maribor – Pohorje, Zavod Republike Slovenije za varstvo narave.

Projektom će traži načine, kako osobito mlade ljudi, koji su u slobodno vrijeme sve manje ak vni, ponov-no privući natrag u prirodu, kako bi ih potaknuli da žive u ruralnim područjima i bi u stanju prepozna i iskoris potencijal za razvoj i nove mogućnos zapo-šljavanja. Ciljeve žele pos ći na inova van način, koji će razmijeni najbolje prakse i gradi na postojećem znanju i širenju novih pristupa na druga područja.

U okviru prioritetne osi 3 odobrena su 2 projekta u ukupnoj vrijednos 955.949 EUR EFRR, i to:

Naziv projekta: DEMENCA ACROSLO

Vodeći partner: Dom upokojencev Izola – Casa del pensionato Isola

Projektni partneri: Dom za starije i nemoćne osobe A lio Gamboc Umag, Obalni dom upokojencev Ko-per – Casa cos era del pensionato Capodistria, Grad Umag, Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, Na-cionalni inš tut za javno zdravje

Cilj projekta je poboljšanje kvalitete života osoba s demencijom preko granice, posebni ciljevi koji će do-prinije promjeni su kako slijedi:

• Uspostavi trajnu prekograničnu strukturu za su-radnju u području poboljšanja kvalitete života oso-ba s demencijom.

• Poboljša razinu znanja i stručnos osoba koje u provedbi S-U i stvaranja životnog okruženja utječu na kvalitetu života osoba s demencijom.

• Smanjivanje rizika od s gma zacije i socijalne is-ključenos .

Naziv projekta: STAR

Vodeći partner: Občina Hrpelje-Kozina

Projektni partneri: Obalni dom upokojencev Koper – Casa cos era del pensionato Capodistria, Inš tut Antona Trstenjaka za gerontologijo in medgenera-cijsko sožitje, Dom za starije osobe Kantrida Rijeka, Primorsko-Goranska Županija

Glavni cilj projekta je jačanje partnerstva za razvoj novih oblika i nadgradnja postojećih modela i pro-grama deins tucionalizacije dugotrajne skrbi radi povećanja uključenos i osnaživanja starijih osoba te njihovog što dužeg samostalnog života u kućnom okruženju. Cilj projekta pos ći će se razvojem održive strukture prekogranične suradnje ins tucija i intere-snih skupina lokalnih uprava i dionika usluga socijal-ne skrbi, koja će se cjelovito bavi temom dugotrajne skrbi na projektnom području te osmisli zajedničke jedinstvene planove o oblicima i metodologijama izvanins tucionalne skrbi na tom području, također i potporom resornih ministarstava RS i HR.

3. Najčešće pogreške utvrđene prilikom administra vne provjere i provjere ispunjavanja uvjeta (AB check) u okviru prvog roka:

• Nisu ispunjena sva polja u obrascu za prijavu.• Nisu sva polja u obrascu za prijavu ispunjena na

traženom jeziku/jezicima.• Sažetak projekta nije preveden na engleski/slovenski.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

47

UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

• Projektni partner ne pripada kategoriji malih i srednjih poduzeća, već kategoriji velikih poduzeća te sukladno natječajnoj dokumentaciji nije prihvat-ljiv partner.

• Nisu ispunjeni minimalni zahtjevi za kriterij surad-nje s obzirom na to da obvezni kriteriji suradnje nisu označeni kvačicom (zajednički razvoj, zajed-nička provedba i zajedničko fi nanciranje).

• Kod horizontalnih načela nedostaje opis doprinosa projekta horizontalnim načelima.

• U radnim pake ma za polje Sudjelovanje partnera nije označen ni jedan projektni partner.

• U radnom paketu Infrastruktura u polju Inves cij-ska dokumentacija navodi se kako još uvijek nije pribavljena sva potrebna dokumentacija i dozvole, već da će se iste nabavi nakon odobrenja projek-ta, što je u suprotnos s podacima iz Izjave pro-jektnog partnera kao i s natječajnom dokumenta-cijom.

• Proračun partnera nije ispunjen dvojezično. Kod naziva i opisa troškova potrebno je u isto polje na-ves tekst na slovenskom i hrvatskom jeziku.

• U proračunu partnera nema opisa troškovnih pot-kategorija.

• Loša kvaliteta skeniranih Privitaka (Izjava Vodećeg partnera, Izjave projektnih partnera i Ugovora o partnerstvu). Nije jasno vidljiv tekst kao ni potpisi i peča .

• U izjavi projektnog partnera doprinos partnera u točki 2)b Izvori sredstava je niži od potrebnog izno-sa s obzirom na proračun partnera unesen u eMS. Iznos doprinosa mora bi viši od 15,00 % ukupnih prihvatljivih troškova projektnog partnera.

• U Izjavi projektnog partnera kod točke 4b) Izjava projektnog partnera o primljenim potporama – državna pomoć/Potpore male vrijednos (de mi-nimis) nije označena ni jedna mogućnost. Svaki projektni partner se mora opredijeli glede prima-nja potpora de minimis te mora označi jednu od navedenih mogućnos .

4. Najčešće pogreške utvrđene prilikom ocjenjivanja kvalitete projektnih prijava (C check):

• U polju C.1.1. Teritorijalni izazov projek nisu na-vodili zajednički teritorijalni izazov, koji će projekt rješava već ak vnos , ishode i rezultate projekta. Navedeno je veliki nedostatak s obzirom na to da projek nisu argumen rali zašto su uopće potreb-ni u programskom području.

• Projek nisu jasno naveli, ni u za to predviđe-nom polju C.3.2 Sinergije, ni u drugim dijelovima obrasca za prijavu, koje su sinergije s prošlim ili trenutačnim projek ma i/ili inicija vama, već su se

samo navodili nazivi projekata s kojima prijavljen projekt ostvaruje sinergiju.

• Glavni cilj cjelokupnog projekta nije bio dovoljno dobro defi niran te često nije bila jasna poveznica između Specifi čnog cilja programskog prioriteta i glavnog cilja projekta. Projek se kod defi niranja glavnog cilja mogu pomoći sa smjernicama koje su dane u 2. dijelu Priručnika o provedbi projekata za korisnike.

• Glavni ishodi projekta nisu povezani sa specifi čnim ciljevima projekta, tj. razvoj glavnih ishoda projek-ta ne vodi do pos zanja specifi čnih ciljeva projek-ta. Projek bi navedeno morali obrazloži u polju: Kratko obrazloženje specifi čnog cilja projekta, u točki C.2. Specifi čni ciljevi projekta.

• Pogrešno je određen količinski doprinos glavnih is-hoda projekta pokazateljima programskih ishoda. Često iz opisa glavnih ishoda nije bilo jasno jesu li u količinski doprinos bili zbrajani is ishodi (npr. broj posje telja u radnom paketu Provedba i radnom paketu Infrastruktura). U drugim primjerima iz opisa ishoda nije bilo vidljivo kako je projekt došao do određenog količinskog doprinosa programskim pokazateljima (što je bilo uključeno u defi niranje količine).

• Nije navedeno na koji način projekt slijedi nače-la održivog turizma. Projek su opisivali doprinos održivom razvoju umjesto održivom turizmu.

• Projek su se usmjerili na promociju i povezivanje komplementarnih ak vnos i proizvoda s poljo-privrednih gospodarstava, dok je ak vna zaš ta i promocija prirodne i kulturne baš ne bila zapo-stavljena. Navedeni nedostatak je bio vidljiv u po-ljima obrasca za prijavu, koja se odnose na vodeća načela, a još više iz samog plana rada (Specifi čni cilj 2.1.).

• Projekt nema pozi van utjecaj na stupanj očuva-nos Natura 2000 vrsta i pova staništa koji se mogu vidje na obje strane programskog pod-ručja ili Natura 2000 odredišta koja graniče jedna s drugima, poput rijeka Mura, Drava, Sotla/Sutla, Kolpa/Kupa, Dragonja, itd.; područja prekogranič-nih šuma Gorjanci/Žumberak, Kočevsko/Snežnik/Snježnik/Gorski Kotar, itd.; ili prekograničnih krških područja (Specifi čni cilj 2.2.).

• Projek nisu demonstrirali ver kalnu integraciju ins tucija (Specifi čni cilj 3.1.).

• Ak vnos se na prekograničnom području ne pro-vode ravnomjerno. Ak vnos su koncentrirane samo s jedne strane granice.

• U projekt nisu uključeni relevantni projektni par-tneri koji bi svojim znanjem i iskustvom te područ-jem rada mogli pridonije većoj kvalite i boljim rezulta ma projekta.

48

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

• U odnosu na doprinos projekta pokazateljima re-zultata i pokazateljima programskih ishoda prora-čun je precijenjen.

• Proračun projekta vremenski i što se če podjele na radne pakete i partnere nije u skladu s planom rada.

5. Preporuke za popunjavanje i pripremu projektne dokumentacije

U sklopu kvalitetne pripreme prijavitelj mora dobro poznava natječajnu dokumentaciju i Program surad-nje. Preporuka je da se unutar dokumenta Program suradnje upozna detaljno s poglavljem o relevan-tnom specifi čnom cilju, te da prouči Priručnik o pro-vedbi projekata za korisnike i Metodologiju praćenja pokazatelja. Nakon pripremnog sastanka s projek-tnim i pridruženim partnerima potrebno je što prije dogovori sadržaj (ak vnos , rezulta , opis posla po partnerima) i proračun projekta. Jedna od pogrešaka utvrđene prilikom administra vne provjere jesu ne-potpune izjave partnera u projektu te neusklađenost podataka na prijavnom obrascu i izjavi o partnerstvu.

Vodeći partner treba osigura dovoljno vremena i osoblja za potpisivanje izjava i ugovora, te detaljan pregled svih dostavljenih podataka partnera u projek-tu. Preporuka je prije ispunjavanja prijavnog obrasca u EMS sustavu opisne dijelove ispuni u wordu (u je-ziku vodećeg partnera) i u takvom obliku posla na prijevod i pregled od strane svih partnera u projektu. Partneri u projektu trebaju bi kompetentni na po-dručju projekta te relevantni za sadržaj projekta. U smislu prekograničnos partnerstvo mora bi urav-noteženo u odnosu na uloge u projektu. Projekt ne smije bi samo skup odvojenih ak vnos na obje strane granice, te mora pokaza u zajedničkoj meto-dologiji cjelovitost i prekogranični karakter.

Doprinos programski ciljevima (pokazateljima) mora bi prepoznato u če ri kategorije:

• glavni i specifi čni cilj projekta doprinosi specifi č-nom cilju programa

• ak vnos projekta moraju odgovara prihvatlji-vim ciljevima programa

• glavni ishodi projekta doprinose programskih isho-dima

• rezulta projekta doprinose pokazateljima programa.

Priprema i provedba projekata iz programa

Erasmus+ 15. studeni 2016.

Zagreb

Više o programu pročitajte na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr

PROGRAM RADIONICE

Erasmus+ radni program - pregled ključnih aktivnostiPrihvatljivih korisnika i aktivnostiPrimjeri dobre prakse

Registracija na URF portal (Unique Registration Facility)Dodjela PIC broja (Participant Identifi cation Code)

Upute za kvalitetno popunjavanje aplikacijskog obrasca

Financijski aspekti provedbe projekata (KA1/KA2/KA3)• obveze korisnika projekta tijekom

provedbe • specifi čnosti , kriteriji prihvatljivosti troška • dokazna dokumentacija po proračunskim

kategorijama

Praktični primjeri:• vježba• pitanja i odgovori

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

49

UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. UvodUkupni iznos ove operacije je 10 milijuna kuna. Najmanji iznos kojeg prijavitelji mogu zatraži je 400.000,00 kuna dok je najveći iznos 1.000.000,00 kuna. Za ovaj projekt nije obvezno sufi nanciranje od strane prijavitelja, a predujam će se isplaćiva u izno-su od 40 % ukupne vrijednos dodijeljenih bespovrat-nih sredstava. Cilj ove operacije je razvoj potencijala darovi h učenika u skladu s njihovim sklonos ma, sposobnos ma i interesima kao i jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova u području iden fi ka-cije i podrške obrazovanju darovi h učenika.

Ministarstvo znanos i obrazovanja organizira be-splatne radionice povezane s pripremom natječaja, i to u Zagrebu (28. 10. 2016.), Rijeci (8. 11. 2016.), Splitu (10. 11. 2016.) i Osijeku (15. 11. 2016.). U sklopu ovog poziva ciljne su skupine, odnosno oni kojima je nami-jenjen poziv i koji će sudjelova u provedbi projektnih ak vnos , (potencijalno) darovi učenici osnovnih i srednjih škola, učitelji, nastavnici i stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama i odgojno-obrazovni stručnjaci koji rade u javnim ins tucijama, koje su odgovorne za razvoj i provedbu obrazovnih poli ka. Projektne ak vnos će se provodi u RH, ali pojedine ak vnos , poput studijskih putovanja, izvanškolske ak vnos i slično, je moguće organizira izvan teri-torija Republike Hrvatske, ako je to opravdano i nuž-no za pos zanje ciljeva projekta. Pojedinačni projek mogu traja od 16 – 24 mjeseca.

2. Tko se može prijavi ?Na ovaj natječaj mogu se javi , odnosno prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne (područne) samouprave te osnovne ili srednje škole sukladno Zakonu o odgoju i obrazova-nju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14).

Specifi čnost ovog poziva je da je partnerstvo na projektu obavezno, a partneri mogu bi sve pravne osobe navedene kao prihvatljivi prijavitelji, visoka učilišta upisana u Upisnik visokih učilišta u nadlež-nos Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta Re-publike Hrvatske, znanstvene organizacije upisane u Upisnik znanstvenih organizacija u nadležnos Mi-nistarstva znanos , obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, udruge upisane u Registar udruga u Repu-blici Hrvatskoj Ministarstva uprave, zadruge upisane u sudski registar prema članku 9. Zakona o zadruga-ma (NN br. 34/11, 125/13, 76/14), trgovačka društva sukladno članku 2. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15), kao i javne ins tucije odgovorne za razvoj i provedbu obrazovnih poli ka.

Prijavitelj na natječaj ne može dostavi više od jedne prijave, ali može istovremeno bi partner u drugoj pri-javi. Jednako tako partneri ak vno sudjeluju u proved-bi projekta, a troškovi koje pritom ostvaruju prihvatljivi su u istoj mjeri kao i troškovi koje ostvaruje prijavitelj.

3. Prihvatljive ak vnos Prihvatljive ak vnos u sklopu ovog natječaja dijele se na če ri elementa:

ESF – Po canje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj raziniKatarina Ivanković-Knežević *

Prvi put u okviru Europskog socijalnog fonda raspisan je natječaj namijenjen darovitoj djeci. Naime, Mini-starstvo znanos i obrazovanja objavilo je 13. listopada 2016. godine natječajnu dokumentaciju za opera-ciju Po canje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini. Natječaj će bi otvoren do 12. prosinca 2016. godine. Autorica u članku piše o ciljevima operacije, alokaciji i uvje ma prijave.

* Katarina Ivanković-Knežević, dipl. iur., Ministarstvo rada i miro-vinskog sustava RH, Zagreb.

50

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

ELEMENT 1 predstavlja Upravljanje projektom i administracija, što obuhvaća uobičajene ak vnos povezane s upravljanjem projektom, praćenjem pro-vedbe i izvještavanjem o provedbi.

ELEMENT 2 je Jačanje kompetencija učitelja, na-stavnika i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama, što uključuje stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika povezano s procje-nom osobina i iden fi kacijom darovite djece i učenika, izradu individualiziranih programa za darovitu djecu, unaprjeđenje mentorskoga rada učitelja, nastavni-ka i stručnih suradnika s darovi m učenicima, razvoj metoda i oblika rada prilagođenih za rad s darovitom djecom, studijske posjete u zemlje koje mogu posluži kao primjer dobre prakse rada s darovi m učenicima.

U okviru ELEMENTA 3 – Izrada i provedba individuali-ziranih programa rada te novih metoda i oblika rada, praćenja i po canja (potencijalno) darovi h učenika, moguće je provodi sljedeće ak vnos : provedba po-stupaka utvrđivanja darovitos , izrada i provedba in-dividualiziranih programa za darovite učenike po poje-dinim područjima darovitos , osmišljavanje i proved-ba novih metoda i oblika rada s darovi m učenicima, izrada i provedba fakulta vnih programa te izvanna-stavnih i izvanškolskih ak vnos za (potencijalno) da-rovite učenike radi produbljivanja postojećih znanja i usvajanja novih vješ na i kompetencija organizacijom igraonica, radionica, ljetnih škola, kampova, škola stva-ralaštva, centara izvrsnos , natjecanja, osmišljavanje i provedba ostalih odgojno-obrazovnih ak vnos , pro-grama, istraživačkih projekata i projektnih zadataka, izrada nastavnih i didak čkih materijala, audio-vizual-nih i interak vnih materijala, razvoj alata za e-učenje te ostalih sadržaja, osiguranje e-učenja i korištenja tehnologije koja omogućuje pristup izvorima specifi č-nog znanja za darovite učenike, uspostava mehaniza-ma suradnje sa stručnjacima iz područja interesa (npr. poslovnim sektorom) i izrada modela praćenja darovi- h učenika u sustavu obrazovanja (broj iden fi ciranih

darovi h učenika, broj educiranih odgojno-obrazovnih radnika, broj i vrsta odgojno-obrazovnih ustanova, broj individualiziranih programa rada s darovi m uče-nicima).

Posljednji ELEMENT 4 predstavlja Promidžbu i vidlji-vost, i to izradu promo vnih materijala, organizacija informa vnih događaja te izrada internetskih strani-ca projekta te diseminacija informacija o projektu po drugim medijima.

Svi prijavitelji obvezni su predloži barem jednu ak- vnost iz svakog elementa.

Ministarstvo znanos i obrazovanja navelo je i ak v-nos koje su ak vnos nisu prihvatljive za fi nancira-

nje i to sponzoriranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama, kongresima koji nisu u skladu s Elemen ma 2. i 3., školarine za studij ili is-ključivo po cajna sredstva učenicima poput s pen-dija, nagrada ili tečajeva, izrada studijskog programa, izrada standarda zanimanja i standarda kvalifi kacija, projek koji predlažu intervencije u strukovnom dije-lu kurikuluma, projek koji su povezani s poli čkim ili vjerskim ak vnos ma i stručno usavršavanje nastav-nika iz područja strukovnih predmeta.

SEMINARI I RADIONICE

15.11. Priprema i provedba projekata iz programa Erasmus+

28.11. Izrada fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija za 2017. i aktualnosti iz porezne

reforme značajne za neprofi tni sektor

30.11. Planiranje i izrada plana nabave za 2017. - proces, obveze i specifi čnosti

9.12. Pripremne radnje za sastavljanje fi nancijskih izvještaja za 2016. i aktualnosti iz porezne reforme značajne za proračune

i proračunske korisnike

16.12. Implementacija novih Direktiva u nacionalno zakonodavstvo; ESPD-europska

jedinstvena dokumentacija o nabavi; Ekonomski najpovoljnija ponuda u praksi

*više o pojedinom seminaru pročitajte na www.tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

51

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. Uvod Lokalne sustave čine tri elementa međusobno pove-zana mehanizmom vlas : predstavničko jelo, izvršno jelo i upravna jela. Središnje mjesto u tom sustavu

zauzima predstavničko jelo. Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi utvrđeno je da se pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje preko predstavničkog jela. Europska povelja o lokalnoj samoupravi koju je

1985. godine donijelo Vijeće Europe je međunarod-nopravni instrument koji postavlja temelje odnosa između središnjih i lokalnih vlas . Republika Hrvatska u potpunos je ra fi cirala Povelju Zakonom o potvr-đivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (NN – međunarodni ugovori, br. 14/97 i 4/08). Člankom 3. Povelje defi nirana je koncepcija lokalne samoupra-ve te je određeno da se pod lokalnom samoupravom podrazumijeva pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i uprav-ljaju, uz vlas tu odgovornost i u interesu lokalnog pu-čanstva, bitnim dijelom javnih poslova.

To pravo provodi se preko vijeća ili skupš na sastavlje-nih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jed-nakog biračkog prava. Navedeno načelo utvrđeno je i Ustavom Republike Hrvatske: Pravo građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrđeno je i za-jamčeno Ustavom, te se ono ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih jela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i op-ćega biračkog prava (NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka USRH – čl. 133., st. 1. i 2. USRH-a).

U predstavničkom jelu, a na što i upućuje sam naziv, nalaze se predstavnici građana koji radom predstav-ničkog jela prezen raju interese svojih birača, odlu-čuju o važnim lokalnim pitanjima te poli čki nadziru rad izvršnog jela. Sustavnim propisom o lokalnoj samoupravi – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15 – ispravak – dalje u tekstu: ZL-P(R)S) predstavničko jelo defi nirano je kao jelo građana koje donosi akte u okviru djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statu-tom jedinice.

Prema ZLP(R)S-u broj članova predstavničkog jela je neparan, te je u korelaciji s demografskom veličinom jedinice. Dok je prema ranije važećim propisima broj članova bio u određenoj mjeri fakulta van, jer ga je statutom moglo odredi samo predstavničko jelo unutar limita propisanih zakona, sada je ZLP(R)S-om utvrđen fi ksan broj vijećnika. Najmanji broj vijećnika imaju predstavnička jela u jedinicama koje imaju manje od 500 stanovnika – sedam vijećnika, a najviše vijećnika imaju jedinice s više od 300.000 stanovnika – 51 vijećnika1. Mandat članova predstavničkog je-la traje če ri godine. Za razliku od nositelja izvršnih

1  Na lokalnim izborima održanim 2013. godine sveukupno se biralo 8.256 vijećnika u predstavničkim jelima.

Ustrojstvo i rad lokalnog predstavničkog jelaKatarina Serdar *

Prikaz lokalnih poli čkih jela, njihovih poslova i ovlas te međusobnog odnosa završava se s opisom jela koje zauzima središnje mjesto u lokalnom sustavu. Nastavljajući se na članke objavljene u ranijim brojevima TIM4PIN Magazina u kojima se govorilo o mehanizmima ravnoteže između predstavničkog i izvršnog jela, te ovlas ma izvršnog jela i pravima i dužnos ma lokalnih dužnosnika, ovom prilikom prikazat će se druga bitna poluga lokalnog sustava – predstavničko jelo. Predstavničko jelo ima regulatorne, fi nancijske, orga-nizacijske, personalne i kontrolne ovlas koje će se prikaza u ovom članku, te će se ujedno opisa i način rada tog jela (sazivanje i održavanje sjednica, vođenje zapisnika, pravo na vijećničku naknadu).

* Katarina Serdar, dipl. iur., Zagreb.

52

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

ovlas koji se mogu opozva (na referendumu), člano-vi predstavničkih jela nisu opozivi. Mandat im je ne-opoziv i neobvezujući. Dužnost obavljaju počasno, tj. neprofesionalno pa ne mogu prima plaću, no imaju pravo na naknadu koju utvrđuje predstavničko jelo.

2. Ovlas predstavničkog jelaZLP(R)S u članku 35. propisuje ovlas predstavničkog jela. Sukladno predmetnoj zakonskoj odredbi općin-

sko i gradsko vijeće, odnosno županijska skupš na:

• donosi statut jedinice• donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje

pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice• osniva radna jela, bira i razrješuje članove h je-

la te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe odre-đene zakonom, drugim propisom ili statutom

• uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih jela jedi-nice

• osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnos od interesa za jedinicu te

• obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog -jela.

Težište poli čkog odlučivanja u lokalnim jedinica-ma je stvarno i formalno na predstavničkom jelu. Predstavničko jelo ima niz nadležnos koje se mogu sistema zira u pet kategorija: regulatorne, fi nancij-ske, organizacijske, personalne i kontrolne ovlas .

2.1. Regulatorne ovlas

Regulatorne ovlas ogledaju se u pravu, ali i dužnos predstavničkog jela do donese statut jedinice, po-slovnik o svojem radu te opće akte.

Statut je temeljni akt svake jedinice. Statut je naj-važniji i najviši pravni akt jedinice, te svi opći ak je-dinice moraju bi usklađeni s njim. Statut za jedinicu ima is značaj kao ustav za državu. Važnost statuta vidi se i u većini glasova koja je potrebna za njego-vo donošenje. Statut se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog jela. ZLP(R)S-om je propisan okvir za sadržaj statuta. U članku 8. propisano je da se statutom podrobnije uređuje:

• samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno žu-panije

• obilježja jedinice • javna priznanja koja jedinice dodjeljuje • ustrojstvo, ovlas i način rada jela jedinice • način obavljanja poslova • oblici konzul ranja građana • provođenje referenduma u pitanjima iz lokalnog

djelokruga • mjesna samouprava • ustrojstvo i rad javnih službi• oblici suradnje jedinica te• druga pitanja od važnos za ostvarivanje prava i

obveza.

Poslovnik je najznačajniji akt potreban za rad pred-stavničkog jela i njegovih članova. Kao i statut i po-slovnik se donosi kvalifi ciranom većinom. Poslovnikom se uređuju osnove i način rada predstavničkog jela. U pravilu se poslovnikom uređuju sljedeća pitanja:

• izbor predsjednika i potpredsjednika predstavnič-kog jela i njihove dužnos

• prava i dužnos vijećnika• radna jela predstavničkog jela i njihov djelokrug• postupak za predlaganje i donošenje akata• sjednice predstavničkog jela (sazivanje, dnevni

red, aktualni sat, zapisnik) i dr.

Pored statuta te poslovnika, predstavničko jelo do-nosi čitav niz odluka, tj. općih akata iz samoupravnog djelokruga. Temeljno mjerilo za razgraničenje opće-norma vnog akta (propisa) od internog općeg akta i pojedinačnog akta je činjenica ima li akt obilježja propisa u materijalnom smislu, dakle, je li ga donijelo jelo državne ili javne vlas , uređuju li se m aktom

na apstraktan način prava i obveze trećih osoba te uvažavajući pravila o prostornom djelovanju propisa, vrijedi li akt generalno za sve subjekte koji će doći u situaciju da se na njih primjenjuje (djelovanje erga omnes). Općim ak ma predstavničko jelo uređuje određena pitanja iz djelokruga lokalne jedinice. Opće akte predlaže izvršno jelo jedinice, no kao predla-gatelj može se pojavi i grupa vijećnika, radno jelo predstavničkog jela i sl.

Kada predstavničko jelo donese opći akt (neovisno o tome tko ga je predložio), lokalno izvršno jelo pre-

Regulatorne ovlas

Kontrolne Organizacijske ovlas ovlas PREDSTAVNIČKO TIJELO JEDINICE LOKALNE I JEDINICE PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Personalne Financijske ovlas ovlas

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

53

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

uzima odgovornost za njegovu provedbu. Koliko god bilo važno predlaganje općih akata, jer se me kreira poli ka jedinice, činjenica je da konačnu odluku ima predstavničko jelo je ono jelo koje opći akt dono-si. Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice. Ako općina ili grad nema svoje službeno glasilo, opći akt objavljuje se u službenom glasilu županije. Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odredi da stupa na snagu danom objave, no nikako ne može stupi na snagu danom donošenja (čl. 73. st. 4. ZLP(R)S). Također, opći akt ne može ima povratno djelovanje. Po donošenju općeg akta predsjednik pred-stavničkog jela dužan je taj akt dostavi predstojniku ureda državne uprave u županiji zajedno s izvatkom iz zapisnika, koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta i to u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Također, predsjednik predstavničkog jela dužan je opći akt bez odgode dostavi i izvršnom čelniku je-dinice, općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. Dostavom općeg akta omogućuje se provođe-nje nadzora zakonitos općih akata.

2.2. Financijske ovlas

Proračun je temeljni fi nancijski akt svake jedinice ko-jim se utvrđuje za koje će se svrhe koris sredstava jedinice. ZLP(R)S-om je u članku 69. izrijekom propi-sano da je proračun temeljni fi nancijski akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istom zakonskom odredbom propisano je tko je ovlašteni predlagatelj te donositelj proračuna: općinski načel-nik, gradonačelnik, odnosno župan je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna te ga u tom svojstvu predlaže predstavničkom jelu na donošenje, dok predstav-ničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi proračun u skladu s posebnim za-konom. Radi se o Zakonu o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), kojim je uređeno pitanje planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja proračuna.

