SPECIJALIZIRANI ASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I ...tim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2015/05/4.-BROJ-TRAVA… · 23. travnja 2014. godine s početkom u 11:00 sati u Hotelu

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

tra

vanj • 2

014.

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

BROJ 4 • 2014

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

MINISTARSTVO

GOSPODARSTVA

GRAD CRIKVENICA

5. Koordinacija grado/načelnikarješenja za efikasnu samoupravu

održava se

23. travnja 2014. godine s početkom u 11:00 sati

u Hotelu Omorika, Crikvenica

uz pokroviteljstvo Grada Crikvenice i gradonačelnika Damira Rukavine, te suorganizaciju Udruge Gradova.

Na ovogodišnjoj Koordinaciji obrađivati će se trenutno aktualne teme sa kojima se susreću čelnici JLP(R)S u svom svakodnevnom radu:

Važnost likvidnosti JLS i mjere za poboljšanje naplate potraživanja Aktualnosti u vodnom gospodarstvu s osvrtom na nova opskrbna područja

Međusobni odnosi RH-e i JLS kao tijela javne vlasti u svezi preklapanja prava vlasništva na javnim dobrima, kao i u svezi upravljanja općim dobrima

Upravljanje imovinom JLS u uvjetima nove Upute za procjenu vrijednosti nekretnina GeoKOMIS projekt i mogućnosti povećanja naplate komunalne naknade za 30-60-100%

Međusobni odnosi izvršnog i predstavničkog tijela Nadležnosti lokalne samouprave prema važećim propisima

Energetski pregled i prijedlog mjera za energetsku obnovu na primjeru Grada Krka

Prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o Koordinacija grado/načelnika te sadržaju predavanja možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr.

• Novine u izvršavanju • Novine u izvršavanju Državnog proračuna za Državnog proračuna za 2014. godinu2014. godinu

• Tromjesečni fi nancijski • Tromjesečni fi nancijski izvještajiizvještaji

• Upravljanje rizicima• Upravljanje rizicima• Ukidanje “dodatka za • Ukidanje “dodatka za

vjernost”vjernost”• Proračunska • Proračunska

ograničenja plaćaograničenja plaća• Izmjene u obračunu • Izmjene u obračunu

doprinosadoprinosa

Sretan Uskrs!

U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjeka-ta u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i fi nancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe fi nancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos prora-čunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uklju-čivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih raču-novodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvr-šavanja fi nancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fi skalne odgo-vornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje raču-novodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro fi nancijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praće-nju fi nancijske efi kasnos i zakonitos u kontekstu fi skalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju fi nancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata.

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim pro-cesima, ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem po-slovanja JLS i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem, fi skal-nom odgovornošću i izradom fi nancijskog plana/proračuna.

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnici-ma proračunskih subjekata, čelnicima na opera v-nim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Mi-nistarstva fi nancija i akademske zajednice.

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, hotel Palace, 28. i 29. travnja, od 10.00 do 16.00 h

PROGRAM

1. dan – 28. travnja - ponedjeljak

Ins tucionalni okvir sustava proračuna

Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir

Osnove računovodstva

Klasifi ciranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica - uređen sustav javnih fi nancija

Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV)

Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru

2. dan – 29. travnja - utorak

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje rashoda - pravila i primjeri

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje prihoda

Priznavanje i mjerenje imovine i izvora– pravila i primjeri

Financijski izvještaji i izvještaji o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja

Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada fi nancijskog plana proračunskih korisnika– metodologija i prak čni primjeri

Plaće i oporezivanje dohodaka

Kolek vni ugovori

Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815 (IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-40, model 00.

Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678


organizira seminar

MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA IZ FONDOVA EU

Zagreb, hotel Palace, 29. travnja 2014. od 10.00 do 15.00 h

Kada se govori o fondovima EU nameću se brojna pitanja o mogućnos ma fi nanciranja projekata sredstvima EU, kao i vrs i kvalite fi nanciranih projekata. Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. Mnogobrojni čimbenici di-rektno ili indirektno utječu na pripremu projektnih prijedlo-ga, a kasnije i na samu kvalitetu provedbe projekata. Stoga vas pozivamo na jednodnevni seminar na kojem ćemo da presjek fondova EU dostupnih prijaviteljima iz Republike Hrvatske, te vas upozna s osnovama pripreme i provedbe projekata fi nanciranih sredstvima EU.

PROGRAM1. Osnove EU- prezentacija i presjek dostupnih fondova EU- objava natječaja/poziva na dostavu projektnih prijedloga (gdje

se objavljuju, kako ih pra i kada se javi )- kriteriji prihvatljivos (prijavitelja, ak vnos i troškova)- vrste ugovora (bespovratna sredstva, usluge, radovi, oprema) 2. Priprema projektnih prijedloga- metodologija pripreme projekata (pristup logičke matrice)- planiranje proračuna- standardna dokumentacija (bespovratna sredstva) - proces odabira projekata za fi nanciranje3. Provedba projekata EU* - upravljanje projektom (opća pravila projektnog menadžmenta)- ugovorne obveze izvještavanja- pravila podugovaranja (principi javne nabave)4. Odgovori na pitanja polaznika

* bespovratna sredstva (eng. grants)

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici

Materijal: prezentacije predavača

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog su-dionika 700,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala).

Mjesto održavanja: hotel Palace, Trg Josipa Jurja Strossmaye-ra 10, Zagreb

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetova-nje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-66, model 00.


099/3037-678

Ne propus te u svibnju!

Petodnevna edukacija

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 19. – 23. svibnja 2014.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s moguć-nos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih os-posobi za samostalnu pripremu projektnih prijedlo-ga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavlju-ju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pri-premu među i završnog izvješća.

PROGRAM EDUKACIJE: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 19. svibnjaModul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga

16 radnih sa 20. -21. svibnja

Modul 3: Provedba EU projekata

16 radnih sa 22. – 23. svibnja

Cijena petodnevne edukacije iznosi: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal, te kava u pauzi)

Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi:

MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).



Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o poha-đanju pojedinog modula edukacije.

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za sa-vjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

Prijave za sudjelovanje:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

Detaljnije o samom programu pogledajte na internet-skoj stranici www. m4pin.hr .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

1

Poštovani čitatelji!

Sunčani i znatno duži dani, rascvjetane krošnje u vrtovima i prolaznici odjenu u svijetlije boje sigurni su znakovi da je proljeće i ove godine, na velika vrata ušlo u naše živote. I upravo na njih bismo trebali što više usmjerava našu pažnju kao relaksaciju od većine događanja i vijes kojima smo obasu s malih ekrana i novinskih natpisa.

Nažalost glavnina je ovih vijes povezana s osobama koje zauzimaju istaknuta mjesta i uloge u našem poli čkom i gospodarskom životu.

Neke vijes ipak nisu loše. Saznali smo tako da Hrvatska, prema podacima međunarodne kompanije iz Singapura koja je specijalizirana za prikupljanje informacija o superbogatašima u svijetu, za 2013. godinu ima 20 mul milijunaša više u odnosu na prethodnu godinu. I tako smo sada, s njih ukupno 280 čije bo-gatstvo premašuje 30 milijuna dolara, vodeći u regiji. Ohrabruje spoznaja da nije recesija baš sve jednako pogodila. Postavljam si eto, samo retoričko pitanje, ne bi li h 280 uspješnih ljudi koji dokazano znaju kako uspje , trebali i mogli učini više da se pokrenu naši uspavani gospodarski procesi bez čega nema potrebne zaposlenos , dostatnih javnih prihoda i primjerenih plaća? A zanima me i isplaćuju li oni svojim dugogodišnjim zaposlenicima „dodatak za vjernost“?

U javnom sektoru, kao što znate, toga od početka travnja više nema. Neki su pogrešno mislili da je to samo prvoaprilska šala, a uskoro ćemo sazna što će nam donije i konačna rješenja u novom Zakonu o radu o kojemu se intenzivno pregovara između sindikalnih čelnika i Vlade. Vjerujemo da ćemo već u sljedećem broju časopisa donije iscrpne informacije o tome.

U ovom smo broju ponovo nastojali raznolikošću tema obuhva relevantna stručna i zakonodavna pod-ručja koja su u fokusu vašega interesa i dnevnih potreba. Časopis otvaramo vrlo važnim pitanjem izvrša-vanja rebalansiranog državnog proračuna za 2014. godinu, a nismo zanemarili i uvijek aktualne računo-vodstvene teme.

Svojim suges jama i prijedlozima, a pogotovo primjerima i prilozima iz prakse, puno biste nam pomogli u istraživanju pojedinih tema i obogaćivanju sadržaja časopisa. Ponavljam vam stoga više puta upućeni poziv na ak vnu suradnju s uredništvom.

Do sljedećeg broja, srdačno vas pozdravljam i želim veseli Uskrs!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-pošta: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice i grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM

4PIN M

AG

AZIN

3/2014.

1

impressum

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

4/2

014.


organizira interak vnu radionicu na temu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA(obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos ,

izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, hotel Palace, 30. travnja 2014. godine, od 10.00 do 14.00 h

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu pro-računa, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s nagla-skom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvi-ma proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja:

• tko nepravilnos uočava• tko o nepravilnos ma izvještava• kako se postupa s nepravilnos ma• koja je uloga osobe za nepravilnos .

Odgovore na navedena pitanja dobit ćete na ovom usavršavanju jer će ključni dio radionice bi posvećen odgo-vorima na vaša pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja koja će vam u izravnom kontaktu da naši savjetnici i stručnjaci iz Ministarstva fi nancija. Također bit će prezen rani i primjeri iz prakse kako bi se bolje razumjelo što su nepravilnos i kako postupa s is ma. Radi efi kasnijeg odvijanja radionice, ukoliko imate specifi čnih pitanja možete ih i unaprijed dostavi putem e-pošte na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr.

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos .

PROGRAMMjesto održavanja Hotel PalaceVrijeme održavanja 30. travnja 2014. godineTrajanje programa 10:00 – 14:00Raspored predavanjaI. Uvodno predavanje (10:00 – 10:30) U uvodnom predavanju naglasak će bi stavljen na razvijanje sustava upravljanja nepravilnos ma, defi niranje nepravilnos , tko mora ime-

nova osobu za nepravilnos , koja je uloga osoba za nepravilnos i tko može bi osoba za nepravilnos , podjela i klasifi kacija nepravilnos .II. Kontrola izjava o fi skalnoj odgovornos (10:30 – 11:15) Tijekom predavanja bit će razjašnjene razlike između formalnih i suš nskih kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos koje obveznici

dostavljaju nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvima, odnosno Ministarstvu fi nancija. Također bit će dani i prak čni primjeri kako kontrole provodi te koje su najčešće pogreške prilikom provedbe kontrola.Stanka (11:15 – 11:30) III. Postupanje s uočenim/prijavljenim nepravilnos ma i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma (11:30 – 12:45) Što kada se prijavi postojanje nepravilnos , tko je odgovoran za otklanjanje nepravilnos i postupanje po prijavi, koje su obveze čelnika

u sustavu upravljanja nepravilnos ma, zašto je važno praćenje postupanja po poduze m mjerama samo su neka od pitanja na koja će te dobi odgovore u ovom dijelu radionice.

IV. Popunjavanje obrazaca (12:45 – 13:10) ovom dijelu radionice pojasnit ćemo kako pravilno popuni obrasce koji se dostavljaju Ministarstvu fi nancija (Podaci o prijavljenoj - uo-

čenoj nepravilnos , Praćenje postupanja po poduze m mjerama, Izvješće o nepravilnos ma) te će bi navedene i najčešće pogreške prilikom popunjavanja obrazaca s posebnim osvrtom na razlike u odnosu na Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma

V. Pitanja, odgovori i konzultacije (13:10 – 14:00) Pojašnjenje pitanja iz prakse i odgovori na pitanja polaznika radionice.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 400,00 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-34, model 00.Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

3

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira seminar

AKTUALNOSTI U SUSTAVU JAVNE NABAVE

Zagreb, hotel Palace, 5. svibnja 2014. od 10.00 do 15.00 h

PROGRAM 9:30 – 10:30 Dokumentacija za nadmetanje

• Što donose novi propisi iz području javne nabave u pripremi dokumentacije za nadmetanje

• Kako pripremi dokumentaciju za nadmetanje, a ne prekrši Zakon

• Razlozi isključenja i dokazi sposobnos , najčešće pogreške naručitelja i kako ih izbjeći

• Objašnjenja i izmjene dokumentacije predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

10:30 – 11:30 Ponuda • Što donose novi propisi iz području javne nabave u

pripremi i načinu postupanja s ponudama• Kako pripremi valjanu ponudu• Koji su najčešći propus ponuditelja prilikom

pripremanja ponuda i kako ih izbjeći• Koji su najčešći propus naručitelja u pregledu i ocjeni

ponudapredavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

11:30 – 12:00 Stanka

12:00 – 13:00 Nadzor i pravna zaš ta u sustavu javne nabave • Najčešće nepravilnos u postupanju naručitelja

utvrđene u postupku nadzora• Aktualnos u pravnoj zaš u sustavu javne nabave predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

13:00 – 14:00 Kako upravlja nabavom do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna?• Odredbe Internog akta i ugovaranje - dobri i loši primjeri

iz prakse• Javna nabava i sprječavanje sukoba interesa• Potencijalni sukobi interesa kod ugovaranja bagatelnih

nabava i kako i izbjećipredavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

Predavači: istaknu stručnjaci i savjetnici iz područja javne nabaveNastavni materijal: materijal s prezentacijama predavačaMjesto održavanja: hotel PalaceNaknada za sudjelovanje po sudioniku: • 750,00 (s uključenim PDV-om i nastavnim materijalom)• 1.000,00 kn (s uključenim PDV-om, nastavnim materijalom

i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“)Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678


organizira seminar

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, hotel Palace, 26.-31. svibanj (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izo-brazbe u području javne nabave. Redovito sudjelova-nje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fi kata stručnos za pripremu i provođenje po-stupaka javne nabave. Po završetku Programa sudi-onici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izo-brazbe.

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobno-s sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe po-stupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fi kat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi pre-ma nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012).

Datum održavanja: 26.-31. svibanj 2014. (6 dana/s po-četkom u 8:30 sa )

Broj polaznika: maksimalno 50

Nastavni materijal:• materijal s prezentacijama predavača,• materijal s propisima koji se mogu koris i prilikom

polaganja ispita,• knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

4

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

4/2

014.

U prodaji drugo izdanje knjige!

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što fi nanciraju? Kakvi će se projek fi nancira ?

Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU fi nancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmi-šljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave fi nanciranja kroz EU fondove kako bi se mo-gle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pri-premi za fi nanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

Narudžbenica broj ________Datum:  R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1.  EU poli ke i fondovi 2014-2020 350,00 (uključen PDV)

Naziv: ______________________________________Ime odgovorne osobe: __________________________Adresa: _____________________________________Kontakt telefon: _______________________________Fax: ________________________________________OIB: ________________________________________IBAN: _______________________________________E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

prijave@ m4pin.hrwww. m4pin.hr

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : OIB pravne osobe - 53 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020 

Napomena:

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

5

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Hana Zoričić

Iva BrkićNovine u izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu 7

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Davor KozinaUpravljanje rizicima u javnom sektoru 10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Damir JuričićUtjecaj modela isporuke javnih građevina na javni dug i defi cit 15

RAČUNOVODSTVO

Mišljenja Ministarstva fi nancijaRačunovod stvo PDV-a kod korisnika u sustavu državne riznice 19

Ivana Jakir-BajoPriznavanje tečajnih razlika u računovodstvu proračuna 23

Ivana Jakir-BajoIzmijenjeni fi nancijski izvještaj neprofi tnih organizacija za prvo tromjesečje 2014. godine 25

Ivana Jakir-BajoPodsjetnik na predaju tromjesečnih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna 28

PRAVO

Bernardica RubčićZakup i kupoprodaja poslovnog prostora u državnom vlasništvu 31

JAVNA NABAVA

Ante LobojaPregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom - norma vno rješenje i praksa 35

Sabina RebrovićPoimanje bitnih izmjena ugovora o javnoj nabavi 43 RADNO PRAVO

Vesna Šiklić OdakOsnaživanje položaja žena na hrvatskom tržištu rada 46

PLAĆE I NAKNADE

Sanja Ro mElektroničke prijave za vođenje ma čne evidencije HZMO-a 51

Dražen OpalićOsvrt na izmjene i dopune Zakona o doprinosima 61

POREZI I DOPRINOSI

Mirjana Mahović KomljenovićPorezni aspek najma ili zakupa kod fi zičkih osoba 64

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Kris na KosorStrukturirani dijalog – pla orma za uključivanje mladih u proces donošenja odluka 71

ŠKOLSTVO

Ana ZorićStupio na snagu Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi 75

Fadila BahovićUkidanje dodatka za vjernost u javnom sektoru 78

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Davor VašičekStatus i postupanje s fi nancijskim rezultatom udruga 82

LOKALNA SAMOUPRAVA

Desanka SarvanRješenje o komunalnom doprinosu 86

Nevenka BrkićProračunska ograničenja plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 94

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanKomunalni doprinos – novos i neka pitanja iz prakse 104

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 99 2. Naknade korisnika državnog proračuna 100 3. Plaće 102 4. Naknada plaće zbog bolovanja 1075. Drugi dohodak 1086. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fi zičkim osobama 1117. Primjena JOPPD obrasca – obavijes Porezne uprave 1128. Kamate 113 9. Ostale obavijes 114

Ne propus te!

Mogućnos fi nanciranja projekata iz fondova EU


Kada se govori o fondovima EU na-meću se brojna pitanja o mogućnos -ma fi nanciranja projekata sredstvima EU, kao i vrs i kvalite fi nanciranih projekata. Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. Mnogo-brojni čimbenici direktno ili indirek-tno utječu na pripremu projektnih prijedloga, a kasnije i na samu kva-litetu provedbe projekata. Stoga vas pozivamo na jednodnevni seminar na kojem ćemo da presjek fondova EU dostupnih prijaviteljima iz Republike Hrvatske, te vas upozna s osnovama pripreme i provedbe projekata fi nan-ciranih sredstvima EU.

6

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

4/2

014.

Sustav javne nabave 2013./2014.Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.Redaktor:

javne nabave.-

TIM4PIN

4pin.hr4pin.hr

RB

OIB pravne osobe - 54

Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

250 kuna

Poo pp -ust: 300 kkknn

252550 kn!

Popust: 300 kn

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

7

UDK 336.2 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

1. UvodPromijenjene okolnos u razdoblju od izrade prvot-nog proračuna za 2014. godinu do danas, zbog kojih se pristupilo izmjenama i dopunama Državnog prora-čuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, odnose se na ulazak Republi-ke Hrvatske u Proceduru prekomjernog defi cita, ko-jom je uvjetovana promjena fi skalne poli ke u smjeru snažnije konsolidacije u srednjem roku.

Mjere gospodarske poli ke koje je odlučila proves Vlada Republike Hrvatske rezul raju povećanjem pri-hodne strane proračuna za 5,8 milijardi kuna. Ove mjere odnose se na promjene u oporezivanju igara na sreću, promjene u koncesijskim ugovorima, u vi-sini doprinosa za zdravstveno osiguranje te na odlu-ke o povlačenju dijela dobi trgovačkih društava u vlasništvu države, odnosno viška prihoda agencija u državni proračun. Također, izmjenom Zakona o obve-znim mirovinskim fondovima omogućuje se osigura-nicima, čija su prava uređena posebnim propisima, da temeljem slobodnog izbora prebace sredstava s osobnog računa iz II. u I. mirovinski stup, jer se miro-vina za navedene kategorije osigu-ranika obračuna-va i isplaćuje kao da nisu uključeni u II. mirovinski stup. Novim planom ukupni prihodi državnog proračuna iznose 117,1 milijardu kuna.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2014. godinu ukupni rashodi poveća-

vaju se s 130,5 milijardi kuna na 130,7 milijardi kuna, odnosno za 103,3 milijuna kuna. Neto povećanje ukupnih rashoda, s jedne je strane rezultat smanjenja rashoda kod svih proračunskih korisnika za 3,6 mili-jardi kuna, ali i istodobnog povećanja rashoda za 3,7 milijardi kuna koje se alociralo na sanaciju zdravstve-nih ustanova (3,2 milijarde kuna), sanaciju Student-skog centra Zagreb (31,0 milijuna kuna), nedostajuća sredstva za mirovine (232,6 milijuna kuna), naknade nezaposlenima (100,0 milijuna kuna), obaveze iz ra-nijih godina prema brodarima (100,0 milijuna kuna) i naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogo-dama (20,0 milijuna kuna).

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 117,1 milijardu kuna, te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 13,6 milijardi kuna ili 4,1 % bruto domaćeg proizvoda. Dakle, ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2014. godinu pro-računski manjak je smanjen s 17,5 milijardi kuna ili 5,2 % bruto domaćeg proizvoda na 13,6 milijardi kuna ili 4,1 % bruto domaćeg proizvoda.

Novine u izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinuHana Zoričić *

Iva Brkić **

S Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, 28. veljače 2014. godine stupile su na snagu i odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. U nastavku se daje pregled izmijenjenih odredbi.

* Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Brkić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

S Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2014. godinu, mijenjale su se i odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. Uz promjene koje su proi-zašle iz Računa zaduživanja, ključna novost su odredbe koje se odnose na mjere za umanjenje prekomjernog defi cita. Riječ je o propisivanju obveze uplate dijela do-

8

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

bi trgovačkih društava u vlasništvu RH i viška prihoda agencija u državni proračun.

2. Uplate dobi trgovačkih društava i prihoda agencija u državni proračun

U kontekstu provođenja mjera za smanjenje defi ci-ta, a u sklopu ulaska Republike Hrvatske u Proce-duru prekomjernog defi cita (engl. Excessive defi cit procedure), izmjenama i dopunama Zakona o izvr-šavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu propisuje se (u čl. 5.) obveza uplate dijela dobi , odnosno viška prihoda u državni pro-račun za:

• trgovačka društava od strateškog i posebnog inte-resa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hr-vatska ima većinski paket dionica ili većinski udio

• trgovačka društva od strateškog i posebnog in-teresa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio

• agencije, zavode i druge pravne osobe s javnim ovlas ma kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji nemaju status proračunskog korisnika.

Temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovi-nom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13), Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o utvr-đivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republi-ku Hrvatsku. Navedeni popis obuhvaća 52 trgovačka društva i 7 pravnih osoba.

Trgovačka društava od strateškog interesa za Repu-bliku Hrvatsku su ona u kojima Republika Hrvatska kao dioničar ili udjeličar osim gospodarskih, ostvaruje i strateške ciljeve kao što su osiguranje zdravlja, ne-ometana opskrba stanovništva i poslovnih subjekata itd. Navedenom Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđeno je 21 trgovačko društvo i 6 pravnih osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

Trgovačka društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku

Trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku su ona u kojima Re-publika Hrvatska ima većinski udio, a koja nisu infra-strukturna, energetska i sl., trebaju restrukturiranje, dokapitalizaciju, ili priva zaciju u cijelos ili u dijelu, a koja dosežu visoku dodanu vrijednost i dobit, te ona čije dionice ko raju na uređenom tržištu kapitala, a u kojima Republika Hrvatska ima ukupno vlasništvo manje od 50 %, te u njima Republika Hrvatska po-kušava doseći primarno gospodarske ciljeve i to naj-češće zajedno s drugim, tj. privatnim inves torima, i

to pod is m uvje ma kao i ostali inves tori, vođena is m interesom.

Trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski (26) i manjinski udio (6)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

9

UDK 336.2 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Trgovačka društava od strateškog i posebnog intere-sa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvat-ska ima većinski/manjinski paket dionica ili većinski/manjinski udio stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu postaju obvezna dio dobi nakon oporeziva-nja za 2013. godinu upla izravno u državni prora-čun, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva. Članovi nad-zornih odbora navedenih trgovačkih društava dužni su se zalaga za provedbu navedenih mjera, i to tako da ne utječe nega vno na poslovanje u trgovačkom društvu u kojem obnašaju dužnost člana nadzornog odbora. Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava u državni proračun donijet će Vlada Repu-blike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva Vlade Repu-blike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.

Također, agencije, zavodi i druge pravne osobe s jav-nim ovlas ma kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji nemaju status proračunskog korisnika, obvezni su dio viška prihoda nad rashodima iskazan u računu prihoda i rashoda na dan 31. prosinca 2013. upla u državni proračun, te će se uplaćena sredstva tre -ra kao prihod državnog proračuna. Iako Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu nisu poimence navedene agencije i zavodi koji će bi obvezni upla višak prihoda nad rashodima iskazan na 31. prosinca 2013. u državni proračun, za pretpo-stavi je da je riječ: o Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije – HAKOM, Hrvatskoj agen-ciji za nadzor fi nancijskih usluga – HANFA, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji – HERA, Agenciji za elektroničke medije, Agenciji za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom – EX-AGENCIJA, Agenciji za civilno zrakoplovstvo; jer te iste imaju status agen-cija koje je osnovala država, a nemaju status prora-čunskih korisnika. Ipak treba pričeka donošenje Od-luke o visini, načinu i rokovima uplate sredstva koju prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu treba donije Vlada Repu-blike Hrvatske na prijedlog Ministarstva fi nancija.

3. Povrat pogrešno uplaćenih ili više uplaćenih prihoda u državni proračun

Prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju teme-ljem zakona i drugih propisa uplaćuju se na jedinstve-ni račun državnog proračuna. Naredba o načinu upla-ćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba (NN, br. 2/13, 68/13, 103/13 i 120/13) propisuje šifre prihoda

po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda. Uz šifre, na nalogu za plaćanje, radi prepoznavanja vrste prihoda i upla telja, ispunjavaju se podaci u poljima «model» i «poziv na broj odobrenja», na način koji propisuju prilozi spomenute Naredbe.

Budući da se prihodi uplaćuju tako da obveznik plaća-nje obavlja temeljem naloga dobivenog od jela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih ili dvostrukih uplata. Primjerice, moguća je uplata većeg iznosa od onog koje je jelo naložilo ili je mo-guća uplata pogrešnom jelu. U takvim slučajevima nadležnom jelu ili Ministarstvu fi nancija podnosi se zahtjev za povrat više ili pogrešno uplaćenih sredsta-va, uz koji se prilažu dokazi na temelju kojih se može utvrdi da se radi o pogrešnoj upla ili da su sred-stva uplaćena u višem iznosu, odnosno dvostruko su uplaćena. Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu do-kumentaciju i provjera uplate na račun državnog pro-računa).

Ako se utvrdi da zahtjev jest opravdan, pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju se upla teljima na teret h prihoda sukladno članku 15. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13). Do sada je rješenje o povratu pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun donosilo isključivo Mini-starstvo fi nancija. Izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu uvodi se nova odredba prema kojoj, uz Ministarstvo fi nancija, rješenje o povratu dono-si i Ministarstvo unutarnjih poslova za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni i troškova postupka iz nadležnos Ministarstva unutarnjih po-slova te Ministarstvo pravosuđa za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni i troškova postupka iz nadležnos pravosudnih jela. Pro v rješenja navedenih jela nije dopuštena žalba, ali se može pokrenu upravni spor.

Prilikom rješavanja svakog od zahtjeva za povrat, Ministarstvo fi nancija obvezno je pribavi očitova-nje o osnovanos zahtjeva za povrat od jela koje je u konkretnom slučaju naložilo uplatu. Davanjem ovlas Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministar-stvu pravosuđa za donošenje rješenja o povratu pogrešno ili više uplaćenih sredstava u državni pro-račun, procedura povrata, točnije vrijeme povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava upla teljima se skraćuje, jer se radi o velikom broju predmeta, posebice od stupanja na snagu Zakona o izmjena-ma i dopunama Prekršajnog zakona (NN, br. 39/13) kojim je omogućena prisilna naplata na novčanim sredstvima građana.

10

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. UvodUpravljanje rizicima u javnom sektoru je u zakonsku regula vu uvedeno donošenjem Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (NN 141/06). Rizicima koji su neizbježni u svakod-nevnom poslovanju korisnici proračuna bavili su se i prije navedenog Zakona, ali je način upravljanja rizi-cima više rezul rao kontrolnim ak vnos ma koje su bile usmjerene na osiguranje zakonitos i pravilnos , nego ak vnos ma usmjerenim na osiguranje realiza-cije postavljenih ciljeva.

Sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru, rizik je defi niran kao mo-gućnost nastanka događaja, koji mogu nepovoljno utjeca na ostvarenje ciljeva. Rizici mogu nepovolj-no utjeca na provedbu ciljeva korisnika proračuna, njegove dionike, korisnike usluga i javnost. Stoga je potrebno jasno odredi kako takvim rizicima uprav-lja . Osim promatranja rizika u nega vnom smislu, izgubljene mogućnos (prilike) također se smatraju rizikom, a najpozna ji takav primjer je mogućnost ko-rištenja fondova Europske unije.

Ako prilikom planiranja ne promišljamo o potencijal-nim događajima koji mogu stvara poteškoće u reali-zaciji ciljeva i ne razmotrimo moguće mjere za njihovo ublažavanje, u budućnos će nam događaji pred-stavlja problem i tražit će od nas često brzu reakciju, koja je uglavnom usmjerena na rješavanje posljedica. Upravljajući rizicima nastojimo riješi uzrok mogu-ćeg problema te izbjeći one fi nancijske učinke koji će se nužno javi da bi sanirali problem. Kao pomoć u uspostavi sustavnog načina upravljanja rizicima Sre-dišnja harmonizacijska jedinica Ministarstva fi nancija izradila je Smjernice za provedbu procesa upravljanja

rizicima kod korisnika proračuna1 sukladno kojima se od korisnika proračuna očekuje da stvore organiza-cijske pretpostavke i kon nuirano upravljaju rizicima.

a) Stvaranje organizacijskih pretpostavki za upravlja-nje rizicima podrazumijeva:• imenovanje osobe zadužene za koordinaciju ak-

vnos u uspostavi procesa upravljanja rizicima na razini korisnika proračuna

• imenovanje osoba zaduženih za prikupljanje in-formacija o rizicima po pojedinim ustrojstvenim jedinicama

• obvezu dokumen ranja podataka u vezi s utvr-đenim rizicima

• uspostavu modela izvješćivanja o rizicima.

b) Kon nuirano upravljanje rizicima podrazumijeva da čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica (npr. pomoćnici ministra, načelnici sektora, pročelnici upravnih odnosno gradskih odjela) na razini ustroj-stvenih jedinica osiguraju uspostavu sustavnog upravljanja rizicima tako da se: • utvrde rizici povezani s ciljevima iz strateških

planova, opera vnih planova i poslovnih proce-sa koji su u njihovoj nadležnos

• procijeni vjerojatnost nastanka rizika i njihovi učinci

• utvrde načini postupanja s rizicima koji su nepri-hvatljivi

• dokumen raju podaci o rizicima u registre rizika koje će priprema osobe zadužene za prikuplja-nje podataka o utvrđenim rizicima i njihovo evi-den ranje u registar rizika

• osigura izvješćivanje o rizicima.

Upravljanje rizicima odgovornost je upravljačke struk-ture, odnosno čelnika korisnika proračuna i rukovodi-

1 Klasa: 043-01/09-01/1161; Urbroj: 513-10/01-1, rujan 2009.

Upravljanje rizicima u javnom sektoruDavor Kozina *

Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva fi nancija je u godišnjem planu rada za 2014. predvidjela i ažuriranje postojećih Smjernica za provedbu procesa upravljanja rizicima u poslovanju korisnika proračuna. Upravljanje rizicima omogućuje donošenje kvalitetnijih odluka, bolje predviđanje i op miziranje raspoloživih sredstava, bavljenje priorite ma te izbjegavanje budućih problema, koji se mogu pojavi prilikom realizacije postavljenih ciljeva. O trenutnom stupnju uspostave sustava upravljanja rizicima u sustavu proračuna i po-trebnim preduvje ma za njegovu uspješnu provedbu autor iznosi više u ovo članku.

* Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, SHJ.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

11

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

telja na različi m razinama upravljanja. Rukovoditelji sukladno dodijeljenim ovlas ma i odgovornos ma, odgovorni su za ispunjavanje ciljeva u okviru svojih nadležnos , a me i za upravljanje rizicima. To po-drazumijeva utvrđivanje najznačajnijih rizika i poduzi-manje potrebnih mjera u cilju minimaliziranja najzna-čajnijih rizika.

2. Stanje uspostave sustava upravljanja rizicima

Analiza godišnjih izvješća o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za 2012. godinu je pokazala da su korisnici proračuna imenovali osobe zadužene za koordinaciju ak vnos u uspostavi procesa uprav-ljanja rizicima na razini ins tucije (najčešće su to po-moćnici ministra za fi nancije, glavni tajnici u ministar-stvima odnosno pročelnici za fi nancije u županijama i gradovima). Također su imenovane osobe zadužene za prikupljanje informacija o rizicima po pojedinim ustrojstvenim jedinicama – koordinatori za rizike, koji, treba naglasi , nikako ne mogu zamijeni od-govornost rukovoditelja za utvrđivanje i upravljanje rizicima.

Donesene su odluke o ustrojavanju registara rizika (na razini ins tucije odnosno na razini pojedinih upra-va/upravnih odjela). Korisnici proračuna na državnoj razini u većoj mjeri utvrđuju rizike u odnosu na kori-snike proračuna na lokalnoj razini, što je posljedica većeg stupnja razvoja strateškog planiranja na držav-noj razini. Jačanjem koordiniranog pristupa razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola između korisnika proračuna prve razine i proračunskih korisnika u sa-stavu sve je prisutnija praksa donošenja uputa o me-đusobnoj suradnji koja uređuje i područje upravljanja rizicima.

U skladu s odredbama članka 11. Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru, veći broj korisnika proračuna2 donio je vlas tu stra-tegiju upravljanja rizicima. Svrha strategije je opisa kako korisnik proračuna namjerava implemen ra upravljanje rizicima na jedan sustavan način, defi -nirajući uloge i odgovornos , metodologiju procesa upravljanja rizicima, način upravljanja rizicima koji se odnose na povezane ins tucije, načine komunikacije o rizicima po različi m razinama unutar organizacij-ske strukture te izobrazbu. Središnja harmonizacijska jedinica pripremila je prijedlog strukture i sadržaja Strategije upravljanja rizicima kao pomoć korisnicima

2 Obveznici donošenja strategije su središnja jela državne upra-ve razine razdjela, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije i županijska središta, Grad Zagreb te veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika.

proračuna u izradi vlas te strategije upravljanja rizi-cima3.

U navedenu strategiju korisnici proračuna integriraju i ustrojstvene jedinice koje su zadužene za upravlja-nje i provedbu programa EU te se tako dobivaju in-formacije o najznačajnijim rizicima, koji utječu na os-tvarenje ciljeva korisnika proračuna neovisno o kojim izvorima fi nanciranja se radi. Upravljanje rizicima sve više postaje sastavni dio procesa planiranja. Za kori-snike proračuna na državnoj razini važno je istaknu da od 2011. godine upravljanje rizicima postaje sa-stavni dio izrade strateškog plana za trogodišnje raz-doblje. Naime, Ministarstvo fi nancija je u Uputama za izradu strateškog plana za razdoblje 2010. – 2012. obvezalo korisnike proračuna da prilikom izrade stra-teškog plana utvrde i procijene najznačajnije rizike povezane s načinima ostvarenja i realizacije posebnih ciljeva utvrđenih u strateškom planu.

Tako utvrđene rizike potrebno je upisa u registre ri-zika, utvrdi mjere za njihovo smanjivanje, odgovor-ne osobe i rokove postupanja. Kako bi se postupanje po Uputama za izradu strateškog plana za trogodišnje razdoblje povezano s rizicima više povezalo sa Smjer-nicama za provedbu procesa upravljanja rizicima kod korisnika proračuna, upravo će se u tom smislu i radi izmjene i dopune postojećih Smjernica. Isto tako Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo je-la državne uprave (NN, br. 154/11 i 17/12) propisuje obvezu donošenja godišnjih planova rada, koji sadrži

3 Upute za izradu strategije upravljanja rizicima (Klasa: 043-01/11-01/780; Urbroj:513-10/11-1, studeni 2011.).

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

podatke o ciljevima koji se planiraju ostvari i najzna-čajnijim rizicima koji mogu utjeca na realizaciju po-stavljenih ciljeva.

Premda za lokalnu razinu upravljanje rizicima nije uređeno posebnim propisima, pretpostavka za uspo-stavu djelotvornog upravljanja rizicima je jasno defi -niranje ciljeva u strateškim dokumen ma (županijske razvojne strategije, planovi razvojnih programa) te njihovo povezivanje s programima u proračunu i go-dišnjim programima rada ustrojstvenih jedinica. Zbog trenutnog stupnja razvoja strateškog planiranja na lo-kalnoj razini, rizici se uglavnom razmatraju uz funk-cioniranje poslovnih procesa. Ak potrebni za izradu registra rizika i strategije upravljanja rizicima u gradu/županiji su doneseni, ali ak vno upravljanje rizicima uglavnom nije uspostavljeno.

Pojedini korisnici proračuna na lokalnoj razini imaju praksu izrade godišnjih planova rada, koji uz ciljeve poslovanja i rada svakog upravnog jela, sadrže po-kazatelje uspješnos , kao i najznačajnije rizike pove-zane s ostvarenjima ciljeva. Također su kod pojedinih gradova i županija rizici dokumen rani u registru rizi-ka upravnog jela i registru rizika ins tucije.

Sustav izvješćivanja o najznačajnijim rizicima i o po-duze m mjerama uspostavljen je kod manjeg broja korisnika proračuna na državnoj i lokalnoj razini. Na lokalnoj razini još uvijek nije u dovoljnoj mjeri razvije-no proračunsko planiranje usmjereno na povezivanje strateških ciljeva županije/grada s proračunom, tako da se proračunski procesi planiranja uglavnom svode na usklađivanje prihoda i rashoda, najčešće u krat-kom vremenskom razdoblju, što rezul ra s me da se u nedovoljnoj mjeri promišlja o rizicima, bilo na razini strateških ciljeva, bilo na razini programa.

Za uspješnu provedbu procesa upravljanja rizicima važno je ima educirane rukovoditelje na svim razi-nama upravljanja. Upravljanje rizicima uvedeno je i kao izborni modul u organizaciji Središnje harmoni-zacijske jedinice Ministarstva fi nancija i Državne ško-le za javnu upravu te je za održavanje ove izobrazbe iskazan najveći interes korisnika proračuna, a sve je veća praksa održavanja izobrazbe kod samih korisni-ka proračuna.

U praksi je prisutno nerazumijevanje pojedinih ruko-voditelja i nedovoljna svijest da su oni odgovorni za ostvarenje ciljeva (rezultata) i ostvarenje postavljenih pokazatelja i rizika. Upravljanje rizicima još uvijek se shvaća kao jednokratna ak vnost, najčešće povezana s poslovnim procesima. U registar rizika pojedini ru-kovoditelji izbjegavaju naves prave rizike, jer smatra-ju da na taj način javno pokazuju svoje slabos . Kod onih korisnika proračuna, čiji čelnici na svojim kolegi-jima otvoreno raspravljaju s ostalim rukovoditeljima,

o realizaciji ciljeva i prisutnim rizicima takva nerazu-mijevanja su izbjegnuta.

Povezano s upravljanjem rizicima valja naglasi da i unutarnji revizori sve više planiraju i provode revizije uspostave procesa upravljanja rizicima na razini in-s tucije. Važno je istaknu da prilikom izrade svojih strateških i godišnjih planova unutarnja revizija su-rađuje s upravljačkom strukturom radi određivanja sustava i procesa, koje je potrebno prioritetno revi-dira , a koji na sebe vežu određene rizike o kojima imaju spoznaje upravljačka struktura i unutarnja re-vizija. Unutarnja revizija na taj način pruža potporu upravljačkoj strukturi u procesu upravljanja rizicima, ali je upravljačka struktura ta koja je odgovorna za upravljanje rizicima.

Radi potrebe revidiranja, unutarnja revizija treba ima- pravo pristupa registrima rizika kako bi mogla pro-

cijeni funkcioniranje cjelokupnog sustava unutarnjih kontrola, a bilo bi poželjno i sudjelovanje predstavnika unutarnje revizije na sastancima najviše upravljačke razine u vezi s upravljanjem rizicima. To je jamstvo da će se resursi unutarnje revizije usmjeri prema procje-ni upravljanja najznačajnijim rizicima i da će unutarnja revizija pruža potporu naporima rukovodstva u una-pređivanju okvira upravljanja rizicima.

3. Preduvje za djelotvorno upravljanje rizicima

Kako bi korisnici proračuna mogli uspostavi djelo-tvorno upravljanje rizicima koje će doista bi u funk-ciji donošenja odluka neophodno je izgradi dobro kontrolno okruženje. Osnovni preduvjet za upravlja-nje rizicima je postojanje međusobno povezanih cilje-va na svim razinama korisnika proračuna i razvijena upravljačka odgovornost na svim razinama uprav-ljanja. Ključna područja u kojima rukovodstvo treba utvrdi najznačajnije rizike i poduze radnje, kako bi upravljalo is ma i kontroliralo ih, dana su u nastavku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

13

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Djelotvorno upravljanje rizicima ne može se usposta-vi bez izgrađenog kontrolnog okruženja, što podra-zumijeva povezanost strateških i opera vnih planova s fi nancijskim planom te jasnu dodjelu ovlas i od-govornos za realizaciju ciljeva navedenih u planskim dokumen ma kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Za razvoj navedenoga ključnu ulogu imaju Mi-nistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo uprave i Ministarstvo fi nancija. Neophodna je pri tome njihova međusobna koordi-nacija kako bi se u konačnici osigurala usklađenost strateških dokumenata na svim razinama: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, defi nirala jasna metodo-logija izrade sektorskih strategija na nacionalnoj ra-zini kao i regionalnih strategija te povezali strateški ciljevi ministarstava, županija i gradova s programima u proračunu.

S druge strane također je važno da se unutarnji re-vizori unutar svojih ins tucija kao i državni revizori prilikom obavljanja revizija usmjere na područja po-vezana s izgradnjom kontrolnog okruženja i davanje preporuka za njegov razvoj.

Brojne strategije doživjele su neuspjeh i nisu bile rea-lizirane u praksi, upravo zbog nepovezanos ciljeva iz strateških dokumenata i proračuna. Rizici koji mogu omes ostvarenje realizacije strateških ciljeva uglav-nom se nisu utvrđivali, nije bilo traženja odgovornos za nerealizaciju ciljeva, nije bilo vrednovanja strateš-kih dokumenata, osobe koje su bile uključene u izradu takvih dokumenata nisu prošle izobrazbu, a općenito upravljačke strukture bile su usmjerene na rješavanje posljedica umjesto na utvrđivanje i rješavanje uzro-ka nastalih problema. Zato je važno i prilikom izrade strateških dokumenata razmatra moguće rizike.

Kao primjer dobre prakse utvrđivanja rizika u stra-teškim dokumen ma može se naves Strategija procjene učinaka propisa (NN, br. 146/12), Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske izradio je navedenu Strategiju i uz svoj Akcijski plan za proved-bu mjera iz Strategije defi nirao ključne ciljeve, rizike i korek vne mjere za provedbu. Učinjen je značajan napredak u razvoju upravljačke odgovornos , što uključuje donošenje odluka o odgovornim osobama za ciljeve iz strateškog plana na razini ministarstava, te za upravljanje proračunskim sredstvima. Donoše-njem Zakona o fi skalnoj odgovornos od čelnika kori-snika proračuna traži se podnošenje Izjave o fi skalnoj odgovornos , kojom potvrđuju namjensko i svrho-vito korištenje proračunskih sredstava i djelotvoran sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola.

Upravljanje rizicima zato postaje važan alat uprav-ljačkoj strukturi, jer će djelotvorno upravljanje rizici-ma kao sastavni dio procesa planiranja i donošenja

odluka, čelniku korisnika proračuna da veću razinu sigurnos da je sustav fi nancijskog upravljanja i kon-trola djelotvoran i učinkovit te da su pravovremeno uočeni rizici i poduzete kontrolne ak vnos . Upitnik zah jeva od svih korisnika proračuna da pisanim pro-cedurama urede područja visokog rizika, koji mogu doves do stvaranja neplaniranih rashoda i prekora-čenja planiranih sredstava, a u praksi čelnici korisni-ka proračuna zah jevaju od svojih rukovoditelja da u dijelu za koji su nadležni fi skalno odgovaraju i potpišu takvu izjavu.

Razvijena upravljačka odgovornost znači da rukovo-ditelj koji je odgovoran za određeni cilj ima saznanja s kojim proračunskim sredstvima raspolaže kako bi mogao ostvari zadani cilj. Zato je važno interno pla-nira i pra troškove po pojedinim ustrojstvenim jedinicama, što još nije slučaj kod svih korisnika pro-računa na državnoj razini. Sve su to važni elemen i pretpostavke za djelotvorno upravljanje rizicima. Tek kada na svim razinama korisnika proračuna budu defi nirani jasni i mjerljivi ciljevi te odgovorne osobe, koje će ima na raspolaganju proračunska sredstva za njihovu realizaciju, a koje će u slučaju nerealizira-nih ciljeva snosi posljedice (bilo da se radi o čelniku ili rukovoditeljima ustrojstvenih jedinica), upravljanje rizicima predstavljat će za rukovoditelja važan alat za donošenje odluka, a ne samo ispunjenje obveze koju traži Ministarstvo fi nancija, Državni ured za reviziju ili unutarnja revizija.

Države koje su usvojile projektni pristup izradi prora-čuna i tako dodijelile jasnu odgovornost pojedincu za pos zanje rezultata, imaju i više uspjeha u djelotvor-nom upravljanju rizicima. Ako je okruženje takvo da se ne traže rezulta (konkretni i mjerljivi, a ne opće-ni ciljevi), te ako odgovorna osoba koja ne ostvari zadane ciljeve ne odgovara za te propuste ili ne vraća sredstva koja nisu utrošena na pravi način, u takvim sustavima upravljanje rizicima ostaje samo na formal-noj uspostavi.

Promjene zakonodavnog okvira, odluke o spajanju i razdvajanju ministarstava i drugih jela, ukidanje određenih ins tucija; javno-privatna partnerstva, dugoročni ugovori i dr. sadrže u sebi brojne rizike i važno ih je na vrijeme prepozna . Zato je potrebno uves obveznu izobrazbu ne samo za državne, lokal-ne i službenike u javnim službama, već i sve poli čke dužnosnike koji su odgovorni za donošenje odluka u jelima javne vlas .

4. ZaključakS obzirom na to da su Smjernice za provedbu proce-sa upravljanja rizicima kod korisnika proračuna izra-đene još 2009., neophodno ih je ažurira i pri tome

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

uvaži donesenu novu regula vu (između ostaloga, Zakon o proračunu i njegove izmjene, Zakon o fi skal-noj odgovornos i njegove izmjene), uvođenje strateš-kog planiranja na državnoj i lokalnoj razini te iskustva korisnika proračuna u prak čnoj primjeni postojećih Smjernica. Potrebno je razmotri mehanizme, koji će olakša uvođenje sustavnog načina upravljanja rizici-ma kod korisnika proračuna i pojednostavi njegovu provedbu, kao što je izrada kataloga rizika, uvođenje izobrazbe iz područja upravljanja rizicima posebno pri-lagođenih čelnicima korisnika proračuna, rukovodite-ljima ustrojstvenih jedinica te koordinatorima za rizike.

Detaljna metodologija procesa upravljanja rizicima bit će namijenjena osobama, koje će se bavi koor-dinacijom procesa upravljanja rizicima i održavanjem radionica (brainstorminga), dok za rukovoditelje koji su odgovorni za upravljanje rizicima pristup treba bi jednostavniji s jasnom svrhom i njihovom ulogom u upravljanju rizicima. Također će se razmotri model obveznog održavanja sastanaka na kojima se rasprav-

lja o najznačajnijim rizicima, što je praksa kod ins tu-cija koje su uključene u upravljanje i provedbu pro-grama i projekata EU-a.

Kako bi upravljanje rizicima zaživjelo kod korisnika proračuna, uz izgrađeno kontrolno okruženje važno je ispuni sljedeće pretpostavke:

• upravljanje rizicima podržano je od najviše uprav-ljačke razine i od zaposlenika

• svi zaposlenici su uključeni, svjesni su postojanja rizika u poslovanju i prate ih

• upravljanje rizicima sastavni je dio strateškog i go-dišnjeg procesa planiranja

• rizici i upravljanje rizicima razmatraju se prilikom: procjene strateških poli ka i odluka, sastanaka u vezi s izradom i odobrenjem proračuna/fi nancij-skog plana, procjene učinaka, planiranja i upravlja-nja projek ma te suradnje s ključnim partnerima korisnika proračuna

• ažuriranje registara rizika redovito provodi više ru-kovodstvo.

NE PROPUSTITE U SVIBNJU! NE PROPUSTITE U SVIBNJU!



Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća.

Program edukacije: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 19. svibnjaModul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga 16 radnih sa 20. -21. svibnjaModul 3: Provedba EU projekata 16 radnih sa 22. – 23. svibnja

Cijena petodnevne edukacije iznosi: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi)





Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

15

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodJavni menedžment pored toga što je odgovoran za efi kasnost isporuke javnih građevina i javnih usluga koje se posredstvom građevina isporučuju krajnjim korisnicima, odgovoran i za upravljanje javnim du-gom i defi citom. S druge strane, porezni obveznici su, također, zainteresirani za efi kasno upravljanje is-porukom javnih inves cija zato što se troškovi javnih inves cija namiruju, između ostalog, i iz poreza koje oni uplaćuju.

Nedostatak tekućih javnih prihoda za namirenje troš-kova javnih inves cija najčešće se osigurava zaduži-vanjem. To, između ostalog, znači da se dio troškova današnjih javnih inves cija prenosi na porezne ob-veznike budućih generacija, što dodatno povećava odgovornost današnjeg javnog menedžmenta u vezi s efi kasnos isporuke javnih građevina. U tom smi-slu, veći intenzitet javnih inves cija može utjeca na povećanje duga koji proizlazi iz osiguranja dovoljnih izvora fi nanciranja javnih inves cija. Nadalje, poveća-nje javnog duga može uzrokova i povećanje njego-ve cijene izražene u kamatnoj stopi što, posljedično, dodatno povećava današnje i buduće javne rashode dovodeći tako cijelu zajednicu u stanje mogućeg pre-komjernog javnog duga i defi cita.

Budući da je danas Republika Hrvatska upravo u stanju prekomjernog javnog duga i defi cita, pred javni me-nedžment nameće se zadatak koji u osnovi predstavlja povećanje volumena javnih inves cija uz istovremeno rela vno smanjenje javnog duga i defi cita. Javni me-nedžment, stoga, opravdano postavlja pitanje: na koji način različi modeli isporuke javnih inves cija mogu utjeca na ostvarenje naprijed opisanog zadatka?

Ovdje je važno skrenu pozornost da, osim direk-tnog zaduživanja koji u naravi predstavlja sklapanje ugovora o kreditu i prodaji javnih obveznica, u javni dug spada i cijeli niz raznih garancija, jamstava i ostali potencijalnih obveza javnog sektora, koji često puta znaju bi skriveni u pojedinim odredbama ugovora o isporuci javnih usluga. Njihovo tumačenje i eviden- ranje u poslovnim knjigama javnog jela može bi

različito, često puta pod utjecajem oprečnih interesa poli ke i fi nancijsko-računovodstvene struke. U sma-njenju ovog rizika od velike koris može bi pozna-vanje, razumijevanje i ispravna primjena Eurostatovih preporuka u pogledu utjecaja različi h modela ispo-ruke javnih inves cija na javni dug i defi cit (Eurostat, 2013). Također, u cilju pos zanja većeg broja javnih inves cija pogodnih za fi nanciranje iz strukturnih i inves cijskih fondova Europske unije (ESIF)1, od oso-bitog je značaja razumje principe kombiniranja h subvencija s različi m modelima isporuke javnih gra-đevina. Možda je jedan od razloga smanjenog volu-mena javnih inves cija upravo nedovoljno poznava-nje ovih mogućnos .

2. Tradicionalni modelKod tradicionalnog modela javno jelo se nalazi u ulozi inves tora. U toj ulozi ono naručuje javne ra-dove na javnoj građevini i osigurava ukupne izvore fi -nanciranja potrebne za namirenje ukupnih kapitalnih troškova. Ukupni izvori fi nanciranja mogu se sasto-ja od vlas h i tuđih izvora. Vlas izvori najčešće predstavljaju izvore osigurane u tekućem proračunu dok se tuđi izvori fi nanciranja osiguravaju sklapanjem dugoročnih ugovora o kreditu (bilateralni poslovi) ili

1 Primjerice, sustav odvodnje otpadnih voda, širokopojasne te-lekomunikacijske mreže, urbanog transporta, zbrinjavanje krutog otpada, željeznice, riječnog, morskog i zračnog prometa i sl.

Utjecaj modela isporuke javnih građevina na javni dug i defi citDamir Juričić *

Budući da je danas Republika Hrvatska upravo u stanju prekomjernog javnog duga i defi cita, pred javni menadžment nameće se zadatak koji u osnovi predstavlja povećanje volumena javnih inves cija uz istovre-meno rela vno smanjenje javnog duga i defi cita. Javni menadžment, stoga, opravdano postavlja pitanje: na koji način različi modeli isporuke javnih inves cija mogu utjeca na ostvarenje naprijed opisanog zadatka? U praksi postoji cijeli niz različi h alterna vnih modela isporuke javnih građevina te je njihovo poznavanje iznimno značajno u aktualnim okolnos ma.

* Dr. sc. Damir Juričić, Agencija za javno-privatno partnerstvo, Za-greb.

16

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

prodajom vrijednosnih papira, obve-znica (mul lateralni poslovi), (Juričić, Veljković, 2001).

Kod primjene tradicionalnog modela isporuke javnih inves cija javno jelo sklapa dva temeljna ugovora: ugovor o građenju i ugovor o kreditu. Iz ugo-vora o građenju proizlazi vlasništvo jav-nog jela nad javnom građevinom, a iz ugovora o kreditu proizlazi dug koji se postupno povećava u razdoblju građe-nja, dos že najveću (punu ili ugovornu) vrijednost po okončanju građenja i pre-uzimanjem građevine od strane naru-čitelja, te se u višegodišnjem razdoblju amor zacije kredita postupno sma-njuje periodičnim vraćanjem glavnice. Utjecaj pojedinih faza na dug i defi cit može se prikaza sljedećom tablicom:

Tablica 1. Utjecaj pojedinih inves cijskih faza na javni dug i defi cit

Inves cijska faza Izvor fi nanciranja Utjecaj na dug i defi cit

Priprema i projek ranje Vlas izvori Defi citGrađenje Tuđi izvori Dug

Upravljanje i održavanje Vlas izvori Dug i defi cit

Izvor: autor

Primjena tradicionalnog modela isporuke podrazumi-jeva da javno jelo projek ra javnu građevinu2. Ovi se poslovi obično fi nanciraju iz tekućeg proračuna3, što utječe na defi cit. Nakon projek ranja se priprema po-stupak nadmetanja za izbor najpovoljnijeg izvođača ra-dova. Među m, ovdje se naziv najpovoljniji treba uze s rezervom zato što se u naravi radi o najje inijem izvo-đaču, izvođaču koji će u postupku natjecanja ponudi najmanje troškove građenja, jer se kao kriterij odabira najpovoljnijeg izvođača koris najčešće kriterij najniže cijene. Iako je i primjenom tradicionalnog modela mo-guće koris kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, u praksi se najčešće koris , ipak, kriterij najniže cijene.

