Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Petra Hanza
UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI –
EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U
RIJECI
DIPLOMSKI RAD
Rijeka 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI –
EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U
RIJECI
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Istraživanje tržišta
Mentor: Doc.dr.sc. Lara Jelenc
Student: Petra Hanza
Marketing
0081125201
Rijeka, srpanj 2015.
Sadržaj 1. UVOD ................................................................................................................................... 1
2. UČENJE ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ........................................................................... 4
2.1. POJAM I DEFINIRANJE UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ........................ 4
2.2. POVIJEST ..................................................................................................................... 6
2.3. KORISNOST ................................................................................................................ 8
2.4. RAZLIKA IZMEĐU VOLONTIRANJA I ZALAGANJA ........................................ 11
2.5. AKTIVAN GRAĐANIN ............................................................................................ 12
3. PRIMJENA MODELA NA EKONOMSKOM FAKULTETU U RIJECI ......................... 14
3.1. PRIMJENA U UČIONICI .......................................................................................... 14
3.2. PRIMJENA U ZAJEDNICI ........................................................................................ 17
4. ISKUSTVA ......................................................................................................................... 20
4.1. METODOLOGIJA ...................................................................................................... 20
4.2. STUDENTI ................................................................................................................. 21
4.3. POSLOVNI SUBJEKTI .............................................................................................. 37
5. SAVJETI I PREPORUKE SUDIONIKA UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ...... 49
5.1. STUDENTI ................................................................................................................. 49
5.2. POSLOVNI SUBJEKTI .............................................................................................. 51
6. PREPORUKE PRIMJENE U BUDUĆNOSTI ................................................................... 54
7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 58
LITERATURA ............................................................................................................................ 60
POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 63
PRILOZI ..................................................................................................................................... 64
1
1. UVOD
Učenje zalaganjem u zajednici je koncept učenja koji povezuje teoriju i primjenu
gradiva kroz konkretan rad pomagajući zajednici. Sudionici su suočeni sa aktualnim
i realnim problemima kojima se suočava zajednica i društvo općenito te na taj način
postaju svjesni svoje okoline, kako socijalne tako i poduzetničke. Ovaj pristup
potiče aktivno učenje te stjecanje iskustva iz gradiva koje se u isto vrijeme obrađuje
u obrazovnoj ustanovi. Sudionici trebaju prepoznati potrebe zajednice, odgovoriti na
njih i donesti relevantne zaključke. Ovaj pristup pruža profesionalni, ali i osobni
razvoj sudionika.
U ovom diplomskom radu se želi istražiti učenje zalaganjem u zajednici općenito te
zatim provjeriti učinkovitost kod studenata Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji su
bili uključeni u ovaj način učenja te poduzeća i organizacija kod kojih se je
odrađivala aktivna primjena znanja stečenog na visokoškolskoj ustanovi.
Naposljetku, istražiti buduće mogućnosti napretka ovog pristupa. Način učenja
studenata je individualna odluka nastavnika te zbog toga treba svakom principu
učenja pristupiti pojedinačno i proučiti uspješnost primjene.
Problem istraživanja je slijedeći: učenje zalaganjem u zajednici pridonosi karijeri
studenata i uspješnosti poduzeća i organizacija u kojima su studenti odrađivali
praksu i stekli praktično znanje, te se stvara pozitivnije mišljenje o fakultetu.
U skladu s problemom istraživanja određen je i predmet istraživanja: istražiti
korisnost i utvrditi objektivne posljedice učenja zalaganjem u zajednici kako na
studentima Ekonomskog fakulteta u Rijeci, tako i na zajednici i fakultetu.
Kao subjekt istraživanja će se u ovom radu uzeti nastavni koncept na kolegiju
Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Istraživati će se 7 generacija
studenata koji su iskusili ovaj nastavni koncept učenja temeljen na zalaganju u
zajednici te poduzeća i organizacije kod kojih se je odrađivao ovakav način učenja.
S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna
hipoteza glasi: Učenje zalaganjem u zajednici je korisnije za studente, zajednicu i
Ekonomski fakultet u Rijeci od tradicionalnog načina učenja.
2
Hipoteza je donesena s obzirom na istraživanja koja su se već provodila diljem
svijeta te se pretpostavlja da će model učenja imati jednak utjecaj na hrvatske
studente, zajednicu i fakultet kao i diljem svijeta. Studije su pokazale da učenje
zalaganjem u zajednici ima pozitivan utjecaj na stav studenata prema sudjelovanju u
zajednici i građanstvu, kao i na razvoj u međuljudskim odnosima, civilnoj
odgovornosti i vještini rješavanja problema (Flecky, 2011). Studenti su mladi ljudi,
građani na kojima ostaje budućnost te ona znanja i stavove koje steknu kroz
obrazovanje će definirati njih i njihove ideale za koje će se boriti. Sve kreće od
studenta i njegove motiviranosti da doprinese svojoj zajednici, ovisno o tome koliko
je motiviran toliko će se i angažirati tj. pomoći zajednici. Druge studije govore i o
pozitivnim utjecajima na studente kroz njihov vrijednosni sustav, uvjerenja i
stavove. Također, izradila su se i istraživanja o utjecaju učenja zalaganjem u
zajednici kako utječe na fakultet i partnere u zajednici. Pokazalo se da partneri u
zajednici imaju puno bolje mišljenje i da cijene njihovu ulogu učitelja kao i resurse
akademskih stručnjaka koji pomažu u cijelom projektu (Flecky, 2011). Fakulteti
koji koriste učenje temeljeno na zalaganju zajednici otkrivaju da ono donosi život u
učionicu, poboljšava performans na učenje u usporedbi s tradicionalnim učenjem,
povećava interes studenata za predmet, poučava nove vještine rješavanja problema, i
čini učenje većim užitkom (Bringle, Hatcher, 1996). Učenje zalaganjem u zajednici
može pružiti studentima ''transformacijska obrazovna iskustva''. Za partnere u
zajednici, sudjelovanje može pridonijeti gospodarskoj, operativnoj i društvenoj
koristi (Seifer, Connors, 2007).
Svrha istraživanja je istražiti novu vrstu iskustva i koristi učenja zalaganjem u
zajednici što se pruža studentima koji su uključeni te poduzećima i organizacijama
kod kojih se stječe iskustvo.
Ciljevi istraživanja usmjereni su na određivanje važnosti i koristi učenja i iskustava
zalaganjem u zajednici u budućoj karijeri učesnika, kako studenata tako i
poduzeća/organizacija, te spoznaja kako bi se mogao princip poboljšati u
budućnosti.
3
Rezultati istraživanja sustavno se prezentiraju u šest međusobno povezanih dijelova:
U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem i predmet istraživanja, subjekt
istraživanja, postavljena je radna hipoteza, određeni su svrha i ciljevi istraživanja te
je obrazložena struktura rada.
Drugi dio ima naslov Učenje zalaganjem u zajednici. U njemu je definiran pojam i
ukazuje se na karakteristike ovakvog učenja, daje se kratki uvid u povijest modela,
koristi koje stječu sudionici, razlike koje diferenciraju ovaj model od klasičnog
volontiranja te posljedično građansko aktiviranje studenata.
U trećem dijelu s naslovom Primjena modela na Ekonomskom fakultetu u Rijeci
prikazano je kako se model primjenjuje te osnovne značajke učenja temeljenog na
zalaganju u zajednici u sklopu kolegija Istraživanje tržišta.
Četvrti dio ima naslov Iskustva u kojem se razrađuje metodologija istraživanja te
rezultati istraživanja koji se dijele na prvi dio koji prikazuje iskustva studenata i
drugi koji prikazuje iskustva poduzeća i organizacija u kojima se odrađivalo učenje
zalaganjem u zajednici.
Peti dio ima naslov Savjeti i preporuke sudionika učenja zalaganjem u zajednici
koje se prvenstveno bazira na prijedlozima za model u budućnosti, kako studenata
tako i partnera u zajednici.
U šestom dijelu s naslovom Preporuke primjene u budućnosti se donosi
subjektivno razmatranje cijelog teoretskog i istraživačkog rada te donose mišljenja i
preporuke za primjenu učenja zalaganjem u zajednici u budućnosti.
U Zaključku je dana sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana postavljena
hipoteza.
4
2. UČENJE ZALAGANJEM U ZAJEDNICI
Ne učimo za školu, nego za život. Seneka
Učenje je proces kojim čovjek od najranije dobi stječe razna znanja i vještine.
Postoji više načina učenja, no u ovom diplomskom radu fokusirati će se na učenje
temeljeno na zalaganju u zajednici. Kombiniranjem teorije s praktičnim iskustvom,
učenje zalaganjem u zajednici pruža studentima dublje i šire razumijevanje sadržaja
kolegija kojeg slušaju, potiče građansku angažiranost i bolje shvaćanje sebe i svojeg
okruženja. Model je vrlo jednostavan: studenti pružaju zajednici uslugu koja je
direktno povezana s nastavnim programom, a zajednica pruža obrazovno iskustvo
studentu. Jedinstvenost ovog modela je u tome da svi sudionici dobivaju korist
jednake mjere, ali u obliku koji im odgovara; tako studenti dobivaju praktično
znanje, partneri u zajednici dobivaju stručno znanje i ljude koji će aktivno
sudjelovati u rješavanju njihove problematike, a fakultet i nastavnici dobivaju veći
ugled, znanje i prestiž.
2.1. POJAM I DEFINIRANJE UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI
National Service-Learning Clearinghouse je web stranica koja sadrži tisuće
besplatnih online materijala o učenju zalaganjem u zajednici, nudi pomoć u
tehničkim pitanjima i širenje znanja o ovom konceptu učenja. Tako na svojoj
stranici ističu kako se učenje zalaganjem u zajednici još uvijek razvija i nije se još
ukorijenilo u zajednički vokabular, skup zajedničkih ideja i teorija te
općeprihvaćeni pristup validacije. To je potaknulo mnogo eksperimentiranja,
otkrića i lokalne prilagodbe, ali je nemoguće imati jednu definiciju za sve programe
učenja zalaganjem u zajednici (Moriss, 2009/2010).