Ako se proračun za narednu računsku godinu ne može donije prije početka godine za koju se do-nosi, vodi se privremeno fi nanciranje i to najduže za razdoblje od tri mjeseca. Odluku o privremenom fi nanciranju donosi predstavničko jelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom. Za razliku od prora-čuna kojeg može predloži jedino izvršno jelo, do-nošenje odluke o privremenom fi nanciranju mogu predloži predlagatelji utvrđeni poslovnikom pred-stavničkog jela. Time je osim općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao ranije jedinih ovlaštenih predlagatelja, zadnjim izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012. (NN, br. 144/12) krug predlagatelja odlu-ke o privremenom fi nanciranju, koja je akt tehničke

naravi, proširen i na druge ovlaštene predlagatelje propisane poslovnikom predstavničkog jela. Takvim rješenjem nastojale su se prevenira situacije, koje bi mogle doves do raspuštanja predstavničkog jela. U slučaju da se ipak ne donese proračun, kao ni od-luka o privremenom fi nanciranju slijedi istovremeno raspuštanje predstavničkog jela i razrješenje op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim. U odnosu na prije važeće propise sukladno kojima je u slučaju ne donošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom fi nanciranju slijedilo sankcioniranje samo predstavničkog jela kao jedino ovlaštenog donositelja h fi nancijskih akata, sad se sankcionira i jedini ovlašteni predlagatelj – izvršno jelo jedinice.

Nadalje, u okviru fi nancijskih ovlas predstavničko jelo nadzire ukupno materijalno i fi nancijsko poslo-

vanje općine, grada, odnosno županije. U tom smislu izvršno jelo dužno je podnije predstavničkom jelu polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna predstav-ničkom jelu do 5. rujna tekuće proračunske godine, za m izvještaj o izvršenju proračuna do 1. lipnja te-kuće godine za prethodnu godinu, kao i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju fi nancijskog plana izvan-proračunskih korisnika.

Također, ovdje je potrebno ukaza da predstavničko jelo odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i ne-

kretnina te raspolaganju ostalom imovinom jedinice, ako njezina vrijednost prelazi granicu do koje o m pitanjima može samostalno odlučiva izvršno jelo. Naime, upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice, kao i njezinim prihodima i rasho-dima, ovlast je dana izvršnom jelu (čl. 48. ZLP(R)S-a). Zakonom je među m, propisano ograničenje u odno-su na tu ovlast. Općinski načelnik, gradonačelnik, od-nosno župan može odlučiva o visini pojedinačne vri-jednos do najviše 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se od-lučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, tada može odlučiva najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučiva najviše do 70.000,00 kuna. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od utvrđenih vrijednos odlučuje predstavničko jelo.

2.3. Organizacijske ovlas

U uvodnom dijelu je istaknuto da je jedan od tri ele-menta koja čini lokalni sustav upravni sloj – to su uprav-na jela (upravni odjeli i službe) u kojima lokalni služ-benici obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice. Dok izvršno jelo obavlja nadzor nad zakoni-

54

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

tošću rada upravnih jela te ujedno usmjerava njihov rad i djelovanje, predstavničko jelo je ono jelo koje osniva upravna jela. Svojim ak ma predstavničko -jelo uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih jela.

Pravo na lokalnu samoupravu između ostalog obu-hvaća i samostalnost u uređenju unutarnjeg ustroj-stva. Sukladno potrebama i mogućnos ma zajednice uređuje se njezino unutarnje ustrojstvo. Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi utvrđeno je načelo prilagođavanja upravnog ustroja zadaćama lokalnih jedinica, te je u tom smislu propisano da će lokalne jedinice same moći određiva svoj unutarnji uprav-ni ustroj, kako bi ga prilagodile svojim osebujnim potrebama i učinile upravljanje što učinkovi jim (čl. 6., st. 1. Povelje). Navedeno načelo inkorporirano je u ustavno uređenje hrvatske lokalne samouprave. U članku 136. Ustava propisano je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statu ma samostalno uredi- unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih jela te ih

prilagodi lokalnim potrebama i mogućnos ma. Za-kon propisuje samo jedno ograničenje – u općinama i gradovima koje imaju manje od 3. 000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga (čl. 53., st. 2. ZLP(R)S). Dakle, u m jedinicama predstavničko -jelo može jedino donije akt o osnivanju jedinstve-nog upravnog odjela, dok u svim ostalim jedinicama predstavničko jelo u potpunos samostalno uređu-je ustrojstvo i djelokrug upravih jela.

U okviru organizacijskih ovlas predstavničkog jela spada i vrlo bitna ovlast osnivanja javnih ustanova i drugih pravnih osoba za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnos od inte-resa za jedinicu. Poslovi iz samoupravnog djelokruga općina, gradova i županija utvrđeni su ZLP(R)S-om u skladu s Ustavom. Da bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogle obavlja poslove, koji su im zakonom dodijeljeni u samoupravni djelo-krug, moraju se osnova ustanove, trgovačka druš-tva i druge pravne osobe za obavljanje h poslova.

Također, predstavničko jelo osniva i svoja radna -jela, određuje njihov sastav i djelokrug. Člankom 38. ZLP(R)S-a propisano je da predstavničko jelo osniva stalne ili povremene odbore i druga radna jela u svr-hu pripreme odluka iz svojeg djelokruga. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada h jela članka utvr-đuju se poslovnikom ili posebnom odlukom o osniva-nju radnog jela. Pitanje osnivanja radnih jela ulazi u samoupravni djelokrug tako da svaka jedinica, od-nosno njezino predstavničko jelo određuje broj rad-nih jela, njihov djelokrug i sastav. U tom smislu razni su nazivi h jela – odbori, komisije, povjerenstva i sl.

Ovisno o njihovom djelokrugu ona mogu bi stalna ili povremena, resorna ili po upravnim aspek ma i sl. Najčešća radna jela koja u pravilu imaju sva pred-stavnička jela su Mandatno povjerenstvo, Odbor za izbor i imenovanja, Odbor za Statut i Poslovnik, Od-bor za proračun i fi nancije te druga radna jela koja pokrivaju djelatnos iz samoupravnog djelokruga kao npr. Odbor za komunalno gospodarstvo, Odbor za prostorno uređenje, Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje itd.

2.4. Personalne ovlas

Personalne ovlas sastoje se u mogućnos imenova-nja i razrješenja određenih osoba. U posrednom su-stavu u kojem su se općinski načelnici, gradonačelni-ci i župani birali iz reda članova predstavničkog jela, ovlast imenovanje bila je posebno bitna. Sada je ta ovlast skučena, jer se izvršni čelnici i njihovi zamjenici biraju izravno od građana. Među m, nastavljajući se na prethodnu ovlast osnivanja pravnih osoba za obav-ljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnos od interesa za jedinicu, veže se ovlast ime-novanja i razrješenja predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u jelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje je osnovalo predstavničko jelo.

Prema ranije važećim propisima, općinsko i gradsko vijeće te županijska skupš na imali su pravo statu-tom jedinice odredi jelo nadležno za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice u upravnim jelima pravnih osoba. Hoće li se statutom predmetna nad-ležnost prizna predstavničkom ili izvršnom jelu, bila je stvar odluke lokalne jedinice, odnosno svakog pojedinog predstavničkoga jela. Ovakva mogućnost je izazvala brojne prijepore u praksi te je isto razrije-šeno izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012., tako da je pred-metna ovlast povjerena izvršnom jelu. Dakle, vlast za osnivanje javne ustanove, trgovačkog društva i druge pravne osobe u ime jedinice ima predstavničko jelo te jedinice, dok ovlast za imenovanje i razrješe-

nje predstavnika jedinice u jelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedinice, u ime jedinice ima izvršno jelo, od-nosno općinski načelnik, gradonačelnik i župan.

U odnosu na ranije propise, i ova ovlast imenovanja je dakle, skučena, jer je sustavnim propisom ovlast ime-novanja izvorno dodijeljena izvršnom jelu, a pred-stavničkom jelu tek posredno. Naime, predstavnič-ko jelo ima ovlast imenovanja predstavnika jedinice samo pod uvjetom kada je to utvrđeno posebnim zakonom. Ako je nekim posebnim propisom kojim je uređena određena društvena djelatnost koja ulazi u samoupravni djelokrug propisano da ovlast imenova-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

55

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

nja i razrješenja ima predstavničko jelo, onda se pri-mjenjuju odredbe tog posebnog zakona, što znači da ovlast imenovanja u tom slučaju pripada općinskom i gradskom vijeću, odnosno županijskoj skupš ni. Tako je primjerice Zakonom o kazališ ma (NN, br. 71/06, 121/13 i 26/14) propisano da ravnatelja javnog kaza-lišta i javne kazališne družine čiji su osnivači župani-je, Grad Zagreb, gradovi i općine imenuje i razrješava predstavničko jelo osnivača.

Personalne ovlas nadalje, obuhvaćaju i izbor vlas tog predsjednika i potpredsjednika. Predstavničko jelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika koji se biraju ve-ćinom glasova svih članova predstavničkog jela. ZLP(R)S-om je propisano da ako predstavničko jelo ima dva potpredsjednika, u pravilu se biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavničke većine, a dru-gi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog (čl. 34., st. 2.). Nužno je naglasi da predmetna odredba nije impera vne naravi. Također, predstavničko jelo ime-nuje i razrješava članove svojih radnih jela.

2.5. Kontrolne ovlas

Kontrolne ovlas predstavničkog jela ogledaju se odnosu prema izvršnom jelu. Članovi predstavnič-kog jela mogu općinskom načelniku, gradonačel-niku, odnosno županu postavlja pitanja o njegovu radu (čl. 35.a ZLP(R)S). Zakon određuje način na koji pitanja mogu bi postavljena – usmeno na sjedni-cama predstavničkog jela ili u pisanom obliku po-sredstvom predsjednika predstavničkog jela, no sve ostale detalje Zakon prepušta samim jedinicama da urede svojim općim ak ma, u prvom redu poslovni-kom predstavničkog jela jedinice.

Također, obveza je općinskog načelnik, gradonačelnika i župana da dva puta godišnje podnese polugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom jelu (čl. 35.b ZL-P(R)S). Pored h izvješća predstavničko jelo može od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana traži izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog dje-lokruga. I u ovom dijelu Zakon prepušta jedinicama da same svojim općim ak ma razrade i reguliraju proce-duru i tehnologiju podnošenja h izvješća. Ova ad hoc izvješća, kao i redovna polugodišnja izvješća omoguća-vaju predstavničkom jelu da kontrolira rad izvršnog čelnika i funkcioniranje upravnih jela jedinice.

3. Način rada predstavničkog jelaPredstavničko jelo je kolegijalno jelo tako da se njegov rad odvija na sjednicama. Predstavničko jelo sa svojim radom može započe nakon kons tuiranja. Smatra se da je izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog jela, pred-stavničko jelo kons tuirano (čl. 32. ZLP(R)S-a).

3.1. Sazivanje i održavanje sjednica

Radom predstavničkog jela upravlja i to jelo predstav-lja njegov predsjednik. Sukladno ZLP(R)S-u predsjednik predstavničkog jela saziva sjednice predstavničkog jela, predsjeda sjednicama i predstavlja to jelo (čl.

34.). Predsjednik saziva sjednice po potrebi, a najmanje jednom u tri mjesec. Znači, obveza je predstavničkog -jela da se sastane najmanje jedanput u tri mjeseca. S m u svezi se ukazuje na članak 84. točku 5. ZLP(R)S-a kojom je propisano da će Vlada Republike Hrvatske raspus - predstavničko jelo, ako ne može donosi odluke iz

svog djelokruga dulje od tri mjeseca. U praksi se doga-đalo da se sjednice pojedinog predstavničkog jela nisu održale po više od tri mjeseca uslijed čega predstavnič-ko jelo nije moglo donije odluke iz svog djelokruga, a što dakle, predstavlja razlog za raspuštanje. Događale su se situacije kada je predsjednik predstavničkog jela upravo radi proteka navedena tri mjeseca, nije sazivao sjednice. Radi izbjegavanja takvih okolnos ZLP(R)S-om je dana mogućnost članovima predstavničkog jela da zatraže sazivanje sjednice, sjednice koju je predsjednik dužan sazva , ako su ispunjeni uvje propisani Zako-nom – da je zahtjev obrazložen i da ga je podnijela naj-manje 1/3 vijećnika.

Nedostatna regula va u tom dijelu zah jevala je norma vnu intervenciju te je izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012. detaljnije razrađen ins tut sazivanja sjednica na zahtjev najmanje 1/3 vijećnika (čl. 34.a). Sukladno važećim zakonskim odredbama predsjednik je dužan sazva sjednicu predstavničkog jela na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova predstavničkog je-la i to u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako predsjednik ne sazove sjednicu u navedenom roku, sjednicu će na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 čla-nova predstavničkog jela, sazva općinski načelnik, gradonačelnik ili župan. Ovdje treba napomenu da izvršni čelnik to ne čini automa zmom.

Drugim riječima, ako predsjednik ne sazove sjednicu, grupa vijećnika koja je tražila sazivanje sjednice mora općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno žu-panu upu obrazloženi zahtjev za sazivanje sjednice i tek po zaprimanju obrazloženog zahtjeva koji je pod-nijelo potrebna većina članova predstavničkog jela, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan du-žan je sazva sjednicu. Rok u kojem je izvršni čelnik dužan sazva sjednicu skraćen je s 15 dana na osam dana i taj rok ne počinje teći istekom roka od 15 dana u kojem je sjednicu trebao sazva predsjednik pred-stavničkog jela, već od trenutka zaprimanja ponov-ljenog zahtjeva 1/3 vijećnika upućenog općinskom, načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. S obzi-rom na to da ranije zakonom nije bilo određeno kada se predmetna sjednica ima održa , već je samo bilo

56

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

propisano u kojem roku se treba sazva , Zakonom je sada jasno propisano da se sjednica mora održa u roku od 15 dana od dana sazivanja.

Ako ni u tom roku ne bi bila sazvana sjednica, sjed-nicu može sazva , također na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova predstavničkog jela, čelnik središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Znači, tek po is-crpljivanju opisanog postupka, ispunjavaju se uvje za moguće sazivanje sjednice predstavničkog jela od strane ministra uprave. Ovdje se is če da svrha ins -tuta sazivanja sjednice povodom zahtjeva vijećnika, nije samo puko sazivanje sjednice, već je smisao i svr-ha vrha provođenje rasprava te odlučivanje o podni-jetom prijedlogu. Primjenom zakonskih odredbi koji-ma je reguliran taj ins tut omogućuje se da najmanje 1/3 vijećnika, a riječ je o manjini u predstavničkom -jelu, može ostvari pravo da se o njihovom prijedlogu raspravlja u predstavničkom jelu2. Zakonom je sada također, izrijekom propisano da se sjednica sazvana pro vno prethodno navedenim odredbama smatra nezakonitom, a doneseni ak ništavima.

Sjednice predstavničkog jela u pravilu se sazivaju pisano. S obzirom na tehnološke mogućnos , Zakon dopušta i sazivanje sjednica elektronički (čl. 37. st. 4. ZLP(R)S). Poslovnici o radu mnogih predstavničkih -jela predviđaju, u slučaju žurnos i neku drugu mo-gućnost sazivanja sjednica, npr. telefonskim saziva-njem. Pri tome se naglašava da telefonsko sazivanje sjednice nije istovjetno telefonskom održavanju sjed-nice. Dok je mogućnost telefonskog sazivanja sjedni-ce dopuštena, održavanje sjednice na takav način nije u skladu sa zakonom.

Žurnost i hitnost u postupanju zbog čega je moguće eventualno telefonsko sazivanje sjednice predstav-ničkog jela ni u kom slučaju ne znači ujedno i mo-gućnost telefonskog održavanja sjednice iz istog ra-zloga žurnos . Održavanje sjednica predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regional-

ne) samouprave telefonski nije u duhu načela javno-s . I sjednice i jek glasovanja (osim iznimno) su javni. Javnim održavanjem sjednica predstavničkog jela i javnim glasovanjem članova predstavničkog jela pridonosi se transparentnos u postupku donošenja odluka. U tom smislu, telefonsko održavanje sjedni-

2  Ovakvo stajalište utvrđeno je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-III-2678/2006 od 23. travnja 2007. (NN, br. 42/07). Prema stajalištu Ustavnog suda, svrha predmetnih zakonskih pra-vila nije samo puki čin sazivanja sjednice predstavničkog jela, već i rasprava i odlučivanje o prijedlogu zbog kojeg su zakonom ovla-šteni predlagatelji i tražili sazivanje sjednice. Samo se tako može za-š demokratsko pravo predstavničke manjine, odnosno osigura pravo manjine u predstavničkom jelu da se o njihovom prijedlogu raspravlja i odlučuje.

ca ne pridonosi ostvarenju tog načela, kao ni otvo-renos u donošenju odluka. Upravo se osiguranjem istodobne nazočnos vijećnika na sjednicama pred-stavničkog jela omogućuje vijećnicima sudjelovanje u raspravi povodom donošenja određenih odluka, a odluke koje su stoga rezultat iskazanih stavova čla-nova predstavničkog jela. Održavanjem telefonskih sjednica, ma kakvi razlozi žurnos postojali, onemo-gućeno je razmatranje prijedloga odluka, te me i rasprava povodom donošenja odluka. Razmatranje prijedloga odluke i provođenje rasprave osobito je važno kada je riječ o odluci koja je od posebnog zna-čaja za lokalnu jedinicu.

3.2. Glasovanje na sjednicama

Da bi predstavničko jelo moglo održa sjednicu i do-nosi odluke potrebno je da se pozivu na sjednicu oda-zvala većina vijećnika. Kvorum postoji ako je na sjed-nici nazočno 50 % + 1 vijećnika. Da bi pak odluka bila donesena potrebno je da je za odluku glasovala većina nazočnih vijećnika. Predstavničko jelo donosi odlu-ke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog jela (čl. 36., st. 1. ZLP(R)S). Primjerice, ako predstavničko jelo ima 11 vijećnika, na sjednicu mora doći najmanje šest vijećnika, u pro- vnome nema kvoruma i sjednica se ne može održa .

Ako se na toj sjednici odlučuje o pitanjima za koja se donose odluke običnom većinom, potrebno je da su za konkretnu odluku glasovala najmanje če ri vijećni-ka da bi odluka bila donesena. Ovdje se napominje da u radu i odlučivanju predstavničkog jela može sudje-lova broj vijećnika koji je manji od broja utvrđenog zakonom. Moguće je da na određenoj kandidacijskoj li-s više nema neizabranih kandidata, pa više nema mo-gućnos određivanja zamjenika. U takvim situacijama treba vodi računa da se kvorum određuje u odnosu na ukupan broj članova utvrđen zakonom, a ne trenut-ni broj vijećnika u predstavničkom jelu, pa se stoga odluke predstavničkog jela donose većinom propisa-nom zakonom, većina koja se dakle, računa u odnosu na broj članova de iure, a ne de facto. U konkretnom primjeru predstavničkog jela od 11 vijećnika, to bi značilo da ono može normalno funkcionira s 10 čla-nova (ako iz objek vnih razloga više nema mogućno-s određivanja zamjenika jedanaestom vijećniku čiji mandat je prestao ili je mandat stavio u mirovanje), ali se kvorum računa u odnosu na 11 zakonom utvrđenih članova, a ne 10 koji fak čno obavljaju dužnost.

Određeni ak se zbog svoje važnos donose većinom glasova svih članova predstavničkog jela. Kvalifi cira-nom većinom donose se statut jedinice, proračun i godišnji obračun te poslovnik predstavničkog jela. Poslovnikom se mogu odredi i neka druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova pred-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

57

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

stavničkog jela. Ovom većinom bira se i predsjed-nik predstavničkog jela te potpredsjednik, odnosno potpredsjednici. U odnosu na prethodno spomenu primjer, ako predstavničko jelo odlučuje o nekom pitanju kvalifi ciranom većinom, potrebno je da za tu odluku glasuje svih šest nazočnih vijećnika, jer je to ve-ćina od ukupnog broja članova predstavničkog jela.

Na sjednicama se u pravilu, glasuje javno. Među- m predstavničko jelo može odluči , a u skladu sa

svojim poslovnikom ili drugim općim aktom, da o ne-kom pitanju glasuje tajno. Zakonom se propisuje da sjednicama predstavničkog jela prisustvuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan (čl. 37., st. 2. ZLP(R)S-a). Navedeno pravo proizlazi iz činjenice da su općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ovlašteni predlagatelji općih akata i stoga prisustvuju sjednicama radi davanja obrazloženja glede predlo-ženih odluka i odgovaranja na moguća vijećnička pi-tanja. Među m, činjenica prisustvovanja sjednici ne znači i mogućnost donošenja odluka na sjednici, jer općinski načelnik, gradonačelnik i župan nisu članovi predstavničkog jela, već nositelji izvršnih ovlas . U radu predstavničkog jela sudjeluju samo članovi tog jela koji su jedini ovlašteni donosi odluke na sjedni-

ci. Napominje se da u slučaju da je vijećniku određen zamjenik jer mu je mandat prestao ili je mandat stavio u mirovanje, taj zamjenik na temelju odredbe član-ka 79., stavka 9. Zakona o lokalnim izborima (NN, br. 144/12) ima pravo sudjelovanja i odlučivanja na sjed-nici predstavničkog jela od samog početka sjednice.

3.2.1. Zapisnik o jeku sjednice

O jeku događanja na sjednici vodi se i sastavlja za-pisnik. S obzirom na to da se zajedno s općim aktom koji se dostavlja radi nadzora zakonitos , dostavlja i zapisnik (sukladno članku 79. stavku 2. ZLP(R)S-a predsjednik predstavničkog jela dužan je dostavi opći akt predstojniku ureda državne uprave u župa-niji zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta), potrebno je vodi računa o tome da za-pisnik sadrži sve bitne elemente. Po prirodi stvari, a imajući u vidu rok za dostavu općeg akta i zapisnika uredu državne uprave u županiji i činjenicu da je peri-od između održavanja dviju sjednica predstavničkog jela u pravilu duži od tog roka, razumljivo je da do-

stava verifi ciranog zapisnika nije uvijek moguća.

Poštujući načelo pravne sigurnos , dostatno je da uz opći akt bude dostavljen neverifi cirani zapisnik pot-pisan od strane zapisničara i predsjednika predstav-ničkog jela. Dostava takvog zapisnika ne isključuje mogućnost naknadne intervencije u zapisnik prilikom

verifi kacije istog na sljedećoj sjednici predstavničkog jela. Ako prilikom verifi kacije dođe do promjena u

zapisniku i to u dijelu koji se odnosi na donošenje poje-dinog općeg akta potrebno je dostavi uredu državne uprave verifi cirani zapisnik s naznakom u kojem dijelu i u pogledu kojih podataka je došlo do dopuna, odno-sno izmjena u odnosu na ranije dostavljen zapisnik.

Pisanje zapisnika nije predmet uređenja nekog poseb-nog propisa, već se njegovo vođenje u bitnim detalji-ma uređuje poslovnikom ili drugim aktom pojedinog predstavničkog jela. Opseg i sadržaj zapisnika zavisi isključivo od potreba konkretne jedinice, odnosno nje-zinog predstavničkog jela i onoga što je propisano ak ma toga jela. Znači, u pogledu sadržaja zapisnika, njegova usvajanja, potpisivanja, čuvanja izvornika i sl. potrebno je zapisnik vodi kako je propisano općim aktom jedinice. U praksi su se postavljala pitanja obve-ze tonskog snimanja sjednica. S m u vezi se is če da ZLP(R)S ne propisuje takvu obvezu. Predmetno je stvar odluke svake pojedine jedinice lokalne samouprave. Nije neuobičajena praksa da je općim aktom jedinice, u pravilu poslovnikom o radu predstavničkog jela, predviđena mogućnost tonskog snimanja sjednice. No, radi se o pitanju koje spada u samoupravni djelokruga te koje stoga tumači samo predstavničko jelo jedinice kao donositelj općeg akta kojim je eventualno propisa-na takva mogućnost.

Ono što je važno naglasi je ukaza na bitne, neop-hodne elemente svakog zapisnika – to su: datum i vri-jeme održavanja sjednice, popis nazočnih i odsutnih vijećnika te drugih nazočnih osoba, dnevni red sjed-nice te jek sjednice u bitnim detaljima. Zapisnik kao zabilježeni sadržaj govora, diskusija i replika sa sjednica svako predstavničko jelo u pogledu opsega oblikuje svrsishodno svojim potrebama, vodeći računa pri tome računa o nužnim segmen ma zapisnika. Opseg i sadr-žaj zapisnika trebaju bi primjereni svrsi zbog kojeg se vodi zapisnik. Znači, iz zapisnika prvenstveno treba bi vidljivo mjesto, dan i vrijeme održavanja sjednice, na-znaka rednog broja sjednice, prisutni i odsutni članovi predstavničkog jela, ostali nazočni na sjednici, dnevni red sjednice te kao najbitnije glasovanje i odlučivanje po točkama dnevnog reda, odnosno s koliko su glasova određene odluke donesene.

Kod donošenja odluka posebno je važno da u zapisni-ku bude eviden rano s kojom većinom se odlučivalo. Ponekad se u zapisnicima konsta ra da su određene odluke donesene jednoglasno ili da su donesene veći-nom glasova uz navođenje samo koliko je glasova pri tome bilo pro v ili suzdržano, pri čemu se ne navodi točan broj glasova članova predstavničkog jela koji su se izjasnili za. S m u svezi se is če da je radi jasnog i nedvojbenog utvrđivanja jesu li odluke predstavnič-kog jela donesene propisanim brojem glasova, tre-

58

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

balo bi u zapisniku naves točan broj članova pred-stavničkog jela koji je glasovao za, osobito stoga što na sjednicama često postoji fl uktuacija vijećnika te nisu svi cijelo vrijeme prisutni na sjednici.

U tom smislu bilo bi poželjno ponajprije naves koliko je vijećnika nazočno na sjednici u trenutku glasova-nja, a potom koliko je od nazočnih vijećnika glasovalo za. Volja članova predstavničkog jela izražava se na sjednicama predstavničkog jela, a očituje se glaso-vanjem za ili pro v određenog prijedloga, odnosno odluke ili eventualno suzdržan u odnosu na prijedlog, tj. odluku. Budući da je za donošenje određene od-luke bitno postojanje kvoruma te koliko se vijećnika izjasnilo za tu odluku, manje je važno koliko je glasova bilo pro v ili koliko je vijećnika bilo suzdržano.

3.3. Javnost rada

Sjednice predstavničkih jela su javne (čl. 37., st. 1 ZL-P(R)S). Među m, Zakon dopušta mogućnost isključenja javnos , ali samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice. U vezi s javnošću rada ukazuje se na odredbe Zakona o pra-vu na pristup informacijama (NN, br. 25/13 i 85/15). Navedenim zakonom je propisano da jela javne vla-s , među kojima su i jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezna informira javnost o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih jela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućno-s ma neposrednog uvida u njihov rad. Također, jela javne vlas obvezna su na internetskim stranicama objavi na lako pretraživ način, između ostalog opće akte i odluke koje donose, godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, fi nancijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada jela javne vlas , zapisnike i zaključke sa službenih sjednica jela javne vlas i službene do-kumente usvojene na m sjednicama te informacije o radu formalnih radnih jela iz njihove nadležnos i dr.

Slijedom navedenih odredbi, kao i ranije opisanih odredbi ZLP(R)S-a o objavljivanju općih akata u služ-benom glasilu jedinice, is če se da se izvršavanjem navedenih obveza, kao i poš vanjem h pravila pri-donosi ostvarivanju načela javnos i transparentnos djelovanja općenito javne vlas , odnosno u konkret-nom slučaju djelovanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Poš vanje h pravila u in-teresu je ne samo građana kako bi imali uvid u rad jedinice, nego i u interesu same jedinice, odnosno njezinih jela i stručnih službi. Naime, tako lokalne jedinice svojim građanima pružaju informacije o ono-me što rade u okviru svojeg samoupravnog djelokru-ga, a me se i jača povjerenje građana i pridonosi

izgradnji kvalitetne i učinkovite lokalne samouprave. S obzirom na to da je transparentnost rada jela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedan od preduvjeta podizanja povjerenja građana u rad njihove lokalne jedinice, kao i ne manje važan preduvjet uspješnog suzbijanja korupcije na lokalnoj razini, nužno je poš va navedena načela.