U fazi građenja, kako je naprijed istaknuto, postupno se koris odobreni kredit tako da se isplaćuju tranše izvedenih radova. Ukupna vrijednost tranši jednaka je odobrenoj glavnici kredita. Razdoblje građenja pred-stavlja postupno povećanje javnog duga do njegove najveće vrijednos , koja je jednaka odobrenoj glav-nici. Nakon što je izvođač izgradio i predao građevi-

2 Obično se poslovi projek ranja ugovaraju kao vanjska usluga ili outsource.3 Ovi se troškovi, kao dio ukupnih kapitalnih troškova javne inve-s cije još nazivaju i sunk costs.

nu naručitelju (javnom jelu – inves toru) započinje dugo razdoblje eksploatacije ili uporabe javne građe-vine. U tom razdoblju javni se dug postupno smanjuje sukladno dinamici amor zacije kredita, ali opera vni troškovi, kamate i troškovi zamjene istrošenih mate-rijala povećavaju opera vne rashode koji, ovisno o agregatnoj vrijednos , povećavaju ujedno i defi cit.

Među m, ovdje je važno pozornost usmjeri na još jednu važnu posljedicu primjene tradicionalnog mo-dela u kombinaciji s kriterijem najniže cijene (Juričić, Kušljić, 2013). Svaki ponuditelj zainteresiran za natje-canje ponaša se racionalno s temeljnim ciljem pobjede na natječaju. Da bi ovaj cilj ostvario mora ponudi naj-manje troškove građenja. Budući da je naručitelj izradio projektnu dokumentaciju i konačno defi nirao sve para-metre građevine4 ponuditelj će upravlja materijalima i logis kom tako da zadovoljenjem standarda ostvari najnižu cijenu komponen ukupne javne građevine.

Najčešće je ta cijena u uskoj svezi i s kvalitetom ugra-đenih komponen . Kada najpovoljniji ponuditelj po-stane i ugovorni izvođač, po okončanju građenja i iz-vršenju ugovora izlazi iz posla ostavljajući građevinu naručitelju na samostalno upravljanje i održavanje. To u naravi znači da sve opera vne troškove i troškove zamjene istrošenih materijala padaju na teret naruči-telju. Budući da je sustavom odabira izvođača postav-ljenih od naručitelja izvođač bio mo viran isključivo za najniže kapitalne troškove, ekonomski racionalno ponašanje izvođača5 neće bi usmjereno na ugradnju onih komponen , koje će utjeca na smanjenje ope-

4 Tzv. ulazne karakteris ke javne građevine.5 I najčešće ekonomski neracionalno ponašanje naručitelja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

17

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

ra vnih troškova. Dakle, ovi dodatni troškovi uslijed većih opera vnih troškova i češćih zamjena istroše-nih materijala direktno utječu na povećanje opera v-nih rashoda naručitelja, tj. na povećanje defi cita.

Za razliku od izvođača koji nakon izgradnje izlazi iz po-sla, kreditor je povezan s naručiteljem duže razdoblje, tj. onoliko koliko traje ugovor o kreditu. Među m, kod tradicionalnog modela kreditor ne procjenjuje rizik kredi ranja na temelju rizika koji proizlaze iz sa-mog projekta, već isključivo na temelju boniteta na-ručitelja, odnosno njegovog proračuna. To znači da će naručitelj – korisnik kredita, plaća kredit bez obzira na to je li građevina zbog koje se zadužio u raspoloži-vom stanju za isporuku javne usluge ili nije.

Ako je projekt (javna usluga ili građevina) pogodna za fi nanciranje iz ESIF-a, dio troškova gradnje6 moći će se subvencionira bespovratnim sredstvima ili fi -nancijskim instrumen ma poput garancija i kredita. Iz ESIF-a se nikada ne subvencioniraju ukupni troškovi građenja, tako da se nesubvencionirani dio kapitalnih troškova mora fi nancira tzv. domaćom komponen-tom koja se, kao i u slučaju nesubvencioniranog pro-jekta, može sastoja iz vlas h i tuđih izvora fi nanci-ranja. Dio koji se odnosi na vlas te izvore utječe na povećanje defi cita, a dio koji se odnosi na tuđe utječe na povećanje javnog duga. Iz navedenog proizlazi da primjena tradicionalnih modela isporuke javnih pro-jekata povećava javni dug zbog zaduživanja naručite-lja, ali i povećavaju defi cit zbog većih ukupnih život-nih troškova (Juričić, 2013), koji proizlaze iz smanjenje efi kasnos njihovim upravljanjem.

3. Alterna vni modeli isporukeU praksi postoji cijeli niz različi h alterna vnih modela isporuke javnih građevina. Uglavnom se temelje na du-žoj prisutnos osnovnih sudionika u javnom projektu – naručitelja, izvršitelja i kreditora7. Općenito se može konsta ra da se modeli međusobno razlikuju po:

• rizicima koje svaka ugovorna strana (stakeholder) preuzima i

• evidenciji javnog projekta u poslovnim knjigama naručitelja.

Za razliku od tradicionalnog modela u kojem naručitelj preuzima sve rizike projekta8 kod alterna vnih modela se rizici dijele među sudionicima. Posljedično, ovisno o rizicima koje je naručitelj prenio na ostale sudionike, projekt će se različito eviden ra u poslovnim knjiga-

6 Tzv. prihvatljivi troškovi.7 Primjerice, razni oblici leasinga, ugovora o upravljanju, vanjskih usluga, javno-privatnog partnerstva, priva zacije i sl.8 Na primjer, rizike građenja, fi nanciranja, održavanja, upravljanja, potražnje i sl.

ma naručitelja. Prema preporukama Eurostata (Euro-stat, 2013), nužan uvjet za evidenciju projekta izvan poslovnih knjiga naručitelja9 je da naručitelj, pored ri-zika građenja, prenese najmanje jedan od dva sljedeća: održavanja10 i/ili potražnje. Među m, nužan uvjet tran-sfera rizika ne znači i izvanbilančnu evidenciju projekta.

U praksi naručitelj ugovorom može prenije rizik gra-đenja i održavanja, pa čak i fi nanciranja, ali se mogu ugovori određena jamstva po nalogu naručitelja u korist izvršitelja, koje će utjeca na povećanje jav-nog duga. Također, za procjenu bilančnog tretmana neposrednih (kredita) ili potencijalnih (jamstvo) ob-veza potrebno je osobito pozorno analizira raskidne ugovorne klauzule11. Utjecaj projektna na evidenciju javnog duga i defi cita kod primjene alterna vnih mo-dela isporuke prikazan je u tablici 2.

Tablica 2. Utjecaj projekta na evidenciju duga i defi cita u poslovnim knjigama naručitelja

Projektna faza/rizik Izvor fi nanciranja

Bilančni tretman/utjecaj

Građenje, održavanje i fi nanciranje na strani izvršitelja Izvršitelj Defi cit

Građenje i održavanje na strani izvršitelja, a fi nanciranje na strani naručitelja

Naručitelj Dug

Građenje, održavanje, potražnja i fi nanciranje na strani izvršitelja Izvršitelj Ni dug ni

defi citRaskidne klauzule/jamstva Izvor

fi nanciranjaBilančni

tretman/utjecajGarancija za minimalni promet/prihode Izvršitelj Dug

Fiksni dio naknade za raspoloživost Izvršitelj Fiksni dio dug, a

varijabilni defi citJamstvo za kredit izvršitelja Izvršitelj DugProcjena vrijednos građevine u slučaju raskida

Izvršitelj

Defi cit ako se radi o raspoloživos , odnosno ni dug ni defi cit, ako se

radi o koncesiji

Izvor: autor na temelju Eurostata (Eurostat, 2013).

9 Tzv. off -balance sheet.10 Često puta se rizik održavanja naziva i rizik raspoloživosti.11 Tako na primjer, raskidne klauzule u Ugovoru o koncesiji Me-đunarodne zračne luke Zagreb odredbama članka 20.5.2. a), b) i c) predviđaju obvezu davatelja koncesije (naručitelja) isplate preosta-log neotplaćenog dijela kredita u slučaju više sile, raskida ugovora zbog povrede davatelja koncesije i raskida ugovora zbog povrede koncesionara. Dakle, iako je ugovorom koncesionar preuzeo rizi-ke građenja, održavanja, fi nanciranja i potražnje, odredbe ovog članka tre rat će se kao obveze koje povećavaju javni dug (h p://www.mppi.hr/UserDocsImages/Ugovor%20o%20koncesiji%20za%20izgradnju%20i%20upravljanje%20Zracnom%20lukom%20Zagreb%20izmedu%20Republike%20Hrvatske%20i%20Meduna-rodne%20zracne%20luke%20Zagreb%20d.d.%209-12_13.pdf).

18

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

U tablici 2 su prikazane samo neke od kombi-nacija ovisnos preuzetog rizika i raskidnih klauzula o tretmanu javnog duga i defi cita. Ako izvršitelj i preuzme rizike građe-nja, održavanja i fi nanciranja, po-trebno je ugovori raskidne klauzule tako da se zadrži početni izvanbilančni tre-tman. Među m, izvanbi-lančni tretman nije moguće ostvari samo na temelju želje naručitelja. Rizike nije moguće nametnu izvrši-telju i kreditoru. Zbog toga ne bi trebao bi cilj naru-čitelja u svakom projektu prenes sve rizike projekta na izvršitelja. Dobra svjet-ska praksa i naučene lek-cije iz brojnih dosadašnjih projekata upućuju da bi cilj trebao bi op malna raspo-djela rizika projekta između svih sudionika u javnom projektu.

U ostvarenju op mizacije transfera rizika ko-ris se princip da pojedini rizik preuzme onaj sudi-onik u projektu koji njima najbolje upravlja. Tada će i naknada za preuze rizik bi najmanja. Primjerice, za razliku od projekta Međunarodne zračne luke Za-greb, rizik potražnje u vrlo sličnom projektu po kapi-talnoj vrijednos zračne luke u Kanadi (Governemnt of Nunavut, 2014), gdje rizik potražnje nije prenesen na izvršitelja nego je zadržan na strani naručitelja. Na taj način je projekt specifi ciran kao projekt temeljen na raspoloživos .

Bez obzira na to radi li se o primjeni tradicionalnog ili alterna vnog modela isporuke javne građevine po-sredstvom koje će se isporučiva javne usluge, javna jela trebaju vodi računa o dvije važne karakteri-

s ke projekta koje utječu na njegovu konačnu efi ka-snost, kao i na javni dug i defi cit:

(i) projekt nema samo kapitalne troškove, nego uku-pne životne troškove i

(ii) svaki projekt je satkan od cijelog niza rizika koje treba uvijek iden fi cira , kvan fi cira i op malno alocira .

Ovisno o vrs projekta udio kapitalnih troškova u ukupnim životnim troškovima iznosi od 20 % do 40 % (Juričić, 2013). To znači da je veći dio troškova pro-

jekta alociran na dugo razdoblje eksploataci-je (primjerice, 20 i više godina). U tom smislu

posjedovanje vješ na i znanja o upravlja-nju m troškovima (koji su kauzalno

povezani s strukturom građenja) utječe na njihovu vrijednost. Kod primjene alterna vnih modela isporuke, iznos h troškova i njihovih rizika utjecat će i na defi cit.

4. Umjesto zaključkaU uvje ma prekomjer-nog duga i defi cita s jedne strane, i potrebe za javnim inves ranjem s druge, hr-vatsko društvo se nalazi pred velikim izazovom u okviru kojega treba prona-ći ravnotežu između inves -

ranja12 i smanjenja javnog duga i defi cita. Ova ravnoteža u značajnoj

će mjeri ovisi o odabiru op malnog modela isporuke javnih građevina. Trebat će

pronaći op malnu mjeru između modela isporuke, raspodjele rizika, utjecaja na dug i defi cit te korištenja domaćih i inozemnih subvencija.

LITERATURA1. European Commission, Eurostat (2013): Manual on

Government Defi cit and Debt – Implementa on on ESA 10, Eurostat, Manuals and guidelines.

2. Juričić, D.; Velković, D. (2001): Financiranje kapital-nih projekata lokalnoga javnog sektora, Vitagraf d.o.o., Rijeka.

3. Juričić, D. (2013): Prednos primjene modela jav-no-privatnog partnerstva, Tim4Pin, br. 9.

4. Juričić, D.; Kušljić, D. (2013): Principi organizacije i upravljanja tržištem javno-privatnog partnerstva – pristup javnog sektora, Ekonomske ideje i praksa, br. 11.

5. Government of Nunavut (2014): Iqualuit Interna -onal Airport Improvement Project, Project Report, January.

12 Primjerice u projekte odvodnje, telekomunikacijskih mreža, transportne i socijalne infrastrukture, navodnjavanja i sl.

pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

19

UDK 365.2 336.2 RAČUNOVODSTVO

Proračunski korisnici državnog proračuna mogu pri-kuplja prihode koji se klasifi ciraju u izvor: opći pri-hodi, vlas te prihode te namjenske prihode i primit-ke. Namjenski prihodi i primici proračuna utvrđeni člankom 48. Zakona o proračunu (NN, broj 87/08 i 136/12, dalje u tekstu: Zakon) jesu: pomoći, donaci-je, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja te namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Članak 52. Za-kona defi nira vlas te prihode kao prihode koje pro-računski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma te koji se ne fi nanciraju iz proračuna. Temeljem Zakona vlas prihodi te na-mjenski prihodi i primici mogu se izvršava do visine naplate, bez obzira na plan.

Zakon propisuje da se navedeni prihodi i primici upla-ćuju u proračun, osim ako je zakonom o izvršavanju državnog proračuna određeno izuzeće od obveze nji-hove uplate. Uplata ovih prihoda i primitaka u pro-račun podrazumijeva dobro riješeno informa čko praćenje naplate prihoda po vrstama, izvorima fi nan-ciranja i obveznicima, sustav izvještavanja korisnika o naplaćenim namjenskim prihodima i primicima po upla teljima, mogućnost izvršavanja rashoda iz naplaćenih namjenskih prihoda i primitaka na način utvrđen Zakonom te praćenje potrošnje po prihodu/primitku, izvoru i korisniku.

Ako ukupni obračuna iznos prihoda prelazi 230.000 kn u godini, proračunski korisnici postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost. Eviden ranje obveza za porez na dodanu vrijednost i potraživanja za pret-porez kod proračunskog korisnika ovisi o tomu je li uključen u sustav riznice ili posluje preko svog računa.

1. Vlas i namjenski prihodi u sustavu PDV-a

1.1. Evidencije kod proračunskog korisnika državnog proračuna

Proračunski korisnik državnog proračuna uključen u sustav državne riznice izdani račun eviden ra zaduže-njem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslo-vanja za bruto iznos, uz odobrenje računa skupine 96 Obračuna prihodi poslovanja za osnovicu te osnov-nog računa 23921 Obveze za porez na dodanu vrijed-nost kod obveznika PDV-a za iznos poreza na dodanu vrijednost. Naplatu izlaznog računa eviden ra zadu-ženjem računa 16721 Potraživanja za prihode prora-čunskih korisnika uplaćene u proračun te odobrenjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos. Istovremeno za iznos osnovice zadužu-je račun skupine 96 Obračuna prihodi poslovanja te odobrava račun prihoda iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

Proračunski korisnik koji je u sustavu poreza na dodanu vrijednost ima pravo na odbitak pretporeza iz ulaznih računa koji su povezani s djelatnošću iz koje ostvaruje vlas te ili namjenske prihode. Primljeni ulazni račun za koji ima pravo na odbitak pretporeza proračunski kori-snik eviden ra zaduženjem računa iz skupine 32 Mate-rijalni rashodi ili razreda 4 Rashodi za nabavu nefi nan-cijske imovine za iznos osnovice te računa 12421 Po-traživanje za pretporez kod obveznika PDV-a za iznos PDV-a, uz odobrenje računa podskupine 232 Obveze za materijalne rashode odnosno 24 Obveze za nabavu nefi nancijske imovine za bruto iznos. Proračunski kori-snik ulazni račun eviden ra temeljem načela nastanka događaja, bez obzira na to je li izlazni račun naplaćen. Naplata izlaznog računa preduvjet je za plaćanje ula-znog računa. Plaćeni ulazni račun eviden ra se zaduže-njem računa iz podskupine 232 Obveze za materijalne rashode odnosno 24 Obveze za nabavu nefi nancijske

Mišljenja Ministarstva fi nancija

Računovod stvo PDV-a kod korisnika u sustavu državne riznice

Ministarstvo fi nancija – Državna riznica dana 10. ožujka 2014.godine, objavilo je detaljnu uputu o eviden- ranju poreza na dodanu vrijednost kod proračunskih korisnika državnog proračuna, obveznika poreza na

dodanu vrijednost, koji posluju u sustavu državne riznice (Klasa: 400-06/14-01/106, Urbroj: 513-05-02-14-1). U nastavku objavljujemo u cijelos navedenu Uputu.


20

RAČUNOVODSTVO UDK 365.2 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

imovine te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun za bruto iznos ulaznog računa.

Po isteku obračunskog razdoblja proračunski korisnik radi obračun PDV-a. Temeljem Pravilnika o proračun-skom računovodstvu i Računskom planu (NN, broj 114/10 i 31/11) prihodi se priznaju u trenutku kad su raspoloživi i mjerljivi dok se temeljem propisa o PDV-u obveza za PDV obračunava iz izdanih računa, a pretporez se priznaje iz zaprimljenih ulaznih raču-na. Obračun PDV-a se eviden ra zaduženjem računa 23921 Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a za ukupan iznos zaračunat po svim izdanim izlaznim računima u obračunskom razdoblju te odobrenjem računa 12421 Potraživanje za pretpo-rez kod obveznika PDV-a za ukupan iznos pretporeza u svim primljenim ulaznim računima u obračunskom razdoblju, a koji se temeljem propisa o porezu na do-danu vrijednost može prizna kao pretporez. Ako je obveza veća od pretporeza, za razliku se odobrava račun 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu.

Plaćanje PDV-a eviden ra se zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun.

Iz naplaćenih vlas h i namjenskih prihoda (u bruto iznosu) proračunski korisnik treba pokri sve ras-hode koji se plaćaju iz h izvora (u bruto iznosu) te obvezu za PDV po obračunu.

Primjer:

Obveznik PDV-a je u obračunskom razdoblju

• izdao izlaznih računa u iznosu od 12.500 kn od čega je: osnovica 10.000 kn, PDV 2.500 kn

• primio ulaznih računa u iznosu od 5.000 kn od čega je: osnovica 4.000 kn, PDV 1.000 kn

• napla o prihode u iznosu od 10.000 kn od čega je: osnovica 8.000 kn, PDV 2.000 kn

• obračunao obvezu za plaćanje PDV-a u iznosu od 1.500 kn

Opis IznosKonto

Duguje Potražuje

1.Izdana IFAObračun prihoda

12.500 1661510.000 96615

2.500 23921

2. Primljena UFA4.000 321.000 124215.000 232

3. Naplaćeni prihod10.000

1672116615

8.00096615

66151

4. Plaćanje UFE 5.000232

16721

5. Obračun PDV-a2.500 239211.000 124211.500 23922

6. Plaćanje PDV-a 1.50023922

16721

U navedenom primjeru nakon plaćanja obveze prema dobavljaču i obveze za PDV, na računu 16721 Potra-živanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun ostao je saldo u iznosu od 3.500 kn. To je iznos koji korisniku ostaje raspoloživ za potrošnju.

1.2. Evidencije u državnoj riznici

Naplaćeni vlas prihod proračunskog korisnika dr-žavna riznica eviden ra zaduženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem računa prihoda iz podskupi-ne 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pru-ženih usluga za bruto iznos. Po isteku obračunskog razdoblja proračunski korisnik Ministarstvu fi nancija, Državnoj riznici, dostavlja nalog za preknjiženje pri-hod-prihod te nalog za plaćanje. Nalog za preknjiže-nje potpisuju kontrolor i ovjerovitelj proračunskog korisnika. U redak s oznakom knjiženja: D (duguje) upisuju se podaci o naplaćenom prihodu na teret ko-jeg se plaća obveza poreza na dodanu vrijednost, a redak s oznakom knjiženja: P (potražuje) upisuju se podaci o porezu na dodanu vrijednost.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na

internetskim stranicama:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

21

UDK 365.2 336.2 RAČUNOVODSTVO

U nalog za plaćanje u polja: IBAN pla telja i IBAN primatelja unosi se IBAN računa državnog proraču-na HR1210010051863000160. U polje Pla telj upi-suje se vrsta prihoda koja se tere (u navedenom primjeru: Prihodi od pruženih usluga) i naziv prora-čunskog korisnika koji plaća porez na dodanu vrijed-nost. U polje: model u navedenom primjeru upisuje se HR65, a u polje Poziv na broj pla telja upisuje se 7129-051-RKP (korisnika koji plaća PDV). U polje: Primatelj upisuje se: Državni proračun, Porez na do-danu vrijednost. U polje: model upisuje se HR68, a u polje Poziv na broj pla telja upisuje se vrsta priho-da poreza na dodanu vrijednost koja se plaća, npr. 1201-OIB (korisnika koji plaća PDV). Nalog za pla-ćanje potpisuju ovlašteni potpisnici Ministarstva fi nancija.

Uz navedeno, korisnik koji ima pravo na odbitak pret-poreza, Ministarstvu fi nancija, Državnoj riznici, do-stavlja i nalog za preknjiženje rashod-prihod temeljm kojeg se rashodi obračunskog razdoblja svode na neto iznos na teret naplaćenog prihoda (koji je evi-den ran u bruto iznosu).

Primjer popunjavanja Naloga za preknjiženje ras-hod-prihod:

D/PRazdjel/

glava

Ak v-nost/

projektKonto GK

St.izd/pr

FP Regija IzvorIznos (KN)

D xxxxx - 661510000 6615 8888 999 31 1.000,00P xxxxx Axxxxxx 32211 3221 xxxx 999 31 100,00P xxxxx Axxxxxx 32231 3221 xxxx 999 31 300,00P xxxxx Axxxxxx 32311 3221 xxxx 999 31 200,00P xxxxx Axxxxxx 32311 3221 xxxx 999 31 400,00

Primjer:

Obveznik PDV-a je u obračunskom razdoblju

• napla o prihode u iznosu od 10.000 kn od čega je: osnovica 8.000 kn, PDV 2.000 kn

• unio u SAP sustav državne riznice zahtjeva za plaćanje u iznosu od 5.000 kn od čega je: osnovica 4.000 kn, PDV 1.000 kn

• obračunao obvezu za plaćanje PDV-a u iznosu od 1.500 kn

Opis IznosKonto

Duguje Potražuje

1. Naplaćeni prihod 10.00011111

66151

2. Zahtjev za plaćanje 5.00032

232


11111

4. Plaćanje PDV-a1.500

6615111111

1.50011111

6141

5. Svođenje rashoda na osnovicu 1.00032

66151

1. Naplaćena IFA (10.000=8.000+2000) Fina (platni promet) - bruto iznos

2. Primljena UFA (5.000=4.000+1.000) Korisnik - zahtjev za plaćanje

3. Plaćanje UFE (5.000=4.000+1.000) Riznica (platni promet)

4. Plaćanje PDV-a (1.500) Fina - po nalogu korisnika koji mi odobravamo (platni promet)

5. Umanjenje prihoda i rashoda za Korisnik - temeljnica pretporez (1.000)

U navedenom primjeru vidljivo je da se izvor 31 Vla-s prihodi napunio naplaćenim prihodom u bruto iznosu (10.000 kn), a praznio se unosom zahtjeva za plaćanje (5.000 kn) i plaćanjem PDV-a (1.500). To zna-či da je korisniku ostao za potrošnju iznos od 3.500 kn. Knjiženje pod rednim brojem 5. ne utječe na ras-položiva sredstva korisnika jer za is iznos umanjuje i prihode i rashode.

Evidencije namjenskih prihoda koje ostvaruje prora-čunski korisnik u sustavu PDV-a provode se na is na-čin kao i evidencije vlas h prihoda.

2. PDV iz općih prihodaNeki proračunski korisnici postali su obveznici PDV-a temeljem ostvarivanja prihoda koji se klasifi ciraju u

Primjer popunjavanja Naloga za preknjiženje prihod-prihod:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

22

RAČUNOVODSTVO UDK 365.2 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

izvor: opći prihodi, a koje prikupljaju na račun držav-nog proračuna, a da pri tom nemaju pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju korisnik, u svom knjigovod-stvu, provodi sljedeće evidencije:

Opis IznosKonto

Duguje Potražuje

1.Izdana IFAObračun prihoda

12.500 1652610.000 23954

2.500 23921

2. Primljena UFA5.000 325.000 232

3. Naplaćeni prihod10.000 16526

8.000 239542.000 16721


67111

5. Obračun PDV-a2.500 239212.500 23922

6. Plaćanje PDV-a2.500 239222.000 16721

500 23954

Is događaji eviden raju se u državnoj riznici na slje-deći način:

Opis Konto Duguje Potražuje

1. Naplaćeni prihod11111 10.000 65269 10.000

2. Zahtjev za plaćanje32 5.000

232 5.000

3. Plaćanje UFE232 5.000

11111 5.000

4. Plaćanje PDV-aNalog za preknjiž.

65269 2.500 11111 2.50011111 2.50061411 2.500

3. Prijenos porezne obvezePrema novim propisima o PDV-u od. 1. srpnja 2013. izvođači građevinskih radova, pod određenim uvje ma, ne obračunavaju PDV na vrijednost izvedenih radova drugim poduzetnicima, obveznicima PDV-a uz napome-nu na izdanom računu: Prijenos porezne obveze prema članku 75., stavku 3. i članku 79. Zakona o PDV-u.

Proračunski korisnik, u svojstvu naručitelja radova, koji nije krajni korisnik ili je obveznik PDV-a, u tom je slučaju obvezan obračuna PDV od 25 % i iskaza ga u poreznoj prijavi. Ako navedene usluge nabavlja u poslovne svrhe, ima pravo na pretporez te PDV ne plaća, nego samo obračunski iskazuje u prijavi PDV-a. U slučaju kad odbitak pretporeza nije dopušten, pro-računski korisnik treba obračuna PDV i pla ga prilikom plaćanja obveze PDV-a. Ovaj dio obveze za PDV proračunski korisnik, koji posluje preko računa državnog proračuna, ne može pla nalogom za pre-

knjiženje. U ovom slučaju potrebno je u SAP sustav državne riznice unije zahtjev za plaćanje tereteći is rashod koji je terećen kod plaćanja osnovice do-bavljaču. Sredstva treba prebaci na račun 15631 za isplatu plaća, odnosno na račun 15632 za isplatu ma-terijalnih rashoda, ako korisnik ima takav račun. Na-kon toga FINA-i dostavlja nalog za plaćanje PDV-a na teret navedenog računa.

Ako je proračunski korisnik, u svojstvu naručitelja radova, krajnji korisnik ili nije obveznik PDV-a, tada izvođač na fakturi obračunava PDV (25%), kao i do sada te se račun u cijelos plaća izvođaču.

4. Prag stjecanjaKada proračunski korisnik, koji nije obveznik PDV-a, kupuje dobro ili uslugu u drugoj članici EU, tada u pra-vilu plaća PDV u toj državi (prema fakturi prodavate-lja). Ako proračunski korisnik prijeđe prag stjecanja koji iznosi 77.000,00 kuna godišnje, mora se registri-ra u sustav PDV-a, kao tzv. mali porezni obveznik. To znači da mu prodavatelj prilikom kupnje u članici EU više neće zaračunava PDV (prodavatelj provje-rava status kupca na VIES sustavu), već sam mora obračuna PDV u Hrvatskoj. Pri tome nema pravo na odbitak pretporeza, jer status malog poreznog obveznika ne znači bi u pravom smislu riječi obve-znik PDV-a (ne zaračunava PDV na svojim fakturama i nema pravo na pretporez). U ovom, kao i u prethod-nom slučaju, proračunski korisnik državnog proraču-na, koji posluje preko računa državnog proračuna, u SAP sustav državne riznice unosi zahtjev za plaćanje tereteći is rashod koji je terećen kod plaćanja osno-vice dobavljaču. Sredstva prenosi na račun 15631 za isplatu plaća, odnosno na račun 15632 za isplatu ma-terijalnih rashoda, ako korisnik ima takav račun. Na-kon toga FINA-i dostavlja nalog za plaćanje PDV-a na teret navedenog računa.

Ministarstva i državna jela na razini razdjela dužna su obavijes proračunske korisnike iz svoje nadlež-nos o navedenom.

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZINza 2014. su u jeku

www.tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Prema odredbama Pravilnika o proračun-skom računovodstvu i računskom pla-nu (NN, br. 114/10 i 31/11 – ispr.; da-lje u tekstu: Pravilnik) tečajna razli-ka nastaje kada dođe do promjene u valutnom tečaju između da-tuma transakcije i datuma podmirenja stavki pro-izašlih iz transakcije. Iako zakonodavac detaljno ne razrađu-je način iskazivanja tečajnih razlika, Pravil-nik ipak daje odgovor na pi-tanje jesu li tečajne razlike prihod i rashod. Prema članku 52. Pravil-nika tečajna razlika eviden ra se kao prihod ili rashod. Nega vne tečajne razlike nastaju kod deviznih ob-veza, kada tečaj strane valute raste u odnosu na tečaj nastanka obveze, odnosno tečaj po kojem je obveza eviden rana u knjigovodstvu. Obrnuta je situacija na-stanka nega vnih tečajnih razlika kod deviznih potra-živanja, koje nastaju kada tečaj strane valute pada u odnosu na tečaj po kojem je potraživanje eviden ra-no u knjigovodstvu.

Člankom 52. Pravilnika propisano je kako skupina ra-čuna 34 – Financijski rashodi obuhvaća uz rashode za kamate, bankarske usluge i usluge platnog prometa, i nega vne tečajne razlike, i razlike zbog primjene va-lutne klauzule. Ovi rashodi iskazuju se u okviru pod-skupine 343 Ostali fi nancijski rashodi, odjeljka 3432 Nega vne tečajne razlike i razlike zbog primjene va-lutne klauzule, a na osnovnom računu 34321 Nega-

vne tečajne razlike i 34324 Razlike zbog primjene valutne klauzule.

Člankom 70. Pravilnika propisano je kako se pod prihodima od fi nancijske imovine

kategoriziraju i prihodi od pozi v-nih tečajnih razlika, i razlika

zbog primjene valutne klauzule. Ovi prihodi

iskazuju se u okviru skupine 64 Prihodi od imovine, pod-skupine 641 Prihodi

od fi nancijske imovi-ne, odjeljka 6415 Prihodi

od pozi vnih tečajnih razlika i razlika zbog primjene valut-

ne klauzule, na osnovnom računu 64151 Prihodi od pozi vnih tečajnih ra-

zlika i 64152 Valutna klauzula.

Primjer:

Obveza za prijevoz prema austrijskom prijevozniku „Muller Wagen“ iznosi na dan računa:• 1.000 Eura (tečaj 1 Euro = 7,601048 kuna) 7.601,05 kuna

Na dan plaćanja obveza je iznosima• 1.000 Eura (tečaj 1 Euro =7,635155 kuna) 7.635,16 kuna

Nega vna tečajna razlika iznosi 34, 11 kuna

Priznavanje tečajnih razlika u računovodstvu proračunaIvana Jakir-Bajo *

Vrlo česta pitanja korisnika povezana su s načinom knjigovodstvenog eviden ranja tečajnih razlika. Pravil-nikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu propisani su računi računskog plana na kojima se iskazuju nega vne i pozi vne tečajne razlike, te utvrđuje kada nastaje tečajna razlika. Budući da se u susta-vu proračuna primjenjuje modifi cirano načelo nastanka događaja, priznavanje prihoda i rashoda tečajnih razlika razlikuje se od priznavanja tečajnih razlika kod poduzetnika. Ključna razlika je u priznavanju samo realiziranih tečajnih razlika, što se detaljnije obrazlaže u članku.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

računskom pla/11 – ispr.; da-tečajna razli-

do promjene među da-tuma o-

l-na pi-zlike prihod u 52. Pravil-viden ra se

d. Nega vne

valutne klauzule.

Člankom 70. Pravilnika ppod prihodima od

kategoriziraju inih tečaj

zbog

ne,od pozi

i razlika zbne klauzule, n

64151 Prihodi od p

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

centar@ m4pin.hr

24

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

R. br. OPIS Iznos

(euri) Tečaj Iznos (kune)

Račun

Duguje Potražuje 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

1. Račun dobavljača 1.000 7,601048 7.601,05 32319 23231

2.

Podmirenje obveze prema dobavljačuIskazana nega vna tečajna razlika

1.000 7,635155

7.601,0534,11

7.635,16

2323134321

11121

Obrazloženje:

1. Obveza prema dobavljaču iskazana je u kunama prema srednjem tečaju na dan računa.

2. Prilikom plaćanja obveze u inozemstvo, iznos u kunama potreban za plaćanje obveze od 1.000 Eura prema dobavljaču bio je za 34,11 kuna veći od iznosa u kunama na dan nastanka obveze prema dobavljaču. Stoga je taj iznos iskazan kao rashod tečajne razlike.

Ono što je važno istaknu s obzirom na primjenu modifi ciranog načela nastanka događaja kod prora-čuna i proračunskih korisnika je priznavanje prihoda i rashoda tečajnih razlika isključivo kod realiziranih tečajnih razlika. Prihodi i rashodi tečajnih razlika pri-znaju se kao razlike između tečaja pri stvarnoj devi-znoj transakciji, a uvijek u odnosu na početni tečaj. Početni tečaj predstavlja tečaj strane valute po kojem je devizno potraživanje ili obveza eviden rana u knji-govodstvu. Tako se primjerice kao rashod nega vne tečajne razlike u određenom obračunskom razdoblju, priznaje samo ona razlika, koja se odnosi na plaćene devizne iznose kao što je iskazano u gore navedenom primjeru.

Ako se u sustavu proračuna isključivo realizirane tečajne razlike iskazuju kao prihod i rashod, po-stavlja se pitanje što s obračunskim usklađivanji-ma salda deviznih stavki i nerealiziranim tečajnim razlikama.

Poduzetnici su dužni na kraju obračunskog razdoblja i na kraju godine devizne obveze i devizna potra-živanja iskaza po srednjem tečaju strane valute važećem na posljednji dan obračunskog razdoblja, odnosno godine. Radi iskazivanja kunske protuvri-jednos deviznih obveza i potraživanja prema sred-njem tečaju, strane valute važeće na posljednji dan obračunskog razdoblja, odnosno godine, na računi-ma obveza i potraživanja knjiži se razlika uslijed pro-mjene tečaja na dan izvještavanja u odnosu na tečaj iskazan u knjigovodstvu. Ovakvo obračunsko uskla-đivanje kod poduzetnika se pra na računima pri-

hoda, odnosno rashoda. Među m, iako Pravilnikom za proračune i proračunske korisnike nije preciziran postupak obračunskog usklađivanja salda deviznih stavki, iz samog koncepta proračunskog sustava proizlazi (a i postojeća praksa ukazuje) da se ovako obračunsko usklađivanje ne treba pra preko ra-čuna prihoda i rashoda.

Ne propus teinterak vnu radionicu na temu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA

(obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos ,

izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, hotel Palace, 30. travnja 2014., od 10.00 do 14.00 h

Radionica je namijenjena svim imenovanim oso-bama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovor-nos .

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim ra-dionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u su-stavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravil-nos ma u upravljanju sredstvima proračuna, prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kon-trola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja:

• tko nepravilnos uočava

• tko o nepravilnos ma izvještava

• kako se postupa s nepravilnos ma

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

25


Autorica u tekstu informira neprofi tne organizaci-je o promjenama u sadržaju obrasca na kojem se podnosi tromjesečni fi nancijski izvještaj – skraćeni račun prihoda i rashoda te podsjeća na rok njegove predaje – 22. travnja 2014.

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka neprofi tne organizacije sastavljaju skraćeni račun prihoda i ras-hoda, ali na novom obrascu. Skraćeni račun prihoda i rashoda sustavni je pregled prihoda i rashoda te je predviđen za potrebe sta s čkog i fi nancijskog izvje-štavanja. Uz skraćeni račun prihoda i rashoda nije po-trebno sastavlja bilješke jer je člankom 65., stavkom 5. Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13 i 1/14) defi nirano da su bilješke detaljnija razrada i dopuna podataka iz bilan-ce i računa prihoda i rashoda.

Podsjećamo da je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 158/13 i 1/14) stupila na snagu početkom 2014. godine kojom se između ostaloga mijenjao i računski plan. Zbog navedenoga, mijenja se i obra-zac S-PR-RAS-NPF. Očekuje se da će Vlada RH na sjednici 3. travnja 2014. usvoji Uredbu o izmjena-ma Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organiza-cija. Novi Obrazac: S-PR-RAS-NPF moći će se pronaći na internetskim stranicama Financijske agencije i Mi-nistarstva fi nancija.

Skraćeni račun prihoda i rashoda za prvo tromje-sečje 2014. godine predaje se Financijskoj agenciji (FINA-i) za potrebe Ministarstva fi nancija i Državnog zavoda za sta s ku u roku od 20 dana od isteka izvje-štajnog razdoblja, dakle 22. travnja 2014..

1. Obveznici i rokovi predaje tromjesečnog fi nancijskog izvještaja

Skraćeni račun prihoda i rashoda na Obrascu: S-PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. predaje se FINA-i do 22. travnja 2014. godine.

Neprofi tne organizacije dužne su poš va Uredbom pro-pisani rok za dostavu fi nancijskog izvještaja, jer FINA na-kon navedenog roka neće zaprima fi nancijske izvještaje.

FINA-i je potrebno preda fi nancijski izvještaj za raz-doblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. godine i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja pa svi stupci imaju vrijednost nula. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda jer za vođenje računa otvorenih u bankama neprofi tne organizacije primaju račune koje je, bez ob-zira na to jesu li plaćeni, potrebno proves u poslovnim knjigama i na fi nancijskim izvještajima iskaza rashod.

Skraćeni račun prihoda i rashoda čuva se do dana predaje skraćenog računa prihoda i rashoda za prva tri mjeseca sljedeće godine (2015.).

2. Sadržaj Obrasca: S-PR-RAS-NPFU Obrascu: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana• stupac 2 – naziv računa• stupac 3 – AOP oznaka• stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

prethodne godine• stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju te-

kuće godine• stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u od-

nosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Neprofi tne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. popunjavaju sve stupce Obrasca: S-PR-RAS-NPF, uključujući stupac 4- ostvareno u iz-vještajnom razdoblju prethodne godine i stupac 5- ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

Ovaj tromjesečni fi nancijski izvještaj naziva se skra-ćeni račun prihoda i rashoda, jer svojim sadržajem podsjeća na račun prihoda i rashoda kojeg neprofi t-ne organizacije sastavljaju na polugodištu i na kraju godine. Ipak, ovaj izvještaj znatno je kraći, jer ne obu-hvaća sve račune računskog plana na razini odjeljka kao račun prihoda i rashoda.

Izmijenjeni fi nancijski izvještaj neprofi tnih organizacija za prvo tromjesečje 2014. godine Ivana Jakir-Bajo *


26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

Izmijenjeni Obrazac: S-PR-RAS-NPF može se podije-li na če ri dijela.

I. Prvim dijelom Obrasca, od AOP 001 do AOP 016, obuhvaćeni su podaci o prihodima i rashodima na drugoj razini računskog plana – razini odjeljka. U ovom dijelu Obrasca uspostavljene su kontrole na:

• AOP 001 Prihodi koji je jednak zbroju od AOP 002 do AOP 008 i

• AOP 008 Rashodi koje je jednak zbroju od AOP 010 do AOP 016.

Tablica 1. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, I. dio

Račun iz rač. plana

OPISOstvareno prethodne

godine

Ostvareno u izvještajnom

razdoblju

Indeks(5/4)

1 2 4 5 6

3 PRIHODI (AOP 002 do 008) 001

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 002

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 003

33 Prihodi po posebnim propisima 004

34 Prihodi od imovine 005 35 Prihodi od donacija 006 36 Ostali prihodi 007

37Prihodi od povezanih neprofi tnih organizacija

008

4 RASHODI (AOP 010 do 016) 009

41 Rashodi za radnike 010 42 Materijalni rashodi 011 43 Rashodi amor zacije 012 44 Financijski rashodi 013 45 Donacije 014 46 Ostali rashodi 015

47

Rashodi vezani uz fi nanciranje povezanih neprofi tnih organizacija

016

Napomena: Posebno su označeni novi računi iz računskog pla-na: 37 Prihodi od povezanih neprofi tnih organizacija i 47 Ras-hodi u vezi s fi nanciranjem povezanih neprofi tnih organizacija kojim je dopunjen Obrazac: S-PR-RAS-NPF.

II. Drugi dio Obrasca obuhvaća dodatne podatke od AOP 017 do AOP 040. Kao i u Obrascu: PR-RAS-NPF, i ovdje se traže sta s čki podaci o prosječnom broju radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sa rada. Ostali dodatni podaci obuhvaćaju uglavnom podatke o rashodima na trećoj (razini podskupine) ili četvrtoj razini računskog plana

(izuzev podatka o ukupnim prihodima po posebnim propisima iz proračuna na AOP 019). Kako se u ovom dijelu ne mogu uspostavi matema čke kontrole iz-među AOP oznaka, uspostavljen je kontrolni zbroj na AOP 040 na kojem se treba iskaza ukupan zbroj po-dataka od AOP 017 do AOP 039.

Tablica 2. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, II. dio


DODATNI PODACIOstvareno prethodne

godine

Ostvareno u izvještajnom

razdoblju

Indeks(5/4)

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)

017

Prosječan broj radnika na osnovi sa rada (cijeli broj)

018

3311 Prihodi po posebnim propisima iz proračuna 019

411 Plaće 020

412 Ostali rashodi za radnike 021

413 Doprinosi na plaće 022 4211 Službena putovanja 023

4212Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život

024

4213 Stručno usavršavanje radnika 025

422

Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim jelima, povjerenstavima i slično

026

423 Naknade volonterima 027

424Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa

028

4241 Naknade za obavljanje ak vnos 029

425 Rashodi za usluge 030

4257 Intelektualne i osobne usluge 031

426 Rashodi za materijal i energiju 032

4291 Premije osiguranja 033 4292 Reprezentacija 034 4293 Članarine 035

4431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 036

4512 S pendije 037 452 Kapitalne donacije 038

4623 Rashodi za ostala porezna davanja 039

Kontrolni zbroj (AOP 017 do 039) 040

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

27


III. Sadržaj trećeg dijela Obrasca, od AOP 041 do AOP 046, ukazuje na činjenicu da je ovaj izvještaj izra-đen i za potrebe Državnog zavoda za sta s ku kako bi zamijenio dosadašnji sta s čki Obrazac: TSI-N. U ovom dijelu od neprofi tnih organizacija traži se iskazi-vanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugo-trajnu imovinu.

Tablica 3. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, III. dio


Vrijednost ostvarenih inves cija u novu

dugotrajnu imovinuAOP

Ostvarena vrijednost u istom razdoblju Indeks

(5/4)prethodne godine

tekuće godine

051 Građevinski objek u pripremi 041

052 Postrojenja i oprema u pripremi 042

053 Prijevozna sredstva u pripremi 043

054Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi

044

055Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi

045

056 Ostala nefi nancijska imovina u pripremi 046

Cilj prikupljanja podataka od AOP 041 do AOP 046 je mogućnost obračuna inves cija u dugotrajnu imovi-nu u kraćim vremenskim razdoblji-ma, odnosno tromjesečjima. Pri tome je važno naglasi da se u na-vedene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 31. ožujka 2014. godine iskazano na bilančnim kon ma od 051 Građevinski objek u pripremi do 056 Ostala nefi nancijska imovina u pripremi.

Prema obrazloženjima Državnog za-voda za sta s ku pod pojmom „Vrijednost ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu“ obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstruk-ciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te po-pravci dugotrajne imovine.

Ostvarenim inves cijama u novu dugotrajnu imo-vinu smatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlas toj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u trgovini, te nabave imovine od privatnih

osoba, odnosno inves cijska dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisni-ka h dobara.

Vrijednost inves cija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama te obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inžinjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se pla-ćaju na prijenos.

U ostvarene inves cije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, jer izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji.

Nabave se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabava je defi -nirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obra-čunskim situacijama.

Inves cije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaga-nja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hi-drogradnje i ulaganja u stambene objekte.

Inves cije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imo-vinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta.

Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska

istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela.

Podaci obuhvaćaju i nabavu dugo-trajne imovine fi nancijskim lizin-gom.

U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na ra-zini države.

IV. Četvr dio Obrasca: S-PR-RAS- NPF pra bilanč-nu poziciju – stanje zaliha na dan 1. siječnja i na 31. ožujka 2014. godine. Budući da se od AOP 041 do AOP 047 ne mogu uspostavi matema čke i/ili logičke kontrole, na AOP 048 uspostavljen je kontrolni zbroj.

Tablica 4. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, IV. dio


Opis stavke Stanje 1. siječnja

Stanje na kraju

izvještajnog razdoblja

Indeks(5/4)

Stanje zaliha 047

Kontrolni zbroj (AOP 041 do 047) 048

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. Obveznici i obveza predaje tromjesečnih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna

Obveznici predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 31. ožujka 2014. jesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski kori-snici i izvanproračunski korisnici.

Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu objavljen je 20. lipnja 2013. u Podaci-ma iz Registra proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika za 2014. godinu (NN, br. 75/2013). Svaki ko-risnik objavljen je uz navođenje broja iz Registra (RKP broja) što dokazuje njegovu ins tucionalnu pripad-nost sektoru općeg proračuna, a na temelju fi nancij-skih izvještaja h korisnika sastavlja se konsolidirani fi nancijski izvještaj općeg proračuna.

Upravo zbog toga proračunski korisnici ne mogu pre-da fi nancijske izvještaje bez RKP broja koji dokazuje njihovu pripadnost proračunskom sustavu odnosno FINA neće prihva njihove izvještaje.

Podsjećamo obveznike da predaju fi nancijske izvje-štaje na vrijeme jer jedno od pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos traži da se odgovori jesu li se kod predaje fi nancijskih izvještaja poš vali rokovi i način predaje utvrđen Pravilnikom o fi nancijskom iz-vještavanju u proračunskom računovodstvu.

Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. jesu:

• za proračune, proračunske korisnike državnog pro-računa i proračunske korisnike jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave 10. travnja 2014.

• za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 22. travnja 2014.

Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. jesu:

• Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika prora-čuna na Obrascu: S-PR-RAS

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS

• Izvještaj o novčanim jekovima na Obrascu: NT• Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE• Bilješke.

Dakle, ove fi nancijske izvještaje mogu preda isključi-vo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika.

Podsjetnik na predaju tromjesečnih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračunaIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu podsjeća na rokove sastavljanja i predaje tromjesečnih fi nancijskih izvještaja proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji su, kao i sami obrasci na kojima se izvještaji podnose, ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodnu godinu - 10. travnja za proračune i proračunske korisnike, a za izvan-proračunske korisnike - 22. travnja 2014.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

29


Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici predaju FINA-i fi nancijske izvještaje isključivo u elek-troničkom obliku s Referentnom stranicom Izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka. Uz elektronički oblik Referentne stranice preda-je se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom.

U nastavku daje se kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014.

Obveznik Financijski izvještaji Rok PredajaPRORAČUNSKI

KORISNICI DRŽAVNOG PRORAČUNA

Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna (Obrazac:

S-PR-RAS)

10. travnja FINI

PRORAČUNSKI KORISNICI JEDINICA

LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna (Obrazac:

S-PR-RAS)

10. travnja FINI

ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika (Obrazac: S-PR-RAS)

22. travnja FINI

JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac:

PR-RAS),Izvještaj o novčanim jekovima

(Obrazac: NT),Izvještaji o obvezama (Obrazac:

OBVEZE) i Bilješke

10. travnja FINI

IZVANPRORAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG

PRORAČUNA

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac:

PR-RAS),Izvještaj o novčanim jekovima

(Obrazac: NT),Izvještaji o obvezama (Obrazac:

OBVEZE) i Bilješke

22. travnja FINI

Proračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za prvo tromjesečje, predaju FINA-i Izvještaj o prihodima i ras-hodima korisnika proračuna na Obrascu: S-PR-RAS, koji je više sta s čke prirode. Županijske uprave za ceste, kao izvanproračunski korisnici županija, tako-đer dostavljaju Obrazac: S-PR-RAS. Izvanproračunski korisnici nemaju obvezu dostave tromjesečnih fi nan-cijskih izvještaja Ministarstvu fi nancija, tako da svoje fi nancijske izvještaje dostavljaju isključivo FINA-i.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve dostavljaju FINA-i Obrazac: PR-RAS, Obrazac: NT i Obrazac: OBVEZE, a Ministarstvu fi nancija za raz-doblje od 1. siječnja do 31. ožujka ne dostavljaju ni fi nancijske izvještaje, ni bilješke. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadležna mini-starstva ne konsolidiraju Obrasce: S-PR-RAS korisnika iz svoje nadležnos .

Podsjećamo da jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave u slučaju nastalih promjena u

vlasničkim udjelima, uz fi nancijske izvještaje, sa-stavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini. Izvještaj se sastavlja za raz-doblja od 1. siječnja do 31. ožujka na Obrascu: UDJ i predaje do 10. travnja u elektroničkom obliku Mi-nistarstvu fi nancija na e-mail: stjepan.jusup@mfi n.hr.

2. Utvrđivanje rezultata ostvarenog u tromjesečnom razdoblju 2014. godine

Proračunski korisnici i županijske uprave za ceste, odnosno obveznici sastavljanja Obrasca: S-PR-RAS ne trebaju utvrđiva rezultat za tromjesečno raz-doblje.

Za ostale na kraju izvještajnog razdoblja utvrđuje se rezultat ostvaren jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka. Rezultat razdoblja utvrđuje se prenoše-njem ukupnih rashoda i prihoda, primitaka i izdata-ka na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja. Dugovni saldo na računu 921 znači da je ostvaren manjak, a potražni višak. Za izvještajna raz-doblja u jeku godine nije potrebno prenosi rezulta-te (salda sa računa podskupine 921) na račune pod-skupine 922 Višak/manjak prihoda na kojima je iska-zan rezultat ostvaren u svim prethodnim razdobljima poslovanja.

Utvrđivanje rezultata poslovanja

Na račun 92111 Obračun prihoda i rashoda poslova-nja prenose se (preko računa rasporeda rashoda – 39111 i rasporeda prihoda – 69111) ukupni ostvareni prihodi i rashodi poslovanja te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u tromjesečnom razdoblju.

R.br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 51. Obračun rashoda i

prihoda poslovanja- obračun rashoda poslovanja 400.000 92111 39111

- obračun prihoda poslovanja 340.000 69111 92111

- manjak 60.000 92111

Proračun iz primjera, ostvario je manjak prihoda po-slovanja od 60.000,00 kn.

Utvrđivanje rezultata od nefi nancijske imovine

Ukupno ostvareni prihodi od prodaje nefi nancijske imovine (razred 7) i rashodi za nabavu nefi nancijske imovine (razred 4) prenose se preko računa raspore-da prihoda (79111) i rashoda (49111) na račun 92121 Obračun prihoda i rashoda od nefi nancijske imovine.

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

Ako je potražna strana na računu 92121 veća od du-govne znači da je jekom devetomjesečnog razdoblja ostvaren višak, odnosno da su prihodi od prodaje nefi nancijske imovine veći od rashoda za nabavu ne-fi nancijske imovine. Veća dugovna strana na računu 92121 znači veće rashode, odnosno ostvareni ma-njak.

R.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Obračun rashoda i prihoda

od nefi nancijske imovine - obračun rashoda od nefi nancijske imovine 160.000 92121 49111

- obračun prihoda od nefi nancijske imovine 122.000 79111 92121

- manjak 40.000 92121

Utvrđivanje rezultata od fi nancijske imovine

Računi skupina 51 – 55 i 81 - 84 zatvaraju se na kra-ju godine. Odobravanjem računa rasporeda izdataka 59111 i zaduživanjem računa 92131 Obračun primita-ka i izdataka od fi nancijske imovine te zaduživanjem računa rasporeda primitaka 89111 i odobravanjem

računa 92131 utvrđuje se rezultat od fi nancijske imovine. Potražni saldo na računu 92131 znači da je ostvaren višak, a dugovni manjak primitaka od fi nan-cijske imovine.

R.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Utvrđivanje rezultata od

fi nancijske imovine - ukupni izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova 60.000 59111 51-55

- obračun primitaka od fi nancijske imovine i zaduživanja

140.000 89111 92131

- višak 80.000 92131

Proračun je ostvario višak primitaka od fi nancijske imovine i zaduživanja – potražni saldo na računu 92131.

Privremeni rezulta utvrđeni prenošenjem ukupnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 trebaju odgovara iznosima upisa-nim u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.


or ganiz i raor ganiz i ra

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKEZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE


U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i fi nancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe fi nancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja fi nancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fi skalne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro fi nancijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praćenju fi nancijske efi kasnos i zakonitos u kontekstu fi skalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju fi nancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata.

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi nancijskog plana/proračuna.

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva fi nancija i akademske zajednice.



TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

31

UDK 347.7 PRAVO

1. UvodZakup poslovnog prostora, međusobna prava i ob-veze zakupodavca i zakupnika te kupoprodaja po-slovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadašnjem zakupniku, odnosno korisniku, uređeni su Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN, br. 125/11). Sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (dalje u tekstu: Zakon) na snazi je i Uredba o kupoprodaji poslovnog prostora u vla-sništvu Republike Hrvatske (NN, br. 137/12; dalje u tekstu: Uredba) kojom se propisuju uvje i postu-pak za kupoprodaju poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske sadašnjem zakupniku, odnosno sadašnjem korisniku. Prema navedenim propisima sve radnje u odnosu na imovinu Republike Hrvatske obavlja Agencija za upravljanje državnom imovinom, koja je prema Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) prestala s radom 30. rujna 2013. Realno je očekiva usklađivanje Zakona i Uredbe s novonasta-lim promjenama.

Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ustrojen je Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao središ-nje jelo za upravljanje i raspolaganje državnom imo-vinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imo-vinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na središnja jela državne uprave i druga jela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerila je Državnom uredu vršenje vlasničkih ovla-s u odnosu na državnu imovinu, koja je predmet uređenja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovi-nom u vlasništvu Republike Hrvatske, osim one imo-vine za koju vlasnička prava vrši Centar za restruktu-riranje i prodaju, te ako isto posebnim propisom nije povjereno drugom jelu. Centar za restrukturiranje i prodaju (dalje u tekstu: Centar) osnovan is m Zako-nom upravlja dionicama i poslovnim udjelima u trgo-vačkim društvima, čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i po-sebnog interesa za Republiku Hrvatsku te dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Dr-žavna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaci-ju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i priva- zacije banaka, osim onih trgovačkih društava, čije

je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim za-konom, te je zadužena za restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koje nisu od strateš-kog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Treba istaknu da je Državni ured za upravljanje dr-žavnom imovinom temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske osnovao trgovačko društvo Državne nekret-nine d.o.o., koje je počelo s radom početkom 2014. godine, pa je za pretpostavi da će dio poslova oko raspolaganja državnom imovinom Državni ured pre-nije na Državne nekretnine d.o.o.

2. Pojam poslovnog prostoraPoslovnim prostorom smatra se poslovna zgrada, po-slovna prostorija, garaža i garažno mjesto. Poslovna zgrada je zgrada namijenjena obavljanju poslovne

Zakup i kupoprodaja poslovnog prostora u državnom vlasništvu Bernardica Rubčić *

Stjecanje, upravljanje, raspolaganje i korištenje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a ure-đeno je velikim brojem propisa. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz 2013. godine na potpuniji način uređeno je upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na raniji propis. U ovom članku obrađuju se uvje i postupak davanja u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), te kupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a sa-dašnjem zakupniku i sadašnjem korisniku.

* Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

32

PRAVO UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

djelatnos , ako se preteži m dijelom koris u tu svrhu. Poslovnom prosto-rijom smatra se jedna ili više prosto-rija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjena obavljanju poslovne djelatnos koja, u pravilu, čini samo-stalnu uporabnu cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. Garaža je prostor za smje-štaj vozila, a garažno mjesto je pro-stor za smještaj vozila u garaži.

