Oporezivanje dohotka u sportskoj djelatnosti

www.tim4pin.hr

NEWSLETTER BR. 3/2015.

TIM4PIN do.o. za savjetovanje, Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb; tel: 01/5531-755; 01/5531-335 e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr

Nakon našeg prvog iz-danja, u sustavu fiskalne odgovornos dogodile su se značajne promje-ne. Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila doživjela je dvije izmjene, a od veljače 2014. godine imamo i nove obveznike primjene Zakona o fiskalnoj odgovornos . Zakon se sada primjenjuje i na trgovačka društva u vlasništvu Republi-ke Hrvatske (pod vlasništvom se podrazumijeva stopostotno vlasništvo), odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jed-na ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Budući da je Upitnik o fiskalnoj odgovornosti ključ-ni alat za procjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola, u priručniku su detaljno pojašnjena sva po-dručja i pitanja iz Upitnika, kao i radnje vezane za pri-premu podloga za davanje Izjave o � skalnoj odgovor-nosti . Odgovori na pitanja korisnika i primjeri iz prak-

se obveznicima dodatno olak-šavaju ispunjavanje zahtjeva koji su pred njih postavljeni.

Za trgovačka društva i druge pravne osobe predviđen je poseban obrazac Upitnika o � skalnoj odgovornos . Pitanja iz tog Upitnika su u priručniku posebno obrađena što će svakako, ovim obveznicima, olak-ša sastavljanje Izjave o � skalnoj odgovornosti , s obzirom da je podnose po prvi puta.

Posebno su naglašene razlike u sadržaju i načinu podnošenja Izja-

ve o � skalnoj odgovornos u odnosu na prethodne godine. Uz priručnik se prilaže i CD sa podlogama za davanje Izjave o � skalnoj odgovornosti za 2014. godi-nu, obrascima tes ranja za pojedina pitanja iz Upitni-ka i pročišćenim tekstovima propisa.

Priručnik je namijenjen svim djelatnicima koji su -jekom godine uključeni u provedbu ak vnos veza-nih za sustav � skalne odgovornos , a bit će od velike pomoći i prak čarima zaduženima za računovodstvo i � nancije, djelatnicima javnog sektora na koje se pri-mjenjuje Zakon o � skalnoj odgovornos .

Knjigu možete naruči

e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra:

01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

U TISKU!

Poštovani,

nakon dvije godine izdavanja s ponosom možemo ustvrditi kako je TIM4PIN magazin uistinu jedini specijaliziran časopis u cijelosti usmjeren na aktualne financijske, ekonomske i pravne teme s područja poslovanja javnog i neprofitnog sektora. Zahvaljujemo za sve primljene pohvale i prijedloge za unapređenje, jer nam pomažu kontinuirano se prilagođavati vašim potrebama. Naš trajni cilj je postati vaš pouzdan alat u svakodnevnom radu i partner u kontinuiranoj edukaciji.

Pozivamo vas da se kroz pretplatu na TIM4PIN magazin pridružite našem timu kako bi pravovremeno pratili novosti iz javnog i neprofitnog sektora, te bili kvalitetno savjetovani kada se pokaže potreba. Pretplata između ostalog uključuje besplatni primjerak knjižice Računski plan proračuna 2015. ili Računski plan za neprofitne organizacije 2015. (60, odnosno 50 KN u redovnoj prodaji)

Detaljnije o uvjetima pretplate možete pogledati u tablici, a arhivu dosadašnjih brojeva na www.tim4pin.hr/magazin.html.

Polugodišnja pretplata

Godišnja pretplata

Mjesečno tiskano izdanje a aNovosti putem e-newslettera a aPosebno izdanje s poslovnim informacijama - TIM4PIN INFO a aRačunski plan proračuna 2015. ili Računski plan za neprofitne organizacije 2015. a aBesplatni savjeti za trajanja pretplate a aJednokratni popust od 300 kn za radionice/seminare - aCijena (uključen PDV) 600,00 kn 1.100,00 kn

U svakom broju obrađuju se specifična pitanja, aktualnosti, dobra iskustva i novine u pojedinim djelatnostima: zdravstvo, školstvo, socijalna skrb, predškolski odgoj, pravosuđe, kultura, vatrogastvo, poslovanje neprofitnih organizacija, komunalno gospodarstvo i lokalna samouprava.