Kako je gore rečeno, pojam učenja zalaganjem u zajednici zbog svoje široke
primjene nema jednu priznatu definiciju već svaki autor definira pojam na svoj
način. Model se i primjenjuje na mnogo načina, pri čemu sam nastavnik odlučuje
kako će inkorporirati učenje zalaganjem u zajednici u predmet koji predaje. No,
kako bi stekli bolji uvid u pojam, u nastavku su navedene definicije koje su najčešće
citirane.
5
Bringle i Hatcher (1996) su definirali učenje zalaganja u zajednici kao
višedimenzionalno obrazovno iskustvo u kojem studenti aktivno sudjeluju u
kvalitetno osmišljenoj i organiziranoj aktivnosti u zajednici koja odgovara na
prepoznate potrebe te zajednice, a zatim analiziraju svoju aktivnost i preispituju
naučeno na način koji im omogućuje dublje razumijevanje sadržaja kolegija,
uvažavanje doprinosa (znanstvene) discipline te snažniji osjećaj vlastite društvene
odgovornosti.
Jacoby (1996) nudi također jednu od široko prihvaćenih definicija te navodi kako je
učenje zalaganjem u zajednici oblik iskustvenog učenja putem kojega se studenti
uključuju u aktivnosti koje se bave potrebama građana i zajednice, a koje su ciljano
organizirane i strukturirane kako bi se promicalo i razvijalo njihovo učenje i osobni
razvoj.
Furco (2002) definira kako učenje zalaganjem u zajednici nastoji angažirati
pojedince u aktivnostima koje kombiniraju doprinos zajednici i akademsko učenje.
To se postiže tako da programi učenja zalaganjem u zajednici su obično
ukorijenjeni u formalnim kolegijima (osnovni akademski, izborni, ili stručni), a
aktivnosti zalaganja zajednici obično se temelje na određenim kurikularnim
konceptima koji se uče.
Zbog već iznesene problematike, Sigmon je zaključio da ako se žele postaviti
određeni ciljevi vezani uz učenje zalaganjem u zajednici i odrediti aktivnosti kojima
bi se postigli ti ciljevi, treba se definirati točnu i preciznu definiciju. Krenuo je sa
svojom idejom i pokušao dati univerzalnu definiciju i razraditi tipologiju koja
uspoređuje drukčije programe što kombiniraju zalaganje i učenje. U nastavku je
tablica Tipologije učenja i zalaganja u zajednici prema Sigmonu (1994) koja pobliže
pokazuje njegovo objašnjenje i definiranje raznih tipologija učenja i zalaganja u
zajednici kako bi lakše doprijeli do biti ovakvog učenja. U njoj se stavlja prioritet na
različite riječi i daje do znanja čitatelju razliku između više vrsta programa, no daje
do znanja i način djelovanja tih programa, tj. na čemu se temelje i čemu služe.
Možemo vidjeti da je kod UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ključan balans
između ciljeva učenja i učinaka zalaganja u zajednici.
6
Tablica 1. Tipologija učenja i zalaganja u zajednici (Sigmon, 1994)
UČENJE zalaganjem u zajednici Ciljevi učenja primarni; zalaganje u
zajednici sekundarno
učenje ZALAGANJEM U ZAJEDNICI Zalaganje u zajednici primarno; ciljevi
učenja sekundarni
učenje zalaganjem u zajednici Učenje i zalaganje u zajednici potpuno
odvojeni
UČENJE ZALAGANJEM U
ZAJEDNICI
Učenje i zalaganje u zajednici jednako
važni i nadopunjuju se
U ovom usporednom obliku, tipologija je korisna ne samo u uspostavljanju kriterija
za razlikovanje učenja zalaganjem u zajednici od drugih vrsta programa, već također
u pružanju temelja za razjašnjenje razlike između drugačijih vrsta orijentiranih
iskustvenih programa, npr. volontiranje, praksa i drugo (Furco, 1996).
2.2. POVIJEST
Model učenja zalaganjem u zajednici potječe iz Amerike i tamo je najviše i dan
danas razvijen. Sve je započelo u 19.st. i ponovo se uzdiglo 1960ih, 1980ih i danas
(National Service-Learning Clearinghouse, 2008). Davne 1864. je Morill &
Homestead Initiatives došao na ideju ovakvog načina učenja te je počeo pokretati
subvencije za osnivanje fakulteta diljem zemlje koji bi bili fokusirani na stvaranje
građana koji će biti 'obrazovani za dobrobit društva'. Na tim fakultetima je usvojen
princip razvoja studenata kroz kombinaciju učenja i volontiranja kako bi se
unaprijedilo društvo u kojem žive. Za isto se je zalagao osnivač Sveučilišta Stanford
kada je 11.studenog 1885. rekao: 'Ciljevi sveučilišta su osposobljavanje studenata za
osobni uspjeh i stjecanje izravne korisnosti za život, promicanje opće dobrobiti i
ostvarivanje utjecaja u ime čovječanstva i civilizacije'.
Godine 1903. Sveučilište Cincinnati je stvorilo Cooperative Education Movement
koji zagovara da studenti kombiniraju učenje, zalaganje i karijeru. Kasnije u
stoljeću, progresivni mislioci John Dewey i William James su prvi spojili iskustveno
obrazovanje i zalaganje u zajednici u obrazovni sistem (BrightImpact, 2014). Dewey
7
je smatrao da znanje i ideje dolaze sa iskustvom koje je relevantno za učenika. Kada
se učenje odrađuje u realnom društvenom kontekstu, gdje učenici sudjeluju
individualno ili kolektivno, stečeno znanje im puno više znači i puno ga bolje
razumiju.
Sredinom 20.st. je došlo do osnivanja dobrovoljnih udruga koje su usredotočene na
zalaganje u zajednici, npr. YMCA i YWCA, kao i vladinih agencija poput Civilian
Conservation Corps i National Youth Administration (BrightImpact, 2014). Pokret
za građanska prava i Borba protiv siromaštva 1960-ih i 70-ih te ostali pokreti daju
poticaj građanima za sudjelovanje u zajednici preko Peace Corps-a, Vista-e , the
Senior Companion Program-a, Habitat for Humanity i nekoliko drugih programa.
Ovakvi programi su donijeli novu energiju aktivističkom obrazovanju davanjem
mladim ljudima pravu priliku da naprave promjenu u svijetu. U ovom periodu su se
pioniri učenja zalaganjem u zajednici počeli širiti te započinju kombinirati zalaganje
i učenje u direktan i snažan spoj (National Service-Learning Clearinghouse, 2008).
Širenju modela je doprinijelo kada je John F. Kennedy pozvao narod sa svojom
slavnom rečenicom: 'Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, već što ti možeš
učiniti za svoju zemlju', a Martin Luther King , Jr. , je rekavši: 'Svatko može biti
velik jer svatko može služiti' pozvao pojedince da se pridruže akciji. Godine 1985.
je osnovan Campus Compact kako bi pomogao uspostaviti i potpomagati učenje
zalaganjem u zajednici na sveučilištima diljem zemlje (BrightImpact, 2014).
Prodor učenja zalaganjem u zajednici na nacionalnoj razini se dogodio 1990. kada je
predsjednik George Bush potpisao National and Community Service Act. Tim
dokumentom su odobrena sredstva za škole koje podržavaju učenje zalaganjem u
zajednici i sredstva za nacionalne programe za mlade, neprofitne sektore, kao i za
fakultete i sveučilišta. Također je osnovan Serve America čiji je cilj bio
distribuiranje sredstava za podršku ovog modela kako bi se istovremeno obogatilo
obrazovanje mladih, demonstrirala vrijednost mladih kao imovine svoje zajednice, i
stimuliranje ovakvog učenja kao strategije da se upoznaju još nepoznate potrebe
zajednice. Reautoriziran 1993. kao National and Community Service Trust Act i
potpisan od strane predsjednika Bill Clintona (National Service-Learning
Clearinghouse, 2008). Ovi su dokumenti bili jak impuls raspravama o građanskoj
8
odgovornosti američke mladeži te odgovornosti obrazovnih institucija spram
zajednice te su poticali sveučilišta na razvoj mogućnosti bodovnog kreditiranja
studenata koji sudjeluju u programima u zajednici i pomažu u rješavanju problema
lokalne zajednice (Ćulum, Jelenc, 2015).
Na sveučilištima koja streme razvoju jače integracije (i institucionalizacije)
temeljnih sveučilišnih djelatnosti sa zajednicom u kojoj djeluju, posljednjih se
tridesetak godina sustavno razvija i promovira model učenja koji potiče civilno
zalaganje studenata. Porast broja sveučilišta i sveučilišnih nastavnika koji su odlučili
transformirati svoje tradicionalne nastavne aktivnosti i ozbiljno se posvetiti razvoju
nastavnih programa koji se temelje na ovom modelu učenja, ukazuje na sve veću
popularnost modela. Jednako tako, sve veći korpus istraživačkih studija,
specijaliziranih znanstvenih časopisa i publikacija koje analiziraju njegove učinke te
konferencija i stručnih seminara govori o vrijednostima koje ovaj model ima za
studente, sveučilišne nastavnike, zajednicu i samo sveučilište (Ćulum, Ledić, 2009).
S obzirom na izneseno, primjena modela se je počela širiti i na druge zemlje pa čak i
kontinente te se danas koristi na cijelom svijetu, a najviše u Sjevernoj i Južnoj
Americi te Australija. Svake godine se održava Međunarodna konferencija o
istraživanju učenja zalaganjem u zajednici (engl. International Conference on
Service-Learning Research) gdje se sastaju stručnjaci i zainteresirani za ovo polje
znanosti kako bi razmjenili iskustva i unaprijedili model.