3. Zakup poslovnog prostoraPoslovni prostor daje se u zakup javnim natječajem. Iznimno, može i bez javnog natječaja:

• ako ugovor o zakupu sklapaju međusobno Republi-ka Hrvatska i jedinice lokalne samouprave, odno-sno jedinice područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vla-sništvu ili pretežitom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je to u in-teresu i cilju općega, gospodarskog i socijalnog na-pretka njezinih građana. S obzirom na to da Zakon nije propisao nikakva ograničenja u pogledu kom-binacije ugovornih strana, za pretpostavi je da su moguće sve kombinacije

• ako zakupnik koji u potpunos izvršava obveze iz ugovora o zakupu prihva sklapanje novog ugovo-ra o zakupu na razdoblje ne duže od 5 godina, koje mu je ponudio zakupodavac najkasnije 60 dana pri-je isteka roka na koji je ugovor sklopljen.

Prema važećim propisima za imovinu u vlasništvu Re-publike Hrvatske određivanje uvjeta i postupka na-tječaja, provođenje postupka i donošenje odluke o najpovoljnijoj ponudi bilo bi u nadležnos Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Na lokal-noj razini uvje i postupak natječaja određuju se u skladu s odlukom predstavničkog jela, a postupak natječaja provodi i odluku o najpovoljnijoj odluci do-nosi čelnik JLPRS. Za pravne osobe u vlasništvu drža-ve, odnosno JLPRS, za navedene poslove nadležna su jela utvrđena ak ma te pravne osobe. Najpovoljnija

je ona ponuda koja ispunjava uvjete iz natječaja i sa-drži najviši iznos zakupnine.

3.1. Ugovor o zakupu

Zakup se zasniva ugovorom o zakupu kojim se obve-zuje zakupodavac preda zakupniku određeni poslov-ni prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje pla mu za to određenu zakupninu. Republika Hrvatska, odnosno JLPRS ne može sklopi ugovor o zakupu po-slovnog prostora s fi zičkom ili pravnom osobom, koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom

proračunu i proračunu JLPRS, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navede-nih obveza, pod uvjetom da se fi zička ili pravna osoba pridržava rokova pla-ćanja. U pro vnom ugovor je nište-tan. Ugovor o zakupu mora bi sklo-pljen u pisanom obliku i solemniziran kod javnog bilježnika, u pro vnom je ništetan.

Ako bi se sklopio ništetan ugovor sva-ka ugovorna strana dužna je vra

drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovo-ra, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno pro vi vraćanju, ima se da odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoše-nja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnos ugovora, ako ovaj nije znao ili prema okolnos ma nije morao zna za postojanje uzroka ništetnos (čl. 323. Zakona o obveznim odnosima). Prednost pri sklapanju ugovora o zakupu imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovin-skog rata i članova njihovih obitelji.

3.2. Obveze i prava zakupodavca

Zakupodavac je dužan:

• preda poslovni prostor zakupniku u roku utvrđe-nom ugovorom

• preda zakupniku poslovni prostor u stanju utvr-đenom ugovorom ili prikladnom za obavljanje dje-latnos predviđene ugovorom

• na zahtjev zakupnika u primjerenom roku izvrši- popravke na poslovnom prostoru, radi njegova

održavanja u stanju u kojem ga je zakupodavac du-žan održava .

Zakupodavac ima pravo:

• izvrši radove u svrhu uređenja prostora ili radi sniženja troškova energije i održavanja, ali je du-žan najkasnije dva mjeseca prije početka radova o tome pisano obavijes zakupnika

• raskinu ugovor, ako zakupnik bez njegove sugla-snos čini preinake poslovnog prostora kojima se mijenja konstrukcija, raspored, površina, namjena ili vanjski izgled poslovnog prostora, u tom slučaju ima pravo na naknadu štete.

3.3. Obveze i prava zakupnika

Zakupnik je dužan:

• plaća ugovorenu zakupninu mjesečno unaprijed, i to najkasnije do desetog u mjesecu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

33

UDK 347.7 PRAVO

• plaća troškove korištenja zajedničkih uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se nalazi poslovni prostor po njihovom dospijeću, ako nije drugačije ugovoreno

• snosi troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora (čišćenje, soboslikarski radovi, sitniji po-pravci na instalacijama i sl.)

• o svom trošku vrši popravke oštećenja poslovnog prostora, koja je sam prouzročio ili su ih prouzročile osobe koje se koriste poslovnim prostorom zakupnika

• nakon prestanka zakupa poslovni prostor preda zakupodavcu u stanju u kojem ga je primio, ako nije drugačije ugovoreno ili propisano Zakonom.

Zakupnik ne smije:

• poslovni prostor da u podzakup, osim ako nije drugačije ugovoreno. Zakupniku koji je imao pri sklapanju ugovora o zakupu pravo prvenstva kao osoba iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji nije do-pušteno da poslovni prostor u podzakup

• bez izričite suglasnos zakupodavca čini preinake poslovnog prostora kojima se mijenja konstrukcija, raspored, površina, namjena. Ako to čini zakupo-davac ima pravo na naknadu štete.

Zakupnik ima pravo:

• na teret zakupodavca izvrši popravke, ako za vri-jeme trajanja zakupa nastane potreba da se na po-slovnom prostoru radi njegova održavanja u stanju u kojem ga je zakupodavac dužan održava izvrše popravci koji padaju na teret zakupodavca, a zaku-podavac u primjerenom roku po pisanoj obavijes- zakupnika nije izvršio popravke. Zakupnik nema

pravo na naknadu za izvršene radove i odgovara zakupodavcu za štetu, ako je sam izvršio popravke, a nije prethodno pisano obavijes o zakupodavca o potrebi popravka

• raskinu ugovor o zakupu ili traži razmjerno sni-ženje zakupnine, ili na teret zakupodavca sam do-ves poslovni prostor u stanje utvrđeno ugovo-rom, ako to nije učinio zakupodavac nakon što ga je na to pozvao zakupnik.

3.4. Prestanak zakupa

Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji je sklopljen, a ugovor sklopljen na neodređeno vrije-me prestaje otkazom. Zakupodavac može otkaza ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovo-reno trajanje zakupa, ako:

• zakupnik i poslije pisane opomene koris poslovni prostor suprotno odredbama ugovora ili mu nano-si znatniju štetu

• zakupnik ne pla dospjelu zakupninu u roku 15 dana od dana dostavljene pisane opomene zaku-podavca

• zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovo-ran, ne može koris poslovni prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost, pa zbog toga namjerava koris prostor koji drži zakupnik.

Zakupnik može otkaza ugovor o zakupu u svako vrijeme, bez obzira na ugovoreno trajanje zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je dao zakupnik ne dovede poslovni prostor u stanje u ko-jemu ga je dužan preda , odnosno održava . Svaka ugovorna strana može otkaza ugovor o zakupu po-slovnog prostora u svako doba, ako druga ugovorna strana ne izvršava svoje obveze utvrđene ugovorom ili Zakonom. Ako dođe do spora između zakupodav-ca i zakupnika o međusobnim pravima i obvezama iz ugovora o zakupu, te za ispražnjenje poslovnog pro-stora nadležan je sud, a postupak je hitan.

4. Kupoprodaja poslovnog prostoraKupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu Repu-blike Hrvatske i JLP(R)S-a sadašnjem zakupniku i sa-dašnjem korisniku obavlja se prema Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.

4.1. Prodaja poslovnog prostora sadašnjem zakupniku

Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske može se proda zakupniku poslovnog prostora koji ima sklopljen ugovor o zakupu i u poslovnom pro-storu obavlja dopuštenu djelatnost, te prostor koris bez prekida najmanje 5 godina (sadašnji zakupnik), ako uredno izvršava obveze iz ugovora o zakupu, i to na temelju popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje i u skladu s Uredbom o kupoprodaji po-slovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske.

Poslovni prostor u vlasništvu JLP(R)S-a može se pro-da sadašnjem zakupniku koji uredno izvršava sve obveze iz ugovora o zakupu i druge fi nancijske obveze prema JLP(R)S-u, pod uvje ma iz Zakona i u skladu s odlukama nadležnih jela JLPRS-a na temelju popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje. Po-pis utvrđuje predstavničko jelo JLP(R)S-a na prijed-log čelnika jedinice.

Iznimno, pravo na kupnju poslovnog prostora u vla-sništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a može ostvari zakupnik koji se nalazi u zakupnom odnosu s Repu-blikom Hrvatskom, odnosno JLPRS, u trajanju kraćem od 5 godina, ako je podmirio sve obveze iz ugovora o zakupu i druge fi nancijske obveze prema JLP(R)S-u, a koji je:

34

PRAVO UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

• prije toga bio u zakupnom odnosu s JLPRS-om u ukupnom neprekinutom trajanju od najmanje 5 godina, ili

• prije toga bio u zakupnom odnosu s jedinicom lo-kalne, odnosno područne (regionalne) samoupra-ve i Republikom Hrvatskom, u ukupnom nepreki-nutom trajanju od najmanje 5 godina, ili

• kao nasljednik obrtnika nastavio vođenje obrta ili kao član obiteljskog domaćinstva preuzeo obrt, a bio je u zakupnom odnosu u ukupnom neprekinu-tom trajanju od najmanje 5 godina, u koje vrijeme se uračunava i vrijeme zakupa njegovih prednika, ili

• morao napus poslovni prostor koji je koris o zbog povrata toga prostora u vlasništvo prijašnjem vlasniku, sukladno posebnom propisu, a do tada je bio u zakupu u neprekinutom trajanju od najmanje 5 godina.

4.2. Prodaja poslovnog prostora sadašnjem korisniku

Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske može se proda i korisniku koji nema sklopljen ugo-vor o zakupu i koji obavlja u tom prostoru dopuštenu djelatnost, a pro v kojega se ne vodi postupak radi ispražnjenja i predaje poslovnog prostora, i koji taj prostor koris bez prekida najmanje 5 godina (sadaš-nji korisnik), i to na temelju popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje. Poslovni prostor u vla-sništvu JLP(R)S-a može se proda sadašnjem korisni-ku pod uvje ma i u postupku propisanom Zakonom, i u skladu s odlukama koje donosi predstavničko jelo jedinice, i to na temelju popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje.

Iznimno, poslovni prostor u vlasništvu RH i JLP(R)S može se proda sadašnjem korisniku toga prostora, koji u njemu obavlja dopuštenu djelatnost, a koji je taj prostor nastavio koris na temelju ranije sklopljenog ugovora o zakupu kojem je prestala valjanost. U tom slučaju može se proda samo, ako je sadašnji korisnik za cijelo vrijeme korištenja toga prostora plaćao vla-sniku naknadu za korištenje i sve druge troškove koji proizlaze iz korištenja toga prostora. Onom korisniku koji nije plaćao može se proda pod uvjetom da tu naknadu i troškove uključujući i zatezne kamate u ci-jelos podmiri prije sklapanja ugovora o kupoprodaji.

4.3. Kupoprodajna cijena

Poslovni prostor se prodaje po tržišnoj cijeni, a izni-mno, ako se prodaje sadašnjem zakupniku i sadaš-njem korisniku pod uvje ma iz Zakona tržišna cijena se umanjuje za neamor zirana ulaganja koja su bila od utjecaja na visinu tržišne vrijednos prostora, s me da se visina ulaganja priznaje najviše do 30 %

tržišne vrijednos poslovnog prostora. Ne priznaju se

ulaganja u preinake učinjene bez suglasnos zakupo-davca, osim nužnih troškova, kao ni ulaganja koja je zakupodavac priznao u obliku smanjene zakupnine. Cijena poslovnog prostora, odnosno plaćanje može se ugovori odjednom ili obročnom otplatom, prema izboru kupca.

4.4. Ugovor o kupoprodaji

Zahtjev za kupnju poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske podnosi se Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, a na lokalnoj razini jelu nadležnom za raspolaganje imovinom. Odluku

o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Repu-blike Hrvatske donosi Državni ured za upravljanje dr-žavnom imovinom, a na lokalnoj razini predstavničko jelo ili čelnik jedinice, ovisno o vrijednos poslovnog

prostora. Poslovni prostor ne može se proda osobi koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema dr-žavnom proračunu, proračunu JLP(R)S-a osim, ako je odobrena odgoda plaćanja, pod uvjetom da se pridr-žava rokova plaćanja.

Ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora mora bi sastavljen u pisanom obliku i solemniziran kod javnog bilježnika. Ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske sklapa Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a na lokalnoj ra-zini čelnik jedinice, u roku od 90 dana od donošenja odluke o kupoprodaji poslovnog prostora.

5. ZaključakS obzirom na širinu materije, koja se odnosi na dr-žavnu imovinu, stjecanje, upravljanje, raspolaganje i korištenje imovinom u vlasništvu Republike Hrvat-ske uređeno je velikim brojem propisa. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz 2013. godine na potpuniji na-čin uređeno je upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na rani-ji propis. Zakonom su obuhvaćeni svi pojavni oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske uključujući i poslovne prostore.

Registar državne imovine će također objedini sve pojavne oblike državne imovine uključujući i one čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim za-konom. S obzirom na to da učinkovito upravljanje i raspolaganje imovinom na državnoj i lokalnoj razini po če razvoj gospodarstva i pridonosi boljoj kvalite života građana, neophodno je da propisi koji uređu-ju ovo područje omogućuju učinkovito upravljanje i raspolaganje imovinom, pružaju pregledna i jasna pravila i kriterije, te propisuju ovlas i dužnos nosi-telja funkcija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

35

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

1. UvodOd svih provedenih postupaka javne nabave obve-znika primjene Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13, dalje u tekstu: ZJN), na pregovarački postupak s prethodnom objavom odnosi se manje od 2 %. Javni naručitelji (državna jela, županije, gradovi, općine, pravne osobe, kao što su: ustanove, komunal-na društva i sl.), manje ga koriste od sektorskih naruči-telja (naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnos u području vodoopskrbe, energije, prijevoza i poštan-skih usluga). Razlog tomu je jednim dijelom, što javni i sektorski naručitelji nisu u istoj pravnoj situaciji kada su u pitanju zakonske pretpostavke za provedbu ovog postupka javne nabave i mogućnost njegove primjene.

2. Kada se provodi pregovarački postupak s prethodnom objavom?

Javni naručitelji mogu ovaj postupak provodi samo u slučajevima, kada to ZJN izričito dopušta:

1) ako su u (prethodno) provedenom otvorenom ili ograničenom postupku javne nabave ili u natjeca-teljskom dijalogu, sve dostavljene ponude za rado-ve, robu ili usluge bile nepravilne ili neprihvatljive, pod uvjetom da se izvorni uvje ugovora bitno ne mijenjaju

2) ako su predmet nabave radovi, koji se izvode isklju-čivo u svrhu istraživanja, pokusa ili razvoja, a ne s ciljem osiguranja profi ta ili pokrića troškova istraži-vanja i razvoja

3) u iznimnim slučajevima kada priroda radova, robe odnosno usluga ili rizici povezani s m onemogu-ćuju prethodno cjelovito određivanje cijene

4) u slučaju usluga, između ostalog usluga iz Dodatka II. A kategorije 6. ZJN-a, i intelektualnih usluga (pri-mjerice usluge koje uključuju projek ranje), pod uvjetom da je priroda usluga takva, da se specifi ka-cije predmeta nabave ne mogu odredi s dovoljnom preciznošću, te stoga nije moguće sklapanje ugovo-ra odabirom najpovoljnije ponude u uvje ma otvo-renog ili ograničenog postupka javne nabave.

Sektorski naručitelji mogu uvijek (slobodno) provo-di pregovarački postupak s prethodnom objavom, isto kao i otvoreni i ograničeni postupak. Dakle, oni nisu obvezni provjerava jesu li ispunjene određene zakonske pretpostavke za provedbu ovog postupka.

3. Nepravilna, neprihvatljiva i neprikladna ponuda

ZJN defi nira pojmove nepravilne, neprihvatljive i ne-prikladne ponude, koji se koriste u smislu članaka od 26. do 28. za javne naručitelje, te pojma neprikladne ponude u smislu članka 117. ZJN-a za sektorske naru-čitelje:

1) nepravilna ponuda je ponuda koja nije izrađena u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, sadrži odredbe koje naručitelj smatra štetnima ili za koje naručitelj osnovano smatra da nisu rezultat tržiš-nog natjecanja (primjerice posljedica je nedopu-štenog sporazuma gospodarskih subjekata)

2) neprihvatljiva ponuda je ponuda koja zbog formal-nih ili drugih objek vnih razloga ne može bi oda-brana, primjerice: zakašnjelo dostavljena ponuda, ponuda ponuditelja kod kojega su stečeni razlozi za isključenje (kažnjavanost, neplaćeni porezi i do-prinosi, stečaj, likvidacija, i sl.), ponuda ponuditelja koji nije dokazao svoju sposobnost u skladu s do-

Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom - norma vno rješenje i praksaAnte Loboja *

Pregovarački postupak javne nabave je postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjek ma po vlas tom izboru i pregovara o uvje ma ugovora s jednim ili s više njih. Ovaj postupak naručitelji mogu provodi kao pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva na nadmetanje ili pregovarački postu-pak bez prethodne objave, ovisno o tome koje se zakonske pretpostavke primjenjuju za njegovu provedbu. U članku se detaljno obrađuje pregovarački postupak s prethodnom objavom.

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.

36

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

kumentacijom za nadmetanje i odredbama ZJN-a, ponuda kojoj nedostaje jamstvo za ozbiljnost po-nude, nedopuštena alterna vna ponuda, ponuda čija je cijena veća od osiguranih sredstava za naba-vu, ponuda s neuobičajeno niskom cijenom i sl.

3) neprikladna ponuda je ponuda koja u cijelos ne odgovara potrebama naručitelja određenim u opi-su predmeta nabave i tehničkim specifi kacijama, odnosno ona kojom se nude roba, radovi ili usluge koje ne zadovoljavaju potrebe naručitelja u odnosu na traženi predmet nabave.

4. Provedba postupka u više fazaPregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom može se provodi u više faza. U tom smi-slu naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje i u dokumentaciji za nadmetanje naznači namjeru kori-štenja opcije odvijanja postupka u više faza, koje sli-jede jedna za drugom, da bi se smanjio broj inicijalnih ponuda temeljem kojih se vode pregovori između na-ručitelja i ponuditelja.

4.1. Poziv na nadmetanje

Ovaj postupak započinje danom slanja poziva na nadmetanje u EOJN. Poziv na nadmetanje objavljuje se na standardnom obrascu 2 (za javne naručitelje), odnosno standardnom obrascu 5 (za sektorske naru-čitelje). Ako je potrebno za izradu zahtjeva za sudje-lovanje, naručitelj stavlja na raspolaganje u EOJN-u i dodatnu dokumentaciju. U pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom mogu sudjelo-va svi zainteresirani gospodarski subjek . Prva faza je potpuno transparentna. U kasnijim fazama proved-be ovaj postupak nije potpuno transparentan, stoga se zakonske pretpostavke za njegovu primjenu, u slu-čajevima kada ga provode javni naručitelji, moraju strogo provjerava .

Teret dokaza o postojanju činjenica ili okolnos te-meljem kojih je proveo pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom je na javnom naruči-telju. Navedene okolnos ispituje DKOM u postupku pravne zaš te, ako žalitelj u žalbi upu na takve ne-pravilnos , ali i ostala jela koja obavljaju nadzor nad poslovanjem naručitelja (primjerice Ministarstvo gos-podarstva kao središnje jelo državne uprave nadlež-no za sustav javne nabave).

4.2. Smanjivanje broja sposobnih natjecatelja

U pregovaračkom postupku javne nabave s prethod-nom objavom naručitelj može koris mogućnost smanjivanja broja sposobnih natjecatelja kojima će dostavi poziv na pregovaranje, pod uvjetom da na raspolaganju ima dovoljan broj sposobnih natjecate-

lja. Ako koris ovu mogućnost naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje naves uvjete ili pravila koje namjerava primijeni za smanjivanje broja sposobnih natjecatelja te minimalan i, po potrebi, maksimalan broj sposobnih natjecatelja, koje namjerava pozva . Uvje ili pravila moraju bi objek vni i nediskrimini-rajući. Naručitelj može te uvjete ili pravila naves u odnosu na rela vni značaj koji im pridaje.

Poziv na nadmetanje u ovom postupku sadrži poda-tak o broju natjecatelja kojima će se dostavi poziv na pregovaranje, s m da u slučaju dovoljnog broja sposobnih gospodarskih subjekata, broj natjecatelja koje će naručitelj pozva na pregovaranje ne smije bi manji od tri. Ako je broj sposobnih natjecatelja koji zadovoljavaju minimalne razine sposobnos veći od objavljenog broja natjecatelja koje namjerava po-zva , naručitelj ih može pozva sve ili smanji broj sposobnih natjecatelja koje će pozva na temelju uvjeta ili pravila koje je naveo u pozivu na nadmeta-nje. U slučaju smanjenja, broj sposobnih natjecatelja koje će naručitelj pozva mora bi najmanje jednak minimalnom broju unaprijed utvrđenom u pozivu na nadmetanje. Razlozi za odabir natjecatelja navode se u zapisniku. Ako je broj sposobnih natjecatelja koji zadovoljavaju minimalne razine sposobnos manji od objavljenog broja, naručitelj može nastavi postupak pozivanjem sposobnih natjecatelja. Naručitelj ne smi-je pozva dodatne gospodarske subjekte ili natjeca-telje, koji nisu dokazali sposobnost.

4.3. Razlozi isključenja i uvje sposobnos

Naručitelj u pozivu na nadmetanje navodi razloge isključenja natjecatelja iz pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom (obvezni ra-zlozi isključenja, te ostali razlozi isključenja, ako ih koris ) i dokumente kojima gospodarski subjekt do-kazuje da ne postoje razlozi za njegovo isključenje. Također, naručitelj u pozivu na nadmetanje navodi uvjete sposobnos (pravna i poslovna sposobnost te fi nancijske, tehničke i stručne sposobnos ), te dokumente kojima gospodarski subjekt dokazuje svoju sposobnost.

Ako je odredio uvjete fi nancijske te tehničke i struč-ne sposobnos , naručitelj određuje minimalne razi-ne sposobnos , koja se zah jeva od gospodarskog subjekta. Ako je naručitelj od dana objave poziva na nadmetanje, dokumentaciju za nadmetanje i svu dodatnu dokumentaciju, koja se odnosi na postupak javne nabave neograničeno i u cijelos elektronič-ki stavio na raspolaganje, razlozi isključenja i uvje- sposobnos ne trebaju bi navedeni u pozivu na

nadmetanje, nego je uputa na tu dokumentaciju do-voljna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

37


4.4. Zahtjev za sudjelovanje u postupku

U prvoj fazi postupka, svi zainteresirani gospodarski subjek mogu dostavi zahtjev za sudjelovanje u pre-govaračkom postupku javne nabave, u roku koji je na-ručitelj odredio u pozivu na nadmetanje. Zahtjevom gospodarski subjekt iskazuje svoju volju za sudjelova-njem u postupku. Kod nabave velike vrijednos , rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje iznosi najmanje 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, dok kod na-bave male vrijednos , rok za dostavu zahtjeva za sudje-lovanje iznosi najmanje 20 dana od dana slanja poziva na nadmetanje u EOJN.

Ako u pregovaračkom postupku javne nabave s pret-hodnom objavom zbog žurnos nije moguća primjena redovnih ili skraćenih rokova, naručitelj može odre-di rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje, koji ne smije bi kraći od 15 dana, računajući od dana slanja poziva na nadmetanje. U tom slučaju naručitelj mora u pozivu na nadmetanje obrazloži razloge žurnos . Sa zahtjevom za sudjelovanje natjecatelji dostavljaju dokumente kojima dokazuju da ne postoje razlozi za njihovo isključenje iz postupka javne nabave te doku-mente kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta pravne i poslovne sposobnos , kao i minimalne razine fi nan-cijske i tehničke i stručne sposobnos , ako je iste na-ručitelj odredio. Sve tražene dokumente natjecatelji mogu dostavi u neovjerenoj preslici.

4.5. Ocjena i zapisnik o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje

Zahtjev za sudjelovanje otvara se nakon isteka roka za njegovu dostavu. Otvaranje zahtjeva za sudjelo-vanje nije javno. O ocjeni zahtjeva za sudjelovanje mora se sastavi zapisnik u koji se unose sve bitne okolnos . Natjecatelju se na zahtjev odobrava uvid u onaj dio zapisnika, koji se odnosi na njegov zahtjev za sudjelovanje, na što je potrebno pazi pri sastavljanju zapisnika. Zapisnik o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje koje naručitelj izrađuje u ovom postupku izrađuje se u dva dijela. Sadržaj Zapisnika o ocjeni zahtjeva za su-djelovanje u pregovaračkom postupku s prethodnom objavom propisan je člankom 24. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12, dalje u tekstu: Uredba).

Pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih do-kumenata – U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može u primjerenom roku, pozva gospo-darske subjekte da pojasne ili upotpune dokumente, koje su predali radi dokazivanja sposobnos . Članak 92. ZJN-a regulira pitanje pojašnjenja i upotpunja-vanja dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. ZJN-a, te pojašnjenja pojedinih elemenata ponude, u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet

nabave, jekom postupka pregleda i ocjene ponuda. ZJN nastoji promovira jedan moderniji pristup jav-noj nabavi, koji se razvija na razini EU, a koji se ogleda u smanjivanju administra vnih barijera i traženja ve-likog broja dokumenata, uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjere stvarnih podataka o gospodar-skim subjek ma, korištenjem javnih registara i sličnih metoda provjere.

Ovom odredbom pragma čno se pristupa navedenom problemu s ciljem da naručitelj može pozva gospodar-ske subjekte da se pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumen ma traženih sukladno člancima od 67. do 74. ZJN-a, uklone pogreške, nedostatke ili nejasno-će koje se mogu ukloni . Kako bi olakšali ocjenu do-stavljenih dokumenata, naručitelji mogu, ako smatra-ju potrebnim, zatraži od gospodarskih subjekata da pojasne dostavljene dokumente. Pojašnjenja se mogu zah jeva , primjerice kada dostavljeni dokazi sadrže nedosljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni ili su iz njih izostavljene pojedinos . U postupku pregleda i ocjene ponuda, naručitelj može pozva ponuditelje da pojašnjenjem u vezi s dokumena ma traženim su-kladno člancima od 67. do 74. ZJN-a uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni . Pogreš-kama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se doku-men , koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju.

PITANJE: Može li naručitelj u prvom stupnju pre-govaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, od natjecatelja traži da u zahtjevu za su-djelovanje dostave i jamstvo za ozbiljnost ponude?

Sukladno odredbi članka 2., točke 20. ZJN-a pregova-rački postupak javne nabave je postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjek ma po vlas -tom izboru i pregovara o uvje ma ugovora s jednim ili s više gospodarskih subjekata. Točkom 10. istoga član-ka propisano je da je natjecatelj gospodarski subjekt koji je voljan sudjelova u ograničenom postupku jav-ne nabave, pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ili natjecateljskom dijalogu i svo-ju je volju iskazao zahtjevom za sudjelovanje.

Naručitelj koji namjerava sklopi ugovor o javnoj na-bavi ili okvirni sporazum u pregovaračkom postup-ku javne nabave s prethodnom objavom obvezan je objavi poziv na nadmetanje. U pozivu na nadmeta-nje naručitelj navodi svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predme ma nabave, a koje defi nira u tom pozivu i/ili u dodatnoj dokumentaciji. Natjecateljima koji su pra-vodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili uvjete koji se odnose na nepostojanje raz loga isključe-nja iz postupka javne nabave, odnosno koji ispunjavaju postavljene uvjete sposobnos za izvršenje ugovora, u skladu s člancima od 67. do 74. ZJN-a, upućuje se poziv

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

na pregovaranje u 2. stupnju pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom.

Dokumentacija za nadmetanje može se izradi u dva dijela. Prvi dio dokumentacije je podloga za izradu za-htjeva za sudjelovanje, a izrađuje se u formi dodatne do-kumentacije uz poziv na nadmetanje, u slučaju da poziv na nadmetanje ne sadrži dovoljno podataka za izradu zahtjeva za sudjelovanje. Drugi dio dokumentacije za nadmetanje je podloga za izradu ponude, inicijalne po-nude ili konačne ponude, koji se dostavlja odabranim ili preostalim ponuditeljima s pozivom na dostavu ponu-de, na pregovaranje ili na sudjelovanje u dijalogu.

Dakle, u prvom stupnju pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom natjecatelji ne podnose ponudu već zahtjev za sudjelovanje zajedno s traženim dokumen ma, kojima dokazuju da ne po-stoje razlozi za njihovo isključenje iz postupka javne nabave te da ispunjavaju uvjete sposobnos (pravne i poslovne te fi nancijske odnosno tehničke i stručne, ako su traženi).

U drugom stupnju, naručitelj odabranim natjecate-ljima istodobno šalje pisani poziv na pregovaranje. Tijekom pregovaranja naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem zasebno o bilo kojem dijelu inicijalne po-nude, kako bi ih prilagodio zahtjevima navedenima u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje i dodatnoj dokumentaciji ako postoji, i kako bi dobio najbolju ponudu prema kriterijima za odabir ponude. Nakon zaključenja pregovora javni naručitelj istodob-no i u pisanom obliku poziva preostalog ponuditelja ili ponuditelje na dostavu konačnih ponuda u razumnom roku. Stoga, naručitelj tek u ovoj fazi pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom može od ponuditelja traži dostavu jamstva za ozbiljnost po-nude, sukladno odredbi članka 76., točki 1. ZJN-a.

4.6. Odluka o nedopus vos sudjelovanja

Natjecateljima koji neće bi pozvani na pregovaranje naručitelj šalje odluku o nedopus vos sudjelovanja na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.). Odluku o nedopus vos sudjelovanja donosi od-govorna osoba naručitelja, na temelju obrazloženog prijedloga kojeg sastavljaju ovlašteni predstavnici na-ručitelja i koja je sastavni dio zapisnika o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje. Odluka o nedopus vos sudjelovanja mora sadržava razloge za nedopus vost sudjelovanja natjecatelja i dostavlja se svakom natjecatelju zasebno tako da nema uvid u podatke o ostalim natjecateljima.

Nezadovoljni natjecatelj može uloži žalbu na odluku o nedopus vos sudjelovanja, u roku od deset, od-nosno pet dana od primitka odluke, ovisno o proci-jenjenoj vrijednos predmeta nabave (nabava velike

vrijednos ili male vrijednos ) u odnosu na razloge nedopus vos , koje je naručitelj naveo u odluci.

Primjer iz prakse: Odluka o nedopus vos sudje-lovanja

Naručitelj__________________ (naziv i sjedište)________________________________, OIB.__________ br. tel. _____________ br. telefaksa ______________ internet. adresa ___________ adresa e-pošte, u pregovaračkom postupku jav-ne nabave s prethodnom objavom (br. poziva na nadmetanje objavljenog u EOJN RH ), na temelju odredbe članka 33., stavaka 6. i 7. ZJN-a (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13), donosi sljedeću:

ODLUKU O NEDOPUSTIVOSTI SUDJELOVANJA

U pregovaračkom postupku javne nabave s pret-hodnom objavom (br. poziva na nadmetanje objav-ljenog u EOJN RH) _____________________________________ za nabavu ________u iznosu od __.__.__,00 kn, natjecatelju (naziv i sjedište) ______________________________________, ne dopušta se daljnje sudjelovanje u postupku javne nabave.

Obrazloženje(razlozi za nedopus vost sudjelovanja)

Pregledom i ocjenom pris glih dokaza o sposobnos natjecatelja (naziv i sjedište) ________________ dostavljenih uz pravodobno dostavljeni zahtjev za sudjelovanjem u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, dana __________ 2014. godine, utvrđeno je sljedeće:

• natjecatelj (naziv i sjedište) _______________ dostavio je (primjerice potvrdu Porezne uprave o stanju duga, stariju od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave).Zbog svega navedenog ispunjeni su uvje za isklju-čenje istog natjecatelja iz postupka javne nabave, te ocjenu istoga nesposobnim.

Uputa o pravnom lijeku:Natjecatelj može uloži žalbu na Odluku o nedopu-s vos sudjelovanja u roku od 10/5 dana od dana primitka Odluke, sukladno članku 147., stavku 1., točki 3. ZJN-a (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13), u od-nosu na razloge nedopus vos sudjelovanja. Žalba se izjavljuje u pisanom obliku Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Primjerak žalbe istodobno se predaje naručitelju na dokaziv način.

Datum: _______________________

Potpis odgovorne osobe:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

39


U primjerima koji slijede, DKOM je u žalbenom po-stupku odlučivao o osnovanos razloga za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, sukladno odredbama ZJN-a (NN, br. 110/07, 125/08). Zakonske pretpostavke za provedbu prego-varačkog postupka s prethodnom objavom u primje-rima koji slijede iden čne su i u važećem ZJN-u.

Primjer iz prakse 1:

Javni naručitelj je u EOJN-u objavio poziv na nadmeta-nje u pregovaračkom postupku javne nabave s pret-hodnom objavom, broj N-02-V-135355-200709 za nabavu usluge izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta obnove ljetnikovca s projek ma unutarnjeg uređenja i vrta. U Odluci o početku predmetnog po-stupka javne nabave, kao zakonsku osnovu za provo-đenje postupka naručitelj je naveo članak 16., stavak 1., točku 3. ZJN-a (NN, br. 110/07, 125/08), ci rano: „ako su predmet nabave intelektualne usluge, kao što je usluga projek ra-nja...”. Naručitelj je donio Odluku o nedopus vos sudjelovanja, kojom natje-catelju nije dopušteno su-djelovanje u daljnjem po-stupku javne nabave. Na navedenu Odluku, žalitelj je žalbu izjavio DKOM-u. U žalbi žalitelj navodi, da je poziv na nadmetanje pro- van odredbama ZJN-a,

posebice članku 16. istog. U konkretnom slučaju se radi o jednostavnoj građevi-ni i poslovima povezanim s izradom projektne doku-mentacije za koju se ne može reći da se primjenjuju uvje članka 16. ZJN-a.

DKOM je utvrdio da je žalba osnovana, navodeći da je naručitelj proveo predmetni postupak javne nabave na osnovi članka 16., stavka 1., točke 3. ZJN-a. U obja-vi poziva na nadmetanje, kao kratak opis predmeta nabave naveo je izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta obnove ljetnikovca s projek ma unutarnjeg uređenja i vrta, dok je kao CPV oznaku za predmet nabave naveo 74232000 – usluge tehničkog projek- ranja. Pregledom ostalih dostavljenih dokaza utvr-đeno je da u fazi postupka nabave, koja je predmet žalbenog postupka naručitelj nije izradio dokumen-taciju za nadmetanje. Odredbama članka 16., stavka 1., točki 3. ZJN-a, propisano je da se ugovor o javnim uslugama može sklapa u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, ako su pred-met nabave intelektualne usluge, kao što je usluga projek ranja, i usluge iz kategorije 6 Dodatka II. A

ZJN-a, čiji se opis predmeta nabave ne može odre-di s dovoljnom preciznošću, pa ugovor nije moguće sklopi odabirom najpovoljnije ponude u otvorenom ili ograničenom postupku nabave.

Dakle, da bi naručitelji mogli proves pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom u na-vedenom slučaju, mora se radi o predmetu nabave za koji naručitelj nije u mogućnos da dovoljno de-taljan opis, na temelju kojeg bi subjek mogli dosta-vi usporedive ponude, kao primjerice, u otvorenom postupku nabave. Znači da u slučajevima primjene navedenog pregovaračkog postupka naručitelj u ovoj prvoj fazi postupka, dakle do donošenja odluke o ne-dopus vos sudjelovanja ili poziva za dostavu ponu-da, ne može izradi dokumentaciju za nadmetanje sa svim sadržajem propisanim člankom 4. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nad-metanje i ponudama (NN, br. 13/08, 4/09).

Među m, naručitelj bi morao u prvoj fazi proved-be pregovaračkog postup-ka izradi dokumentaciju za nadmetanje, koja bi sadržavala sve elemente, koji su naručitelju pozna , te o kojima nema potre-be za pregovorima, dok bi se u kasnijim fazama provedbe pregovaračkog postupka defi nirali oni uvje nadmetanja, koji na-ručitelju nisu u ovoj prvoj fazi pozna , te zbog kojih

i provodi pregovarački postupak nabave s prethod-nom objavom za nabavu usluge, čiji se opis predmeta nabave ne može odredi s dovoljnom preciznošću. Budući da je DKOM utvrdio da naručitelj u fazi pred-metnog pregovaračkog postupka koja je predmet ovog žalbenog postupka, nije izradio dokumentaciju za nadmetanje s podacima, koji su mu bili pozna , utvrđen je propust naručitelja.

Primjer iz prakse 2:

Prema odredbi članka 16., stavka 1. ZJN-a (NN, br. 110/07, 125/08) ugovor o javnim uslugama može se sklapa u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom.

Naručitelj se pozvao na članak 16. ZJN-a (nemoguće prethodno cjelovito određivanje cijene, navodeći da nije bilo moguće precizno određivanje opisa pred-meta nabave). Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom, omogućuje naručiteljima da provode postupak po drugačijim pravilima od onih koja su predviđena za otvoreni postupak javne na-

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

bave, te je njegova primjena ograničena na nekoliko točno specifi ciranih/određenih slučajeva.

Slučajevi u kojima se takav postupak može koris - propisani su člankom 16., stavkom 1. ZJN-a, kada

se radi o uslugama, što jest slučaj u predmetnom postupku, te su is fl eksibilnije naravi, za razliku od otvorenog postupka javne nabave kod kojega su pra-vila postupka rigidnija, da bi se ograničilo/onemogu-ćilo stvaranje prilika za prikrivanje diskriminatornih radnji u postupcima. Odnosno, pregovarački postu-pak ne pruža jednako jamstvo ostvarenja karakte-ris ka natjecanja, objek vnos i transparentnos , poput otvorenog postupka, m više što omogućuje pregovaranje sa samo jednim gospodarskim subjek-tom u konačnoj fazi.

Naručiteljev propust sastoji se u sljedećem: na naru-čitelju je teret dokazivanja okolnos koje opravdava-ju primjenu takve vrste postupka, da su se te okol-nos zaista ispunile, da postoji osnova za primjenu is h. To se mora učini prilikom samog započinjanja postupka, kako bi se opravdalo odstupanje od pri-mjene otvorenog postupka javne nabave, odnosno prilikom odabira ove vrste postupka, dokumentaci-ja mora sadržava odredbu o razlozima i uvje ma, zašto je odabrana baš ta vrsta postupka, kako bi se opravdala primjena iste. Sve navedeno je potrebno radi poš vanja i ostvarivanja svrhe načela svih postu-paka javne nabave, a koja su naručitelji obvezni poš -va u odnosu na sve gospodarske subjekte, sukladno članku 6. ZJN-a.

4.7. Drugi stupanj postupka

Natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanjem u postupku javne nabave te ispunili tražene uvjete, naručitelj šalje pisani poziv na prego-varanje. Poziv se šalje istodobno svim odabranim na-tjecateljima u prvom stupnju postupka javne nabave. Poziv na pregovaranje sadrži: 1. podatak o objavlje-nom pozivu na nadmetanje, 2. rok za dostavu inici-jalne ponude, 3. adresu na koju se dostavlja ponuda, 4. jezik ponude, 5. naznaku o dokumen ma koji se trebaju dodatno dostavi (u svrhu provjere dostav-ljenih izjava ili u svrhu nadopune informacija u vezi s uvje ma i dokazima fi nancijske i/ili tehničke i stručne sposobnos , 6. kriterij za odabir ponude.

Pozivu na pregovaranje prilaže se dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna dokumentacija (skice, nacr , planovi, projek , studije i sl. dokumen , na te-melju kojih su izrađeni troškovnici u dokumentaciji za nadmetanje). Ako je ta dokumentacija neograničeno i u cijelos elektronički stavljena na raspolaganje (u EOJN-u, na internetskim stranicama naručitelja, i sl.), dovoljno je da poziv sadrži obavijest o internetskoj

adresi na kojoj je dokumentacija dostupna. Podaci o odabranim natjecateljima kojima je dokumentacija za nadmetanje, stavljena na raspolaganje moraju se ču-va kao tajni do otvaranja konačnih ponuda.

Ako je potrebno, za vrijeme roka za dostavu ponuda natjecatelji mogu zah jeva objašnjenja i izmjene u vezi s dokumentacijom za nadmetanje, a naručitelj je dužan svim natjecateljima istodobno odgovori ne navodeći podatke o podnositelju zahtjeva. Pod uvje-tom da je zahtjev dostavljen pravodobno, naručitelj je obvezan odgovor dostavi najkasnije jekom še-stog dana prije dana u kojem is če rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednos , odnosno najkasnije jekom četvrtog dana prije dana u kojem is če rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednos . Zahtjev je pravodo-ban, ako je dostavljen naručitelju najkasnije jekom osmog dana prije dana u kojem is če rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednos , odnosno najkasnije jekom šestog dana prije dana u kojem is če rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednos .

Ako naručitelj za vrijeme roka za dostavu ponuda mijenja dokumentaciju (izmjena dokumentacije za nadmetanje), obvezan je osigura dostupnost izmje-na svim odabranim natjecateljima na is način kao i osnovnu dokumentaciju, te osigura da gospodarski subjek od primitka izmjene imaju najmanje 15 dana za dostavu ponude u postupku javne nabave velike vrijednos , odnosno deset dana u postupku javne na-bave male vrijednos .

Pregovori naručitelja i ponuditelja

Tijek pregovora:

• naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem za-sebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude, kako bi je prilagodio zahtjevima navedenim u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji za nadmetanje i kako bi odabrao najbolju ponudu prema kriteriju odabira

• naručitelj mora osigura jednaki tretman svim po-nuditeljima, te posebno

• ne smije dava informacije na diskriminirajući na-čin i pogodova nekom od ponuditelja.

Naručitelj može predvidje da se pregovaranje od-vija u više faza, koje slijede jedna za drugom, da bi se smanjio broj inicijalnih ponuda o kojima se pre-govara. U pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji za nadmetanje, mora naznači namjerava li koris ovu opciju. U tom smislu, naručitelj u fazama sma-njuje broj inicijalnih ponuda primjenjujući kriterije za odabir ponude navedene u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji za nadmetanje. Nakon svake faze na-ručitelj bez odgode šalje obavijest o isključenju ini-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

41


cijalne ponude onim ponuditeljima, čije se inicijalne ponude neće dalje razmatra . Obavijest o isključenju inicijalne ponude mora sadržava razloge isključenja.

Broj inicijalnih ponuda u posljednjoj fazi pregovaranja mora bi dovoljan, da osigura is nsko natjecanje, pod uvjetom da postoji dovoljan broj inicijalnih ponuda ili sposobnih ponuditelja. Ako na osnovi smanjenja bro-ja inicijalnih ponuda preostane samo jedan sposoban ponuditelj, u zaključnoj fazi pregovaračkog postupka dopušteno je pregovaranje samo s jednim ponudite-ljem. Naručitelj je obvezan ponuditelja, odnosno po-nuditelje koji sudjeluju u pregovaranju obavijes o zaključenju pregovora. Nakon zaključenja pregovora naručitelj istodobno i u pisanom obliku poziva preo-stalog ponuditelja ili ponuditelje na dostavu konačnih ponuda u razumnom roku. Nakon proteka roka za do-stavu, ponuditelj ne smije mijenja konačnu ponudu. Naručitelj pregledava i ocjenjuje zaprimljene konačne ponude i donosi odluku o odabiru prema kriteriju za odabir ponude.

4.8. Javno otvaranje konačnih ponuda

U pregovaračkom postupku nabave s prethodnom objavom obavlja se javno otvaranje konačnih ponu-da, onako kako se to obavlja u otvorenom i ograniče-nom postupku javne nabave. Otvaranju ponuda smiju prisustvova , osim ovlaštenih predstavnika naručite-lja i ovlašteni predstavnici ponuditelja koji su predali konačne ponude te druge osobe. Postupak javnog otvaranja ponuda propisan je člankom 18., a sadržaj zapisnika o javnom otvaranju ponuda člankom 22. Uredbe. Zapisnik potpisuju ovlašteni predstavnici na-ručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja, koji su prisustvovali javnom otvaranju ponuda. Daljnji jek pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, nakon otvaranja ponuda (pregled i ocjena ponuda, odluka o odabiru ili poništenju, dostava od-luke, i sl.), is je kao i u otvorenom ili ograničenom postupku javne nabave.

4.9. Pregled i ocjena konačnih ponuda

Nakon javnog otvaranja konačnih ponuda naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude. O pregledu i ocjeni po-nuda sastavlja se Zapisnik. Sadržaj Zapisnika o pregle-du i ocjeni ponuda propisan je člankom 23. Uredbe. Postupak pregleda i ocjene ponuda obavljaju stručne osobe i/ili stručne službe naručitelja, te ako je potreb-no, neovisne stručne osobe, na temelju uvjeta i za-htjeva iz dokumentacije za nadmetanje. U postupku pregleda i ocjene ponuda mora sudjelova najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja koji posjedu-je važeći cer fi kat u području javne nabave. Zapisnik potpisuju osobe koje su izvršile pregled i ocjenu ponu-da. Ako netko od ovlaštenih predstavnika naručitelja

odbije potpisa zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, o tome se sastavlja bilješka koja se prilaže zapisniku. Nakon pregleda i ocjene ponuda valjane ponude ran-giraju se prema kriteriju za odabir ponude.

Primjer iz prakse:

Je li naručitelj bio obvezan u postupku pregleda i ocjene ponuda isključi ponudu ponuditelja koji nije u ponudi dostavio dokumente kojima se dokazuje ne-postojanje razloga za isključenje propisanih člankom 67. ZJN-a?

Sektorski naručitelj, XY d.d. objavio je u EOJN-u RH Poziv na nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave prethodnom objavom, za predmet na-bave: zamjena postrojenja za tretman slojne vode i instlacija fi lterskih jedinica. Zahtjeve za sudjelovanje dostavilo je šest natjecatelja, a naručitelj je ocijenio da su svi natjecatelji dokazali sposobnost, pa je svi-ma upu o poziv na pregovaranje. Inicijalne ponude dostavila su dva ponuditelja, žalitelj i Društvo X d.o.o. Pregovori su provedeni u tri faze, nakon čega su po-nuditelji pozvani da dostave konačne ponude. Oda-brana je ponuda Društva X d.o.o.

U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj osporava valja-nost odabrane ponude. Navodi da je naručitelj bio obvezan u postupku pregleda i ocjene ponuda isklju-či odabranog ponuditelja, jer is nije u ponudi do-stavio dokumente kojima se dokazuje nepostojanje razloga za isključenje propisanih člankom 67. ZJN. Žal-beno jelo je je ovaj žalbeni navod žalitelja ocijenilo neosnovanim navodeći da naručitelj nije ni tražio od ponuditelja da dostave navedene dokaze. Naime, su-kladno članku 133. ZJN-a sektorski naručitelji iz član-ka 6., stavka 1., točke 3. ZJN-a, nisu obvezni odredi obvezne razloge isključenja gospodarskih subjekata sukladno članku 67. ZJN. Osim toga, sukladno članku 33., stavku 2. ZJN-a, dokumente kojima se dokazuje nepostojanje obveznih razloga isključenja, gospodar-ski subjekt dostavlja sa zahtjevom za sudjelovanje u prvom stupnju pregovaračkog postupka javne naba-ve s prethodnom objavom.

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

4.9.1. Provjera ponuditelja

Ako je ponuditelj dostavio neovjerene preslike zatra-ženih dokumenata u prvom stupnju pregovaračkog postupka javne nabave, nakon rangiranja ponuda prema kriteriju za odabir ponude prije odabira ponu-de, naručitelj može, ali nije obvezan, i u ovom postup-ku javne nabave od ponuditelja zatraži izvornike ili ovjerene preslike (jednog ili više) dokumenata koji su dostavljeni u neovjerenoj preslici (provjera ponudite-lja). Naručitelj također, nije obvezan zah jeva izvor-nike ili ovjerene preslike traženih dokumenata, ako su is već dostavljeni u drugom postupku javne nabave kod istog naručitelja i, ako njima ponuditelj dokazu-je da i dalje ispunjava uvjete, koje je javni naručitelj odredio u postupku javne nabave.

4.9.2. Odluka o odabiru

Naručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene po-nuda donosi odluku o odabiru. Odlukom o odabiru, odabire se najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim će se sklopi ugovor o javnoj nabavi, odnosno naj-povoljnija ponuda jednog ili više gospodarskih subje-kata s kojima će se sklopi okvirni sporazum. Odluka o odabiru temelji se na kriteriju za odabir ponude. Odluku o odabiru s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je obvezan, bez odgode, dostavi svakom ponuditelju odnosno svakom sudioni-ku u drugom stupnju pregovaračkog postupka s prethodnom objavom na dokaziv način (dostavnica, povratni-ca, izvješće o uspješnom slanju te-lefaksom, elektronička isprava, objava u EOJN-u pri čemu se do-stava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.).

Ako naručitelj nije dostavio odluku o odabiru svakom ponuditelju odnosno sudi-oniku, tada je to je razlog za oglašavanje odluke ništa-vom. Izvršnošću odluke o odabiru ili odluke o poni-štenju završava pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom.

4.9.3. Rokovi za izjavljivanje žalbe

U pregovaračkom postupku s prethodnom objavom velike vrijednos žalba se izjavljuje u roku od deset dana, a u postupcima nabave male vrijednos u roku od pet dana, i to od dana:

1) objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dodatne dokumentacije za izradu zahtjeva za sudjelovanje, ako postoji

2) objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva i dokumentacije za nadmetanje, pod uvje-

tom da je od dana objave poziva na nadmetanje dokumentacija za nadmetanje i sva dodatna doku-mentacija, koja se odnosi na postupak javne naba-ve neograničeno i u cijelos elektronički stavljena na raspolaganje

3) primitka odluke o nedopus vos sudjelovanja u odnosu na razloge nedopus vos sudjelovanja

4) primitka dokumentacije za nadmetanje i moguće dodatne dokumentacije u odnosu na sadržaj do-kumentacije za nadmetanje, ako ista nije od dana objave poziva na nadmetanje neograničeno i u ci-jelos elektronički stavljena na raspolaganje

5) primitka ili objave izmjene dokumentacije za nad-metanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumenta-cije

6) otvaranja (konačnih) ponuda u odnosu na propu-štanje naručitelja da odgovori na pravodobno do-stavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom po-vezanom s dokumentacijom za nadmetanje, te na postupak otvaranja (konačnih) ponuda

7) primitka odluke o odabiru ili poništenju u odnosu na postupak isključenja inicijalnih ponuda, rješe-nja, pregleda, ocjene i odabira (konačnih) ponuda odnosno razloge poništenja.

Žalitelj koji je propus o izjavi žalbu u određenoj fazi pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom

nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.

4.10. Rok mirovanja

Naručitelj je obvezan primijeni- rok mirovanja koji iznosi 15 dana

kod nabave velike vrijednos , odno-sno deset dana kod nabave male vri-

jednos od dana dostave odluke o odabiru. Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljede-

ćeg dana, nakon dana dostave odluke o odabiru. Rok mirovanja ne primjenjuje se, ako je u drugom stupnju pregovaračkog postupka s prethodnom objavom su-djelovao samo jedan ponuditelj, čija je ponuda ujed-no i odabrana.

4.11. Obavijest o sklopljenom ugovoru

Javni naručitelj je obvezan za svaki sklopljeni ugovor o javnoj nabavi, pa tako i za ugovor sklopljen u pre-govaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, posla na objavljivanje obavijest o skloplje-nom ugovoru najkasnije 48 dana (odnosno najkasnije dva mjeseca za sektorske naručitelje) od dana skla-panja ugovora. ZJN sankcionira kao prekršaj i naru-čitelja i odgovorne osobe naručitelja, ako navedenu obavijest ne pošalju na objavljivanje u EOJN RH.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

43


1. UvodPrilikom određivanja bitnih i nebitnih izmjenama ugo-vora važno je najprije bi u toku s izmjenama i do-punama Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN). ZJN je u kratkom vremenu doživio dvije sadržajno bit-ne izmjene i dopune, a nedavno je Ustavni sud Repu-blike Hrvatske svojom Odlukom broj: U-I-1678/2013 od 19. prosinca 2013. (NN, br. 13/14) ukinuo članak 102. stavak 3. i članak 165. stavak 3. ZJN. Koji Zakon primjenjiva prilikom određivanja je li riječ o bitnim izmjenama ugovora ovisi o tome u kojem je periodu sklopljen ugovor o javnoj nabavi. Ako je primjerice sklopljen prema ZJN (NN, br. 90/11), prema njemu će se i određiva bitne i nebitne izmjene ugovora kod njegovog izvršenja. Razumijevanje što su bitne izmje-ne ugovora o javnoj nabavi, ali i kako se mijenjao ovaj članak važne su za davanje odgovora na pitanje broj 30. u Upitniku o fi skalnoj odgovornos 1.

2. Kronologija reguliranja bitnih izmjena ugovora

a) Razdoblje 1. 1. 2012. – 8. 7. 2013.

U ZJN (NN, br. 90/11) člankom 105. stavkom 5. bilo je defi nirano:

Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi u smislu stavka 4. ovoga članka su izmjene koje:

* Sabina Rebrović, mag. oec., Savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofi tnog sektora TIM4PIN, Zagreb.1 Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/2011, 106/2012 i 130/2013)

1. uvode uvjete koji bi, da su bili dio osnovnog postup-ka javne nabave, omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili

2. znatno proširuju predmet nabave na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovo-rom, ili

3. mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora u korist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u uvje- ma osnovnog ugovora o javnoj nabavi.

b) Razdoblje 9. 7. 2013. – 9. 12. 2013.

Zakonom o izmjenama i dopunama ZJN (NN, br. 83/13) koji je stupio na snagu 9. 7. 2013., jasnije je utvrđena granica bitnih i nebitnih izmjena. Članak 105. izmijenjen je u stavku 5. i glasi:

Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi u smislu stavka 4. ovoga članka su izmjene koje:

1. uvode uvjete koji bi, da su bili određeni u osnov-nom postupku javne nabave, omogućili sudjelova-nje dodatnih ponuditelja uz one koji su sudjelovali ili različi h ponuditelja od onih koji su sudjelovali, ili odabir drugačije ponude od odabrane, ili

2. znatno proširuju predmet ugovora na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovo-rom, ili

3. mijenjaju ekonomsku ravnotežu u korist ponudi-telja na način koji nije bio predviđen u uvje ma osnovnog ugovora o javnoj nabavi, ili

4. mijenjaju ugovornu stranu odabranog ponudite-lja.

Poimanje bitnih izmjena ugovora o javnoj nabaviSabina Rebrović *

Brzom pripremom dokumentacije za nadmetanje, nepažnjom ponuditelja, nedovoljno opisan predmet na-bave te neplanski izrađivan troškovnik, samo su neki od razloga zašto se za vrijeme trajanja ugovora o jav-noj nabavi može javi potreba za njegovom izmjenom. Pitanja jesu li izmjene ugovora za vrijeme njegova trajanja bitne ili ne, često izazivaju nedoumice kod naručitelja. Razumijevanje razlike između bitne i nebitne izmjene je nužno zbog toga što je u članku 105. stavku 4. Zakona o javnoj nabavi izrijekom navedeno da se izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju novim ugovorom za koji je javni na-ručitelj obvezan proves novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora. U ovom tekstu kronološki su navedene izmjene članka 105. te su također dani odgovori na neka od pitanja naših čitatelja kojima se pojašnjava navedena tema ka.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

Iza stavka 5. dodan je novi stavak 6. koji glasi:

Izmjene ugovora o javnoj nabavi neće se smatra bitnim izmjenama ugovora u smislu stavka 4. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

1. mogućnost izmjene ugovora (opseg i priroda mo-gućih izmjena, uvje pod kojima izmjene mogu na-sta ) bila je predviđena na jasan i nedvojben način u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o javnoj nabavi, pod uvjetom da to ne omogućava promje-nu pravne prirode ugovora o javnoj nabavi;

2. ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a manja je od 10% iznosa osnovnog ugovora o javnoj nabavi bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu prirodu ugovora o javnoj nabavi;

3. do promjene ugovorne strane odabranog ponudi-telja došlo je temeljem pravnog sljedništva koje je posljedica njegove statusne promjene pod uvje-tom da to nije izvršeno u cilju izbjegavanja primje-ne ovoga Zakona te da gospodarski subjekt koji postaje nova ugovorna strana zadovoljava sve uv-jete i zahtjeve koji su bili predviđeni u osnovnom postupku javne nabave.