Stalne rubrike kojima vas pravovremeno upoznajemo o najvažnijim aspektima i novostima vašeg poslovanja su:

• AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI• FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO

UPRAVLJANJE• FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE• RAČUNOVODSTVO• REVIZIJA• PLAĆE I NAKNADE• POREZI I DOPRINOSI• JAVNA NABAVA• EUROPSKA UNIJA I FONDOVI• EKONOMIKA• JAVNA UPRAVA• TIM4PIN INFO

J E D I N I S P E C I J A L I Z I R A N I Č A S O P I S Z A J A V N I I N E P R O F I T N I S E K T O R

Vaše narudžbe možete poslati:• e-poštom na adresu: prijave@tim4pin.hr

(popunjavanjem narudžbenica u privitku)• on-line: www.tim4pin.hr• slanjem narudžbenice na faks: 01/5531-335• slanjem narudžbenice poštom na našu adresu:

TIM4PIN, Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb• telefonom: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

1

Oporezivanje dohotka usportskoj djelatnostiDražen Opalić*

1. Porezni obveznik, utvrđivanjedohotka i plaćanje predujmaporeza na dohodak te doprinosa zaobvezna osiguranja

1.1. Porezni obveznik

Člankom 2., stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14 i 143/14) propisano je da je porezni obveznik fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Porezni obveznik, prema odredbama članka 3. Zakona, može biti rezident ili nerezident.

U skladu s člankom 5., stavkom 2. Zakona o sportu (NN, br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12 i 94/13 – dalje u tekstu: Zakon), fizičke osobe u sustavu sporta su:

sportaši

treneri

osobe osposobljene za rad u sportu

osobe koje sudjeluju u organiziranju ivođenju sportskog natjecanja (sportskisudac, sportski delegat i sportski povjerenik)

menadžeri u sportu.

Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH –

Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

1 Prema članku 5., stavku 3. Zakona o sportu pravne osobe u sustavu sporta su: udruge, trgovačka društva i ustanove.

Prema članku 6., stavcima 1. i 2. Zakona o sportu, a i u smislu Zakona o porezu na dohodak, sportaš je osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima:

kao član pravne osobe1 koja obavlja sportskudjelatnost sudjelovanja u sportskimnatjecanjima

kao osoba koja obavlja samostalnu sportskudjelatnost sudjelovanja u sportskimnatjecanjima.

Sportaš koji sudjeluje u sportskim natjecanjima kao član pravne osobe može imati status profesionalnog sportaša ili amatera. U skladu s člankom 44., stavkom 5. Pravilnika o porezu na dohodak, drugim osobama u sportu koje sudjeluju u sustavu natjecanja i sportskim priredbama odnosno koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja smatraju se sportski treneri, sportski suci, sportski delegati, sportski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima. Prema navedenoj odredbi, a u skladu s člankom 5., stavkom 2. Zakona o sportu, drugim osobama u sportu smatraju se i treneri, osobe osposobljene za rad u sportu te menadžeri u sportu.

Brojni su oblici ostvarivanja dohotka osoba koje se bave sportskom djelatnošću. U ovome članku autor sažeto prikazuje porezne obveze i status u obveznim osiguranjima nekih kategorija osoba koje se profesionalno bave sportom ili ostvaruju primitke po osnovi sporta.

1.2. Utvrđivanje dohotka i plaćanje predujma poreza na dohodak

Prema odredbama Zakona, dohodak ostvaren po osnovi obavljanja djelatnosti sportaša utvrđuje se na sljedeće načine:

a) kao dohodak od samostalne djelatnosti sukladno odredbama članka od 17. do 24. Zakona, ili

b) kao drugi dohodak sukladno odredbama članka 32. Zakona.

Navedeno utvrđivanje dohotka od djelatnosti sportaša kao dohodak od samostalne djelatnosti ili drugi dohodak, propisano je uz uvjet da porezni obveznik sportaš primitke po osnovi djelatnosti sportaša ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu, u tom slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) i dohodak od nesamostalnog rada (plaća) utvrđuje se sukladno odredbama članka 13. Zakona.