3.4. Pravo na vijećničku naknadu

Sukladno članku 31. ZLP(R)S-a član predstavničkog jela dužnost obavlja počasno, i za to ne prima pla-ću. Član predstavničkog jela ima pravo na nakna-du u skladu s odlukom predstavničkog jela. Pitanje regulacije novčanih naknada članova predstavničkih jela jedinica spada u djelokrug jedinice lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave – predstavničko -jelo predmetno pitanje uređuje svojim općim ak ma. Ono donosi odluku o vijećničkim naknadama. U tom smislu samo predstavničko jelo propisuje uvjete vi-jećničke naknade: utvrđuje njezinu visinu, predviđa mogućnost vezivanja naknade uz održanu sjednicu, prisutnost na sjednici i sl. Nije nepoznata praksa da jedinica lokalne samouprave isplatu naknada vežu uz prisutnost na sjednici predstavničkog jela. No, iako su se pojavljivale ideje da se naknada ne ispla člano-vima predstavničkog jela, koji su sjednicu napus li prije njenog završetka, isto se u praksi nije realiziralo. Takva mogućnost ostavila je određene nejasnoće – npr. postavlja se pitanje postupanja u situaciji kada je vijećnik bio prisutan na većem dijelu sjednice, a istu je napus o prije završetka iz opravdanih razloga. Ta-kođer se postavlja pitanje ovlaštenja procjenjivanja opravdanos napuštanja sjednice i sl.

Navedeno se analogno odnosi i na naknadu za sudje-lovanje u radnim jelima predstavničkog jela. Kao što je ranije istaknuto, odredbom članka 38., stavka 1. ZLP(R)S-a propisano je da predstavničko jelo osni-va stalne ili povremene odbore i druga radna jela u svrhu pripreme odluka iz njegovog djelokruga. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada h jela utvrđuje predstavničko jelo svojim poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju radnog jela. ZLP(R)S ne sadrži posebne odredbe o pitanju naknada za članove radnih jela predstavničkog jela. Među m, budući da radna jela osniva predstavničko jelo te da radna jela za

svoj rad odgovaraju predstavničkom jelu, i o pitanju naknade za rad članova radnih jela autonomno od-lučuje predstavničko jelo. Znači, samo predstavničko jelo može donije odluku kojom će utvrdi da članovi

njegovih radnih jela imaju pravo na naknadu te istom odlukom utvrdi na koji način i kako će se ostvari pra-vo na predmetnu naknadu, kao i koliki je njezin iznos.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

59

UDK 342.9 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodU Republici Hrvatskoj građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih jela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i taj-nim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesi-ma građana lokalnog značenja, a osobito o uređiva-nju prostora i urbanis čkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnos ma, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kultu-ri, športu i tehničkoj kulturi te zaš i unapređenju prirodnog okoliša1.

Odredbama članka 19. stavak 1. podstavak 3. i član-ka 19.a. stavak 2. podstavak 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 129/05, 109/07 i 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – proč. tekst; dalje u tekstu: ZLPRS), navedeni su poslovi lokalnog značaja kojima se nepo-sredno ostvaruju potrebe građana, koji se obavljaju u samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samo-uprave. Općine i gradovi obavljaju sljedeće poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaru-ju potrebe građana: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanis čko planiranje, komunalno gos-podarstvo, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu za-

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.1 Stavci 1., 2. i 3. članka 133. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč. tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst, 55/01 – ispr., 76/10, 85/10 – proč. tekst i 5/14; dalje u tekstu: Ustav RH).

š tu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaš tu potrošača, zaš tu i unapređe-nje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaš tu, promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine dje-latnos iz stavka 1. ovoga članka odredit će se po-slovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni orga-nizira te poslovi koje mogu obavlja . Veliki gradovi obavljaju sljedeće poslove od lokalnog značaja koji-ma se neposredno ostvaruju potrebe građana: ure-đenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanis čko planiranje, komunalno gospodarstvo, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaš tu, odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaš tu potrošača, zaš tu i unapređenje prirodnog okoliša, protupo-žarnu i civilnu zaš tu, promet na svom području, održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata u vezi s gradnjom, te provedbu dokumenata prostornog uređenja, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Po-sebnim zakonima kojima se uređuju pojedine od na-vedenih djelatnos odredit će se poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi dužni organizira te poslovi koje mogu obavlja .

Prema točki 2. stavka 1. ZLPRS predstavničko jelo donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pi-tanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Prema odredbi članka 73. stavak 1. tog Zakona, predstavnič-ko jelo (općinsko, odnosno gradsko vijeće) u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. ZLPRS ne propisuje mogućnost delegacije nadležnos u smislu

Nedopuštenost prijenosa nadležnos predstavničkog jela JLS-a za donošenje općih akataDesanka Sarvan *

Predstavničko jelo donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Zakon ne omogućuje delegaciju nadležnos u smislu prijenosa ovlas predstavničkog jela za donošenje općih akata s predstavničkog jela jedinice lo-kalne samouprave na izvršno jela uprave JLS-a, pa ipak su u praksi uočeni takvi slučajevi, stoga se u ovom članku analiziraju pravni učinci takvog postupanja.

60

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

prijenosa ovlas predstavničkog jela za donošenje općih akata sa predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) na izvršno jelo, od-nosno jela uprave JLS-a, pa ipak su u praksi uočeni takvi slučajevi.

2. Defi nicija općeg akta predstavničkog jela JLS-a

ZLPRS ne sadrži defi niciju općeg akta predstavničkog jela JLS-a, ali je u pravnoj teoriji temeljno (uobičaje-

no) mjerilo za određenje ima li neki opći akt svojstva eksternog općeg akta općenorma vnog karaktera (to jest, propisa) činjenica ima li opći akt pravna obi-lježja propisa u materijalnom smislu, to jest sadrži li on apstraktna i generalna pravila ponašanja tj. ure-đuje li opći akt neodređen i neizvjestan broj slučajeva (apstraktnost) i djeluje li opći akt prema van, to jest prema svima – erga omnes (generalnost).

Samo oni opći ak koji udovoljavaju mjerilima ap-straktnos i generalnos mogu se smatra propisi-ma u materijalnom smislu. Opći ak kojima nedostaje makar jedan od mogućih i potrebnih dviju kompo-nen (apstraktnos i generalnos ) ne bi se mogao smatra propisom u materijalnom smislu. Sukladno tome, opći ak upravnih jela koji su apstraktni, ali im nedostaje djelovanje erga omnes (generalnost) – interni opći ak , ne bi se mogli smatra propisima u materijalnom smislu. Oni uređuju unutarnje odnose u jelima javne vlas , djeluju samo prema unutra, odnosno odnose se samo na zatvoreni krug osoba u do čnom javnopravnom jelu, pa se stoga i nazivaju unutarnjim pravom uprave2.

Pri ocjeni ima li neki opći akt eksterni općenorma vni karakter, to jest je li on propis u materijalnom smislu trebalo bi poći od sljedećih mjerila: 1) akt mora do-nije nadležno jelo državne vlas , jedinica lokalne samouprave, pravna osoba s javnim ovlas ma ili ona koja obavlja javnu službu; 2) na temelju tog općeg akta – kojim se na apstraktan način uređuju prava i obveze trećih osoba, odnosno propisuju pretpostav-ke za uređenje njihovih prava i obveza – moraju se donosi pojedinačni (upravni) ak kojima će se rješa-va o konkretnim pravima i obvezama konkretnih su-bjekata koji dođu u situaciju da se opći akt na njih ima primijeni ; 3) uvažavajući pravila o prostornom dje-lovanju propisa, opći akt mora vrijedi generalno za sve subjekte koji će doći u situaciju da se akt na njih primjenjuje, i to na cjelokupnom području na kojem se pros re nadležnost jela koje je akt donijelo ili na

2  Prof. dr. sc. Jasna Omejec & Slavica Banić: Diferencijacija propisa i općih akata u budućoj praksi ..., Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 49, 2/2012., str. 309–324., str. 318.

određenom užem području unutar njegove prostor-ne nadležnos , ako je tako određeno samim aktom3.

3. Nedorečenost Zakona u samoupravnom djelokrugu JLS-a

Načelo zakonitos članak 5. Ustava RH nalaže kako u Republici Hrvatskoj zakoni moraju bi u sugla-snos s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Iz navedenog načela proizlazi kako opći ak predstavničkog jela JLS-a moraju bi u sugla-snos i s Ustavom i sa zakonom. Među m, jedan od najznačajnijih nedostataka zakona kojima se pravno uređuju poslovi iz djelokruga jedinica lokal-ne samouprave je nedorečenost (podnormiranost) h zakona, iz čega proizlaze mnogobrojna pitanja u

pravnom uređenju h poslova općim ak ma pred-stavničkog jela JLS-a.

Primjerice u zakonodavstvu Republike Hrvatske čest je slučaj kako zakonom kojim se uređuju pojedini po-slovi iz djelokruga JLS nije izričito propisana ovlast za donošenje općeg akta – odluke, iako u stvarnos po-stoji potreba za pravnim uređenjem društvenih od-nosa u vezi s obavljanjem pojedinih poslova od lokal-nog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana iz samoupravnog djelokruga u JLS. Primje-rice, u djelatnos ma komunalnog gospodarstva po-stoji objek vna potreba određivanja pobližeg načina i uvjeta obavljanja pojedinih komunalnih djelatnos (upravljanje javnim parkirališ ma, održavanje javnih zelenih površina, dimnjačarska djelatnost), ali Zako-nom o komunalnim djelatnos ma4 nije ovlašteno predstavničko jelo JLS-a na donošenje općeg akta kojim bi se pravni odnosi uredili.

Drugi je primjer potreba pravnog uređenja postupka i uvjeta za provedbu natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu JLS-a općim aktom predstavničkog jela JLS-a, ali Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pra-vima nije propisano donošenje takvog općeg akta5.

3 Prof. dr. sc. Jasna Omejec & Slavica Banić: Diferencijacija propisa i općih akata u budućoj praksi ... Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 49, 2/2012., str. 309. – 324., str. 318.4 Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15; dalje u tek-stu: ZKG). 5  Stavak 1. članka 391. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pra-vima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 – proč. tekst) glasi: Nekretninu u vlasništvu jedinica lokalne samou-prave jela nadležna za njihovo raspolaganje mogu otuđi ili njom na drugi način raspolaga samo ako na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržnoj cijeni, ako zakonom nije drugačije određeno. Među m uvje i postupak natječaja nisu propisani m

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

61

UDK 342.9 LOKALNA SAMOUPRAVA

Prema stajalištu Ministarstva prostornog uređenja i gradnje Republike Hrvatske, u navedenim slučajevima ovlast za donošenje općeg akta – odluke predstavnič-kog jela JLS-a kojim se uređuju navedeni pravni od-nosi izvire iz opće odredbe članka 73. stavka 1. tog Zakona, obavljanje poslova koji su u samoupravnom djelokrugu JLS-a uređuje njezino predstavničko jelo (općinsko, odnosno gradsko vijeće) odlukom ili dru-gim općim aktom, u skladu sa svojim statutom6.

3.1. Zahtjevi prema načelu zakonitos

U Izvješću Ustavnog suda Republike Hrvatske upuće-no Hrvatskom saboru o uočenim pojavama neustav-nos u norma vnom uređenju parkiranja na područ-ju JLS-a Broj: U-X-5105/2008 od 10. prosinca 2008. godine (NN, br. 2/09). Ustavni sud navodi da se zbog konkurencije dvaju zakona (tj. Zakona o sigurnos prometa na cestama – NN, br. 67/08 i ZKG) prepušta JLS-ima da same odlučuju hoće li poslove parkiranja odredi komunalnom djelatnošću ili ne, pa dolazi do uređenja tog pitanja prema dva različita pravna su-stava, te su zbog nedorečenog zakonskog uređenja, u JLS-ima uočene pojave nametanja građanima dvo-struke obveze plaćanja kazni za istu povredu ugovora o korištenju parkirališnog mjesta.

Ustavni je sud je istakao kako postojeća zakonska nedorečenost (podnormiranost) u tom pravnom po-dručju, uz istodobnu konkurenciju više mjerodavnih zakona koje primjenjuju JLS, dovodi do pojave neu-stavnos koja se očituje u narušavanju jedinstvenos njegova uređenja na nacionalnoj razini. Pojedina rje-šenja koja na temelju tog nedorečenog i međusobno konkurentnog zakonodavstva prihvaćaju JLS u svojim općim ak ma dovode i do pojave neustavnos , koja se očituje u nametanju građanima ustavnopravno neprihvatljivih obveza i tereta.

Ustavni sud je u navedenom izvješću napomenuo kako članak 134. stavak 3. (prva rečenica) Ustava Republike Hrvatske glasi: Poslovi lokalnog i područ-nog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Iz navedenog proizlazi kako svi zakoni, pa tako i zakoni kojima se uređuju poslovi lokalnog i područnog (re-gionalnog) djelokruga, moraju zadovoljava zahtjeve koje pred njih postavlja vladavina prava, najviša vred-nota ustavnog poretka Republike Hrvatske koja je te-melj za tumačenje Ustava (čl. 3. Ustava RH), što znači da zakoni moraju zadovoljava zahtjeve dostupnos , jasnoće, preciznos , izvjesnos i predvidljivos te ne

Zakonom, ni je zakonom izričito ovlaštena JLS za donošenje općeg akta kojim bi takav postupak bio propisan, iako objek vno za to po-stoji potreba, kako bi se prema učesnicima u natječaju postupalo na jednak način i s kojim bi is bili unaprijed upozna . 6  Vidi: h p://www.mgipu.hr/default.aspx?id=14120.

smiju omogućava samovolju u postupanju javnih vlas 7.

Zahtjeve koje zakoni moraju ispunjava da bi bili usklađeni s načelom vladavine prava Ustavni sud je naznačio u točkama 10. i 11. obrazloženja odluke i rješenja broj: U-I-659/1994 i dr. od 15. ožujka 2000. (NN, br. 31/00): ...vladavina prava, kao najviša vred-nota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadrži i pitanje o općim obilježjima koje bi zakoni morali ima kako bi s vladavinom prava bili usklađeni. Sud utvrđu-je da je za ocjenu ustavnos osporavanog Zakona to pitanje najvažnije, zbog toga što se vladavina prava ne smije poistovjećiva samo za zahtjevom za zako-nitošću postupanja jela državne vlas . Premda pret-postavlja punu ustavnost i zakonitost u smislu članka 5. Ustava, vladavina prava je više od samog zahtjeva za postupanjem u skladu sa zakonom: ona uključuje i zahtjeve koji se ču sadržaja zakona. Stoga vladavina prava sama po sebi ne može bi pravo u istom smislu u kojem su to zakoni koje donosi zakonodavac. Vlada-vina prava nije samo vladavina zakona, već vladavina po pravu koja – uz zahtjev za ustavnošću i zakonitošću, kao najvažnijim načelom svakog uređenog pravnog poretka – sadrži i dopunske zahtjeve koji se ču samih zakonâ i njihova sadržaja. U tom smislu Sud osobito is če da u pravnom poretku utemeljenom na vladavi-ni prava zakoni moraju bi opći i jednaki za sve, a za-konske posljedice trebaju bi izvjesne za one na koje će se zakon primijeni . Sud također napominje da za-konske posljedice moraju bi primjerene legi mnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje.

4. Nadzor zakonitos Država radi zaš te ustavnos i zakonitos kao i za-š te prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata jela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. Postupak i ovlas jela za nadzor općih akata JLS (izvršno jelo JLS-a, predstojnik ure-da državne uprave, Vlada RH) propisani su člancima 78. – 83. ZLPRS-a, ali postupak prethodne ocjene za-konitos (ex ante) često nije dostatan, jer ovlaštena jela često propuštaju izvršavanje svojih obveza iz

različi h, ponekad objek vnih a ponekad i subjek v-nih razloga.

7  Ustavni sud je upozorio kako uočene pojave neustavnos u pro-metu na području JLS-a u dijelu koji se odnosi na parkirališne po-vršine i način parkiranja, zabranu parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja zah jevaju preciznije, jasnije i predvidljivije zakonsko uređenje kako bi se pos gla unutarnja pravna dosljednost (konzi-stentnost) objek vnog pravnog poretka u tom pravnom području. Ono je nužno i za zaš tu građana od nametanja im ustavnopravno neprihvatljivih obveza i tereta pri korištenju javnih parkirališnih površina.

62

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

Prema članku 82. ZLPRS kada središnje jelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, od-nosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradona-čelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonito-s općeg akta. O podnošenju zahtjeva za ocjenu za-konitos općeg akta središnje jelo državne uprave obavijes t će bez odgode predsjednika predstavnič-kog jela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općin-skog načelnika, gradonačelnika ili župana, predstoj-nika ureda državne uprave i središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, ako ono nije neposredno postupalo.

Ipak je izgledno kako je najefi kasniji nadzor zakoni-tos općeg akta predstavničkog jela JLS-a postupak ocjene zakonitos općeg akta onaj kojeg pokreću sami građani. Naime, Visoki upravni sud Republike Hrvatske pokreće postupak ocjene zakonitos op-ćeg akta na zahtjev fi zičke ili pravne osoba ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom, ako je po-jedinačnom odlukom javnopravnog jela koja se te-melji na općem aktu došlo do povrede njihova prava ili pravnog interesa. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dostave odluke. Postupak ocjene zakonito-s općeg akta Visoki upravni sud može pokrenu na temelju obavijes građana, pučkog pravobranitelja ili na zahtjev suda (čl. 83. Zakona o upravnim sporovima – NN, br. 20/10, 143/12 i 152/14).

5. Nedopuštenost prijenosa ovlas na izvršno jelo i jelo uprave JLS-a

5.1. Razgraničenje nadležnos

Iz odredbi ZLPRS jasno proizlazi razgraničenje ovlas predstavničkog i izvršnog jela, te jela uprave JLS u odnosu na pitanje donošenja općih akata i njihovo izvršavanje: izvršno jelo priprema prijedloge općih akata i osigurava njihovu provedbu, dok predstav-ničko jelo JLS ima ovlast donošenja općih akata, a jela uprave JLS-a izvršavaju opće akte predstav-ničkog jela. Prema točkama 1. i 2. članka 35. ZLPRS predstavničko jelo: donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, dono-si odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Prema stavku 1. članka 39., stavku 1. članka 44. i toč-kama 1. i 2. stavka 1. članka 48. ZLPRS izvršno jelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) sa-mouprave u općini je općinski načelnik, u gradu gra-donačelnik i u županiji župan – izvršne poslove obav-

lja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan. Izvršni poslovi su, između ostaloga, priprema prijedloga općih akata te izvršavanje ili osi-guravanje izvršavanje općih akata predstavničkog -jela. U tom smislu, izvršno jelo u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustavi od primjene opći akt predstavničkog jela. Ako ocijeni da je m aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od osam dana od dana donošenja općeg akta.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatraži od predstavničkog jela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ako predstavničko jelo ne otkloni uočene nedostatke iz stavka 4. ovoga član-ka, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavijes predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostavi mu odlu-ku o obustavi općeg akta (st. 4. i 5., čl. 42. ZLPRS-a). Općinski načelnik, gradonačelnik i župan osiguravaju izvršavanje općih akata predstavničkog jela na način i u postupku propisanom statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te obav-lja nadzor nad zakonitošću rada upravnih jela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedi-nice lokalne, odnosno područne (regionalne) samou-prave (st.1., čl. 74. ZLPRS-a) .

Upravni odjeli i službe (upravna jela) ustrojavaju se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenije h na te jedinice (st. 1., čl. 53. ZLPRS). Upravna jela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samou-prave u izvršavanju općih akata predstavničkog jela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fi zičkih i pravnih oso-ba (upravne stvari) (st. 1., čl. 76 ZLPRS-a) .

5.2. Nedopuštenost delegacije nadležnos za donošenje općih akata

Nedopuštenost delegacije nadležnos za donošenje općih akata s predstavničkog jela na izvršno jelo, odnosno jelo uprave JLS-a Visoki upravni sud Repu-blike Hrvatske razmatrao je u slučaju prijenosa ovlas gradonačelniku, odnosno jelu uprave donošenja op-ćeg akta o uređenju odnosa u području uređenja pro-meta, odnosno djelatnos upravljanja parkirališ ma Grada P. U presudi Poslovni broj: Usoz-36/16-5 od 13. lipnja 2016. (NN, br. 76/16) ocjenjujući zakonitost predmetnog općeg akta, taj je Sud utvrdio da pojedi-ne odredbe Odluke o uređenju prometa na području

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

63

UDK 342.9 LOKALNA SAMOUPRAVA

Grada P. (Službene novine, br. 7/10) nisu suglasne za-konu, jer davanje ovlas gradonačelniku i upravnom odjelu nadležnom za promet da uređuju promet na području grada kako je propisano ci ranim odredba-ma nema uporišta u Zakonu o sigurnos prometa na cestama (dalje u tekstu: ZSPC) i ZLPRS, a ni u Statu-tu Grada P.

5.2.1. Prenesene ovlas gradonačelniku općim aktom o uređenju prometa

Odredbom članka 3. navedene Odluke ovlašten je gradonačelnik, na prijedlog upravnog odjela nadlež-nog za promet, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave I., te ako je to slijedom zakona potrebno, i uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prometa, odredi : a) stalne zabrane i ograničenja prometa u pojedinim dijelovima Grada, uvođenje dvosmjernog, odnosno jednosmjernog prometa, preusmjeravanje promet-nih tokova; b) sustav tehničkog uređenja prometa i upravljanja prometom putem elektroničkih sustava i video nadzora; c) kao i posebne uvjete odvijanja prometa, te opskrbu trgovina, ugos teljskih objeka-ta i poslovnih prostora; d) promet biciklista, vozača mopeda, kao i promet zaprežnih vozila, gonjenje sto-ke, promet tegljača, a sve tako da se mogu odobri izuzeci za potrebe turis čkih, kulturnih, promo vnih i sličnih namjena; e) promet traktora ili drugog vučnog vozila koje vuče priključna vozila uređena za prijevoz osoba u sjedećem položaju za turis čke, kulturne, promo vne i slične namjene (turis čki vlak); f) blo-kiranje autobusa, teretnih automobila, priključnih vozila i radnih strojeva na mjes ma koja nisu nami-jenjena za parkiranje h vrsta vozila i načina deblo-kade h vozila; g) površine na kojima će se obavlja test vožnja; h) uvođenje zona smirenog prometa; i) uvođenje pješačkih zona; j) uvjete prometovanja vo-zila opskrbe u zonama smirenog prometa i pješačkim zonama; k) organizaciju i način rada parkirališta, te organizaciju školske prometne jedinice ili prometne jedinice mladeži.

Člankom 9. navedene Odluke propisano je kako lo-kacije javnih parkirališta s naplatom, zone i vremen-sko ograničenje trajanja parkiranja, vrijeme naplate parkiranja i visinu naknade za parkiranje na području Grada, određuje gradonačelnik. Stavkom 1. članka 11. navedene Odluke propisano je da organizaciju i uvjete naplate parkiranja kao i kontrole parkiranih vozila na javnom parkiralištu pod naplatom, odre-đuje gradonačelnik, a stavkom 4. članka 1. da visinu naknade i uvjete za uporabu rezerviranog parkirališ-nog prostora određuje gradonačelnik. Prema stavku 2. članka 15. navedene Odluke prostor rezerviran za vozila opskrbe, vrsta vozila opskrbe obzirom na masu,

te vrijeme, način i uvje za parkiranje vozila radi op-skrbe, određuje gradonačelnik, uz prethodno pribav-ljenu suglasnost Policijske uprave.

Stavkom 3. članka 18. navedene Odluke propisano je da visinu troškova uklanjanja, premještanja, čuvanja i izdavanja nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozi-la, propisuje gradonačelnik, uz prethodnu suglasnost Policijske uprave. Stavkom 1. članka 20. navedene Odluke propisano je da troškove blokiranja i debloki-ranja vozila podmiruje vlasnik odnosno korisnik vozi-la, a visinu troškova, kao i uvjete blokiranja i debloki-ranja vozila, utvrđuje gradonačelnik, a su troškovi prihod su organizatora parkiranja.

5.2.2. Prenesene ovlas jelu uprave JLS-a općim aktom o uređenju prometa

Odredbom članka 4. navedene Odluke o uređenju prometa na području Grada P. (Službene novine, br. 7/10) ovlašten je upravni odjel, uz prethodnu sugla-snost Policijske uprave, te ako je to slijedom zakona potrebno, i uz prethodnu suglasnost Ministarstva, odredi : a) ceste s prednošću prolaska; b) ograniče-nje brzine kretanja vozila; c) promet pješaka; d) po-stavljanje, uklanjanje, zamjenu i održavanje promet-ne signalizacije i opreme na javnim prometnim povr-šinama; e) parkirališna mjesta rezervirana za motorna vozila invalidnih osoba, parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja; f) postavljanje i održavanje zaš tnih ogra-da za pješake na opasnim mjes ma; g) sigurnosne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obra-zovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i sl.; h) terensku vožnju (cross), vožnju izvan kolnika (off road), sportske, enduro i promidžbene vožnje; te i) druge promjene koje utječu na funkcioni-ranje gradskog prometnog sustava.

5.2.3. Odredbe mjerodavnih zakona

Sud je u obrazloženju presude istakao kako je nave-denu Odluku donijelo predstavničko jelo Grada P., na temelju odredbe članka 5. ZSPC-a, čija odredba ka-snijim izmjenama i dopunama ZSPC-a nije mijenjana, te na temelju članka 39. Statuta Grada P. Odredbom članka 5. stavka 1. ZSPC-a propisano je da jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređu-ju promet na svom području tako da uređuju: ceste s prednošću prolaska (t. 1.), dvosmjerni, odnosno jed-nosmjerni promet (t. 2.), sustav tehničkog uređenja prometa i upravljanje prometom putem elektronič-kih sustava i video nadzora (t. 3.), ograničenja brzi-

64

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

ne kretanja vozila (t. 4.), promet pješaka, biciklista, vozača mopeda, turis čkog vlaka i zaprežnih kola, gonjenje i vođenje stoke (t. 5.), parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograni-čenog parkiranja (t. 6.), zone smirenog prometa (t. 7.), blokiranje autobusa, teretnih automobila, priključnih vozila i radnih strojeva na mjes ma koja nisu nami-jenjena za parkiranje h vrsta vozila i način debloka-de h vozila (t. 8.), postavljanje i održavanje zaš tnih ograda za pješake na opasnim mjes ma (t. 9.), pješač-ke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, po-sebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i sl. (t. 10.), uklanjanje dotraja-lih, oštećenih i napuštenih vozila (t. 11.), površinu na kojoj će se obavlja : test vožnja, terenska vožnja (cro-ss), vožnja izvan kolnika (off road), sportske, enduro i promidžbene vožnje (t.12.), uvjete prometovanja vo-zila opskrbe i zonama smirenog prometa i pješačkim zonama (t.13.).

Navedenom odredbom ZSPC-a dana je ovlast jedi-nicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uredi promet na svom području, ali ni tom, a ni ne-kom drugom odredbom ZSPC-a nije propisano koje je jelo te jedinice ovlašteno donije takvu odluku, slijedom čega su s m u vezi mjerodavne odredbe ZL-PRS-a. Sukladno odredbama članka 35. stavka 1. toč-ke 2. i članka 73. ZLPRS-a, odluke i druge opće akte, kojima uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, donose predstavnička jela općine, grada i županije, u skladu sa svojim statutom. Predstavnička jela lo-kalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su, u smislu članka 27. ZLPRS-a, općinsko vijeće, grad-sko vijeće i županijska skupš na.

Prema pak odredbi članka 39. stavka 1. ZLPRS-a, iz-vršno jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je općinski načelnik, gradonačelnik, od-nosno župan, a koji, sukladno članku 48. stavku 1. ZLPRS-a, priprema prijedloge općih akata (točka 1.), izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata pred-stavničkog jela (točka 2.), te obavlja i druge poslo-ve utvrđene zakonom i statutom (točka 7.). Nadalje, u smislu članka 53., stavka 1. ZLPRS-a, za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokal-ne, odnosno područne (regionalne) samouprave, kao i poslova državne uprave prenije h na te jedinice, ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna jela).

Ovlas pak upravnih jela, pa tako i upravnih odjela i službi Grada P., regulirane su odredbom članka 76., stavka 1. ZLPRS-a, prema kojoj upravna jela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog jela do-

nose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fi zičkih i pravnih osoba (upravne stvari). Imajući u vidu navedeno, Sud je stajališta da predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave nije ovlašteno svojim općim aktom ovla-s izvršno jelo te jedinice, odnosno upravno jelo iste jedinice na donošenje drugog općeg akta, jer za isto nema uporišta u ZLPRS-u.