Dotadašnji stavak 6. postao je stavak 7.

c) Razdoblje od 10. 12. 2013. nadalje

Zakonom o izmjenama i dopunama ZJN (NN, br. 143/13) stupio na snagu 10. 12. 2013., u članku 105. izmijenjen je stavak 7. i glasi:

Ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običaji-ma i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sustavu »ključ u ruke« ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračuna m u skladu s građe-vinskom knjigom, za slučaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5 % od predvidive ci-jene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje dodatka toga ugovora.

Iza stavka 7. dodan je stavak 8. koji glasi:

Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje ob-veza iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Iako to nije izrijekom navedeno iz izmijenjenog čla-naka 7. proizlazilo bi da je u svim drugim slučajevima potrebno sklopi dodatak „osnovnom“ ugovoru.

3. Primjeri izmjena ugovoraPrimjer 1.

Upit korisnika bio je vezan uz izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Grad je kao javni naručitelj sklopio

Ugovor za izvođenje radova rekonstrukcije i prenamje-ne dijela zgrade učeničkog doma u dječji vr ć i jaslice s najpovoljnijim ponuditeljem. Radovi su u završnoj fazi, odnosno kreće se u podopolagačke radove. Ugo-vorom su ugovorene podne lijepljene obloge (kaučuk) kao Noraplan Signa akus c ili jednakovrijedne.

Budući da su dogovarane neke izmjene troškovnika, odnosno zamjene podnih obloga od kaučuka koje su navedene u troškovniku koji je sastavni dio sklo-pljenog ugovora u podne obloge od PVC-a, je li mo-guće izvrši takvu izmjenu ugovora i je li navedeno čista povreda ZJN?

Sukladno članku 105. ZJN (NN 90/11) ugovor o javnoj nabavi mora bi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Obzirom da je u dokumentaciji za nadmetanje (troškovniku), kako na-vodite, bilo propisano dostavljanje ponude za kaučuk, te je ponuditelj i ponudio cijenu za navedenu stavku troškovnika, ugovor je sklopljen i nije moguće mije-njanje podnih obloga kaučuka u podne PVC obloge. Navedeno bi značilo izmjenu ugovora, odnosno izvr-šenje ugovora ne bi bilo u skladu s dokumentacijom za nadmetanje i odabranom ponudom.

Napominjemo da je sukladno Zakonu o javnoj nabavi javni naručitelj obvezan kontrolira je li izvršenje ugo-vora o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponu-dom. Nadalje sukladno članku 105. stavak 4. izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je javni naru-čitelj obvezan proves novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora.

Primjer 2.

Korisnik ima dilemu u vezi prihvaćanja računa na kojemu su namirnice tj. mladi krumpir čija cijena nije defi nirana ugovorom o nabavi.

Naime, prilikom upita osoba za nabavu je procije-njenu količinu i cijenu starog i mladog krumpira, stavila u prosječnu procijenjenu te zatražila cijenu za krumpir. Ponuđač s kojim je sklopljen ugovor, u mjesecu lipnju podigao je cijenu krumpira uz obra-zloženje da istu ne može fakturira s obzirom da se radi o mladom krumpiru.

Ugovor s dobavljačem nije raskinut, (ni će bi i to s obrazloženjem velikih troškova ponovnog postup-ka, a narudžba mladog krumpira aktualna je samo dva mjeseca) fakture dolaze na iznos koji nije dogo-voren i ne stoji u ugovoru.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

45


Uzimajući u obzir stavke članka 105. ZJN, jekom izvr-šenja ugovora u vašem slučaju ponuditelj je dužan do-stavi naručeni krumpir sukladno cijenama koje je na-veo u troškovniku svoje ponude. Krumpir je vrsta robe koja ima nepromjenjivu cijenu u nadmetanjima javne nabave tj. onu jediničnu cijenu koju ponudi ponuditelj u nadmetanju dužan je obračuna i za isporučenu robu jekom realizacije ugovora (cijenu ne može mijenja

naviše ili niže). Sukladno ZJN vaša situacija smatrala bi se bitnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi.

Napominjemo da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naveli ste da nemate namjeru raskinu ugovor, što bi ste sukladno prethodno navedenom bili dužni napravi ili proves novi postupak javne nabave. Naime, prilikom provođenja postupka, pripreme dokumentacije i opisa predmeta nabave naručitelj je dužan naves sve okol-nos koje su značajne za izvršenje ugovora i dostavljanje ponude npr. u vašem slučaju mogli ste u dokumentaciji za nadmetanje naves da nabavljate krumpir za godinu dana koji podrazumijeva i stari i mladi (sezonski) krum-pir, te sukladno navedenom opisu u troškovniku naves dvije stavke troškovnika u kojima ponuditelj iskazuje je-diničnu cijenu za svaku stavku posebno. S druge strane greška je ponuditelja što jekom nadmetanja nije posta-vio upit, odnosno što nije zatražio objašnjenje dokumen-tacije vezno za vrstu krumpira koji nabavljate. Obzirom da ponuditelj očito nije postavio upit, što je njegov rizik kod dostavljene ponude, on je dužan obzirom na nave-deno isporuči krumpir sukladno jediničnim cijenama u troškovniku. Ako ponuditelj nije u mogućnos isporuči krumpir po navedenim cijenama, vi biste mogli napla jamstvo za uredno izvršenje ugovora (bankarsku garan-ciju), ako ste isto naveli u ugovoru. Nadalje, mogli biste raskinu ugovor i svaki sljedeći put (svako sljedeće nad-metanje) navedenog ponuditelja isključi iz nadmetanja zbog profesionalnog propusta. U slučaju da odgovorna osoba vaše ins tucije ne želi raskinu ugovor, zatražite ovjeru računa od nje (odgovorne osobe), koja je u sva-kom slučaju odgovorna za zakonito poslovanje.

Primjer 3.

Prilikom sastavljanja Dokumentacije za nadmetanje na troškovniku je umjesto čokoladnog namaza od 2500 grama upisana čokoladni namaz od 250 grama (pogreš-ka prilikom upisivanja u troškovnik, jedna nula nedosta-je) te smo stoga za njega dobili i cijenu na troškovniku.

Možemo li od ponuditelja s kojim je sklopljen ugo-vor o nabavi do kraja 2013. godine zatraži da nam dostavi cijenu za čokoladni namaz od 2500 grama i možemo li prihva tu cijenu s obzirom da se radilo o postupku javne nabave. Je li to u skladu sa Zako-nom o javnoj nabavi?

Uzimajući u obzir stavke članka 105. ZJN, posebno stavak 5. bitne izmjene ugovora, u vašem se slučaju vrlo vjero-jatno ne radi o bitnim izmjenama jer znatno ne proširuje-te predmet nabave s obzirom da ste u očitom omaškom u Dokumentaciji za nadmetanje naveli pogrešnu grama-žu jednog u nizu proizvoda koje ste ugovarali. Imajući na umu navedeni članak, zatražite od ponuditelja s kojim ste sklopili ugovor da vam dostavi cijenu za čokoladni namaz od 2500 grama te ukoliko ta cijena odgovara vašim potrebama, a prema uvje ma na tržištu i imate osigurana sredstva za izvršenje ugovora, možete je na-bavi od istoga ponuditelja. Pritom imajte pisano obra-zloženje za navedeni postupak u kojemu ćete se pozva i na članak 6. stavak 2. Zakona o javnoj nabavi prema kojemu naručitelj mora primjenjiva odredbe Zakona o javnoj nabavi na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu na-bavu. Raskidanje ugovora zbog navedenog nedostatka, odnosno omaške dovelo bi do neekonomičnog trošenja sredstava za javnu nabavu. Ovo će vam obrazloženje bi potrebno i za obrazloženje u Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u kojemu sukladno članku 21. stavku 3. točki 8. morate naves konačni iznos koji je naručitelj ispla o na temelju ugovora o javnoj nabavi te obrazloženje ukoliko je taj iznos veći od ugovorenog.

4. ZaključnoČinjenica jest da bez obzira kako dobro bio pripremljen i proveden postupak javne nabave prilikom izvršenja ugovora moguće je i nije neobično da dođe do određe-nih novih momenata koji i te kako mogu utjeca na izvr-šenje ugovora o javnoj nabavi. Dok je prije 2012. godine izvršenje ugovora defi nirala samo jedna odredba propi-sa kojima je bilo uređeno područje javne nabave („Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.“ NN, br. 110/07 i 125/08 čl. 167. ZJN) od 2012. godine ZJN dublje ulazi i u područje izvršenja samog ugovora o javnoj nabavi pa je cijeli jedan odjeljak (Odjeljak 10.) posvećen izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Upravo na taj način sam Zakon uvažava činjenicu kako je moguće da jekom izvrše-nja ugovora dođe do promjena koje na is utječu pa je zbog toga zakonodavac odlučio normira takve situacije kako bi se izbjegle nejasnoće prilikom primjene u praksi. Ukoliko u praksi kao Naručitelj dođete u takvu situaciju nužno je prema trenutno važećem zakonu procijeni je li riječ o bitnim/nebitnim izmjenama tj. hoće li bi po-trebno provodi novi postupak javne nabave. Pritom ponovno naglašavamo da ukupna vrijednost svih izmje-na bez PDV-a ne smije nikako bi veća od 10 % iznosa osnovnog ugovora o javnoj nabavi bez PDV-a jer će u tom slučaju svakako radi o bitnim izmjenama ugovora koje se onda smatraju novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan proves novi postupak javne nabave.

46

RADNO PRAVO UDK 357.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. UvodZaš ta i promicanje ravnopravnos spolova temeljne su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Člankom 3. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst) propisano je, između ostalog, da su sloboda, jednakost i ravnopravnost spolova naj-više vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, dok se u odnosu na pravo na jednako zapošljavanje i rad svih građana Republike Hrvatske, člankom 44. Ustava propisuje da svaki državljanin Republike Hr-vatske ima pravo, pod jednakim uvje ma, sudjelova u obavljanju javnih poslova i bi primljen u javne služ-be, dok je člankom 55., stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske određeno da svako slobodno bira poziv i zaposlenje, i da je svakomu pod jednakim uvje ma dostupno svako radno mjesto i dužnost.

Pitanje položaja žena na tržištu rada prvi puta je reguli-rano u 2008. godini i to Zakonom o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), koji je tada bio glavni zakon koji je š o žene od diskriminacije na radnom mjestu. Pored toga Zakona pitanje diskriminacije žena na tržištu rada reguliraju i zakoni koji obuhvaćaju šire područje moguće diskriminacije, kao što je Zakon o suzbijanju diskrimina-cije (NN, br. 85/08 i 112/12), te Zakon o ravnopravnos spolova (NN, br. 82/08). Dosadašnji sta s čki pokazate-lji ukazuju na ionako nepovoljan položaj žena na tržištu rada i veliki broj pritužbi na diskriminaciju zbog spola (69 % čine pritužbe žena)1, što upućuje da je u Republici Hr-vatskoj to najrašireniji oblik diskriminacije.

Diskriminaciju po tom pitanju utvrđuju i brojni među-narodni dokumen kao što su dokumen Ujedinje-

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur, Zagreb.1 Vidi Izvještaj o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu.

nih naroda2 i Međunarodne organizacije rada3, kojih je Republika Hrvatska stranka potpisnica i koji su u skladu s Ustavom dio pravnog poretka Republike Hr-vatske i po pravnoj snazi su iznad zakona. Jedan od značajnijih ins tuta je ugovor o radu na određeno vrijeme, kojeg bi trebalo smanji i propisa ga samo kao iznimku pri zasnivanju radnog odnosa, s obzirom na to da is predstavlja prepreku jednakos prilika i dovodi do neizravne diskriminacije žena i daje mo-gućnost poslodavcima da iskorištavaju lošiji položaj žena na tržištu rada.

Posebno se is če težak položaj trudnica zaposlenih na određeno vrijeme, jer nema obveze zadržavanja radnice nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, za razliku od žena zaposlenih na neodređeno vrijeme. Stoga bi se prijedlogom novog Zakonom o radu4 trebalo dodatno ograniči korištenje ovog ins -tuta. Kao jedan od po caja na neizravnu diskriminaci-ju žena na tržištu rada je i najavljena promjena odred-bi o trajanju radnog vremena (preraspodjela radnog vremena, ograničavanje najdužeg radnog vremena na 56 odnosno 60 sa tjedno), jer će žena teško moći uskladi obiteljski i poslovni život, te s druge strane same nega vne percepcije poslodavca o mogućnos raspolaganja radnicama na određenom radnom mje-stu zbog obiteljskih obveza.

2 UN konvencija o otklanjanju svih oblika diskriminacije žena.3 Opća deklaracija o ljudskim pravima, 1948; Konvencija Međuna-rodne organizacije rada (br, 111) o zabrani diskriminacije u zvanju i zapošljavanju, 1958: Međunarodni pakt o gospodarskim, socijal-nim i kulturnim pravima, 1966 i druge konvencije koje se odnose na zabranu diskriminacija žena, osoba s invaliditetom, jednakih plaća i sl.4 Vlada RH je dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjedni-ci usvojila Nacrt i donijela novi Prijedlog Zakona o radu, te ga upu- la u proceduru donošenja u Hrvatski sabor.

Osnaživanje položaja žena na hrvatskom tržištu radaVesna Šiklić Odak *

Dosadašnji sta s čki pokazatelji pokazuju nepovoljan položaj žena na tržištu rada i veliki broj pritužbi na diskriminaciju zbog spola, što upućuje da je u Republici Hrvatskoj to najrašireniji oblik diskriminacije. Stoga je pitanje položaja žena na tržištu rada, njihova zaš ta i mogućnost jednakih ostvarivanja radnih prava jedno od bitnih pitanja za žene, a koje se mora uredi i poboljša odredbama Zakona o radu. Kao jedan od po caja na neizravnu diskriminaciju žena na tržištu rada je i najavljena promjena odredbi o trajanju radnog vremena i fl eksibilizaciji radnog vremena. Više o različitm aspek ma ove problema ke i predloženim zakon-skim riešenjima piše autorica ovoga članka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

47

UDK 357.7 RADNO PRAVO

2. Ravnopravnost spolova i rodna segregacija

Jednakost spolova pri zapošljavanju i radu pitanje je socijalne pravednos i ekonomske nužnos . Zako-nodavac je dužan omogući jednake šanse ženama i muškarcima za što je potrebna ak vnija poli ka koja će omogući većem broju žena sudjelovanje na trži-štu rada. Fleksibilnijim oblicima zapošljavanja, što se želi pos ći novim Zakonom o radu, može se usposta-vi ravnoteža između rada i obitelji što bi zasigurno doprinijelo i demografskoj situaciji RH. Među m, za ak vnije zapošljavanje žena nužna je i primjena poli- ke jednakih mogućnos koja će ukloni postojanje

rodne segregacije i zaposlenost žena na slabije plaće-nim radnim mjes ma te otvori prostor zapošljava-nju žena koje uz jednake uvjete i mogućnos mogu doprinije tržištu rada.

Iako je još 2006. godine donesen strateški dokument RH za uklanjanje diskriminacije žena i uspostavu rod-ne društvene jednakos provođenjem poli ke jedna-kih mogućnos , te se sada provodi aktualna Nacio-nalna poli ka za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine, još uvijek nisu ostvarene pretpostavke za poboljšanje zaposlenos žena i ukla-njanja diskriminacije žena na tržištu rada. Stoga je pi-tanje položaja žena na tržištu rada, njihova zaš ta i mogućnost jednakih ostvarivanja radnih prava jedno od bitnih pitanja za žene, što se mora uredi i pobolj-ša odredbama Zakona o radu.

3. Zaš ta žena prema Zakonu o raduPrema članku 5., stavcima 4. i 5. Zakonu o radu u Re-publici Hrvatskoj zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uk-ljučujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struč-nom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifi ka-ciji, sukladno posebnim zakonima. Pri tome je poslo-davac dužan zaš dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradni-ka i osoba s kojima radnik redovito dolazi u do caj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnos s posebnim zakonima.

Diskriminacija je zabranjena i u pogledu jednakos plaća prema članku 83. Zakona o radu, otkaza Ugovo-ra o radu te prava članstva i djelovanja u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesio-nalnoj organizaciji, uključujući povlas ce koje proizla-ze iz toga članstva5.

5 Zabrana nejednakog postupanja radničkog vijeća prema radnici-ma, članak 157., stavak 1. Zakona o radu

3.1. Zabrana noćnog rada žena

S obzirom na stav Europske unije da u industriji više ne postoje tako teški radni uvje zbog kojih je poseb-nu zaš tu potrebno pruža ženama i da pravo na za-š tu imaju jednako i žene i muškarci, te da suprotno postupanje predstavlja izravnu diskriminaciju koja muškarce dovodi u neravnopravan položaj, važećim Zakonom o radu utvrđena je zabrana noćnog rada trudnicama, ali samo, ako to trudnica sama zatraži i ako je ovlašteni liječnik utvrdio kako takav rad ugro-žava njezin život i zdravlje, kao i život i zdravlja djeteta (čl. 49., st. 1. ZOR-a).

Navedena odredba je minimalna i nedostatna kada govorimo o zaš žena na radu i to prvenstveno kada su u pitanju žene koje doje dijete, koja kategorija, nije obuhvaćena zabranom noćnog rada. U tom smislu ostaje dovoljno prostora da se novim Zakonom o radu poboljšaju zaš tne mjere noćnog rada žena te s druge strane uvedu mjere za poboljšanje sigurnos i zdravlja trudnih radnica, te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu.

3.2. Zaš ta trudnice i žene koja doji dijete

U odnosu na zaš tu trudnice, odnosno žene koja doji dijete, poslodavac im, na njihov zahtjev, može ponu-di sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvje- ma za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (čl.

68. ZOR-a). Ako navedene radnice rade na poslovima koje ugrožavaju njihov ili život i zdravlje djeteta po-slodavac im je dužan ponudi sklapanje sporazuma kojim će se odredi obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a u pro vnom, ako poslodavac nije u moguć-nos tako postupi , imaju pravo na dopust s nakna-dom plaće. Navedeni sporazum za određeno vrijeme zamjenjuje odgovarajuće uglavke ugovora o radu, s me da navedeni sporazum ne smije ima za poslje-

dicu smanjenje plaće radnice

(1) U svom djelovanju radničko vijeće ne smije radnika ili određenu skupinu radnika povlašćiva , a ni stavlja u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

3.3. Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

Prema odredbi članka 67. ZOR-a poslodavac ne smi-je odbi zaposli ženu ni joj otkaza ugovor o radu zbog njezine trudnoće, ni joj smije ponudi skla-panje izmijenjenog ugovora o radu, osim ako to ne zatraži sama radnica. Pri tome poslodavac ne smije traži bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći ni smije upu drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zah jeva određeno pravo predviđe-no zakonom ili drugim propisom radi zaš te trudnica.

3.4. Korištenje rodiljnog i roditeljskog dopusta

Iz Zakona o radu u jeku njegova usklađenja s prav-nom stečevinom EU izdvojene su odredbe o rodilj-nom dopustu te su iste, postale dio posebnog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Navedeni Zakon razlikuje rodiljni i roditeljski dopust, pri čemu roditelj-ski dopust postaje pravo oba roditelja, koji to pravo u trajanju od 6 mjeseci (za prvo i drugo dijete), odnosno 30 mjeseci (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) mogu iskoris do 8. godine djetetova života. Zako-nom o radu propisuju se pretpostavke, pravila najave i korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, zabrane otkaza i određena prava, kao što je pravo na izvan-redni otkaz i pravo povratka na prethodne ili odgova-rajuće poslove.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu

Člankom 69. ZOR-a propisano je da, ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog do-pusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvo-ju, smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Ovo pitanje veoma je važno za žene kod ostvarivanja određenih materijalnih prava povezanih s godinama radnog staža, kao što je npr. pravo na isplatu jubilar-ne nagrade, pravo na uvećanje koefi cijenta složenos poslova, prava na godišnji odmor i sl.

Prema ZOR-u (čl. 70.) radnik koji jekom korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore su-kladno posebnom zakonu, namjerava mijenja način korištenja tog prava ili namjerava ponovno usposta-vi neiskorišteno pripadajuće pravo, dužan je o tome obavijes poslodavca sukladno posebnom zakonu, a poslodavac je dužan, sukladno posebnom zakonu, na tu pisanu obavijest, izda pisanu izjavu o svojoj suglasnos o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u sluča-

ju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, svojom izjavom može iskaza prihvaćanje odnosno neprihva-ćanje takve radnikove namjere.

Zabrana otkaza

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditelj-skog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom pu-nog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vre-menu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skra-ćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od pet-naest dana od prestanka trudnoće ili prestanka ko-rištenja h prava, poslodavac ne može otkaza ugo-vor o radu trudnici i osobi koja se koris nekim od spomenu h prava. Otkaz je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje naprijed navedenih okolnos ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijes poslo-davca o postojanju h okolnos , te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog jela.

Među m, te okolnos ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor (čl. 71. ZOR-a). Upravo je ins tut rada na određeno vri-jeme u odnosu na žene najviše zloupotrebljavan, jer su žene u najvećem postotku obuhvaćene radom na određeno vrijeme. Stoga bi novi Zakon o radu trebao pruži veća jamstva dijelu radnica kako će njihov rad na određeno vrijeme ipak posta rad na neodređeno vrijeme.

Odredba članka 71. važećeg Zakona o radu, koja propisuje da za vrijeme trudnoće, korištenja ro-diljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skra-ćenom radnom vremenu zbog pojačane njege dje-teta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja h prava, posloda-vac ne može otkaza ugovor o radu trudnici i osobi koja se koris nekim od spomenu h prava, pred-stavlja apsolutnu zaš tu otkazivanja ugovora za te osobe.

Među m, novim Prijedlogom zakona o radu6, kojeg je donijela Vlada RH dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjednici, te ga upu la u proceduru dono-šenja u Hrvatski sabor predlaže se da ugovor o radu

6 Vidi internetsku stranicu Vlada.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

49

UDK 357.7 RADNO PRAVO

za te osobe ipak može presta i to smrću po-slodavca fi zičke osobe, prestankom obrta po sili zakona, brisanjem trgovca pojedinca iz re-gistra ili danom završetka postupka likvidacije u skladu s posebnim propisima.

Otkaz ugovora o radu izvanrednim otkazom

Radnica ili radnik koji koris pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovi-com punog radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djete-ta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do tre-će godine života djeteta sukladno posebnom propisu, može otkaza ugovor o radu izvanrednim otkazom. Ugovor o radu može se otkaza najkasni-je 15 dana prije dana kada je radnik dužan vra na rad. Isto tako i trudnica može otkaza ugovor o radu izvanrednim otkazom (čl. 72. ZOR-a).

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom pro-pisu, radnica ili radnik koji je koris o neko od h pra-va ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem h poslova, poslodavac mu je dužan ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje dru-gih odgovarajućih poslova, čiji uvje rada ne smiju bi nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obav-ljao prije korištenja toga prava. U slučaju prestanka korištenja navedenih prava poslodavac je dužan rad-nika ili radnicu vra na poslove na kojima su radili prije korištenja h prava, u roku od mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijes o o prestanku kori-štenja h prava. Nakon povratka na rad radnici ima-ju i pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnos koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imali pravo (čl. 73. ZOR-a).

3.5. Prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena

U odnosu na ins tut prekovremenog rada, Zakonom o radu nije propisana apsolutna zabrana prekovreme-nog rada trudnicama, roditeljima s djecom do 3 godi-ne staros te samohranim roditeljima s djecom do 6 godina staros , jer is mogu i za navedene kategorije bi određeni u slučaju više sile. Naime, prema članku

45., stavku 6. ZOR-a: trudnica, roditelj s djetetom do tri godine staros , samohrani roditelj s djetetom do šest godina staros – mogu prekovremeno radi samo, ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pri-stanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

I kod ins tuta preraspodijeljenog radnog vremena također ne postoji apsolutna zabrana, te u tom vidu organizacije radnog vremena: trudnicama, roditelji-ma s djecom do 3 godine staros te samohranim ro-diteljima s djetetom do 6 godina staros – is mogu radi samo, ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Najavljenom fl eksibilizacijom radnog vremena, od-nosno novim pravilima o radnom vremenu (ograni-čavanje najdužeg radnog vremena na 56, odnosno 60 sa ) radi smanjenja opsega i troškova prekovre-menog rada krije se opasnost nejednakog postupa-nja prema ženama u smislu prikrivenog prekovre-menog rada, a samim me i manje plaćenog rada. Nepovoljnost za žene ogleda se i u činjenici da će žene teško uskladi obiteljski i poslovni život s pred-loženim radnim vremenom i nega vne odluke poslo-davca pri zapošljavanju, te je nužno novim ZOR-om ugradi odredbe o zabrani neizravne diskriminacije.

3.6. Jednakost plaća žena i muškaraca

Zakon o radu propisuje da je poslodavac dužan ispla- jednaku plaću ženi i muškarcu za jednaki rad i rad

jednake vrijednos . Jednaki rad i rad jednake vrijed-nos je ako dvije osobe različita spola:

• obavljaju is posao u is m ili sličnim uvje ma ili bi mogle jedna drugu zamijeni u odnosu na posao koji obavljaju

• je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog po-sla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih, ne-maju značaja u odnosu na narav posla u cijelos

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelos

• je rad koji jedna od njih obavlja, jednake vrijednos kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriteri-je kao što su stručna sprema, vješ ne, odgovornost, uvje u kojima se rad obavlja te je li rad fi zičke naravi.

Pri tome plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili ne-izravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolek vnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propi-sa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. Odred-ba ugovora o radu, kolek vnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta pro vna jednakos pla-će žena i muškarca je ništetna (čl. 83. ZOR-a).

4. Zakon o ravnopravnos spolovaPitanje žena na tržištu rada, pored Zakona o radu regulira i Zakon o ravnopravnos spolova, kojim se utvrđuju opće osnove za zaš tu i promicanje rav-nopravnos spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te defi nira i uređuje na-čin zaš te od diskriminacije na temelju spola i stva-ranja jednakih mogućnos za žene i muškarce. Zako-nom se zabranjuje izravna i neizravna diskriminacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, diskriminacija na temelju bračnog i obiteljskog statusa te diskrimi-nacija na temelju spolne orijentacije. Stoga bi se na-javljenim izmjenama ZOR-a trebalo vodi računa o posebnim odredbama toga Zakona, koji zabranjuje diskriminaciju žena na području rada.

Naime, m Zakonom na području zapošljavanja i rada zabranjena je diskriminacija u javnom i privatnom sektoru, uključujući državna jela, i to u odnosu na:

1) uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obav ljanje zanimanja, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata/tkinja za radna mjesta, u bilo kojoj grani djelatnos i na svim razinama profesio-nalne hijerarhije

2) napredovanje na poslu3) pristup svim vrstama i stupnjevima školovanja,

profesionalne orijentacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja, dokvalifi kacije i prekvalifi kacije

4) uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na te-melju rada, uključujući jednakost plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednos

5) članstvo i djelovanje u udrugama radnika ili poslo-davaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj orga-nizaciji, uključujući povlas ce koje proizlaze iz tog članstva

6) usklađivanje profesionalnog i privatnog života7) trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbništva.

Zakonom je također izričito propisano da prilikom oglašavanja potrebe za zapošljavanjem u oglasu od-

nosno natječaju, mora bi jasno istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javi osobe oba spola. Iznimno, u natječaju ne mora bi istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javi osobe oba spola jedino u odnosu na određeni posao, kada je priroda posla takva da karakteris ke povezane s nekom od osnova diskriminacije iz toga Zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, pod uvje-tom da je svrha koja se me želi pos ći opravdana. Nadalje, pri oglašavanju nije dozvoljeno koris izri-čaje koji uzrokuju ili bi mogli uzrokova diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa i spol-ne orijentacije, a kod donošenja rješenja o rasporedu na radno mjesto i drugih rješenja o pravima i obve-zama državnih službenika/ca koris se naziv radnog mjesta u muškom i ženskom rodu.

5. Umjesto zaključkaZa veću prisutnost žena na tržištu rada neophodna je ak vnija poli ka koja bi omogućila većem broju žena da sudjeluju na tržištu rada, a koja bi istovremeno us-postavila ravnotežu između rada i obitelji. Takva ak v-nija poli ka jednakih mogućnos može se i zakonski uredi , konkretno novim Zakonom o radu, posebno u pitanjima organizacije radnog vremena žena, njihovom fl eksibilnijem zapošljavanju. Upravo u tom smjeru su i najavljene izmjene ZOR-a, posebno fl eksibilizaciju rada u odnosu na nepuno odnosno skraćeno radno vrijeme, koja i te kako ide u korist žena i omogućuje im bolje usklađivanje obveza prema obitelji i prema radnom mjestu, te otvara mogućnost većeg zapošljavanja.

U mnogim zemljama Europske unije žene najčešće koriste part- me zaposlenost s mogućnošću vraćanja u punu zaposlenost, kako bi mogle uskladi sve svoje obaveze. I u RH žene najčešće biraju kraće radno vri-jeme nakon što zasnuju obitelj, kako bi mogle što više bi s djecom. Jedno od najpopularnijih oblika kraćeg radnog vremena u EU je podjela jednog posla na dvije žene, odnosno job sharing (više izvršitelja na jednom radnom mjestu), u kojem poslu se same dogovaraju o zaradi, plaći i hoće li svaka od njih radi če ri sata dnevno, hoće li radi svaki drugi tjedan ili na neki drugi način), te rad u kući odnosno teleworking.

S jedne strane postoji prednost h oblika zapošljava-nja jer ženama pruža mogućnost većeg zapošljavanja, i to izvan tradicionalnih standardnih modela koji su ograničavali mogućnos njihova zapošljavanja, dok s druge strane postoji opasnost njihove marginalizacije na tržištu rada i ostvarivanje manjeg dohotka. Stoga bi izmjene ZOR-a u pogledu stvarne fl eksibilizacije radnog vremena i uvođenja skraćenog radnog vre-mena kod više poslodavaca i te kako bile od značaja za položaj žena na tržištu rada.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

51

UDK 330.5 336.21 PLAĆE I NAKNADE

1. UvodStvaranjem potrebnih zakonskih preduvjeta, kao pravnih pretpostavki za pristupanje usluzi e-prijave, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tek-stu: Zavod), na temelju odredaba Zakona o elektronič-kom potpisu (NN, br. 10/02, 80/08. i 30/14), Zakona o elektroničkoj ispravi (NN, br. 150/05) te Pravilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mi-rovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik, u primjeni od 1. siječnja 2014.), omogućuje elektroničko poslovanje između Zavoda i korisnika njegovih usluga preko internetske stranice Zavoda www.mirovinsko.hr, pod Elektroničko poslovanje.

Počevši od 1. siječnja 2014. ak viran je novi sustav e-prijava, kojim usluga e-prijave omogućuje niz novih pogodnos . Korisnik usluge e-prijave usluzi može pri-stupi u bilo kojem trenutku otvaranjem adrese u in-ternetskom pregledniku: h ps://lana.mirovinsko.hr. Pristupanje usluzi e-prijave podrazumijeva brzu i si-gurnu predaju elektroničkih prijava za vođenje ma č-ne evidencije preko interneta, u sustav eMirovinsko, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, bez dolaska na šalter Zavoda.

2. Komu je usluga e-prijave namijenjena?Od 1. travnja 2014. korištenje usluge e-prijave po-staje obvezno za sve obveznike koji zapošljavaju više od tri radnika. Odredbom članka 14. Pravilnika pro-pisano je da su obveznici pravne i fi zičke osobe dužni uspostavlja prijave za vođenje ma čne evidencije u elektroničkom obliku (dalje u tekstu: e-prijava), ako su obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa po osnovi rada za više od tri osiguranika.

Za prilagodbu i usklađivanje s propisanom obvezom elektroničkog načina predaje prijava utvrđen je prije-lazni rok od tri mjeseca počevši od 1. siječnja 2014., pa obveznici koji podliježu toj obvezi od 1. travnja 2014., ne mogu više predava prijave za vođenje ma čne evidencije u papirnatom obliku na šalterima Zavoda.

Slijedom navedenog, usluga e-prijave namijenjena je sljedećim obveznicima:

• pravnim i fi zičkim osobama za prijavu radnika• fi zičkim osobama za prijavu sebe, kao obveznika i

osiguranika (što je novina u odnosu na staru uslugu e-prijave kod koje je postojalo ograničenje, s obzi-rom na to da se e-prijava mogla uspostavi isklju-čivo za prijavu radnika kod fi zičke osobe, a ne i za prijavu sebe kao osiguranika).

Novina je da od 1. siječnja 2014., usluga e-prijave omogućuje uspostavljanje e-prijava i za pomorce, članove posade broda u međunarodnoj plovidbi iz članka 16. ZOMO i članka 129. Pomorskog zakonika (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13 – dalje u tekstu: PZ). Člana posade broda u međunarodnoj plovidbi na obvezno mirovinsko osiguranje u Zavodu može prijavi :

• poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba (čl. 16., st. 1. ZOMO u vezi s čl. 129., st. 2. i st. 7. PZ-a)

• nadležna lučka kapetanija ili agencija, ako je po-slodavac, brodar ili kompanija strana pravna osoba (čl. 16., st. 1. ZOMO u vezi s čl. 129., st. 3. i st. 7. PZ-a).

U postupku registracije za uspostavljanje prijava za mirovinsko osiguranje elektroničkim putem za po-morce članove posade broda u međunarodnoj plo-vidbi potrebno je obra pozornost na posebnos pri popunjavanju podataka u Pristupnom listu i pri popunjavanju podataka u e-prijavama.

Elektroničke prijave za vođenje ma čne evidencije HZMO-aSanja Ro m *

Od 1. siječnja 2014. ak viranjem novog sustava e-prijava, HZMO uslugom e-prijave registriranim korisnici-ma usluge, ponudio je niz novina i pogodnos u omogućavanju brze registracije korisnika usluge i podnoše-nja e-prijava Zavodu. Usluga e-prijave posebno dobiva na značaju jer od 1. travnja 2014. korištenje usluge e-prijave postaje obvezno za sve obveznike, koji zapošljavaju više od tri radnika, a rok predaje prijava za vođenje ma čne evidencije od 24 sata od 1. siječnja 2014. obvezuje sve obveznike uspostave prijava.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

52

PLAĆE I NAKNADE UDK 330.5 336.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

3. Što usluga e-prijave omogućuje?S obzirom na propisanu obvezu obveznika doprinosa, pravnih i fi zičkih osoba, sukladno odredbi članka 112. ZOMO-a o uspostavi odgovarajuće prijave za vođenje ma čne evidencije Zavodu, kako prijave o svom po-slovanju:

• prijavu o početku poslovanja ( skanica M-11P) – u roku 24 sata od dana početka poslovanja, odnosno na dan izvršnos rješenja o upisu u odgovarajući registar prijavu o prestanku poslovanja ( skanica M-12P) – u roku 24 sata od dana prestanka poslo-vanja, odnosno na dan izvršnos rješenja o brisa-nju iz odgovarajućeg registra

• prijavu o promjeni poslovanja ( skanica M-13P) – u roku 24 sata od nastale promjene u poslovanju obveznika doprinosa;

tako i prijave za osiguranika, radnika s kojim je (ob-veznik doprinosa – pravna ili fi zička osoba) zaključio ugovor o radu:

• prijavu o početku osiguranja za svakog novozapo-slenog radnika ( skanica M-1P) – u roku 24 sata od dana početka zaposlenja

• prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P) za svakog radnika kojem je prestao radni odnos – u roku 24 sata od dana prestanka zaposlenja

• prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promje-na jekom osiguranja – u roku 24 sata od dana na-stale promjene

• prijavu/promjenu o preračunatom trajanju staža na sezonskim poslovima ( skanica M-SEZ) – us-postavljaju obveznici pravne i fi zičke osobe koji zapošljavaju radnike na sezonskim poslovima, za osiguranika koji je u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja, sukladno odredbi članka 27., stav-ka 5. ZOMO, radio na sezonskim poslovima na ko-jima je ostvaren veći broj sa od punog radnog vremena.

Usluga e-prijave omogućuje predaju sljedećih elek-troničkih prijava u sustav mirovinskog osiguranja:

• prijavu o početku osiguranja (obrazac eM-1P)• prijavu o prestanku osiguranja (obrazac eM-2P)• prijavu o promjeni jekom osiguranja (obrazac eM-

3P)• prijavu o početku poslovanja obveznika doprinosa

(obrazac eM-11P)• prijavu o prestanku poslovanja obveznika doprino-

sa (obrazac eM-12P)• prijavu o promjeni podataka obveznika doprinosa

(obrazac eM-13P)• prijavu-promjenu o preračunatom trajanju staža

na sezonskim poslovima (obrazac eM-SEZ).

Sadržaj i izgled obrazaca e-prijava propisan je Pravil-nikom, kao i potrebna dokumentacija, koja se obve-zno prilaže uz prijavu. Uz svaku formu e-prijave omo-gućen je pristup popisu obvezne dokumentacije. Za razliku od starog sustava e-prijava više, primjerice, nije potrebno sla preslike radne knjižice i ugovora o radu. Važno je naglasi da rok predaje prijava za vođenje ma čne evidencije od 24 sata, nema prije-lazni period i primjenjuje se od 1. siječnja 2014, kako za prijave koje obveznici podnose elektroničkim pu-tem, tako i za prijave koje predaju na šalteru nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda.

Jedina iznimka odnosi se na prijave koje uspostavlja poslodavac čije je sjedište izvan Republike Hrvatske u državi članici Europske unije, u tom slučaju rok iznosi 60 dana. Budući da ZOMO ne određuje pobliže raču-nanje rokova, primjenjuje se Zakon o općem uprav-nom postupku (dalje u tekstu: ZUP). Prema ZUP-u, ako je rok u nedjelju, na blagdan ili drugi dan kada javno pravno jelo (odnosno Zavod) ne radi, tada rok istječe prvog sljedećeg radnog dana. Stoga obveznik koji za-snuje radni odnos s radnikom u subotu (ili u nedjelju ili na blagdan) uspostavlja prijavu u zakonom propisa-nom roku, ako je uspostavi do isteka prvog sljedećeg radnog dana, prema odredbi članka 81. ZUP-a. Rok za uspostavu prijave na mirovinsko osiguranje istječe krajem sljedećeg radnog dana Zavoda, u 24,00. Pri-mjerice, ako je datum početka osiguranja (datum stje-canja svojstva osiguranika na prijavi M-1P) 5. velja-če 2014., rok za podnošenje prijave istječe 6. veljače 2014., u ponoć. Novina koju usluga e-prijave omogu-ćuje od 1. siječnja je da se e-prijave mogu podnije

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

53


(potpisa i posla ) i do sedam dana ranije Zavodu, kako bi se omogućilo korisnicima da ispu-ne zakonsku obvezu uspostave prijava ma čne evidencije u roku 24 sata. Obrada tako pri-mljenih prijava i rokovi počinju teći od dana osiguranog sluča-ja (dana stjecanja ili prestanka svojstva osiguranika, odno-sno početka ili prestanka poslovanja).

Nakon ispunjavanja, prijavu je potrebno potpisa naprednim elektroničkim potpi-som koji jamči auten čnost, cjelovitost i izvornost, priskrbljuje i neporecivost zamjenjujući u cijelos vla-storučni potpis ili vlastoručni potpis i o sak pečata. Nakon potpisivanja i slanja e-prijavu je moguće opo-zva unutar 5 minuta od potpisivanja i slanja u su-stav. Primjerice, ako poslodavac radnika-icu prijavljuje na osiguranje s datumom stjecanja svojstva osigura-nika 25. siječnja 2014., prijavu može popuni , potpi-sa i posla 20. siječnja 2014. Tu će prijavu operateri u Zavodu moći obradi najranije 25. siječnja 2014. (na dan osiguranog slučaja) i bit će obrađena najkasnije u roku od tri dana. Budući da se obveznici susreću s problemom da u jednom danu moraju potpisa veliki broj prijava, novina je da ne moraju potpisiva sva-ku prijavu zasebno, već aplikacija omogućuje skupno potpisivanje prijava. Tako se u slučaju velikog broja prijava e-prijave mogu unaprijed pripremi i spremi za kasniju provedbu. Na dan kada ih korisnik usluge e-prijave želi posla u sustav, dovoljno je odabra željene prijave s pregleda prijava te odabra opciju skupnog potpisivanja. Odjednom se može odabra i potpisa do 100 prijava. Ako korisnik, primjerice, želi potpisa 300 prijava odjednom, može s liste nepotpi-sanih prijava tri puta odabra po 100 prijava i pokre-nu akciju skupnog potpisivanja. S obzirom na rok za uspostavu prijava od 24 sata, prijava će u Zavodu od ovlaštenog radnika ma čne evidencije bi obrađena najkasnije u roku od tri dana od trenutka primanja u Zavodu. Važno je naglasi da se odmah nakon zapri-manja i isteka vremena za opoziv e-prijave, korisni-ku omogućuje generiranje elektronički potpisane potvrde u PDF obliku, koja potvrđuje da je izvršena zakonska obveza i prijava podnesena u roku od 24h, bez obzira na činjenicu što ju Zavod još nije obradio. U slučaju da je prijava poslana u sustav e-prijava u roku od 24 sata, ali je nakon tri dana u postupku obrade odbijena od ovlaštenog radnika ma čne evidencije Zavoda, što znači da obveznik mora uspostavi novu prijavu s ispravljenim podacima, novi sustav e-prijava omogućuje obveznicima slanje korekcije prijave. Kli-

kom na link generirat će se pri-java s novim iden fi katorom, ali će povući sve podatke s odbijene prijave, tako da se oni ne moraju popunjava iznova. Važno je na-glasi da će takva prijava sadr-žava i podatak o poveznici na izvornu prijavu koja je odbijena. Dovoljno je da korisnik samo

izmijeni pogrešne podatke, potpiše i pošalje izmijenjenu

prijavu. Poveznica na odbi-jenu prijavu dokaz je da je prijava

predana u zakonskom roku.

Uz mogućnost predaje elektronički potpisanih prijava putem Interneta u sustav mirovinskog

osiguranja, usluga nudi i sljedeće:

• pregled statusa poslanih elektroničkih prijava• pretraživanje arhive vlas h prijava• preuzimanje potvrda o zaprimljenim i obrađenim

elektroničkim prijavama• preuzimanje datoteke s podacima o elektroničkoj

prijavi i elektroničkim potpisima• pregled razloga ne zaprimanja poslanih elektronič-

kih prijava• verifi kaciju potvrde obrađene elektroničke prijave

QR kodom• validaciju datoteke s podacima o elektroničkoj pri-

javi i elektroničkim potpisima putem javno dostup-nog validatora.

4. Kako posta korisnikom usluge e-prijave?

E-prijave mogu podnosi svi obveznici (pravne i fi zič-ke osobe za prijavu radnika i fi zičke osobe za prijavu sebe kao obveznika i osiguranika):

• koji raspolažu odgovarajućom elektroničkom opre-mom i

• kojima je dodijeljen kvalifi cirani poslovni cer fi kat kojim se potvrđuje napredni elektronički potpis u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom pot-pisu i koji su u Zavodu registrirani kao korisnici us-luge podnošenja elektroničke prijave.

Minimalni tehnički preduvje potrebni za korištenje usluge su:

• CPU Pen um 4, 2 GHz ili drugi CPU ekvivalentnih karakteris ka

• 1 GB radne memorije (RAM) • Grafi čki prikaz 1024x768px • Opera vni sustav Windows XP SP2, preporučeno

Windows 7 ili 8, GNU/Linux – distribucije Ubuntu, Linux Mint, Fedora, RHEL, CentOS i sl.

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

• Internet preglednik Microso Internet Explorer 8, Google Chrome, Firefox (samo na Linux OS), prepo-ručeno zadnje verzije preglednika

• Java programska podrška, verzija 7u1, preporuče-no zadnja verzija

• Preglednik PDF dokumenata Adobe Reader, verzija 8, preporučeno zadnja verzija.

Za uspješno korištenje usluge, potrebno je ispuni nekoliko preduvjeta:

• posjedovanje čip-kar ce (engl. Smart Card) ili dru-gog medija za cer fi kate (USB-token i sl.) FINA-e ili poslovnih banaka, a koji sadrže digitalne cer fi kate izdane od FINA RDC (registar digitalnih cer fi kata)

• posjedovanje čitača čip-kar ce (ako su cer fi ka pohranjeni na čip-kar ci)

• instalacija potrebnih so verskih komponen za či-tač čip-kar ce, USB-token ili dr. prema navodima proizvođača

• računalo barem minimalno preporučene konfi gu-racije (tehnički preduvje )

• registracija poslovnog subjekta.

FINA je preko Registra digitalnih cer fi kata jedini pru-žatelj usluga cer fi ciranja u RH. Potpisivanje prijava u aplikaciji e-prijave obavlja se elektroničkim potpi-som. Za elektronički potpis koriste se kvalifi cirani poslovni cer fi ka izdani od FINA-e, a mogu bi iz-dani korisniku/ci na čip-kar ci ili USB-s ku. Za naba-vu cer fi kata potrebno je FINA-i preda zahtjev za iz-davanje poslovnih digitalnih cer fi kata. Ako korisnik/korisnica želi koris FINA-in cer fi kat u sklopu B2G treba provjeri pruža li poslovna banka B2G uslugu, jer neke poslovne banke (ZABA, RBA, PBZ) na svojim čip-kar cama ili drugim medijima za pohranu cer fi -kata pored cer fi kata banke nude i opciju dodatnih cer fi kata FINA-e, koji se mogu koris i za uslugu e-prijave (B2G). Korisnik koji već ima FINA-ine cer fi -kate koje koris u radu s drugim servisima (ePorezna, eREGOS i sl.) ne mora traži izdavanje novog cer fi -kata, kako bi koris o uslugu e-prijave.

5. Registracija korisnika usluge e-prijave Iden fi kacija korisnika usluge bitna je okosnica elektroničkog poslovanja. Ovlaštena osoba obvezni-ka podnošenja elektroničke prijave, kao pošiljatelj, mora bi registrirani korisnik usluge, što znači da će Zavod primi e-prijave obveznika pod uvjetom da obveznik koji raspolaže odgovarajućom elektronič-kom opremom ima dodijeljen kvalifi cirani cer fi kat kojim se potvrđuje napredni elektronički potpis (od davatelja usluga izdavanja kvalifi ciranog cer fi kata, za sada FINA-e kao ovlaštenog izdavatelja cer fi ka-ta), te koji je u Zavodu registriran kao korisnik usluge e-prijave.

Cer fi kat kao osobna iskaznica u vlasništvu poslov-nog subjekta iden fi cira izdavatelja cer fi kata, pre-cizira vlasnika cer fi kata, sadrži javni ključ1 vlasnika cer fi kata i digitalno je potpisan od izdavatelja cer- fi kata. Izdavatelj cer fi kata jamči da određeni javni

ključ pripada upravo određenoj osobi. Nakon podno-šenja zahtjeva za izdavanje cer fi kata, izdavatelj cer- fi kata provjerava iden tet potpisnika-osobe koja

traži uslugu cer fi ciranja, izrađuje njegov privatni2 i javni ključ, te mu dostavlja cer fi kat i privatni ključ, a potpisnik pri prvoj komunikaciji s primateljem kao dokaz iden teta daje cer fi kat, koji je zajedno s pri-vatnim ključem pohranjen na smart-kar ci3 (FINA e-kar ci).

Zakon o elektroničkom potpisu propisuje da je kva-lifi cirani cer fi kat svaka elektronička potvrda kojom davatelj usluga izdavanja kvalifi ciranih cer fi kata potvrđuje napredni elektronički potpis. Preduvjet za korištenje usluge e-prijave je prethodno obavljena registracija, tj. prije prijave u sustav korisnik mora bi registriran. Zato treba razlikova korisnike koji su već registrirani u staroj aplikacij, od onih koji tek treba-ju posta registriranim korisnikom usluge. Važno je naglasi , što se če prijenosa ovlaštenja, za korisni-ke-ice stare aplikacije e-prijava prije 1. siječnja 2014. nije potrebna ponovna registracija u novom sustavu.

Korisnici e-prijava zadržavaju postojeća dodijelje-na ovlaštenja i od 1. siječnja 2014. mogu, bez nove registracije, koris novi sustav e-prijava s posto-jećim cer fi katom. Dovoljno je samo na početnom ekranu kliknu na gumb: Prijava. U pravilu, novi su-stav automatski dodjeljuje ovlaštenja istovjetna oni-ma u starom sustavu, bez potrebe za unosom poda-taka. Među m, iz razloga što se u staroj aplikaciji nisu bilježili podaci o OIB-ima i nazivima obveznika, u jed-nom manjem broju slučajeva nije bilo moguće pove-za podatke, pa novi sustav kod prijenosa ovlaštenja iznimno traži nadopunu nedostajućih podataka.

Korisnički računi postojećih korisnika sustava e-prija-va prenose se u novi sustav te se ne trebaju ponovo registrira . Novi korisnici popunjavanjem pristupnog lista mogu otvori korisnički račun, te ga ovjerenog, zajedno s potrebnom dokumentacijom, preda na šalter najbliže područne službe/ureda ili ispostave

1 Ključ u PKI (Infrastruktura javnog ključa – podržava implemen-taciju i rad sustava kriptografi je javnog ključa temeljenog na cer- fi ka ma tj. organizacija koja potvrđuje vjerodostojnost javnog

ključa), javno dostupan i služi za provjeru digitalnog potpisa.2 Ključ iz para ključeva, poznat samo korisniku (potpisniku), a koji se koris za kreiranje elektroničkog potpisa, s odgovarajućim jav-nim ključem čini jedinstven par ključeva.3 Medij na kojem su pohranjeni javni i tajni privatni ključ, te cer- fi kat kojim se iden fi cira potpisnik i potvrđuje njegov iden tet.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

55


Zavoda. Korisnik-ica usluge e-prijave može bi prav-ni zastupnik (direktor/ica, vlasnik/ica obrta, član/ica uprave i dr.) ili posrednik/ica ovlašten/a od poreznog obveznika (npr. knjigovodstveni servis).

Registriranim korisnikom usluge može se posta na dva načina:

1) brzom registracijom – aplikacijom lana.mirovinsko – samo onda, ako ovlaštena osoba za zastupanje pravnog subjekta ili korisnik cer fi kata posjeduje novi profi l FINA-inog poslovnog cer fi kata (koji se prepoznaje po tome što je izdan nakon 11. ožujka 2013. i sadrži OIB korisnika), u tom slučaju ne po-punjavaju Pristupni list koji se predaje na šalteru Zavoda, već se aplikacijom generira elektronički pristupni list, ili

2) popunjavanjem, ispisom, ovjerom i predajom Pri-stupnog lista na šalteru Odjela ma čne evidencije najbliže područne službe, ureda ili ispostave Zavo-da – obvezno kada:• obveznik posjeduje cer fi kat izdan prije 11. ožuj-

ka 2013. (a nije već registriran starom aplikaci-jom)

• kada se punomoć za korištenje usluge e-prijave predaje drugom obvezniku (knjigovodstveni ser-visi).

Usluzi mogu pristupi samo korisnici koji imaju kvali-fi cirani poslovni cer fi kat. Kvalifi cirani poslovni cer- fi kat se izdaje pripadajućim osobama poslovnog su-

bjekta, a osobni cer fi ka ne mogu se koris . Brzu registraciju moguće je proves samo za osobe koje imaju poslovni cer fi kat koji je izdan za poslovni su-bjekt za kojeg se želi koris usluga (OIB obveznika iz poslovnog cer fi kata mora bi is OIB-u obveznika za kojeg se vrši registracija). U tom slučaju sustav au-tomatski prepoznaje novi profi l cer fi kata i omogu-ćuje korisniku da na početnom ekranu izabere opciju: Brza registracija.

Među m, ako je opcija brze registracije onemoguće-na, to znači da korisnik nema novi profi l cer fi kata i registraciju mora izvrši klikom na opciju: Pristupni list. Odabirom linka: Brza registracija, sustav auto-matski povlači podatke iz cer fi kata i puni dio po-dataka na formi za brzu registraciju, kao elektronički pristupni list. Korisnik treba samo unije podatak o ma čnom broju, e-mail adresi i telefonu, te kliknu- na: Nastavak. Na kraju, elektronički pristupni list

potrebno je potpisa naprednim elektroničkim pot-pisom. U slučaju uspješnog potpisivanja, korisnik se automatski registrira i preusmjerava na glavni izbor-nik sustava, koji mu omogućuje korištenje usluge.

Ako korisnik ne posjeduje novi profi l cer fi kata pa ne može izvrši brzu registraciju, mora pristupi popu-

njavanju Pristupnog lista. Pristupnom listu može pri-stupi klikom na opciju: Pristupni list, na početnom ekranu. Obrazac za unos Pristupnog lista javno je dostupan, te za njegovo popunjavanje nije potreban pristup korištenjem digitalnog cer fi kata. Popunjeni Pristupni list potrebno je ispisa , ovjeri i potpisa od osobe ovlaštene za zastupanje ili druge ovlaštene osobe poslovnog subjekta i preda ga na šalter naj-bliže ustrojstvene jedinice Zavoda (područne službe/područnog ureda ili ispostave) radniku ma čne evi-dencije koji radi na poslovima registracije i obrade e-prijava.

Obveznik može na zakonom predviđen način ovlas osobu koja posjeduje kvalifi cirani cer fi kat da Zavo-du u njegovo ime i za njegov račun uspostavlja i pot-pisuje naprednim elektroničkim potpisom e-prijave. Ako je poslovni subjekt koji se registrira za uspostavu e-prijava različit od obveznika uspostave prijava na mirovinsko osiguranje (npr. knjigovodstveni servis us-postavlja e-prijave za svoje klijente) nije moguća brza registracija u sustav e-prijave, već poslovni subjekt mora registraciju za uspostavu e-prijava obavi do-laskom na šalter Zavoda.

U slučaju dodjele ovlaštenja korisniku cer fi kata za druge poslovne subjekte, s Pristupnim listom na ko-jem se defi niraju ovlaštenja za drugi pravni subjekt, obavezno se prilaže i punomoć kojom obveznik ovla-šćuje korisnika cer fi kata za uspostavu e-prijava. Pu-nomoć ne mora bi ovjerena kod javnog bilježnika. Ako obveznik ima više poslovnih jedinica, poslovnice se mogu registrira na dva načina:

• unosom Pristupnog lista - tako da se pri unosu Pristupnog lista može naves više obveznika, te se svaka poslovna jedinica može upisa s ma čnim brojem na 12 mjesta, a da zadnja če ri mjesta od-govaraju podbroju poslovne jedinice koji dodjeljuje Državni zavod za sta s ku. Pristupni list je potreb-no ispisa , ovjeri i preda na šalter Zavoda, te

• internom aplikacijom – za obveznike čiji je ma čni broj unesen na osam mjesta i za koje korisnik ima mogućnost upravljanja ovlaštenjima, poslovne je-dinice mogu se upisa internom aplikacijom, pu-tem modula: Upravljanje ovlaštenjima.

Registracija obveznika sadržajno omogućuje:

• prijavu prava novom korisniku• dodavanje ovlaštenja postojećem korisniku• opoziv prava• opoziv pojedinog ovlaštenja.

U svim slučajevima potrebno je ažurira Pristupni list aplikacijom sustava; lana.mirovinsko, unosom ID bro-ja iz Pristupnog lista. Prava, obveze, uvje korištenja usluge opisani su u općim uvje ma korištenja usluge

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

e-prijave. Postupak prijave prava, dodavanja ovla-štenja postojećem korisniku, opoziva prava i opoziva ovlaštenja pokreće se predajom popunjenoga, potpi-sanoga i ovjerenog Pristupnog lista.