1.1.1. Utvrđivanje dohotka od samostalne

djelatnosti i plaćanje predujma poreza na dohodak po toj osnovi

Porezni obveznici – sportaši koji obavljaju djelatnost sportaša i po toj su osnovi obvezno osigurani prema propisima, koji uređuju obvezna osiguranja odnosno obavljaju djelatnost sportaša kao osnovnu djelatnost po osnovi koje su upisani u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, utvrđuju dohodak od te djelatnosti kao dohodak od samostalne djelatnosti. Međutim, sukladno članku 19., stavku 2. Zakona, ovi porezni obveznici mogu izabrati i drukčiji način utvrđivanja dohotka od djelatnosti sportaša, i to

kako je propisano za utvrđivanje drugog dohotka (potrebno je naglasiti da ovu mogućnost izbora načina utvrđivanja dohotka imaju dakle sportaši prema prethodno navedenim uvjetima, ali ne i druge osobe u sportu). Isto tako, porezni obveznici – sportaši koji obavljaju djelatnost sportaša, a nisu po toj osnovi obvezno osigurani prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja ili im to nije osnovna djelatnost po osnovi koje su upisani u Registar poreznih obveznika i dohodak utvrđuju prema odredbama članka 32. Zakona, kao drugi dohodak mogu izabrati, na vlastiti zahtjev, način utvrđivanja dohotka po osnovi te djelatnosti – kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima od 19. do 24. Zakona koji utvrđuju na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga. Ako, dakle, porezni obveznik – sportaš dohodak od djelatnosti sportaša utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak utvrđuje kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju, a na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Poslovne knjige i evidencije iz članka 23., stavka 1. Zakona su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama. Porezni obveznik – sportaš koji utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti sportaša kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, obvezan je plaćati mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti kako je propisano člankom 47. Zakona, a prema rješenju Porezne uprave. Mjesečni predujam poreza na dohodak plaća se do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave (čl. 47., st. 4. Zakona).

Prema odredbama članka 23., stavka 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, dakle i sportaši, ako po osnovi djelatnosti sportaša dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalnu djelatnost, dužni su upisati se u Registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Isto tako, sportaši koji su, sukladno članku 19., stavku 2. Zakona, izabrali na početku obavljanja djelatnosti umjesto utvrđivanja dohotka od djelatnosti sportaša kao samostalne djelatnosti utvrđivanje dohotka od te djelatnosti kako je propisano za drugi dohodak ili prelaze s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti sportaša na utvrđivanje drugog dohotka po osnovi te djelatnosti (mogućnost takvog izbora imaju sportaši koji obavljaju djelatnost sportaša, i po toj su osnovi obvezno osigurani), obvezni su upisati se u Registar poreznih obveznika. Prijavu za upis u Registar poreznih obveznika, sportaš podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu, u propisanim rokovima. U navedenim slučajevima, prijava u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) podnosi se:

u roku od osam (8) dana od dana početka obavljanja djelatnosti ili početka ostvarivanja primitaka od te djelatnosti

po isteku poreznog razdoblja, pri prelasku s utvrđivanja dohotka od djelatnosti sportaša kao samostalne djelatnosti na temelju podataka iz poslovnih knjiga na utvrđivanje drugog dohotka po toj osnovi.

1.1.2. Utvrđivanje drugog dohotka i plaćanje predujma poreza na dohodak po toj osnovi

Člankom 32. ,stavkom 3,. točkama 3., 4., 9. i 10. Zakona propisano je da se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito smatraju: primici po osnovi djelatnosti sportaša, primici po osnovi djelatnosti sportskih sudaca i delegata, sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje, iznad

propisanog iznosa, nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanih iznosa. Prema navedenom, drugi dohodak utvrđuje se od:

primitaka po osnovi djelatnosti sportaša: - primitaka sportaša koji po toj osnovi nije

osiguran i nema pravo na paušalne izdatke osim na izdatke za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka

- primitaka sportaša koji je izabrao način utvrđivanja drugog dohotka od djelatnosti sportaša po osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju te mu se priznaje 30 % paušalnih izdataka (u koje su uključeni i doprinosi za obvezna osiguranja koje plaća prema rješenju)

primitaka po osnovi djelatnosti sportskih sudaca i delegata odnosno i drugih osoba u sportu kao što su sportski treneri i dr. (pojam: drugih osoba u sportu, uređen je Pravilnikom o porezu na dohodak sukladno Zakonu o sportu)

sportskih stipendija na razliku iznosa iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno

nagrada za sportska ostvarenja na razliku iznosa iznad ukupno 20.000,00 kuna godišnje

naknada sportašima amaterima za sportska usavršavanja na razliku iznosa iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno.

Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 25 % bez priznavanja osobnog odbitka, a kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka. Iznimno, sportaši koji obavljaju profesionalnu djelatnost sportaša po osnovi koje su osigurani i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju, pri utvrđivanju drugog dohotka imaju pravo na 30

% porezno priznatih paušalnih izdataka. Važno je istaknuti da se ovi izdaci priznaju pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak, ali ne i po godišnjoj poreznoj prijavi, ako nisu priznati u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza. Odredbama članka 48., stavka 2. Zakona propisano je da predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom, a iznimno sam porezni obveznik – sportaš, ako je drugi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva pri čemu predujam poreza uplaćuje u roku od osam (8) dana od dana primitka2. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren. Način obračuna predujma poreza na dohodak od drugog dohotka:

ako porezni obveznik – sportaš ima pravo na priznavanje izdataka u visini 30 %, ostvareni primitak po osnovi obavljanja djelatnosti sportaša umanjuje se za 30 % te se na tako utvrđeni dohodak koji je jednak poreznoj osnovici primjenjuje stopa poreza u visini 25 %. Tako utvrđeni predujam poreza na dohodak osnovica je za obračun prireza porezu na dohodak ako je plaćanje prireza, prema odredbama posebnog zakona, propisala općina/grad u kojoj porezni obveznik ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

ako porezni obveznik – sportaš, prema odredbama Zakona, nema pravo na izdatak u visini 30 %, primitak ostvaren od obavljanja djelatnosti sportaša može se umanjiti za plaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, te se na tako utvrđeni dohodak odnosno poreznu osnovicu primjenjuje stopa poreza u visini 25 % i možebitno propisana stopa prireza na iznos utvrđenog poreza na dohodak. Na ovaj

2 Pod uvjetom da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja koji su u primjeni nije uređeno drukčije.

način predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunavaju i uplaćuju i druge osobe u sportu po osnovi te djelatnosti.

Pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja, potrebno je istaknuti sljedeće:

budući da primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a isplaćuju se osobi koja je obvezno osigurana po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja sportaša i koja je promijenila način utvrđivanja dohotka te prema primicima po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje dohodak na način propisan za utvrđivanje drugog dohotka, ne podliježu obvezi doprinosa propisanoj prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, sukladno članku 211. Zakona o doprinosima, radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz je potvrda Porezne uprave izdana na ime primatelja prije prve isplate po toj osnovi u tekućoj godini o tome da je obveznik upisan u registar obveznika doprinosa po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti ili rješenje kojim mu je utvrđena obveza doprinosa za tekuću godinu (čl. 235. Pravilnika o doprinosima, NN, br. 2/09, 9/09 – ispravak, 97/09, 25/11, 61/12 i 86/13)

isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi sportske stipendije i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209., stavku 1., točki 6. Zakona o doprinosima, bez obzira na iznos sportske stipendije, izuzima taj primitak od obveze doprinosa. Radi primjene iznimke isplatitelj sportske stipendije mora osigurati dokaz, a dokaz je ugovor o sportskoj stipendiji sklopljen između isplatitelja i primatelja prije početka isplate stipendije ili rješenje kojim se primatelju utvrđuje pravo na sportsku stipendiju u vezi s kriterijima o kategorizaciji sportaša prema propisima o sportu (čl. 224. Pravilnika o doprinosima)

porezni obveznici – sportaši isplatitelju daju izjavu, i to na početku svake godine u kojoj ostvaruju primitke, da dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, te da porez na dohodak plaćaju prema stvarnom dohotku, a isplatitelji primitaka u tom slučaju ne obračunavaju ni doprinose za obvezna osiguranja.