Takvu ovlast moglo bi ima samo izvršno jelo jedi-nice lokalne samouprave, i to na temelju posebnog zakona, a kojem uvjetu u konkretnom slučaju nije udovoljeno, jer odredbama ZSPC-a nije propisano ta-kvo ovlaštenje. Normiranje na način učinjen spornim odredbama Odluke pro vno je i odredbama članka 39. stavka 1. i članka 61. Stavka 6. Statuta Grada P., kojima su regulirane ovlas gradskog vijeća i grado-načelnika, a prema kojima gradsko vijeće, među inim, donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pi-tanja iz samoupravnog djelokruga Grada P., odnosno koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakon-skim ak ma, dok u obavljanju izvršne vlas gradona-čelnik, pored ostalog, utvrđuje i podnosi prijedloge općih akata koje donosi gradsko vijeće, donosi opće i pojedinačne akte iz svog djelokruga, izvršava i osi-gurava izvršavanje općih akata gradskog vijeća te obavlja i druge poslove predviđene statutom i drugim propisima.

S obzirom na izloženo, Sud nalazi da je davanjem ovlas gradonačelniku i upravnom odjelu Grada P. za donošenje odluka kako je propisano spornim odred-bama Odluke, predstavničko jelo Grada P. prekora-čilo ovlas dane ZLPRS-om i ZSPC-om, kao i Statutom Grada P. za uređivanje prometa na svom području, radi čega je iste valjalo ukinu .

5.2.4. Prenesene ovlas gradonačelniku općim aktom o komunalnom redu

Jednako pravno stajalište izrazio je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: Usoz-39/2016-5 od 13. lipnja 2016. (NN, br. 77/16), kojom je ukinuta odredba članka 10. stavka 1. Odluke o komu-nalnom redu Grada S. B. (Službeni vjesnik B-p župa-nije, broj 15/06., 2/07., 3/08., 6/09. i Službeni glasnik Grada SB, broj 1/11, 2/11 – proč. tekst, 4/12, 2/14 i 3/15) u odnosu na prijenos ovlas gradonačelniku za davanje suglasnos za postavljanje: reklama, rekla-mnih konstrukcija, reklamnih ploča, reklamnih panoa kao i reklama koje se postavljaju na ograde otvorenih terasa i pročelja zgrada, klima uređaja i satelitskih an-tena koje se postavljaju na pročelja zgrada, uređaja pa rashladnih vitrina i sličnih koji se postavljaju uz

kioske, zastava, ormarića, plakata, transparenata i drugih prigodnih natpisa, oglasnih stupova, oglasnih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

65

UDK 342.9 LOKALNA SAMOUPRAVA

ormarića, oglasnih panoa i drugi objekata koji služe in-formiranju i reklamiranju, te drugih predmeta kao što su jarboli za zastave, tende, zaš tne naprave na izlozi-ma i putokazi koji se ne smatraju prometnim znakom.

Ocjenjujući zakonitost osporenih odredaba Visoki upravni sud Republike Hrvatske je utvrdio (iz obra-zloženja): ... kako se u konkretnom slučaju zapravo radi o ovlaštenju koje predstavničko jelo daje izvrš-nom jelu za donošenje drugog općeg akta, a za koje postupanje nema uporišta u zakonu, a ni u statutu. Odluke i druge opće akte kojima uređuju pitanja iz sa-moupravnog djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno članku 35. stavku 1. točki 2. i članku 73. ZLPRS-a, donose predstavnič-ka jela općine, grada i županije, u skladu sa svojim statutom. Predstavnička jela lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave su, u smislu članka 27. ZLPRS, općinsko vijeće, gradsko vijeće i županij-ska skupš na. Prema pak odredbi članka 39. stavka 1. ZLPRS-a, izvršno jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je općinski načelnik, grado-načelnik, odnosno župan, a koji, sukladno članku 48., stavku 1. ZLPRS-a, priprema prijedloge općih akata (t. 1.), izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog jela (t. 2.), te obavlja i druge poslo-ve utvrđene zakonom i statutom (t. 7.). Imajući u vidu navedeno, ovaj Sud je stajališta da predstavničko je-lo jedinice lokalne samouprave nije ovlašteno svojim općim aktom ovlas izvršno jelo te jedinice na do-nošenje drugog općeg akta, jer za isto nema uporišta u ZLPRS. Takvu ovlast izvršno jelo jedinice lokalne samouprave moglo bi ima samo na temelju poseb-nog zakona, a kojem uvjetu prema mišljenju Suda, u konkretnom slučaju također nije udovoljeno.

6. ZaključakKako iz odredbi ZLPRS-a jasno proizlazi razgraničenje ovlas predstavničkog i izvršnog jela, te jela upra-ve JLS-a u odnosu na pitanje donošenja općih akata i njihovo izvršavanje, nije pravno dopušten prijenos ovlas donošenja h općih akata tj. uređivanja općim ak ma koji djeluju prema svima – erga omnes (ge-neralnost) neodređenog i neizvjesnog broja slučajeva (apstraktnost) poslova iz samoupravnog djelokruga JLS-a s predstavničkog jela na izvršno jelo JLS-a ili jela uprave JLS-a.

SPECIJALISTIČKE EDUKACIJE

Specijalističko stručno usavršavanje za čelnike u sustavu proračuna

– Financijsko upravljanje i računovodstvo19. - 20. 1. 2017.

Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

28. 2. - 2. 3. 2017.

* detaljnije o programu i prijavi na

www.tim4pin.hr

66

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. UvodFinanciranje javnih potreba u sportu provodi se na temelju odredaba Zakona o udrugama (NN br. 74/14 i 110/15), Zakonom o sportu (NN, br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) i Ured-bi o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN, br. 26/15).

Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanci-ranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (dalje u tekstu: Ured-ba) utvrđuju se kriteriji, mjerila i postupci koje nadlež-na jela državne uprave, uredi i jela Vlade Republike Hrvatske te druge javne ins tucije, raspolažući sred-stvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom fi nancira-nja i ugovaranja programa i/ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Propisane kriterije, mjerila i postupke na odgovarajući način primjenjuju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (trgovačka društva) i druge pravne osobe kada iz jav-nih izvora fi nanciraju programe i projekte udruga1, te doniraju, odnosno sponzoriraju udruge, ako posebnim propisom nije drugačije uređeno.

Odredbe Uredbe primjenjuju se kada se udrugama odobravaju fi nancijska sredstva iz javnih izvora2 za:

* Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Kod izrade i donošenja statuta, udruge se u preambuli statuta po-zivaju na članak 13. Zakona o udrugama, bez obzira na to što se pri-mjerice radi o udruzi koja se bavi sportskom djelatnošću (ne poziva se na Zakon o sportu). Upute za izradu statuta nalaze se u Vodiču za osnivanje udruga koji je dostupan na internetskim stranicama h ps://udruge.gov.hr – Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.2  Pod pojmom javni izvori podrazumijevaju se sredstva državnog proračuna, koja uključuju i namjenska sredstva od igara na sreću

• Provedbu programa i projekata kojima se ispunja-vaju ciljevi i priorite defi nirani strateškim i plan-skim dokumen ma.

• Provedbu nacionalnih, regionalnih i lokalnih progra-ma javnih potreba utvrđenih posebnim zakonom.

• Obavljanje određene javne ovlas povjerene po-sebnim zakonom.

• Pružanje socijalne usluge na temelju posebnog propisa.• Sufi nanciranje obveznog doprinosa korisnika fi nanci-

ranja za provedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora.

• Podršku ins tucionalnom i organizacijskom razvo-ju udruge.

• Programe ili projekte zapošljavanja.• Donacije i sponzorstva.• Druge oblike i namjene dodjele fi nancijskih sred-

stava iz javnih izvora.

Na temelju ciljeva i prioriteta defi niranih u razvojnim strategijama i nacionalnim programima te drugim odgovarajućim strateškim dokumen ma na nacional-noj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razi-ni, davatelj fi nancijskih sredstava u okviru svoga dje-lokruga utvrđuje prioritete za dodjelu fi nancijskih sredstava programima i projek ma i za to planira sredstva u proračunu, odnosno fi nancijskom planu za narednu kalendarsku godinu.

Financiranje javnih potreba u sportu moguće je samo po sportskim zajednicama3, a u sklopu pro-grama javnih potreba u sportu mogu se fi nancira samo one ak vnos koje su predviđene progra-mom javnih potreba u sportu. Prema mišljenju Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske4, jedinica

te sredstva proračuna županija, gradova i općina, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih ins tucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora.3  Jedna ili više sportskih zajednica? Sukladno članku 48. stavku 4. Zakona o sportu na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnova samo jedna sportska zajednica.4  Mišljenje upućeno Ministarstvu fi nancija dopisom KLASA: 011-02/15-01/08, URBROJ: 50419-15-25, od 18. studenoga 2015.

Donošenje programa i fi nanciranje javnih potreba u sportuNevenka Brkić *

Tema o kojoj se puno govori, a malo piše! Zato autorica u tekstu daje odgovore na učestala pitanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o načinu planiranja i fi nanciranja javnih potreba u sportu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

67

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

lokalne i područne (regionalne) samouprave može neposredno fi nancira i druge programe i projekte sportskih udruga, ali ne po programima javnih po-treba u sportu, nego po natječajima koji se raspi-suju za druge prioritete u lokalnoj zajednici, kao što je primjerice organizirano slobodno vrijeme djece i mladih, s pendiranje darovite djece i mladih i slično.

2. Raspisivanje i provedba javnih n atječajaFinanciranje programa i projekata provodi se po jav-nom natječaju čime se osigurava transparentnost dodjele fi nancijskih sredstava i omogućuje dobivanje što većeg broja kvalifi ciranih prijava, odnosno odabir najkvalitetnijih programa i projekata te se šira javnost obavještava o prioritetnim područjima djelovanja. Osim za fi nanciranje programa i projekata, javni natječaj se objavljuje za fi nanciranje, odnosno sufi nanciranje:

• Podrške ins tucionalnom, organizacijskom i pro-gramskom razvoju udruga.

• Programa javnih potreba koje provode udruge i koje su u pojedinim područjima propisane poseb-nim zakonima.

• Rada udruga pružatelja socijalnih usluga po socijal-nom ugovaranju.

• Obveznog doprinosa korisnika fi nanciranja za pro-vedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora.

• Za dodjelu nefi nancijske podrške u pravima, po-kretninama i nekretninama namijenjene udrugama koje provode programe i projekte.

Temeljni dokument za raspisivanje i provedbu javnog natječaja donosi nadležno jelo jedinice lokalne sa-mouprave u obliku općeg akta iz kojeg su razvidne:

• Mjere iz programa.• Strategija i planovi čije je provođenje u nadležnos

pojedinog jela lokalne samouprave.• Važnost i potreba suradnje s udrugama u realizaciji

h mjera. • Ciljevi i očekivani rezulta koji se žele pos ći fi nan-

ciranjem programa i projekata: o u skladu s m vrste ak vnos koja će se fi nanci-

ra , prihvatljive organizacije koje se mogu prija-vi , kriteriji za procjenu i ostali elemen postup-ka dodjele fi nancijskih sredstava, kao i

o očekivani rezulta koji se žele pos ći fi nanciranjem programa ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u određenom području.

S obzirom na to da jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave sredstva za izvršavanje javnih potreba u sportu prenosi na račun sportske zajednice, sportska zajednica je dužna raspisa natječaj, odno-sno javni poziv. Kod raspisivanja javnog natječaja, od-

nosno javnog poziva, sportska zajednica je dužna pri-država se odredaba Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i pro-jekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

3. Izrada i objava godišnjeg plana raspisivanja javnih natječaja

Davatelj fi nancijskih sredstava u roku od 30 dana od dana usvajanja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za sljedeću kalendarsku go-dinu, izrađuje i na svojim službenim internetskim stra-nicama ili na drugi pogodan način objavljuje godišnji plan raspisivanja javnih natječaja za fi nanciranje, od-nosno sufi nanciranje sljedećih programa i projekata:

• Podrške ins tucionalnom, organizacijskom i pro-gramskom razvoju udruga.

• Programa javnih potreba koje provode udruge i koje su u pojedinim područjima propisane poseb-nim zakonima.

• Rada udruga pružatelja socijalnih usluga putem so-cijalnog ugovaranja.

• Obveznog doprinosa korisnika fi nanciranja za pro-vedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora.

• Za dodjelu nefi nancijske podrške u pravima, po-kretninama i nekretninama namijenjene udrugama koje provode programe i projekte.

Davatelj fi nancijskih sredstava može bi jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave ili neka druga javna ustanova. Primjerice, za ona sredstva koja jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave prenosi na sportsku zajednicu (i sva ostala sredstva koja daje sportska zajednica krajnjim korisnicima) davatelj sredstava, u ovom kontekstu, je sportska zajednica te ona izrađuje i na svojim službenim internetskim stranicama ili na drugi pogodan način objavljuje godišnji plan raspi-sivanja javnih natječaja za fi nanciranje, odnosno sufi nanciranje preuze h programa i projekata.

Godišnji plan javnih natječaja sadrži podatke o da-vatelju fi nancijskih sredstava, području, nazivu i pla-niranom vremenu objave javnog natječaja, ukupnom iznosu raspoloživih sredstava, rasponu sredstava namijenjenom za fi nanciranje pojedinog programa, odnosno projekta, očekivanom broju programa i pro-jekata koji će se ugovori za fi nanciranje i, ovisno o vrs javnog natječaja, druge podatke.

4. Dodjela fi nancijskih sredstava bez javnog natječaja

Financijska sredstava, bez objavljivanja javnog natje-čaja dodjeljuju se izravno samo:

68

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

• U opravdanim i iznimnim slučajevima, kada ne-predviđeni događaji obvezuju davatelja fi nancijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće proves standar-dni natječajni postupak i problem je moguće riješi samo izravnom dodjelom fi nancijskih sredstava.

• Kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju udruzi ili skupini udruga koje imaju isključivu nadležnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se fi nancijska sredstva dodjeljuju ili je udruga jedina organizacija opera vno sposobna za rad na području djelovanja i/ili zemljopisnom području na kojem se fi nancirane ak vnos provode.

• Kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom navedena kao provoditelj određene ak vnos .

• Kada se prema mišljenju nadležnog povjerenstva jednokratno dodjeljuju fi nancijska sredstva do 5.000 kuna za ak vnos koje iz opravdanih razloga nisu mogle bi planirane u godišnjem planu udru-ge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5 % svih sredstava planiranih u proračunu za fi nanciranje svih programa i projekata udruga.

U slučajevima kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju bez objavljivanja javnog natječaja, davatelj fi nancij-skih sredstava obvezan je s udrugom, kao korisni-kom fi nancijskih sredstava, sklopi ugovor o izravnoj dodjeli sredstava i poš va osnovne standarde fi -nanciranja povezane s planiranjem fi nancijskih sred-stava, ugovaranjem, praćenjem fi nanciranja, javnim objavljivanjem i izvještavanjem.

5. Usvajanje i vrednovanje programa javnih potreba u sportu

Programe javnih potreba u sportu, za koje se sredstva osiguravaju u proračunu jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, predlaže sportska zajednica su-kladno članku 76. Zakona o sportu. Programe javnih po-treba koji se odnose na provođenje sportskih ak vnos djece i mladeži predlažu školski sportski savezi i sport-ske zajednice nadležnim jelima za poslove sporta u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Programe javnih potreba u sportu donosi jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave zajedno s proračunom5, na prijedlog sportske zajednice, odno-sno školskih sportskih saveza. Svaki davatelj fi nancijskih sredstava, pa tako i jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, mora vodi računa o sprječavanju sukoba interesa u raspolaganju javnim sredstvima i pri

5 U slučajevima kada su sredstva određena za sport, kulturu i osta-le udruge u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave planirana u jednom iznosu, za sve navedene potrebe, važno je da ta sredstva budu raspoređena transparentno na teme-lju jasnih kriterija.

tome se uvijek preporuča korištenje vanjskih, neovisnih ocjenjivača za vrednovanje programa javnih potreba u sportu, koji nisu u sukobu interesa. To znači da čla-novi Izvršnog odbora mogu formalno izglasa odluku o raspodjeli sredstava, ali samo na temelju prijedloga neovisnog stručnog ocjenjivanja. Odgovornost za ras-polaganje javnim sredstvima uvijek je na čelniku jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je potpisnik Izjave o fi skalnoj odgovornos .

Davatelj fi nancijskih sredstava obvezan je poš va osnovne standarde fi nanciranja vezano na planiranje fi nancijskih sredstava, ugovaranje, praćenje fi nanci-ranja, javno objavljivanje i izvještavanje. To znači da je jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (po donošenju proračuna u kojem su javne potre-be u sportu sastavni dio), u svakom slučaju, obvezna sa sportskom zajednicom sklopi ugovor o dodje-li sredstava, pa i slučajevima kada im se fi nancijska sredstava dodjeljuju izravno (odnosno bez objavljiva-nja javnog natječaja ili javnog poziva).

S obzirom na to da sportske zajednice raspisuju javni natječaj, odnosno javni poziv, one potpisuju ugovor s krajnjim korisnicima, odnosno sportskim ustanova-ma, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave može bi supotpisnik ugovora.

6. Nadzor i kontrola provođenja i realizacije javnih potreba u sportu

U skladu s odredbama Zakona o sportu, sportska za-jednica izvještava jedinicu lokalne i područne (regio-nalne) samouprave o izvršenju javnih potreba u spor-tu i o utrošku sredstava za navedenu namjenu. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja su nadležna za poslove sporta prate i nadziru iz-vršenje programa javnih potreba te korištenje i utro-šak sredstava za navedenu svrhu. Osim jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja su nadležna za poslove sporta, sportske zajednice su također zadužene za praćenje i provedbu programa javnih potreba u sportu jer su upravo one, kao davate-lji fi nancijskih sredstava, u obvezi potpisa ugovor sa sportskim savezima i drugim sportskim udrugama.

Osim Zakonom o sportu, fi nancijski nadzor je propi-san i Zakonom o udrugama. Odredbama članka 46. Zakona o udrugama propisano je sljedeće:

(1) Nadzor nad fi nancijskim poslovanjem udruge i podnošenjem propisanih fi nancijskih izvješća provodi Ministarstvo fi nancija, sukladno posebnim propisima.

(2) Nadzor nad upravljanjem fi nancijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju i nadležna državna jela, je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne ins tucije koje odobravaju ta sredstva.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

69

UDK 336.2 657.2 ŠKOLSTVO

1. Financiranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva iz EU sredstava

Dio izdataka školske prehrane moguće je fi nancira sredstvima Fonda europske pomoći za najpotrebi je (Fund for European Aid to the Most Deprived – FEAD) Stoga je Ministarstvo socijalne poli ke i mladih (od 16. listopada 2016. – Ministarstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku) kao Posredničko jelo za provedbu Opera vnog programa za hranu i

osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014. – 2020. objavilo 10. lipnja 2016. Poziv za dostavu projektnih prijedloga za Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, a radi dodjele bespovratnih sredstva. Poziv je bio otvoren zaključno do 1. srpnja 2016. Osnovni cilj ovog Poziva je ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem nefi nancijske po-moći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, i to u vidu podjele hrane u školama. Predviđeno trajanje projekta je od 9 – 12 mjeseci kako bi se projektne ak- vnos vezale uz trajanje školske godine.

Na Poziv su se mogle javi jedinice lokalne i/ili regi-onalne (područne) samouprave koje su osnivači jav-nih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovnih škola) sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o dono-šenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih do-mova i programa obrazovanja, i to iz 12 županija koje su razvrstane kao područja s indeksom razvijenos ispod 75 % (skupina I.), sukladno vrijednos indeksa razvijenos i pokazatelja za izračun razvijenos na županijskoj razini za 2013. godinu: Virovi čko-po-dravska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska,

Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Sisač-ko-moslavačka, Osječko-baranjska, Karlovačka, Ko-privničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska i Krapinsko-zagorska.

Projekt se može prijavi isključivo u partnerstvu. Partner mora bi javna osnovna škola, ali može bi i centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, kao od-gojno-obrazovna javna ustanova koja u sastavu ima i osnovno školovanje učenika s teškoćama u razvoju. Za djecu u riziku od siromaštva u školama iz ostalih županija školska prehrana će se osigura nacionalnim sredstvima po Zakladi Hrvatska za djecu.

Ciljne skupine Poziva su djeca koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, koja su polaznici obve-znog osnovnoškolskog programa. Škole, kao obvezni partneri, u suradnji s prijaviteljem defi niraju kriterije po kojima se određuju najpotrebi je osobe unutar ciljnih skupina, jer raspolažu podacima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. U procesu evaluacije projektne prijave te kriterije odobrava posredničko jelo.

Namjenska bespovratna sredstva EU pokrivaju 85 % ukupnih prihvatljivih javnih izdataka za prihvatljive troškove projekta, a 15 % pokriva se iz sredstava Dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske. Prijavitelj nije dužan osigura vlas to sufi nanciranje. Uz sredstva za nabavu namirnica, pripremu obroka u školskoj kuhi-nji u osnovnim školama, i/ili za podjelu prehrambenih paketa, radi osiguravanja redovnog školskog obroka djeci koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaš-tva na način na koji je školska prehrana organizirana, prijavitelj može potraživa i sredstva tehničke pomo-ći za potporu provedbi projektnih ak vnos .

Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštvaMladenka Karačić *

Hrvatska je 2014. godine usvojila Strategiju borbe pro v siromaštva i socijalne isključenos 2014. – 2020., koja se zasniva na tri glavna prioriteta: borba pro v siromaštva i socijalne isključenos te smanjenje nejed-nakos u društvu; sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba te uspostava koordiniranog sustava podrške skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenos . Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta provelo je početkom 2014. godine anali-zu kojom je obuhvaćeno 82 % učenika osnovnih škola. Utvrđeno je da je u školsku prehranu uključeno nešto više od polovice učenika osnovnih škola, dok je za 0,3 % djece procijenjeno da im je školski obrok jedini obrok u danu. Istovremeno ima dosta djece kojima je potrebna pomoć, a nisu uključena u sustav prehrane.

*  Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

70

ŠKOLSTVO UDK 336.2 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

Kada se kao prijavitelj u projektu javlja županija, a partneri su osnovne škole iz njene nadležnos , Mini-starstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu po-li ku (dalje u tekstu: Ministarstvo) sredstva uplaćuje na račun županije. Sukladno pravilima projekta, 15 % doznačenih sredstava je iz Državnog proračuna, a 85 % iz EU sredstava.

Primjer:

Ministarstvo je Županiji doznačilo 200.000 kuna za fi nanciranje školske prehrane učenicima u osnovnim školama s područja Županije. Prijenos 15 % sredsta-va iz državnog proračuna Ministarstvo eviden ra tereteći odmah rashod na osnovnom računu 36314 Tekuće pomoći županijskim proračunima, uz odobre-nje računa 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje rashoda poslovanja. Na temelju članka 67. stavka 2. Pravilnika o proračunskom računovod-stvu i računskom planu, pomoći od ins tucija i jela EU i pomoći iz državnog proračuna na temelju prije-nosa EU sredstava (tekuće i kapitalne) priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Stoga Ministarstvo 85 % sredstava koja prenosi Županiji, a odnose se na EU sredstva, eviden ra zaduženjem ra-čuna 12913 Potraživanja za dane predujmove za EU projekte uz odobrenje računa 23957 Obveze za EU predujmove.

Nakon što od Županije primi obavijest da je škola stvorila priznate troškove te joj je Županija doznači-la 20.000 kuna, Ministarstvo priznaje rashod u visini 17.000 kuna (85 % od 20.000) tereteći račun 36815 Tekuće pomoći županijskim proračunima na temelju prijenosa EU sredstava, uz odobrenje računa 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU. Istovremeno u istom iznosu zatvara potraživanje i obvezu tereteći račun 23957 Obveze za EU predujmove uz odobrenje računa 12913 Potraživanja za dane predujmove za EU projekte. A 15 % doznačenog iznosa Ministarstvo je priznalo kao rashod i prihod u trenutku ukupne do-znake sredstava Županiji, jer se radi o sredstvima Dr-žavnog proračuna, a ne o EU sredstvima.

Evidencija kod Ministarstva za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku

Opis Izvor IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava Županiji (15 % iz državnog proračuna, 85 % iz EU)

12 30.000 36314 67111

561 170.000 12913 23957

2. Priznavanje rashoda i prihoda (od EU) na temelju obavijes Županije o prizna m prihodima (ukupni rashodi 20.000)

561 17.000 36815 63231

3. Zatvaranje obveza i potraživanja 561 17.000 23957 12913

Županija 15 % primljenih sredstava odmah priznaje kao prihod odobrenjem računa 63311 Tekuće pomoći iz dr-žavnog proračuna, dok 85 % sredstava koja se odnose na EU sredstva, Županija eviden ra odobrenjem računa 23957 Obveze za EU predujmove. Nakon isteka mjese-ca škola šalje Županiji obavijest o 20.000 kuna stvorenih troškova za fi nanciranje školske kuhinje. Županija na te-melju te obavijes (obračuna troškova) doznačuje školi 20.000 kuna tereteći za cijeli iznos račun rashoda 37224 Prehrana. Istovremeno za 85 % toga iznosa (17.000 kuna) što predstavlja EU dio, Županija tere račun 23957 Obveze za EU predujmove uz odobrenje računa 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna na teme-lju prijenosa EU sredstava. Nakon priznavanja prihoda Županija šalje o tome obavijest Ministarstvu, kako bi i Ministarstvo moglo prizna rashod i prihod.

Sredstva projekta usmjerena su na povećanje broja djece polaznika osnovnih škola primatelja prehrane u školama, kao dodana vrijednost postojećim sufi nan-ciranim programima. Nevezano uz projekt, Županija iz svojih sredstava doznačuje školi određeni iznos za sufi nanciranje prehrane svih učenika što eviden -ra na računu 36711 (od 1. siječnja 2017. na računu 36721) Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadlež-nog proračuna za fi nanciranje rashoda poslovanja.

Evidencija kod Županije

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava (15 % iz državnog proračuna, 85 % iz EU)

30.000 11121 63311

170.000 11121 23957

2. Prijenos sredstava školi na temelju nastalih troškova 20.000 37224 11121

3. Zatvaranje obveza i priznavanje prihoda od EU 17.000 23957 63811

4. Doznaka sredstava školi za sufi nanciranje prehrane svih učenika

60.000 36711 (36721) 11121

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

71

UDK 336.2 657.2 ŠKOLSTVO

Škola ima troškove za fi nanciranje školske kuhinje. Županiji mjesečno šalje zahtjev za doznaku sredstava uz obračun troškova koji se odnose na obroke učeni-ka koji se fi nanciraju iz projekta Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva. Županija doznačava sredstva što škola eviden ra zaduženjem računa novčanih sredstava uz odobrenje računa 65264 Sufi nanciranje cijene usluge, par cipacije i slič-no. Znači da škola iskazuje is prihod kao i kad sred-stva za prehranu učenika uplaćuju roditelji.

Osim sredstava projekta, Županija doznačuje školi određeni iznos za sufi nanciranje troškova prehrane svih učenika. To škola eviden ra odobrenjem računa 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje rashoda poslovanja.

Evidencija kod škole

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Nabava namirnica 120.000 32224 23222

2. Primitak sredstava od Županije za prehranu učenika u riziku od siromaštva

20.000 11121 65264

3. Primitak sredstava od Županije za sufi nanciranje prehrane svih učenika

60.000 11121 67111

2. Financiranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva iz nacionalnih sredstava

Za županije kojima je razvijenost iznad 75 % i koje se ne mogu javi na natječaje za fi nanciranje iz EU sredstava, sredstva za fi nanciranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva osiguravaju se iz naci-onalnih sredstava.

Prihodi od igara na sreću uplaćuju se na račun Dr-žavnog proračuna, a raspoređuju se na ak vnos su-kladno Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću. 17,81 % prihoda raspoređuje se za organizacije koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, a 14,58 % od toga raspoređuje se za ak vnost A558053 – Potpora za programe usmjerene djeci i mladima u razdjelu 102 Ministarstvo socijalne poli ke i mladih, Glavi 10205 Ministarstvo socijalne poli ke i mladih. Za dodjelu sredstava iz navedene ak vnos Ministar-stvo raspisuje natječaj. Na natječaju je određeni iznos dobila Zaklada Hrvatska za djecu koja sredstva do-

značuje županijama kojima je razvijenost iznad 75 % za fi nanciranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva.

Ministarstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijal-nu poli ku sredstva prihoda od igara na sreću upla-ćena u državni proračun i raspoređena na ak vnost A558053 eviden ra zaduženjem računa 16721 Po-traživanja za prihode proračunskih korisnika uplaće-ne u proračun uz odobrenje odjeljka 6148 Naknade za priređivanje igara na sreću, izvor 41 Igre na sreću. Prijenos sredstava Zakladi eviden ra zaduženjem ra-čuna 38116 Tekuće donacije zakladama i fundacijama uz odobrenje računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun.