Potpisivanjem Pristupnog lista od strane ovlaštene osobe Zavoda i ažuriranjem ovlaštenja, osobe nave-dene u točki 2. Pristupnog lista, ovisno o odabranoj opciji:

• postaju u Zavodu registrirani korisnici usluge pod-nošenja elektroničke prijave

• registriranim korisnicima dodaju se nova ovlaštenja• opoziva im se pravo za korištenje usluge• opozivaju im se pojedina ovlaštenja

5.1. Popunjavanje pristupnog lista

S obzirom na učestala pitanja i nedoumice u praksi, a povezano s podacima iz Pristupnog lista, posebnu pozornost treba skrenu na popunjavanje Pristupnog lista, koji se u aplikaciji provodi kao slijed akcija koje korisnika vode do njegovog završnog generiranja. Tako korisnik mora proći sljedeće korake:

• unos obveznika• dodjelu/opoziv ovlaštenja• unos mjesta i datuma• pohranu dokumenta• ispis dokumenta i predaju na šalteru područne

službe/ureda ili ispostave Zavoda.

Nakon što korisnik popuni sve potrebne podatke o obvezniku, korak dodjele ovlaštenja omogućuje unos korisnika, koji će za navedenoga poslodavca ima mogućnost podnošenja prijava u sustavu, isto tako omogućuje unos korisnika kojemu se dodijeljena ovlaštenja ukidaju. Početni ekran omogućuje pretra-živanje korisnika u bazi cer fi kata FINA-e tzv. javnog imenika FINA cer fi kata. Sustav za navedeno ime i prezime pretražuje bazu poslovnih FINA-inih cer fi -kata i nudi one koji odgovaraju zadanom kriteriju.

Osobni cer fi ka ne mogu se koris . Obvezno je upisa ime i prezime. Nakon uspješne pretrage cer fi -kata, korisniku preostaje samo unos potrebnih poda-taka i odabir dodjele ili opoziva ovlaštenja, te odabir može li ovlaštena osoba upravlja daljnjim ovlaštenji-ma tj. dodjeljiva ih trećim osobama. Nakon unosa mjesta i datuma popunjavanja is će bi ispisani na generiranom pristupnom listu. Kako bi se dokument pohranio, od korisnika se traži upis sigurnosnog niza te se klikom na nastavak prethodno upisani podaci pristupnog lista pohranjuju u bazu podataka. Posljed-nji korak unosa pristupnog lista je generiranje u PDF obliku, a dostupan je zadnje uneseni pristupni list.

Ispisani i ovjereni pristupni list zaprima ovlašteni rad-nik Zavoda, referent koji radi na poslovima obrade

i zaprimanja elektroničkih prijava u Odjelu ma čne evidencije područne službe/ureda. Ako radnik Zavo-da utvrdi da nisu ispunjeni uvje za korištenje usluge, Pristupni list (s priloženom punomoći) vraća podnosi-telju s usmenim obrazloženjem. Kod zaprimanja Pri-stupnog lista obvezno se provjerava jesu li podaci o obveznicima za koje se traži registracija ispravno po-punjeni, a posebno ma čni broj poslovnog subjekta koji mora bi popunjen na dvanaest znamenaka.

Ako poslovni subjekt za koji se obavlja registracija u svom sastavu ima poslovne jedinice i ima od Držav-nog zavoda za sta s ku dodijeljen podbroj u MBPS-u, uneseni podaci moraju odgovara podacima koji su registrirani u Zavodu u Bazi registra obveznika dopri-nosa (BP REGOB-a), jer se u pro vnom neće ispravno dodijeli ovlaštenje za odgovarajući poslovni subjekt. Ako se ustanovi da su podaci u Pristupnom listu i BPREGOB-a različi , podnositelja Pristupnog lista se upozorava da prije registracije provede u nadležnoj službi Zavoda eviden ranje točnog podatka o pod-broju MBPS-a poslovnog subjekta iz Obavijes o raz-vrstavanju poslovnog subjekta DSZ-a podnošenjem prijave o promjeni podataka o poslovanju obveznika ( skanica M-13P).

Ako je ustanovljeno da je u Pristupnom listu eviden- ran netočan podatak o MBPS-u obveznika ili poslov-

ne jedinice obveznika, podnositelja Pristupnog lista (obveznika ili knjigovodstveni servis) se obavještava o potrebi ponovnog popunjavanja Pristupnog lista s točnim podacima o MBPS-u i predaji u najbližu ustroj-stvenu jedinicu Zavoda. Promjena ma čnog broja ob-veznika MBPS-a, ako podaci o MBPS-u ne odgovaraju podacima u BP REGOBA a ili u Obavijes o razvrstava-nju poslovnog subjekta DSZ-a moguća je aplikacijom. Mogući razlozi koji zah jevaju promjenu MBPS-a su:

• pogrešna registracija obveznika Pristupnim listom (obveznik je upisao MBPS samo na osam mjesta bez pripadajućeg podbroja ili s pogrešnim podbro-jem)

• preneseno ovlaštenje MBPS-a samo na osam mje-sta bez podbroja za stare korisnike.

Ako se podaci o MBPS-u iz Pristupnog lista ne slažu s podacima iz BP REGOB-a, od obveznika se zah jeva provjera i uspostava prijave o promjeni poslovanja (M-13P) s ispravnim MBPS-om u podbroju radi is-pravne evidencije podataka o obveznicima u BP RE-GOB-a, te ispravne registracije ovlaštenja korisnicima cer fi kata za pojedine poslovne subjekte. Što se če postupka popunjavanja Pristupnog lista, kod unosa podataka o obvezniku treba podatke unije na slje-deći način:

Naziv obveznika – unosi se naziv obveznika doprino-sa (pravne osobe, podružnice, fi zičke osobe ili drugog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

57


podnositelja prijave). Pod nazivom obveznika dopri-nosa podrazumijeva se naziv tvrtke (pravne ili fi zičke osobe). Ako pravna osoba ima osnovane podružnice, tada se unosi i naziv podružnice. Za osiguranike/ice samostalne obveznike doprinosa za mirovinsko osi-guranje, uz naziv tvrtke – djelatnos , unosi se prezi-me i ime osiguranika/ice.

Ma čni broj poslovnog subjekta/MBG obveznika/Sistemski porezni broj obveznika – ovisno o vrs ob-veznika za koje se obavlja registracija upisuje se od-govarajući podatak:

Ma čni broj poslovnog subjekta (broj iz Obavijes Državnog zavoda za sta s ku o razvrstavanju poslov-nog subjekta prema NKD-u) upisuje se za:

• obveznike pravne osobe• obveznike fi zičke osobe samostalne obveznike do-

prinosa, obrtnike i druge samostalne profesional-ne djelatnos ako im je dodijeljen MBPS.

MBPS sadrži osam znamenaka za broj i če ri znamen-ke za podbroj. Ako MBPS obveznika sadrži sedam mjesta, potrebno je broj upisa s vodećom nulom. MBPS obrtnika počinje s vodećom znamenkom 9, a samostalnih profesionalnih djelatnos s vodećom znamenkom 8.

1) Ako obveznik nema u svom sastavu dijelove po-slovnog subjekta moguće je:• MBPS upisa na dvanaest mjesta , odnosno upi-

sa osam znamenaka za broj, a u nastavku če ri niš ce za podbroj MBPS-a (npr. 003839960000) ili

• MBPS upisa na osam mjesta bez podbroja (npr. 0038996). U tom slučaju aplikacija će u prikazu broja obveznika prikaza če ri niš ce u podbroju.

2) Ako obveznik u svom sastavu ima dijelove poslov-nog subjekta potrebno je MBPS upisa na dvanaest mjesta, odnosno upisa osam znamenaka za broj, a u nastavku če ri znamenke za podbroj MBPS-a koji je dodijelio Državni zavod za sta s ku, a koji se nalazi u dodatku Obavijes DZS-a o razvrstavanju dijelova poslovnog subjekta (npr. 003839960001, 003839960021 i sl.).

3) Ako se pri unosu podataka u pristupnom listu re-gistrira više obveznika poslovnih jedinica, za svaki dio poslovne jedinice potrebno je unije njegov ma čni broj s pripadajućim podbrojem na dvana-est mjesta (osam znamenaka za broj, a u nastavku če ri znamenke za podbroj) i u obilježje naziv uni-je točan naziv dijela poslovnog subjekta.

4) Ako se registracija obavlja samo za jednu poslovnu jedinicu potrebno je upisa MBPS s pripadajućim podbrojem poslovne jedinice (npr. 003839960011).

5) Za obveznika koji ima poslovne jedinice moguće je MBPS unije samo na osam mjesta bez unosa znamenki za podbroj i naknadno upisa podbroje-ve poslovnih jedinica internom aplikacijom putem modula: Upravljanje ovlaštenjima, pod uvjetom da je u pristupnom listu korisnik odabrao opciju upravljanje ovlaštenjima, (npr. ako se prvo želi regi-strira ovlaštenje za poslovni subjekt, a naknadno za poslovne jedinice u sastavu poslovnog subjekta obveznika bez dolaska na šalter Zavoda).

Ma čni broj građana obveznika doprinosa upisuje se za:

• fi zičke osobe samostalne obveznike doprinosa koji-ma se ne dodjeljuje MBPS

• radnike zaposlene kod fi zičke osobe samostalnog obveznika doprinosa za koje se uspostavlja prijava pod zasebnim registarskim brojem (npr. za radnike zaposlene kod odvjetnika). U navedenom slučaju se u pristupnom listu u obilježje obveznik poseb-no popunjavaju podaci za samostalnog obveznika s njegovim MBPS-om i posebno podaci s njegovim MBG-om za radnike. Navedeno se ne odnosi na radnike zaposlene kod obrtnika, jer se za radnike ovlaštenje registrira prema podacima obrtnika.

Sistemski broj/porezni broj dodijeljen od Porezne uprave koji sadrži trinaest znamenaka upisuje se za:

• strana predstavništva iz zemalja izvan članica Eu-ropske unije, veleposlanstva i za strane poslodavce iz zemalja članica Europske unije. Važno je naglasi da se iz unesenog ma čnog broj obveznika u pristu-pnom listu izvodi ovlaštenje fi zičkoj osobi korisniku poslovnog cer fi kata za uspostavljanje e-prijava za obveznike navedene u pristupnom listu i nije ga moguće mijenja u aplikacijama za popunjavanje e-prijava. U slučaju pogrešnog unosa potrebno je ponovno popuni pristupni list s ispravnim podat-kom ma čnog broja obveznika i preda ga na šal-ter područne službe/ureda ili ispostave.

OIB obveznika: unosi se osobni iden fi kacijski broj obveznika doprinosa za kojeg se obavlja registracija za uspostavljanje e-prijava na mirovinsko osiguranje.

Mogućnost unosa prijava za pomorce: odabire se samo ako je za unesenog obveznika potrebno omo-gući unos prijava za pomorce članove posade broda u međunarodnoj plovidbi (u pravilu se radi o lučkim kapetanijama ili brodarima).

Unos korisnika ( fi zičke osobe koja ima cer fi kat): U aplikaciju se unose podaci o korisniku fi zičkoj osobi koja ima cer fi kat i koja će za navedenog obveznika (poslovni subjekt, obrtnika, pomorca ili fi zičku osobu samostalnog obveznika) ima mogućnost podnoše-nja e-prijava u sustav, isto tako se unose podaci o

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

korisniku kojemu se dodi-jeljena ovlaštenja ukidaju. Početni ekran unosom ime-na i prezimena omogućuje pretraživanje korisnika u bazi cer fi kata FINA-e tzv. javnog imenika FINA-inih cer fi kata. Sustav za navedeno ime i pre-zime pretražuje Bazu poslov-nih FINA-inih cer fi kata i nudi one koji odgovaraju zadanom kriteriju. Odabir mogućnos upravljanja ovlaštenjima korisni-ku ovisi o izboru samog korisnika i mo-guće je da više korisnika iz Pristupnog lista imaju odabranu mogućnost upravljanja ovlaštenjima. Upravljanje ovlaštenjima omogućuje korisniku da drugoj osobi koja ima cer fi kat u aplikaciji, dodjeli ili opozove ovlaštenje za uspostavu e-prijava bez potre-be dolaska na šalter Zavoda.

6. Korištenje usluge e-prijaveZakonom o elektroničkoj ispravi, kao posljednjem u nizu propisa koji uređuju elektroničko poslovanje, propisano je da elektronička isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava na papiru, ako se njena uporaba i promet provode u skladu s is m zakonom, te da se u postupcima pred jelima javne vlas i arbitražama kao dokaz mogu koris i elektroničke isprave. Sto-ga svaka fi zička i pravna osoba koja u skladu s is m zakonom svojom izričito očitovanom voljom prihvaća uporabu i promet elektroničkih isprava za svoje po-trebe i za potrebe poslovnih i drugih odnosa s dru-gima, ne može odbaci elektroničku ispravu samo zbog toga što je sačinjena u elektroničkom obliku.

Iz navedenog proizlazi da propisno sastavljena elek-tronička isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava na papiru. Među m, mogućnost korištenja takve isprave nije automatska, već svaka pravna i fi zička osoba osoba, kao obveznik podnošenja e-prijava, tre-ba prihva uporabu i promet elektroničkih isprava. Za sve auten fi cirane sudionike kao korisnike usluge e-prijave to pretpostavlja prihvaćanje poli ke upora-be elektroničkog potpisa4, odnosno svih defi niranih obveza pri korištenju usluge. Is zakon defi nira elek-troničku ispravu kao: “jednoznačno povezan cjelovit skup podatka koji su elektronički oblikovani (izrađeni pomoću računala i drugih elektroničkih uređaja), po-slani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnet-nom, op čkom ili drugom mediju, i koji sadrži svojstva

4 Skup pravila kojima se određuju tehnički, tehnološki i procedural-ni zahtjevi izrade i verifi ciranja elektroničkog potpisa, a po kojima se može odredi valjanost potpisa.

kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj), vjerodostoj-nost sadržaja, te dokazuje postojanost sadržaja u vremenu”.

Slijedom navedenog, elektronička isprava treba omogući da uredno elektronički potpisana isprava ostaje trajno čitljiva, prepoznatljivog potpi-

sa i sadržaja upravo onakvog kakav je bio u trenutku potpisa,

uz onemogućavanje na-knadnih izmjena sadr-

žaja. Stoga je prihvaćanje elektroničke isprave u elektronič-

kom poslovanju prije svega utemeljeno na postojanju kumula va:

• tehničke ispravnos dokumenta• sadržajne nepromjenljivos (u vremenu)• vjerodostojnos izvora i stvaratelja.

Zakonom je također određeno da se uporaba elek-troničkih isprava smatra pravovaljanom, ako elektro-nička isprava:

• sadrži podatke o stvaratelju, pošiljatelju i primate-lju, te podatke o vremenu otpreme i prijama

• sadrži is unutarnji i vanjski obrazac u cijelom do-kumentacijskom ciklusu, koji je oblikovan pri njenoj izradi i koji mora osta nepromijenjen u bilo kojim radnjama u postupcima njene otpreme i uporabe

• da je u bilo kojem trenutku dostupna i čitljiva ovla-štenim fi zičkim i pravnim osobama.

Korištenje usluge e-prijave od registriranog korisnika usluge podrazumijeva:

• preuzimanje praznog obrasca e-prijave u PDF for-matu5

• slanje elektronički potpisane e-prijave napred-nim elektroničkim potpisom, s obveznom doku-mentacijom, u digitalnom obliku, putem WEB-a u sustav e-prijave (popunjene u skladu s Uputama za popunjavanje i šifrarnicima – dostupnim odabirom postojećih linkova), prvi puta ili u slučaju odbijanja kao korekcije prijave

• ako nije ispunjen uvjet verifi kacije, preuzimanje obavijes o pogrešci aplikacijom: Pregled statusa prijava (obavijest o razlozima zbog kojih e-prijava nije primljena u uslugu = odbačena e-prijava)

• pregled statusa poslane e-prijave – omogućuje korisniku usluge e-prijave da odabirom linka za pregled statusa prijava u svakom trenutku ima in-formaciju o statusu u kojem se nalazi e-prijava, od trenutka slanja do preuzimanja rezultata obrade

5 Portable Document Format – format datoteke koji je razvila tvrtka Adobe Systems.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

59


• pregled razloga nezaprimanja poslane e-prijave nakon obrade i kontrole obrasca e-prijave od stra-ne ovlaštene osobe Zavoda (putem WEB-a u PDF formatu, potpisane elektroničkim potpisom usluge e-prijave = odbijena e-prijava)

• pretraživanje arhive vlas h prijava (modul: moja arhiva)

• preuzimanje zaprimljenog obrasca e-prijave i potvrda o zaprimljenim i obrađenim e-prijava-ma – omogućuje korisniku da obrađene e-prijave, potpisane naprednim elektroničkim potpisom pri-matelja, s generiranom potvrdom, pohrani u vlas -to računalo

• verifi kaciju obrađene prijave – korisniku (osigura-niku) omogućuje provjeru vjerodostojnos dobive-ne potvrde od strane obveznika (poslodavca).

Prijava poslana od ovlaštene osobe obveznika podno-šenja e-prijava – pošiljatelja u uslugu e-prijave pod-liježe verifi kaciji koja obuhvaća: provjeru valjanos cer fi kata potpisnika, provjeru integriteta potpisanih podataka, odnosno provjeru da sadržaj obrasca i pri-ložena dokumentacija nisu mijenjani nakon potpisa, te provjeru potpisa i ovlaštenja pošiljatelja za korište-nje usluge. Ako navedene provjere kumula vno re-zul raju pozi vno, tj. ako su ispunjeni uvje verifi ka-cije, usluga prima e-prijavu koja čeka daljnju obradu i inicira proces izrade potvrde o prijamu (PDF obrazac potpisan elektroničkim potpisom usluge), te se u pri-javu serverski upisuje datum i vrijeme prijama i iden- fi kator obrasca (IDobr)6. Među m, ako navedene

provjere ne rezul raju pozi vno, usluga obavještava pošiljatelja o razlozima zbog kojih prijava nije primlje-na u uslugu.

Posebnost virtualne, elektroničke komunikacije je upravo u naprednom elektroničkom potpisu, koji mora ispunjava osnovne funkcije:

• auten čnost – utvrđivanje iden teta osobe koja je potpisala dokument

• integritet – utvrđivanje da isprava nije mijenjana nakon potpisivanja

• nepovratnost, neporecivost – onemogućavanje naknadnog poricanja potpisa.

Važan trenutak koji, ako završi pozi vno, rezul ra pri-mitkom, odnosno zaprimanjem e-prijave u Zavodu je postupak provjere, odnosno verifi kacije naprednog elektroničkog potpisa, a pod kojim se podrazumijeva proces koji provodi ovjerovitelj (povjerljiva treća stra-na u sustavu elektroničkog poslovanja koja prema ugovoru s primateljem verifi cira i ovjerava elektronič-

6 Idobr – iden fi kator obrasca – dodjeljuje se sistemski pri ulasku obrasca e-prijave u sustav e-prijave, koji na jedinstven način iden- fi cira poslanu e-prijavu.

ki potpis prije procesiranja transakcije, za sada tu ulo-gu ima FINA) neposredno nakon kreiranja naprednog elektroničkog potpisa ili kasnije, da bi ustanovio va-ljanost istog potpisa i njegovu usklađenost s važećom poli kom uporabe elektroničkog potpisa.

Slijedom navedenog, primljena e-prijava je ona koja je potpisana naprednim elektroničkim potpisom po-šiljatelja i primljena u uslugu e-prijave nakon uspješno obavljenog postupka verifi kacije potpisa pošiljatelja, a zaprimljena e-prijava je ona koja je potpisana na-prednim elektroničkim potpisom pošiljatelja i prima-telja nakon uspješne verifi kacije potpisa primatelja. Smatra se da je e-prijava primljena u Zavodu kada je verifi ciran napredni elektronički potpis ovlašte-ne osobe obveznika, a primitak e-prijave Zavod potvrđuje na e-prijavi. Ovlaštena osoba obveznika, potpisivanjem e-prijava naprednim elektroničkim potpisom potvrđuje i odgovorna je za istovjetnost priložene dokumentacije u elektroničkom obliku s izvornom dokumentacijom.

Smatra se da je e-prijava obrađena u Zavodu kada je verifi ciran potpis osobe Zavoda, koja je ovlaštena za obradu e-prijave, te da je e-prijava, koja je primljena od ovlaštene osobe u nadležnoj ustrojstvenoj jedi-nici Zavoda (radnika koji radi na poslovima obrade i zaprimanja elektroničkih prijava za vođenje ma čne evidencije Zavoda), zaprimljena u Zavodu kada je verifi ciran potpis ovlaštene osobe Zavoda. Zavod je obvezan e-prijavu obradi najkasnije u roku od tri dana od datuma kada je e-prijava primljena u Zavo-du, u smislu članka 19., stavka 1. Pravilnika.

Ako je e-prijava u Zavodu primljena u dane blagdana ili na dan kad Zavod ne radi ili ako obradu primljene e-prijave nije moguće obavi zbog drugih opravdanih razloga, tada se navedeni rok računa od prvog slje-dećeg radnog dana Zavoda, odnosno od dana kad su nestali razlozi koji onemogućuju obradu primljene e-prijave.

Zavod će odbi e-prijavu i obavijes obveznika o razlozima odbijanja e-prijave, ako ovlaštena osoba Zavoda jekom postupka obrade e-prijave utvrdi da:

• obveznik nije Zavodu dostavio svu potrebnu doku-mentaciju, odnosno dokumentaciju odgovarajuću za uporabu, ili da je

• podatak u e-prijavi neispravno popunjen ili netočan.

Za točnost podataka dostavljenih i preuze h u Zavo-du putem e-prijave odgovoran je obveznik koji pri-mjenom elektroničkih sredstava popunjava e-prijavu i potpisuje ju naprednim elektroničkim potpisom. Obveznik može na zakonom utvrđen način ovlas osobu koja posjeduje kvalifi cirani cer fi kat da Zavodu u njegovo ime i za njegov račun uspostavlja i potpisu-

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

je naprednim elektroničkim potpisom e-prijave (slučaj knjigovodstvenog servisa). Kvalifi cirani cer fi kat nave-dene osobe može sadržava tvrtku obveznika ili tvrtku neke treće osobe – poslovnog subjekta.

Važno je naglasi , s obzirom na rok od 24 sata za us-postavu e-prijave, ako ovlaštena osoba Zavoda odbi-je e-prijavu, a obveznik otkloni nedostatke i Zavodu dostavi novu prijavu (korekciju prijave) u zakonom propisanom roku, kao datum primanja prijave u Za-vodu računa se datum primanja odbijene e-prijave.

Pregled prijava korisniku omogućuje uvid u sve kre-irane prijave bilo da se radi o statusu potpisanih i poslanih prijava ili prijavama spremljenim za kasniju provedbu. Pregled se sastoji se od sedam kar ca (ta-bova). Klikom na kar cu/naziv/vrstu obrasca otvara se tablični prikaz s osnovnim podacima o prijavama.

Poslane (zaprimljene) i obrađene (prihvaćene i od-bijene) prijave starije od 30 dana dostupne su mo-dulom: Moja arhiva. Klikom na odgovarajuću ikonu otvara se modul: Moja arhiva. Sve podatke u pregle-du prijava moguće je precizno fi ltrira prema određe-noj vrs podatka klikom na ikonu (povećalo). Klikom na određenu ikonu izvršava se sljedeća akcija:

• prikazuju se samo obrađene, prihvaćene prijave • prikazuju se samo odbijene prijave • prikazuju se sve nepotpisane prijave • prikazuju se sve uklonjene prijave• otvara se novi prozor s ručnim odabirom fi ltra (mo-

gućnost kombiniranja više fi ltara u jedan), kao i po-ništavanje svih prethodno odabranih fi ltara. Pored ikone za fi ltriranje prikaza prijava nalazi se ikona za grupno potpisivanje. Moguće akcije prema sta-tusima prijava, su:

1) Ako je prijava nepotpisana moguće ju je:• ažurira • potpisa • ukloni prijavu s pregleda prijava.

2) Ako je prijava primljena (primljena na obradu ) moguće je:• preuze dokument s podacima koji su poslani na

obradu• opozva prijavu u kratkom periodu (5 minuta).

3) Ako je prijava odbijena (obrađena no nije prihva-ćena, jer je uočen problem) moguće je:• napravi korekciju prijave (kreira novi obrazac

koji je popunjen is m podacima kao odbijena prijava i koji sadrži iden fi kator odbijene prijave)

• pregleda razloge odbijanja prijave (pregled po-grešaka prijave)

• preuze potvrdu o obradi i odbijanju na kojoj se nalaze svi podaci prijave

• ukloni prijavu s pregleda prijava.

Kod svih prijava koje su odbijene stupac sa statusom označen je crvenom bojom.

1) Ako je prijava prihvaćena – (obrađena i prihvaćena):• dobiva ikonu da je obrađena• mogućnost preuzimanja potvrde o obradi i pri-

hvaćanju na kojoj se nalaze svi podaci prijave• mogućnost izvoza podataka za validaciju.

Kod svih prijava koje su prihvaćene stupac sa sta-tusom označen je zelenom bojom. Sve uklonjene pri-jave moguće je fi ltrira i vra na pregled klikom na odgovarajuću ikonu.

7. ZaključakPočevši od 1. siječnja 2014. ak viranjem novog susta-va e-prijava, Zavod uslugom e-prijave registriranim korisnicima usluge nudi niz novina i pogodnos : pru-žanje usluge novim kategorijama obveznika, odnosno osiguranika (fi zičkim osobama za prijavu sebe kao ob-veznika i osiguranika, te pomorcima, članovima posa-de broda u međunarodnoj plovidbi), omogućavanje brze registracije korisnika usluge, podnošenja e-prija-va Zavodu i do sedam dana ranije od dana osiguranog slučaja u cilju olakšavanja ispunjavanja zakonske ob-veze uspostave prijava ma čne evidencije u roku 24 sata, a koje se u Zavodu obrađuju najkasnije u roku od tri dana od trenutka primanja, omogućavanjem korisniku generiranja elektronički potpisane potvr-de u PDF obliku odmah nakon zaprimanja e-prijave, kao potvrde o izvršenju zakonske obveze podnoše-nja u roku od 24h, bez obzira na činjenicu što još nije obrađena, omogućavanje opoziva e-prijave unutar 5 minuta od potpisivanja i slanja u sustav, omogućava-njem pripreme e-prijava unaprijed i spremanja za ka-sniju provedbu, kao i skupnog potpisivanja e-prijava, slanja korekcije prijave (u slučaju odbijanja) kojoj se generira novi iden fi kator bez potrebe popunjava-nja nove prijave, minimiziranjem unosa podataka o obvez nicima, odnosno osiguranicima za koje su odre-đeni podaci s prijava već pohranjeni u sustavu itd.

Osim toga, usluga e-prijave dodatno dobiva na zna-čaju jer od 1. travnja 2014. korištenje usluge e-prijave postaje obvezno za sve obveznike, koji zapošljavaju više od tri radnika, a rok predaje prijava za vođenje ma čne evidencije od 24 sata od 1. siječnja 2014. obvezuje sve obveznike uspostave prijava, neovisno podnose li ih elektronički ili predaju na šalteru nad-ležne ustrojstvene jedinice Zavoda, s iznimkom ob-veznika sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, a iz države članice Europske unije, jer ih tada obvezuje rok od 60 dana.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

61

UDK 336.2 PLAĆE I NAKNADE

1. Primjena stope doprinosa za zdravstveno osiguranje od 15 %

Kao što je u uvodniku već spomenuto opća stopa do-prinosa za zdravstveno osiguranje povećana je s 13 % na 15 %. Razdoblje primjene stope od 15 % uređe-no je člankom 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, tako da se ista primjenjuje za utvrđivanje obveza doprinosa koje su nastale za staž u osiguranju nakon 31. ožujka 2014. godine, osim za osiguranike koji su sami obveznici plaćanja doprino-sa iz članka 238., stavka 3. Zakona o doprinosima. Odredbom istog članka propisano je da se za obve-ze doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak kada je dužničko – vjerovnički odnos, na temelju kojeg je nastala obveza isplate, nastao do 31. ožujka 2014. godine primjenjuju odredbe Zakona o doprinosima (NN, br. 84/2008, 152/2008, 94/2009, 18/2011, 22/2012, 144/2012 i 148/2013).

U skladu s navedenom odredbom i u skladu s odred-bama članka 218.a do 218.f Pravilnika o doprino-sima (NN, br. 2/09, 9/09 – ispravak, 97/09, 25/11, 61/12, 86/13) ovim putem podsjećamo da se stopa od 15 % za zdravstveno osiguranje primjenjuje u slučajevima:

• kada se obveza doprinosa obračunava prema mje-sečnoj osnovici – plaći za rad u mjesecu travnju 2014. i mjesecima koji slijede nakon travnja 2014.

• kada se obveza doprinosa obračunava prema osta-lim primicima uz plaću koji se ne mogu pripisa određenom razdoblju u osiguranju (npr. oporezive otpremnine) isplaćenima nakon 31. ožujka 2014., neovisno o tomu kada je stečeno pravo na te pri-

mitke – iznimno, kada se isplaćuju ostali primici uz plaću koji se mogu pripisa određenoj godini (kao što su primjerice ugovoreni bonusi za uspješan rad u m godinama), za obračun doprinosa za zdrav-stveno osiguranje primjenjuje se, sukladno odred-bi članka 218.b stavka 3. Pravilnika o doprinosima, stope koje su vrijedile na dan 31. prosinca te go-dine (za 2012. i 2013. stopa od 13 %, za razdoblje od 2003., do 2011. godine po stopi od 15 % a za razdoblje prije 31. 12. 2002. po ukupnoj stopi do-prinosa iz i na osnovice od 16 %)

• kada se obveza doprinosa obračunava prema pri-mitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak ispla-ćenom nakon 31. ožujka 2014. godine – iznimno, ako je između ispla telja i primatelja primitka ugovoren datum isplate primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, u razdoblju od 1. svibnja 2012. do 31. ožujka 2014. Godine, primjenjuje se stopa za obračun doprinosa za zdravstveno osigu-ranje od 13 %

• kada se obveza doprinosa utvrđuje prema mjeseč-noj osnovici, koja je propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koefi cijenta, i to za razdoblje osiguranja u travnju 2014. i u mjesecima koji slijede nakon travnja 2014.

• kada se obveza doprinosa utvrđuje prema mjeseč-noj osnovici rješenjem Porezne uprave osiguranici-ma koji su sami obveznici doprinosa za osobno osi-guranje, i to za razdoblje osiguranja u travnju (ova obveza dospijeva 15. svibnja 2014.) i u mjesecima koji slijede nakon travnja 2014. – iznimno, osigura-nicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, a to im je svojstvo utvrđeno za razdoblje koje pret-hodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđi-vanje svojstva osiguranika, doprinosi se obračuna-vaju prema osnovici te prema vrstama doprinosa i

Osvrt na izmjene i dopune Zakona o doprinosimaDražen Opalić *

U Narodnim novinama broj 41/14 od 31. ožujka 2014. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Zakon je donesen po hitnom postupku, a stupio je na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama, odnosno 1. travnja 2014. Godine, i to zbog: povećanja opće stope doprinosa za zdrav-stveno osiguranje s 13 % na 15 %, usklađenja odredbi Zakona o doprinosima s odredbama Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos , usklađenja odredbi Zakona o doprinosima s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, te radi ostalih izmjena i dopuna. U nastavku se daje pregled novos .

* Dražen Opalić, dipl. oec, Ministarstvo fi nancija – Središnji ured porezne uprave, Zagreb.

62

PLAĆE I NAKNADE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

stopama za obračun važećima za godinu u kojoj je postupak pokrenut

• kada obvezu doprinosa za osobno osiguranje utvr-đuje sam obveznik doprinosa prema propisanoj mjesečnoj osnovici, i to za razdoblje osiguranja u travnju 2014. i u mjesecima koji slijede nakon trav-nja 2014. – ova odredba se odnosi na osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i koji doprinose obračunavaju prema podu-zetničkoj plaći ili osnovici – umnošku iznosa pro-sječne plaće i koefi cijenta 1,1

• Kod obračuna doprinosa za zdravstveno osiguranje prema godišnjoj osnovici za 2014. godinu obvezni-ku doprinosa s osnove druge djelatnos , primije-ni će se ponderirana stopa za obračun doprinosa prema razdoblju druge djelatnos unutar 2014. godine, sukladno članku 218.f Pravilnika o doprino-sima.

2. Obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenos

Dana 1. siječnja 2014. godine na snagu je stupio Za-kon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos , te je odredbama tog Zakona, kao jedna od novos , uvedeno obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenos za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisi-ma o mirovinskom osiguranju. S obzirom na to da se prava od osiguranja za slučaj nezaposlenos utvrđuju temeljem uplaćenih doprinosa, bilo je potrebno na-vedenim osiguranicima propisa obvezu doprinosa, kako bi mogli ostvari ta prava na način i u opsegu kako je to propisano odredbama Zakona o posredo-vanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezapo-slenos .

3. Usklađivanje Zakona o doprinosima i Zakona o mirovinskom osiguranju

Dana 1. siječnja 2014. godine na snagu je stupio i Za-kon o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13), čime je prestao važi dotadašnji Zakon o mirovinskom osi-guranju. Odredbe novog Zakona o mirovinskom osi-guranju kojima se uređuje pitanje obvezno osiguranih osoba su djelomično izmijenjene ili dopunjene te se u odnosu na prethodni Zakon u pravilu nalaze u novim člancima, pa je odredbe članka 9., stavka 1. i članka 10., stavka 1. Zakona o doprinosima u kojima se na-vode jedinstveni nazivi obveznih osiguranja bilo po-trebno u cijelos izmijeni radi usklađenja uskladi s novim Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Usklađivanjem jedinstvenih naziva osiguranja u Zako-nu o doprinosima s odredbama o obvezno osigura-

nim osobama sukladno Zakonu o mirovinskom osi-guranju, obveza doprinosa proširena je i na određe-ni krug osoba koje su prema odredbama tog Zakona uvedene u krug obvezno osiguranih osoba. Osim navedenoga, izmijenjena je i točka 49., članka 7. Zakona o doprinosima, koja uređuje pojam umirov-ljenika. Sukladno m izmjenama umirovljenikom se smatra fi zička osoba koja je stekla pravo iz obvezno-ga mirovinskog osiguranja od tuzemnog ispla telja mirovine ili inozemnog ispla telja mirovine suklad-no propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju na: starosnu mirovinu, pri-jevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu, privremenu invalidsku mirovinu, invalidsku mirovi-nu zbog potpunog gubitka radne sposobnos ili in-validsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos pod uvjetom da nije zaposlena ili ne obavlja samostalnu djelatnost. Korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposob-nos , a koji je zaposlen ili obavlja samostalnu djelat-nost ne smatra se umirovljenikom u smislu odredbi Zakona o doprinosima.

3.1. Rad umirovljenika

Odredbom novog Zakona o mirovinskom osiguranju kao novost je uvedeno mogućnost rada umirovljenika nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu do polo-vice punog radnog vremena, a da se takvom umirov-ljeniku ne obustavi pravo na isplatu mirovine. Kako se odredbe Zakona o doprinosima, u dijelu koji se odnosi na obvezu doprinosa za osiguranike po osnovi radnog odnosa, osiguranike po osnovi korisnika mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvat-ske i osiguranike po osnovi primitaka od kojih se utvr-đuje drugi dohodak nisu mijenjale, obveze doprinosa, prema primicima od nesamostalnog rada, mirovine i možebitno ostvarenog drugog dohotka bit će sljedeći:

• obveze iz rada: poslodavac koji zapošljava umirov-ljenika nakon ispunjenja uvjeta za starosnu miro-vinu do polovice punog radnog vremena dužan je za tu osobu, prema isplaćenom plaći, obračuna i upla sve doprinose kao i za ostale radnike, na način propisan odredbama članaka 19. do 26. Za-kona o doprinosima

• obveze prema mirovini: Hrvatski zavod za mirovin-sko osiguranje dužan je, iz mirovine, ako je mirovi-na viša od prosječne mjesečne plaće, obračuna , obustavi i upla dodatni doprinos za zdravstve-no osiguranje po stopi od 3 %

• obveze prema drugom dohotku: ako umirovlje-nik koji radi do polovice radnog vremena suklad-no članku 37., stavku 6. Zakona o mirovinskom osiguranju istovremeno ostvari primitke od kojih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

63

UDK 336.2 PLAĆE I NAKNADE

se utvrđuje drugi dohodak, taj je primitak oslobođen obveze do-prinosa sukladno odredbi članka 209., stavka 1., točke 15. Zakona o doprinosima.

4. Ostale izmjene i dopuneDodani su novi članci 24.a i 25.a kojima se na novi način uređuje dospijeće ob-veze doprinosa prema plaći i ostalim primicima uz plaću što ju isplaćuju poslodavci sa sjedištem ili mjestom rada u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU poslodavci), pa prema navedenim odredbama:

• doprinosi obračunani prema plaći što je isplaćuje EU poslodavac dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od dana isplate plaće

• doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koju EU poslodavac nije ispla o do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

• doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koju EU poslodavac daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana mjeseca u kojemu je izvršeno davanje odnosno korištenje prava, ali najkasnije u roku od osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

• doprinosi obračunani prema ostalim primicima, što ih isplaćuje EU poslodavac dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od dana isplate h primitaka

• doprinosi obračunani prema ostalim primicima koje EU poslodavac daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana mjeseca u kojemu je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava.

Izmijenjen je i rok dospijeća doprinosa za osigura-nika koji sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću, pa se doprinosi više ne obračunavaju i ne dospijevaju na na-platu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, već do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ova odredba primjenjuje se za razdoblje osiguranja od 1. travnja 2014. godine. Navedeno znači da će osigurani-ci koji sebi ne isplaćuju poduzetničku plaću doprinose za mjesec ožujak bi dužni obračuna i upla do 15. travnja, dok će doprinose za mjesec travanj bit dužni obračuna i upla do 31. svibnja 2014. godine.

Također dodana je odredba prema kojoj se poduzet-nička plaća isplaćena nakon posljednjeg dana mjeseca u kojem je dospjela za isplatu, smatra osnovicom mje-seca, koji prethodi mjesecu u kojemu je isplata izvršena.

ISPRAVAKU prethodnom broju časopisa u članku: JOPPD Obra-zac – neka pitanja i odgovori, str. 53., na pitanje broj 4: šifra za rodiljni dopust i komplikacije u trudnoći potkrala se greška u uredničkoj obradi odgovora na pitanje te u nastavku objavljujemo ispravan odgo-vor koji glasi:Poslodavac je dužan iskaziva podatke za sve svoje radnike za sve mjeseca u osiguranju dok god je radnik prijavljen u obveznom mirovinskom osiguranju kod toga poslodavca temeljem radnog odnosa. U slučaju kada radnik koris određeno pravo iz obveznog osiguranja temeljem kojega poslodavac nema obveze isplate plaće ni obračuna javnih davanja temeljem radnog odnosa tada je isto tako poslodavac dužan putem Obrasca JOPPD izvijes Poreznu upravu o toj činjenici.U konkretnom slučaju, poslodavac je dužan do 15. u mjesecu protekom mjeseca korištenja prava na rodiljni/roditeljski dopust dostavi Obrazac JOPPD na kojoj će iskaza korištenje prava na sljedeći način (na B strani Obrasca JOPPD):• pod 2. upisuje se šifra općine/grada prebivališta/

boravišta radnika (podatak s Obrasca PK)• pod 3. Upisuje se „0000“• pod 4 i 5. Upisuje se OIB i ime i prezime radnika• pod 6.1. upisuje se oznaka korištenja prava: „5203“

- rodiljni dopust, „5204“ – roditeljski dopust, „5207“- bolovanje uslijed komplikacija u trudnoći

• pod 6.2. upisuje se „0000“• pod 7.1. i 7.2. upisuje se „0“• pod 8 upisuje se oznaka „1“, „2“, „3“ ili „4“• pod 9. Upisuje se „0“; pod 10. upisuju se sa rada

koji nisu odrađeni (prema satnici radnog vremena) radi korištenja prava u izvještajnom mjesecu

• pod 10.1. i 10.2. upisuje se razdoblje korištenja prava u izvještajnom mjesecu (cijeli ili dio mjeseca); od 11. do 17. upisuje se ili „0“ ili „0,00“.

Ispričavamo se čitateljima i autoru.

64

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. UvodIznajmljivanje poslovnog ili skladišnog prostora te najam stana, garaže ili neke druge pokretnine koja je u vlasništvu ili suvlasništvu fi zičke osoba – građana, oporezuje se prema odredbama članka 27. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 148/13) te članka 40. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 73/13), pri čemu se ostvarena najamnina prema izvoru primitka smatra dohotkom od imovi-ne i imovinskih prava. No, obveznik plaćanja poreza na dohodak po osnovi primitaka od najma ili zakupa, može umjesto poreza na dohodak plaća i porez na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 148/13), ako je prema vlas tom zahtjevu Porezna uprava rješenjem odobrila promje-nu načina oporezivana.

Rješenje kojim se usvaja zahtjev obvezuje poreznog obveznika na primjenu sljedećih pet kalendarskih go-dina. Nadalje, obveznici poreza na dohodak od imovi-ne i poreza na dobit po osnovi najma i zakupa poslov-nog prostora i pokretnina, obvezni su obračunava i plaća PDV prema odredbama Zakona o PDV-u (NN, br. 73/13 – 153/13), ako je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih oporezivih ispo-ruka bila veća od 230.000,00 kn, kada su se dužni pri-javi nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. U tom slučaju obvezni su vodi po-slovne knjige prema odredbama Zakonom o PDV-u,

te u zakonskim rokovima podnosi propisane obras-ce i porezne prijave.

2. Pravno određenje najma ili zakupaPravno određenje davanja u najam ili zakup nekret-nina i pokretnina, sadržano je u Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11), gdje je člankom 519. propisano da se ugovorom o zakupu obvezuje zakupodavac preda za kupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaća mu za to odre-đenu zakupninu. Članak 534. propisuje da je Zakupnik dužan plaća zakupninu u rokovima određenim ugo-vorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobičajeno u mjestu gdje je stvar predana za-kupniku. Ako nije drukčije ugovoreno ili u mjestu pre-daje stvari uobičajeno, zakupnina se plaća polugodiš-nje kad je stvar dana u zakup za jednu ili više godina, a ako je dana za kraće vrijeme, onda nakon isteka toga vremena. Prema odredbi članka 574. Ugovor o najmu sklopljen je na određeno vrijeme ili mu trajanje odre-đeno zakonom prestaje istekom toga vremena. Ako nakon proteka ugovorom određenog vremena naj-moprimac nastavi rabi stvar, a najmodavac se tomu ne pro vi, smatra se da je trajanje ugovora produlje-no na neodređeno vrije me pod is m uvje ma.

Među m, člankom 575. propisano je da se Ugovor o najmu nekretnine sklopljen na određeno vrije me smatra prešutno obnovljenim na isto vrijeme traja-nja, ako ni jedna ugovorna strana, najmanje trideset dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavije-s u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopi ugovor na određeno vrijeme za daljnje raz-

Porezni aspek najma ili zakupa kod fi zičkih osobaMirjana Mahović Komljenović *

Najamnine koje ostvaruju fi zičke osobe – građani iznajmljivanjem poslovnog ili stambenog prostora, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatraju se primicima od imovine i imovinskih prava. Iznajmljiva-nje nekretnina i pokretnina najčešće nije djelatnost fi zičkih osoba – građana, već se obveza plaćanja poreza na dohodak utvrđuje prema rješenju nadležne ispostave Porezne uprave. Među m, ako građanin ostvari primitak od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina u prethodnoj kalendarskoj godini u svo većoj od 230.000,00 kn, postaje obveznik poreza na dodanu vrijednost, a tada je od 1. siječnja iduće godine dužan utvrđiva dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost prema podacima iz poslovnih knjiga, a može i podnije vlas zahtjev za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak. Premda ova problema- ka nije izravno povezana s poslovanjem pravnih osoba, računovođe i fi nancijski djelatnici profesionalno

trebaju bi upozna i s ovim poreznim aspek ma, što im cjelovito omogućuje ovaj članak.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi -nancija – porezna uprava, PU Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

65

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

doblje. Ako jedna strana želi sklopi ugovor o najmu za daljnje razdoblje, ali uz određene izmjene njegova sadržaja, dužna je o tome obavijes drugu stranu u roku i na način iz stavka 1. ovoga članka, a ako druga strana ne prihva ponudu u roku od petnaest dana od primitka obavijes , smatrat će se da ne želi sklopi- ugovor za daljnje razdoblje.

3. Prijava u registar poreznih obveznikaPrema odredbi članka 62. Zakona o porezu na doho-dak, a radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđi-vanje poreza, porezni obveznici su dužni prijavi na-jam ili zakup nekretnina i pokretnina, bez obzira na njihovu veličinu, količinu ili broj: nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobiča-jenom boravištu, i to u roku od 8 dana od dana po-četka iznajmljivanja ili davanja u zakup nekretnine i pokretnine. Za svrhe oporezivanja nekretninama se smatraju zemljišta (građevinska i poljoprivredna), građevinske i stambene zgrade kao i njihovi dijelo-vi, poslovne i druge zgrade, dok se pokretninama sma-traju strojevi, vozila, plovi-la, zrakoplovi, namještaj i slične pokretne stvari.

Prijava u registar obve-znika poreza na dohodak podnosi se na propisanom Obrascu RPO, pri čemu se podaci o dohotku od imo-vine i imovinskih prava upisuju na prilogu B, koji je njegov sastavni dio. Ako najmodavac prema sklopljenom ugovoru o najmu, ne prijavi najam ili zakup u propisanom roku ili ga pri-javi u roku, ali u nerealnom iznosu, sukladno članku 28. Zakona o porezu na dohodak, Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrdi tržišnu cijenu najamni-ne ovisno o mjestu u kojem se nalazi nekretnina što se daje u najam.

Nadležna ispostava porezne uprave procjenjuje naja-mninu ili zakupninu i u slučaju kada porezni obveznik svoju nekretninu daje bez naknade na korištenje dru-goj osobi ili svom trgovačkom društvu, pri čemu se postupak procjene porezne osnovice provodi prema odredbama članka 82. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13). Pri utvrđivanju porezne osno-vice procjenom, Porezna uprava se koris : raspoloži-vom poslovnom dokumentacijom, podacima i činje-nicama o ostvarenim primicima, usporedbom iskaza-nih primitka s primicima drugih poreznih obveznika, koje ostvaruju na istoj ili sličnoj lokaciji kao i podata-ka utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom.

4. Vrste poreza koje se plaćaju za najam ili zakup

Iz primitaka ostvarenih po osnovi najma ili zakupa ne-kretnina i pokretnina, porezni obveznik može plaća sljedeće vrste poreza:

1) porez na dohodak od imovine2) porez na dohodak od imovine kao porez na doho-

dak od samostalne djelatnos – obrta3) prirez poreza na dohodak4) porez na dobit5) porez na dodanu vrijednost

4.1. Porez na dohodak od imovine uz priznavanje paušalnih izdataka

Prema odredbama članka 27. Zakona o porezu na do-hodak, dohotkom od imovine i imovinskih prava sma-tra se razlika između ostvarenih primitka po osnovi najamnine ili zakupnine i izdataka koji su poreznom

obvezniku u poreznom raz-doblju nastali u svezi s m primicima. Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i ne-kretnina priznaju se pau-šalni izdaci u visini 30 % od ostvarene najamnine ili zakup nine.

Prema tome, porez na do-hodak od imovine, plaća se u slučaju kada se dohodak ostvaren iznajmljivanjem

nekretnina utvrđuje kao razlika između ostvarenih primitaka od najma ili zakupa i izdataka koji se prizna-ju u visini 30 % od ugovorene ili od Porezne uprave procijenjene najamnine ili zakupnine, bez priznavanja osobnog odbitka koji se može iskoris tek na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Porez na doho-dak od imovine obračunava se iz primitaka od najma ili zakupa poslovnih prostora i pokretnina uz paušalno priznavanje troškova, ako porezni obveznik nije ob-veznik poreza na dodanu vrijednost, jer je vrijednost njegovih ukupnih godišnjih oporezivih isporuka u pret-hodnoj kalendarskoj godini bila manja od 230.000,00 kn. Iako je prema odredbama Zakona o PDV-u, najam stambenih prostorija što se koriste za stanovanje oslo-bođen plaćanja PDV-a, PDV se plaća po stopi od 25 %, ako se stambene prostorije koriste u poslovne svrhe.

Propisana stopa poreza na dohodak od imovine izno-si 12 %, a utvrđeni porez uvećava se i za stopu prire-za, ako je is propisan odlukom grada ili općine pre-ma prebivalištu poreznog obveznika. Tijekom godine a za ostvareni dohodak od iznajmljivanja nekretnina,

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

porezni obveznici su dužni plaća mjesečni predujam poreza na dohodak od imovine, i to prema rješenju nadležne ispostave Porezne uprave. Svota poreza na dohodak utvrđena rješenjem Porezne uprave, dospije-va za naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, a doneseno rješenja je na snazi sve do njegove izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma.

Primjer:

građanin s prebivalištem u gradu Zagrebu, prema sklo-pljenom ugovoru o zakupu, od 1. 1. 2014. iznajmljuje poslovni prostor u Samoboru za 1.000,00 kn mjesečno, odnosno godišnja najamnina iznosi 12.000,00 kn. Građa-nin nije obveznik PDV-a, jer je vrijednost njegovih ukupnih isporuka dobara i obavljenih usluga u 2013. bila manja od 230.000,00 kn. Porezna osnovica i mjesečni predujmovi poreza na dohodak od imovine utvrđeni su poreznim rje-šenjem prema podacima iz ugovora o zakupu, i to:

• ostvarena najamnina umanjuje se za 30 % porezno prizna h izdataka, a koji mjesečno iznose 300,00 kn ili godišnje 3.600,00 kn, pri čemu ostvareni do-hodak na koji se plaća porez i prirez iznosi 700,00 kn mjesečno ili 8.400,00 kn godišnje. Mjesečni predujam poreza na dohodak plaća se u iznosu od 84,00 a što uvećano za stopu prireza od 18 % za Grad Zagreb iznosi 99,12 kn.

R. br. Mjesečna Godišnja

1. Najamnina 1.000,00 12.000,002. 30 % porezno prizna h izdataka 300,00 3.600,003. ostvareni dohodak (1-2) 700,00 8.400,004. porez na dohodak od imovine 12 % 84,00 1.008,005. prirez poreza na dohodak (18 %) 15,12 181,446. Mjesečni predujam poreza na

dohodak (4+5)99,12 1.189,44

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovi-ne uz priznavanje paušalnih izdataka i kojima su pre-dujmovi poreza na dohodak prema rješenju Porezne uprave utvrđeni u skladu sa zakonskim odredbama, nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu, jer se tako utvrđeni porez na dohodak od imovine sma-tra konačno plaćenom poreznom obvezom, ali pod uvjetom da nisu obvezni podnije poreznu prijavu po osnovi ostalih izvora dohodaka za koje se godišnja porezna prijava mora obvezno podnije .

Među m, takvi porezni obveznici mogu dobrovoljno podnije godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja pra-va na neiskorištene osobne odbitke odnosno korištenja prava na godišnje izravnanje porezne osnovice. Porezni obveznici koji dobrovoljno podnose godišnju poreznu prijavu, obvezni su u prijavi iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema svim izvorima dohotka, to jest dohodak od nesamostalnog rada, do-

hodak od samostalne djelatnos , dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak, što najčešće znači da se u Obrascu DOH iskazuje ukupno veći dohodak za porezno razdoblje ali i utvrđuje veća porezna obveza.

4.2. Porez na dohodak od imovine kao porez na dohodak od samostalne djelatnos

Porezni obveznik utvrđuje dohodak od najma i za-kupa nekretnina i pokretnina na temelju podataka iz poslovnih knjiga propisanih za samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a prema odredbama čla-naka od 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, u sljedećim slučajevima:

• ako je naknada od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 230.000,00 kn, ili

• ako je naknada od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od 230.000,00 kn, ali porezni obveznik želi prema vlas tom zahtjevu dohodak od najma ili za-kupa nekretnina i pokretnina utvrđiva na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

Kada se plaća porez na dohodak od samostalne dje-latnos , porezni obveznik je obvezan upisa se u nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave u Registar obveznika poreza na dohodak te vodi poslovne knjige i druge evidencije, pri čemu ostvaruje sva prava i obveze pro-pisane za samostalnu obrtničku djelatnost. Ostvareni dohodak od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina, utvrđuje se kao razlika između ostvare-nih primitka i stvarno nastalih porezno dopus vih iz-dataka prema podacima iz poslovnih knjiga i eviden-cija, a uvažavajući načelo blagajne.

4.2.1 Vođenje propisanih poslovnih knjiga

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, pro-pisane poslovne knjige koje su obvezni vodi porezni obveznici koji utvrđuju dohodak od imovine kao po-rez na dohodak od samostalne djelatnos su:

• Knjiga primitaka i izdataka – Obrazac KPI, u kojoj se iskazuju svi naplaćeni poslovni primici te plaćeni porezno dopušteni izdaci u gotovini, na žiroračunu ili u naravi, koji su ostvareni u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju

• Knjiga prometa – Obrazac KPR, u kojoj se na kraju radnog dana a najkasnije prije početka idućeg rad-nog dana upisuju samo primici ostvareni u gotovu novcu i čekovima građana. Evidencije o dnevnom gotovinskom prometu moraju se vodi na mjestu na kojem se primici ostvaruju te u svakom tre-nutku moraju bi dostupne poreznom jelu za po-trebe inspekcijskog nadzora

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

67


• Popis dugotrajne imovine – Obrazac DI, koja se vodi u slobodnim listovima, a u kojoj se iskazuju sve stvari i prava (inves cijska dobra), čija je pojedi-načna nabavna vrijednost veća od 3.500,00 kn i vi-jek trajanja dulji od godine dana. Popis dugotrajne imovine služi poreznim obveznicima za utvrđivanje izdataka otpisa (amor zacije) dugotrajne imovine kojom se obavlja djelatnost, a koja se otpisuje po amor zacijskom vijeku i stopama propisanim član-kom 12. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 148/13). Obrazac DI porezni obveznici počinju vodi na početku obavljanja samostane djelatno-s , a vodi se neprekidno za svu nabavljenu dugo-trajnu imovinu sve do prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili likvidacije djelatnos

• Evidencija o tražbinama i obvezama – Obrazac TO, u kojoj se eviden raju svi ispostavljeni i primljeni računi, osim onih naplaćenih i plaćenih u gotovini.

Ako je porezni obveznik u sustavu PDV-a, tada je du-žan vodi i Knjigu ulaznih i izlaznih računa za PDV, ali ne mora vodi Evidenciju o tražbinama i obvezama. Nadalje, porezni obveznik nije dužan vodi ni knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom pro-metu osigurava u knjizi Primitka i izdataka ili u dru-gim evidencijama propisanim zakonom, te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici i ostvaruju.

4.2.2. Primici, izdaci i izdavanje računa

Pri utvrđivanju dohotka od imovine prema podacima iz poslovnih knjiga, primicima se smatraju sve primlje-ne naknade za najam ili zakup nekretnina i pokretnina, dok se izdacima smatraju svi odljevi dobara poreznog obveznika jekom poreznog razdoblja koji su nastali radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primita-ka, a izravno su povezani s obavljanjem djelatnos . Iz-dacima se ne smatraju izdaci što se ne mogu jasno od-voji od osobnih izdataka, kao ni izdaci koji su uzroko-vani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka.

I primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela bla-gajne, što znači da je primitak ostvaren tek nakon primljenih uplata, odnosno kada je naplaćen, dok je izdatak nastao tek kada je došlo do plaćanja i odlje-va sredstava. Prema članku 8. Pravilnika o porezu na dohodak, ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđiva na način propisan za primitke i izdatke u novcu. Za svaku obavljenu uslugu najma ili zakupa, porezni ob-veznik je obvezan ispostavi račun, i to u najmanje 2 primjerka od kojih se jedan uručuje najmoprimcu ili zakupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knji-ženje ostvarenog prometa u poslovnim knjigama.