1.1.3. Oporezivanje dohotka sportaša – nerezidenta RH

Rezidentnost poreznog obveznika sportaša utvrđuje se u skladu s člankom 4. Ugovora koji je u primjeni. Ako se na temelju te odredbe utvrdi da je riječ o poreznom obvezniku nerezidentu Republike Hrvatske, temeljem ugovora potrebno je utvrditi ima li Republika Hrvatska pravo oporezivanja ostvarenog dohotka ili ne. Moguća je u pravilu primjena članka 14. Ugovora (samostalna djelatnost), članka 15. (nesamostalni rad) ili članka 17. (umjetnici i sportaši). Pri razgraničenju o kojem se izvoru dohotka radi potrebno je uzeti u obzir svaki pojedini slučaj posebno i pravilno i zakonito primijeniti odredbe Ugovora koji je u primjeni. Rezidentnost poreznog obveznika utvrđuje se prema odredbama članka 38. OPZ-a. Dohodak sportaša nerezidenta ostvaren od obavljanja djelatnosti sportaša u Republici Hrvatskoj podliježe oporezivanju prema odredbama tuzemnog Zakona. Dakle, primijenit će se odredbe članka 45. o plaćanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako je riječ o primicima od nesamostalnog rada, ili odredbe članka 32. Zakona, ako je riječ o drugom dohotku s posebnim osvrtom na stavak 5., točku 3. istoga članka kojim je propisano da se pri utvrđivanju drugog dohotka izdaci, prije izdataka iz stavka 4. istoga članka, ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama.

Prema članku 48. Zakona, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 25 % bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. Zakona. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka 18., stavka 2. Zakona (dakle obavljanjem samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja).

2. Nagrade za sportska ostvarenja, sportske stipendije i naknade za sportska usavršavanja

2.1. Nagrade za sportska ostvarenja Odredbama članka 9., stavka 1., točke 6. Zakona propisano je da se dohotkom ne smatraju državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nagradama se u smislu navedene odredbe Zakona smatraju priznanja istaknutim pojedincima za značajna ostvarenja postignuta na područjima kulture, sporta, umjetnosti, odgoja i obrazovanja, znanosti i sl. U pravilu se nagrade kao priznanja za značajna ostvarenja, rezultate ili zasluge dodjeljuju godišnje. Sukladno članku 10., točki 16. Zakona porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja do propisanog iznosa, odnosno do ukupno 20.000,00 kuna godišnje. Nagrade za sportska ostvarenja iznad propisanog iznosa odnosno u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, smatraju se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Člankom 44., stavkom 13. Pravilnika propisano je da se nagradama za

sportska ostvarenja smatraju nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji sportaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, sportski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni sportski savezi, te sportske zajednice u gradovima i županijama i sportski klubovi. Temeljem prethodno navedenoga, Pravilnikom o porezu na dohodak uređeno je što se smatra nagradama za sportska ostvarenja i tko ih može isplatiti u svrhe priznavanja neoporezivog dijela. Važno je naglasiti da se navedene nagrade za sportska ostvarenja prema članku 44., stavku 13. Pravilnika i nagrade propisane u članku 9., stavku 1., točki 6. Zakona, međusobno ne isključuju.

2.2. Sportske stipendije Sportskim stipendijama koje, sukladno članku 10., točki 14. Zakona i članku 45., stavku 1. točki 4. Pravilnika do 1.600,00 kuna mjesečno ne podliježu oporezivanju, smatraju se sportske stipendije iz članka 44., stavka 11. Pravilnika, i to: a) olimpijske stipendije koje primaju sportaši

koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna sportska asocijacija određenog sporta za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara

b) stipendije kategoriziranih sportaša prema Pravilniku o kategorizaciji sportaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o sportu donosi Hrvatski olimpijski odbor,

a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi. Prema članku 6., stavcima 3. – 5. Zakona o sportu, vrhunski (I., II. i III. kategorija), vrsni (IV. kategorija) ili daroviti sportaš (V. i VI.

kategorija), (dalje u tekstu: kategorizirani sportaš) je osoba kojoj je na temelju ostvarenih sportskih rezultata izdano rješenje o razvrstavanju sportaša u određenu kategoriju od strane Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga sportskog saveza gluhih. Zahtjev za razvrstavanje sportaša u određenu kategoriju Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih podnosi sportaš, a podaci navedeni u zahtjevu moraju biti prethodno ovjerovljeni od sportskog kluba, čiji je član i pripadajućega nacionalnoga sportskog saveza. Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast utvrđivanje kategorija sportaša i donošenje rješenja o kategorizaciji sportaša. Sportaš se razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je ostvario rezultat na temelju kojeg stječe pravo na određenu kategoriju. Kategorizirani sportaš se upisuje u Registar kategoriziranih sportaša koji ustrojava i vodi Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih. Sportske stipendije iznad propisanog iznosa odnosno u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad 1.600,00 kuna mjesečno), smatraju se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (članak 32. stavak 3. točka 9. Zakona i članak 44. stavak 10. Pravilnika).