Evidencija kod Ministarstva za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku

Opis Izvor IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Uplata prihoda od igara na sreću na račun Državnog proračuna

41 100.000 16721 6148

2. Prijenos sredstava Zakladi Hrvatska za djecu 41 50.000 38116 16721

Zaklada Hrvatska za djecu prenosi Županiji sredstva za fi nanciranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva. Primljena sredstva Županija eviden ra odobrenjem računa 66312 Tekuće donacije od ne-profi tnih organizacija. Po primljenom zahtjevu škole za doznaku sredstava za pokriće troškova koji se od-nose na obroke učenika u riziku od siromaštva, Župa-nija doznačuje sredstva školi.

Evidencija kod Županije

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Primitak sredstava od Zaklade 10.000 11121 66312

2. Prijenos sredstava školi na temelju nastalih troškova 5.000 37224 11121

Evidencija kod škole

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Primitak sredstava od Županije za prehranu učenika u riziku od siromaštva

5.000 11121 65264

72

ŠKOLSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. UvodČlankom 20. Pravilnika o proračunskom računovod-stvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15 i 87/16; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se pri-hodi i rashodi u proračunskom računovodstvu iska-zuju uz primjenu modifi ciranoga računovodstvenog načela nastanka događaja, što znači, između ostalo-ga, da se prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri , a rashodi na temelju nastanka po-slovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Među m, ovo načelo u priznavanju prihoda ne primjenjuje se na sredstva ostvarena od Europske unije. U skladu s člankom 67. Pravilnika, pomoći od ins tucija i jela EU i pomoći iz državnog proračuna na temelju prije-nosa EU sredstava (tekuće i kapitalne) priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Navede-na odredba Pravilnika posljedica je usuglašavanja sa zahtjevima europske sta s ke.

Preduvjet za kvalitetnu i točnu konsolidaciju fi nancij-skih izvještaja cijelog općeg proračuna (koja obuhva-ća oko 3.500 subjekata: državni proračun i proračune gradova, općina i županija te sve njihove proračunske i izvanproračunske korinsike) je pravilno i pravovre-meno knjigovodstveno eviden ranje. Uz navedeno, kod provedbe EU projekata, kod kojih se često doga-đa da se EU sredstava prenose drugim korisnicima u sustavu opće države, iznimno je važno međusobno obavještavanje sudionika. Važno je istaknu obve-zu izvještavanja koju ima proračunski korisnik, kao krajnji korisnik sredstava EU, o nastalim rashodima projekta, kako bi subjekt koji je sredstva proslijedio

(proračun, proračunski korisnik i izvanproračunski korisnik), u svojim poslovnim knjigama priznao (svoj) prihod od EU, ali i prijenos EU sredstava u trenutku nastanka rashoda projekta. Preporuka je da davatelj sredstava (na primjer, ministarstvo ili agencija koji provode natječaje za dodjelu EU sredstava) prije pri-jenosa is h, korisnicima u sustavu opće države, pro-piše i/ili ugovori način i rokove izvještavanja drugih sudionika u projektu, odnosno drugih korisnika EU sredstava.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 87/16; dalje u tekstu: Izmjene i dopune Pra-vilnika) uvedene su promjene računskog plana koje utječu na eviden ranje prihoda i rashoda fi nancira-nih iz sredstava EU, a iste se primjenjuju od 1. siječ-nja 2017. godine1. Prema članku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, osnovne i srednje škole su javne ustanove koje obavljaju dje-latnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja. Gradovi i županije su u skladu sa Zakonom osnivači osnovnih škola, koje su njihovi proračunski korisnici. Na is način, srednje škole su proračunski korisnici žu-panija, s obzirom na to da su im one osnivači u skladu sa Zakonom2. Kao i drugi proračunski korisnici, škole za fi nanciranje svoje djelatnos ostvaruju prihode iz nadležnog proračuna, vlas te i namjenske prihode te prihode od pomoći među kojima su i prihodi od EU sredstava.

1  Izmijenjeni i dopunjeni računski plan koris se u izradi proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. godinu.2  Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osnovnu školu mogu osnova Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (gradovi i županije) i druga prav-na ili fi zička osoba.

Knjigovodstvene evidencije EU projekata u školamaIvana Vargašević Čonka *

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 87/16) uvedene su promjene računskog plana koje utječu na eviden ranje prihoda i rashoda fi nan-ciranih iz sredstava Europske unije (sredstava strukturnih i drugih fondova te programa Europske unije, poput Erasmus+ i Horizon 2020), a iste se primjenjuju od 1. siječnja 2017. godine. U članku se daju primjeri knjigovodstvenih evidencija projekata koji se (su)fi nanciraju iz EU sredstava za škole.

* Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

73

UDK 657.2 ŠKOLSTVO

2. Knjigovodstvene evidencije EU projekata

Škole najčešće prihode od EU ostvaruju prijenosom od drugih subjekata u sustavu opće države: od mini-starstava i agencija kao proračunskih korisnika držav-nog proračuna, izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, proračuna gradova, općina i županija (nad-ležnih proračuna, ali i nenadležnih) te njihovih prora-čunskih korisnika. Navedeni prihodi od EU iskazuju se na osnovnim računima podskupina 638 Pomoći na temelju prijenosa EU sredstava i 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna. Ostvarivanje prihoda od EU izravno od ins tucija i jela EU u okvi-ru podskupine 632 Pomoći od međunarodnih organi-zacija te ins tucija i jela EU nije često, a uobičajen primjer njegova korištenja su projek fi nancirani iz programa prekograniče suradnje.

Škole i drugi proračunski korisnici gradova, općina i županija, kao i sami gradovi, općine i županije, sve prihode na temelju prijenosa EU sredstava koje ostvare od ministarstava, agencija, fakulteta, in-s tuta i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna eviden rat će na osnovnom računu 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava i 63821 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijeno-sa EU sredstava.

Ako škola ostvari prihode iz EU prijenosom od subjek-ta izvan općeg proračuna (udruge i druge neprofi tne organizacije, trgovačka društva i dr.) neće ih iskaza- kao prihode iz EU, nego kao donacije (podskupina

663 Donacije od pravnih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna). Budući da navedeni subjek EU sredstva mogu ostvari gotovo isključivo od subjekata unutar općeg proračuna, ta EU sredstva već su iskazana kao prihod unutar sustava proračuna, te kao prijenos EU sredstava izvan sustava do 31. prosinca 2016. (pod-skupina 384 Prijenosi EU sredstava subjek ma izvan općeg proračuna), odnosno rashod od 1. siječnja 2017. (poskupina 353 Subvencije trgovačkim društvi-ma, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava i odjeljci 3813 Tekuće donacije iz EU sred-stava i 3823 Kapitalne donacije iz EU sredstava).

Prikaz izmjena i dopuna računskog plana u dijelu pri-hoda na temelju prijenosa EU sredstava (zelenim slo-vima navedeni su nova podskupina, odjeljci i osnovni računi, a crvenim brisani dijelovi ranijih naziva).

638 Pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

6381 Tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava

63813Tekuće pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava

6382 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

63821 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

63822 Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S na temelju prijenosa EU sredstava

63823Kapitalne pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

63824 Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava

639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna

6393 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

63931Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

6394 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

63941Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

Podskupina 632 Pomoći od međunarodnih organiza-cija te ins tucija i jela EU nije zahvaćena posljednjim Izmjenama i dopunama Pravilnika.

632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU

6323 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU 6324 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU 63241 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU

U nastavku se daju primjeri pregled knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama osnovnih i srednjih škola za različite primjere projekata fi nanciranih iz EU sredstava uočene u praksi.

Primjer 1.

Erasmus+ program je Europske unije koji obuhvaća sve europske i međunarodne programe i inicija ve Europske unije u području obrazovanja (opće obra-zovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih), osposobljavanja (strukovno obrazovanje i osposo-bljavanje), mladih i sporta te obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godine. Agencija za mobilnost i pro-

74

ŠKOLSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

grame Europske unije hrvatska je nacionalna agencija za Erasmus+, što znači da Agencija provodi informi-ranje i savjetovanje, raspisivanje javnih natječaja za dodjelu fi nancijske potpore iz programa, zaprimanje prijava, odabir, ugovaranje i fi nanciranje projekata te nadziranje i praćenje njihove provedbe. Škola, pro-računski korisnik Grada, je prijavila projekt na poziv Agencije koji je odobren za fi nanciranje iz programa Erasmus+. Agencija prenosi sredstva Školi.

Evidencije kod Agencije za mobilnost i programe EU

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Agencija dobiva sredstva EU na devizni račun 100.000 11121 23957

2. Agencija prenosi sredstva na račun škole 60.000 12913 11121

3.1. Agencija knjiži prihod i rashod na temelju obavijes korisnika o nastalim rahodima/ prizna m prihodima

15.000 36813 63231

3.2. Zatvaranje potraživanja i obveza 15.000 23957 12913

a) Evidencija kod Škole koja posluje preko vlas tog računa:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Škola na račun prima EU sredstva za projekt od Agencije 60.000 11121 23957

2.1. Rashodi nastali provedbom projekta 15.000 3 23

2.2. Priznavanje prihoda 15.000 23957 638113. Plaćanje fakture 15.000 23 11121

U skladu s odredbom Pravilnika o priznavanju priho-da od pomoći na temelju prijenosa EU sredstava, po primitku sredstava na svoj račun, Škola u Glavnoj knji-zi uz priljev sredstava ne eviden ra prihod, nego ob-veze za EU predujmove (23957). Provedbom projekta nastaju rashodi poslovanja koje Škola eviden ra po primitku fakture od dobavljača (3/23), te istovreme-no priznaje prihod od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava (63811) i zatvara dio obveze za EU predujmove u visini nastalih rasho-da (23957). Kako bi i Agencija za mobilnost i programe EU mogla proves evidencije u svojoj Glavnoj knjizi, Škola joj mora javi da su nastali rashodi na projektu i da je priznala prihode od pomoći na temelju prijeno-sa EU sredstava (63811) koje je primila od Agencije.

Agencija tek po primitku te obavijes eviden ra i po-moć proračunskom korisniku gradskog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava (36813) i prihod od EU (63231). Pravovremeno obavještavanje sudionika u fi nanciranju projekta važno je kako bi se u istom (iz-

vještajnom) razdoblju osiguralo eviden ranje nastan-ka rashoda projekta po prirodnoj vrs kod krajnjeg korisnika sredstava (u ovom primjeru Škole) i prizna-vanje izvornih prihoda od pomoći EU (u ovom primje-ru 63231 kod Agencije za mobilnost). S podmirenjem računa Škola zatvara obveze prema dobavljačima uz umanjenje stanja računa.

b) Evidencije kod Škole koja posluje putem riznice nadležnog gradskog proračuna

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Eviden ranje EU sredstava od Agencije za projekt Škole uplaćenih na račun gradske riznice

60.000 16721 23957

2.1. Rashodi nastali provedbom projekta 15.000 3 23

2.2. Priznavanje prihoda 15.000 23957 638113. Primljena obavijest iz riznice da je faktura plaćena 15.000 23 16721

Evidencija u riznici Grada

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Agencije za projekt koji provodi Škola 60.000 11121 23957

2. Škola je obavijes la o nastanku rashoda projekta i priznavanju prihoda

15.000 23957 63811(23956)*

3. Podmirenje računa dobavljača 15.000 3(23956)* 11121

* Nadležni proračun može u svojoj Glavnoj knjizi evi-den ra namjenske i vlas te prihode proračun-skih korisnika ili eviden ra obveze za naplaćene prihode proračunskih korisnika (23956), među m u fi nancijskim izvještajima nadležni proračun (razi-na 22) ne iskazuje navedene prihode proračunskih korisnika i rashode koji se iz njih fi nanciraju. Ne-potrošeni iznos prihoda i primitaka proračunskih korisnika nadležni proračun iskazuje na osnovnom računu 23956.

Na temelju obavijes gradske riznice o upla sredsta-va od Agencije za mobilnost i programe EU, Škola u svojoj Glavnoj knjizi eviden ra potraživanje od nad-ležnog proračuna za svoje prihode uplaćene u prora-čun (16721) i otvara obvezu za primljene predujmove EU sredstava (23957). Provedbom projekta nastaju rashodi, a Škola u svojoj Glavnoj knjizi, uz eviden ra-nje rashoda (3/23), u istom iznosu priznaje prihod od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava (63811) i zatvara obvezu za primljene predujmove EU sredstava (23957). Po primitku obavi-jes iz riznice da su fakture dobavljača plaćene, Škola zatvara obveze prema dobavljačima (23) i potraživa-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

75

UDK 657.2 ŠKOLSTVO

nje za svoje prihode uplaćene u nadležni proračun (16721).

Grad po primitku sredstava za Školu od Agencije evi-den ra priljev na račun proračuna (11121) i otvara obvezu za primljene predujmove EU (23957). Grad koji u svojoj Glavnoj knjizi eviden ra namjenske i vla-s te prihode proračunskih korisnika će po primitku obavijes od Škole o nastanku rashoda projekta i pri-znavanju pomoći na temelju prijenosa EU sredstava i u riznici eviden ra prihod proračunskog korisnika po prirodnoj vrs (63811) u iznosu nastalih rashoda, uz zatvaranje obveze za povrat predujmova EU sredsta-va. Po podmirenju računa dobavljača s računa grad-ske riznice, Grad iskazuje rashode proračunskog kori-snika prema prirodnoj vrs (3) i tere račun (11121). U fi nancijskim izvještajima Grada proračuna (razina 22) Grad neće iskaza navedene prihode i rashode Škole. Nepotrošeni iznos prihoda i primitaka prora-čunskih korisnika nadležni proračun u fi nancijskim izvještajima iskazuje na osnovnom računu 23956 Ob-veze proračuna za naplaćene prihode proračunskog korisnika.

Ako nadležni proračun ne vodi vlas te i namjenske prihode svojih proračunskih korisnika, u trenutku kada Škola kod sebe eviden ra nastanak rashoda projekta i prizna prihod od pomoći na temelju prije-nosa sredstava, Grad će, umjesto prihoda, eviden -ra obvezu za naplaćene prihode Škole (23956). Kao prostustavku Grad u istom iznosu zatvara obveze za primljene predujmove EU (23957). Po podmirenju računa dobavljača s računa gradske riznice, Grad u tom iznosu zatvara obveze za naplaćene prihode pro-računa (23956) i tere račun (11121). U fi nancijskim izvještajima proračuna (razina 22) Grad neće iskaza navedene prihode i rashode proračunskih korisnika. Nepotrošeni iznos prihoda i primitaka proračunskih korisnika nadležni proračun iskazuje na osnovnom ra-čunu 23956 Obveze proračuna za naplaćene prihode proračunskog korisnika.

Primjer 2.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja raspisalo je natječaj (otvoreni poziv) za dodjelu bes-povratnih sredstava za projekte izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i kori-štenje obnovljivih izvora energije u javnim ustano-vama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. EU sredstva se dodjeljuju iz Europskog fonda za re-gionalni razvoj, odnosno iz Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava 85 % osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj dok 15 % sred-stava osigurava Fond za zaš tu okoliša i energetsku

učinkovitost. Nakon provedenog natječaja, odobren je projekt Škole koja je korisnik županijskog proraču-na i posluje preko riznice ustrojene u Županiji.

Evidencija kod Ministarstva graditeljstva i prostor-nog uređenja

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava Školi 85.000 12913 239572.1. Obavijest Škole o nastalim rashodima/prihodima 25.500 36812 12913

2.2. Priznavanje prihoda 25.500 23957 63231

Evidencija kod Fonda za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava školi 15.000 36611 11121

a) Evidencija kod Škole koja posluje preko vlas tog računa

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Ministarstva (85 %) 85.000 11121 23957

2. Primitak sredstava od Fonda (15 %) 15.000 11121 63415

3.1. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 30.000 3 23

3.2. Priznavanje prihoda temeljem prijenosa EU u visini nastalog troška (85 % nastalih rashoda)

25.500 23957 63811

4. Plaćanje računa 30.000 23 11121

Primitak 85 % sredstava od Ministarstva (EU kompo-nenta fi nanciranja projekta) Škola eviden ra zaduže-njem računa (11121) i otvaranjem obveze za primljene predujmove EU sredstava (23957) Primitak preostalih 15 % sredstava od Fonda iskazuje kao primljene po-moći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (63415) uz zaduženje osnovnog računa 11121. Škola nastale rashode eviden ra zaduženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3, te terećenjem odgovarajućih obveza prema dobavljači-ma (23). U visini iznosa 85 % nastalih rashoda škola priznaje prihode od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava (63811) i u istom izno-su zatvara obvezu za povrat EU predujmova (23957).

Obaveza Škole je obavijes Ministarstvo o nastalim rashodima projekta i iznosu prizna h prihoda na te-melju prijenosa EU sredstava, kako bi Ministarstvo u svojoj Glavnoj knjizi provelo komplementarne evi-dencije (36812 Tekuće pomoći proračunskim korisni-cima županijskih proračuna na temelju prijenosa EU sredstava i 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela

76

ŠKOLSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

EU). Po plaćanju računa dobavljača, Škola zadužuje odgovarajuće račune obveza (23) i tere svoj račun (11121).

b) Evidencija kod Škole koja posluje preko računa riznice Županije

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Ministarstva 85.000 16721 23957

2. Primitak sredstava od Fonda 15.000 16721 634153.1. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 30.000 3 23

3.2. Priznavanje prihoda temeljem prijenosa EU u visini nastalog troška (85 % nastalih rashoda)

25.500 23957 63811

4. Primljena obavijest riznice da je podmiren račun 30.000 23 16721

Evidencija u riznici Županije

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Ministarstva 85.000 11121 23957

2. Primitak sredstava od Fonda 15.000 11121 63415(23956)*

3.1. Obavijest o nastalim rashodima Škole i priznavanju prihoda od EU

25.500 23957 63811 (23956)*

4. Podmirenje računa dobavljača 30.000 3(23956)* 11121

* Nadležni proračun može u svojoj Glavnoj knjizi evi-den ra namjenske i vlas te prihode proračunskih korisnika ili eviden ra obveze za naplaćene priho-de proračunskih korisnika (23956), među m u fi nan-cijskim izvještajima nadležni proračun (razina 22) ne iskazuje navedene prihode proračunskih korisnika i rashode koji se iz njih fi nanciraju. Nepotrošeni iznos prihoda i primitaka proračunskih korisnika nadlež-ni proračun u fi nancijskim izvještajima iskazuje na osnovnom računu 23956.

Na temelju obavijes o primitku 85 % sredstava od Ministarstva (EU komponenta fi nanciranja projekta) na račun županijske riznice, Škola eviden ra zaduže-nje osnovnog računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun i otva-ranje obveze za primljene predujmove EU sredstava (23957) Primitak preostalih 15 % sredstava od Fonda iskazuje kao primljene pomoći od ostalih izvanpro-računskih kornsika državnog proračuna (63415) uz zaduženje osnovnog računa 16721. Škola nastale ras-hode eviden ra zaduženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3, te terećenjem odgovara-jućih obveza prema dobavljačima (23). U visini iznosa

85 % nastalih rashoda škola priznaje prihode od po-moći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava (63811) i u istom iznosu zatvara obvezu za povrat EU predujmova (23957).

Obaveza Škole je obavijes Ministarstvo o nastalim rashodima projekta i iznosu prizna h prihoda na te-melju prijenosa EU sredstava, kako bi Ministarstvo u svojoj Glavnoj knjizi provelo komplementarne evi-dencije (36812 Tekuće pomoći proračunskim kori-snicima županijskih proračuna na temelju prijenosa EU sredstava i 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU). Po primitku obavijes iz županijske riznice

o plaćanju računa dobavljača, Škola zadužuje odgova-rajuće račune obveza (23) i u ukupnom iznosu obveza zatvara potraživanja za svoje prihode uplaćene na ra-čun riznice (16721 i za prihode na temelju prijenosa EU sredstava od Ministarstva i za pomoć dobivenu od Fonda, u odgovarajućim omjerima u anali ci).

Županija, koja vodi namjenske prihode i primitke proračunskih korisnika u svojoj Glavnoj knjizi, po upla sredstava EU od Ministarstva na račun riznice eviden ra priljev na račun (11121) i otvara obvezu za primljene predujmove od EU sredstava. Budući da se sredstva pomoći između subjekata općeg pro-računa (što i Škola i Fond jesu) koja nisu prijenosi EU sredstava eviden raju u trenutku plaćanja, upla-ćena sredstva od Fonda Županija eviden ra zadu-ženjem žiro računa (11121) i prihoda od pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika (63415). Nakon što je Škola stvorila rashode provedbom projekta, Županija u iznosu rashoda Škole koji terete EU dio sredstava za provedbu projekta (85 % ukupnih ras-hoda = 25.500 kuna) također eviden ra prihode na temelju prijenosa EU sredstava (63811) i zatvara ob-veze za primljene predujmove EU sredstava (23957). Podmirenjem računa dobavljača Škole Županija te-re žiroračun (11121) i iskazuje rashode Škole pre-ma prirodnoj vrs (3).

Škola će u PR-RAS-u razine 31 iskaza primljene po-moći od Ministarstva na temelju prijenosa EU sredsta-va (63811), od Fonda (63415) te rashode po prirodnoj vrs . Županija u svom PR-RAS izvještaju razinine 22 neće iskaza ništa od toga, kako u konsolidiranom iz-vještaju Županije razine 23 ne bi došlo do dvostrukog iskazivanja prihoda i/ili rashoda. Ako Županija u svo-joj Glavnoj knjizi ne vodi namjenske i vlas te prihode proračunskih korisnika, umjesto iskazivanja prihoda Škole po prirodnoj vrs protustavka jest otvaranje obveze za naplaćene prihode proračunskog korisnika Škole (23956). Podmirenjem računa dobavljača Škole Županija tere žiroračun (11121) i zatvara obveze za naplaćene prihode Škole u ukupnom iznosu rashoda (23956, za dio rashoda koji tere prijenose EU sred-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

77

UDK 657.2 ŠKOLSTVO

stava i za dio rashoda koji tere pomoći od Fonda, u odgovarajućim omjerima u anali ci).

Primjer 3.

Na temelju ugovora o sufi nanciranju sredstava unutar Programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvat-ska projekt provodi Osnovna škola AB (proračunski korisnik Grada) kao voditelj-partner zajedno s par-tnerima Osnovnom školom CD (proračunski korisnik Županije)i Osnovnom školom iz Republike Slovenije. Osnovna škola AB prima sredstva EU od kojih dio pro-sljeđuje svojim partnerima u projektu.

Evidencija kod Osnovne škole AB – voditelja projek-ta, koja posluje preko vlas tog računa

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena su sredstva za provedbu projekta od ins tucija EU

120.000 11121 23957

2.1. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 30.000 3 23

2.2. Priznavanje prihoda 30.000 23957 632313. Škola je proslijedila dio sredstva Osnovnoj školi CD 50.000 12913 11121

4.1. Osnovna škola CD šalje obavijest o podmirenim rashodima i prizna m prihodima temeljem prijenosa EU

25.000 36812 12913

4.2. Osnovna škola AB priznaje prihod u visini nastalih rashoda partnera OŠ CD

25.000 23957 63231

5.1. Osnovna škola AB je proslijedila dio sredstva Osnovnoj školi u Republici Sloveniji

40.000 36111 11121

5.2. Priznavanje prihoda 40.000 23957 632316. Obveza podmirena 30.000 23 11121

Evidencija kod Osnovne škole CD

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena su sredstva za provedbu projekta od Osnovne škole AB (voditelja projekta)

30.000 11121 23957

2.1. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 25.000 3 23

2.2. Priznavanje prihoda 25.000 23957 63813

Osnovna škola AB prima pomoći od EU na račun te eviden ra priljev (11121) i otvara obvezu za primlje-ne predujmove EU sredstava (23957). Škola eviden- ra rashode po njihovom nastanku (3/23) i u istom

iznosu priznaje prihod od pomoći EU (63231) i zatvara obvezu za primljeni predujam EU sredstava (23957). Prijenos EU sredstava Osnovnoj školi CD, koja je pro-računski korisnik županijskog proračuna, Škola AB eviden ra zaduženjem osnovnog računa 12913 Po-traživanja za dane predujmove za EU projekte i te-rećenjem žiroračuna (11121). Kada Osnovna škola CD pošalje obavijest o nastalim rashodima projekta i priznavanju prihoda na temelju prijenosa EU sred-stava, Osnovna škola AB će u visini nastalih rashoda/prizna h prihoda Škole CD eviden ra pomoći pro-računskom korisniku drugog proračuna (županijskog) na temelju prijenosa EU sredstava (36812) i zatvori potraživanje za dane predujmove (12913) te zatvori obvezu za povrat primljenih predujmova EU (23957) i prizna prihod od pomoći EU (63231).

Prijenos EU sredstava Osnovnoj školi u Republici Slo-veniji, Osnovna škola AB eviden rat će u trenutku odljeva sredstava s računa terećenjem žiroračuna (11121) i zaduženjem osnovnog računa 36111 Tekuće pomoći inozemnim vladama u EU (ne postoji priklad-niji osnovni račun za iskazivanje prijenosa proračun-skim korisnicima drugih država). S obzirom na to da je rashod nastao prijenosom sredstava Školi u Sloveniji, Osnovna škola CD u istom iznosu priznaje prihod od EU pomoći (63231) i zatvara obvezu za povrat pre-dujmova EU sredstava (23957). Podmirenjem računa svojih dobavljača Osnovna škola AB zatvara odgova-rajuće obveze prema dobavljačima (23) i tere žirora-čun (11121).

Osnovna škola CD, proračunski korisnik Županije koji posluje preko vlas tog računa, prijenos preduj-ma EU sredstava od Škole AB eviden ra zaduženjem žiroračuna (11121) i otvaranjem obveze za povrat primljenih predujmova EU sredstava (23957). Uz eviden ranje nastalih rashoda projekta (3/23), Ško-la CD u visini nastalih rashoda priznaje prihode od pomoći od proračunskog korisnika drugog prora-čuna (gradskog) na temelju prijenosa EU sredstava (63813) i zatvara obveze za primljene predujmove EU sredstava (23957).

78

PREDŠKOLSKI ODGOJ UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. UvodSukladno odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16; dalje u tekstu: Pravilnik) prihodi i ras-hodi u proračunskom računovodstvu iskazuju se uz primjenu modifi ciranoga računovodstvenog načela nastanka događaja. Modifi cirano računovodstveno načelo nastanka događaja, između ostaloga, znači da se prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u koje-mu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri , a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju.

Među m, ovo načelo u priznavanju prihoda ne može se primijeni na sredstva ostvarena od Europske uni-je. Sukladno zahtjevima europske sta s ke, pomoći od ins tucija i jela EU i pomoći na temelju prije-nosa EU sredstava (tekuće i kapitalne) priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata, kako je i uređeno Pravilnikom.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 87/16) uvedene su promjene računskog pla-na koje prvenstveno utječu na eviden ranje prihoda i rashoda fi nanciranih iz sredstava EU, a iste se u ra-čunovodstvenim evidencija primjenjuju od 1. siječnja 2017. Računovodstveno eviden ranje za 2016. godi-nu obavit će se prema dosadašnjim odredbama Pra-vilnika. U nastavku se daje pregled računovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama dječjih vr ća za ra-zličite primjere uočene u praksi, a koji se ču eviden- ranja prihoda i rashoda fi nanciranih iz sredstava EU.

2. Evidencija prihoda iz EU sredstavaDo posljednjih izmjena i dopuna Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu za iska-zivanje prihoda na temelju prijenosa EU sredstava u računskom planu koris la se podskupina 638 Pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sred-stava. Među m, u praksi se pokazalo da EU sredstva direktno od EU ins tucija ili preko partnera iz drugih zemalja mogu prima i dalje prosljeđiva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), njihovi proračunski korisnici, primje-rice dječji vr ći i izvanproračunski korisnici. Kako bi se osiguralo praćenje prihoda od prijenosa EU sredsta-va, novim izmjenama računskog plana podskupini 638 Pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava te odjeljcima 6381 Tekuće pomoći iz dr-žavnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava i 6382 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna na te-melju prijenosa EU sredstava izmijenjen je naziv tako da su brisane riječi: iz državnog proračuna, a unutar navedenih odjeljaka otvoreni su novi osnovni računi. Dodana je i nova Podskupina 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna s odgovara-jućim odjeljcima za praćenje prijenosa EU sredstava.