• Prema članku 38. Pravilnika o porezu na dohodak, ra-čun poreznog obveznika koji nije u sustavu PDV-a, mora najmanje sadržava podatke: o izdavatelju ra-čuna (ime i prezime, OIB, adresa prebivališta ili bora-višta), nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv usluge, jediničnu cijenu i ukupna iznos računa te osta-le podatke prema propisima o fi skalizaciji.

• Prema članku 79. Zakona o PDV-u, račun obvezni-ka poreza na dohodak koji je u sustavu PDV-a, mora najmanje sadržava podatke: ime i prezime, adresa i OIB građana (poduzetnika), koji je obavio usluge, mjesto i nadnevak izdavanja računa, broj računa, ime i prezime ili naziv, adresa i OIB podu-zetnika kome su obavljene usluge, vrsta i količina obavljenih usluga, nadnevak isporuke obavljenih usluga, iznos naknade obavljenih usluga razvrsta-nih po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi, te zbrojni iznos naknade i poreza.

Obveznici fi skalizacije koji naplaćuju isporučena do-bra ili obavljene usluge novčanicama i kovanicama što se smatraju platežnim sredstvom, kreditnim i de-bitnim kar cama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim izravnog plaćanja na račun, obvezni su na računu naves i sljedeće elemente: vrijeme izda-vanja računa (sat i minuta), oznaku operatera (oso-be) na naplatnom uređaju, oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kar ca, ček, transakcijski račun, ostalo, pri čemu se broj računa prema Zakonu o fi ska-lizaciji sastoji od tri dijela:

• Numeričkog broja računa koji kreće od broja 1 do broja N u jeku godine

• Oznake poslovnog prostora i • Oznake naplatnog uređaja.

4.2.3. Mjesečni predujam i obveza podnošenja godišnje porezne prijave

Tijekom godine porezni obveznici koji utvrđuju do-hodak od imovine na način propisan za samostalnu djelatnost, dužni su plaća predujam poreza na do-hodak, koji se plaća mjesečno do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Predujmovi se uplaćuju na račun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak gra-da ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom bora-vištu poreznog obveznika, a prema rješenju nadležne ispostave Porezne uprave, koje rješenje je na snazi sve do izmjene odnosno do utvrđivanja novog pre-dujma. Ali, porezni obveznik koji počinje iznajmljiva nekretnine i pokretnine, a dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost, nije obvezan pla-ća predujmove poreza na dohodak sve do podnoše-nja prve godišnje porezne prijave.

Svi obveznici poreza na dohodak kojima se dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalnu

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

djelatnost na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, prema članku 39. Zakona o porezu na do-hodak, obvezni su podnije godišnju poreznu prijavu. Među m, u godišnjoj poreznoj prijavi koju obvezno podnose, dužni su iskaza samo dohodak za koji po-stoji obveza podnošenja godišnje porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada. Ako uz dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava i dohodak od nesamostalnog rada, porezni obveznik iskaže i bilo koji dohodak iz ostalih izvora, tada je u prijavi obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a sukladno odredbi članka 39., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak.

Ako porezni obveznici ne podnesu poreznu prijavu ili je podnesu s nepotpunim ili netočnim podacima, Porezna uprava će porez na dohodak utvrdi procje-nom. Za nepodnošenje porezne prijave u roku, član-kom 207. OPZ-a, propisana je visoka novčana kazna od 5.000,00 do 500.000,00 kn.

4.3. Prirez poreza na dohodak

Neovisno od toga plaća li se porez na dohodak od imo-vine uz priznavanje paušalnih izdataka ili se dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalnu dje-latnost na temelju podataka iz poslovnih knjiga, prirez poreza na dohodak plaća se, ako porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od najma, ima prebivalište ili uobiča-jeno boravište na području na kojem je odlukom grada ili općine propisana obveza plaćanja prireza. Porezni ob-veznik je dužan upla prirez porezu na dohodak prema rješenju Porezne uprave u istom roku i na iste uplatne račune na koje se uplaćuje i porez na dohodak po osnovi najma ili zakupa nekretnina i pokretnina.

4.4. Porez na dobit

Obveznikom plaćanja poreza na dobit fi zička osoba može posta u dva slučaja, i to:

• ako podnese zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave u kojem traži da želi umjesto poreza na do-hodak plaća porez na dobit, ili

• po sili zakona kada postaje obveznikom plaćanja poreza na dobit zbog prekoračenja uvjeta propisa-nih za oporezivanje dobi prema odredbama Zako-na o porezu na dobit.

Fizička osoba postaje obveznik plaćanja poreza na do-bit po sili zakona, ako prekorači određene uvjete, od-nosno ako ostvari ukupan primitak veći od 2,00 mil. kn, dohodak veći od 400.000,00 kn, ima dugotrajnu imovinu u vrijednos većoj od 2,00 mil. kn ili prosječ-no zapošljava više od 15 radnika, pri čemu propisani uvje nisu kumula vni nego pojedinačni. Pismeni za-htjev u kojem se traži promjena načina oporezivanja, dostavlja se ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće

za iduću kalendarsku godinu, nakon čega porezni ob-veznik dobiva rješenje Porezne uprave da je obveznik plaćanja poreza na dobit, a koje rješenje ga obvezu-je na primjenu sljedećih 5 godina, sukladno odredbi članka 29., stavka 4. Zakona o porezu na dobit. Samo u opravdanim slučajevima, Porezna uprava može odobri i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na do-hodak na porez na dobit i obratno.

Među m iznimno, fi zičke osobe koje su obveznici po-reza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici plaćanja poreza na dobit po sili zakona, iako utvrđuju dohodak prema poslovnim knji-gama koje vode kao obrtnici i s njima izjednačene oso-be. Navedeno je propisano uputom MF o postupanju pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, Kl: 410-10/05-01/72 od 15. prosinca 2005.

Na temelju navedenog proizlazi da će obveznikom pla-ćanja poreza na dobit umjesto poreza na dohodak, naj-češće posta porezni obveznik, koji ostvaruje prihode po osnovi najma ili zakupa nekretnina i pokretnina, a koji je temeljem vlas te odluke zatražio od nadležne is-postave Porezne uprave promjenu načina oporezivanja.

4.4.1. Poslovne knjige i mjesečni predujam poreza

Ako se za ostvarene primitke od najma i zakup nekret-nina i pokretnih stvari plaća porez na dobit, od propi-sanih poslovnih knjiga porezni obveznici su dužni vo-di : dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige. Dobit se utvrđuje po fakturiranom načelu i prema računovod-stvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja se uvećava i umanjuje prema odredbama Zakona o porezu na dobit, pri čemu se porez na dobit plaća po jedinstvenoj stopi od 20 %.

Kao i obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit dužni su jekom poreznog razdoblja plaća mje-sečni predujam poreza na dobit, i to do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Visina mjesečnog predujma izračuna-va se tako da se porezna obveza za prethodno porezno razdoblje utvrđena u godišnjoj poreznoj prijavi koja se podnosi na PD obrascu (odmah po završetku kalendar-ske godine kao poreznog razdoblja a najkasnije do 30. travnja tekuće za prošlu godinu), podijeli s brojem mje-seci poslovanja istog razdoblja. Novi porezni obveznici, koji počinju obavlja djelatnost, ne plaćaju predujam poreza na dobit na početku obavljanja djelatnos , a sve do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

Primjer:

Ostvarena dobit od zakupa poslovnog prostora za 2013., a prema PD Obrascu, koji se dostavio nadlež-noj ispostavi Porezne uprave najkasnije do kraja trav-nja 2014. za prošlu godinu iznosi 38.400,00 kn. Po-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

69


rez na dobit po stopi od 20 % utvrđen je u iznosu od 7.680,00 kn, a mjesečni predujam poreza na dobit za 2014. iznosi 640,00 kn (7.680,00 kn : 12 mj.).

Među m, porezni obveznik može jekom kalendar-ske godine kao poreznog razdoblja, podnije zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi za smanjenjem visine mje-sečnog predujma poreza na dobit, koji je utvrđen pre-ma ostvarenoj dobi i dostavljenom PD Obrascu za prošlu godinu. U zahtjevu je potrebno naves razlo-ge zbog kojih se traži smanjenje predujma te priloži knjigovodstvene izvještaje (bilancu, račun dobi i gu-bitka), na temelju kojih će ispostava Porezne uprave donije rješenje, kojim se prihvaća ili odbija zahtjev poreznog obveznika kojim se traži promjena visine utvrđenog mjesečnog predujma poreza na dobit.

4.5. Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost plaćaju građani, koji iznaj-mljuju i daju u zakup nekretnine i pokretne stvari, ako su postali obveznici PDV-a, i to:

• po sili zakona kada su obveznici PDV-a od 1. siječ-nja tekuće godine, ako im je vrijednost ukupnih godišnjih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 230.000,00 kn, ili

• dobrovoljno na temelju vlas tog zahtjeva kojim porezni obveznik traži da želi bi obveznik PDV-a (neovisno o ostvarenoj visini isporuke dobara i usluga u prethodnom razdoblju).

Ako je zakupodavac obveznik PDV-a, tada je obve-zan dohodak od najma utvrđiva na način propisan za samostalnu obrtničku djelatnost, pri čemu se osim plaćanja poreza na dohodak ili dobit, na pri-hod ostvaren od zakupa ili najam nekretnina i po-kretnina plaća i PDV.

Od obveze plaćanja PDV-a prema članku 40., stavku 1., točka l Zakona o PDV-u, oslobođen je najam stam-benog prostora, koji se koris za stanovanje, osim najma stanova, soba i postelja putnicima i turis ma, gdje se stambene prostorije koriste za iznajmljivanje u turis čke svrhe radi povremenog boravka gos ju. No, ako je stambeni prostor iznajmljen poduzetniku u poslovne svrhe, i na najam takvih stambenih pro-storija plaća se PDV po općoj stopi od 25 %. Svi ob-veznici PDV-a dužni su se prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa u registar obveznika PDV-a te podnije Obrazac P-PDV, i to najkasnije do 15. si-ječnja tekuće godine. Od 1. siječnja tekuće godine, porezni obveznici su dužni vodi sve poslovne knjige propisane Zakonom o PDV-u, Zakonom o porezu na dohodak ili Zakonom o porezu na dobit, i obvezni su u zakonskim rokovima – mjesečno ili tromjesečno te godišnje, podnosi propisane PDV Obrasce.

4.5.1. Propisane poslovne knjige

Obveznik PDV-a koji daje u zakup ili najam svoje ne-kretnine ili pokretnine u poslovne svrhe, dužan je vo-di poslovne knjige i evidencije propisane Zakonom o PDV-u, a to su:

• knjiga izdanih (izlaznih) računa Obrazac I-RA za isporuke dobara i usluga

• knjiga primljenih (ulaznih) računa Obrazac U-RA za primljena dobra i usluge, te

• posebne evidencije o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama iz i u druge države članice, kao i treće zemlje.

Osim spomenu h poslovnih knjiga, obveznici PDV-a vode i poslovne knjige propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o porezu na dobit, ovisno da li u svom poslovanju primjenjuju načelo fakturirane realizacije ili načelo blagajne. Osnovicom PDV-a kod naj-ma i zakupa nekretnine i pokretnine na koju se plaća PDV je naknada za iznajmljivanje odnosno ugovorena najamnina ili zakupnina. Ako se nekretnine i pokretnine daju u najam i zakup bez naknade, osnovica poreza na dodanu vrijednost utvrđuje se procjenom, prema tržiš-noj vrijednos usluge u trenutku obavljene usluge.

Na ostvarenu naknadu od najma nekretnina i pokret-nina plaća se PDV po stopi od 25 %, osim na naknade od najma stambenih prostorija koje se koriste za sta-novanje, što je oslobođeno plaćanja PDV-a. Porezni obveznik mora za svako obračunsko razdoblje sam utvrdi obvezu PDV-a, te je iskaza u prijavi poreza na dodanu vrijednost na PDV Obrascu, a ista se pod-nosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema pre-bivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe, odnosno prema sjedištu poreznog obveznika za prav-ne osobe. Osim obveze za plaćanje PDV-a, porezni obveznik ima pravo i na odbitak pretporeza.

PDV utvrđen u poreznoj prijavi plaća se do posljed-njeg dana u mjesecu po proteku mjesečnog ili tromje-sečnog obračunskog razdoblja sve dok je vrijednost usluga od najma uključujući i PDV u prethodnoj ka-lendarskoj godini manja od 800.000,00 kn. No, neo-visno od toga jesu li obveznici plaćanja poreza na do-hodak ili dobit, po isteku godine porezni obveznici su obvezni podnije konačan obračun PDV-a na PDV-K obrascu, koji se dostavlja Poreznoj upravi do kraja ve-ljače tekuće za proteklu kalendarsku godinu.

4.5.2. Obračun PDV-a u obračunskom razdoblju

Ako je porezni obveznik po osnovi iznajmljivanja ne-kretnina i pokretnina obveznik plaćanja poreza na dohodak, tada izdaje račune s oznakom R-2. Obračun PDV-a obavlja se prema primljenim i naplaćenim na-knadama za izdane račune po obavljenim uslugama u obračunskom razdoblju, dok se iskazani pretporez

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

po ulaznim računima za primljene isporuke dobara i usluga, iskazuje u obračunskom razdoblju u kojem su primljeni računi plaćeni načelo bagajne.

Ako je porezni obveznik po osnovi iznajmljivanja nekret-nina i pokretnina obveznik plaćanja poreza na dobit, tada na izdane račune više nije u obvezi stavlja oznaku R-1. Obračun PDV-a obavlja se prema svim izdanim ra-čunima za obavljene usluge u obračunskom razdoblju, dok se iskazani pretporez po ulaznim računima prizna-je u obračunskom razdoblju u kojem su ulazni računi za kupljena dobra i usluge primljeni obračunsko načelo.

5. Uplatni računi Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. godini (NN, br. 17/14), koja se za svaku kalendarsku godinu kao porezno razdoblje donosi posebno, propisani su računi na koje se uplaćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te prihodi za fi nanciranje drugih javnih potreba. Radi standardiziranja obrazaca platnog prometa unutar EU, od 1. lipnja 2013. za pro-vođenje svih platnih transakcija (nacionalnih i međuna-rodnih) kreditne ins tucije (HNB i poslovne banke), kori-ste transakcijske račune u IBAN konstrukciji te standar-dizirane naloge za plaćanje – Obrasce HUB-3 i HUB-3A.

Stoga je i u Naredbi o uplatnim računima za 2014. sa svakim račununom proračuna, koji je otvoren na držav-noj razini, na razini županija odnosno gradova ili opći-na, upisan i broj računa po IBAN konstrukciji, koji sadrži oznaku naše zemlje HR, a preko kojeg računa se mogu provodi platne transakcije. Na standardiziranim nalozi-ma za uplatu na Obrascima HUB-3 i HUB 3A, kojeg ko-riste pravne i fi zičke osobe te građani kada podmiruju javne prihode, upisuje se jedinstveni broj modela HR68, a u nastavku polja brojčana oznaka vrste prihoda, koji se uplaćuje, te OIB dodijeljen od Ministarstva fi nancija.

U nastavku je dan tabelarni pregled uplatnih raču-na po IBAN konstrukciji i modelu uplate, te brojčane oznake vrste prihoda za plaćanje zakonskih obveza po osnovi ostvarenih primitaka od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina

Vrsta poreza

Model uplate i

brojčana oznaka vrste

prihoda

Uplatni račun po IBAN konstrukciji – grada ili

općine prema prebivalištu poreznog obveznika

Dospijeće uplate poreza Stopa poreza

Predujam poreza i

prireza na dohodak od najamnine i zakupnine po rješenju

Porezne uprave

HR681503 -

OIB

Za Grad SamoborHR7510010051738012004

Do kraja mjeseca za tekući mjesec

prema rješenju PU uz 30 % paušalno prizna h troškova

od svote najamnine ili procjene

najamnine od Porezne uprave

12 % + propisana

stopa prireza prema

prebivalištu ili uobičajenom

poreznog obveznika

Vrsta poreza

Model uplate i

brojčana oznaka vrste

prihoda

Uplatni račun po IBAN konstrukciji – grada ili

općine prema prebivalištu poreznog obveznika

Dospijeće uplate poreza Stopa poreza

Predujam poreza i

prireza na dohodak od najamnine i zakupnine

kao samostalna obrtnička

djelatnos

HR681430 -

OIB

Za Grad ZagrebHR1110010051713312009

Do kraja mjeseca za prethodni

mjesec po rješenju PU (koje je na

snazi do izmjene) o utvrđivanju

mjesečnih predujmova

prema podacima iz poslovnih knjiga

12 %, 25 % i 40 % (ovisno o visini pore-zne osnovice) + propisana stopa prireza prema pre-bivalištu ili

uobičajenom poreznog obveznika

Predujam poreza na

dobit

HR681651 -

OIB

Za Grad Velika GoricaHR0910010051754116065

Do kraja mjeseca za prethodni mjesec u visini 1/12 porezne obveze utvrđene po PD obrascu, a

prema podacima iz poslovnih knjiga.

20 %

PDVHR681201 -

OIB

Državni proračunHR1210010051863000160

Do posljednjeg dana u mjesecu po proteku mjesečnog

ili tromjesečnog obračunskog

razdoblja.

25 %

6. ZaključakNa ostvarene primitke od najma ili zakupa nekretnina i pokretnih stvari plaća se porez na dohodak od imovine ili porez na dohodak ili dobit od samostalne djelatnos te PDV, ako je porezni obveznik upisan u Registar obve-znika PDV-a, a radi prekoračenja granične vrijednos prometa ili temeljem vlas te želje. Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine izdavanjem u zakup ili najam nekretnina i pokretnina, a obveznik je PDV-a, obvezan je utvrđiva dohodak na način propisan za samostalnu obrtničku djelatnost na temelju poslovnih knjiga i evidencija, pri čemu može izabra plaćanje po-reza na dobit umjesto poreza na dohodak.

Predujam poreza na dohodak od imovine uz paušalno priznavanje izdataka, plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, dok se predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnos kao i preduj-ma poreza na dobit od najamnine, plaća do posljednjeg dana u mjesecu za protekli mjesec. Obveznici poreza na dohodak kojima se dohodak od imovine utvrđuje na na-čin propisan za samostalnu djelatnost na temelju poda-taka iz poslovnih knjiga i evidencija, obvezni su podnije godišnju poreznu prijavu, u kojoj su dužni iskaza samo dohodak za koji postoji obveza podnošenja godišnje po-rezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada.

Ako uz dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava i dohodak od nesamostalnog rada, porezni obveznik iskaže i bilo koji dohodak iz ostalih izvora, tada je u prijavi obvezan iskaza ukupno os-tvareni dohodak u poreznom razdoblju.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

71

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. UvodStrukturirani dijalog predstavlja važan dio Europske strategije za mlade: Ulaganje i osnaživanje (engl. EU Youth Strategy: Inves ng and Empowering) i služi kao pla orma za kon nuirano zajedničko promišljanje o priorite ma, implementaciji te praćenju europske suradnje na području mladih. Dijalog uključuje kon-zultacije s mladima i organizacijama mladih na svim razinama zemalja članica, te se njime pokušava pre-vlada manjak komunikacije koji postoji između gra-đana i ins tucija EU. Strukturirani dijalog o određenoj temi provodi se 18 mjeseci1 u vidu seminara, radio-nica, konferencija, okruglih stolova i sl., tj. toliko bi trebao traja jedan ciklus strukturiranog dijaloga na određenu temu.

Rezolucijom Vijeća Europe2 2009. dogovoreno je da strukturirani dijalog treba bi implemen ran konzul-tacijama na više razina, te se na nacionalnoj razini to odnosi na uključivanju mladih na lokalnoj, regional-noj i nacionalnoj razini formiranjem manjih nacio-nalnih radnih skupina, koje bi se trebale sastoja od predstavnika ministarstava nadležnih za mlade, na-cionalnih vijeća mladih, lokalnih i regionalnih vijeća

* Kris na Kosor, mag. ing. oecoing, TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje1 Teme i priorite vezani su uz 18 – mjesečno predsjedavanje Eu-ropskom unijom.2 h p://youth-partnership.coe.int/youth-partnership/news/a a-chments/Renewed_framework_European-coopera on.pdf.

mladih (u RH – savje mladih), organizacija mladih, osoba ak vnih u radu s mladima, mladih iz različi h skupina te istraživača mladih. Strukturirani dijalog s mladima naglašava važnost provođenja konzultacija u suradnji s mladima, koje bi poslužile kao forum za kon nuirano refl ek ranje o priorite ma, implemen-taciji i evaluaciji europske suradnje u području mla-dih.

Obnovljeni okvir za europsku suradnju na područ-ju mladih (2010. – 2018.) Vijeća EU defi nira uvjete provođenja strukturiranog dijaloga, pri čemu se na-glašava važnost stvaranje strukture u okviru koje bi se provodio strukturirani dijalog. Pri tome se misli na osnivanje nacionalne radne skupine sastavljene od predstavnika ministarstava zaduženih za mlade, nacionalnih vijeća mladih, lokalnih i regionalnih vije-ća mladih, organizacija mladih, onih koji su ak vni u radu s mladima, mladih ljudi i istraživača mladih.

Za koordiniranje procesa strukturiranog dijaloga na europskoj razini odgovoran je europski Upravni od-bor za strukturirani dijalog, koji se sastoji od pred-stavnika ministarstava zaduženih za mlade iz tri dr-žave koje predsjedavaju EU jekom jednog ciklusa dijaloga (18 mjeseci), nacionalnih vijeća mladih i na-cionalnih agencija programa Erasmus + (unutar kojeg se fi nancira ključna ak vnost Podrška reformi poli- ka), kao i predstavnika Europske komisije i Europ-

skog foruma mladih. Pritom je Europski forum mladih predsjedatelj europskog Upravnog odbora.

Strukturirani dijalog – pla orma za uključivanje mladih u proces donošenja odlukaKris na Kosor *

Iako područje mladih nije dio pravne stečevine Europske unije i kao takvo Republici Hrvatskoj nije bilo uvjet jekom usklađivanja u pretpristupnom razdoblju, izuzetno je važno. Za pos zanje ciljeva u području mladih

EU predlaže Otvorenu metodu koordinacije, što podrazumijeva da države uče jedna od druge uspoređujući inicija ve, što im omogućuje da usvoje najbolju praksu i koordiniraju nacionalne poli ke koje su usmjerene prema zajedničkim ciljevima postavljenima na razini Unije. Preporuka Europske komisije je da mladi budu koji će kreira poli ke za mlade, te da se ak vno uključe u proces donošenja odluka i poli ka u vezi s mla-dima. Udruge mladih važan su dionik i nositelji ak vnos unutar procesa strukturiranog dijaloga. U novoj fi nancijskoj perspek vi za sve ak vnos u sklopu strukturiranog dijaloga EU je izdvojila značajna fi nancijska sredstva u novom Programu Unije Erasmus+. Autorica u članku piše detaljnije o sastavnicama strukturira-nog dijaloga na razinama EU i RH, kao i mogućnos ma fi nanciranja .

72

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

Europska praksa provođenja strukturiranog dijaloga sastoji se u sljedećem: organiziranje sastanaka s mla-dima (direktne konzultacije s mladima o prioritetnim pitanjima), prikupljanje postojećeg znanja i dobre prakse te prikupljanjem informacija temeljem upitni-ka kreiranog od strane Europske komisije.

Dionici procesa strukturiranog dijaloga i njihove uloge (EU) su3:

1. Europska komisija – upravlja procesom, daje po-vratne informacije te izvještava o njegovim rezul-ta ma.

2. Države članice utvrđuju sudionike europskih konfe-rencija za mlade u suradnji s nacionalnim vijećima mladih, te informiraju o provođenju strukturiranog dijaloga na nacionalnoj razini.

3. Europski forum mladih ima ulogu krovne organi-zacije mladih u Europi, predstavljajući mlade ljude na neformalnim forumima i konferencijama orga-niziranim od strane Predsjedništva EU, Europske komisije, Europskog parlamenta te predstavnika mladih.

4. Nacionalna vijeća mladih implemen raju struktu-rirani dijalog među udrugama mladih na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

5. Nacionalne agencije imaju potpornu ulogu im-plemen rajući ključnu ak vnost podrška refor-mi poli ka, unutar novog jedinstvenog programa ERASMUS+, pružanjem savjeta i informacija prija-viteljima na natječaj programa te praćenjem pro-cesa provedbe strukturiranog dijaloga i disemina-cijom rezultata.

Sastavnice u procesu strukturiranog dijaloga u Hr-vatskoj:

1. Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske kao me-đuresorno, stručno i savjetodavno jelo Vlade RH. Stručni poslovi za Savjet obavljaju se u Ministar-stvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidar-nos , a sredstava za rad Savjeta osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske

2. Lokalni, odnosno regionalni (područni) savje mladih, organizirani pri županijama, gradovima i općinama

3. Agencija za mobilnost i programe EU 4. Radna jela Hrvatskog sabora:

a) Odbor za obitelj, mladež i šport, u čijem se dje-lokrugu nalaze poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja poli ke, a u postupku donošenja za-kona i drugih propisa ima prava i dužnos ma č-noga radnog jela u područjima koja se odnose

3 Strukturirani dijalog s mladima u Republici Hrvatskoj, 2012. (Agencija za mobilnost i programe EU).

na kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnos ma

b) odbor za obrazovanje, znanost i kulturu5. Krovna nacionalna organizacija udruga mladih 6. Udruge i klubovi mladih iz svih hrvatskih županija,

općina i gradova.

U Hrvatskoj je 2011. i 2012. godine Nacionalno vijeće mladih provelo strukturirani dijalog na temu neza-poslenos mladih. Detaljnije o procesu i rezulta ma, možete vidje na web-stranici: h p://www.mmh.hr/fi les/ckfi nder/fi les/MMH_tko_se_boji_web.pdf

Primjeri dobre prakse iz dosadašnjih procesa struk-turiranog dijaloga su prak čki poli ke za mlade koje se temelje na dokazima (evidence based policy) tj. praksi. To je također i preporuka Obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih, koji navodi da je pri kreiranju poli ka za mlade nužno poznava- životne uvjete, vrijednos i stavove mladih žena i

muškaraca, i to dostupnim istraživanjima iz područja mladih.

Cilj strukturiranog dijaloga je da se kroz savjetova-nju s mladim ljudima o temama koje su od važnos za mlade, osigura da njihove preporuke i mišljenja nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim poli- kama za mlade, a sve u svrhu poboljšanja kvalite-

te života i unaprjeđenja položaja mladih u nekom području. Proces se opisuje kao strukturirani, jer su teme i vrijeme savjetovanja s mladim ljudima unaprijed dogovoreni: jekom godine održavaju se redovita događanja u kojima mladi mogu iznosi svoja mišljenja o dogovorenim temama u dijalogu s drugim mladima i predstavnicima hrvatskih i eu-ropskih ins tucija.

U nastavku je predstavljen trenutni zakonodavni i ins tucionalni okvir poli ka za mlade, te mehanizmi kojima se mogu uključi u proces donošenja odluka, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.

2. Zakonodavni i ins tucionalni okvir za mlade u RH

Mladi su društvena skupina koju u Republici Hrvat-skoj, prema Nacionalnom programu djelovanja za mlade, čine svi građani Republike Hrvatske u dobi od 15 do 29 godina.

Razdoblje koherentnijeg sustava donošenja poli ka za mlade u Hrvatskoj povezuje se donošenjem Na-cionalnog programa djelovanja za mlade, 2003. – 2008., čiji je slijednik Nacionalni program za mlade 2009. – 2013., koji je trenutno temeljni strateški do-kument u području poli ke za mlade. Obuhvaća razli-čite mjere i akcije u okviru tematskih područja, koje imaju za cilj unaprijedi položaj i poboljša kvalitetu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

73

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

života mladih. Osim u ovim dokumen ma odrednice poli ka za mlade nalazimo i u općim strategijama ra-zvoja, koje se odnose na podizanje kvalitete života, obrazovanja i zapošljavanja.

Nevladine organizacije imaju važnu ulogu u po canju i pripremi mladih osoba za ak vno sudjelovanje i kreira-nje poli ka za mlade. Što se če ak vnog sudjelovanja mladih, one su u Hrvatskoj uključene u proces donoše-nja odluka, uglavnom kao članovi savjeta mladih, udru-ga mladih, vijeća mladih i parlamenata mladih.

Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) je 6. rujna 2012. donijela odluku o osnivanju Savjeta za mlade, koji je međuresorno savjetodavno jelo Vlade RH i čija je zadaća da:

• pra rad ministarstava i drugih jela državne upra-ve u provedbi, praćenju i vrednovanju poli ka za mlade, te s m daje mišljenja i preporuke

• pra razvoj udruga mladih, daje preporuke za ra-zvoj poli ka za mlade na lokalnoj, područnoj (regi-onalnoj), nacionalnoj i europskoj razini te

• reagira na događaje u društvu koji su od značaja za mlade.

Važno je naglasi da je Savjet za mlade Vlade RH me-đuresorno jelo kojeg čine predstavnici jela držav-ne uprave i organizacija civilnoga društva i prvi put je osnovano 2003. godine, te nije povezano sa Savje -ma mladih koji su savjetodavna jela županija, grado-va i općina, regulirana Zakonom o savje ma mladih donesenim 2007. godine.

Nakon nacionalne razine, ak vnije se promišljalo o lo-kalnim poli kama za mlade, što je dovelo do prethod-no spomenutog Zakona o savje ma mladih iz 2007., kojim se svim jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) i samouprave nalaže osnivanje savjeta mladih, savjetodavnih jela sastavljenih od mladih u dobi od 15 do 29 godina. Zakonom se pobliže uređuje osniva-nje, sastav, izbor i mandat članova, djelokrug i način rada, te fi nanciranje savjeta mladih. Mandat od dvije godine propisan Zakonom podrazumijeva ak vni rad savjeta mladih, kako bi se unaprijedio položaj mladih u zajednicama savjetovanjem, informiranjem i ak vnim uključivanjem u razvoj lokalne poli ke za mlade.

Ministarstvo socijalne poli ke i mladih je u 2013. go-dini pristupilo izradi novog Zakona o savje ma mladih. Nakon izmjena i dopuna, konačan prijedlog Zakona o savje ma mladih Vlada RH je donijela u prosincu 2013., te se čeka njegovo usvajanje. Udruge i nevladine orga-nizacije su mišljenja da se prvo trebao donije Zakon o mladima, kojim bi se defi nirali pojmovi poput udru-ga mladih i udruga za mlade, jer dolazi do nejasnoća s obzirom na to da je većina pojmova unutar Zakona ostavljena bez dodatne defi nicije i obrazloženja. Tako

npr. nije poznata ni defi nicija većine ovlaštenih predla-gatelja kandidata za članove savjeta mladih.

Također su smanjene obveze jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave prema savje ma mladih, ne postoje sankcije za one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ne osnuju savjete mladih u za to predviđenom roku, te ne po-stoji obveza da iste reagiraju na inicija vu za osniva-nje savjeta mladih od organiziranih oblika djelovanja mladih u lokalnoj zajednici.

Udruge su više puta iskazale nezadovoljstvo zbog nemogućnos potpune realizacije Zakona o savje -ma mladih, odnosno zbog činjenice da još uvijek nisu ustrojeni svi savje mladih na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Navodi se i problem nedostatnih materijalnih i fi nancijskih sredstava za funkcioniranja rada savjeta, kao i nedovoljna uključenost mladih u rad županijske skupš ne, te činjenica da još nije do-nesen Zakon o mladima, kojim bi se razjasnila termi-nologija u okviru poli ke za mlade. Iako postavlja se pitanje je li zaista nužno donosi nove zakone ili izmi-jeni i nadopuni postojeće.

Zakon o mladima u Republici Hrvatskoj još nije done-sen, iako je sukladno Strateškom planu Ministarstva socijalne poli ke i mladih za razdoblje 2013. – 2015., u siječnju 2013. osnovana stručna radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o mladima. U stručnu radnu skupinu imenovani su predstavnici Ministar-stva socijalne poli ke i mladih, Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva uprave, Ureda za udruge Vla-de RH te predstavnici nekoliko udruga mladih. Nakon što radna skupina donese prijedlog Zakona, trebalo bi započe s javnim konzultacijama o navedenom pri-jedlogu. Ono što je poznato je, da bi se Zakon trebao bavi sljedećim pitanjima:

• defi niranje organiziranja mladih (npr. krovne udru-ge mladih, udruga mladih i za mlade na lokalnoj i nacionalnoj razini, neformalnih inicija va i sl.)

• defi niranje rada s mladima kao i priznavanje statu-sa osoba koje se s m bave

• određivanje održivog i kon nuiranog načina fi nan-ciranja organiziranog sektora mladih podrškom nji-hovih programa i projekata

• uređivanje sustava kon nuirane provedbe istraži-vanja o mladima kao dodatnog instrumenta pro-vjere efi kasnos poli ka za mlade

• defi niranje odnosa i načina suradnje između nad-ležnih jela državne uprave, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s predstavnici-ma sektora organiziranih mladih4.

4 www.mspm.hr.

74

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

Uzimajući u obzir trenutno stanje te potrebu da se mladi i udruge mladih ak vno uključe, ali i da ih nosi-telji vlas prepoznaju kao važne aktere, pri kreiranju poli ka kojih se ču mladih, u nastavku je predstav-ljena ključna ak vnost unutar novog Programa Uni-je Erasmus+, u sklopu kojega se mogu fi nancira sve one ak vnos koje su dio strukturiranog dijaloga ili su povezane s is m.

3. Financiranje ak vnos strukturiranog dijaloga kroz Erasmus+

Da bi se pos gli zacrtani strateški ciljevi unutar nave-denih područja, države članice imaju na raspolaganju različite fi nancijske instrumente. Pa se tako ak vnos u vezi sa strukturiranim dijalogom fi nanciraju u sklo-pu ključne ak vnos 3 – Podrška reformi poli ka, koja je dio jedinstvenog Programa Unije pod novim nazivom Erasmus+ koji zamjenjuje sedam postojećih programa u području obrazovanja i osposobljavanja mladih.

Ključna ak vnost 3 – Podrška reformi poli ka (5 %) promiče razmjenu znanja, u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, potrebnog za razvoj poli ka temeljenih na podacima i praćenju poli ka u okviru strategije Europa 2020. Moguće je fi nancira buduće inicija ve za jačanje razvoja inova vnih javnih poli -ka, kao i instrumente europskih poli ka u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Is če se po -canje suradnje s međunarodnim organizacijama, dija-log dionika, promidžba poli ka i programa Erasmus+. Ostalih 3 % namijenjeno je tehničkoj pomoći agenciji koja je odgovorna za provođenje programa. Detaljniji prikaz prihvatljivih ak vnos i troškova unutar treće prihvatljive ak vnos , nalazi se u tablici 1.

Tablica 1. Ključna ak vnost 3: Podrška reformi poli ka

KA 3 PODRŠKA REFORMI POLITIKA

1. Prihvatljive ak vnos

Strukturirani dijalog: sastanci mladih i do-nositelja odluka u području mladih; Sudje-lovanje mladih u demokratskom životu; Ak vnos koje po ču rasprave o temama određenim strukturiranim dijalogom

1.1. Formalno prihvatljive ak vnos

Nacionalni i transnacionalni sastanci i semi-nari u vezi s temom strukturiranog dijaloga ili EU strategije za mlade; Ak vnos koje služe kao priprema za konferencije u sklopu procesa strukturiranog dijaloga; Ak vnos povezane s Europskim tjednom mladih; Kon-zultacije s mladima povezane sa sudjelova-njem u demokratskom životu; Ak vnos koje povezuju mlade i donositelje odluka/struč-njake, vezani uz temu sudjelovanja mladih u demokratskom životu; Događaji koji simuli-raju funkcioniranje demokratskih ins tucija

2. Tko može sudjelova ?

Neprofi tne organizacije, udruge, nevladine organizacije, europske nevladine organiza-cije, lokalne jedinice. Organizacije koje su-djeluju mogu bi iz programskih ili susjed-nih partnerskih zemalja, ali prijavitelj mora bi iz programske zemlje.

2.1. Međunarodne/Nacionalne ak vnos

Međunarodne ak vnos uključuju barem 2 organizacije iz dvije različite države, od kojih je jedna iz programske zemlje. Nacionalne ak vnos uključuju jednu organizaciju iz programske zemlje.

3. Dobna granica Mladi u dobi od 13 do 30 godina (najmanje 30 sudionika treba bi uključeno u projekt)

4. Trajanje projekta od 3 mjeseca do 3 godine5. Financiranje Maksimalno fi nanciranje je 5000 EUR5.1. Putni troškovi 20 - 830 EUR/sudioniku (ovisno o kilometraži)

5.2. Troškovi organizacije

Ak vnos organizacije koordinatora (prija-vitelja): 35 EUR/sudioniku/danu za ak vno-s u Hrvatskoj

5.2. Troškovi za posebne potrebe/Iznimni troškovi

100 % prihvatljivih troškova pod uvjetom da je zatraženo u prijavnom obrascu

6. Rokovi za dostavu projektne dokumentacije

30. travnja 2014., 12 h; 1. listopada 2014., 12 h

Kada je riječ o programu Erasmus+ Agencija za mobilnost i EU programe5 obavlja ulogu izvršne agencije, te je odgovorna za pripremu i objavu na-tječaja za fi nanciranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugo-vora, praćenja projekata, komunikaciju i obavješta-vanje prijavljenih korisnika.

NOVOST! Svi potencijalni prijavitelji europskih pro-grama, pa tako i ERASMUS +, moraju se registrira na URF registracijskom portalu6 (engl. Unique Regi-stra on Facility) s ciljem registracije ustanove i ažuri-ranja podataka ustanove, s obzirom na to da se u ovoj fi nancijskoj perspek vi projektna dokumentacija neće sla poštom, već elektronski. Nakon elektronske regi-stracije prijavitelju se dodjeljuje PIC broj, koji se šalje na e-mail adresu kontakt osobe navedene pri registra-ciji. Unosom PIC broja u aplikacijski obrazac za poje-dinu ključnu ak vnost unutar programa povlače se svi podaci navedeni pri registraciji na URF portalu, što uvelike skraćuje vrijeme prijave. Prijavitelji su obvezni jekom registracije, odnosno najkasnije do trenutka

podnošenja prijave za program Erasmus+, doda do-kumente o pravnoj osobi7 te iden fi kacijskoj ustanovi.8

5 h p://www.mobilnost.hr/6 h p://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1390399419_URF_prirucnik.pdf.7 h p://ec.europa.eu/budget/library/contracts_grants/info_con-tracts/legal_en es/legEnt_public_hr.pdf.8 h p://ec.europa.eu/budget/library/contracts_grants/info_con-tracts/fi nancial_id/fi ch_sign_ba_gb_hr.pdf.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

75

UDK 371 ŠKOLSTVO

U tekstu autorica daje kratak pregled Pravilnika o dje-lokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i po-moćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi, a koji je stupio na snagu 29. ožujka 2014. godine.

1. UvodU Narodnim novinama broj 40 iz 2014. godine od 28. ožujka 2014. objavljen je Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi (u dalj-njem tekstu: Pravilnik). Pravilnik je stupio na snagu 29. ožujka 2014., a donesen je na temelju članaka 102. i 103. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 16/12, 86/2012 i 94/13) u kojima je utvrđeno da će ministar znanos , obrazovanja i spor-ta propisa djelokrug rada tajnika, kao i administra- vno-tehničke i pomoćne poslovi koji se obavljaju u

osnovnoj školi, ali i popis poslova, broj izvršitelja i ko-ličinu radnog vremena na m poslovima. Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoš-kolskoj ustanovi (NN, br. 4/11) stupio je na snagu 12. siječnja 2012., a u prijelaznim i završnim odredbama dan je dug period prilagodbe kriterijima navedenim u odredbama. Naime, srednjoškolske ustanove dužne su uskladi broj izvršitelja s odredbama Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoš-kolskoj ustanovi najkasnije do kraja 2017. godine. Za razliku od toga, u članku 8. Pravilnika za osnovne ško-le izrijekom je navedeno kako su osnovne škole dužne uskladi svoje opće akte s odredbama Pravilnika naj-kasnije do 31. kolovoza 2014. godine. Isto tako rad-

na mjesta tajnika i voditelja računovodstva osnovnih škola u odnosu na radna mjesta tajnika i voditelja ra-čunovodstva srednjih škola različito su uređena.

U nastavku dajemo kratak pregled odredaba Pravilni-ka, koji je izazvao velik broj reakcija od sredine veljače kada je Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta otvorilo javnu raspravu koja je trajala do 9. ožujka 2014. godine.

2. TajniciSukladno Pravilniku osnovna škola ima tajnika koji bi trebao obavlja :

• norma vno-pravne poslove (izrađuje norma vne akte, ugovore, rješenja i odluke te pra i provodi propise)

• kadrovske poslove (obavlja poslove vezane za za-snivanje i prestanak radnog odnosa, vodi eviden-cije radnika, vrši prijave i odjave radnika i članova njihovih obitelji nadležnima službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, izrađuje rješenja o ko-rištenju godišnjeg odmora radnika i o tome vodi kontrolu, vodi ostale evidencije radnika)

• opće i administra vno-anali čke poslove (radi sa strankama, surađuje s jelima upravljanja i radnim jelima škole te s nadležnim ministarstvima, uredi-

ma državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba

• sudjelova u pripremi sjednica i vodi dokumenta-ciju školskog odbora

• vodi evidenciju o radnom vremenu administra v-no-tehničkih i pomoćnih radnika

• obavlja i dodatne poslove koji proizlaze iz pro-grama, projekata i ak vnos koji se fi nanciraju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Stupio na snagu Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školiAna Zorić *

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb.

76

ŠKOLSTVO UDK 371 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

• obavlja i ostale administra vne poslove koji pro-izlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i drugih propisa.

Uz sve navedene poslove, tajnik mora obavlja po-slove administra vnog referenta, ako osnovna škola nema zaposlenog referenta tj., ako nema više od 800 učenika s obzirom na to da je upravo navedeni broj učenika kriterij za zapošljavanje administarstvnog ili računovodstvenog referenta. Iz odredaba Pravilnika vidljivo je da se zapošljavanje administra vno-teh-ničkog osoblja povezuje isključivo s brojem učenika, te gotovo uopće ili u manjem dijelu ovisi o složenos poslova koji se obavljaju.

3. Voditelj računovodstvaVoditelja računovodstva osnovne škole:

• organizira i vodi računovodstvene i knjigovodstve-ne poslove u osnovnoj školi

• u suradnji s ravnateljem, izrađuje prijedlog fi nancij-skog plana po programima i izvorima fi nanciranja te pra njihovo izvršavanje

• vodi poslovne knjige u skladu s propisima• kontrolira obračune i isplate putnih naloga• sastavlja godišnje i periodične fi nancijske te sta-

s čke izvještaje• priprema opera vna izvješća i analize za školski

odbor i ravnatelja škole te za jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave

• priprema godišnji popis imovine, obveza i potraži-vanja, knjiži inventurne razlike i otpis vrijednos

• surađuje s nadležnim ministarstvima, uredima dr-žavne uprave, jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, poreznim uredima

• usklađuje stanja s poslovnim partnerima• obavlja poslove vezane uz uspostavu i razvoj susta-

va fi nancijskog upravljanja i kontrole (FMC)• obavlja i dodatne računovodstvene, fi nancijske i

knjigovodstvene poslove koji proizlaze iz progra-ma, projekata i ak vnos , koji se fi nanciraju iz

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• obavlja i ostale računovodstvene, fi nancijske i knji-govodstvene poslove koji proizlaze iz godišnjega plana i programa rada škole i drugih propisa.

Također, ako osnovna škola nema zaposlenog ra-čunovodstvenog referenta, voditelj računovodstva obavlja i njegove poslove.

4. Računovodstveni i administra vni referent

U članku 4. Pravilnika navodi se koje je uvjete potreb-no ispuni da bi osnovna škola mogla zaposli admi-nistra vnog ili računovodstvenog referenta u punom radnom vremenu. Uvjet je isključivo broj učenika, pa tako osnovna škola s više od 800 učenika može za-posli jednog administra vnog ili računovodstvenog referenta.

Računovodstveni referent:

• obračunava isplate i naknade plaća u skladu s po-sebnim propisima

• obračunava isplate po ugovorima o djelu vanjskim suradnicima

• obračunava isplate članovima povjerenstava• eviden ra i izrađuje ulazne i izlazne fakture• radi blagajničke poslove te obavlja ostale poslove

koji proizlaze iz godišnjega plana i programa rada škole i drugih propisa.

Administra vni referent:

• vodi evidenciju podataka o učenicima i priprema različite potvrde na temelju h evidencija

• obavlja poslove u vezi s obradom podataka u elek-troničkim ma cama

• arhivira podatke o učenicima i radnicima• ažurira podatke o radnicima• izdaje javne isprave• obavlja poslove u vezi s unosom podataka o radni-

cima u elektroničkim ma cama (eMa ca, CARNet, Registar zaposlenih u javnim službama)

• priprema podatke vu vezi s vanjskim vrednovanjem• prima, razvrstava, urudžbira, otprema i arhivira

poštu te• obavlja i druge poslove koji proizlaze iz godišnjeg

plana i programa rada škole i drugih propisa.

5. Pomoćni posloviOsnovna škola može zaposli spremača/spremačicu za obavljanje poslova održavanja i čišćenja školskog prostora i opreme u punome radnom vremenu, ako škola ima 600 m² unutarnjeg prostora. Ipak, dana je iznimka, i to u slučaju da škola ima 450 m² unutar-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

77

UDK 371 ŠKOLSTVO

njeg prostora, a za grijanje koris pojedinačne peći na kruta goriva ili loživo ulje ili se radi o školi za učenike s većim teškoćama u ra-zvoju. Ako je unutarnji prostor škole za 25 % manji, odnosno veći od 600 ili 450 m² broj spremačica, odnosno količina radnoga vremena određuje se u odgo-varajućem omjeru. Dana je i defi nicija poslova održavanja i čišćenja pa se pod me smatra: čišćenje i održavanje pri-

laza i ulaza u školu, školskih učionica, kabineta, radionica, sanitarnih čvoro-va, hodnika, stubišta, spavaonica, bla-govaonice, školske sportske dvorane i drugih prostorija škole te školskog bazena i vanjskog okoliša te čišćenje i održavanje vrata, namještaja, sago-va, prozorskih i ostalih stakala. Prema potrebi spremač/spremačica obavlja i poslove dežurstva i dostavljača te druge poslove, koji proizlaze iz godišnjega plana i programa rada škole.

Što se če domara/ložača/školskog majstora osnovna škola ga može zaposli u punome radnom vremenu, ako škola ima do 3.000 m² unutarnjeg pro-stora. Ako osnovna škola ima više od 3.000 m² unu-tarnjeg prostora, područne razredne odjele i poseb-ne kotlovnice ima pravo zaposli i drugog domara/ložača/školskog majstora s odgovarajućom količinom radnoga vremena, ali samo uz suglasnost Ministar-stva. Iznimka je dana i u ovom slučaju pa tako u školi za učenike s većim teškoćama u razvoju domar/lo-žač/školski majstor obavlja poslove u punome rad-nom vremenu, ako škola ima 2.000 m² unutarnjeg prostora. Djelokrug poslova domara/ložača/školskog majstora opisan je u članku 6., stavku 4. Pravilnika pa je tako navedeno da on rukovodi i brine o radu

kotlovnica, toplinskih stanica i drugih uređaja gri-janja, obavlja popravke, održava prilaz i ulaz u školu, poslove održavanja objekta škole i njezi-na okoliša, obavlja poslove dežurstva te druge

poslove koji proizlaze iz godišnjeg plana i pro-grama rada osnovne škole. Također, navedeno je i da u osnovnoj školi koja posjeduje vlas to vozilo, koje se koris za prijevoz učenika, poslove vozača može obavlja domar/ložač/školski majstor, ako mu se puno radno vrijeme umanji razmjerno vremenu provedenom na poslovima vozača.

Kuharica u osnovnoj školi obavlja poslove u punom radnom vremenu, ako priprema naj-manje 70 objeda u obliku toplog obroka, od-nosno, ako priprema najmanje 270 mliječnih obroka dnevno. Pritom ako je broj obroka za 25 % veći, odnosno manji od prethodno na-

vedenih brojeva obroka, broj kuharica, odnosno količina radnoga vremena utvrđuje se u odgovarajućem omjeru. Uz poslove pripreme obroka i podjele obroka, zadaće i poslovi kuharice su i planiranje, preuzimanje namirnica, čišćenja i održavanja kuhinje te ostali poslovi koji proizlaze iz godišnjeg pla-

na i programa rada škole i drugih propisa.

6. ZaključnoU mjesecima koji slijede, a prije 31. kolovoza 2014. kao krajnjeg roka do kada su osnovne škole dužne uskladi svoje opće akte s odredbama Pravilnika, pred svim je osnovnim školama ozbiljna zadaća. Zbog toga ćemo u sljedećim brojevima našeg časopisa pra- kako se is primjenjuje u praksi te kako Ministar-

stvo znanos , obrazovanja i sporta u budućnos vidi ulogu nenastavnog osoblja u osnovnim školama na koje se predmetni Pravilnik odnosi.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

78

ŠKOLSTVO UDK 330.5 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. Uvod1 Zakon o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (dalje u tekstu: Za-kon o uskra ) objavljen je 31. ožujka 2014. godine u Narodnim novinama, broj 41, a stupio je na snagu 1. travnja 2014. godine. Zakonom se ukida dodatak na plaću koji se u žargonu naziva dodatak za vjernost, a zapravo je riječ o uvećanju plaće od 4 %, 8 % ili 10 % za zaposlenike s 20 i više godina radnog staža. Pra-vo na ovo uvećanje ostvarivali su zaposlenici javnog sektora tj. zaposlenici u državnim i javnim službama, sukladno njihovim granskim kolek vnim ugovorima.

2. Dosadašnja primjena dodatka za vjernost u državnim i javnim službama

Pravo na uvećanje plaće od 4 %, 8 % ili 10 % nije na potpuno iden čan način regulirano granskim kolek v-

* Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta, Zagreb.1 Prema Upu MZOS-a KLASA: 120-08/14-01/00032, URBROJ: 533-20-14-0004 od 25. ožujka 2014. na visokim učiliš ma ovi dodaci se ukidaju od 28. 3. 2014., što bi rezul ralo složenim obračunom plaće već za ožujak (3 dana ožujka bez dodatka?!). Obrazloženje iz Upute je: Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. prosinca 2013. godine (NN, br. 159/13.) otkazan je granski Kolek vni ugovor za znanost i vi-soko obrazovanje (NN 142/10.) s otkaznim rokom od 3 mjeseca, koji is če dana 27. ožujka 2014. godine. S obzirom na navedeno, dana 28. ožujka 2014, godine prestaju važi i prava zaposlenika koja su do sada bila utvrdena navedenim granskim kolek vnim ugovorom. Jedno od h prava je i pravo zaposlenika s 20 i više godina radnog staž na tzv. dodatak za vjernost odnosno pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % Ili 10 %, ovisno o godinama radnog staža...

nim ugovorima za pojedine segmente javnog sektora. Naime, u nekim segmen ma javnog sektora pravo do sada su ostvarivali zaposlenici s 20 i više godina radnog staža, pod uvjetom da su is stekli u djelatnos u ko-joj rade, dok su u drugim segmen ma javnog sektora zaposlenici ostvarivali isto pravo na temelju svog uku-pnog radnog staža neovisno o tome gdje su is ste-kli. Tako je, primjerice, za službenike u državnoj službi, znanos i visokom obrazovanju, zdravstvu i kulturi re-levantan bio radni staž ostvaren u djelatnos u kojoj rade, dok su zaposlenici u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja, te socijalnoj skrbi ostvarivali navedeno pravo temeljem ukup nog radnog staža.

I to nije jedina razlika. Navedeno se uvećanje do sada na različite načine obračunavalo u različi m segmen- ma javnog sektora, što je u konačnici utjecalo i na

različite iznose plaća. Posljedica je to različi h gran-skih kolek vnih ugovora, odnosno različitog načina na koje je ovo pravo utvrđeno granskim kolek vnim ugovorima u javnom sektoru. Tako je, primjerice, u zdravstvu ovo uvećanje ugovoreno kao dodatak na osnovnu bruto plaću, pa se tako i obračunavalo, dok se u djelatnos osnovnog i srednjeg obrazovanja ra-dilo o uvećanju koefi cijenta složenos poslova rad-nog mjesta propisanog Uredbom o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama (NN, br. 25/13, 72/13, 151/13 i 9/14; dalje u tekstu: Uredba), čime ovo uvećanje zapravo sadržaj-no čini osnovnu bruto plaću.

Postavlja se pitanje koji su zaposlenici prošli bolje? Jesu li to oni u zdravstvu – kojima je 4 %, 8 % ili 10 % do-

Ukidanje dodatka za vjernost u javnom sektoruFadila Bahović *

Zaposlenici u javnom sektoru (državnoj i javnim službama) s 20 i više godina radnog staža ostvaruju pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 %. Ovo je uvećanje plaće ugovoreno granskim kolek vnim ugovorima u jav-nom sektoru, a u žargonu se naziva dodatkom za vjernost. Uz to, 1. travnja 2014. godine stupio je na snagu i Zakon o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža tj. uskra prava na „do-datak za vjernost“ što će se odrazi na plaće za mjesec travanj i kod onih subjekata kojima granski kolek vni ugovori nisu istekli. U praksi su se pojavile određene dileme o trenutku primjene odnosno datumu prestanka ovih prava s obzirom da se datumi istjecanja važenja granskih kolek vnih ugovora u pojedinim segmen ma javnog sektora različi 1. Može se zaključi da ovo pravo prestaje ili istekom granskom kolek vnog ugovora, odnosno najkasnije stupanjem na snagu Zakona ako granski kolek vni ugovori nisu istekli do 01.04.2014.

Ovim se člankom detaljnije govori o navedenom pravu s posebnim osvrtom na utjecaj koji će primjena Za-kona ima na plaće zaposlenih u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

79

UDK 330.5 331.2 ŠKOLSTVO

datak na osnovnu bruto plaću ili oni u obrazovanju – kojima je 4 %, 8 % ili 10 % sadržano u osnovnoj bruto plaći? Bolje su prošli zaposlenici u obrazovanju kojima je dodatak za vjernost sadržan u osnovnoj bruto plaći (koja je zbog toga i veća za 4 %, 8 % ili 10 %) zato što će i svi eventualni dodaci na plaću vrijedi više u apso-lutnom iznosu, jer se obračunavaju na veću osnovnu bruto plaću. Primjerice, dodatak na plaću za prekovre-meni rad, dvokratni rad, rad u smjenama, za posebne uvjete rada i drugi dodaci na koje pojedini zaposlenici ostvaruju pravo, vrijedit će više, jer se obračunavaju na veću osnovnu plaću. Ovime se, dakako, ne želi reći da zaposlenici u obrazovanju imaju veću plaću od za-poslenika u zdravstvu, već samo da zaposlenici u obra-zovanju imaju na povoljniji način ugovoren dodatak za vjernost u odnosu na zaposlenike u zdravstvu.

Dodatak za vjernost je već dugi niz godina otvoreno pi-tanje. Iako se ovo pravo privremeno ukida zbog teške gospodarske situacije, rasta defi cita i javnog duga te daljnjeg produbljivanja fi skalne neravnoteže, stručna je javnost o tomu pitanju već i prije bila podijeljena. Zagovornici ovog uvećanja plaće govore kako se radi o nagrađivanju onih zaposlenika koji vjerno, dugi niz godina rade u određenoj djelatnos , kojoj daju i do-prinos svojim znanjem i iskustvom stečenim u toj dje-latnos , pa otuda i naziv dodatak za vjernost. S druge strane, pro vnici ovoga uvećanja plaće navode kako je radni staž zaposlenika već ionako vrednovan tako da se za svaku godinu radnog staža plaća zaposleniku uvećava za 0,5 %, te se uz dodatno uvećanje od 4 %, 8 % ili 10 % radni staž zapravo dvostruko vrednuje i plaća po istoj pravnoj osnovi.