2.3. KORISNOST
Programi učenja zalaganjem u zajednici se ističu od drugih pristupa iskustvenom
obrazovanju po njihovoj namjeri da u jednakoj mjeri koristi pružatelju i primaocu
usluge isto kao i osigurati jednak fokus na uslugu koja se pruža i učenje koje se
pritom odvija (Furco, 1996). Eyler i Giles (1999) su konstatirali kako u modelu
učenja zalaganjem u zajednici iskustvo povećava razumijevanje, a razumijevanje
vodi do efektivnijih akcija.
Korisnost od učenja zalaganjem u zajednici dobivaju svi uključeni, kako studenti
tako i zajednica i nastavnici. Vrsta i količina dobivene koristi ovisi o programu tj.
9
koliko je pripremljen i kako se provodi. Istraživanje ovakvog učenja se i danas
provodi, no trenutačno je poznat po promicanju fleksibilnosti, osnaživanju,
prosocijalnom ponašanju te po motivaciji za učenjem i angažiranju. To su sve uvjeti
koji doprinose akademskom uspjehu i civilnom angažiranju studenata.
Napravljeno je mnogo istraživanja vezano uz korisnost modela učenja zalaganjem u
zajednici, i najrelevantnije je iznijeti one korisnosti do kojih se je došlo u više
istraživanja. U nastavku će se istaknuti zaključci njihovih istraživanja.
Kod studenata se uviđa pozitivan utjecaj na (Eyler et al, 2001):
v Osobni razvoj
-osjećaj učinkovitosti, osobnog identiteta, duhovnog rasta i moralnog razvoja
-međuljudski razvoj i sposobnost rada s drugima; stjecanje vještina vodstva i
komunikativnosti
v Društveni ishod
-smanjenje stereotipa te lakše razumijevanje drugih kultura i rasa
-osjećaj društvene odgovornosti i građanske dužnosti
-obavezivanje na služenje
-nakon diplome studenti nastavljaju s pomaganjem zajednici
v Ishod učenja
-bolji akademski uspjesi studenata
-poboljšava sposobnost studenata da primjene naučeno u stvarnom svijetu
-utjecaj na sposobnost razumijevanja kompleksnosti, analiza problema,
kritičko razmišljanje i kognitivni razvoj
v Razvoj karijere
v Bolji odnos s obrazovnom institucijom
-studenti koji sudjeluju u učenju zalaganjem u zajednici imaju jače odnose s
fakultetom
-povećava se studentovo zadovoljstvo fakultetom
-veća je vjerojatnost diplomiranja
Samopouzdanje, kompetentnost i empatija za druge su neki od osobnih koristi koje
studenti shvate kroz učenje zalaganjem u zajednici. Osim toga, uključivanjem u
10
rješavanje problema i radeći u suradnji s drugima, studenti su u mogućnosti da izgrade
vještine potrebne za zapošljavanje na današnjem radnom mjestu (Brown, 1998).
Učenje zalaganjem u zajednici ne koristi samo studentima nego i svima koji sudjeluju u
njemu, znači i fakultetu, nastavnom osoblju i zajednici. U nastavku će se navesti na koji
način ovaj model pozitivno utječe za fakultet i njegovo osoblje (Clark University,
2009):
v Jača i obnavlja fakultet jer su studenti uključeniji u učenje
v Služi kao katalizator za fakultet da provjeri svoju metodologiju učenja i
eksperimentira s progresivnom pedagogijom učenja zalaganjem u zajednici
v Proširuje učionicu u zajednicu za obostrano koristan razvoj i povećanje znanja
v Demonstrira privrženost fakulteta zajednici
v Povećava mogućnosti za profesionalno priznanje i nagrade
v Omogućava fakultetu da upozna zajednicu sa svojim istraživanjima
Sve ove koristi posljedično utječu i na viđenje fakulteta na kojem se djeluje te se dobiva
veći publicitet, bolje javno mnijenje i nova partnerstva u zajednici. Razlozi zbog kojih
je zajednici u interesu sudjelovati u ovom modelu učenja prema Clark University-u
(2009) navodi se u nastavku:
v Podupire se rad objekata koji najčešće imaju premalo zaposlenih i mali budžet
na način da pruža resurse i vrijeme studenata, fakulteta i nastavnog osoblja
v Stvaraju se novi savezi i partnerstva sa sveučilištem
v Pružaju im se mogućnosti da uče o najnovijim istraživanjima u njihovom polju
rada i da mogu testirati ta istraživanja
v Imaju prilike da pitaju/postanu uključeni u više istraživačkih ili praktičnih
pitanja vezanih uz zaposlenike i klijente
v Pridobivaju veću podršku za rad koji subjekt obavlja
v Upoznaju studente u radu na konkretnim zadacima u funkciji potencijalnih
zaposlenika
11
Cairn (2003) navodi kako kroz uključenost u učenje zalaganjem u zajednici, sama
zajednica dobiva na raspolaganje entuzijastične i kreativne mlade osobe koje im
pomažu u rješavanju stvarnih problema; dobivaju uvid kako doprijeti do ciljne skupine
mladih i kroz sav taj rad se stvara pozitivna slika u zajednici o subjektu i njegovom
radu.
2.4. RAZLIKA IZMEĐU VOLONTIRANJA I ZALAGANJA
Učenje zalaganjem u zajednici je više od obaveznog volontiranja zajednici. Obavezno
volontiranje zajednici se fokusira na potrebe primatelja usluge, sa malim ili nikoliko
isticanja na učenje. Učenje zalaganjem u zajednici, na drugu ruku, obuhvaća namjerno
povezivanje usluge i akademski kurikulum kako bi se prepoznale prave potrebe
zajednice dok studenti uče kroz aktivno angažiranje i refleksiju.
Tablica 2. Razlika između volontiranja, tradicionalnog učenja i učenja zalaganjem u
zajednici (Ćulum, Ledić, 2009)
Vrsta aktivnosti iskustvenog učenja Usmjerenost, ishodi učenja i odnos sa
zajednicom
§ Student je primatelj/korisnik
§ Profesionalni razvoj studenta je
primaran
§ Naglasak je na stjecanju novih znanja
i vještina
§ Ishodi učenja unaprijed definirani
nastavnim programom
§ Kontekst zajednice je zanemaren
§ Zajednica je primatelj/korisnik
§ Briga za zajednicu je primarna
§ Naglasak je na (raznovrsnim)
aktivnostima u zajednici
§ Ishodi učenja nisu povezani s
nastavnim programom
Volontiranje
Praktični rad u nastavi – profesionalni
razvoj
12
§ Kontekst učenja je sekundaran
§ Recipročan suradnički odnos na
relaciji student - zajednica
§ Profesionalni i osobni razvoj studenta
i briga za zajednicu jednako su važni
§ Potrebe/problemi zajednice i
adekvatna rješenja istih jednako su
važna
§ Ravnoteža između ciljeva kolegija i
ishoda djelovanja u zajednici
(volontiranja)
§ Uravnoteženost konteksta nastavnog
programa, zajednice i učenja studenata
Iako je rad za opće dobro često na dobrovoljnoj osnovi, to ne spada u učenje zalaganjem
u zajednici, osim ako pruža aktivno učenje kroz iskustvo na radnom mjestu i
promišljanja. Razmišljanje je bitno kao iskustvo u učenju zalaganjem. Ono pruža
studentima priliku da razmisle i protumače svoja iskustva u zajednici i podijele svoje
novo znanje i razumijevanje jedni s drugima, ističući načine na koji su njihova iskustva
značajna za njih, kao i za druge (Brown, 1998).
2.5. AKTIVAN GRAĐANIN
Zlotkowski (1995) naglašava kako je učenje zalaganjem u zajednici pristup koji
studentima pomaže razviti osjećaj povezanosti sa zajednicom, potiče njihovu aktivnost i
civilno zalaganje u zajednici, utječe na promjenu njihovih stavova, navika i ponašanja i
jača kod studenata suosjećanje za probleme građana u zajednici.
Nakon iskustva učenja zalaganjem u zajednici se očekuje da će student postati aktivan
građanin koji preuzima odgovornosti i svjestan je problema zajednice koje želi
promijeniti svojim djelovanjem. Građanska angažiranost je ponašanje s povećanim
osjećajem odgovornosti prema zajednici. To uključuje širok spektar aktivnosti,
Učenje zalaganjem u zajednici
13
uključujući razvijanje građanske osjetljivosti, sudjelovanje u izgradnji civilnog društva
i koristiti općem dobru. Građanski angažman obuhvaća pojmove globalnog građanstva i
međuovisnosti. Kroz građanski angažman, pojedinci - kao građani svojih zajednica,
naroda i svijeta - su ovlašteni kao agenti pozitivnih društvenih promjena za bolji svijet
(Jacoby, 2009).
Aktivan građanin može biti onaj koji djeluje prema tome da se izjednači jaz između
bogatih i siromašnih, također se može gledati u vidu da preispituje autoritete i ne boji se
progovoriti i reći svoje mišljenje, na taj način on postaje aktivan sudionik svoje
zajednice. Propitkivanje je jednako važno koliko i proces slušanja. Obje vještine mogu
biti razvijene kroz visokokvalitetane projekte učenja zalaganjem u zajednici (Moss,
2009). Nadalje, ovakav način učenja može utjecati na stavove o građanskom životu
povezane s rasnim i kulturalnim razlikama. U ovom programu student komunicira i
suočava se licem u lice sa individuama raznih rasa i kultura te kao posljedicu ima bolje
razumijevanje i toleriranje različitosti te shvaćanje kako smo svi jednaki.