638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

6381 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava

63813Tekuće pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava

Računovodstvo prihoda i rashoda iz EU sredstava – primjer dječjih vr ća Hana Zoričić *

Autorica u tekstu daju primjere knjigovodstvenih evidencija prihoda i rashoda iz EU sredstava na primjeru dječjih vr ća, proračunskih korisnika jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave uzimajući u obzir izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu koje se u računovodstvenim evidencijama primjenjuju od 1. siječnja 2017. Primjeri se analogno mogu koris i za ostale proračunske korisnike.

* Hana Zoričić, dipl. oec. Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

79

UDK 657.2 PREDŠKOLSKI ODGOJ

6382 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63821 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63822 Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava

63823Kapitalne pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63824 Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava

639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna

6393 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63931Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

6394 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63941Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

Dječji vr ć može osnova Republika Hrvatska, jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica ili druga domaća pravna i fi zička osoba. Dječji vr ći u Republici Hrvatskoj većinom su proračunski korisnici gradova i općina. Kao i drugi proračunski korisnici, ostvaruju prihode iz nadležnog proračuna, vlas te i namjenske te prihod od pomoći u koje spadaju i prihodi od EU sredstava.

Dječji vr ći sredstva pomoći EU najčešće ostvaruju prijenosom od korisnika u sustavu središnje države, prijenosom od JLP(R)S-a i njihovih korisnika, izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna ili pro-računa JLP(R)S. Navedeni prihodi od EU u poslovnim knjigama dječjih vr ća iskazuju se na osnovnim raču-nima u okviru podskupina:

• 638 Pomoći na temelju prijenosa EU sredstavao 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračunana

temelju prijenosa EU sredstavao 63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S na te-

melju prijenosa EU sredstavao 63813 Tekuće pomoći od proračunskog korisni-

ka drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

o 63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog ko-risnika na temelju prijenosa EU sredstava

• 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na osnovnim računima:o 63931 Tekući prijenosi između proračunskih ko-

risnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

o 63941 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

Prilikom prijenosa EU sredstava drugim korisnicima u sustavu opće države, važno je istaknu obvezu izvještavanja krajnjeg korisnika sredstava EU o na-stalim rashodima projekta. Ovo je potrebno kako bi korisnik koji je sredstva proslijedio, u svojim poslov-nim knjigama priznao prihod u trenutku nastanka rashoda. Preporuka je da davatelj sredstava prije prijenosa is h, korisnicima u sustavu opće države, propiše i/ili ugovori način i rokove izvještavanja drugih sudionika u projektu, odnosno drugih kori-snika EU sredstava.

Iznimno, ako dječji vr ć ostvari sredstva izravno od ins tucija i jela EU (primjerice prekogranična surad-nja) eviden rat će ih u okviru podskupine 632 Pomo-ći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU, na osnovnim računima:

• 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU te • 63241 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU.

3. Primjeri knjiženja EU sredstava ostvarenih iz državnog proračuna

Primjer 1.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja raspisalo je natječaj (otvoreni poziv) za dodjelu bes-povratnih sredstava za projekte izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i kori-štenje obnovljivih izvora energije u javnim ustano-vama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. EU sredstva se dodjeljuju iz Europskog fonda za re-gionalni razvoj, odnosno iz Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava 85 % osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok 1 % sred-stava osigurava Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon provedenog natječaja, odobren je projekt vr ća koji je korisnik gradskog proračuna i posluje preko riznice ustrojene u gradu.

Evidencija kod Ministarstva graditeljstva i prostor-nog uređenja

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Prijenos sredstava vr ću 85.000 12913 23957

2. Obavijes vr ća o nastalim rashodima 42.500 36813 12913

3. Priznavanje prihoda 42.500 23957 63231

80

PREDŠKOLSKI ODGOJ UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

Evidencija kod Fonda za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Prijenos sredstava vr ću 15.000 36611 11121

a) Evidencija kod dječjeg vr ća koji je korisnik grad-skog proračuna, a posluje preko vlas tog računa

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Ministarstva 85.000 11121 23957

2. Primitak sredstava od Fonda 15.000 11121 634153. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 50.000 3 23

4. Priznavanje prihoda na temelju prijenosa EU u visini nastalog troška

42.500 23957 63811

5. Plaćanje računa 50.000 23 11121

b) Evidencija kod vr ća koji je korisnik gradskog proračuna, a posluje preko računa riznice grada

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Ministarstva 85.000 16721 23957

2. Primitak sredstava od Fonda 15.000 16721 634153. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 50.000 3 23

4. Priznavanje prihoda na temelju prijenosa EU u visini nastalog troška

42.500 23957 63811

5. Primljena obavijest riznice da je podmiren račun 50.000 23 16721

Evidencija u riznici grada

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Ministarstva

85.000 11121 23957

2. Primitak sredstava od Fonda 15.000 11121 63415

3. Podmirenje računa dobavljača 50.000 32 111214. Priznavanje prihoda u visini nastalog troška

42.500 23957 63811

Dječji vr ć kao krajnji korisnik EU sredstava prima predujam iz državnog proračuna (od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja) za provođenje EU projekta. Ako u trenutku primanja sredstava ima stvorene rashode, ukupno doznačen iznos EU sred-stava iskazat će kao prihod. Među m, ako u trenutku primanja predujma nema stvorenih rashoda, primlje-

na sredstva eviden rat će kao 23957 Obveze za EU predujmove. U trenutku nastanka rashoda dječji vr ć priznaje prihod od EU zaduženjem računa 23957 Obve-ze za EU predujmove te odobrenjem računa podskupi-ne 638 Pomoći na temelju prijenosa EU sredstava.

Kako Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje prenosi EU sredstva nema saznanja o nastanku rashoda kod dječjeg vr ća, dječji vr ć bi trebao oba-vijes davatelja sredstava, u ovom slučaju Ministar-stvo graditeljstva i prostornog uređenja, o rashodi-ma nastalim jekom provođenja projekta. Kao što je prethodno navedeno, preporuka je da se prije prije-nosa is h, propiše i/ili ugovori način i rokovi izvješta-vanja. U slučaju da su dječjem vr ću za EU projekt uz EU sredstva prenesena i sredstva koja se odnose na domaću komponentu, važno je da o iznosu sredstava doznačenih iz domaće komponente dječji vr ć bude obaviješten kako bi ih eviden rao na odgovarajućem računu prihoda.

Napomena: Dječji vr ć će sve prihode na temelju pri-jenosa EU sredstava koje ostvari od ministarstava, agencija, fakulteta, ins tuta i drugih proračunskih ko-risnika državnog proračuna eviden ra na osnovnom računu 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava.

Primjer 2.

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) preno-si sredstva vr ću koji je proračunski korisnik općine i posluje preko svog računa iz programa Erasmus+.

Evidencija kod Agencija za mobilnost i programe EU

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. AMPEU dobiva sredstva EU na devizni račun 20.000 11121 23957

2. AMPEU prenosi sredstva na račun vr ća 8.000 12913 11121

3. AMPEU knjiži prihod i rashod temeljem obavijes korisnika o prizna m prihodima

5.000 36814 63231

4. Zatvaranje potraživanja i obveza 5.000 23957 12913

Evidencija kod vr ća koji posluje preko vlas tog ra-čuna

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Vr ć prima sredstva iz projekta 8.000 11121 239572. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 5.000 3 23

3. Priznavanje prihoda 5.000 23957 638114. Obveza podmirena 5.000 23 11121

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

81

UDK 657.2 PREDŠKOLSKI ODGOJ

Primjer 3.

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) prenosi sredstva vr ću koji je proračunski korisnik grada i po-sluje po sustavu gradske riznice iz programa Erasmus+.

Evidencija kod Agencija za mobilnost i programe EU

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. AMPEU dobiva sredstva EU na devizni račun 20.000 11121 23957

2. AMPEU prenosi sredstva na račun vr ća 8.000 12913 11121

3. AMPEU knjiži prihod i rashod na temelju obavijes korisnika o prizna m prihodima

5.000 36813 12913

4. Zatvaranje potraživanja i obveza 5.000 23957 63231

Evidencija kod vr ća koja posluje po sustavu grad-ske riznice

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Vr ć prima sredstva iz projekta 8.000 16721 239572. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 5.000 3 23

3. Priznavanje prihoda 5.000 23957 638114. Primljena obavijest iz riznice da je podmiren račun 5.000 23 16721

Evidencija u riznici grada

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od AMPEU za projekt koji provodi vr ć 8.000 11121 23957

2. Podmirenje računa dobavljača 5.000 32 111213. Priznavanje prihoda u visini troška 5.000 23957 63811

Primjer 4.

Dječjem vr ću koji je korisnik gradskog proračuna odobrena su sredstva na natječaju Ministarstva zna-nos i obrazovanja za projekt Po canje rada s daro-vitom djecom. EU sredstva se dodjeljuju iz Europskog socijalnog fonda, odnosno iz Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali.

Evidencija kod Ministarstvo znanos i obrazovanja

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava dječjem vr ću 50.000 12913 23957

2. Obavijest vr ća o nastalim rashodima 30.000 36813 12913

3. Priznavanje prihoda 30.000 23957 63231

Evidencija kod dječjeg vr ća koji posluje preko svog računa:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak EU sredstava od Ministarstva 50.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 30.000 3 23

3. Priznavanje prihoda u visini nastalog troška 30.000 23957 63811

4. Podmiren račun dobavljača 30.000 23 11121

Evidencija kod vr ća koja posluje po sustavu grad-ske riznice:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Vr ć prima sredstva iz projekta 8.000 16721 239572. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 5.000 3 23

3. Priznavanje prihoda 5.000 23957 638114. Primljena obavijest iz riznice da je podmiren račun 5.000 23 16721

Evidencija u riznici Grada:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od Ministarstva za projekt koji provodi vr ć

8.000 11121 23957

2. Podmirenje računa dobavljača 5.000 32 11121

3. Priznavanje prihoda u visini troška 5.000 23957 63811

U primjerima 2., 3. i 4. dječji vr ć javlja se kao krajnji korisnik EU sredstava koje prima iz državnog prora-čuna. Kao što je prethodno već opisano, u slučaju da u trenutku primanja sredstava ima stvorene rasho-de, ukupno doznačen iznos EU sredstava iskazat će kao prihod. Među m, ako u trenutku primanja pre-dujma nema stvorenih rashoda, primljena sredstva eviden rat će kao 23957 Obveze za EU predujmove. U trenutku nastanka rashoda dječji vr ć priznaje prihod od EU odobrenjem računa podskupine 638 Pomoći na temelju prijenosa EU sredstava uz isto-dobno zaduženje računa 23957 Obveze za EU pre-dujmove te. Bez obzira na to što su u primjeru 2. i 3. vr ću sredstva doznačena od Agencije za mobilnost i programe EU, a u primjeru 4. od Ministarstva zna-nos i obrazovanja, dječji vr ć doznačena sredstva uvijek eviden ra kao prihod na osnovnom računu 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna na te-melju prijenosa EU sredstava.

82

PREDŠKOLSKI ODGOJ UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

4. Primjeri knjiženja prekogranične suradnje i projekata s uključenim partnerima

Prekogranična suradnja još je jedan od modela ko-rištenja EU sredstava. Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički iden fi cirani u pograničnim regijama, a rješavanje koji se za m fi nancira sredstvima EU. U projek ma prekogranične suradnje, prekogranični karakter očituje se u tome što se jedan od partnera na projektu nalazi izvan granica Republike Hrvatske.

Primjer 5.

Na temelju ugovora o sufi nanciranju sredstava unutar Programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska projekt provodi Dječji vr ć Izvor iz Samobora kao vodi-telj-partner zajedno s partnerima Dječjim vr ćem Ma-vrica iz Brežica i Dječjim vr ćem Slavuj iz Svete Nedelje.

Evidencija kod Dječjeg vr ća Izvor (voditelj projekta)

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena su sredstva za provedbu projekta od ins tucija EU 125.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 50.000 3 23

3. Priznavanje prihoda 50.000 23957 632314. Obveza podmirena 50.000 23 111215. Vr ć je proslijedila dio sredstva dječjem vr ću Slavuj

30.000 12913 11121

6. Dječji vr ć Slavuj šalje obavijest o podmirenim rashodima

25.000 36813 12913

7. Dječji vr ć Izvor priznaje prihod u visini nastalih rashoda 25.000 23957 63231

8. Dječji vr ć Izvor je proslijedio dio sredstva Dječjem vr ću Mavrica iz Brežica

45.000 36111 11121

9. Priznavanje prihoda 45.000 23957 63213

Za eviden ranje prijenosa sredstava inozemnom par-tneru na projektu, dječji vr ć koris t će osnovni ra-čun 36111 Tekuće pomoći inozemnim vladama u EU unutra podskupine 361 Pomoći inozemnim vladama.

Evidencija kod Dječjeg vr ća Slavuj (partner):

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena su sredstva za provedbu projekta od Dječjeg vr ća Izvor (VP)

30.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 25.000 3 23

3. Priznavanje prihoda 25.000 23957 63813

Partnerstvo je obvezno u većini natječaja za EU projek-te te je posebno naglašeno u programima Unije. Čak i

u slučaju da partnerstvo nije nužno propisano natje-čajem, podrška drugih organizacija iz odgovarajućeg područja rada je svakako poželjna na EU projek ma. Upravo zbog toga, u praksi se javlja sve više slučajeva gdje se na EU projekte zajednički prijavljuje više par-tnera. Mogući su primjeri međunarodnih partnerstva, ali i primjeri različi h kombinacija partnerstva prora-čunskih korisnika JLPRS-a međusobno, proračunskih korisnika i nadležnih i nenadležnih jedinica itd.

U slučaju da je dječji vr ć voditelj projekta fi nancira-nog sredstvima EU u čijoj provedbi sudjeluje zajed-no s partnerima, prijenose partnerima na projektu dječji vr ć eviden rat će kao rashode u poslovnim knjigama, ovisno o primatelju sredstava. U dijelu sredstava koji se prenose ostalim korisnicima unu-tar opće države, odnosno JLP(R)S-u te njihovim pro-računskim i izvanproračunskim korisnicima ili izvan-proračunskim korisnicima državnog proračuna, rashodi se kao i do sada iskazuju na podskupini 368 Pomoći na temelju prijenosa EU sredstava, ovisno o klasifi kaciji korisnika.

U slučaju da se sredstva projekta prenose partneru koji je proračunski korisnik unutar istog proračuna, primjerice dječjem vr ću unutar iste općine ili grada, dječji vr ć eviden rat će rashode u poslovnim knji-gama unutar nove podskupine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna – 3693 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog prora-čuna na temelju prijenosa EU sredstava ili 3694 Ka-pitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava.

Primjer 6.

Dječji vr ć voditelj je projekta (VP) Mreža rane podrš-ke za bolju integraciju djece s teškoćama u redovi obrazovni sustav. Partneri na projektu su mu Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Osnovna škola bana Josipa Jelačića iz Samobora. Nad-ležna ins tucija za dodjelu sredstava je Ministarstvo znanos i obrazovanja.

Evidencija kod Ministarstva znanos i obrazovanja

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava vr ću 200.000 12913 239572. Obavijes vr ća o nastalim rashodima u iznosu od 150.000 kuna, od čega:- 60.000 rashoda vr ća- 50.000 rashoda škole- 40.000 rashoda grada

150.000 36813 12913

3. Priznavanje prihoda 150.000 23957 63231

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

83

UDK 657.2 PREDŠKOLSKI ODGOJ

Evidencija kod vr ća koji posluje preko vlas tog ra-čuna:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Vr ć prima sredstva iz projekta 200.000 11121 239572. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 60.000 3 23

3. Priznavanje prihoda 60.000 23957 638114. Obveza podmirena 60.000 23 111215. Prijenos sredstava školi 50.000 12913 111216. Prijenos sredstava gradu 40.000 12913 111217. Obavijest škole o nastalim rashodima 50.000 36813 12913

8. Priznat prihod 50.000 23957 638119. Obavijest grada o nastalim rashodima 40.000 36816 12913

10. Priznat prihod 40.000 23957 63811

Evidencija u školi

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Škola prima sredstva iz EU projekta od vr ća (VP) 50.000 11121 23957

2. Račun dobavljača 50.000 3 233. Priznavanje prihoda 50.000 23957 638134. Podmirena obveza prema dobavljaču 50.000 23 11121

Evidencija u gradu

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Grad prima sredstva iz EU projekta od vr ća (VP) projektu 40.000 11121 23957

2. Obračunana plaća za zaposlenike na projektu 40.000 31 231

3. Priznavanje prihoda 40.000 23957 638134. Isplata plaća 40.000 231 11121

U ovom primjeru također je važno naglasi kako vo-ditelj projekta, koji prenosi EU sredstva, nema sazna-nja o nastanku rashoda kod svojih partnera stoga bi ga is trebali obavijes o rashodima nastalim je-kom provođenja projekta sukladno dinamici, koju su prethodno dogovorili.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Zagreb, 7. - 9. ožujak 2017.

NAUČITE, RAZMIJENITE ISKUSTVA I ZATRAŽITE ODGOVORE NA VAŠA PITANJA!

Cilj škole

Upoznati i usavršiti polaznike s ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u poslovanju nepro-fi tnih organizacija, računovodstvenim praće-njem poslovanja, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem i planiranjem.

Kome je škola namijenjena?

Računovođama neprofi tnih organizacija, taj-nicima, predsjednicima ili članovima uprave neprofi tnih organizacija, računovodstvenim servisima.

Raspored škole

I. DAN Obilježja neprofi tnih organizacija i fi nancijsko upravljanje u neprofi tnim organizacijama

II. DAN Računovodstvo neprofi tnih organizacija

III. DAN Računovodstvo (nastavak), fi nancijsko izvještavanje i porezni status neprofi tnih organizacija

Trajanje škole: 3 dana, 9.30 – 16.30h, u traja-nju 8 školskih sati.

Cijena: 3.000,00 kn (uključen PDV, nastavni materijal, ručak i kava u pauzi)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog

usavršavanja.

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin

84

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

1. UvodSukladno zahtjevima fi nancijske regula ve Europske unije, odredbama članka 114. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), utvrđen je temeljni okvir prema kojem se ak vnos i projek koji se fi -nanciraju iz sredstava EU planiraju u državnom pro-računu. Proračunski korisnici državnog proračuna dužni su dio svog fi nancijskog i računovodstvenog poslovanja prilagodi pravilima korištenja europskih strukturnih i inves cijskih fondova i ostalih programa EU, uz obvezu planiranja, izvršavanja, knjigovodstve-nog eviden ranja i izvještavanja sukladno odredba-ma Zakona o proračunu i drugih akata koji uređuju proračunsko računovodstvo.

Sveučilišta, fakulte i veleučilišta te javni znanstveni ins tu , proračunski su korisnici državnog proračuna u nadležnos Ministarstva znanos i obrazovanja. Uz prihode iz državnog proračuna te vlas te i namjenske prihode, navedeni korisnici često ostvaruju i prihode iz EU sredstava, odnosno pomoći od ins tucija i jela EU i pomoći iz državnog proračuna na temelju prije-nosa EU sredstava. Prihodi i rashodi u proračunskom računovodstvu iskazuju se uz primjenu modifi ciranog računovodstvenog načela nastanka događaja, od-nosno prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri , a rashodi na temelju nastanka poslov-nog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Među m, ovo načelo u priznavanju prihoda ne može se primijeni na sredstva ostvarena od Europske unije. Sukladno zahtjevima europske sta s ke, pomoći od ins tucija i jela EU i pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava, priznaju se u prihode izvje-

štajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata, kako je uređeno člankom 67., stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16; dalje u tekstu: Pravilnik).

Izmjenama i dopunama Pravilnika, uvedene su pro-mjene računskog plana koje utječu na eviden ranje prihoda i rashoda fi nanciranih iz sredstava EU, a iste se primjenjuju od 1. siječnja 2017. godine. Više o na-vedenim promjenama u nastavku teksta.

2. Prihodi koji se ostvaruju po EU projek ma

Sveučilišta, fakulte i veleučilišta te javni znanstveni ins tu , kao proračunski korisnici državnog proraču-na, najčešće ostvaruju EU sredstva u projek ma za koje natječaje raspisuje nadležno Ministarstvo zna-nos i obrazovanja. U navedenim slučajevima prihodi se eviden raju u okviru podskupine:

• 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins -tucija i jela EU, na osnovnim računima:o 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU o 63241 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU.

Također, navedeni računi prihoda koriste se i ako ovi korisnici sredstva ostvare izravno od ins tucija i jela EU (primjerice u projek ma prekogranične suradnje). Sredstva pomoći od EU, kao i ostali vlas i namjen-ski prihodi sveučilišta, fakulteta i veleučilišta ostvaru-ju se na računima korisnika i s is h se podmiruju ras-hodi fi nancirani iz ovih izvora. S obzirom na to da je Zakonom o proračunu, propisana obveza uplate svih prihoda koje ostvare proračunski korisnici u državni proračun, is se naknadno eviden raju u sustavu dr-žavne riznice i kao takvi iskazuju u izvršenju državnog proračuna. Ako sveučilišta, fakulte i veleučilišta te

Novos u planiranju i eviden ranju prihoda i rashoda iz EU sredstava kod visokih učilišta i javnih ins tutaTamara Kelković Benko *

Autorica u tekstu daje, na konkretnim primjerima, prikaz promjena koje su uvedene izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu na način planiranja, ali i eviden ranja prihoda i rashoda na temelju provedbe projekata sufi nanciranih iz EU sredstava.

* Tamara Kelković Benko, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

85

UDK 657.2 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

javni znanstveni ins tu , kao proračunski korisnici, ostvare prihode iz EU sredstava od drugih proračun-skih korisnika državnog proračuna, navedeni prihod iskazuju u okviru podskupine:

• 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna, na osnovnim računima:o 63931 Tekući prijenosi između proračunskih ko-

risnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

o 63941 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava.

Ovaj način eviden ranja omogućen je Izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu i u primjeni je od 1. siječnja 2017. godine. S obzirom na to da je u praksi često slučaj da se EU sredstva prenose između korisnika državnog proračuna, što može doves do dvostrukog iskaziva-nja prihoda i rashoda u proračunu, uvedeni su ovi osnovni računi. U postupku konsolidacije fi nancijskih izvještaja, računi prijenosa sredstava između prora-čunskih korisnika istog proračuna i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani izuzimaju se, što onemogućuje dvostruko iskazivanje prihoda i rashoda na razini istog proračuna. Sveučilišta, fakulte i veleučilišta te javni znanstveni ins tu , kao proračunski korisnici, mogu ostvari prihode iz EU sredstava od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S-a) i njihovih korisnika, izvanproračunskih kori-snika državnog proračuna ili proračuna JLP(R)S-a.

Navedeni prijenosi EU sredstava tada se u njihovim poslovnim knjigama iskazuju na osnovnim računima u okviru podskupine:

• 638 Pomoći na temelju prijenosa EU sredstava, na osnovnim računima:o 63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S-a na

temelju prijenosa EU sredstavao 63813 Tekuće pomoći od proračunskog korisni-

ka drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

o 63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog ko-risnika na temelju prijenosa EU sredstava

o 63822 Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S-a na temelju prijenosa EU sredstava

o 63823 Kapitalne pomoći od proračunskog kori-snika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

o 63824 Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, u okviru ove pod-skupine račune, otvoreni su novi osnovni računi ko-

jima su obuhvaćeni mogući prijenosi EU sredstava između različi h subjekata u sustavu opće države.

3. Prijenosi EU sredstavaTijekom provedbe projekata fi nanciranih iz sredstava EU, sveučilišta, fakulte i veleučilišta te javni znanstveni ins tu , kao nositelji projekata, prenose sredstva par-tnerima na projektu. U tom slučaju korisnici EU sred-stava mogu bi i drugi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, ostali korisnici u sustavu opće države te ostali subjek izvan sustava proračuna. Izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom ra-čunovodstvu i računskom planu i na rashodovnoj strani uvedeni su novi osnovni računi za praćenje prijenosa EU sredstava, koji će se primjenjiva od 1. siječnja 2017. go-dine. To se prvenstveno odnosi na račune podskupine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog pro-računa, uvedene kako bi se u postupku konsolidacije fi -nancijskih izvještaja na razini opće države onemogućilo dvostruko iskazivanje prihoda i rashoda.

Također, umjesto dosadašnje podskupine računa 384 Prijenosi EU sredstava subjek ma izvan općeg pro-računa, uvedeni su osnovni računi prema klasifi kaci-ji korisnika kojima se sredstva prenose. Navedenim načinom eviden ranja omogućeno je da prijenosi sredstava korisnicima izvan sustava proračuna budu eviden rani u okviru iste podskupine računa iz račun-skog plana, a ne kao do sada da se nacionalno sufi -nanciranje iskazuje na jednoj, a prijenos EU sredstava na drugoj podskupini računa.

Prijenosi sredstava partnerima na projektu eviden -raju se kao rashodi u poslovnim knjigama, ovisno o primatelju sredstava, kako slijedi:

• Ako se EU sredstva prenose proračunskom kori-sniku državnog proračuna, rashodi se iskazuju na podskupini 369 Prijenosi između proračunskih ko-risnika istog proračuna na računima:o 36931 Tekući prijenosi između proračunskih ko-

risnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava i

o 36941 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava.

• Ako se EU sredstva prenose ostalim korisnicima unutar opće države, odnosno JLP(R)S-a te njiho-vim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima ili izvanproračunskim korisnicima državnog prora-čuna, rashode se iskazuju na podskupini 368 Po-moći na temelju prijenosa EU sredstava, kao i do sada, ovisno o klasifi kaciji korisnika.

• Ako se EU sredstva prenose partnerima na pro-jektu izvan sustava proračuna (udruzi, obrtniku, trgovačkom društvu ili u inozemstvo), rashodi se iskazuju na osnovnim računima:

86

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

o 35311 Subvencije trgovačkim društvima, zadru-gama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava

o 38131 Tekuće donacije iz EU sredstavao 38231 Kapitalne donacije iz EU sredstavao 36111 Tekuće pomoći inozemnim vladama u EU.

Kako je ranije i navedeno, korisnik EU sredstava, u svojim poslovnim knjigama, priznaje prihod od EU sredstava u trenutku nastanka rashoda projekta. Važno je istaknu obvezu sveučilišta, fakulteta i ve-leučilišta te javnih znanstvenih ins tuta, kao nositelja projekata, da izvještavaju nadležno jelo koje im je prenijelo EU sredstva (ministarstvo ili drugog prora-čunskog korisnika) o nastalim rashodima na projektu. Ova obveza odnosi se i na izvještavanje o rashodima projekta kod partnera koji su iz sustava opće drža-ve. Preporuka je da davatelj sredstava prije prijenosa is h, korisnicima u sustavu opće države, propiše i/ili ugovori način i rokove izvještavanja.

4. Primjeri knjigovodstvenih evidencijaU nastavku se daje pregled računovodstvenih evi-dencija u poslovnim knjigama sveučilišta, fakulteta i veleučilišta te javnih znanstvenih ins tuta za različite primjere uočene u praksi.

Primjer 1.

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu javio se na natječaj Ministarstva znanos i obrazovanja za projekt unapređenja kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj i provedbu HKO-a. EU sredstva se dodje-ljuju iz Europskog socijalnog fonda, odnosno iz Ope-ra vnog programa Učinkovi ljudski potencijali. Pro-jekt je odobren, a Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu korisnik je državnog proračuna i posluje preko vlas tog računa. Fakultet strojarstva i brodo-gradnje mjesečno izvještava Ministarstvo znanos i obrazovanja o naplaćenim prihodima i rashodima iz EU sredstava. Ministarstvo unosi u sustav državne riznice evidencijski nalog na temelju kojeg će nave-deni prihodi i rashodi bi eviden rani i u državnom proračunu.

Evidencija kod Fakulteta

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Primitak EU sredstava od Ministarstva 50.000 11121 23957

2.Nastali rashodi jekom provođenja projekta Obavijest korisnika o nastalim rashodima

30.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda od EU 30.000 23957 632313. Obveza podmirena 30.000 23 11121

Primjer 2.

Fakultet za menadžment u turizmu i ugos teljstvu javio se na natječaj Ministarstva rada i mirovinskog sustava za projekt iz Europskog socijalnog fonda, od-nosno iz Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali. Fakultet za menadžment u turizmu i ugo-s teljstvu voditelj je projekta, a partner na projektu je Grad Rijeka. Na temelju sporazuma o suradnji do-govoreno je da Fakultet kao voditelj projekta izvješta-va kvartalno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava o nastalim rashodima.

Evidencija kod Ministarstva rada i mirovinskog su-stava

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Prijenos EU sredstava Fakultetu 150.000 12913 23957

2. Obavijest fakulteta o nastalim rashodima 45.000 36931 12913

2a.Priznavanje prihoda na temelju obavijes korisnika o nastalim rashodima

45.000 23957 63231

Evidencija kod Fakulteta

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Primitak EU sredstava od Ministarstva 150.000 11121 23957

2.