2.3. Naknade sportašima amaterima za sportsko usavršavanje

Sukladno članku 10., točki 16. Zakona i članku 7., stavku 11. Pravilnika porez na dohodak ne plaća se na naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do ukupno 1.600,00 kuna mjesečno. Naknade sportašu amateru iznad propisanog iznosa odnosno u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad 1.600,00 kuna mjesečno), smatraju se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak

(čl. 32., st. 3., t. 10. Zakona i čl. 44., st. 14. Pravilnika). Naknadama se smatraju naknade isplaćene sportašu amateru u svrhe njegovog sportskog usavršavanja prema posebnom propisu (Zakonu o sportu i propisima donesenim na temelju tog Zakona) primjerice naknade za pojačanu prehranu i vitaminizaciju sportaša, održavanje sportskog rekvizita, sredstva ili opreme i sl. S obzirom na to da se neoporezivi iznos naknada za sportsko usavršavanje može isplatiti samo sportašu amateru, odredba Pravilnika povezuje se s pojamom: sportaša amatera, kako je on definiran posebnim propisom odnosno Zakonom o sportu. Priznavanje neoporezivog dijela sportske stipendije ne isključuje pravo na:

neoporezivi dio stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima

neoporezive stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske

na primitke iz članka 10., točke 22. Zakona koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima prema članku 10., točki 13. Zakona

neoporezive stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima

neoporezive stipendije za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja, ako su studenti-stipendisti izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima

neoporezivi dio nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportašima amaterima.

Nadalje, ako se sportašu isplaćuju dvije ili više sportskih stipendija, sportaš je obvezan isplatitelju sportske stipendije dostaviti vjerodostojne isprave ili pisanu izjavu o isplaćenim sportskim stipendijama da bi isplatitelj mogao pratiti iznose, ako su viši od neoporezivih te podliježu oporezivanju u razlici iznad propisanog iznosa. Navedeno se odnosi i na isplatu nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportašima amaterima. Vjerodostojnim ispravama mogu se smatrati: preslika sklopljenog ugovora o isplati sportske stipendije, preslika rješenja kojim se utvrđuje pravo na isplatu sportske stipendije, preslika odluke, ugovora i drugo o isplati naknada za sportsko usavršavanje, te druge isprave kojima se može potvrditi vjerodostojnost isplaćenog primitka po tim osnovama. Važno je istaknuti i odredbu članka 45., stavka 2. Pravilnika koja, između ostalog, propisuje da ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju sportske stipendije ili naknade sportašima amaterima za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je sportska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicim,a i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja. Navedena odredba odnosi se na slučajeve da ako se isplaćuje primjerice sportska stipendija u jednom mjesecu za više prethodnih mjeseci u kojim je trebala biti isplaćena, a nije, priznaje se ukupni neoporezivi dio za te mjesece (primjerice: 1.600,00 * 2 mjeseca = 3.200,00 kuna neoporezivo u mjesecu u kojem se sportska stipendija isplaćuje za prethodna 2 mjeseca. Na razliku iznad neoporezivog iznosa