Jacoby (2009) smatra da građanska angažiranost uključuje jednu ili više slijedećih
stavki:
· Učenje od drugih, sebe i okruženja kako bi bili upućeni u društvene probleme
· Prepoznati i cijeniti ljudsku raznolikost i jednakost
· Lijep način ponašanja i rada u situaciji neslaganja
· Uzimanje aktivne uloge u političkom procesu
· Aktivno sudjelovanje u javnom životu, javnom rješavanju problema i rad za
opće dobro
· Uzimanje uloga vođa i članova u organizacijama
· Razvijanje empatije, etike, vrijednosti i smisao za društvenu odgovornost
· Promoviranje društvene pravde lokalno i globalno
Kroz građansku angažiranost, ideje i energija mladih ljudi mogu značajno doprinijeti
svojim sudjelovanjem u razvoju zajednice, radeći ususret društvenoj promjeni i koristeći
svoje vještine vodstva, a sve to kroz dobivanje pristupa uslugama, potporama koje
omogućuju njihov osobni razvoj (Mohamed, Wheeler, 2001). Ovakav način učenja
pruža izazov studentima da procijene svoj vrijednosni sustav i pogled na svijet te da se
potencijalno promijene iskustvom (Mezirow, Taylor, 2009).
14
3. PRIMJENA MODELA NA EKONOMSKOM FAKULTETU U RIJECI
Model učenja zalaganjem u zajednici se u Rijeci počeo primijenjivati na Katedri za
menadžment i organizaciju te Katedri za marketing. Predmet ovog diplomskog rada će
biti fokusiran na kolegij Istraživanje tržišta koji se predaje i održava u sklopu Katedre za
marketing u prvom semestru diplomskog studija za redovite studente marketinškog
smjera.
Cijeli model je osmišljen prema gradivu koje se obrađuje na predmetu Istraživanje
tržišta te nakon što studenti primjene naučeno, kroz praksu zalaganjem u zajednici, steći
će sposobnost i bolje znanje prepoznati potrebu za istraživanjem tržišta, moći oblikovati
plan istraživanja, primijeniti metodološke instrumente istraživanja tržišta, provesti
proces istraživanja, pripremiti i analizirati prikupljene podatke, oblikovati preporuke i
zaključke te napisati i prezentirati konačno izvješće o provedenom istraživanju, a
subjekt koji im je omogućio praksu dobiva zauzvrat dodatnu vrijednost i korist od
kreativnih i novih rješenja problematike s kojom se suočava.
3.1. PRIMJENA U UČIONICI
Kompetencije studenata na kojima se fokusira nastava i studentski zadaci su da se
student zna prilagoditi i komunicirati s poslovnim partnerima, da se zna kritički osvrnuti
na tuđi prijedlog, da usvoji poduzetan i pozitivan stav, da zna pronaći nove poslovne
mogućnosti na tržištu, da zna pronaći rješenje i ponuditi preporuke za razne poslovne
probleme te naposlijetku napisati poslovni izvještaj.
Na početku semestra se studente uvodi u predmet prezentiranjem nastavnog plana i
programa kolegija Istraživanje tržišta te se pojašnjavaju planirane aktivnosti, studentske
obaveze i rokovi za pojedine segmente rada. U nastavku se prikazuju bitne
karakteristike modela kroz koje je pojašnjen cijeli tijek nastave u učionici.
Bitne karakteristike ovog modela su:
Timski rad. Jedna od ključnih karakteristika kod ovakvog učenja je timski rad u sklopu
kojega će studenti zajedno prolaziti kroz cijeli proces odabira teme i poslovnog subjekta
15
u kojem će primijeniti znanje, komunicirati s kontakt osobom u poduzeću, razmatrati
problematiku i dolaziti do rješenja te naposljetku dati određene preporuke i završno
izvješće o provedenom istraživanju na tematiku koju su odabrali. Na fakultetu je
organiziran dio nastave koji je posebno posvećen timskom radu na kojem se najprije
pojasne PAEI koncepti te se predlaže na koji način bi si mogli rasporediti aktivnosti
unutar tima. Voditelj tima preuzima ulogu koordinacije tima, kontakt s nastavnikom te
kontakt s kontakt osobom u poduzeću i time je nagrađen dodatnim bodovima za
zalaganje. S obzirom na potrebu kontinuiranog rada tijekom semestra potrebno je
uvidjeti osobine pojedinih članova i uskladiti njihov intenzitet aktivnosti i suradnje
tijekom semestra. Aktivnosti je nužno provoditi na tjednoj osnovi pa vrlo često dolazi
do sukoba, neusklađenosti, različitosti u ozbiljnosti percepcije seminarskog zadatka i
osobne odgovornosti prema kolegama/nastavniku/partneru u zajednici (Culum, Jelenc,
2015). Ako se konflikt ne može riješiti, nakon razgovora svih članova tima i nastavnika
donosi se konačna odluka načina nastavka rada tj. da li će ostati u istom timu ili će se
razdvojiti u dva nova tima. U slučaju konflikta uvijek se inzistira kod održavanja tima
kroz ozbiljan razgovor i pokušaj rješavanja. Konflikti su neizbježni i u najsložnijem
timu te se na taj način priprema studente na buduće poslovno okruženje u kojemu
većinu puta neće moći birati kolegu s kojim će morati surađivati.
Kontinuitet. Kroz cijeli projekt se inzistira na tjednoj bazi rada kroz što se želi naučiti
studente kako učinkovito upravljati vremenom. To se postiže zadacima koje studenti
moraju ispuniti svaki tjedan i koji ih uči da znaju prepoznati prioritete, da prepoznaju
koliko im otprilike vremena treba za obavljanje određenih zadataka te prema tome
odrede redoslijed rješavanja tjednih zadataka. Nastavnik predstavi cjelokupan proces
istraživanja tržišta i upozori na kritične točke tijekom semestra s obzirom na
koncentraciju obveza i rokova (Ćulum, Jelenc, 2015). S obzirom na prezentaciju rokova
i obaveza svaki tim odmah na početku izrađuje hodogram sa bitnim aktivnostima kako
bi dobili uvid u vremensku zahtjevnost pojedinih aktivnosti te kako bi cijeli tim znao
kako će teći istraživanje. Hodogram se, nakon složnosti svih članova oko sadržaja i
rokova, pojedinačno upisuje u dnevnik refleksija svakog studenta.
Dnevnik refleksija. Dnevnik refleksija je još jedan vid kroz koji se želi studente
primorati na kontinuitet rada i sagledavanje situacije te stavljanje na papir svojih
16
osobnih mišljenja. To je dokument kojeg svaki student ispunjava individualno i u rukom
pisanom obliku o aktivnostima koje su se provodile taj tjedan, saznanjima s kojima se je
susreo, problemima, rješenjima i osjećajima koje su mu se dogodile u sklopu tog tjedna.
Dnevnik refleksija sastavni je dio specijaliziranih edukacija koje potiču strategije
samoučenja i dvostruku petlju učenja (Ćulum, Jelenc, 2015). Takvim pristupom se želi
postići da svaki student individualno razmisli o događanjima tog tjedna vezanim uz
seminar te da odgovori na pitanja koji cilj su imali taj tjedan, način na koji je ostvaren tj.
neostvaren i što je naučio. Studenti dobivaju povratnu informaciju od nastavnika o
sadržaju napisanom u dnevniku refleksija u sredini semestra kako bi dobili uvid ako su
na pravom putu. Nastavnik prema sadržaju vidi ako su potrebne individualne upute o
načinu savladavanja problema, materijala i učenja. U dnevniku refleksija se sve piše
rukom pa tako i nastavnik svoje komentare ostavlja rukom pisane. Obradom svih
dnevnika nastavnik bi trebao uvidjeti ako postoje neki generalni komentari koje zatim
treba prokomentirati tijekom nastave. Pojedinačne refleksije ostaju povjerene između
nastavnika i studenta.
Nastava. Studenti se upoznaju s načinima definiranja problema, svrhe, cilja, hipoteza,
metoda, vremena koje imaju na raspolaganju, kao i rezultata koje planiraju ostvariti do
kraja semestra (Ćulum, Jelenc, 2015). S obzirom da je projekt limitiran vremenski na
jedan semestar inzistira se na uže definiranom problemu te jednostavnijem načinu
istraživanja vezano uz organiziranje, provođenje i analiziranje. Studente se usmjerava
tako da do kraja semestra naprave cijeli proces, a ne da se samo detaljno dotaknu dijela
istraživanja. Iz tog razloga se studentima predočuju primjeri kako izgleda dobro i loše
napravljen projekt iz prijašnjih godina, kako bi dobili viziju kako otprilike treba rad
izgledati i na čemu se bazirati. Studentima se omogućuju demonstrature na kojima
timovi mogu rapravljati sa studentima koji su već prošli u prijašnjim generacijama isti
projekt. Na taj način studenti dobiju veliku količinu neformalnih informacija i osjećaja
od prijašnjih sudionika te se ohrabre za daljnji rad i dobiju nove ideje kad čuju
incidente, razmišljanja i rješenja prijašnjih sudionika. Tijekom semestra se timovi
opredjeljuju za razne vrste metodologija no tijekom seminarske nastave fokusira se na
onu vrstu koju je odabrala većina timova, ali se spominju i ostale metodologije. U
slučaju tima koji je odabrao manje korištenu metodu, nastavnik ih upućuje na dodatnu
literaturu i pojašnjenje tijekom konzultacija. Nakon odabira metodologije kreće se na
17
pojedine metode istraživanja tržišta, tj. kvantitativne i kvalitativne metode. Objašnjava
se kako odrediti populaciju, veličinu uzorka, metode uzorkovanja, način pripreme
instrumenata za istraživanje tržišta. Nakon definiranja tih stavki studenti se upućuju u
protokol provođenja pojedinih vrsta istraživanja. Naglašavaju se etički, profesionalni
zahtjevi, te odobrenja koje trebaju imati prije provođenja istraživanja.