Nastali rashodi jekom provođenja projekta Obavijest korisnika o nastalim rashodima

30.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda od EU 30.000 23957 639313. Obveza podmirena 30.000 23 11121

4. Fakultet prenosi sredstva Gradu 50.000 12913 11121

5. Obavijest Grada o nastalim rashodima 15.000 36816 12913

5a. Priznavanje prihoda od EU 15.000 23957 63931

Evidencije u Gradu

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Primitak EU sredstava od Fakulteta 50.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 15.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda od EU 15.000 23957 638113. Obveza podmirena 15.000 23 11121

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

87

UDK 657.2 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Primjer 3.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja raspisalo je natječaj (otvoreni poziv) za dodjelu bes-povratnih sredstava za projekte izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i ko-rištenje obnovljivih izvora energije u javnim usta-novama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazo-vanja. Od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava 85 % (EU sredstva) osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok 15 % sredstava (nacionalno sufi nanciranje) osigurava Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon provedenog natje-čaja, odobren je projekt fakulteta koji posluje preko vlas tog računa.

Evidencija kod Ministarstva graditeljstva i prostor-nog uređenja

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Prijenos EU sredstava Fakultetu 85.000 12913 23957

2. Obavijest Fakulteta o nastalim rashodima 45.000 36931 12913

2a. Priznavanje prihoda od EU 42.500 23957 63231

Evidencija kod Fonda za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava fakultetu 15.000 36318 11121

Evidencija kod fakulteta

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Primitak sredstava od Ministarstva 85.000 11121 23957

1a. Primitak sredstava od Fonda (nacionalna) 15.000 11121 63415

2.

Nastali rashodi jekom provođenja projekta Obavijest korisnika o nastalim rashodima

50.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda od EU 42.500 23957 639313. Obveza podmirena 50.000 23 11121

Primjer 4.

Ekonomski fakultet u Rijeci dobiva sredstva od Agen-cije za mobilnost i programe EU (AMPEU) u sklopu programa Erasmus+. Sredstva se s deviznog računa Agencije uplaćuju u koris računa Ekonomskog fakul-teta u Rijeci.

Evidencija kod Agencija za mobilnost i programe EU

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. AMPEU dobiva EU sredstva na devizni račun 20.000 11122 23957

2. AMPEU prenosi sredstva na račun Fakulteta 8.000 12913 11122

3. Obavijest Fakulteta o nastalim rashodima projekta 5.000 36931 12913

3a. Priznavanje prihoda od EU 5.000 23957 63231

Evidencija kod Fakulteta

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Fakultet prima EU sredstva iz projekta 8.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 5.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda 5.000 23957 639113. Obveza podmirena 5.000 23 11121

Primjer 5.

Na temelju ugovora o sufi nanciranju sredstava unu-tar Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hr-vatska 2014. – 2020. Agronomski fakultet u Osijeku, provodi projekt kao voditelj zajedno s partnerima Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Agronomskim fakultetom u Mađarskoj.

Evidencija kod Agronomskog fakulteta u Osijeku (voditelj projekta)

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1.Primljena sredstva za provođenje projekta od ins tucija EU

125.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 50.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda 50.000 23957 632313. Obveza podmirena 50.000 23 11121

4.Fakultet je prenio dio sredstava Agronomskom fakultetu u Zagrebu

30.000 12913 11121

5. Agronomski fakultet u Zagrebu šalje obavijest o podmirenim rashodima

25.000 36931 12913

5a. Fakultet priznaje prihod u visini rashoda 25.000 23957 63231

6.Fakultet je proslijedio dio sredstava fakultetu u Mađarskoj

45.000 36111 11121

6a. Priznavanje prihoda 45.000 23957 63231

88

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

Evidencija kod Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Fakultet prima EU sredstva iz projekta 30.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 25.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda 25.000 23957 639113. Obveza podmirena 25.000 23 11121

Primjer 6.

Na temelju ugovora o sufi nanciranju sredstava unutar Programa prekogranične suradnje Mađarska – Italija, Visoka škola za menadžment u turizmu i informa ci iz Rijeke (proračunski korisnik državnog proračuna), partner je na projektu Hotelijersko turis čkoj školi u Opa ji (korisnik županijskog proračuna).

Evidencija kod Hotelijersko turis čke škole u Opa ji (voditelj projekta)

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1.Primljena sredstva za provođenje projekta od ins tucija EU

100.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 50.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda 50.000 23957 632313. Obveza podmirena 50.000 23 11121

4.Škola je dio sredstava prenijela Visokoj školi u Rijeci

30.000 12913 11121

5. Visoka škola u Rijeci šalje obavijest o podmirenim rashodima

25.000 36811 12913

5a. Priznavanje prihoda u visini rashoda

25.000 23957 63231

Evidencija kod Visoke škole za menadžment u turiz-mu i informa ci u Rijeci

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Visoka škola prima EU sredstva iz projekta 30.000 11121 23957

2. Nastali rashodi jekom provođenja projekta 25.000 3 23

2a. Priznavanje prihoda 25.000 23957 638133. Obveza podmirena 25.000 23 11121

Primjer 7.

Ins tut za medicinska istraživanja i medicinu rada (proračunski korisnik državnog proračuna) dobio je sredstva iz Programa Unije Zdravlje za rast. Ista su uplaćena na njegov račun. Dio sredstava Ins tut pre-nosi zdravstvenoj neprofi tnoj udruzi koja mu je par-tner na projektu.

Evidencija kod Ins tuta

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Ins tut dobiva EU sredstva na račun 20.000 11121 23957

2. Ins tut prenosi sredstva na račun udruge 8.000 38211 11121

2a. Priznavanje prihoda EU 8.000 23957 63231

3. Nastali rashodi ins tuta na projektu 12.000 3

23 23

3a. Priznavanje prihoda EU 12.000 23957 63231

4. Obveza podmirena 12.000 23 11121

Konačno, važno je napomenu da će se zbog opisa-nog načina iskazivanja prihoda i rashoda ostvarenih na temelju prijenosa EU sredstava, fi nancijski izvje-štaji navedenih korisnika razlikova u odnosu na izvještaje o izvršenju državnog proračuna. U izvr-šenju državnog proračuna, prihodi i rashodi se iska-zuju u trenutku prijenosa sredstava korisnicima, dok se u poslovnim knjigama proračunskog korisnika koji prenosi sredstva, prihodi i rashodi iskazuju tek po obavijes krajnjeg korisnika o nastalim rashodi-ma projekta.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

89

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. Zakonodavni okvir i obvezniciNeprofi tne organizacije koje ozbiljno promišljaju o svo-joj održivos , procesu planiranja također pristupaju vrlo ozbiljno. Planiranje je osnova svakog dugoročnog razmišljanja i temelj za uspješno poslovanje neprofi t-ne organizacije. Rezultat svakog procesa planiranja je plan. Zakonom o fi nancijskom poslovanju i računovod-stvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon) prvi put se na zakonskoj razini uređuje proces planiranja kod neprofi tnih organizacija i sadržaj fi nancijskog plana kao ključnog proizvoda ovoga pro-cesa. Izradi fi nancijskog plana prethodi još jedan važan dokument – godišnji program rada.

Na temelju Zakona donesen je Pravilnik o sustavu fi -nancijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija (dalje u tekstu: Pravilnik). Ovaj Pravilnik objavljen je u Narod-nim novinama, br. 119/15. Ovim se Pravilnikom utvr-đuje između ostaloga metodologija izrade fi nancij-skog plana, kao i izmjena i dopuna fi nancijskog plana te način i uvje izvršavanja fi nancijskog plana. Zakon obvezuje neprofi tne organizacije obveznike vođenja dvojnog knjigovodstva na izradu i godišnjeg progra-ma rada i fi nancijskog plana za njegovu provedbu su-kladno odredbama Zakona.

Među m, Pravilnikom je propisana isključivo meto-dologija izrade i sadržaj fi nancijskog plana, dok sadr-žaj godišnjeg programa rada nije detaljnije utvrđen. Neprofi tne organizacije koje vode dvojno knjigovod-stvo iako udovoljavaju uvje ma iz Zakona za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali nisu donijele Odlu-ku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela nemaju obvezu primjenjiva odredbe ovoga Pravilnika u dijelu plani-ranja. Propisanu metodologiju planiranja ne primje-njuju ni poli čke stranke, ni vjerske zajednice.

2. Način i rokovi donošenja fi nancijskog plana

Obveza izrade godišnjeg programa rada i fi nancijskog plana za njegovu provedbu za neprofi tne organizaci-je koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva utvrđena je u članku 5. Zakona. Do stupanja na snagu Zakona tu su obvezu neprofi tne organizacije najčešće uređivale statutom i drugim propisima kojima se ure-đuje njihov ustroj i djelovanje. Neprofi tne organizaci-je nisu pridavale veliku pažnju procesu planiranja. Na to upućuje i činjenica da se fi nancijski plan uobičaje-no donosio u veljači, odnosno ožujku na istoj sjedni-ci na kojoj se raspravljalo, bolje rečeno, primalo na znanje fi nancijsko izvješće za prethodnu godinu. Veća je pažnja bila usmjerena informacijama o prošlim do-gađajima na koje se više ne može utjeca , nego na planiranje tekuće godine, iako je poznato da je dobro planiranje temelj uspješnog poslovanja svake nepro-fi tne organizacije.

Razlozi takvog postupanja često su organizacijske (i fi nancijske) prirode jer je za donošenje plana potreb-no sazva skupš nu. Uvažavajući i takve zahtjeve, u budućnos se vrijeme organiziranja skupš na treba više prilagodi vremenu donošenja fi nancijskog plana, a ne primanja na znanje fi nancijskih izvješće. Tu treba sagleda i mogućnos koje pruža e-komunikacija. Da zaključimo, prijedlog fi nancijskog plana neprofi tne or-ganizacije za sljedeću 2017. godinu priprema zakonski zastupnik i dostavlja ga najvišem jelu neprofi tne or-ganizacije, odnosno jelu koje je na temelju statuta ne-profi tne organizacije ovlašteno za njegovo donošenje.

Financijski plan za 2017. godinu prema Zakonu ob-vezno je donije najviše jelo neprofi tne organiza-cije (to ne može nikako bi upravni odbor (izvršno jelo), već skupš na), odnosno jelo koje je na te-

melju statuta neprofi tne organizacije za to ovlašte-no, najkasnije do 31. prosinca 2016.

Planiranje za 2017. godinu kod neprofi tnih organizacijaIvana Jakir-Bajo

Autorica u tekstu daje osvrt na vrlo aktualnu problema ku sadržaja fi nancijskih planova neprofi tnih organi-zacija uzimajući u obzir činjenicu da se prvi put on radi, u cijelos , u skladu s odredbama Pravilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

90

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

U pogledu primjene odredaba Zakona koje su detalj-nije uređene Pravilnikom podsjećamo da su propisa-ne novčane kazne od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofi tnu organizaciju i od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna za zakonskog zastupnika neprofi tne organizacije u slučajevima da:

1) Najviše jelo neprofi tne organizacije, odnosno -jelo koje je na temelju statuta za to ovlašteno ne usvoji fi nancijski plan do 31. prosinca.

2) Financijski plan ne sadrži plan prihoda i rashoda, plan zaduživanja i otplata te obrazloženje.

3. Obvezni dijelovi fi nancijskog plana Obvezni, Zakonom propisani, dijelovi fi nancijskog pla-na su:

1) plana prihoda i rashoda 2) plana zaduživanja i otplata te 3) obrazloženja fi nancijskog plana.

Financijski planovi neprofi tnih organizacija koji se donose za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. obvezni su sadržava sve navedene dijelove. Jasno, ako se neprofi tna organizacija ne planira za-duživa u 2017. godini njen fi nancijski plan neće sa-država plan zaduživanja, odnosno ako nema otpla-ta po ranije preuze m obvezama onda neće ima ni plan otplata. Pravilnikom je propisan detaljniji sadržaj dijelova fi nancijskog plana. S obzirom na to da je Pravilnik donesen tek u listopadu 2016. godi-ne, prvi fi nancijski planovi koji sadržajno moraju bi usklađeni s odredbama Pravilnika bit će oni izrađeni za 2017. godinu.

Za fi nancijske planove za 2016. godinu bilo je bit-no da sadrže plan prihoda i rashoda, plan zaduži-vanja i otplata te da imaju i obrazloženje, s me da je sadržaj navedenih dijelova fi nancijskog plana za 2016. godinu proizvoljno mogla utvrđiva sva-ka neprofi tna organizacija za sebe. Za 2017. godinu to nije moguće. Sadržaj plana prihoda i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obrazloženje propi-san je Pravilnikom i njega se neprofi tna organizacija mora pridržava .

3.1. Plan prihoda i rashoda

Plan prihoda i rashoda ukazuje na što se sredstva -jekom godine planiraju utroši i na temelju čega se namjeravaju prikupi . Plan prihoda i rashoda za 2017. i naredne godine mora se izrađiva i donosi najma-nje na razini skupine iz Računskog plana za neprofi tne organizacije koji je objavljen kao sastavni dio Pravilni-ka o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/2015).

Prihodi iskazani na razini skupine iz Računskog plana

31 – Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga32 – Prihodi od članarina i članskih doprinosa33 – Prihodi po posebnim propisima34 – Prihodi od imovine35 – Prihodi od donacija – naplaćeni36 – Ostali prihodi i37 – Prihodi od povezanih neprofi tnih organizacija

Rashodi iskazani na razini skupine iz Računskog plana

41 – Rashodi za radnike42 – Materijalni rashodi43 – Rashodi amor zacije44 – Financijski rashodi45 – Donacije46 – Ostali rashodi i47 – Rashodi u vezi s fi nanciranjem povezanih nepro-fi tnih organizacija.

To je minimalna razina na kojoj se moraju iskaza pri-hodi i rashodi, što znači da je poželjno da se fi nancij-ski plan izrađuje i na detaljnijoj razini, kao što je prika-zano primjerom u nastavku.

Plan prihoda i rashoda 2017.3 PRIHODI 1.499.500

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 3.000321 Članarine 3.000

34 Prihodi od imovine 500341 Prihodi od fi nancijske imovine 500

35 Prihodi od donacija 395.000351 Prihodi od donacija iz proračuna 10.000

353 Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 250.000

355 Ostali prihodi od donacija 135.000

36 Ostali prihodi 101.000361 Prihodi od naknade štete i refundacija 100.000363 Ostali nespomenu prihodi 1.000

37 Prihodi od povezanih neprofi tnih organizacija 1.000.000

371 Tekući prihodi od povezanih neprofi tnih organizacija 1.000.000

KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA 50.000

4 RASHODI 1.549.50041 Rashodi za radnike 466.500

411 Plaće 389.500412 Ostali rashodi za radnike 10.000413 Doprinosi na plaće 67.000

42 Materijalni rashodi 894.400421 Naknade troškova radnicima 46.400

422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim jelima, povjerenstvima i slično 25.900

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

91

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa 98.100

425 Rashodi za usluge 361.000426 Rashodi za materijal i energiju 43.000429 Ostali nespomenu materijalni rashodi 320.000

43 Rashodi amor zacije 32.00044 Financijski rashodi 10.000

443 Ostali fi nancijski rashodi 10.00045 Donacije 100.000

451 Tekuće donacije 100.00046 Ostali rashodi 46.600

462 Ostali nespomenu rashodi 46.600

522 UKUPNO PRENESENI VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 100.000

1. Višak koji se koris u 2017. 50.000

2. Ostatak viška prihoda iz prethodnih godina 50.000

On na detaljnijoj razini može sadržava i obrazloženja prihoda i rashoda prilagođena jednostavnijem razu-mijevanju jela koja će donosi sam plan. Planiranje prihoda i rashoda u fi nancijskim planovima treba pra način iskazivanja prihoda i rashoda u računo-vodstvenim evidencijama koje su temelj za praćenje izvršenja fi nancijskog plana. Prihodi i rashodi u planu prihoda i rashoda planiraju se u skladu s računovod-stvenim načelom nastanka događaja (čl. 26. Zakona). Primjena načela nastanka događaja znači da se:

• Recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmje-ri neovisno o napla .

• Nerecipročni prihodi (prihodi po posebnim propi-sima, donacije, članarine, pomoći, doprinosi i osta-li slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) u izvještajnom razdoblju, a mogu se prizna u izvještajnom razdoblju, ako su naplaće-ni najkasnije do trenutka predočavanja fi nancijskih izvještaja za isto razdoblje.

• Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih pro-grama (projekata i ak vnos ) priznaju se kao od-gođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještaj-nog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i ak vnos ).

• Donacije povezane s nefi nancijskom imovinom koja se amor zira priznaju u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog raz-doblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima upotrebe nefi nancijske imovine u razdoblju kori-štenja.

• Rashodi priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju.

• Rashodi za utrošak kratkotrajne nefi nancijske imo-vine priznaju u trenutku stvarnog utroška, odno-sno prodaje.

• I troškovi nabave dugotrajne imovine kapitaliziraju, a u rashode priznaju jekom korisnog vijeka upo-trebe.

U fi nancijskom planu neprofi tne organizacije mora bi vidljiv planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će ga neprofi tna organizacija ostvari na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se donosi fi nancijski plan. Promjene u računovodstvu neprofi tnih organizacija izazvane prelaskom s nov-čanog na načelo nastanka događaja utjecale su i na izradu fi nancijskih planova. Financijski plan koji uk-ljučuje isključivo plan prihoda i rashoda bez rezultata poslovanja ne pruža cjelovit fi nancijski okvir za dono-šenje odluka o budućoj potrošnji i izvorima fi nanci-ranja. Evidentno je da izvori fi nanciranja poslovanja nisu isključivo prihodi tekuće godine, već i viškovi iz prethodnih godina.

S druge strane, neprofi tne organizacije koje posluju s gubitkom trebaju fi nancijskim planom pokaza korek-cije pogrešnih odluka iz prošlos iz kojih su manjkovi proizašli i iznaći načine za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokri ili na teret novih izvora fi nanciranja, odnosno rasta prihoda ili smanjenjem ukupne rasho-dovne strane u visini nastalih manjkova (kroz jednu ili više godina). Neprofi tne organizacije svjesne su potrebe uključivanja rezultata u fi nancijski plan, ali najčešće ne znaju kako tehnički to proves . Rezultat o kojem govorimo je u računovodstvenim evidencija-ma iskazan na podskupini računa 522 Višak/manjak prihoda (pogleda primjer u nastavku).

522 Višak manjak prihoda 5211 Obračun prihoda i rashoda

200.000 150.000 So 1. 1. 2016. 200.000 200.000

50.000 So 31. 12. 2016.

rezultat prethodne godine sučeljava rezultat tekuće godine se sa rezultatom tekuće godine

Višak i manjak se u fi nancijskom planu ne iskazuje na računima razreda 3 i 4, već se u sam fi nancijski plan uključuje bilančna pozicija 5221 Višak prihoda i 5222 Manjak prihoda. Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja poznat tek u veljači godine za koju se do-nosi fi nancijski plan, pa se zbog toga prilikom planira-nja tj. izrade fi nancijskog plana u obzir uzima planirani rezultat poslovanja (procjena rezultata poslovanja). Rezultat poslovanja (50.000 kuna manjka iskazan u primjeru) sastoji se od prenesenog manjka, odnosno

92

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

viška iz prethodnih godina (150.000 kuna viška iska-zanog u primjeru) i očekivanog manjka (200.000 kuna manjka), odnosno viška za godinu koja prethodi godi-ni za koju se donosi fi nancijski plan.

Važno je napomenu kako preneseni manjkovi, od-nosno viškovi iz prethodnih godina ne moraju bi nužno pokriveni, odnosno iskorišteni (utrošeni) u go-dini za koju se sastavlja fi nancijski plan, što je i izrije-kom utvrđeno u članku 16. stavku 1. Pravilnika. Radi bolje ilustracije u nastavku dajemo primjere mogućih načina uključivanja rezultata (viška ili manjka) u fi nan-cijski plan neprofi tne organizacije.

Primjer 1. Pokriće cjelokupnog prenesenog manjka

3 PRIHODI TEKUĆE GODINE 387.000

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 90.000

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 120.000

34 Prihodi od imovine 2.000

35 Prihodi od donacija 160.000

36 Ostali prihodi 15.000

4 RASHODI TEKUĆE GODINE 337.000

41 Rashodi za radnike 172.000

42 Materijalni rashodi 87.000

43 Rashodi amor zacije 19.000

44 Financijski rashodi 12.000

45 Donacije 5.000

46 Ostali rashodi 42.000

522 POKRIĆE MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA 50.000

Neprofi tna organizacija koja procjenjuje da će godi-nu završi s manjkom prihoda, u modelu fi nancijskog plana na kraju iskaza plana rashoda uključuje i kate-goriju prenesenog manjka. Iskaz procjene prenese-nog manjka iz 2016. godine u fi nancijskom planu je obvezan, ali je na samoj neprofi tnoj organizaciji da odluči hoće li taj manjak pokri u 2017. godini (u cije-los ili djelomično) ili neće. U danom primjeru 1. pro-cijenjeni preneseni manjak od 50.000 kuna planira se u cijelos pokri u 2017. godini i to iz prihoda 2017. godine, dok je u Primjeru 2. pokazano na koji način u fi nancijski plan uključi pokriće dijela manjka. Ma-njak se u fi nancijskom planu ne iskazuje na računima razreda 4, već se u fi nancijski plan uključuje bilančna pozicija 5222 Manjak prihoda.

Primjer 2. Pokriće dijela prenesenog manjka

3 PRIHODI TEKUĆE GODINE 357.000

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 88.000

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 110.000

34 Prihodi od imovine 1.500

35 Prihodi od donacija 145.000

36 Ostali prihodi 12.500

4 RASHODI TEKUĆE GODINE 347.000

41 Rashodi za radnike 180.000

42 Materijalni rashodi 93.000

43 Rashodi amor zacije 19.000

44 Financijski rashodi 12.000

45 Donacije 5.000

46 Ostali rashodi 38.000

POKRIĆE DIJELA MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA 10.000

522 UKUPNO PRENESENI MANJAK IZ PRETHODNIH GODINA 50.000

1. Za pokriće u 2017. godini 10.000

2.Ostatak manjka za pokriće u narednim godi-nama 40.000

Ako neprofi tna organizacija procjenjuje da će poslov-nu godinu završi s viškom prihoda, taj rezultat iska-zuje i u fi nancijskom planu za 2017. godinu. Među m, na samoj je neprofi tnoj organizaciji da odluči hoće li taj višak koris (u cijelos ili djelomično) ili neće. U danom Primjeru 3. neprofi tna organizacija je odlučila koris cjelokupan višak prihoda iz prethodnih godina kao dodatni izvor fi nanciranja u 2017. godini, za razliku od postupanja u Primjeru 4. u kojem neprofi tna orga-nizacija ne planira iskoris ukupno raspoloživ višak iz prethodne godine u 2017. godini, jer kreće u projekt čija se realizacija proteže na dvije godine. Ipak, sastavni dio fi nancijskog plana je i informacija o ukupno procije-njenim viškovima neprofi tne organizacije.

Primjer 3. Korištenje cjelokupnog prenesenog viška prihoda

3 PRIHODI TEKUĆE GODINE 337.000

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 75.500

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 110.000

34 Prihodi od imovine 1.500

35 Prihodi od donacija 137.000

36 Ostali prihodi 13.000

522 KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA 50.000

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

93

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

4 RASHODI TEKUĆE GODINE 387.000

41 Rashodi za radnike 197.500

42 Materijalni rashodi 104.500

43 Rashodi amor zacije 19.000

44 Financijski rashodi 12.000

45 Donacije 5.000

46 Ostali rashodi 49.000

Primjer 4. Djelomično korištenje prenesenog viška prihoda

3 PRIHODI TEKUĆE GODINE 347.000

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 78.000

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 110.000

34 Prihodi od imovine 1.500

35 Prihodi od donacija 144.500

36 Ostali prihodi 13.000

KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA 10.000

4 RASHODI TEKUĆE GODINE 357.000

41 Rashodi za radnike 189.000

42 Materijalni rashodi 87.000

43 Rashodi amor zacije 19.000

44 Financijski rashodi 12.000

45 Donacije 5.000

46 Ostali rashodi 45.000

OSTATAK OD PRENESENOG VIŠKA PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA

522 UKUPNO PRENESENI VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 50.000

1. Višak prihoda koji će se koris u 2017. godini 10.000

2. Ostatak viška prihoda iz prethodnih godina 40.000

3.2. Plan zaduživanja i otplata

Sadržaj plana zaduživanja i otplata defi niran je član-kom 14. Pravilnika. Prilikom izrade fi nancijskog plana u planu zaduživanja i otplata potrebno je naves visi-nu planiranih:

• Primitaka od dugoročnog zaduživanja na temelju primljenih kredita i zajmova, primitaka od prodaje vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, pri-mitaka od povrata glavnice danih zajmova.

• Izdataka od danih dugoročnih zajmova, ulaganja u vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici te otpla-ta glavnice primljenih dugoročnih kredita i zajmova.

Plan zaduživanja i otplata mora sadržava i najviši iznos do kojega se neprofi tna organizacija može jed-nokratno kratkoročno zaduži , kao i najviši iznos do kojega neprofi tna organizacija može jednokratno da kratkoročne zajmove. Tako je najvišem jelu nepro-fi tne organizacije, najčešće je to skupš na, daje veća kontrola nad raspolaganjem sredstvima neprofi tne organizacije, a ujedno i mogućnost ograničavanja za-duživanja. To se u praksi, u velikom broju slučajeva, pokazalo kao potrebno, a uzimajući u obzir da se pla-nom prihoda i rashoda ne vide priljevi od zaduživa-nja, kao ni odljevi na temelju otplata ranije primlje-nih zajmova i kredita.

Primjer 5. Plan zaduživanja i otplata

Neprofi tna organizacija planira u 2017. uze kredit za nabavu prilagođenog vozila za invalide na rok od se-dam godina. Cijena takvog vozila iznosila bi 75.000,00 kuna. U nastavku daje se pregled uvjeta zaduživanja i troška kredi ranja.

Valuta kredita kuna Traženi iznos kredita 75.000Rok otplate 7Troškovi uključeni u iznos kredita (DA/NE) DAOdobreni iznos kredita 77.977Trošak naknade za obradu kreditnog zahtjeva 750Trošak premije osiguranja tražbine kredita 1.871Trošak upisa fi ducije 355,55Efek vna kamatna stopa (EKS) 7,92%Mjesečni anuitet 1.157Kamata za razdoblje otplate kredita 19.613Ukupan iznos za plaćanje 97.590

Neprofi tna organizacija neće se jekom 2017. godine kratkoročno zaduživa , ni dava kratkoročne zaj-move.

Primjer 6. Plan zaduživanja i otplata

Neprofi tna organizacija otplaćuje gotovinski nena-mjenski kredit uzet u 2015. godini za podmirivanje obveza prema XY na temelju izgubljenog sudskog spora u iznosu od 10.000,00 EUR-a, uz efek vnu ka-matnu stopu od 9,40 %. Mjesečni anuitet iznosi 153 EUR-a. Na razini 2017. godine potrebno je otpla 1.836 EUR-a (odnosno 13.994, 2 kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan 19. studenoga 2016.) kredita. Trošak kamate koja tere 2017. godinu iskazan je u fi nancijskom planu. Neprofi tna organizacija može se kratkoročno zaduži u 2017. godini isključivo za po-trebe za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza i to do jednokratnog iznosa od 50.000,00 kuna. Neprofi tna organizacija neće jekom 2017. godine dava kratko-ročne zajmove.

94

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

3.3. Obrazloženje

Obrazloženje je obvezni element fi nancijskog plana propisan Zakonom. I fi nancijski planovi za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2016. morali su sadržava obrazloženje, ali sadržaj takvog obrazloženja mogao se proizvoljno utvrdi .

Obrazloženje koje slijedi sadržaj propisan Pravilni-kom obvezno je primijeni počevši od izrade fi nan-cijskih planova za 2017. godinu pa nadalje.

Takvo obrazloženje mora ima sljedeći sadržaj:

• obrazloženja skupina prihoda i rashoda te• obrazloženja programa, ak vnos i projekata koji

se planiraju provodi u onoj godini za koju se do-nosi fi nancijski plan

U obrazloženju se navode i okolnos te parametri koji su uze u obzir prilikom izračuna potrebnih sredstava za svaku od skupina prihoda i rashoda.