Po njima ovo uvećanje onemogućuje pomlađivanje su-stava, jer mo vira starije zaposlenike da rade što duže tj. i nakon ispunjenja uvjeta za odlazak u redovnu starosnu mirovinu (naravno, ako je to posebnim zakonom dozvo-ljeno), te dovodi do diskriminacije između zaposlenika s manje godina radnog staža (manje od 20) i zaposlenika s više godina radnog staža (više od 20). Zakonom se pra-vo na dodatak za vjernost privremeno uskraćuje, i to za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2014. godine.

Budući da je ovo pravo za zaposlenike u javnom sektoru ugovoreno kolek vnim ugovorima od kojih su neki otka-zani, ali se i dalje primjenjuju zbog trajanja otkaznog roka od tri mjeseca, isto je bilo potrebno uskra zakonom.

Što se pojavljuje kao otvoreno pitanje? To su odredbe nedavno zaključenih dodataka kolek vnim ugovori-ma u javnom sektoru. Odredbom članka 9. Dodatka II. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13) i odredbom članka 10. Dodatka II. Kolek vnom ugo-voru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13), Vlada RH se obvezala da u provedbi reforme plaća državnih i javnih službi donošenjem Zakona o plaćama u državnim i javnim službama, te izmjena-ma Uredbi o koefi cijen ma složenos poslova u dr-žavnim i javnim službama, neće bi smanjivanja mase plaća u 2014. godini.

Kako navedenu odredbu tumači : otvara li moguć-nost smanjivanja mase plaća u jednom segmentu javnih službi s istovremenim povećanjem mase plaća u drugom, predstavlja li zaš tu od smanjivanja mase plaća do koje bi moglo doći isključivo donošenjem Zakona o plaćama u državnim i javnim službama te navedenim Uredbama ili ona predstavlja zaš tu od smanjenja mase plaća i u slučajevima kada bi do sma-njenja mase plaća moglo doći izmjenom kolek vnih ugovora – čini se nejasno.

U nastavku teksta detaljnije će se govori o navede-nom pravu za zaposlenike u sustavu obrazovanja (os-novnim i srednjim školama) i o tome kako se njegovo ukidanje odražava na proces obračuna plaće zaposle-nika školskih ustanova.

3. Učinci ukidanja dodatka za vjernost na plaće zaposlenih u obrazovanju

Pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 % temeljem radnog staža nije novo pravo za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Ono postoji već dugi niz godina, a u zadnjih je 10-ak godina doživjelo određene izmjene, ali uvijek u korist zaposlenika školskih ustanova. Tako su primjerice, prema granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola iz 2002. godine, pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 % prvobitno ostvarivali samo učitelji, profesori, odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji, da bi se jekom zadnjih deset go-dina, kao rezultat kolek vnog pregovaranja, ono proši-rilo na sve zaposlenike. Do stupanja na snagu Zakona o uskra , svi zaposlenici u sustavu obrazovanja s više od 20 godina radnog staža ostvarivali su ovo pravo, bez obzira na svoje radno mjesto u školi.

Pored toga, navedeno se pravo prvobitno temelji-lo samo na radnom stažu ostvarenom u djelatnos

80

ŠKOLSTVO UDK 330.5 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

osnovnog, srednjeg, višeg i visokoškolskog sustava obrazovanja, da bi se jekom godina ono proširilo i počelo ostvariva ovisno o ukupnim godinama rad-nog staža bez obzira na to gdje je is ostvaren. To je svakako povoljnija odredba za one zaposlenike, koji nisu cijeli svoj radni vijek proveli u prosvje ili općeni-to u javnom sektoru.

U segmentu obrazovanja, do sada je pravo na uveća-nje plaće za 4 %, 8 % ili 10 % bilo ugovoreno granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola: Kolek vnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11; dalje u tekstu: GKU za OŠ) i Kolek vnim ugovorom za zapo-slenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 7/11; dalje u tekstu: GKU za SŠ) se koefi cijen složenos poslova radnog mjesta uvećavaju za navedene po-stotke (4 %, 8 % ili 10 %) ovisno o godinama radnog staža, i to:

Tablica 1. Postoci uvećanja koefi cijenta složenos poslova radnog mjesta ovisno o ukupnim godinama rad-nog staža

za radni staž od 20 do 29 godina 4 %za radni staž od 30 do 34 godina 8 %za radni staž od 35 i više godina 10 %

Zbog ovih odredbi granskih kolek vnih ugovora za zaposlenike u sustavu obrazovanja, koefi cijent slože-nos poslova za, primjerice, radno mjesto učitelja ne iznosi 1,280 (kako je to propisano Uredbom o nazivi-ma radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslo-va u javnim službama), već se uvećava za 4 % i iznosi 1,331, kada učitelj ima 20 – 29 godina radnog staža.

Iz ovog je primjera vidljivo kako odredba kolek vnog ugovora mijenja koefi cijent složenos poslova rad-nog mjesta propisan drugim izvorom prava – Ured-bom Vlade RH.

Važno je napomenu da se 4 %, 8 % ili 10 % nije smatrao dodatkom na plaću za zaposlene u obrazo-vanju, već se radilo o uvećanju koefi cijenta složeno-s poslova radnog mjesta. Iako se u konačnici radi o povećanju plaće, važno je razlikova dodatke na pla-ću od uvećanja koefi cijenta složenos poslova rad-nog mjesta. Naime, dodaci na plaću se obračunavaju na osnovnu bruto plaću (poput dodatka za smjenski rad, dvokratni rad, prekovremeni rad i drugo), dok se 4 %, 8 % ili 10 % uvećava sâm koefi cijent složenos poslova radnog mjesta i sadržajno čini osnovnu bruto plaću.

Utjecaj navedenih odredbi granskih kolek vnih ugo-vora na koefi cijente složenos poslova za zaposlenike u školskim ustanovama prikazat će se na primjeru ne-koliko radnih mjesta:

Tablica 2. Koefi cijen složenos poslova korigirani za uve-ćanje od 4%, 8%, 10%

Naziv radnog mjesta

Koefi cijent složenos

poslova prema

Uredbi*

Radni staž

zaposle-nika

Uvećanje ovisno o

godinama radnog staža

Uvećani koefi cijent složenos poslova

zbog odredbe GKU-a**

(kol. 2 + kol. 4.)1. 2. 3. 4. 5.

učitelj, VSS, 1,280 20 godina 4 % 1,331ravnatelj osnovne škole s 851 i više učenika, VSS

2,076 30 godina 8 % 2,242

tajnik, VSS 1,212 11 godina 0 % 1,212kuhar, SSS 0,776 16 godina 0 % 0,776

* Uredba o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos po-slova u javnim službama.

** Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanova-ma (GKU za OŠ) i Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškol-skim ustanovama (GKU za SŠ).

Iz tablice broj 2 vidljivo je kako tajnik škole i kuhar ne ostvaruju pravo na uvećanje koefi cijenta za 4 %, 8 % ili 10 % prema navedenim odredbama granskih kolek vnih ugovora, jer imaju manje od 20 godina radnog staža, pa je zato njihov koefi cijent za obračun osnovne plaće ostao nepromijenjen tj. jednak je koe-fi cijentu koji je propisan Uredbom.

Postavlja se pitanje kako će se ukidanje tzv. dodatka za vjernost odrazi na plaće zaposlenih u obrazova-nju? Tko će primjenom Zakona o uskra najviše do-bi , a tko izgubi ? Naravno, najviše će izgubi zapo-slenici s 35 i više godina radnog staža. Oni su do sada primali plaću veću za 10 % na ime dodatka za vjernost. Zaposlenici s manje od 20 godina radnog staža neće izgubi ništa, jer ni do sada nisu ostvarivali pravo na dodatak za vjernost – primjena Zakona o uskra neće se odrazi na njihove plaće.

Prikažimo utjecaj najavljene promjene na primje-ru radnog mjesta učitelja, kao najbrojnijeg radnog mjesta u školama. Uzmimo za primjer učitelja s vi-sokom stručnom spremom (VSS), 32 godine radnog staža, koji živi i radi u Osijeku (plaća prirez porezu na dohodak po stopi 13 %) i koris poreznu olakši-cu za 1 dijete. Razlika između njegove bruto i neto plaće sada i nakon ukidanja dodatka za vjernost bila bi sljedeća:


centar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

81

UDK 330.5 331.2 ŠKOLSTVO

Tablica 3. Usporedba bruto i neto plaće prije i nakon uki-danja dodatka za vjernost – primjer

StavkePlaća prije

ukidanja dodatka za vjernost

Plaća nakon ukidanja dodatka

za vjernost1. 2.

Koefi cijent radnog mjesta učitelja (VSS) propisan

Uredbom

1,280 1,280

Godine radnog staža 32 godine 32 godine

Dodatak za vjernost 8 % -Koefi cijent složenos poslova uvećan za dodatak za vjernost

1,382 1,280

Osnovica za obračun plaće u javnim službama

5.108,84 5.108,84

Umnožak koefi cijenta i osnovice

7.060,42 6.539,32

Uvećanje za radni staž (0,5 % x 32 = 16 %)

1.129,67 1.046,29

Osnovna bruto plaća 8.190,09 7.585,61Dodatak na plaću od 13,72 % po Sporazumu o dodacima na

plaću u obrazovanju i znanos *1.123,68 1.040,75

Ukupna bruto plaća 9.313,77 8.626,36Neto plaća 6.601,53 6.206,96

* Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanos od 25. studenog 2006. godine.

Iz gornje je tablice vidljiv utjecaj ukidanja tzv. dodat-ka za vjernost na bruto i neto plaću učitelja koji je uzet kao primjer. Dodatno treba pojasni dvije stvari.

Prvo, pri obračunu plaće uzet je u obzir i dodatak na plaću od 13,72 %, jer svi zaposlenici u sustavu obra-zovanja ostvaruju pravo na ovaj dodatak neovisno o svom radnom mjestu, godinama staža, radu na odre-đeno ili neodređeno radno vrijeme. Pravo na ovaj do-datak zaposlenici školskih ustanova stječu samim za-ključivanjem ugovora o radu i stoga bi obračun plaće zaposlenika bio nerealno prikazan bez obračuna ovog dodatka. Drugo, u tablici je primjer obračuna plaće bez drugih mogućih dodataka na koje zaposlenici u sustavu obrazovanja imaju pravo sukladno kolek v-nim ugovorima poput, primjerice, dodatka za preko-vremeni rad (naravno, ako je is ostvaren), smjenski rad, dvokratni rad i druge dodatke. Iako su granski kolek vni ugovori u segmentu obrazovanja otkazani, Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namješte-nike u javnim službama – TKU, još uvijek je na snazi pa zaposlenici i dalje ostvaruju pravo na dodatke na plaću utvrđene TKU-om.

Polazeći od pretpostavke da je učitelj iz konkretnog primjera ostvario pravo i na neke od mogućih doda-taka na plaću, i njegova bi plaća bila veća, pa bi s m i razlika između plaće obračunate prije ukidanja tzv. dodatka za vjernost i nakon njegova ukidanja – bila veća. Obračun plaće prikazan u tablici 3. treba shva - samo kao ogledni primjer obračuna plaće i pojedi-

nih stavaka prije i nakon ukidanja dodatka za vjernost (utjecaj različi h koefi cijenata složenos poslova na obračun plaće), te prikaz razlike u plaći koji je rezultat te promjene.

Ne propus te!IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVEZagreb, 26.-31. svibnja (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudje-lovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fi kata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobi-vaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinko-vite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fi kat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012).

Broj polaznika: maksimalno 50

Nastavni materijal:• materijal s prezentacijama predavača,• materijal s propisima koji se može koris i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

82

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. Financijski rezultat utvrđen godišnjim obračunom

Financijski rezultat poslovne godine kao obračunska kategorija utvrđuje se u postupku izrade fi nancijskih izvještaja za poslovnu godinu. Knjigovodstveni postu-pak propisan je Uredbom o računovodstvu neprofi t-nih organizacija i provodi se tako da se prihodi evi-den rani na računima u razredu 3 (preko tehničkog računa 3911 – raspored prihoda) prenose se na po-tražnu stranu računa 5211 – obračun prihoda i rasho-da, a ukupni rashodi eviden rani u razredu 4 (preko tehničkog računa 4911 – raspored rashoda) prenose se na dugovnu stranu računa 5211 – obračun prihoda i rashoda. Utvrđena razlika na računu 5211 predstav-lja višak ili manjak prihoda poslovne godine i kao ta-kav se prenosi na bilančni račun 5221 (višak) ili 5222 (manjak). Na m su računima iskazani viškovi ili manj-kovi prethodnih godina, te oni prijenosom kumuliraju ili prebijaju.

2. Namjena i uporaba viška prihodaVišak prihoda udruga u pravilu služi za fi nanciranje poslovanja u sljedećoj godini ili dužim vremenskim razdobljima. Pritom njegova namjena može, ali ne mora bi striktno određena. Namjena viška prihoda je u pravilu određena, ako oni potječu od namjenskih prihoda ili konkretnu namjenu svojim odlukama in-terno defi niraju jela udruge (npr. za neki razvojni projekt, za inves cije, za donacije i sl.). Važno je pod-

sje da se višak prihoda udruge, neovisno od koje djelatnos potječe, ni u kojemu slučaju ne može ras-poredi članovima udruge i trećim osobama.

Ovo je posebno značajno istaknu u slučajevima kada udruga obavlja i određene poduzetničke djelatnos . Podsje mo da je u članak 5. Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 12/02) propisano da:

(1) Udruga može od osnutka obavlja djelatnos kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statu-tom.

(2) Uz djelatnos iz stavka 1. ovoga članka, udruga može obavlja djelatnost kojom se stječe pri-hod, sukladno zakonu.

(3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ci-ljeva utvrđenih statutom.

(4) Djelatnos iz stavka 1. i 2. ovoga članka udruga ne smije obavlja radi stjecanja dobi za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavlja nju djelat-nos udruga ostvari dobit, ona se mora suklad-no statutu udruge koris isključivo za obavlja nje i unapređenje djelatnos udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom.

Pod određenim okolnos ma, a na temelju rješenja porezne uprave, udruge kao i druge neprofi tne or-ganizacije koje se bave gospodarskom djelatnošću, a neoporezivanje te djelatnos ocijenjeno je kao neop-ravdano stjecanje povlas ca na tržištu, uključene su u sustav oporezivanja dobi koju ostvare tom djelat-nošću. Udruge obveznice poreza na dobit, prilikom utvrđivanja fi nancijskog rezultata ili nakon toga, duž-ne su sukladno Zakonu o porezu na dobit, proves

Status i postupanje s fi nancijskim rezultatom udrugaDavor Vašiček *

Financijski rezultat udruga predstavlja razliku ukupnih prihoda i ukupnih rashoda utvrđenih godišnjim obra-čunom na koncu poslovne godine. Pozi vni fi nancijski rezultat – višak prihoda, ne podliježe raspodjeli osim kod udruga, koje su obveznice poreza na dobit. U tom se slučaju rezultat raspodjeljuje na dio koji se odnosi na obvezu poreza na dobit i dio koji, kao neto višak prihoda, ostaje na raspolaganju udruzi za daljnje po-slovanje sukladno internim ak ma. U pogledu manjka prihoda kao nega vne razlike prihoda i rashoda, ne postoje izravna zakonska obveze njegova pokrića od strane osnivača. Među m, uzrokuje li iskazani manjak nelikvidnost ili insolventnost udruge, valja ima na umu da se i na udruge odnose propisi o stečaju i likvida-ciji. Pritom udruga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imovinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga. U postupku internog reguliranja fi nancijskog poslovanja, obično u kontekstu rasprava i usvajanja fi nancijskih izvještaja ili planiranja budućih ak vnos udruga, poželjno je, a ponekad i potrebno donije odluke o namjeni i uporabi raspoloživih viškova, odnosno o načinu pokrića manjka u budućim razdobljima

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

83

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

primarnu raspodjelu viška prihoda (dobi ), odnosno utvrdi pripadajući iznos poreza na dobit. Postupak se provodi na PD obrascu u sklopu sastavljanja ko-načnog obračuna poreza na dobit (za 2013. rok je 30. travanj 2014. g.).

Utvrđena porezna obveza tere t će iskazani bruto višak prihoda utvrđen opisanim postupkom sučelja-vanja ukupnih prihoda i rashoda na računu 5211, od-nosno preneseni rezultat na račun u podskupini 522.

Primjer 1.

Udruga je ostvarila višak prihoda nad rashodima u 2013. godini u iznosu od 100.000,00 kn. Za dio djelat-nos udruga je obveznik poreza na dobit, te je u po-stupku utvrđivanja porezne obveze na PD obrascu iska-zala obvezu poreza na dobit u iznosu od 15.000,00 kn.

Knjiženje:

R.b. Opis Iznos Duguje Potražuje

So. Bruto višak prihoda 100.000,00 5221

1. Porez na dobit (iz PD obrasca za 2012.)

15.000,00 5221 2491

Knjiženje je trebalo u pravilu proves u sklopu izrade fi nancijskih izvještaja za 2013. godinu, ako je udruga utvrdila konačnu obvezu poreza na dobit u roku sa-stavljanja i prezen ranja fi nancijskih izvještaja (28. 2. 2014.), no moguće ga je proves i u 2014. godini s obzirom na to da je rok za utvrđivanje obveze poreza na dobit znatno duži (30. 4. 2014.). Ova knjiženja ne utječu na sam fi nancijski rezultat 2013. godine, već na njegovu raspodjelu. Stoga je u postupku odlučiva-nja o rasporedu rezultata bitno uvaži ovu činjenicu. Udruga dakle stvarno raspolaže samo neto viškom prihoda nakon oporeziva-nja, što u primjeru iznosi 85.000,00 kn, te će o njegovoj namjeni odlučiva samo na toj razini.

Raspoređivanje viška prihoda udruga provodi se isključivo prema internim statutarnim pravilima i nije obvezujuće prema posebnim propisima (osim nave-dene zabrane stjecanja dobi za svoje članove ili treće osobe, dakle raspodje-le viška prihoda/dobi članovima i tre-ćim osobama).

Višak prihoda tekuće godine primar-no služi za pokriće manjkova prihoda iz prethodnih godina, ako su oni iskazani u bilanci. Ako višku prihoda nije odre-đena namjena, što je najčešći slučaj, on će se automa zmom koris za pokriće

(fi nanciranje) rashoda u narednoj poslovnoj godini. To znači da će se višak prihoda zadrža na bilančnoj poziciji 5221 – Višak prihoda - preneseni, sve do utvr-đivanja rezultata sljedeće poslovne godine, kada će bi sučeljen s novim fi nanciskim rezultatom. Bude li taj rezultat pozi van, preneseni višak će se kumulira (uveća ). Ostvari li neprofi tna organizacija nega van rezultat, manjak prihoda pokrit će se prenesenim viš-kom iz prethodnih godina. To znači da su prenesenim viškovima prihoda zaista i fi nancirani rashodi tekućeg razdoblja.

Dakle o budućoj namjeni viška prihoda iskazanog na računu 5221 nakon oporezivanja, mogu odlučiva nadležna jela udruge. Odrede li jela neku posebnu namjenu višku ili dijelu viška prihoda, to će u knjigo-vodstvu znači da je saldo na računu 5221 potrebno raščlani prema strukturi viška utvrđenoj odlukom. Primjerice, osnivač može odluči da se višak namjenski rasporedi na dio za buduće inves cije, tekuću rezervu i za pokretanje nove programske ak vnos . Iznose iz odluke tada valja sa sinte čkog računa viška prihoda preknjiži na za to slobodo otvorene anali čke račune, npr. 52211 – Višak prihoda za inves cije, 52212 – Višak prihoda za rezerve, 52213 – Višak prihoda za ak vnost. 52214 – Višak prihoda za donacije, 52215 – Višak pri-hoda za s pendiranje studenata, itd.).

U slučaju da se dio ostvarenog viška prihoda odnosi na već izvršena ili namjeravana inves ranja u dugo-trajnu imovinu, koja se ne amor zira (zemljišta, baš -na, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednos ) potrebno ga je rasporedi u vlas te izvo-re (podskupina 511), jer je prema karekteru ulaganja iskazani višak trajno uložen, pa ga treba tako i bilančno pra . Napominjemo da osnivač, odnosno upravno jelo može, ali i ne mora, odlukom utvrdi namjenu

korištenja viška, primjerice za re-zerve, kupnju nekretnine ili drugu namjenu. Osim toga donošenje ta-kve odluke interne je naravi.

U slučaju da osnivač ne želi na-mjenski predodredi strukturu viška prihoda za buduću tekuću potrošnju, samo formalno donoše-nje odluke o rasporedu viška nije potrebno. Tzn., ako se ne donese posebna odluka o rasporedu viška prihoda, to podrazumijeva da će iskazani višak, kao opći izvor fi nan-ciranja, služi za pokriće rashoda obavljanja planirane djelatnos u budućem razdoblju. Odluka dakle ima interni karakter i služi samo provođenju buduće poslovne po-li ke udruge. Pretpostavimo slje-

84

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

dećim primjerom da udruga ipak želi interno odredi namjenu ostvarenih viškova (ujedno da i ovlaštenje/zadaću za postupanje osobama koje opera vno vode poslovanje udruge).

Primjer fakulta vne odluke o uporabi viška prihoda:

Udruga je u 2013. godini ostvarila višak prihoda (na-kon oporezivanja) u iznosu 125.000,00 Kn. U toku 2013. godine udruga je nabavila imovinu koja ima trajnu vrijednost (ne amor zira se): umjetničku sliku vrijednu 10.000,00 kn te izvorne narodne nošnje vri-jedne 4.000,00 kn. Skupš na donosi odluku o namjeni viška i njegovoj uporabi u 2014. godini.

Udruga „BAŠTINA“Vukovarska 7PAKRAC

Na temelju čl. ___ Statuta Udruge „Baš na“ iz Pa-kraca, Vukovarska 7, Izvršni odbor na sjednici odr-žanoj 28. veljače 2014. godine donosi

ODLUKUO RASPOREDU I NAMJENI VIŠKA PRIHODA

Temeljem relevantnih činjenica uključenih u usvoje-ne fi nancijske izvještaje, te plana ak vnos u 2014. godini, višak prihoda iskazan u bilanci na dan 1. 1. 2014. godine u iznosu 125.000,00 kn raspoređuje se:

• iznos od 14.000,00 kn u trajne izvore vlasništva s obzirom na to da je opredmećen u nabavljenoj trajnoj imovini koja se ne amor zira

• iznos od 10.000,00 kn za buduću nabavu dugo-trajne imovine – računala i prezentacijske teh-nike,

• iznos od 24.000,00 kn za s pendiranje 1 studen-ta prema odluci Skupš ne

• ostatak viška u iznosu od 77.000,00 služit kao opći izvor za fi nanciranje redovnog poslovanja.

Predsjednik IO Udruge

Računovodstveno eviden ranje utvrđivanja namjene prema primjeru odluke provodi se na sljedeći način:

Knjiženje:


So. Raspoloživi višak prihoda 125.000,00 5221

1. Prijenos u izvore vlasništva

14.000,00 5221 5111

1a. Dio viška za inves cije 10.000,00 5221 52211

1b. Dio viška za s pendije 24.000,00 5221 52215

Razvidno je da se odluka o utvrđiva-nju namjene knjiži samo u okviru raščlanjenog računa viška pri-hoda 5221. Ovakva odluka ne stvara udruzi nikakve ek-sterne obveze, te se kao takva naravno može i promijeni na is način i po postupku kojim je donešena, ako se u poslovanju bitno promijene okolnos . U svezi s prijenosom dijela viška u izvore vlasništva, postupak se odnosi na ostva-reni višak prihoda po-slovanja, koji je uložen u nefi nancijsku dugotrajnu imovinu (ze-mljišta, baš ne, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednos ), koja se ne amor zira.

S obzirom na to da kod ovakve imovine nema eko-nomskog trošenja, u budućnos neće bi ni eviden- ran trošak amor zacije, koji će utjeca na ostvareni

rezultat poslovanja u budućnos . U ovakvom slučaju primjereno je da se dio utvrđenog viška prihoda, ulo-žen u nabavu dugotrajne imovine, koja se ne amor- zira rasporedi u trajne izvore vlasništva, tj. vlas te

izvore u podskupinu 511.

3. Manjak prihoda udrugeOstvareni manjak prihoda udruge primarno se i izravno pokriva prenešenim akumuliranim viškovima iz pret-hodnih razdoblja. Naravno, ako su oni ostvareni u pret-hodnim godinama. Knjigovodstveno se ovaj postupak, sukladno članku 63. Uredbe o računovodstvu neprofi t-nih organizacija, provodi prebijanjem iskazanih stanja na računima viškova i manjkova u podskupini 522. Ovo pokriće manjka ekonomski je logičano i provodi se de facto bez ikakve formalne odluke, premda se u Uredbi o računovodstvu navodi da o načinu pokrića manjka prihoda iskazanog na računu 5222 – Manjak prihoda poslovanja odlučuje osnivač.

Navedenu odredbu valja razumijeva suš nski, da-kle u dijelu pokrića manjka koji nije pokriven izrav-nim prebijanjem s prethodno ostvarenim viškovima. Dakle, tek kada preneseni viškovi nisu dovoljni ili su viškovi izričito namjenskog karaktera, nadležno jelo udruge može odluči o pokriću iskazanog manjka, ako u tom smislu zaista namjerava poduze kon-kretne ak vnos . Načini pokrića mogu bi :

• povećanim prihodima iz ak vnos sljedećih raz-doblja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

85

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

• smanjenim rashodima (uštedama)• dodatnim uplatama osnivača za pokriće manjka

(npr. povišenim članarinama, donacijama i sl.).

Valja napomenu da nema zakonske obveze donoše-nja formalne odluke o pokriću manjka, kao ni pokrića iskazanog manjka prihoda. Dok je neprofi tna organi-zacija solventna i likvidna, dakle uredno izmiruje svo-je fi nancijske obveze prema okruženju, njena uspješ-nost poslovanja je interna stvar njenog menadžmen-ta i osnivača. No, uzrokuje li iskazani manjak nelikvid-nost ili insolventnost udruge, valja ima na umu da se i na udruge odnose propisi o stečaju i likvidaciji. Pri-tom udruga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imovinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga.

Valja također napomenu i realnu mogućnost da je udruga obveznik poreza na dobit i u slučaju iskazi-vanja ukupnog manjka prihoda. To će se dogodi u slučajevima kada je udruga ostvarila oporezivi višak prihoda (dobit) u svojim gospodarskim djelatnos ma, ali integralni fi nancijski rezultat je ipak nega van, jer su manjkovi rashodi redovne djelatnos . U tom slu-

čaju porezna obveza umanjuje višak prihoda od gos-podarske djelatnos , a s me uvećava zapravo ukup-no iskazani manjak kako to prikazujemo u sljedećem primjeru.

Primjer 2.

Udruga je ostvarila ukupni manjak prihoda u 2013. go-dini u iznosu od 100.000,00 kn. Manjak je rezultat većih rashoda redovne djelatnos u iznosu od 200.000,00 kn i viška prihoda od gospodarske djelatnos u iznosu od 100.000,00 kn. Za gospodarsku djelatnost udruga je obveznik poreza na dobit, te je u postupku utvrđivanja porezne obveze na PD-obrascu iskazala obvezu poreza na dobit u iznosu od 20.000,00 kn.

Knjiženje:


So. Manjak prihoda 100.000,00 5222

1. Porez na dobit (iz PD obrasca za 2013.) 20.000,00 5222 2491

www.spi.hr

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Vam donosi informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o cestama

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9

kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to:

1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta i 8.979 km lokalnih cesta.

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice

lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje

jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim

poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja

upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica

lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravl-

jale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih

cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te

uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja

upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam

ponuditi slijedeća rješenja:

1. aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav

2. konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom, katastra i zemljišne knjige

3. omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova na sređivanju stanja upisa

LIBUSOFT CICOM d.o.o. - Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected]

LC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra- 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

86

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. Uvod Doprinosi su jedan od fi nancijskih instrumenata koji-ma se prikupljaju javni prihodI. Iako fi nancijska teori-ja do danas nije točno utvrdila koje to osobine mora ima jedan fi nancijski instrument da bi se uvrs o među doprinose, te nema opće prihvaćene defi nicije doprinosa, smatramo da je odlučna značajka dopri-nosa pravo obveznika plaćanja doprinosa na uzvrat-nu uslugu od primatelja doprinosa. Da bi ispunjavao karakteris ke doprinosa, javni prihod mora ispunja-va sljedeće pretpostavke: a) postojanje stvarne ili moguće (pretpostavljene) neposredne koris , koju određeni krug korisnika ima od ak vnos države i drugih javnopravnih jela, b) visina iznosa doprinosa ovisi o troškovima koje država ima kad obavlja odre-đene ak vnos ili o vrijednos neposredne koris koju imaju obveznici doprinosa od usluga države i drugih javnopravnih jela, c) doprinosi imaju obvezan karakter, te d) obveza plaćanja doprinosa nije inicira-na zahtjevom obveznika1.

2. Komunalni doprinosZakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95 – primjenjuje se od 8. kolovoza 1995. godine – dalje u tekstu: ZKG/95), fi nancijsko sudjelovanje inve-s tora drugih objekata u izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture pravno je uređeno putem ins tuta komunalnog doprinosa. Prema ZKG/95 ko-munalni doprinos plaćao se za građenje objekta i ure-đaja komunalne infrastrukture za: 1. opskrbu pitkom vodom, 2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 3. opskrbu plinom, 4. opskrbu toplinskom energijom,

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.1 Jelčić, Lončarić-Horvat, Šimović, Arbu na: “Financijsko pravo i fi nancijska znanost”, str. 466 – 467, Narodne novine, 2002. godine.

5. javne površine, 6. nerazvrstane ceste, 7. groblja i krematorije. Popis objekata i uređaja čija se izgrad-nja fi nancira iz komunalnog doprinosa izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komu-nalnom gospodarstvu (NN, br. 70/97), komunalni do-prinos plaća se za fi nanciranja gradnje: 1 javnih povr-šina, 2. nerazvrstanih cesta, 3. groblja i krematorija i 4. javne rasvjete tj. za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture za koju ne postoji individu-alni priključak pojedinog korisnika tj. vlasnika građe-vinskog zemljišta (kao što je kod objekata i uređaja infrastrukture za opskrbu vodom za piće, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, opskrbu plinom, op-skrbu toplinskom energijom), već troškove izgradnje is h po načelu solidarnos podmiruju svi vlasnici gra-đevinskog zemljišta, koji imaju koris od izgradnje na-vedenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Defi nicija komunalnog doprinosa određena je u cije-los tek Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 82/04) i određu-je komunalne doprinose kao novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture – javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne ra-svjete. Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave – sredstvima komunalnog doprinosa fi -nancira se i pribavljanje zemljišta na kojem se grade navedeni objek i uređaji komunalne infrastrukture rušenje postojećih objekata i uređaja, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, te ra-dovi na sanaciji tog zemljišta.

3. Rješenje o visini komunalnog doprinosaPrema aktualnom Zakonu o Komunalnom gospodar-stvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04,

Rješenje o komunalnom doprinosuDesanka Sarvan *

Komunalni doprinos predstavlja javno davanje kojim vlasnik građevinske čes ce, odnosno drugog objekta sudjeluje u troškovima izgradnje i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za koje ne postoji mogućnost individualnog priključka novoizgrađene građevine. Obveznik komunalnog doprinosa ovlašten je zah jeva razmjerni povrat plaćenih sredstava, ako JLS ne ispuni obvezu izgradnje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture određenih rješenjem o komunalnom doprinosu u kalendarskoj godini za koju je do-neseno rješenje o komunalnom doprinosu. O ovim i drugim važnim pitanjima piše autorica u ovom članku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

87

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13 – dalje u tekstu: ZKG) komunalni doprinos plaća vlasnik gra-đevne čes ce na kojoj se gradi građe-vina, odnosno inves tor. Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik gra-đevne čes ce, odnosno inves tor su-djeluje u podmirenju troškova izgrad-nje objekata i uređenja komunalne infrastrukture utvrđenih Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re koje donosi predstavničko jelo JLS za svaku ka-lendarsku godinu, koji obvezatno sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme i iskaz fi nancijskih sredstava po-trebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora fi nanciranja djelatnos .

Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno jelo JLS-a nadležno za komunalno gospodarstvo,

na temelju odluke o komunalnom doprinosu iz član-ka 31., stavka 3. ZKG-a, u postupku pokrenutom po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnos . Pokretanje postupka utvrđivanja visine komunalnog doprinosa nastupa dostavom građevinske dozvole bez glavnog projekta od strane upravnog jela graditeljstva na znanje upravnom jelu jedinice lokalne samouprave, nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog dopri-nosa. Sukladno odredbi članka 122. Zakona o gradnji (NN, br. 153/13), komunalni doprinos se plaća nakon izvršnos građevinske dozvole.

Rješenje o komunalnom doprinosu je osobit upravni akt – to je dvostrano-obvezno rješenje i ono sadrži kako obvezu obveznika na plaćanje komunalnog do-prinosa, tako i obvezu JLS-a za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te obvezu razmjer-nog povrata sredstava komunalnog doprinosa obve-zniku, kada ne ispuni svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cijelos .

Sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog doprinosa propisan je zakonom, a rješenje koje ne sadrži zako-nom propisane obvezne elemente je ništavo2. Ob-

2 Prema odredbi članka 133. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09), rješenje doneseno u upravnom postupku izvrša-va se nakon što postane izvršno. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stran-ci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe. Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar po-staje izvršno dostavom stranci. Kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvrši u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.

vezni sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog doprinosa obuhvaća: a) iznos sredstava komunalnog dopri-nosa koji je obveznik dužan pla , b) način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, c) prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, d) popis objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s Programom

gradnje objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re3, e) obvezu JLS o razmjernom povratu sredstava u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta) prema navede-nom Programu i ostvareni priliv sredstava komunal-nog doprinosa u proračunu JLS-a (st. 3., čl. 32. ZKG-a).

3.1. Obveza vlasnika građevinskog zemljišta (inves tora)

Obveznik komunalnog doprinosa je vlasnik građe-vinske čes ce, odnosno inves tor gradnje drugog objekta i njegova je obveza plaćanje novčanog izno-sa namijenjenog za izgradnju i korištenja objekata infrastrukture (javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete). Iznos obveze komunalnog doprinosa izračunava se na temelju od-luke predstavničkog jela JLS-a o komunalnom dopri-nosu, kojom se obvezno utvrđuju elemen za izračun komunalnog doprinosa: a) područja zone u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnos položaja odre-đenog područja i stupnju opremljenos objek ma i uređajima komunalne infrastrukture, b) jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po vrs objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zo-nama, određena u kunama po m3 građevine, c) način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa, d) opći uvje- i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima

može odobri djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa, te e) izvori sredsta-va iz kojih će se namiri iznos za slučaj potpunog ili

3 Ovaj je popis često u Programima izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture JLS-a za kalendarsku godinu vrlo opse-žan i detaljan, pa se postavlja pitanje je li doista potrebno u izrije-ci rješenja o komunalnom doprinosu naves popis svih objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koje je JLS planirala izgradi s m Programom. Smatramo, da u izreci rješenja o komunalnom doprinosu nije potrebno naves sve objekte i uređaje komunalne infrastrukture, koje je JLS planirala izgradi prema tom Programu, već isključivo popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koja se fi nancira iz komunalnog doprinosa (javne površine, ne-razvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), kao i da u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa nije potrebno navodi iznose planiranih sredstava za izgradnju pojedinog objekta i uređaja komunalne infrastrukture.

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa.

Utrošak prikupljenih sredstava od komunalnog dopri-nosa JLS planira temeljem Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za svaku kalen-darsku godinu, kojeg predstavničko jelo JLS donosi temeljem Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru i potreba uređenja zemljišta u skladu s po-stavkama dokumenata prostornog uređenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa, koji se donose na temelju posebnih propisa. Program gradnje obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture JLS-a za ka-lendarsku godinu obvezatno sadrži: a) opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme, b) iskaz fi nancijskih sredstava po-trebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora fi nanciranja djelatnos . Izvršno jelo JLS dužno je do kraja ožujka svake godine podnije predstavničkom jelu JLS-a izvješće o izvršenju tog Programa za pret-

hodnu kalendarsku godinu.

3.2. Izračun visine komunalnog doprinosa

Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obuj-mom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čes ci, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se po-stojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunal-ni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odno-su na prijašnju građevinu. Podatke o obujmu zgrade za izračun komunalnog doprinosa dostavlja nadležnom jelu uprave JLS jelo uprave nadležno za izdavanje

građevinske dozvole, uz dostavu građevinske dozvole.

Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obra-čun po m3 građevine, koja se gradi određuje se za po-jedine zone u gradu, odnosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može bi viša od 10 % pro-sječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Re-publici Hrvatskoj4. Iznimno, za otvorene bazene, otvo-rena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos obračunava po m2 tlocrtne površine te gra-đevine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednos komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevina u toj zoni.

Prema stavku 1., članka 2. Pravilnika o načinu utvr-đivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN,br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12) obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa utvrđuje se u m3 (prostornim metrima) kao stvarna

4 Prema Podatku o prosječnim troškovima gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj iznose 1.382,86 kuna po prostor-nom metru (NN, br. 59/10).

zapremina, odnosno zbroj zapremina pojedinih dije-lova građevine koji su zatvoreni tj. omeđeni s vanjske strane, uvećano za zapreminu dijelova te građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van, a čija zapremina se izračunava na način određen m Pravilnikom. Obujam se izračunava prema poda-

cima (kotama) iz projektne dokumentacije na osnovi koje se donosi akt na temelju kojeg se može gradi građevina.

Posebnim zakonima i podzakonskim ak ma propisana su izuzeća od obveze plaćanja komunalnog doprinosa.

Prvo, stavkom 6., članka 31. ZKG-a načelno je pro-pisano da JLS ne plaća komunalni doprinos kada je inves tor gradnje objekta i uređaja komunalne infra-strukture iz članka 30., stavka 1. toga Zakona (tj. za izgradnju objekata i uređaja javnih površina, neraz-vrstanih cesta, javne rasvjete i groblja i krematorija5).

Drugo, Zakonom o prostornom uređenju (NN, br. 153/13) propisana je mogućnost prijeboja vrijednos komunalnog doprinosa kada je inves tor komunalne infrastrukture jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, te neplaćanje komunal-nog doprinosa u slučaju kada osoba s JLS-om ili trgo-vačkim društvom koje obavlja odgovarajuću komunal-nu djelatnost sklopi ugovor o fi nanciranju izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu fi nancira iz komunalnog doprinosa. Tako u slučaju kada izgradnji komunalne infrastrukture pristupaju jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, JLS ili trgo-vačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost može da suglasnost samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, infra-strukturu planiranu prostornim planom izgradi vla-s m sredstvima u određenom roku i istu preda u vlasništvo JLS ili trgovačkom društvom koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost. Ta suglasnost može se da i za građenje komunalne infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom premašuje potre-be zemljišta, odnosno građevine inves tora.

5 V. J. Bienenfeld, B. Gagro, Š. Kasabašić, D. Mrduljaš, A. Račan i D. Sarvan: „Komunalna naknada, komunalni doprinos i gradnja“ – D. Sarvan: „Komunalni doprinos – dvojbe u primjeni Zakona o komu-nalnom gospodarstvu u praksi“ – „Novi Informator“, Zagreb 2006. godine, str. 103. Radi se o objek ma i uređajima komunalne infra-strukture u vlasništvu JLS To su: a) javne površine (javne zelene povr-šine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine), b) nerazvrstane ceste (površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te cestovno zemljište uz nerazvrstane ceste), c) groblja i krematoriji (prostori i zgrade za obavljanje ispra-ćaja i sahrane pokojnika), d) objek i uređaji javne rasvjete (objek i uređaji javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

89


Međusobna prava i obveze u vezi s uvje ma građenja komunalne infrastrukture JLS-a, odnosno trgovačko društvo i inves tor komu-nalne infrastrukture uređuju ugovorom, kojim se može ugovori : a) povrat dijela sredstava utrošenih za iz-gradnju komunalne infra-strukture ili b) djelomično prebijanje s obvezom plaća-nja komunalnog doprinosa. Osoba koja s JLS sklopi ugo-vor o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta u vezi s fi nanciranjem izgrad-nje objekta ili uređaja ko-munalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu fi nancira iz komunalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora (čl. 169. ZPU). Iz navedene odredbe jasno proizlazi kako se izuzetak od plaćanja komunalnog doprinosa primje-njuje samo onda kada je privatna osoba fi nancirala izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re, koji se fi nanciraju iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, jav-na rasvjeta), ali ne kada je fi nancirala izgradnju i duge komunalne infrastrukture.

Treće, stavkom 4. članka 42. Zakona o cestama (NN, br. 84/11, 22/13, 54/13 i 148/13) propisan je još jedan izuzetak od obveze plaćanja komunalnog doprinosa – prema toj odredbi, u slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ne plaća se komunalni do-prinos6.

Četvrto, prema stavku 1. članka 22. Zakona o po-stupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12 i 143/13) komunalni doprinos ne plaća se za ozakonjenje pomoćne zgrade, pod kojim pojmom se smatra pomoćna zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².

Peto, komunalni doprinos ne plaća se za dijelove gra-đevina koji se ne uračunavaju u obujam građevine – obujam građevine ne uračunavaju se produktovodi, odnosno podzemni i nadzemni vodovi i instalacije (ka-blovi, kanali, cijevi i sl.) namijenjene prijenosu struje,

6 U smislu Zakona o cestama (NN, br. 84/11), javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom Zakonu, koje svatko može slobodno koris na način i pod uvje ma određenim m Zakonom i drugim propisima, a obuhvaćaju: a) autoceste, b) državne ceste, c) županijske ceste i d) lokalne ceste.

na e, plina, vode i otpadnih voda, elektroničkih komu-nikacijskih signala i druge infrastrukturne namjene, te solarni kolektori i drugi uređaji zgrade predviđeni za povećanje energetske učinkovitos (podredak 14. i 15. članka 5. Pravilnika)7. Obujam spremnika za na u i druge tekućine s pokro-vom, čija visina se mijenja za obračun komunalnog doprinosa utvrđuje se u m³ (prostornim metrima) kao stvarna zapremina spremni-ka do visine jednog metra od gornje kote njegova dna.

Upravni sud Republike Hr-vatske je i prije izmjene navedenog Pravilnika (koja je izvršena 2012. godine) u odnosu na plaćanje komu-nalnog doprinosa za podzemne instalacije u presudi broj Us-4/06, od 4. lipnja 2009., zaključio kako se za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obu-jam konstrukcije plinovoda koji je kao građevina u cjelini ukopan u tlo, ci rano: “Sukladno odredbi čl. 31., st. 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu, donesen je Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (“Narodne novine”, br. 23/00) na koji Pravilnik se tuženo jelo u obrazlo-ženju osporenog rješenja i poziva. Naime, točno je da je magistralni plinovod građevina kakvu ima u vidu odredba čl. 86. Zakona o gradnji (“Narodne novine”, br. 175/03 i 100/04) za koju građevinsku dozvolu izda-je nadležno ministarstvo. Među m, odredbom čl. 5. al. 6. naprijed navedenog Pravilnika, na koju osnova-no tužitelj u tužbi upire, propisano je da se u obujam građevine ne uračunava konstrukcija građevine ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvore-nog dijela građevine. Alinejom 8. navedenog čl. 5. Pravilnika propisano je da se u obujam građevine ne uračunavaju temelji, odnosno temeljna konstrukcija. Slijedom navedenog, kada se radi o građevini koja se u cjelini nalazi ispod površine zemlje odnosno građevi-ni čija je konstrukcija ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visin-ski najniže razine zatvorenog dijela građevine, tada se imajući u vidu naprijed navedene odredbe Zakona i Pravilnika u njihovoj međusobnoj povezanos , dade zaključi da se za magistralni plinovod, koji je kao

7 Članak 1. Pravilnika o izmjeni Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 55/12).

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

građevina u cjelini ukopan u tlo na određenu dubinu, za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obujam konstrukcije građevine kao i temelja odnosno temeljne konstrukcije kako je to izričito navedeno čl. 5. al. 6. i 8. Pravilnika.”

3.3. Obveza JLS

Obaveza JLS-a prema rješenju o komunalnom do-prinosu je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema popisu objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za kalendarsku godinu u kojoj je doneseno rješenje o komunalnom doprinosu8. Taj je popis obvezan dio rješenja o komu-nalnom doprinosu.

Među m, u neposrednoj primjeni ZKG-a, primijećeno je da su rješenja o komunalnom doprinosu koja dono-se nadležna jela JLS manjkava u dijelu koji se odnosi na popis objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re, koje će JLS izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Naime, vrlo često se u rješenju samo navodi predmetni Pro-gram, a da se pri tome pobliže ne odrede objek i uređaji komunalne infrastrukture koji će se prema istome izgradi na ime plaćenog komunalnog dopri-nosa. Obično je opravdanje usmjereno na činjenicu da je taj Program tekstualno obiman te da bespotreb-no tekstualno opterećuje sam akt rješenja i znatno poskupljuje izradbu rješenja.

Stoga je Ministarstvo zaš te okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dopisom Klasa: 365-05/11-01/15, Urbroj: 531-04-11-1 od 26. svibnja 2011. go-dine mišljenjem koje je upućeno velikim gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj upozorilo na poja-vu manjkavos sadržaja rješenja o komunalnom do-prinosu koja donose nadležna prvostupanjska jela JLS-a, te naglasilo: „… da se rješenjem moraju konkre- zira objek i uređaji komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi iz sredstava komunalnog doprinosa a to mora bi u skladu sa Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Popis konkretnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji će se iz ostvarenog priliva sredstava izgradi vezan je za obvezu JLS o razmjernom povratu sredstava u odnosu na realiziranu izgrađenost objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture navedene u rješenju….”

Obveza JLS u odnosu na izgradnju objekata i uređa-ja komunalne infrastrukture navedena u rješenju o

8 Prema članku 40a ZKG-a, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u JLS (načelnik, odnosno gradonačelnik), koja utroši sredstva komunal-nog doprinosa pro vno njihovoj namjeni.

utvrđivanju visine komunalnog doprinosa mora bi konkretna, kako bi se moglo utvrdi koji su objek i uređaji komunalne infrastrukture za čiju je izgradnju JLS preuzela obvezu, doista i izgrađeni, te jesu li se stekli uvje za povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa u slučajevima kada JLS nije obvezu u cije-los ispunila.

Tako je Upravni sud Republike Hrvatske u presudi Us-7248/2002 od 30. studenog 2006. godine ista-knuo kako u rješenju o utvrđivanju visine komunal-nog doprinosa nije dovoljno naves samo općenito objekte komunalne infrastrukture, koji se fi nanciraju iz komunalnog doprinosa, već je potrebno naves konkretne objekte koji će se izgradi iz tog doprino-sa u određenom razdoblju, ci rano: „U konkretnom slučaju, iz točke 4. izreke pobijanog prvostupanjskog rješenja proizlazilo je da se obveza plaćanja komunal-nog doprinosa odnosi na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Zakona, što znači da je samo općenito nave-deno da se rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i kre-matorija te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navede-no o kojim je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma i uređajima iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i koji program je osnova za izračun iznosa u kojem inves tor sudjeluje u plaćanju komunalnog doprinosa. Među m, da bi se odredila visina obveze inves tora, treba naves koji se objek i u kom roku planiraju gradi .“.

Nedostatak navođenja popisa objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture JLS-a za kalen-darsku godinu bio je u više slučaja razlog poništenju rješenja o komunalnom doprinosu u postupku pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Tako pre-ma presudi Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-7248/2002 od 30. studenog 2006. godine (iz obrazlo-ženja), ci rano: „…Iz točke 4. izreke prvostupanjskog rješenja proizlazi da se obveza plaćanja komunalnog doprinosa odnosi na izgradnju objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Zakona, što znači da je samo općenito nave-deno da se rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i kre-matorija te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navede-no o kojim je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma i uređajima iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i koji program je osnova za izračun iznosa u kojem inves tor sudjelu-je u plaćanju komunalnog doprinosa. Među m, da

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

91


bi se odredila visina obveze inves tora, treba naves koji se objek i u kom roku planiraju gradi . Stoga u ponovljenom postupku tuženo jelo treba na temelju članka 7. Zakona o općem upravnom postupku (“Na-rodne novine”, broj 53/91) utvrdi pravo stanje stva-ri i u tom cilju mora utvrdi sve činjenice koje su od važnos za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, odnosno treba naves koji objek i u kojem roku će se gradi iz sredstava komunalnog doprinosa.“.

Isto, prema presudi Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-1320/1999-5 (iz obrazloženja), stoji: „… Stoga sma-tra i Sud da je osnovano postupilo tuženo jelo kada je donijelo rješenje kojim je oglasilo rješenje prvostu-panjskog jela ništavim od 15. svibnja 1996. Nije bilo dovoljno naves u prvostupanjskom rješenju samo da se radi o objek ma i uređajima prema programu mjera za unapređenje stanja u prostoru, jer na taj način nije konkretno određeno radi li se o objek ma ili uređaji-ma komunalne infrastrukture koji se odnose na uređe-nje građevinskog zemljišta predmetnog objekta ni koji su to objek , kako to osnovano navodi tuženo jelo u obrazloženju pobijanog rješenja. Sud smatra da prvo-stupanjsko rješenje ne sadrži sve potrebne elemente iz članka 24. Zakona o komunalnom gospodarstvu, jer to iz točke 3. Odluke prvostupanjskog rješenja ne proizla-zi, već se samo navodi da je općina U. dužna u roku od tri godine od dana uplate komunalnog doprinosa osigura inves toru – vlasniku mogućnost priključka na komunalnu infrastrukturu prema programu mjera za unapređenje stanja u prostoru općine U., a u pro- vnom je dužna povra uplaćeni iznos komunalnog

doprinosa sa zateznom kamatom. Na ovakav način pr-vostupanjsko jelo nije konkre ziralo objekt i uređaje a što je trebalo jer se radi o izdavanju rješenja o ko-munalnom doprinosu za fi nanciranje građenja objekta i uređaja komunalne infrastrukture.“

Isto mišljenje potvrđeno je u presudi Upravnog suda Republike Hrvatske Us-10518/2008-4 (iz obrazlože-nja), stoji: „… Nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja koji se odnose na objekte komunalne infrastrukture čija je izgradnja planirana iz iznosa predmetnog komunalnog doprino-sa. Naime, prvostupanjskim rješenjem određeno je da predmetni iznos komunalnog doprinosa plaćaju tuži-telji za korištenje i građenje objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture prema Programu gradnje obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada U. za 2008. godinu (Službene novine Grada U. br. 13/07.). Prvostupanjsko rješenje također sadrži popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture, čija je izgradnja planirana iz navedenog komunal-nog doprinosa, a koji je iden čan popisu sadržanom u navedenom Programu. Iz navedenog je razvidno kako je prvostupanjsko rješenje u skladu s naprijed

ci ranim odredbama Zakona, prema kojima vlasnik građevne čes ce sudjeluje u podmirenju troškova iz-gradnje objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re utvrđenih Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te prema kojima rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno mora sadržava i popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s Programom.“

Postavlja se pitanje kako naknadne izmjene Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture izvršene u jeku kalendarske godine mogu utjeca na obvezu JLS-a utvrđenu rješenjem o komunalnom doprinosu, utoliko što se izmjenama Programa popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture mijenja, obično isključenjem izgradnje pojedinih objekata i uređaja iz tog Programa. Naime, smatramo kada je obveza JLS utvrđena rješenjem o komunalnom dopri-nosu koje je steklo svojstvo pravomoćnos , naknad-na izmjena Programa gradnje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture u jeku kalendarske godine nema utjecaja na obvezu JLS-a na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koja je navedena u pravomoćnom rješenju o komunalnom doprinosu, jer odredbama Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) nema procesne mogućnos izmjene tog rješenja zbog naknadne izmjene Programa grad-nje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

4. Rješenje o razmjernom povratu komunalnog doprinosa

U neposrednoj provedbi ZKG-a postavljeno je pitanje kako će se izvrši povrat plaćenih sredstava komunal-nog doprinosa u slučaju kada JLS ne izvrši svoju obvezu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, za koju je obvezano rješenjem o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa, te je li za donošenje akta na temelju kojega je JLS obvezna izvrši razmjerni povrat plaćenih novčanih sredstava s osnova komunalnog do-prinosa nadležno jelo uprave ili sud.

Upravni sud Republike Hrvatske je u presudi Broj: Us-10465/2009-4 od 22. veljače 2012. godine istakao kako iz odredbi ZKG-a proizlazi da rješenje o komu-nalnom doprinosu izvršava upravno jelo koje ga je i donijelo, koje stoga mora utvrdi je li rješenje o komunalnom doprinosu izvršeno od strane tuži-telja i od strane JLS-a, i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje. Sud je zaključio

kako iz navedenih odredbi ZKG proizlazi da rješenje o razmjernom povratu komunalnog doprinosa donosi upravno jelo koje je donijelo rješenje o komunal-nom doprinosu, a ne sud: (iz obrazloženja), ci rano: „ Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelju rješenjem Grada M. L., Upravnog odjela za komunalni sustav

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

klasa: UP/I-350-06/05-01/73, urbroj: 2213/01-03-05-3 od 11. listopada 2005. godine određeno je plaćanje komunalnog doprinosa za izgradnju stambenog objek-ta na k.č. 1100 k.o. Ć., u iznosu od 161.275,67 kn. Toč-kom 5. izreke toga rješenja navedeno je da se Grad M. L. obvezuje u roku od jedne godine računajući od dana uplate iznosa, izves uređenje javnih površina u naselju Ć. sukladno Programu za unapređenje stanja u prosto-ru Grada M. L. za razdoblje od 2004. – 2005. (Službene novine br. 34/03). U točki 6. je navedeno da će se u slu-čaju ako Grad M. L. ne izvrši obvezu iz točke 5., izvrši povrat uplaćenih sredstava Prema članku 32. stavak 3. točka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04. i 178/04.) rješenje o komunalnom doprinosu obvezno sadrži iznos sredstava komunalnog doprinosa kojeg je obveznik dužan pla , način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, obvezu povrata sredstava ako JLS ne izvrši svoju obvezu. Izvršno rješenje o komu-nalnom doprinosu izvršava upravno jelo iz stavka 2. ovoga članka (upravno jelo JLS nadležno za komunal-no gospodarstvo) u postupku i na način određen pro-pisima o prisilnoj napla poreza na dohodak odnosno dobit (stavak 7.). Sud je zaključio kako iz navedenih odredbi ZKG proizlazi da rješenje o komunalnom do-prinosu izvršava upravno jelo koje ga je i donijelo, u konkretnom slučaju to je Upravni odjel za komunalni sustav Grada M. L., a ne sud, kako je to pogrešno nave-lo tuženo jelo, a prigovori tužitelja su osnovani. Uprav-no jelo, naime, mora utvrdi je li navedeno rješenje o komunalnom doprinosu izvršeno od strane tužitelja i od strane Općine M. L. i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje.“

Slijedom navedenog, obveznik zahtjev za povrat raz-mjernog dijela komunalnog doprinosa zbog neizvr-šenja obveze JLS-a podnosi upravnom jelu JLS, koje je donijelo rješenje o komunalnom doprinosu. Sma-tramo da taj zahtjev obveznik može podnije u roku od 5 godina (opći rok zastare prema članku 225. Za-kona o obveznim odnosima – NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) od dana saznanja za neizvršenje obveze JLS, tj. od prvog sljedećeg dana kalendarske godine u ko-joj je obveza JLS trebala bi izvršena.