Briefing. Briefing je neizbježna stavka učenja gdje vođa tima usmeno prezentira temu,
subjekt u kojem će se istraživati te problem, svrhu, cilj, metode, vrijeme i rezultate.
Treba naglasiti koje aktivnosti su napravljene te koje su planirane i postoje li neke
nedoumice vezano uz projekt. Takvo izlaganje treba trajati do 5 minuta bez dodatnih
prezentacijskih alata na što nastavnik daje svoje komentare u vezi iznesenog te
naglašuje važne stvari ostalim studentima. Briefing uključuje i da svi studenti ostave
svoje dnevnike refleksija nastavniku koje će im on u roku dan do dva vratiti s dodatnim
komentarima i uputama.
3.2. PRIMJENA U ZAJEDNICI
Ovakav model učenja razlikujemo od ostalih upravo po ovoj stavci koja pruža
mogućnost da se znanje stečeno na predavanjima primijeni u zajednici i da studenti
bolje utvrde gradivo. Proces kreće tako da timovi studenata najprije odrede temu koju će
obrađivati, razmisle u kojem subjektu bi htjeli provesti istraživanje te zatim da
kontaktiraju subjekt za koji su se složili. Kada su se odlučili, moraju kolektivno
napraviti hodogram aktivnosti kako će istraživanje teći od početka do kraja. Samo je
mali broj tema unaprijed dogovoren između nastavnika i kontakt osobe, ostale teme
trebaju sami studenti osmisliti i pronaći u poslovnom okruženju.
Poslovni sastanak. Neki studenti se snalaze na način da imaju nekog poznatog u
određenom subjektu pa preko nje stupaju u kontakt i ostvaruju sastanak, no neki ipak
trebaju sami bez ikakve pomoći stupiti u kontakt sa subjektom i ugovoriti sastanak.
Ovom početnom fazom stječu iskustvo pristupanja i komuniciranja na poslovni način te
snalaženje u realnoj situaciji face-to-face sa subjektom kojemu žele predložiti svoju
ideju. Na sastanaku trebaju profesionalno i kreativno prezentirati projekt subjektu, na
način da ih čim više zainteresiraju za suradnju. Nakon odrađenog sastanka, nastavnik
18
šalje subjektu Uvodni dopis za poduzeća u kojem je naznačeno kako bi studenti svojim
entuzijazmom i sposobnošću u kombinaciji s potrebom subjekta mogla rezultirati
uspješnom suradnjom i vidljivim rezultatima. Postavljena su očekivanja od subjekta da
pruži iskren razgovor o problemu ili izazovu s kojim se susreću te nekoliko sati tjedno
posvećeno studentima koji bi obrađivali njihovu problematiku. Također, daje se do
znanja da se od subjekta ne očekuju novac ili bilo kakva druga naknada niti žrtvovanje
slobodnog vremena. Ako subjekt pristane biti predmetom istraživanja studenata,
nastavnik šalje Izjavu o čuvanju poslovne tajne prema kojoj se svi sudionici obvezuju da
neće informacije i materijale distribuirati, koristiti za druge svrhe ili odati trećim
osobama. Potpisom da subjekt želi primiti studente na projekt treba zadužiti jednu
osobu, tzv. kontakt osobu, koja će biti odgovorna za daljnju komunikaciju sa studentima
te koja će u suradnji s njima dogovoriti ciljeve i plan izvođenja projekta.
Kontakt osoba. S kontakt osobom je ključno definirati problem s kojim se subjekt
suočava, koja bi bila svrha i cilj istraživanja te način provođenja istraživanja, metode i
tekst upitnika. Također, studenti moraju metodologiju istraživanja odrediti skupa s
kontakt osobom u subjektu i odabrati onaj način koji najbolje pristaje projektu, a ne onaj
koji im zvuči najzanimljivije ili najlakše. Svaki tim prije svega mora pretražiti
sekundarne izvore i informacije te razgovaraju s kontakt osobom, konkurencijom,
partnerima, kupcima i drugima, ovisno o temi koju istražuju. Kada su stekli opće
informacije te u kojem smjeru istraživanje mora teći, opredjeljuju se za jednu od
metodologija te metodu istraživanja tržišta. Kada se dobije odobrenje od kontakt osobe,
studenti mogu krenuti u akciju.
Terenski rad. Pošto su dogovorili metodu istraživanja i dobili odobrenje od kontakt
osobe za provođenje anketnog upitnika ili intervjua kreću na teren u provedbu. Članovi
tima se trebaju međusobno dogovoriti i odrediti broj odgovora koje moraju skupiti te
rok za taj zadatak. Moraju uzeti u obzir da ispitanici imaju podjednak doživljaj pri
odgovaranju na pitanja.
Interpretacija rezultata. Nakon što su proveli istraživanje, studenti trebaju korektno
selektirati bilješke, rezultate i znati ih interpretirati. U slučaju da su studenti odabrali
kvalitativnu metodu trebaju se transkripti intervjua analizirati, a u slučaju kvantitativnih
riječ je o numeriranju anketnih upitnika, selektiranju važećih upitnika, kodiranje, unos
19
podataka u softwear, statistička analiza koja je relevatna s problemom, svrhom, ciljem i
hipotezama istraživanja. Nakon takve obrade trebaju doći do određenih saznanja i
preporuka kako bi se problem mogao riješiti, koje su realne, provedive te ekonomski
održive i smislene te naposlijetku zaključka koji bi mogao doprinijeti subjektu u
rješavanju problematike na koristan način kako bi se vidjela dodatna vrijednost i
korisnost ovakvog istraživanja tržišta. Izvješća o provedenom istraživanju tržišta imaju
profesionalnu standardiziranu strukturu koju studenti dobiju kako bi je slijedili u
predstavljanju rezultata istraživanja (Ćulum, Jelenc, 2015).
Završno izvješće. Izvješće se grafički uređuje te potom predaje kontakt osobi u
subjektu i fakultetu. S kontakt osobom se provodi zadnji sastanak te se prezentiraju i
prokomentiraju rezultati i preporuke te ostavlja evaluacijski upitnik koji kontakt osoba
ispuni mišljenjima i stavovima o cjelokupnom projektu. Po završetku semestra se
subjektima koji su surađivali na projektu šalje zahvala od strane fakulteta na
sudjelovanju.
Pretpostavke koje se donose nakon istraživanja teorije i uviđaja u tijek učenja
zalaganjem u zajednici na kolegiju Istraživanje tržišta, su da nakon primjene znanja u
zajednici, studenti stječu bolje razumijevanje gradiva obrađenog na predavanjima,
postaju aktivniji i pozitivniji te su više zainteresirani i motivirani za rad. Vide se i bolji
akademski rezultati iz razloga što ovakav projekt studenti moraju istražiti iz gradiva
koje u istom trenutku obrađuju na predavanjima i iz kojih pišu kolokvije i koriste to
znanje za seminarsku nastavu koja ih motivira na razmišljanje i dublje razumijevanje
pojmova koji se spominju i koji se moraju provoditi. Žele ispuniti očekivanja te pomoći
subjektu u kojemu rade dok istovremeno stječu bolji uvid u poduzetništvo i njegovo
funkcioniranje. Pomoću znanja koje su stekli u jednom semestru, studenti su puno
spremniji za buduće radno mjesto i stječu bolji uvid u svoje sposobnosti i zadatke koje
najviše vole raditi. Studenti uče raditi u timu i delegirati svoje zadatke međusobno,
ovisno o vremenu koje imaju i sposobnostima pojedinaca u timu. Poduzeća stječu bolji
uvid u današnje studente i njihovo znanje te razmatraju njihove sposobnosti i ako uvide
da im neka osoba odgovara po profilu, postoji mogućnost da ga uzmu i nakon seminara.
Poduzeća imaju bolji uvid i u funkcioniranje fakulteta te postoji mogućnost partnerstva
između njih kroz što fakultet stječe bolju vanjsku sliku u zajednici i veći renome.
20
4. ISKUSTVA
U ovom dijelu će biti iznesena metodologija rada te osobna, stvarna iskustva sudionika
učenja zalaganjem u zajednici. Na temelju kvalitativnih metoda donesti će se određene
pretpostavke i zaključci koji su doneseni istraživanjem ciljnih skupina. Ovaj dio rada je
praktičan i predstavlja stvarnu percipiranu vrijednost i korist projekta, kako kod
studenata tako i kod partnera u zajednici kod kojih su studenti provodili ovakav princip
učenja.
4.1. METODOLOGIJA
S obzirom da je cilj ovog istraživanja otkriti važnost i korist učenja i iskustava
zalaganjem u zajednici u budućnosti učesnika, kako studenata tako i
poduzeća/organizacija, te spoznaja kako bi se mogao princip poboljšati u budućnosti, u
ovom se radu koristila kvalitativna metodologija za koju je karakterističan mali uzorak
te iz istog razloga bliže i dublje pristupanje problemu istraživanja. Kvalitativna
metodologija je primjenjena u dva segmenta: studentima te poslovnim subjektima iz
zajednice.
Kod studenata se je primjenila metoda fokus grupa, s time da je svaka fokus grupa bila
određena generacijski. Ovakav princip učenja se na Ekonomskom fakultetu u Rijeci
provodi 7 generacija te se je uzelo studente s početnih godina – generacija 2008./2009.,
srednjih godina – generacije 2011./2012. i 2012./2013. te najnovije generacije koje su
još uvijek studenti – 2014./2015. Istraživanju se je pristupilo na ovakav način kako bi se
što bolje shvatilo kako učenje utječe na studente kratkoročno, ali i dugoročno, nakon što
su završili fakultet.
Za početne godine se nije vodila evidencija mail-ova studenata, te se je iz tog razloga
uzelo jedine dvije bivše studentice koje su još uvijek u kontaktu s fakultetom.