Primjer 7. Obrazloženje skupine prihoda

U nastavku daje se primjer jednog dobrog obrazlo-ženja za iskazni plan lučkih pristojbi koje su prihod lučkih uprava, a koji je preuzet iz Plana rada s uklju-čenim fi nancijskim planom Lučke uprave XY:

Prihodi od lučkih pristojbi planirani su u iznosu od xy kuna. To je smanjenje od x % u odnosu na n-1 godi-nu. Prihodi lučke uprave koji se generiraju iz lučkih pristojbi imaju za osnovicu izračuna BT kod brodova na kružnim putovanjima, broj ukrcanih putnika u linij-skoj plovidbi i duljinu broda za kabotažna kružna pu-tovanja i jahte. U svrhu usporedbe prometa sljedeća tablica prikazuje kretanje putnika za prethodne dvije godine s indeksima i projekcijom za godinu n za koju se izrađuje fi nancijski plan.

Kretanje putnika godina n-2 i n-1 s projekcijama za godinu n

RELACIJA godinan-2

godinan-1

in-deks

udjeli n-1 godine u

totalu

plan za godinu n

DOMAĆI PROMET - PUTNICIDuž obalna linija 20.292 18.033 89 1% 17.492

Elafi i Suđurađ 223.475 221.095 99 15% 214.462

Mljet 74.362 68.038 91 5% 65.997

Izle – agencije 41.136 33.191 81 2% 34.954Izle – jedrenjaci 40.976 54.220 132 4% 49.581

Marina 3.018 3.169 105 0% 3.327Total - domaći promet 403.259 397.746 99 28% 385.813

MEĐUNARODNI PROMET – PUTNICI

KRUŽNA PUTOVANJATotal - kružna putovanja 743.087 940.533 127 66% 847.364

LINIJEDubrovnik – Bari Dubrovnik 129.050 88.141 68 6% 85.496

Total - međunarodni promet

872.137 1.028.674 118 72% 932.860

Total LINIJA – (domaći + međuna-rodni) putnici

447.179 395.307 88 28% 383.447

Total CRUISE – putnici

743.087 940.533 127 66% 847.364

Total OSTALI – putnici

85.062 90.580 106 6% 87.863

Total – putnici 1.275.328 1.426.420 112 1.318.674

DOMAĆI PROMET - VOZILADužobalna linija 2.125 1.878 88 9% 1.822

Suđurađ 4.332 5.717 132 29% 5.545

Total – domaći promet 6.457 7.595 118 38% 7.367

MEĐUNARODNI PROMET – VOZILADubrovnik – Bari – Dubrovnik

13.940 12.412 89 62% 12.039

Total – vozila 20.397 20.007 98 19.406

Primjer 8. Obrazloženje skupine prihoda 32 Prihod od članarina i članskih doprinosa

U 2017. godini planiran je prihod od članarina u iznosu od 400.400 kuna. On je nešto viši od razine ostvarenog prihoda od članarina iz 2016. godine. Odlukom o visini godišnje članarine uređuju se visina, iznos i način pla-ćanja članarine redovnih članova Udruge, kao i razlozi zbog kojih se člana Udruge može privremeno ili trajno oslobodi od dužnos plaćanja članarine. Odluka se donosi na temelju odredbi Statuta. Odluka za 2017. go-dinu istovjetna je Odluci za 2016. godinu. Prema istoj članarina fi zičkih osoba članova Udruge godišnje izno-si 800,00 kuna, pravnih osoba-obrta članova Udruge 2.800 kuna i pravnih osoba-tvrtki 3.600 kuna.

Članovi Udruge

Visina članarine

(u kunama)

Broj člano-va u

2016.

Ukupno ostvaren prihod u

2016.

Procjena broja

članova za 2017.

Procje-na pri-

hoda za 2017.

fi zičke osobe 800 123 98.400 120 96.000pravne osobe - obr 2.800 51 142.800 65 182.000

pravne osobe - tvrtke 3.600 43 154.800 34 122.400

UKUPNO 217 396.000 219 400.400

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

95

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Procjena broja članova za 2017. godinu napravljana je na temelju prisustva članova radionicama koje je organizirala Udruga u 2016. godini, ali i već pris glih zahtjeva za članstvom u 2017. godini. U dijelu Obra-zloženja pojedinih skupina rashoda daju se obrazlo-ženja skupina rashoda. Posebnu je pažnju potrebno posve obrazloženju rashoda sa značajnim udjelom u ukupnom prijedlogu fi nancijskog plana. Primjerice kada je riječ o skupini 41 Rashodi za radnike potrebno je naves parametre, koji su uze u obzir kod izra-čunavanja sredstava potrebnih za rashode radnika u neprofi tnoj organizaciji. Uobičajeni parametri su broj radnika, njihova stručna sprema, elemen koji su temelj za izračun plaće radnika za svaku kategoriju/stručnu spremu i sl.

Primjer 9. Obrazloženje skupine rashoda 42 Materijalni rashodi

Materijalni rashodi za 2017. godinu planirani su u izno-su od 1.476.733 kuna, što je za 104.869 kuna manje od plana materijalnih rashoda za 2016. godinu. Kao što se vidi iz tablice u nastavku, u 2017. godini provest će se racionalizacija na svim troškovima (zbog sma-njenih prihoda od donacija) izuzev na službenim pu-tovanjima, računalnim uslugama i ostalim uslugama. Na službenim putovanjima i ostalim uslugama plani-rano je 32,7 % povećanje u odnosu na 2016. godinu zbog nastavka provedbe projekta: Mi u vremenu i prostoru. Pod ostalim uslugama podrazumijevaju se prvenstveno grafi čke i skarske usluge.

42 Materijalni rashodi 1.581.602 1.476.733421 Naknade troškova radnicima 97.630 99.9044211 Službena putovanja 51.002 83.184

4212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 45.728 9.360

4213 Stručno usavršavanje radnika 900 7.360

424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa 140.268 66.441

4241 Naknade za obavljanje ak vnos 4242 Naknade troškova službenih putovanja 140.268 66.4414243 Naknade ostalih troškova 4244 Ostale naknade 425 Rashodi za usluge 1.048.892 1.149.0024251 Usluge telefona, pošte i prijevoza 231.280 214.5934252 Usluge tekučeg i inves cijskog održavanja 10.827 5.4784253 Usluge promidžbe i informiranja 4254 Komunalne usluge 16.630 15.0734255 Zakupnine i najamnine 54.965 53.1074256 Zdravstvene i veterinarske usluge 4257 Intelektualne i osobne usluge 314.371 245.4874258 Računalne usluge 58.634 134.4124259 Ostale usluge 362.185 480.852426 Rashodi za materijal i energiju 100.623 97.120

4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 50.904 60.370

4262 Materijal i sirovine 4263 Energija 49.719 36.7504264 Sitan inventar i auto gume 429 Ostali nespomenu materijalni rashodi 194.189 64.2664291 Premije osiguranja 4292 Reprezentacija 191.460 50.7654293 Članarine 708 1.2764294 Ko zacije 1.119 5004295 Ostali nespomenu materijalni rashodi 902 11.725

Napomena: Obrazloženje ne treba sadržava račune iz Računskog plana.

Ipak, ni jedan plan nije sam sebi svrha. On mora pri-donosi pos zanju ciljeva neprofi tne organizacije koji su vidljivi u programima, ak vnos ma i projek ma koji se provode. Stoga je važno fi nancijskim planom prezen ra i čime će se organizacija bavi jekom godine, odnosno koliko to košta. Dakle, obrazloženje programa, ak vnos i projekata mora sadržava poveznicu s godišnjim programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu. Ako neprofi tna or-ganizacija ima više organizacijskih dijelova (podružni-ca), u obrazloženju treba pokaza koji će se programi provodi u kojim organizacijskim dijelovima (relevan-tno za veće neprofi tne organizacije), koliko se sred-stava namjerava uloži u svaki od programa te koji su im izvori fi nanciranja.

Godišnji program rada osnova je za izradu fi nancijskog plana. Godišnji program rada trebao bi sadržava :

1) Uvod (u kojem se osvrće na osnovne zadaće ne-profi tne organizacije, ali koji predstavlja i povezni-cu s programom rada za prethodnu godinu).

2) Osnovne ciljeve neprofi tne organizacije u 20xx. godini.

3) Ak vnos i razvojne projekte u 20xx. godini koji se provode radi realizacije postavljenih ciljeva.

4) Resurse potrebne za ostvarivanje planiranih cilje-va (ljudske i fi nancijske).

Prikaz osnovnih ak vnos neprofi tne organizacija može bi vrlo jednostavan, kao što je prikazano u na-stavku:

Siječanj

Provođenje projekta za rekreaciju osoba s invalidite-tom „Vježbajmo zajedno“.

Veljača

Provođenje krea vnih radionica „U zdravom jelu – zdrav duh“ u SplituSjednica Upravnog odbora.

Ožujak

Krea vna radionica na temu „Ususret Uskrsu“

96

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

Sudjelovanje na Međunarodnom sajmu zaš tnih radio-nica u Nürnbergu, koji se održava od 14. do 17. ožujkaNastavak rada na organizaciji 9. Međunarodnog struč-nog skupa u Rijeci.

Travanj

Krea vne radionice „U zdravom jelu – zdrav duh“ u ZagrebuPripreme Stručnog skupa u Zadru.

Svibanj

Sastanak Upravnog odboraDomaćin na 9. tradicionalnom Međunarodnom struč-nom skupu, koji se održava 16. i 17. svibnja u Rijeci.

Lipanj

Tradicionalna akcija „Likovna kolonija“, čiji je nositelj ustanova „Ljepota izražavanja“.Sportske ak vnost u suradnji s udrugom „Liebe“ iz Beča.

Rujan

Sastanak Upravnog odbora Sudjelovanje sportaša na tradicionalnom „Lebenshi-lfe-Spor est“ u BerlinuKonkretna suradnja s inozemnim partnerima.

Listopad

Izložba najboljih radova polaznika Likovnog ateljea „Art-volim“ u prostorijama galerije „Mjesec“ u ZagrebuJesenska radionica – work-shop – na temu profesional-ne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetomStudijsko putovanje članica Udruge.

Studeni

Tematska krea vna radionica „Ususret Božiću“Sjednica Upravnog odbora.

Prosinac

„Božićni turnir“ – sportsko natjecanje osoba s invalidi-tetom u stolnom tenisu, malom nogometu i pikadu, koji je predviđen da bude jedno međunarodno natjecanje.Izložba radova „Art-volim“ u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

U dijelu obrazloženja programa, ak vnos i projeka-ta fi nancijskog plana potrebno je napravi povezni-cu godišnjeg programa rada i potrebnih sredstava za njegovu provedbu. To znači da je potrebno elaborira troškove, ali i potencijalne prihode u provedbi najzna-čajnih ak vnos neprofi tne organizacije, a konkretno na našem primjeru potrebno je iznije posebice troš-kove, ali i prihode koje će donije :

• Uloga domaćina koju naša neprofi tna organizacija ima u organizaciji 9. Međunarodnog stručnog sku-pa koji će se održa 16. i 17. svibnja u Rijeci.

• Organizacija krea vnih radionica i turnira.• Realizacija projekta za rekreaciju osoba s invalidi-

tetom.

3.4. Plan novčanih jekova

Uz navedene obvezne dijelove, fi nancijski plan može (dakle, nije obveza) sadržava i plan novčanih jeko-va. Primici i izdaci (priljevi i odljevi) u planu novčanih jekova planiraju se u skladu s novčanim računovod-

stvenim načelom (načelom blagajne), što znači da se planiraju na temelju planiranog iznosa uplata i pred-viđenih isplata, uključujući i obračunska plaćanja.

Primjerima danim u nastavku nastojat će se ilustrira potreba izrade navedenog plana.

• Trošak nabave dugotrajne imovine ne eviden ra se u cijelos na rashodima u trenutku stjecanja (kao u ranijem sustavu na računu 472 Redovi izdaci ne-materijalne i materijalne imovine), već se iskazuje na rashodima jekom korisnog vijeka uporabe imovine. Dakle, u fi nancijskom planu nabava nefi nancijske imovine bit će iskazana u visini troška amor zacije za tu godinu, a u okviru skupine računa 43 Amor zaci-ja. Ipak, za planiranje likvidnos i donošenja odluke o nabavi dugotrajne imovine potrebna je informacija, ne o visina troška amor zacije, već ukupnih odljeva – izdataka proizašlih iz same nabave.

• U fi nancijskom planu ne iskazuje se prihod za pri-mljeni kredit ili zajam, ni rashod u visini otplata ili danih zajmova, a podaci o primicima i izdacima po osnovi zaduživanja važan su element za planiranja likvidnos i donošenje strateških odluka.

Iz navedenih primjera razvidno je da fi nancijski plan ne osigurava praćenje ukupnih novčanih priljeva i odljeva na razini organizacije i stoga je preporuka neprofi tnim organizacijama da uz osnove, gore nave-dene, dijelove fi nancijskog plana, izrađuju i plan nov-čanih jekova čiji se izgled daje u nastavku. Plan novčanih tokova za 20xx. godinuPoslovne ak vnos u 20xx.

Novčani primici (od prodaje roba i usluga, kamata, primlje-nih donacija, doprinosa, članarina, povrata poreza itd.)Novčani izdaci (plaće, naknade, nabava materijala, sirovina, robe, energije, usluga, dane donacije, člana-rine, kamate itd.)

A. Novčani tok od poslovnih ak vnos Inves cijske ak vnos u 20xx.Novčani primici (od prodaje dugotrajne imovine i vri-jednosnih papira itd.)Novčani izdaci (nabava/ulaganje u dugotrajnu imovi-nu, vrijednosne papire, plasmani itd.)B. Novčani tok od inves cijskih ak vnos Financijske ak vnos u 20xx.Novčani primici (primljeni kredi , zajmovi itd.)Novčani izdaci (povrat kredita, zajmova itd.)C. Novčani tok od fi nancijskih ak vnos (A + B + C) čis novčani tok

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

97

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

U visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

U visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

U visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice u zemlji (do osam sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno1

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno2

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

Do propisanog iznosa za korisnike državnog

proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 8/06, primjena od

18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi – per diemDo propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu pre-ma Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3.

Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku na vr šenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

U ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

Ukupan iznos primitaka8

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih pet godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

1 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).2 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30 % odnosno za 60 %, ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno članku 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14 i 103A/15).4 Sukladno članku 9., stavku 2., točki 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14, 136/15), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno članku 9., stavku 1., točki 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 6 Sukladno članku 10., točki 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno članku 7., stavku 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15).

98

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (članak 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44. stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi

prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-

samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz gla-se na neprofi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN, br. 26/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2016. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2016. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora*

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u javnim

službamaDnevnica za službeni

put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

* Dodatak II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13) i Dodatak III. Kolek vnog ugovora za državne služ-benike i namještenike (NN, br. 71/16).

9 Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

99

TIM4PIN INFO

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2016. godini prema

dodacima kolek vnih ugovora do donošenja Od-luke i Sporazuma

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Isplaćeno prema

Dodatku II TKU i

Dodatku II KU

Sporazum i Odluka Vlade RH Razlika

za isplatu(3 – 2)

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

Neopore-zivi iznos

razlike(4 – 5)

Oporezivi iznos

razlike(4 – 6)

Osnovica: 500,00 kn

Osnovica: 1.800,00

kn

1 2 3 4 5 6 7

5 500 1.800 1.300 Oporezivo u cijelos 0 1.300

10 625 2.250 1.625 1.500 875 75015 750 2.700 1.950 2.000 1.250 70020 875 3.150 2.275 2.500 1.625 65025 1.000 3.600 2.600 3.000 2.000 60030 1.250 4.500 3.250 3.500 2.250 1.00035 1.500 5.400 3.900 4.000 2.500 1.40040 2.000 7.200 5.200 5.000 3.000 2.20045 2.500 9.000 6.500 5.000 2.500 4.000

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14, 157/14, 36/15) u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2015. bilo je uskraćeno pravo na uve-ćanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za službenike i namje-štenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. Zakon od 1.1.2016. nije na snazi, a prava koja su m zakonom bila uskraćena, ako su i dalje navedena u

kolek vnim ugovorima, u 2016. ostvaruju se.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja Prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe2,00 kn po prijeđenom

kilometruTerenski dodatak 150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečnoNaknada za odvojeni život kada je

osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2016. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine iznosi 3.120,00 kuna.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2016. godinu iznosi 2.812,95 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2016. godinu; NN, br. 125/15).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 48.222,00 kuna. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan brutoiznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 578.664,00 kuna i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

100

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 5. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovi-ce staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po -canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom10, uz 1,7 % doprinosa za zapošlja-vanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvr-đuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s inva-liditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i pove-ćani doprinos za mirovinsko osiguranje na brutoplaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 6.

Tablica 6. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno članku 1., točki 3., te članku 17, točki 2. Zakona o do-prinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14).

3.1.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (članak 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog borav-ka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

10  Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, inte-gra vnih i zaš tnih radionica.

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 7. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2016. godini 2.812,95Stopa 20 %Iznos doprinosa 562,59

* Sukladno članku 14., stavku 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14 i 143/14): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga član-ka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozem-stvu obračunava se po stopi od 20 %.

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu29 30 31

Dnevna osnovica u kn 97,00 93,77 90,74Dnevna obveza u kn 19,40 18,75 18,15

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu duže od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su prvu godinu plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zako-na).

b) Poslodavci su oslobođeni pet godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5., čl. 7., st. 54. Zakona).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

101

TIM4PIN INFO

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođe-nje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) Nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne go-dine eviden ranog staža u zvanju za koje se obra-zovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu.

b) Dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se na temelju ugovora o radu.

Kod podnošenja poreznih prijava za 2015., važno je naglasi da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju osobe, čiji opore-zivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje. Na temelju članka 36. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:

• Socijalnih potpora• Doplatka za djecu• Primitaka za opremu novorođenog djeteta• Obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

3.2. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2016. godinu

Tablica 9. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica PropisDržavni službenici i namještenici

5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14) primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.3. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. u visini od 3.120,00 kuna. Primjenjuje se od 1. siječnja 2016. godine.

Tablica 10. Iznos minimalne plaće

Brutoiznos za puno radno vrijeme

Za razdobljeOd 1. 6.

2011. do 31. 5.

2012.

Od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

Od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

Od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

Od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

Od 1.1.2016. do

31.12. 2016.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 kn

2.814,00 kn

2.984,78 kn

3.017,61 kn

3.029,55 kn

3.120,00 kn

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispravak

60/12 51/13 156/13 151/14 140/15

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno se-dam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje posloda-vac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugo-vorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 – 137/13), Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08 – 152/14) u tablici 11., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 11. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena nes-

posobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od osmog dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseca

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

102

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjesec

-100 % od osnovice, bez ograničenja

9. Roditeljski dopust:od šest mjeseci do prve godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80 kn

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn

10. Roditeljski dopust:Od prve godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od šest do 12 mjeseci.

² Prema članku 24., stavku 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim pot-porama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja

u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kuna (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (članak 56. Zako-na o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kuna) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima.b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likov-ne djelatnos , djelatnos povezan s skom, ra-diom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Regi-star poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvr-đuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

103

TIM4PIN INFO

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iz nosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO – 20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci – ne

Doprinos za MIO – ne

Stopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio – 25 %Paušalni

izdaci – 30 %Stopa poreza

– 25 %1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,702128 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709402 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563914,00 1,748252 1,398601 1,249219 1,14711815,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigu-ranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 13. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 12/15 i 103/15)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14)11 uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

11  Izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

104

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

16.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj na-knadi u broju 11/2015 TIM4PIN magazina.

7. Financijske obavijes Tablica 14. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10

i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 15. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon 30. lipnja 2013.

Od 30. 6. do

31. 12. 2013.

Od 1. 1. do 30. 6. 2014.

Od 1. 7. do

31. 12. 2014.

Od 1. 1. do 30. 6. 2015.

Od 1. 7. do 31. 7. 2015.

Od 1. 8. do

31. 12. 2015.

Od 1. 1. do 30. 6. 2016.

Od 1.7. do 31.12. 2016.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 % 9,88 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 % 9,88 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 % 15 % 15 % 10,14 %

10,05 % 9,88 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 % 12 % 12 % 8,14 % 8,05 % 7,88 %

Tablica 16. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2014. – I/2015. 8.028 5.668 I/2015. 7.977 5.656 2004. 5.985 4.173XII/2014. – II/2015. 7.961 5.646 II/2015. 7.837 5.565 2005. 6.248 4.376I/2015. – III/2015. 7.974 5.648 III/2015. 8.108 5.723 2006. 6.634 4.603II/2015. – IV/2015. 7.985 5.655 IV/2015. 8.011 5.676 2007. 7.047 4.841III/2015. – V/2015. 8.045 5.693 V/2015. 8.017 5.679 2008. 7.544 5.178IV/2015. – VI/2015. 8.078 5.722 VI/2015. 8.207 5.810 2009. 7.711 5.311V/2015.-VII/2015. 8.098 5.735 VII/2015. 8.069 5.716 2010. 7.679 5.443VI/2015.-VIII/2015. 8.112 5.746 VIII/2015. 8.058 5.712 2011. 7.796 5.441VII/2015.-IX/2015. 8.024 5.689 IX/2015. 7.945 5.640 2012. 7.875 5.478VIII/2015.-X/2015. 8.026 5.691 X/2015. 8.076 5.720 2013. 7.939 5.515IX/2015.-XI/2015. 8.069 5.738 XI/2015. 8.185 5.855 2014. 7.953 5.533X/2015.-XII/2015. 8.139 5.782 XII/2015. 8.157 5.772 2015. 8.055 5.711XI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646XII/2015.-II/2016. 7.867 5.690 II/2016. 7.735 5.652I/2016.-III/2016. 7.756 5.673 III/2016. 7.825 5.722II/2016.-IV/2016. 7.064 6.354 IV/2016. 5.633 7.688III/2016.-V/2016. 7.768 5.687 V/2016. 7.791 5.706IV/2016.-VI/2016. 7.746 5.675 VI/2016. 7.759 5.686V/2016.-VII/2016. 7.732 5.662 VII/2016 7.646 5.594VI/2016.-VIII/2016. 7.723 5.651 VIII/2016. 7.764 5.673

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2016.

105

TIM4PIN INFO

8. Ostale informacijeTablica 17. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon

dvije godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne brutoplaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.

Najviše: Prosječna brutoplaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa 6.

Do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca*2.

Osobno uvjetovani

otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na

radu ili pro-fesionalne

boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude

vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo

od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca*

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kuna *

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

* Čl. 13., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

Tablica 18. Pregled radnih sa po mjesecima u 2016. godini

Siječanj 168 Srpanj 168Veljača 168 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 176Travanj 168 Listopad 168Svibanj 176 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 176

Ukupan broj radnih sa u 2016. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 19. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u studenome 2016.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

1. 16306 11. 16316 21. 163262. 16307 12. 16317 22. 163273. 16308 13. 16318 23. 163284. 16309 14. 16319 24. 163295. 16310 15. 16320 25. 163306. 16311 16. 16321 26. 163317. 26312 17. 16322 27. 163328. 16313 18. 16323 28. 163339. 16314 19. 16324 29. 16334

10. 16315 20. 16325 30 16335

Tablica 20. Blagdani i neradni dani u studenom 2016.

1. studenoga (utorak) Dan svih sve h

Tablica 21. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u stu-denom 2016. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S izvanproračunske korisnike i neprofi tne organizacije

Obrasci u studenom

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 21. studenoga 2016. za listopad 2016.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 21. studenoga 2016. za listopad 2016.

Tablica 22. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Naputak o postupanju u postupcima javne nabave u slučaju nedostupnos elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske

88/16 8.10.2016.

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih jela državne uprave 93/16 16.10.2016.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske 93/16 16.10.2016.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave 93/16 16.10.2016.

Zakon o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika 93/16 16.10.2016.

Zakon o izmjeni Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe 96/16 29.10.2016.

Odaberite jedno od izdanja iz naše ponude i pošaljite nam ispunjenu narudžbenicu.

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Magazin je specijalizirani asopis u cjelosti usmjeren na aktualne nancijske, ekonomske i pravne teme s podru ja poslovanja javnog i nepro tnog sektora

Godišnja pretplata 1.100,00 kn Polugodišnja pretplata 600,00 kn

NAŠA IZDANJA Priprema, pozor, ERASMUS+ 210,00 kn

Prakti an priru nik za pripremu i provedbu projekata nanciranih iz programa ERASMUS+

Priru nik za planiranje 2017.–2019. 150,00 kn Vodi za izradu prora una jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i nancijskih planova prora unskih i izvanprora unskih korisnika jedinica

Ra unovodstvo prora unskih i nepro tnih organizacija 290,00 kn Udžbenik za sustavno sagledavanje i ra unovodstveno pra enje poslovanja prora unskih i nepro tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije 300,00 knPregled strateških dokumenata, skra eni prikaz usvojenih operativnih programa s naglaskom na prihvatljive aktivnosti i korisnike, sastavnice projektne aplikacije, prakti ne upute za izradu projektnog prijedloga i prora una, javna nabava, izvještavanje

JAVNA NABAVA – službeni stavovi i sudska praksa 290,00 knSažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Fiskalna odgovornost 150,00 knZa sve obaveznike – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješ a

Primjena kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama 150,00 knSpeci na pitanja i službeni stavovi

Ra unski plan prora una 2015. 60,00 knPravilnik o prora unskom ra unovodstvu i ra unskom planu

Ra unski plan za nepro tne organizacije 2015. 50,00 knAnaliti ki ra unski plan za nepro tne organizacije i propisi

NAZIV INSTITUCIJE NARUDŽBENICA BROJ

ADRESA NAZIV IZDANJA

POŠTANSKI BROJ KOLI INA

IME I PREZIME NARU ITELJA JEDINI NA CIJENA

KONTAKT TELEFON UKUPNO

FAX NAPOMENA: Za naru enih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uklju uju PDV.Prilikom pla anja: “poziv na broj” OIB PRAVNE OSOBE, “model” 00; IBAN HR3323400091110546815Svrha uplate Kupnja _____________________________________________Naru ene primjerke izdanja u vrijednosti od __________________kn

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

POTPIS

Poslovnica:LC Istra

Ulica Murvi 952 466 NOVIGRAD

tel: 052/757-021

Poslovni centar:LC Dalmacija

Ulica slobode 4621 000 SPLIT

tel: 021/314-264

Poslovnica:LC Slavonija

Šetalište kardinala F. Šepera 1231 000 OSIJEK

tel: 031/636-730

Poslovni centar:LC Primorje

Radmile Matejčić 1051 000 RIJEKA

tel: 051/614-040

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB, tel: 01/ 65 99 555, fax: 01/ 65 99 511, info@spi.hr

www.spi.hr

UČINKOVITA NAPLATAGRADSKIH I OPĆINSKIH PRIHODA

- individualne konzultacije vezane uz proces prisilne naplate

Aktivnosti:oblici postupaka prisilne naplate prihoda JLS; upravni i građanskikoordiniranje radnih aktivnosti u jedinicama lokalne samouprave u svrhu učinkovite naplate prihodanormativni okvir u vezi obveze naplate prihoda, prekršajnih sankcija te određivanju nadležnosti za prisilnu naplatu prihoda JLSosnove provedbe ovrhe u upravnom postupku; osnova, predstavljanje provedbenih propisa, nadležnost, važnost uredskog poslovanjaosnove provedbe ovrhe u građanskom postupku; razlikovanje izvansudske i sudske ovrhe, zastupanje pred sudom, odabir sredstva ovrhe od strane ovrhovoditelja, opomena i učinak opomene, ustup potraživanja

Obzirom na kompleksnost radnji i različitost

osnova nastanka prihoda, učinkovita prisilna

naplata predstavlja izrazito aktualan problem

velikog broja jedinica lokalne samouprave. Na

navedeni problem u svojim izvješćima učestalo

upozorava Državni ured za reviziju.

LC Vam nudi individualne konzultacije putem

kojih ćete dobiti odgovore na ova i brojna

druga pitanja na temu prisilne naplate

gradskih i općinskih prihoda, prilagođene vašem

unutarnjem ustrojstvu.

Primijeniti ZUP ili OPZ?

Što kaže sudska praksa?

Koji su oblici postupka prisilne naplate?

Možete li dopustitiobročnu otplatu potraživanja?

Što ako FINA vrati osnovu za plaćanje?

Imate li problema s dostavom?

www.tim4pin.hr

studeni 2016.

Financiranje javnih potreba u sportu

Interna procjena vrijednosti imovine

PLANIRANJEI EVIDENTIRANJE

SREDSTAVA IZEU FONDOVA

@

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

stu

deni • 2

016.