U odnosu na pitanje povrata komunalnog doprino-sa u slučaju kada JLS izvrši obvezu izgradnje obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture, ali nakon roka određenog rješenjem o komunalnom dopri-nosu, prema presudi Upravnog suda Hrvatske Broj: Us-1320/1999-5 zaključuje se kako to nije razlog za razmjerni povrat komunalnog doprinosa, jer je JLS ipak svoju obvezu izvršila – sud is če kako: „ …Prema odredbi članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona o komu-

nalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 26/03 – pročišćeni tekst) rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrži obvezu povrata sredstava ako JLS ne izvrši svoju obvezu. Točkom 4. stavka 3. istog članka Zakona određeno je da rješenje o komunalnom do-prinosu obvezatno sadrži popis i rok izgradnje obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture. Iz navedene odredbe proizlazi obveza JLS da izvrši povrat plaćenog komunalnog doprinosa ukoliko ne izvrši svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture određenih rješenjem o komunalnom doprinosu. Kako je u konkretnom slučaju Grad P., iako sa zakaš-njenjem, izvršio svoju obvezu prema ocjeni ovog Suda upravna jela osnovano su odbila zahtjev tužitelja.“

4.1. Utvrđivanje razmjernog dijela komunalnog doprinosa

Obveza JLS-a o razmjernom povratu sredstava komu-nalnog doprinosa utvrđuje se u odnosu na: a) izgra-đenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i uređaja komunalne infrastrukture koju je jedinica lokalne samouprave planirala izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture, te b) i ostvareni priliv sred-stava (toč. 4. i 5., stavka 3., članka 32. ZKG-a).

Kako su za utvrđivanje visine obveze jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava propisa-na dva kriterija, to je konkretan izračun vrlo teško utvr-di , a kako za takvo što nema upravno-sudske prakse, smatramo kako postupanje jela uprave JLS u vezi s utvrđivanjem razmjernog dijela povrata sredstava pla-ćenog komunalnog doprinosa može bi sljedeće:

a) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture s popisa objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture, koju je JLS planirala izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Pro-grama u odnosu na objekte i uređaje komunalne infrastrukture koji se fi nanciraju iz komunalnog do-prinosa) 40 % od planiranoga, a priliv sredstava od komunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60 % od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog do-prinosa vraćaju sredstva u iznosu od 20 % od pla-ćenog komunalnog doprinosa.

b) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture koju je planirala JLS izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Pro-grama u odnosu na objekte i uređaje komunalne infrastrukture koji se fi nanciraju iz komunalnog do-prinosa) 60 % od planiranoga, a priliv sredstava od komunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60 %

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

93


od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog do-prinosa ne vraćaju sredstva komunalnog doprinosa.

5. Rješenje o komunalnom doprinosu i upravni ugovor

U neposrednoj provedbi ZKG-a je zamijećeno kako se JLS na različite načine snalaze, kako ne bi izvršile obvezu povrata razmjernog dijela plaćenog komu-nalnog doprinosa i koriste sve moguće procesne mo-gućnos za odugovlačenje upravnog postupka po zahtjevu stranaka za povrat komunalnog doprinosa, često puta i određivanjem posebnih uvjeta za povrat komunalnog doprinosa u općim ak ma tj. odluci o visini komunalnog doprinosa9. Primjerice: a) određi-vanjem prekluzivnog roka u kojem se mora podnije zahtjev povrat komunalnog doprinosa u općem aktu (odluci o komunalnom doprinosu)10, b) određivanjem u rješenju o visini komunalnog doprinosa kako je ob-veza JLS za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture odnosi na Program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture važeći na dan 31. prosinca tekuće godine ( u slučaju da Program na koji su se prvotno pozvali u rješenju bude jekom godine više puta mijenjan), c) jednostavnim paušalnim odbi-janjem vraćanja komunalnog doprinosa, te d) korište-njem ins tuta šutnje uprave.

Pa ipak, potrebno je naglasi kako obveza razmjernog povrata plaćenog komunalnog doprinosa u slučaju neispunjenja obveza od strane JLS postoji i ne može se izbjegava . Zaključno valja upozori kako kamate na potraživanje s osnova razmjernog dijela komu-nalnog doprinosa kojega JLS mora vra obvezniku komunalnog doprinosa, jer nije izvršila obveze prema rješenju o utvrđivanju komunalnog doprinosa, teku od dana podnošenja zahtjeva za povrat komunalnog doprinosa, te je odugovlačenje postupka stoga na štetu same JLS prema stavku 5. članka 116. OPZ-a.

Moguće je de lege ferenda razmišlja o tome kako bi dopunom ZKG rješenje o komunalnom doprinosu valja-

9 U višegodišnjoj praksi autorica članka imala je priliku vidje samo jedno rješenje o povratu plaćenog komunalnog doprinosa, dok se mnogobrojni upravni predme posljednjih godina u drugo-stupanjskom postupku pri nadležnom jelu uprave u Istarskoj žu-paniji odnose upravo na žalbe izjavljene pro v rješenja o odbijanju povrata komunalnog doprinosa zbog neispunjenja obveza JLS na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema rješe-njima o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa.10 Tako je, primjerice Općina F. u Odluci o komunalnom doprinosu Općine F. („Službene novine Istarske županije“ broj 16/10) propisa-la: „Zahtjev za povrat razmjernog dijela plaćenog komunalnog do-prinosa stranka može podnije do isteka kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je stranka pla la komunalni doprinos povrat čijeg razmjernog dijela traži.“

lo dopuni zaključenjem upravnog ugovora – ugovora o izvršenju prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, kojeg je moguće zaključi ako je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora (st. 1., čl. 150. ZUP-a), kada bi za ocjenu zakonitos skla-panja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora bilo nadležno jelo koje vrši nadzor nad prvostupanjskim -jelom, a prvostupanjski upravni sud (toč. 4., st. 2., čl. 12. Zakona o upravnim sporovima – NN, br. 20/10 i 143/12). To bi osiguravalo bolju zaš tu pravnih interesa strana-ka u slučaju neizvršavanja obveza JLS-a glede izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture sukladno Programu izgradnje iste infrastrukture JLS-a, koji je na-veden u rješenju o visini komunalnog doprinosa.

Naime, prema članku 154. ZUP-a, zbog neispunjava-nja ugovornih obveza javnopravnog jela iz upravnog ugovora stranka može izjavi prigovor, kojim se može traži i naknada štete nastale neispunjavanjem ugo-vora. Kako se prigovor izjavljuje i predaje jelu koje na temelju zakona obavlja nadzor nad javnopravnim jelom s kojim je stranka sklopila upravni ugovor (tj.

drugostupanjskom jelu uprave), koje o prigovoru odlučuje rješenjem pro v kojeg se može pokrenu upravni spor, na taj način osiguralo bi se brže po-stupanje po prigovoru i onemogućilo odugovlačenje jela uprave prvog stupnja o donošenju odluke o raz-

mjernom povratu sredstava komunalnog doprinosa bilo neosnovanim odbijanjem zahtjeva ili korištenjem pravnog ins tuta šutnje uprave.

6. Umjesto zaključkaKomunalni doprinos predstavlja javno davanje kojim vlasnik građevinske čes ce, odnosno drugog objekta učestvuje u troškovima izgradnje i korištenja objeka-ta i uređaja komunalne infrastrukture (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta) za koje ne postoji mogućnost individualnog priključka novoizgrađene građevine. Obveznik komunalnog dopri-nosa ovlašten je zah jeva razmjerni povrat plaćenih sredstava, ako JLS ne ispuni obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture određenih rješenjem o komunalnom doprinosu u kalendarskoj godini, za ko-joj je doneseno rješenje o komunalnom doprinosu.

Zaš ta prava obveznika komunalnog doprinosa na povrat razmjernog dijela plaćenih novčanih sredsta-va po toj osnovi ostvarila bi se brže, jednostavnije i objek vnije kada bi nakon donošenja rješenja o ko-munalnom doprinosu uslijedilo zaključenje upravnog ugovora, o čijem bi eventualnom djelomičnom ili potpunom neizvršenju po prigovoru obveznika odlu-čivalo jelo, koje obavlja upravni nadzor nad jelom uprave JLS-a, koje je donijelo rješenje o komunalnom doprinosu, odnosno upravni sud.

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

1. UvodZbog potrebe da se plaće u lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi urede zakonom na jedinstven način, početkom ožujka 2010. godine stupio je na snagu Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10, dalje u tekstu: Zakon). Zakonom su propisana mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika (lokalnih dužnosni-ka), kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

Proračunska ograničenja plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđena su člancima 14., 15. i 16. Zakona. Člankom 14. Zakona ograničena je masa sredstava za plaće s obzirom na visinu ostvare-nih prihoda poslovanja, a u člancima 15. i 16. Zakona temeljem visine ostvarenih pomoćima iz državnog proračuna, s razdjela Ministarstva fi nancija, ograni-čavaju se plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

2. Ograničenje mase sredstava za plaće zaposlenih

Masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave propisana je člankom 14. Zakona i ovisi o prihodima poslovanja je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, od-nosno ne smije iznosi više od 20 % prihoda poslovanja ostvarenih u prethodnoj godini umanjenih za prihode:

• od domaćih i stranih pomoći i donacija, osim po-moći za preuzete državne službenike na temelju posebnog zakona

• za prihode iz posebnih ugovora (sufi nanciranje gra-đana za mjesnu samoupravu) te

• za prihode ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za fi nanci-ranje decentraliziranih funkcija1.

Pod masom sredstava za plaće zaposlenih u jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave podrazumijeva se bruto plaća zaposlenih iskazana na podskupini računa 311 - Plaće (Bruto) i podskupini računa 313 - Doprinosi na plaće sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11).

Nakon utvrđivanja što sve ulazi u kategoriju mase plaća, treba defi nira i sam pojam zaposlenika u je-dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave te-meljem odredaba Zakona.

Zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave u smislu Zakona podrazumijeva-ju se župan, gradonačelnik, općinski načelnik i njihovi zamjenici u jedinicama lokalne i područne (regional-ne) samouprave koji dužnost obavljaju profesional-no te službenici i namještenici u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave u smislu Zakona ne podrazumijevaju se zaposlenici ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ni zaposlenici

1 Ove prihode, temeljem članka 45. i 45.a Zakona o fi nanci-ranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00., 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12) ostva-ruju samo one jedinice koje su preuzele decentraliziranu funkciju (jednu ili više njih) iz djelatnos osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.

Proračunska ograničenja plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupraveNevenka Brkić *

Autorica u tekstu na vrlo aktualnim i specifi čnim primjerima iz prakse te temeljem danih mišljenja Mini-starstva fi nancija pojašnjava primjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s aspekta proračunskih ograničenja.

* Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

95


pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, primjerice zaposlenici u ustanovama u kulturi, usta-novama u zdravstvu, dječjim vr ćima, školama, trgo-vačkim društvima i slično.

Zbog specifi čnih i konkretnih slučajeva u praksi, koji su se pojavili nakon stupanja na snagu Zakona, zapo-slenicima u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu Zakona ne smatraju se projekt menadžer i zaposlenici u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su zaposleni isključivo za provedbu određenog projekta koji se sufi nancira iz sredstava Europske unije, u ograničenom vremen-skom trajanju, primjerice od nekoliko godina jer se za provedbu tog projekta sredstva za plaće h zaposle-nika osiguravaju iz sredstava Europske unije, a ne iz proračuna jedinice u kojoj su privremeno zaposleni. U smislu članka 14. Zakona, to znači da se sredstva za isplatu plaća h zaposlenika ne uključuju u masu sredstava za plaće. S druge strane, sredstva uplaće-na u proračun jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave za isplatu plaća h zaposlenika odu-zimaju se od prihoda poslovanja jedinice, zajedno s ostalim pomoćima u skladu sa člankom 14. Zakona.

Dakle, masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, teme-ljem članka 14. Zakona, ne smije iznosi više od 20 % prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, umanjenih za Zakonom propisane prihode. Ako je u jedinici lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave udio mase sredstava za plaće zaposlenih veći od 20 % navedenih prihoda, jedinica je dužna po-duze mjere kojima će masu sredstava za plaće sve-s u Zakonom propisane okvire, primjerice smanji plaće zaposlenih ili smanji broj zaposlenih ili i jedno i drugo.

Ovim Zakonom nije riješeno pitanje kako će plaću osigura one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nemaju dovoljno fi nancijskih sred-stava za izvršavanje svojih zakonom propisanih funk-cija i ne mogu funkcionira bez pomoći iz državnog proračuna. Te jedinice imaju vrlo male prihode poslo-vanja, stoga im iznos za isplatu i minimalnih plaća za zaposlene ima veliki udio u prihodima poslovanja.

2.1. Plaće preuze h državnih službenika na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Zakonom je propisano da u prihodima poslovanja je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarenih u prethodnoj godini ostaju pomoći koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobije za preuzete državne službenike na temelju Za-

kona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Među m, Zakonom nije jasno navedeno ulaze li plaće za preuzete djelatnike u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinici. U kon-kretnom slučaju radi se o sredstvima kojima je po-sebnim zakonom određena namjena. S obzirom na to da su navedena sredstava namjenska i da jedinice nisu bile u obvezi osigura sredstva za plaće preuze- h službenika u svom proračunu, ta sredstva ne ula-

ze u masu sredstava za plaće zaposlenih u m jedi-nicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako bi se ta sredstva uračunavala u masu sredstava za plaće, a s obzirom na to da ostaju u prihodima po-slovanja kako je to propisano Zakonom, tada bi samo 20 % h sredstava bilo iskorišteno u posebnoj zako-nom propisanom namjeni. Među m, da ne bi bilo za-bune treba naglasi sljedeće:

• ako grad, odnosno županija isplaćuje veće plaće m is m zaposlenicima, razliku više isplaćenih sredstava na ime plaća h zaposlenika za koju grad, odnosno županija nije dobila sredstva u vidu pomoći iz dr-žavnog proračuna, grad, odnosno županija sredstva mora uključi u masu sredstava za plaće

• isto tako, za plaću svakog novog zaposlenog na m poslovima, koje grad, odnosno županija nije

preuzela iz ureda državne uprave u županijama i za koje joj nisu osigurana sredstva za plaće u vidu po-moći iz državnog proračuna, grad, odnosno župa-nija je dužna osigura iz sredstava svog proračuna i ta sredstva mora uključi u masu plaća iz članka 14. Zakona.

Među m, u međuvremenu je Hrvatski sabor na sjed-nici 6. prosinca 2013. donio nove zakone – Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Navedeni zakoni objavljeni su u Narodnim novinama broj 153 od 18. prosinca 2013., a primjenjuju se od 1. siječnja 2014. Danom stupanja na snagu Zakona o prostor-nom uređenju prestao je važi Zakon o prostornom uređenju i gradnji u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a danom stupanja na snagu Zakona o grad-nji prestao je važi Zakon o prostornom uređenju i gradnji u dijelu koji se odnosi na gradnju. Odredbama navedenih zakona sredstva za plaće službenika koje je jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave preuzela sukladno odredbama Zakona o pro-stornom uređenju i gradnji2 više se ne osiguravaju u

2 Temeljem članka 342. Zakona o prostornom uređenju i gradnji od 1. siječnja 2008. županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta žu-panija [ukupno 44 jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave] preuzeli su službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređe-nja i građenje. Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzeli su

96


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

državnom proračunu Republike Hrvatske. To znači da gradovi, odnosno županije sredstva za plaće službeni-ka koje su preuzeli iz ureda državne uprave, za obavlja-nje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvo-la te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, od 1. siječnja 2014. ne dobivaju iz državnog proračuna u vidu pomoći nego ih moraju osigura u svom proračunu.

2.2. Plaće lokalnih dužnosnika nakon prestanka dužnos

Temeljem odredaba Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) lokalni dužnosnici imaju pravo odluči hoće li dužnost na koju su iza-brani obavlja profesionalno ili volonterski. Za vrije-me profesionalnog obavljanja dužnos , na koju su lokalni dužnosnici izabrani na neposrednim izborima, ostvaruju pravo na plaću, a sredstva isplaćena u tu svrhu ulaze u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj su zasnovali radni odnos.

Odredbama članka 90.a Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi propisano je da lokalni dužnosnici koji su svoju dužnost obavljali profesio-nalno određeno vrijeme nakon prestanka dužnos ostvaruju pravo na plaću, kao i druga prava iz rada, na teret jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u kojoj su obnašali dužnost. Navedenim odredbama zakona propisano je sljedeće:

• osobe koje su dužnost obavljale profesionalno po-sljednjih šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci po prestan-ku profesionalnog obavljanja dužnos i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih šest mjeseci prije prestanka profesio-nalnog obavljanja dužnos

propisane obveze, svatko sa svojega područja, u skladu s odred-bama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) kojim se uređuje samoupravni djelokrug h jedinica. Člankom 343. Zakona o prostornom uređe-nju i gradnji županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija koji obavljaju poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokume-nata prostornog uređenja i građenje bili su dužni osigura mate-rijalno-tehničke, organizacijske i fi nancijske uvjete, osim za plaće službenika. Is m člankom Zakona propisano je da se sredstva za plaće službenika koje preuzimaju županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija osiguravaju u državnom proračunu u istom iznosu koji je bio osiguran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. i da se ta sredstva u vidu pomoći ustupaju jedinicama koje su preuzele navedene poslove.

• osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po pre-stanku profesionalnog obavljanja dužnos koliko su dužnost obavljali profesionalno i to u visini pro-sječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos .

To znači da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim dužnosnicima, određeno vrije-me po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos , a najduže šest mjeseci, plaćaju mirovinsko i zdrav-stveno osiguranje te da is za navedeno razdoblje ostvaruju pravo na naknadu plaće, odnosno plaću. Sredstva isplaćena za naknadu plaće, koju lokalni dužnosnici ostvaruju po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos , ulaze u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj navedena prava ostvaruju.

2.3. Drugi slučajevi iz prakse

Hrvstki sabor je u srpnju 2012. donio još jedan zakon čija primjena utječe na masu sredstava za plaće zapo-slenih u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Radi se o Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađe-nim zgradama (NN, br. 86/12 i 143/13) koji je stupio na snagu početkom kolovoza 2012. Odredbama na-vedenoga Zakona propisana je naknada za zadržava-nje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Člankom 31. istoga Zakona propisano je da je 20 % sredstva naknade prihod proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije upravno jelo donosi rješenje o izvedenom stanju te da se ta sred-stva koriste namjenski za rad h upravnih jela.

U praksi se pokazalo kako su jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, koje su preuzele poslove propisane Zakonom o postupanju s nezako-nito izgrađenim zgradama, zbog povećanog obujma posla i kratkoće vremena za obavljanje tog posla, prisiljene na dodatno zapošljavanje na određeno vri-jeme. Stoga su zatražile da sredstva za plaće novoza-poslenih na određeno vrijeme koji rade na proved-bi navedenog Zakona ne ulaze u masu sredstava za plaće, odnosno da su sredstva isplaćena za plaće h zaposlenika izuzeta od ograničenja koje je propisano člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U konkretnom slučaju radi se o zaposlenicima koji su zaposleni na određeno vrijeme, odnosno do okon-čanja legalizacije, isključivo radi provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Stoga sredstva za isplatu plaća h zaposlenika ne ulaze u

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

97


masu sredstava za plaće jedinice lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave ni u prihode poslo-vanja te jedinice kod izračuna mase sredstava za plaće. To znači da sredstva isplaćena za plaće navedenih za-poslenika nisu u masi plaća jedinice, a isto tako ta sred-stva uplaćena u proračun te jedinice oduzimaju se od prihoda poslovanja, zajedno s pomoćima u skladu sa člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Samo na taj način sredstva uplaćena u proračun jedinice na ime zakonom propi-sane naknade, mogu se u cijelos utroši namjenski. S obzirom na to da jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave imaju mogućnost dodatnog za-pošljavanja na određeno vrijeme radi provedbe Zako-na o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, sredstva isplaćena za prekovremeni rad zaposlenika koji rade na provedbi Zakona o postupanju s nezako-nito izgrađenim zgradama ulaze u ograničenje koje je propisano člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Isto vrijedi i u slučaju kada jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave ima zaposlenike u stal-nom radnom odnosu, ili privremeno zaposlene, koji rade na provedbi projekata koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske unije. Sredstva namijenjena za te projekte, zajedno sa sredstvima za plaće zaposlenika koji rade na provedbi h projekata, ne ulaze u priho-de poslovanja jedinice, ni ulaze u masu sredstava za plaće zaposlenika u toj jedinici. Među m, isključivo onih zaposlenika koji rade na navedenim projek -ma i maksimalno do iznosa koji jedinica dobiva iz sredstava Europske unije za plaće h zaposlenika. To znači da se sredstva isplaćena za plaće navedenih zaposlenika ne uključuju u masu plaća jedinice, a isto tako sredstva iz Europske unije uplaćena u proračun te jedinice oduzimaju se od prihoda poslovanja, za-jedno s pomoćima u skladu sa člankom 14. Zakona.

U slučaju da jedinica m is m zaposlenicima isplaćuje veći iznos sredstava za plaće nego što dobije sredstava iz Europske unije, razliku više isplaćenih sredstava na ime plaća h zaposlenika koji rade na provedbi pro-jekata koji se fi nanciraju/sufi nanciraju iz sredstava Europske unije jedinica je dužna uključi u masu sred-stava za plaće. Isplatu plaća svojih zaposlenika iz sred-stava svog proračuna, bez obzira na kojim poslovima zaposlenici rade, jedinica je dužna temeljem članka 14. Zakona ta sredstva uključi u masu sredstava za plaća.

2.4. Dodatak za uspješnost na radu

Sukladno osiguranim proračunskim sredstvima, župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik može odre-di masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu (nadprosječne rezultate u radu) zaposlenicima u pojedi-nim upravnim odjelima i službama. To znači da službeni-

ci i namještenici za natprosječne rezultate u radu mogu ostvari dodatak za uspješnost na radu, ako su u pro-računu jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave u kojoj rade osigurana sredstva za tu namjenu.

Župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik pra-vilnikom utvrđuje kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost na radu. Kao obvezan kriterij mora se uze u obzir ocjena kojom je službenik, odnosno namještenik ocijenjen.

Zakonom je propisano da dodatak za uspješnost na radu može iznosi godišnje najviše tri plaće služ-benika ili namještenika koji ostvaruje navedeni do-datak. Odredbama Zakona je također propisano da službenik, odnosno namještenik ne može dodatak za uspješnost na radu ostvariva kao stalni dodatak uz plaću (čl. 13. Zakona).

U masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, teme-ljem odredaba Zakona, ne uključuju se ostali rashodi za zaposlene.

3. Pomoći iz državnog proračuna kao ograničenje plaće

Ograničenja propisana člancima 15. i 16. Zakona od-nose se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su kao krajnji korisnici u prethod-noj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva fi nancija. Pod pomoćima iz dr-žavnog proračuna, Razdjela 025 Ministarstvo fi nanci-ja, Glave 02506 Ministarstvo fi nancija – ostali izdaci države, podrazumijevaju se pomoći u sklopu Progra-ma 2205 Pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pomoći županijama te općinama i gra-dovima prve i druge skupine na područjima poseb-ne državne skrbi) i Pomoći područjima od posebnog državnog interesa.

3.1. Utjecaj pomoći iz državnog proračuna na plaću župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika

U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, s razdjela Ministarstva fi nancija, osim pomoći izravnanja za fi -nanciranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europ-ske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ko-jih od 1. siječnja 2014. više nema), te u kojima iznos tekućih pomoći3 prelazi 10 % prihoda poslovanja je-

3 Sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu tekuće pomoći su: tekuće pomoći od inozemnih vlada,

98


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

dinice, plaća župana, gradonačelnika, odnosno op-ćinskog načelnika može se ispla najviše u iznosu plaće utvrđenom u članku 4. Zakona umanjenom za 20 % (čl. 15. Zakona).

One jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u kojima je iznos tekućih pomoći manji od 10 % prihoda poslovanja plaću župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika mogu odredi najviše u apsolutnom iznosu iz članka 4. Zakona.

3.2. Utjecaj pomoći iz državnog proračuna na plaću

Člankom 16. Zakona propisano je da u jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 15. Zakona, u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjeli-ma i službama ne smije bi veća od osnovice za obra-čun plaće državnih službenika i namještenika. Osim navedenoga, u m jedinicama koefi cijen za obra-čun plaće službenika i namještenika ne smiju bi veći od koefi cijenata složenos poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a koefi -cijent za obračun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe ne smije bi veći od koefi cijenta složenos poslova načelnika sektora ili službe u državnoj službi.

Ovdje je potrebno pojasni što je sektor, a što služba u državnoj službi. Sektor u državnoj službi je ustroj-stvena jedinica koja je na višoj razini od službe. Na čelu ustrojstvene jedinice sektor je načelnik/ca, a na čelu ustrojstvene jedinice služba je voditelj/ica.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namješte-nike (NN, br. 40/09) utvrđena je osnovica za obra-čun plaće za državne službenike i namještenike u visini od 5.108,84 kuna. Koefi cijen za izračun pla-će državnih službenika i namještenika propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01, 38/01 – ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 - ispra-vak, 17/03, 197/2003, 21/04, 25/04 – ispravak, 66/05, 131/05, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13 i 2/14). Koefi cijent

tekuće pomoći od međunarodnih organizacija, tekuće pomoći iz proračuna (državnog, županijskog, gradskog ili općinskog) i tekuće pomoći od ostalih subjekata unutar opće države (izvanproračun-skih korisnika), a prihode poslovanja jedinice, prema istom Pravil-niku čine: prihodi od poreza, pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, prihodi od imovine, prihodi od ad-ministra vnih pristojbi i po posebnim propisima te ostali prihodi.

načelnika sektora/službe (sada voditelja službe) u vri-jeme donošenja i stupanja na snagu Zakona iznosio je 2,50. Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos po-slova u državnoj službi koja je objavljena u Narodnim novinama broj 31/12, a u primjeni je od 14. ožujka 2012., izmijenjeni su nazivi radnih mjesta i određeni su novi koefi cijen složenos poslova u državnoj služ-bi. Odredbama navedene Uredbe koefi cijent vodite-lja službe određen je u visini 2,2. Uredbom o izmje-nama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen -ma složenos poslova u državnoj službi objavljenoj u Narodnim novinama broj 25/13, a koja je na snazi od 1. ožujka 2013., propisani su jedinstveni nazivi radnih mjesta na kojima se upravlja pojedinim ustrojstvenim jedinicama u državnim jelima (položaji) i koefi cijen složenos poslova koji su umanjeni za 3 % u odnosu na prethodnu Uredbu. Temeljem navedenih izmjena Uredbe koefi cijent složenos poslova u državnoj služ-bi za voditelja službe smanjen je s 2,2 na 2,134.

Ograničenja plaća koja su propisana odredbama čla-naka 15. i 16. Zakona moraju se pridržava samo one jedinice u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice. One jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima je iznos tekućih pomoći manji od 10 % prihoda poslovanja mogu ima koefi cijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama veće od koefi cijenata složenos poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a koefi ci-jent za obračun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe može bi veći od koefi cijenta složenos poslo-va voditelja službe u državnoj službi.

Odredbe članaka 15. i 16. Zakona stavljaju jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave slabijeg fi -skalnog kapaciteta u nepovoljniji položaj u odnosu na jedinice boljeg fi skalnog kapaciteta. Radi se naime o tome da ima jedinica koje su rela vno dobrog fi skal-nog kapaciteta, ali su na području posebne državne skrbi i korisnici su pomoći iz državnog proračuna. S obzirom na rela vno dobar fi skalni kapacitet, pomoći koje ta jedinica prima iz državnog proračuna mogu iznosi manje od 10 % prihoda poslovanja te jedinice. Stoga se plaće zaposlenih ne moraju sves u okvire Zakonom propisanih limita, iako te pomoći mogu u apsolutnom iznosu bi milijunskih vrijednos . I obr-nuto, kod jedinice slabijeg fi skalnog kapaciteta koja prima pomoći u znatno manjim apsolutnim iznosima, udio dobivenih pomoći u prihodima poslovanja može bi veći od 10 % zbog niskih prihoda poslovanja. Pla-će zaposlenih u ovom slučaju moraju se sves u okvi-re Zakonom propisanih ograničenja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

99

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.

Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u Časopisu br. 3)

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁵ u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i

svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostal-nog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.

100

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa.

Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i na-grada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stav-ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto-vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-

tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

1.3. Način isplate

• S pendije i sportske s pendije mogu se ispla osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali ne u gotovini.

• Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada mogu se ispla u gotovu novcu.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) osno-vica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privre-meno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek v-nim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (donesen za razdoblje do 12. 12. 2016.), od-nosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (donesen za razdoblje do 01. 08. 2016.). Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje ma-terijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodat-ka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek- vnog ugovoru za državne službenike i namještenike

(NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo defi nirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo defi nirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek- vnim ugovorima (10. 12. 2013.) pa sve dok su is

kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za ispla-tu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovo-reno u čl. 62., st. 2. u KU te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

101

TIM4PIN INFO

Mišljenja smo da Dodatak II TKU-a obvezno primje-njuju samo djelatnos čiji su sindika potpisnici istog (socijalna skrb i zdravstvo).

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objavljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mje-seca od dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka je stupila na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala su se sva pravna pravila na is način i u istom opsegu kao i prije nego li je otkazivanje nastupilo.

Otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca trajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka 2014. te je u primjeni Temeljni kolek vi ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve dok se ne defi niraju novi granski kolek vni ugovori.

Posebno is čemo da više nema pravnog uporišta za isplatu dnevnica u visini od 170,00 kn (što je do sada bio izvor granski kolek vni ugovor za srednje škole i što smo savjetovali svima da primjenjuju radi moguć-nos horizontalne primjene pravnih pravila, prema službenim tumačenjima Povjerenstva za tumačenje TKU-a). Stoga, dnevnice se isplaćuju u iznosu od 150,00 kn za sve djelatnos javne službe.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn*

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn** 500,00 kn***

* Dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćivaju se u svim djelatnos ma nakon isteka otkaznog roka granskog KU za srednje škole (GKU je iste-kao 27. ožujka 2014.) koji je bio zakonsko uporište za isplate dnevnica u visini od 170,00 kn za sve djelatnos javnih službi (prema mogućnos horizontalne prmjene pravnih pravila KU-a drugih djelatnos ).

** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

*** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.2. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namje-

štenike u državnim i javnim službama

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici

u javnim službama*

do 31. 7. 2013.

1. 8. 2013. – 1. 8. 2016.

12. 12. 2012. – 12. 12. 2016.**

osnovica: 900,00 kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

5 1 osnovica - 500,00 500,0010 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,0015 1,5 osnovice - 750,00 750,0020 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,0025 2 osnovice - 1.000,00 1.000,0030 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,00 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

* Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama čiji sindika nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

**Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovo-rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tro-mjesječja i defi citom manjim od 3 %, što je defi nirano dodacima II. kolek vnih ugovora.

2.3. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41 od 31.3.2014.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek- vnim ugovorima za državne službenike i namješte-

nike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slje-deći iznosi naknada:

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na

internetskim stranicama:

102

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevnoTroškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji

1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla-du s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) pro-pisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvom (tablica s iznosima prema državama odredišta objavljena je u časopisu broj 3).

Napominjemo da Od luka o visini dnevnice za služ-beno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava dr-žavnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek- vnim ugovorima (NN, br. 117/12), kao i Odluka o

visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se fi nanciraju iz sredstava držav-nog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odlu-ke na temelju članka 17. Zakona o izvršavanju.

2.6. Dnevnice – per diem

Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na doho-dak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova – per diem.

Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neopore-zivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema na-logu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem

koje je odredila Europska komisija, mogu se koris , ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu.

Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da posloda-vac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smješta-ja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, sma-tramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta, gdje je radnik upućen na službeni put.

To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službe-nom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga puto-vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je oso-ba upućena na službeno putovanje). Kada bi troško-vi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih troš-kova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a.

Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini stvarno nastalih troškova prijevoza.

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osno-vice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

103

TIM4PIN INFO

ranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mje-sečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovin-sko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 7. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće

• za mirovinsko osiguranje 20 %

• I. stup 15 %

• II. stup 5 %

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 8. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 13 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje i doprinos

za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom*

1,7 %(ili 1,6 + 0,1 %)

(ili 1,6 + 0,2 %)

* od 1. 4. 2014. godine primjenjuje se stopa od 15 %. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, NN, br. 41/14.)

** 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesi-onalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 9. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po-sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva-liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapo-šljavanje

Posebni doprinos za po canje zapo-šljavanja osoba s

invaliditetomkoji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan

zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se

obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 10. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inozemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 148/13).

104

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

Tablica 11. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini 2.779,35 knStopa 20 %Iznos doprinosa 555,87 kn

3.1.5. Tablica 12. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-

darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu

28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,26 92,65 89,66

Dnevna obveza u kn 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun Državnog prora-čuna Republike Hrvatske

HR1210010051863000160

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršava-nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosi-ma).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošlja-vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invalidite-tom):

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbiciTablica 13. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Osobni odbitak umirovljenika

- Visina mirovine, najviše 3.400

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.200,00

II. skupina 2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava-nom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na do-hodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

3.3. Stope poreza na dohodakTablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25% 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

105

TIM4PIN INFO

Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste do-hotka

Porez i prirez

Dopri-nosi iz plaće

za

Doprinosi na plaću zaUkupno dopr. na

plaću

Poseb-ni do-prinos za zdr. osig.

Miro-vin.

osigura-nje

Osn. zdr.

osig.¹

Zaš tu na

radu

Za-pošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 %² 15,20 % -

2. Plaće HRVI³ da 20 % 13 % O,50 % 1,70 % 15,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15.20 % 10 %⁴

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁵

da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

6.

Naknada pla-će za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵- - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵13 % 0,5 % -

13,50 % na osno-

vicu⁶-

¹ Od 1. 4. 2014. primjenjuje se stopa od 15 %. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, NN br. 41/14.)

² Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

³ Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .

⁴ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁵ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

⁶ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 16. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza12 % 25 % 40 %

0,00 1,420455 1,666667 2,0833331,00 1,422394 1,672241 2,0973152,00 1,424339 1,677852 2,1114863,00 1,426289 1,683502 2,1258504,00 1,428245 1,689189 2,1404115,00 1,430206 1,694915 2,1551726,00 1,432172 1,700680 2,1701396,25 1,432665 1,702128 2,1739136,50 1,433158 1,703578 2,1777007,00 1,434144 1,706485 2,1853157,50 1,435132 1,709402 2,1929828,00 1,436121 1,712329 2,2007049,00 1,438104 1,718213 2,216312

10,00 1,440092 1.724138 2,23214312,00 1,444085 1,736111 2,26449313,00 1,446090 1,742160 2,28102215,00 1,450116 1,754386 2,31481518,00 1,456198 1,773050 2,367424


centar@ m4pin.hr

106

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/porezaBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos



Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH


Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja dopri-nosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podno-si 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

NAPOMENA: Stari pozivi na broj ostaju ak vni i u 2014. godini, ako se vrši uplata prema obvezama zaduženima starim obrascima (ID, IDD, itd.).

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja pre-ma Uredbi o načinu provedbe plaćanja dopri-nosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa teme-ljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14)

Oznaka Opis oznakeNa snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X

67 broj modela

OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća

GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće

1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće

3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup

4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X

OIB OIB obveznika plaćanja svih davanjaGG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza

doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće

1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće

3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

107

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici

4.491,236 kn

Odluka o visini osnovice za obra-čun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine do 31. ožujka 2014. godine

4.221,762 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.727,615 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine do 31. ožujka 2014. godine

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primje-njuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.

Tablica 20. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61

Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13. 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanjaSukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditelj-skim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 21. dajemo pregled osnovica i na-knada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja i ispla teljima

R. b. Slučajevi bolovanja Isplaćuje/na

teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem

dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70 %/ 80 %¹/ od osnovice,

ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70% / 80 % /od osnovice,


3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice,


4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice,

bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika




70 % od osnovice,


6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret



100 % od osnovice,


7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana




100 % od osnovice,


8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana



-

100 % od osnovice,

bez ograničenja

108

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine Isplaćuje

HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više

od 80 % proračunske

osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske

osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 %

proračunske osnovice =

1.663,0011. Prenatalni pregled

(slobodan dan)Poslodavac na svoj teret Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

² Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine.

Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika.3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko

studentskih i učeničkih udruga.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja

Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o dje-

lu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada člano-vima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za na-vedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (13 %). Porezna stopa je 25 % s pripadaju-ćim prirezom općine ili grada.

Tablica 22. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu

R.br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) 2.000,003. Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) 8.000,004. Porez na dohodak 25 % 2.000,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 360,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.360,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.640,008. Doprinos za zdravstveno osiguranje (13 %* na

bruto dohodak)1.300,00

9. Ukupan trošak (1 + 8) 11.300,00

* od 1. 4. 2014. primjenjuje se stopa od 15 %

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika

Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 144/12) kojim su defi nirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dram-ska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, jezična djela, računalni programi, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr.

Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopri-nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi-guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine.

Tablica 23. Primjer isplate autorskog honorara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka teme-ljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stva-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

109

TIM4PIN INFO

ralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % pau-šalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obraču-nava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

Tablica 24. Primjer obračuna umjetničkog autorskog hono-rara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara

(25 % bruto dohotka)2.500,00

3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,004. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,005. Porez na dohodak 25 % 1.125,006. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,507. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,508. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija:

• Hrvatsko društvo fi lmskih djelatnika, Zagreb• Hrvatska udruga fi lmskih snimatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih fi lmskih redatelja, Zagreb• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb• Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetni-

ka, Zagreb• Hrvatska glazbena unija, Zagreb• Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb• Društvo hrvatskih književnika, Zagreb• Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb• Hrvatsko društvo kazališnih kri čara i teatrologa,

Zagreb• Hrvatsko društvo fi lmskih kri čara, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik,

Dubrovnik• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka• Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split• Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika

Zadar, Zadar• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja,

Čakovec• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Va-

raždin• Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih

umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb• Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb

• Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb

• Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (su-vremeni balet), Zagreb

• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetni-ka, Zagreb

• Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

5.3. Primici sportaša i novinara

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je na-vedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera.

Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za miro-vinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza.

Tablica 25. Dohodak profesionalnog sportaša

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća do-prinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 13 % (15 % od 1. 4. 2014.), po-rez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja

Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirov-ljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd.

Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mo-gućnos priznavanja osobnog odbitka.

Tablica 26. Drugi dohodak umirovljenika

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Porez na dohodak 25 % 2.500,003. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,004. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,005. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

110

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga

U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, pla-ćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga.

Tablica 27. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak – godišnje 57.000,002. Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra-čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JO-PPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan.

Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan prima-teljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvr-du o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka.

Ako fi zička osoba ostvari primitak od kojega se utvr-đuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Po-reznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

5.6. Koefi cijen za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Tablica 28. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci - neDoprinos za MIO

- neStopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni

izdaci -30 %Stopa poreza

-25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu

ovlaštene udruge***Neoporezivi dio -25 %Paušalni izdaci - 30 %Stopa poreza – 25 %

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,131062

4,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigu-ranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13 %, odnosno 15 % od 1. 4. 2014.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku s brojem 9/2013.).

5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Tablica 29. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.)

HR 681945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

111

TIM4PIN INFO

6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fi zičkim osobama

Člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13.), propisano je koji se primici fi zičkim osobama:

• obvezno moraju ispla na žiroračun• mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne

mogu ispla u gotovu novcu), te• koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu.

Tablica 30. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom

1. Primici od samostalne djelatnos (tj. primici, koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenici-ma koji su obveznici poreza na dohodak)

Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 32.)3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 31. Primici koji se mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu)

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom Neoporezivi primici

1. Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina, koje se mogu ispla u gotovu novcu

Primici od otuđenja fi nancijske imovine, ako to nije djelatnost fi zičke osobe

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kn godišnje

2. Primici od kapitala Naknada za otkup sekundarnih sirovina koji se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mjesečno po pojedinom ispla telju

S pendije učenicima i studen ma, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mjesečno

3. Primici od osiguranja S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu

4. S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine, koji se isplaćuju na račun visokog učilišta)

5. Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mjesečno

6. Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjesečno

7. Primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kn godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od ka-pitala i primici od osiguranja od 5. srpnja 2013. godi-ne, ne mogu se više isplaćiva u gotovu novcu, već se moraju ispla na tekući ili žiroračun fi zičke osobe.

Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja 2013. godine ispla-ćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obve-zno morali isplaćiva na žiroračun fi zičkih osoba.

Tablica 32. Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom Neoporezivi primici

1. Mirovine Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te

2. Nagrade koje se isplaćuju nereziden- ma za sudjelovanje

na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smr roditelja po posebnim propisima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr., bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

3. Primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnos , odnosno do završetka redovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kn godišnje kod jednog ispla telja (drugi dohodak)

Državne nagrade i na-grade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te novča-ne nagrade za osvoje-nu medalju na olimpij-skim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 kn mjesečno

4. Naknade za rad u svezi s izborom na temelju posebnog za-kona, do 1.600,00 kn po održanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne miro-vine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

Nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

5. Primici koji se isplaćuju u skladu s posebnim propisima

Naknade štete zbog posljedica nesreće na radu koja se s ispunjavanjem propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

6. Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

112

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

7. Potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog radnih događaja

Primici radnika i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za od-vojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor)

8. Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju – mora se ispla na tekući račun)

9. Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću

10. Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11. Novčani dodaci uz mi-rovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave

Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu fi zičkim osobama (tablica 32.), ako se isplaćuju iz proraču-na, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se ispla-ćiva na račun kod banke

7. Primjena JOPPD obrasca – obavijes Porezne uprave

7.1. Na internetskim stranicama Porezne uprave 19. 3. 2014. godine objavljena je Obavijest podnositeljima Obrasca JOPPD, kojom Porezna uprava upozorava ob-veznike da će nakon ovoga upozorenja pro v obvezni-ka podnošenja koji opetovano krše zakonske odredbe u vezi s pravovremenos izvješćivanja, odnosno u vezi s pravovremenos ispravaka pogrešaka (restrik vnih i upozoravajućih), proves zakonom propisane mjere.

Zakonom o prikupljanju, obradi, povezivanju, korište-nju i razmjeni podataka o primicima i javnim dava-njima po osiguranicima (NN, br. 157/13) propisane su prekršajne odredbe prema kojima će Ministarstvo fi nancija, Porezna uprava kazni :

• obveznika podnošenja podataka – pravnu osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kn, ako ne dostavi podatke iz član-ka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja, koji su propisani posebnim propisom

• obveznika podnošenja podataka – fi zičku osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kn, ako ne dostavi podatke iz član-ka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja, koji su propisani posebnim propisom

• odgovornu osobu u pravnoj osobi novčanom kaz-nom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kn.

Rokovi podnošenja Obrasca JOPPD propisani su člankom 76. Pravilnika o porezu na dohodak na sljedeći način:

• na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa

• za dohodak iz inozemstva u roku 8 dana od dana naplate primitka

• do posljednjeg dana u mjesecu za dohodak u na-ravi, mirovine koje isplaćuje HZMO, za sezonski rad, sukladno posebnom propisu

• do 15. tog u mjesecu za neoporezive primitke isplaćene u prethodnom mjesecu

• do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu ispla telji primitaka od osiguranja stvari, odgovor-nos , života i imovine.

Osim toga, Porezna uprava je putem obavijes KLA-SA: 410-01/14-01/692, URBROJ: 513-07-21-01/14-1 izvijes la podnositelje JOPPD-a u vezi s pravovre-mens podnošenja Obrasca JOPPD, kao i o nužnos ispravaka upozoravajućih poruka, koje se javljaju kod zaprimanja Obrasca JOPPD, a kako slijedi:

• ako Obrazac JOPPD nije zadovoljio restrik vne kon-trole is se odbija, te je podnositelj dužan u roku od 24 sata od trenutka – kada je sustavom ePorezne i elektroničkom poštom (čiju je adresu naveo na A strani Obrasca JOPPD) obaviješten da je podnije Obrazac pogrešan – dostavi novi ispravan Obrazac

• ako je podnositelj zaprimio upozoravajuće greške, dužan je bez odgode izvrši usklađenje podataka u svojim evidencijama te je dužan, u roku od 24 sata od trenutka zaprimanja obavijes od Porezne upra-ve, izvrši ispravak obračuna i Obrasca JOPPD (upla- možebitnu razliku poreza i prireza), i/ili uskladi

evidencije s nadležnom Poreznom upravom odno-sno Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.

7.2. Porezna uprava objavila je na svojim internet-skim stranicama 29. 3. 2014. godine obavijest pod-nositeljima Obrasca JOPPD da će od 1. svibnja 2014. godine upozoravajuće poruke vezane uz šifru općine/podatke o visini osobnog odbitka odnosno na status u obveznom mirovinskom osiguranju kod prikaziva-nja obveza prema dohotku od nesamostalnog rada, posta restrik vne odnosno da se takvi podaci više

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2014.

113

TIM4PIN INFO

neće zaprima već će se obrasci s navedenim greška-ma odbija kao neispravni.

Svi podnositelji Obrasca JOPPD koji su imali navedene greške, moraju, ukoliko još nisu, što hitnije ispravi grešku i to - ili ispravkom podataka na Obrascu JO-PPD i/ili promjenom podataka na Obrascu PK (zahtjev za promjenu podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu radnika) i/ili usklađenjem prijavno-odjavnih podataka u nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

8. KamateTablica 33. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 9. 1996.

do 29. 6. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02 i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10

i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05,

41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br.

74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 34. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 6. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

od 30. 6. 2013.

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

12,35 %²

Zakon o fi nancijskom poslo-vanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12 i 81/13) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefi nancijskim trgovač-kim društvima (NN, br. 86/13)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30. 6. 2013.

15 % Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi 12 % Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹ Prema čl. 3., t. 16. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečaj-noj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzet-nika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.

² Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (od 1. 1. 2014. kamatna stopa iznosi 12,35 %, do 31. 12. 2013. godine iznosila je 12,40 %).

Tablica 35. Pregled oporezivos kamata

Zajmoda-vatelj

Zajmopri-matelj Kamata

Porezni tretmanDobit Dohodak

Poduzetnik Poduzetnik

Rezident Rezident

beskamatno tržišna kamata minimalni prihod

-

s kamatom prizna ras-hod

RezidentRezident – povezano društvo

beskamatno minimalni pri-hod rezidenta kamata 7 % godišnje

-s kamatom ispod 7 % ili iznad 7 %

Nerezident – povezano društvo

Rezident

beskamatno minimalni ras-hod rezidenta kamata 7 % godišnje

-S kamatom is pod ili iznad 7 %

Poduzetnik Fizička osoba

Rezident

Zaposlenik

min. 3 % godišnje

kamata koja je ostvarena je prihod

dohodak se ne utvrđuje

ispod 3 % godišnje

dohodak u naravi – plaća

Zaposlenik i vlasnik

min. 3 % godišnje

kamata koja je ostvarena je prihod


ispod 3 % godišnje

dohodak u naravi – plaća

Vlasnik koji nije zapo-slenik

min. 3 % godišnje

kamata je prihod


ispod 3 % godišnje

skrivena ispla-ta dobi

izuzimanje – dohodak od kapitala

Fizička osoba Poduzetnik

Građanin ili vlasnik Rezident

beskamatno kamata je pri-zna rashod

nema do-hotka

s kamatom dohodak od kapitala

telefoni:

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

4.

9. Ostale obavijes Tablica 36. Stope prireza i uplatni računi za gradove i op-

ćine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine¹

Grad/Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza

prije promjene

Nova stopa prire-

za

Pri-mjena

od

Objava u NN,

br.

Šifra grada /općine

za JOPPD

Pakrac HR8310010051731812008 - 10 % 1. 4. 2014. 37/14. 03182

Zadar HR1110010051752012002 12 % 10 % 1. 7. 2014. 20/14. 05027

Perušić HR5310010051732312001 - 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239

Daruvar HR6110010051706712005 - 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671

Pazin HR7910010051732112004 5 % 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212

Benkovac HR3110010051701712001 - 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175

Antunovac HR8410010051700212009 5 % 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027

Hrvatska Kostajnica HR7210010051715012000 4 % 6 % 1. 1.

2014. 147/13. 01503

Ilok HR4110010051715412004 5 % 10 % 1. 1. 2014. 136/13. 01546

Sve Lovreč HR6810010051743112002 1 % 5 % 1. 1.

2014. 136/13. 04316

Škabrnja HR5710010051744512007 - 10 % 1. 1. 2014. 155/13. 04456

Sve Ilija HR3810010051743812009 - 10 % 1. 10. 2013. 113/13. 04383

Vladisavci HR0710010051759712002 - 10 % 1. 1. 2013. 118/13. 05797

Sveta Nedjelja (Labin)

HR5210010051743212006 3 % 6 %1. 9.

2013. 107/13. 04324

Lukač HR6010010051724512008 - 8 % 1. 8. 2013. 84/13. 02453

Slavonski Brod HR4910010051739612002 8 % 12 % 1. 8.

2013. 96/13. 03964

Žminj HR6910010051753112005 10 % 5 % 8. 1. 2013. 9/13. 05312

Dubrovnik HR7310010051709812006 15 % 10 % 1 .1. 2013. 147/12. 00981

¹ Ažurirano s NN-om, br. 37/14. od 24. ožujka 2014.

Tablica 37. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 168 rujan 176travanj 176 listopad 184svibanj 176 studeni 160lipanj 168 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 38. Blagdan u travnju 2014.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i ne-radnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11) blagdan u travnju ove godine je:

21. travnja (ponedjeljak) Uskršnji ponedjeljak

Tablica 39. Rokovi za podnošenje obrazaca u travnju 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JL-P(R)S-e i neprofi tne organizacije

Obrasci Rokovi

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

• do 30. travnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

PDV za mjesečne obveznike do 22. travnja 2014. za ožujak 2014.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 22. travnja 2014. za ožujak 2014.

Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. travnja 2014.

Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 15. travnja 2014.

Tromjesečni fi nancijski izvještaj proračuna i proračunskih korisnika

do 10. travnja 2014. za I. tromjesečje 2014.

Tromjesečni fi nancijski izvještaj izvanproračunskih korisnika


Skraćeni račun prihoda i rashoda za neprofi tne organizacije (S-PR-RAS-NPF)


U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjeka-ta u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i fi nancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe fi nancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos prora-čunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uklju-čivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih raču-novodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvr-šavanja fi nancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fi skalne odgo-vornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje raču-novodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro fi nancijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praće-nju fi nancijske efi kasnos i zakonitos u kontekstu fi skalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju fi nancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata.

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim pro-cesima, ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem po-slovanja JLS i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem, fi skal-nom odgovornošću i izradom fi nancijskog plana/proračuna.

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnici-ma proračunskih subjekata, čelnicima na opera v-nim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Mi-nistarstva fi nancija i akademske zajednice.




organizira

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE


PROGRAM

1. dan – 28. travnja - ponedjeljak

Ins tucionalni okvir sustava proračuna

Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir

Osnove računovodstva

Klasifi ciranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica - uređen sustav javnih fi nancija

Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV)

Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru

2. dan – 29. travnja - utorak

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje rashoda - pravila i primjeri

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje prihoda

Priznavanje i mjerenje imovine i izvora– pravila i primjeri

Financijski izvještaji i izvještaji o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja

Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada fi nancijskog plana proračunskih korisnika– metodologija i prak čni primjeri

Plaće i oporezivanje dohodaka

Kolek vni ugovori

Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815 (IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-40, model 00.


099/3037-678


organizira seminar

MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA IZ FONDOVA EU


Kada se govori o fondovima EU nameću se brojna pitanja o mogućnos ma fi nanciranja projekata sredstvima EU, kao i vrs i kvalite fi nanciranih projekata. Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. Mnogobrojni čimbenici di-rektno ili indirektno utječu na pripremu projektnih prijedlo-ga, a kasnije i na samu kvalitetu provedbe projekata. Stoga vas pozivamo na jednodnevni seminar na kojem ćemo da presjek fondova EU dostupnih prijaviteljima iz Republike Hrvatske, te vas upozna s osnovama pripreme i provedbe projekata fi nanciranih sredstvima EU.

PROGRAM1. Osnove EU- prezentacija i presjek dostupnih fondova EU- objava natječaja/poziva na dostavu projektnih prijedloga (gdje

se objavljuju, kako ih pra i kada se javi )- kriteriji prihvatljivos (prijavitelja, ak vnos i troškova)- vrste ugovora (bespovratna sredstva, usluge, radovi, oprema) 2. Priprema projektnih prijedloga- metodologija pripreme projekata (pristup logičke matrice)- planiranje proračuna- standardna dokumentacija (bespovratna sredstva) - proces odabira projekata za fi nanciranje3. Provedba projekata EU* - upravljanje projektom (opća pravila projektnog menadžmenta)- ugovorne obveze izvještavanja- pravila podugovaranja (principi javne nabave)4. Odgovori na pitanja polaznika

* bespovratna sredstva (eng. grants)

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici

Materijal: prezentacije predavača

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog su-dionika 700,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala).

Mjesto održavanja: hotel Palace, Trg Josipa Jurja Strossmaye-ra 10, Zagreb

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetova-nje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-66, model 00.


099/3037-678

Ne propus te u svibnju!



Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s moguć-nos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih os-posobi za samostalnu pripremu projektnih prijedlo-ga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavlju-ju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pri-premu među i završnog izvješća.

PROGRAM EDUKACIJE: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 19. svibnjaModul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga

16 radnih sa 20. -21. svibnja

Modul 3: Provedba EU projekata

16 radnih sa 22. – 23. svibnja

Cijena petodnevne edukacije iznosi: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal, te kava u pauzi)





Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o poha-đanju pojedinog modula edukacije.

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za sa-vjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

Prijave za sudjelovanje:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

Detaljnije o samom programu pogledajte na internet-skoj stranici www. m4pin.hr .

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

tra

vanj • 2

014.

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

BROJ 4 • 2014

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

MINISTARSTVO

GOSPODARSTVA

GRAD CRIKVENICA

5. Koordinacija grado/načelnikarješenja za efikasnu samoupravu

održava se

23. travnja 2014. godine s početkom u 11:00 sati

u Hotelu Omorika, Crikvenica

uz pokroviteljstvo Grada Crikvenice i gradonačelnika Damira Rukavine, te suorganizaciju Udruge Gradova.

Na ovogodišnjoj Koordinaciji obrađivati će se trenutno aktualne teme sa kojima se susreću čelnici JLP(R)S u svom svakodnevnom radu:

Važnost likvidnosti JLS i mjere za poboljšanje naplate potraživanja Aktualnosti u vodnom gospodarstvu s osvrtom na nova opskrbna područja

Međusobni odnosi RH-e i JLS kao tijela javne vlasti u svezi preklapanja prava vlasništva na javnim dobrima, kao i u svezi upravljanja općim dobrima

Upravljanje imovinom JLS u uvjetima nove Upute za procjenu vrijednosti nekretnina GeoKOMIS projekt i mogućnosti povećanja naplate komunalne naknade za 30-60-100%

Međusobni odnosi izvršnog i predstavničkog tijela Nadležnosti lokalne samouprave prema važećim propisima

Energetski pregled i prijedlog mjera za energetsku obnovu na primjeru Grada Krka

Prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o Koordinacija grado/načelnika te sadržaju predavanja možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr.

• Novine u izvršavanju • Novine u izvršavanju Državnog proračuna za Državnog proračuna za 2014. godinu2014. godinu

• Tromjesečni fi nancijski • Tromjesečni fi nancijski izvještajiizvještaji

• Upravljanje rizicima• Upravljanje rizicima• Ukidanje “dodatka za • Ukidanje “dodatka za

vjernost”vjernost”• Proračunska • Proračunska

ograničenja plaćaograničenja plaća• Izmjene u obračunu • Izmjene u obračunu

doprinosadoprinosa

Sretan Uskrs!

Documents

SPECIJALIZIRANI ASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I ...tim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2015/05/4.-BROJ-TRAVA… · 23. travnja 2014. godine s početkom u 11:00 sati u Hotelu