Sveukupno je mail poslan na 43 mail adrese studenata srednjih generacija, od čega se je
povratno javilo 8 studenata, no većina je bila u nemogućnosti osobno prisustvovati radi
življenja u inozemstvu ili u drugoj županiji Hrvatske. Na kraju se je uspjelo dogovoriti s
dvije osobe. Isti mail je poslan sadašnjim studentima, točno 43, od čega se je povratno
javilo 5 studenata. Fokus grupa se je održala s tri studentice koje su imale vremena
21
odvojiti za uživo prisustvovati fokus grupi. Za sve fokus grupe se je intervju proveo u
mirnoj, ugodnoj atmosferi kafića gdje nisu imali formalna ograničenja ni osjećaj
neugode i zatvorenosti.
Poduzeća i udruge su imali dubinski intervju u svojim prostorijama, zbog njihove
ograničene vremenske raspoloživosti nije se bilo u mogućnosti ih skupiti sve na istom
mjestu, a i u pitanje je došlo u kojem prostoru bi se mogla takva fokus grupa okupiti, a
da nema formalni osjećaj. Zaključak je bio da je najbolje svakom partneru pristupiti
pojedinačno i u njihovim prostorima. Kontaktiralo se najprije studente koji su radili s
određenim partnerom u zajednici te saznalo mišljenja i iskustva, po čemu se je krenulo
zvati same partnere tj. kontakt osobe u njima i dogovarati sastanke. Kontaktiralo se je
četiri poslovna subjekta, od čega su svi pristali na intervju. Poslovni subjekti su bili:
Učenički dom Kvarner, Udruga konobara i barmena Hrvatske, Gradska knjižnica Rijeka
i Odred izviđača 3.Maj. Njihova mišljenja i zaključci su izneseni u dijelu Poslovni
subjekti, a u prilogu se može naći pojedinačni intervju.
4.2. STUDENTI
Istraživanje koje se je provelo je za cilj imalo prikupljanje podataka o stvarnim
mišljenjima i potencijalima učenja zalaganjem u zajednici. Kroz istraživanje se je
ispitalo mišljenja studenata kroz fokus grupe i htjelo dokazati, tj. opovrgnuti slijedeće
hipoteze vezane uz studente i učenje zalaganjem u zajednici:
P.H. 1: Učenje zalaganjem u zajednici doprinosi osobnom i profesionalnom razvoju
studenata te stvara osjećaj zajedništva i odgovornosti
P.H. 2: Učenje zalaganjem u zajednici više motivira studente te rezultira boljim
akademskim uspjehom studenata i boljim razvojem karijere od tradicionalnog učenja
P.H. 3: Studenti se bolje upoznaju s poduzetništvom te bolje shvaćaju funkcioniranje
poduzetništva kroz učenje zalaganjem u zajednici
P.H. 4: Studenti su zadovoljniji nastavnim procesom te stječu bolji odnos s
nastavnicima tj. fakultetom
22
U daljnjem tekstu će se, radi lakšeg snalaženja, generacije studenata segmentirati u tri
grupe: grupa A, grupa B i grupa C. Grupa A će biti studenti prve generacije provođenja
učenja zalaganjem u zajednici, grupa B će biti srednje generacije, a grupa C će biti
sadašnji studenti.
Za upoznavanje su se postavila pitanja o sadašnjoj profesionalnoj situaciji tj. da li su
studenti ili već diplomirani ekonomisti, te one koji su diplomirani se je pitalo ako su
zaposleni u struci. Također se je pitala radnja seminara učenja zalaganjem u zajednici,
koju su odrađivali u sklopu predmeta Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u
Rijeci. Ova uvodna pitanja imala su za cilj identificiranje sudionika općenito i
upoznavanje seminara na kojemu su radili te da posluže kao uvod u otvaranje diskusije
o učenju zalaganjem u zajednici te o mogućim poboljšanjima istog. Slijedila su pitanja
koja su podijeljena na četiri dijela: pogled studenta na sebe, pogled na zajednicu, pogled
na fakultet/nastavnike i savjeti.
Sa setovima pitanja o pogledu na sebe se je za cilj imalo saznati koliko je ovaj seminar
koristio njihovom samopouzdanju, snalaženju u timskom radu, shvaćanju gradiva,
upravljanju vremenom, shvaćanju svojih sposobnosti, utjecaj na karijeru nakon diplome
te općenito utjecaj na poduzetnost pojedinca. U sklopu ovih pitanja se je odgovorilo na
dvije hipoteze: P.H. 1 i P.H. 2.
Većina studenata je rekla kako im je učenje zalaganjem u zajednici doprinijelo osobnom
razvoju, pogotovo kroz komunikaciju s poduzećem kojega do tada nisu imali. Ovaj
seminar im je bio među prvim kontaktima s poslovnim ljudima i naučili su poslovnu
komunikaciju koja je utjecala na njihovo samopouzdanje jer su se osjećali korisnije.
'...to je ajmo reć osloboditelj poslovnih strahova...onaj prvi ulazak u poslovni svijet i komunicirat...to je ono šta je u svakom slučaju potrebno.' (Nikolina, grupa A)
'...korisno bilo da vidim kako stvarno znači ide jedan na jedan komunikacija s direktorima ili s kim smo već imali sastanak. I isto tako, u timu kako dogovarat sastanke s timom, dogovarat dalje šta ćemo radit, planove i u principu usklađivat raspored sa ostatkom tima.' (Ivona, grupa C)
'...uglavnom ta komunikacija s poduzećem, sa članovima tima... slušanje tuđih ideja, prihvaćanje i dolaženje do novih ideja.' (Ana, grupa C)
Dok je jedan student izjavio:
23
'Pa...ja osobno mislim da mi i nije baš nešto doprinijeo...ovaj seminar je prekratko vremena da bih rekao da mi je pomogao u tako nečemu.' (Dean, grupa B)
Studenti su podijeljeni po pitanju koliko su postali svjesniji svojih mogućnosti i čime se
žele baviti u budućnosti, no većina je ipak rekla kako nisu postali svjesniji čime se žele
baviti u budućnosti zbog preuskog područja koje su radili u seminaru.
'Moram reći da kroz ovaj seminar nisam postala svjesnija svojih mogućnosti i sposobnosti jer ih nisam do kraja iskoristila, a samim time nisam ni shvatila čime se želim baviti u životu. Dotakli smo se samo jednog malog dijela poduzeća i mislim da to nije dovoljno da shvatiš čime se želiš baviti u životu...' (Eni, grupa B)
'...Ovaj seminar nije imao takav utjecaj na mene. Već sam prije ovog seminara znao
čime se želim baviti i ovaj seminar mi nije promijenio mišljenje.' (Dean, grupa B)
'...Mislim da se svatko našo barem u nekom dijelu, da! Ako nismo imali mogućnost isprobat teško je reć šta bi nam se svidjelo. Evo ja sam isprobala to on-line oglašavanje i to smatram jako zanimljivim, možda da sam nešto drugo isprobala bi se za to zainteresirala...' (Ana, grupa C)
Dok je jedan student izjavio:
'...podijelili smo se unutar tima na određene zadatke i onda mogli smo spoznat kome nešto bolje leži...' (Mateja, grupa C) te zaključila kako su postali svjesniji svojih sposobnosti i čime se otprilike žele baviti u budućnosti.
Studenti su podjeljeni po pitanju boljeg upravljanja vremenom. Dok jedni tvrde kako im
je pomoglo u upravljanju vremenom zbog točnih rokova zadataka i potrebnog planiranja
unaprijed, drugi tvrde kako su i prije upravljali vremenom na isti način koji njima
odgovara.
'...jesmo malo zato jer trebalo je unaprijed planirati neke stvari, te sastanke dogovarati
i ankete, provođenje anketa tako da ipak je trebalo malo isplanirat i uskladiti to...pa je,
pomoglo mi je u upravljaju vremenom.' (Mateja, grupa C)
'Definitivno jesam jer su koraci trebali biti točno tempirani da se stigne odraditi zamišljeno.' (Eni, grupa B)
'...Možda da, u smislu da si vidio u biti koliko je to kompleksno pa si mogo možda prepoznat koliko se moraš prilagodit nekom vremenu, poslovnom svijetu i izvan fakulteta al to je to.' (Nikolina, grupa A)
'Nisam, odnosno ovaj seminar nije na to utjecao, razvio sam svoj time management bez
obzira na ovaj seminar.' (Dean, grupa B)
24
Iako većina studenata smatra kako su poboljšali svoje upravljanje vremenom, također
ističu kako dnevnik refleksija, koji bi trebao unapređivati upravljanje vremenom kod
studenata, nije uopće shvaćen kako treba i studenti ga ne ispunjavaju po pravilima, tj. ne
poštuju vremenski rok već ga ispunjavaju kampanjski.
'Pa zapravo ne vidim nikakvu korist u dnevniku refleksija. Ispunjavali smo ga
kampanjski, bezveze, samo da nešto napišemo. Neznam kakve bi trebale biti refleksije kod pisanja seminara, smatram da se to treba izbaciti. Samo oduzima vrijeme.' (Eni,
grupa B)
'Nula. U tom formatu ne. Kao dnevnik i opisivanje i pisanje rada - ne. Možda neki osvrt
na događanje svakog osobno, da smo morali napisati kao neki referatić bi bilo puno bolje i da nije bilo tog točnog tijeka točno po danima, tjednima šta smo radili, kako, na koji način nego da si mogo stvarno pisat i da ima 3 faze: uvodni dio kako smo doživjeli,
razvoj problema pa rješenje i možda neki mali dio gdje bi napisali šta smo radili u tih par tjedana, mjeseci jer se to u biti rasteglo.' (Ivana, grupa A)
'A vjerojatno je koristan samo što ga mi mislim nismo doživjeli na pravi način. Nismo ga baš ozbiljno shvatile.' (Mateja, grupa C)
Konflikte su imali rijetki studenti i to većinom unutar tima, no ništa izvan standardnih
problema raspodijele i obavljanja zadataka međusobno. Jedan student ističe probleme s
poslovnim subjektom u kojem su radili.