isplatitelj obračunava, obustavlja i uplaćuje predujam poreza na dohodak od drugog dohotka – ako se po osnovi primitaka od djelatnosti sportaša dohodak utvrđuje kao drugi dohodak). Smisao je odredbe u slučajevima kada isplatitelj primjerice ugovorenu sportsku stipendiju nije iz stvarnih i određenih razloga u mogućnosti isplatiti sportašu u mjesecu u kojem bi trebao. Potrebno je napomenuti i da, u skladu s člankom 46., stavkom 6. Pravilnika, sportaš koji je po osnovi djelatnosti sportaša osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave i izabrao je utvrđivanje dohotka od te djelatnosti kako je propisano za drugi dohodak, te shodno tome ima pravo na 30 % paušalnih izdataka, 30 % paušalnih izdataka priznaje mu se i pri oporezivanju sportske stipendije, ako je prima i ostvaruje u iznosu većem od 1.600,00 kuna mjesečno odnosno priznaje mu se i pri oporezivanju nagrada za sportska ostvarenja, ako ih je ostvario u iznosu većem od 20.000,00 kuna godišnje (riječ je o primicima po osnovi djelatnosti sportaša). Prema članku 90,. stavcima 1., 2. i 3. točki 5. podtočki 5.3. Pravilnika isplatitelji primitaka obvezni su primitak od kojeg se utvrđuje dohodak isplatiti na žiroračun sportaša. Međutim, i u slučaju da se radi o primicima na koje se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa kao što su sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja i naknade za sportska usavršavanja, isplatitelji tih primitaka obvezni su iste isplatiti na račun (žiroračun ili tekući račun) poreznog obveznika. S obzirom na to da se Zakonom propisuje mogućnost isplate neoporezivog dijela sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima, koje su uređene posebnim propisima, potrebno je osvrnuti se i na ovu problematiku. Posebnim propisima smatraju se zakoni koji uređuju navedenu problematiku, te propisi doneseni na temelju tih zakona. Prvenstveno je riječ o Zakonu o sportu te drugim propisima donesenim na temelju zakona. Odredbe Pravilnika o porezu na

dohodak radi pravilne i jedinstvene primjene Zakona pri oporezivanju primitaka od djelatnosti sportaša, uređuju, sukladno navedenim posebnim propisima koji se odnose na sport, pojmove sportskih stipendija, sportaša, nagrada za sportska ostvarenja, naknada za sportska usavršavanja, pod kojim se uvjetima isplaćuju i tko ih može isplatiti u svrhe priznavanja neoporezivog dijela.

2.4. Pravo na podmirenje troškova službenog putovanja

Sukladno članku 10., točki 11. Zakona porez na dohodak se ne plaća na primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa. Navedeno znači da ako sportaš koji ne ostvaruje oporezive primitke od kluba ili saveza ima pravo, radi odlaska na pripreme ili natjecanja, na podmirenje troškova službenog puta u punom iznosu kao da se radi o osobi u radnom odnosu (ima pravo na dnevnicu, naknadu za korištenje osobnog automobila u službene svrhe, podmirenje troškova puta i smještaja kao i ostale povezane troškove). Sportaš ili druga osoba u sportu koja ostvaruje oporezive primitke od kluba ili saveza, što se tiče službenog puta, može ostvariti pravo na neoporeziv trošak noćenja i puta, ako račun glasi na klub odnosno savez koji ga šalje na put.

3. Podnošenje propisanih izvješća u svezi s

drugim dohotkom O isplaćenom primitku, iznosima obračunatih doprinosa i uplaćenih doprinosa i obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak, u svakom slučaju kada se, prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku, isplatitelj primitka ima obvezu izvijestiti Poreznu upravu. Izvješće Poreznoj upravi podnosi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan. Izvješće se podnosi na Obrascu

JOPPD, čiji su oblik i sadržaj te rok za podnošenje propisani člankom 76. Pravilnika o porezu na dohodak. Na istom obrascu iskazuju se i neporezivi primici sportaša (neoporezivi dio sportske stipendije, naknade za sportska usavršavanja, nagrada za sportska ostvarenja i sl.), ali se isti mogu iskazati do 15. dana u mjesecu za sve isplate u prethodnom mjesecu. Neoporezivi primici, u vezi sa sportom, prikazuju se u ukupnom iznosu po pojedinim OIB-u primatelja prema sljedećim oznakama iz priloga 4. Obrasca JOPPD: 05 – državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 27 – naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13., stavka 2. točaka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dohodak koje isplaćuju neprofitne organizacije, fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju (čl. 10., t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 7., st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak), 29 – nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa. 52 – dnevnice isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak (čl. 10., t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 7., st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

53 – troškovi prijevoza (trošak cestarine i prijevoznih karata) i troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka prema konačnom obračunu putnih naloga koje isplaćuju/podmiruju neprofitne organizacije osobama koje u tim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak, odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak. 56 – sportske stipendije, ukupno do propisanog iznosa.