'Kad se rasporediš u tim dobiješ svakakve ljude ,dešavalo se da netko radi više, netko radi manje... Kad radiš s nekim nepoznatim u timu onda se možda i suzdržavaš, nećeš stvari reć onako kako je nego ćeš ublažit situaciju koja će nakraju dovest do manje efikasnog.' (Nikolina, grupa A)
'Pa jedino možda to usklađivanje vremena je dosta teško jer ja sam isto tako naviknuta malo kasnije odrađivati svoje zadatke, sve u zadnji čas i onda mi bismo možda htjeli imati više slobodnog vremena u jednom periodu one bi možda zbog kolokvija u drugom
perodiu i onda se tu kose želje tima ali uspjeli smo to nekako prevladat.' (Ivona, grupa
C)
'...bili smo u kontaktu sa poduzećem i relativno smo dobro surađivali no moram napomenuti kako su nam tajili dosta stvari, nisu baš htjeli poslušati naše mišljenje i nisu nas baš doživjeli kao pomoć u poslovanju. Tu je i naš tim trpio dosta problema jer smo morali biti dosta kreativni i razmišljati kako predstaviti jednostavne stvari kako bi ih kontakt osoba prihvatila. Ostala suradnja unutar tima je bila odlična! Ova situacija s poduzećem nas je možda čak i još više povezala.' (Eni, grupa B)
25
Studenti su se pokazali kao jako kreativni u rješavanju svojih problema, bilo u timu ili s
poduzećem, te se zaključuje kako i to doprinosi razvoju pojedinca te prihvaćanje
odgovornosti za postupke i planove cijelog tima. Stvara se osjećaj zajedništva što je i
bitno za ovaj način učenja koji promovira baš to.
Studenti ne smatraju kako su postali poduzetniji učenjem zalaganjem u zajednici već da
to ovisi o karakteru osobe.
'...mislim da to sve ovisi samo o karakteru. Mislim, ja sam takva neovisno o tom
seminaru - ili jesi ili nisi, ili ti se da ili ti se neda, ili hoćeš ili nećeš. To je jednostavno tako! Onaj kome se nije dalo, taj se nije ni trudio da od tog seminara nešto nauči. Onaj koji je želio i volio radit i mogao nešto naučit je naučio.' (Ivana, grupa A)
'...Nama je to bilo zanimljivo i fora i mi smo tako neke stvari radile i bile poduzetnije –
da.' (Nikolina, grupa A)
'...smatram da nema to sad neke pretjerane veze sa seminarom. Mislim da smo naučili više i da je bilo zanimljivo radit na takvom tipu seminara ali ne bi baš rekla da to ima neke veze s mojom poduzetnošću.' (Ivona, grupa C)
'...Mislim da se to više odnosi na karakter osobe nego na stvari koje radi, u ovom
slučaju seminar koji radi. Uvijek sam bio poduzetan i uvijek ću i ostat...' (Dean, grupa
B)
Studenti su se podijelili po pitanju civilne angažiranosti danas te pola njih volontira dok
pola ne i nema naznake da bi mogle početi u skoroj budućnosti.
Velika većina studenata su imali osjećaj odgovornosti prema subjektu i zajednici da im
pomognu u pogledu rješavanja određenog problema. Svoju odgovornost su shvatili vrlo
ozbiljno jer su potpisali svoje ime kod danih prijedloga, htjeli su napraviti čim bolje
prijedloge kao vrstu dokazivanja samima sebi i kao stvarnu pomoć i nadu da će
poslovni subjekt shvatiti korisnost tih prijedloga.
'Mislim da da u smislu da im dobro odradimo taj zadatak, da ne protratimo i njihovo i
svoje vrijeme pa makar i ako oni to neće primjenit al da mi za sebe znamo da smo napravile kako treba tako da postoji neka doza odgovornosti.' (Ana, grupa C)
'Jesam, naravno. Iskreno sam im željela pomoći...Realno znam da poduzeća znaju biti kruta i ne žele neke promjene ali bilo bi mi draže da su nam se više povjerili jer bismo
im tako mogli puno više i ponuditi te na kraju i pomoći na taj način.' (Eni, grupa B)
26
'Samim time što potpisuješ svoje ime negdje za nešto što radiš, osjećaš odgovornost. Sad, da li sam ja baš razmišljala da ću ja njih spasit – ne, ali da sam osjećala odgovornost za ono šta ću napisat i stavit u taj rad, da to liči na nešto - to da! ' (Ivana,
grupa A)
'Shvatili smo taj seminar full ozbiljno. Mislim da je to jedino kako i možeš to prihvatit jer ćeš ili radit ili nećeš radit.' (Nikolina, grupa A)
Dok je jedan student izjavio kako nije imao osjećaj odgovornosti.
'...Osjećao sam odgovornost samo prema svojim bodovima koje sam sakupljao' (Dean,
grupa B)
Zaključuje se da je P.H. 1 prihvaćena tj. da učenje zalaganjem u zajednici doprinosi
osobnom i profesionalnom razvoju studenata te isto tako doprinosi osjećaju
odgovornosti i zajedništva. Većina studenata se je izjasnila kako im je ovaj seminar
pomogao u osobnom razvoju preko timskog rada koji je bio izazovniji od prijašnjih te
da su morali biti kreativniji u rješavanju problema, no isto tako ih je to zbližilo i stvorilo
osjećaj zajedništva što i je jedan od ciljeva ovakvog učenja. Također su studenti izjavili
kako im je doprinijelo i profesionalnom razvoju jer je to prvi kontakt s poslovnim
svijetom, kojega nebi upoznali i nebi naučili kako komunicirati na poslovan način da
nije bilo ovog seminara. Studenti su imali veći osjećaj odgovornosti prema subjektu
kojemu su radili prijedloge i analizu stanja iz razloga što su im htjeli pomoć, a baš zbog
tog osjećaja se također stvara ponovo osjećaj zajedništva i odgovornosti.
P.H. 2 se je istraživala pitajući studente o osjećajima koje su imali za učenje zalaganjem
u zajednici u usporedbi s tradicionalnim učenjem, osjećaji koje su imali pomagajući
zajednici, mišljenje kako je to utjecalo na akademski uspjeh te njihovo mišljenje o
ovom učenju i utjecaju na buduću karijeru.
Svi studenti su se složili kako im je motiviranost i zainteresiranost za rad u učenju
zalaganjem u zajednici bila veća od tradicionalnog učenja. Ističu kako je tome razlog
stvarni svijet u kojemu se moraju dokazati i koji je novi izazov kakvog do sada još nisu
sreli. Žele se pokazati u najboljem svijetlu te se zbog toga više angažiraju nego za
tradicionalne seminare.
27
'Mislim da je bio veći! Nekako je bilo nešto novo, radili smo nešto konkretno, sve nešto je bilo čisto teoretski a ovdje obrađujemo nešto što radimo sami tako da dosta smo i više bili angažirani zbog toga...' (Ana, grupa C)
'...zato jer je drugačije kad smo u stvarnoj situaciji i sa stvarnim ljudima. Više se potrudimo, više se angažiramo možda zbog nekog straha od neuspjeha, ono baš da se ne osramotimo s tim stvarnim ljudima. Tako da je, motivirajuće je!' (Mateja, grupa C)
'...definitivno sam bila motiviranija i zainteresiranija oko projekta, htjela sam se
potruditi oko toga i smatrala sam da ćemo napraviti odličan projekt. Definitivno je drukčiji osjećaj kada vas ''bace'' u realni svijet, ali isto tako smatram da je to odlična stvar jer se čovjek treba snalaziti što podrazumijeva da imamo kreativnost, treba biti poduzetan u nalaženju poduzeća i najčešće nemaš pretjeranog izbora da biraš koje projekte želiš raditi kao kod klasičnih projekata tj. seminara, što definitivno ima više veze sa realnim svijetom nego klasični seminar, definitivno se moraš više truditi oko poduzeća, treba održavati kontakte sa ljudima i trebaš naučiti biti dosadan i uporan...' (Eni, grupa B)
'...mislim...da sam bio više motiviran i zainteresiran jer se je išlo u određeno poduzeće i pomoglo mu se u rješavanju problema. Samim time sam dobio želju da se pokažem u najboljem svijetlu.' (Dean, grupa B)
Većina studenata se je osjećala korisno pomagajući zajednici jer su napokon radili na
stvarnom projektu i sa stvarnim ljudima iz poslovnog okruženja.
'Kao dio njihovog tima! Neznam...važno!' (Mateja, grupa C)
'Osjećala sam se bitnom, bitnom u smislu da napokon radiš nešto.' (Nikolina, grupa A)
No, također ističu kako bi se još korisnije osjećali kada bi se dobila povratna
informacija o njihovim preporukama od subjekta kod kojeg su radili seminar.
'Ovisno da li su pročitali naše preporuke i napravili nešto u vezi s njima. Možda smo im i pomogli u nekom pogledu ali neznamo.' (Ivona, grupa C)
'Pa, da su nas poslušali, osjećala bi se korisnije. Ovako sam se osjećala čak i pomalo isfrustrirano...Ovako samo imaš osjećaj da te ne shvaćaju ozbiljno, a ti jasno vidiš što ne štima.' (Eni, grupa B)
Jedan student svoj rad ne vidi kao dobrobit za zajednicu, već da se to ostvaruje
volontiranjem.
'Pomažem zajednici volontirajući, ovako sam samo pomagao poduzeću koje radi za profit, korisnost je ravna nuli. To je moje viđenje!' (Dean, grupa B)
28
Studenti se slažu kako im je seminar temeljen na učenju zalaganjem u zajednici
pomogao bolje shvatiti gradivo koje se uči na kolegiju jer svi ljudi bolje shvate gradivo
ako ga i primijene.