4. Osvrt na podnošenje godišnje porezne prijave

U skladu s člankom 39., stavkom 1. točkom 2. Zakona, porezni obveznik – sportaš koji dohodak od djelatnosti sportaša utvrđuje kako je propisano za samostalnu djelatnost (na temelju poslovnih knjiga), obvezan je po isteku poreznog razdoblja podnijeti godišnju poreznu prijavu u kojoj je obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po osnovi samostalne djelatnosti i nesamostalnog rada. Ako u godišnjoj poreznoj prijavi sportaš iskaže i dohodak iz ostalih izvora za koje nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, tada u godišnjoj poreznoj prijavi mora iskazati ukupno ostvareni dohodak prema svim izvorima dohotka propisanim člankom 5. Zakona. Ovo je nova odredba koja je izmijenjena i primjenjuje se od 1. srpnja 2010. godine. Naime, do tada je porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost i dohodak utvrđuje temeljem podataka iz poslovnih knjiga u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi morao iskazati ukupno ostvareni dohodak po svim izvorima dohotka prema članku 5. Zakona. Prema odredbama članka 40., stavka 1., točke 5. Zakona godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik, ako u poreznom razdoblju ostvari drugi dohodak iz članka 32. Zakona, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona. Navedeno znači da porezni

obveznik – sportaš koji po osnovi djelatnosti sportaša dohodak utvrđuje kako je propisano za drugi dohodak i/ili ostvaruje sportsku stipendiju u iznosu većem od 1.600,00 kuna mjesečno (razlika iznosa iznad propisanog smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak) i/ili ostvari nagrade za sportska ostvarenja u iznosu većem od 20.000,00 kuna godišnje i/ili sportaš amater ostvari naknade za sportsko usavršavanje u iznosu većem od 1.600,00 kuna mjesečno, nije obvezan za tako ostvareni dohodak podnijeti godišnju poreznu prijavu, i to pod uvjetom:

da godišnju poreznu prijavu nije obvezanpodnijeti prema članku 39. Zakona odnosnoda u poreznom razdoblju uz drugi dohodaknije ostvario dohodak za koji je propisanoobvezno podnošenje porezne prijave

da je predujam poreza na dohodak oddrugog dohotka u tijeku poreznog razdobljaza koje se podnosi porezna prijavaobračunan i uplaćen prema odredbamaZakona i Pravilnika.

Nadalje, važno je skrenuti pozornost i na odredbe članka 36., stavka 4. Zakona kojima je propisano da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnoga osobnog odbitka odnosno 13.000,00 kuna na godišnjoj razini. Navedeno znači da se primjerice sportaš koji u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ostvari sportsku stipendiju i/ili nagradu za sportsko ostvarenje i/ili naknadu za sportsko usavršavanje u iznosu većem od 13.000,00 kuna (neovisno radi li se o primitku na koji se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak ili o oporezivom primitku od kojeg se utvrđujedrugi dohodak), ne može u poreznom smislu smatrati uzdržavanim članom uže obitelji ili uzdržavanim djetetom, odnosno uzdržavatelj ne može koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana ili dijete.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMAspecifična pitanja i službeni stavovi

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog za-konskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, događaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih prava službenicima i na-mještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i pri-sutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito rad-nopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog iz-danja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajališta, službena mi-šljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog područja.

urdo P čja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odla-ska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službeni-ka i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, na-knada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi

posvećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, izda-nje obrađuje i najvažnija pitanja specifične primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma.

Posebnu praktičnu vrijednost ovom izdanju daju i aktualni pročišćeni kolektivni ugovori.

Cijena izdanja: Naziv ins tucije: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237a10 000 Zagreb

tel.: 01/5531-755faks i tel.: 01/5531-335

mob: 099/3037-677, (-678) prijave@ m4pin.hr; centar@

m4pin.hrwww. m4pin.hr

Adresa:Poštanski broj i mjesto:Kontakt telefon:Faks:OIB:IBAN:E-pošta:

Narudžbenica broj ________Datum:

Ukupno

1. č

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM

SLUŽBAMA - specifi na pitanja islužbeni stavovi

300,00 kn(uključen PDV)

NAPOMENE: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %.Prilikom plaćanja, u “poziv na broj”

pisa : OIB pravne osobe – 60, model 00

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Knjigu možete naruči slanjem popunjene narudžbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

300, 00 kn

Jedinična cijenaRB Opis Kom.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

Prelistajte odabrane stranice knjige OVDJE.

U PRODAJI!projekata!

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

TIM4PIN

44

RB

IBAN