'...Ovaj seminar je bio nešto drugačije, nešto oko čega smo se trebali više potruditi i samim time smo više zapamtili i shvatili gradivo koje smo radili.' (Eni, grupa B)
'Da, moram priznati da sam malo bolje shvatio gradivo. S obzirom da smo radili u isto
vrijeme ono što smo učili...htjeli mi to ili ne, gradivo je u glavi bilo bolje posloženo i shvaćeno nego da smo tradicionalno morali samo naštrebati gradivo i proći ispit.' (Dean, grupa B)
'...Mislim da bi nam onako dosta toga ostalo apstraktno, ovako smo točno vidjeli kako se to radi i definitivno ćemo to koristit. Da smo imali čisto teoretski mislim da nebismo
toliko naučili niti to znali primijeniti.' (Ana, grupa C)
'...Pa ja mislim da sam isključivo tad i pohvatala kolegij kao takav...' (Ivana, grupa A)
Što se tiče boljeg akademskog uspjeha, studenti su podjeljeni po pitanju povezanosti
učenja zalaganjem u zajednici i boljeg akademskog uspjeha. Studenti koji misle da im je
pomogao da dođu do boljeg akademskog uspjeha smatraju to jer su sami išli istraživati
u dubinu pojmove, jer su sami morali osmisliti i primijeniti te pojmove te su ih tada i
shvatili.
'Samim time što te zainteresira, ideš u dubinu. Znači više ne čitaš ono da repetitivno ponoviš to na nekom testu nego uđeš u dubinu, samim time naučiš i dobiješ bolju ocjenu.' (Ivana, grupa A)
'...Mislim da upravo od tog perioda je krenuo naš angažman i u smjeru drugih
predavanja i drugih aktivnosti. Da, malo više se uključiš u seminarske aktivnosti jer si shvatio kako nam je tamo bilo dobro i kako tim i druženje i sve se više ne svodi samo na
učenje i odrađivanje seminara nego na timski rad koji smo u principu probali
primijeniti na drugim onda seminarima...' (Nikolina, grupa A)
'...Ono kad smo učili za kolokviji to, pogotovo za ispit bilo je puno lakše jer smo sve to već prošli u praksi i bilo je lakše povezat čitajući teoriju...' (Ana, grupa C)
S druge strane su se našli studenti koji smatraju kako im nije pomoglo u akademskom
uspjehu jer jedan smatra kako oduvijek pazi na svoj uspjeh, a drugi da mu je samo
pomoglo da lakše usvoji gradivo.
29
'...Osobno, ne mislim. Uvijek sam bila marljiva i pazila sam na svoje rezultate i ocjene.
Ovaj seminar me je potaknuo da uložim više rada i svoje kreativnosti no da mi je doprinijeo akademskom uspjehu – ne!' (Eni, grupa B)
'Generalno ne, ali mi je pomogao da lakše usvojim gradivo za ovaj kolegij.' (Dean,
grupa B)
Studenti smatraju da će im ovaj seminar pomoći u budućoj karijeri te je upisan u njihov
životopis, no samo ako se zaposle u danom segmentu, tj. istraživanju tržišta. Ističe se
kako nije bitno samo iskustvo stečeno ili crtica u životopisu već i kontakti koje stekneš
radeći na seminaru, pogotovo što su to poslovni ljudi.
'Projekt je upisan u moj životopis što se tiče konkretnog zapošljavanja... mogu reći da će mi istraživanje tržišta definitivno pomoći kod daljnje karijere, ako se zaposlim u tom segmentu ekonomije.' (Eni, grupa B)
'Mislim da da. Pogotovo ono kad se netko ide bavit tim marketingom jer smo prošli SPSS, obradu podataka s kojima se ne sretnu ljudi često na faksu osim nas, sastavljanje anketa isto, davanje preporuka i tako.' (Ana, grupa C)
'To je bilo praktično, ali nije bilo 100% praktično. Tako da mogu reć u maloj mjeri –
da, ali sad od nekog velikog velikog značaja - ja ne.' (Ivana, grupa A)
'...Ako ništa drugo, stekneš kontakt s čovjekom koji ti puno u biti znači. Možda za 10 godina, al ti znači. U svakom slučaju, to povezivanje firmi i fakulteta uvijek doprinese nečemu, bilo studentu kao studentu ili danas sutra osobni neki kontakt koji ćeš imat zbog neznam čega...' (Nikolina, grupa A)
Dok je jedan student izjavio kako smatra da mu neće pomoći u budućnosti jer smatra
kako prekratko traje te studenti nemaju vremena se posvetiti ovakvom seminaru uz sve
ostale obaveze. Ovdje se mora napomenuti kako student ne želi razvijati karijeru u
smjeru marketinga.
'Može pomoći ako se tome čovjek posveti, ne ako imaš nekoliko kolokvija u istom tjednu. Prioritet studenata neće biti seminar ako ima takav raspored. Kada bi se studenti imali vremena posvetiti ovakvom seminaru, puno bi više naučili i mogli primijeniti u budućnosti. Ovdje moram napomenuti kako meni marketing nije smjer u kojem želim ići tako da meni konkretno neće pomoći u budućnosti.' (Dean, grupa B)
Studenti su na ovaj seminar gledali kao na priliku da steknu praksu izvan fakulteta i
kako bi se barem malo upoznali s realnošću poslovnog svijeta.
30
'...Željela sam odraditi nekakvu praksu da se upoznam sa realnošću jer nam to naše školstvo nažalost ne nudi i mislim da sam uz pomoć istraživanja tržišta dobila dosta realan pogled u taj realni svijet.' (Eni, grupa B)
'Definitivno kao priliku da steknemo znanje. Pogotovo s obzirom da drugi smjerovi nisu
imali ovakvo iskustvo, mi ga možemo staviti u životopis da smo odradili i surađivali već s poduzećem na ovom projektu.' (Ana, grupa C)
'U početku sam gledala na to kao na još jednu stepenicu, u biti zadatak ali kako se više odvijao zadatak tako sam shvatila da mi može koristiti dalje u životu, u karijeri tako da sam kasnije drugačije gledala na to i gledala čim više izvuć iz tog seminara.' (Mateja,
grupa C)
'Zainteresiralo nas je onog trenutka kad smo čuli da ćemo stvarno nešto napravit, da ćemo se nać s tim ljudima i da ćemo imat s njima razgovor, mislim da nas je taj dio zainteresirao kad smo došli i čuli tijek, nisi znao o čemu se radi dok ti nije Lara spomenula upravo to da ćemo imati direktan kontakt s ljudima i da ćemo upoznati njihovu firmu i vidjeti stvarno poslovanje, mislim da nas je to zainteresiralo.' (Nikolina,
grupa A)
'...malo nas je potaknulo, bilo je zanimljivo, nije bio samo ispit 'aj samo da to rješimo'. (Ivana, grupa A)
Dok se jedan student izjasnio kako je na seminar gledao kao na još jedan zadatak.
'...gledao sam kao na još jedan zadatak koji se mora obaviti ako žele zadovoljiti uvjeti da se dobije prolazna ocjena na kolegiju...' (Dean, grupa B)
Studentima nije ponuđeno zaposlenje u poduzeću, ali većina smatra, kako je već rečeno
ranije, da to ne znači da im u budućnosti poznanstva i kontakti koje su skupili neće
donesti benefite.
S obzirom na gore navedena iskustva i mišljenja sudionika potvrđuje se P.H. 2, učenje
zalaganjem u zajednici je više motivirajuće za studente od tradicionalnih seminara,
također doprinosi boljem akademskom uspjehu jer studenti moraju svojevoljno ući u
gradivo i istraživati što im duže ostaje u sjećanju te posljedično bolje napišu ispite i
imaju bolji akademski uspjeh. Potvrdilo se i da učenje zalaganjem u zajednici doprinosi
studentima u budućoj karijeri jer kako sami smatraju, ako ne danas, za par godina im
baš suradnja na ovom projektu može donesti benefite, da li kao crtica u životopisu ili
kao kontakt s kojim su surađivali.
31
Set pitanja s pogledom na zajednicu je za cilj imao saznati kako je studentima bilo raditi
seminar u svom konkretnom poslovnom subjektu. Pitalo ih se o lakoći pronalaska
poduzeća koje je voljno sudjelovati u projektu, koliko su se korisno osjećali radeći na
njihovom problemu, kako su se kontaktirali, njihovo shvaćanje poduzetništva, da li su
predavanja i ulaženje dublje u problem utjecala na njihovo prvotno mišljenje, dojmovi
poslovnog svijeta kojeg su upoznali te snalaženje u njemu, da li im se ponudilo
zaposlenje u dotičnom subjektu te da li su i danas civilno angažirani. U skladu sa
ciljevima, htjelo se je dokazati hipotezu P.H. 3.
Studenti su rekli kako nijedan nije imao problema pri pronalasku poslovnog subjekta u
kojemu mogu odraditi seminar za Istraživanje tržišta. Većina je imala kontakte u
poslovnim subjektima, dok su ostali bili prihvaćeni u prvom subjektu u kojem su pitali
za suradnju.
Većina studenata se slaže kako su dobili bolji uvid u probleme zajednice tj. subjekta u
kojem su radili seminar, no da bi to bilo još bolje kada bi trajalo više vremena i kada bi
bilo manje ostalih obaveza.
'Da, ali ne na nekoj naprednoj razini, više smo ostali na osnovama. Mislim da nismo
imali baš jako puno ni vremena...mislim, jedan semestar nije baš nešto za shvatiti problem, a i bili smo dosta ograničeni kako sam već napomenuo sa ostalim obavezama tako da čak i da smo htjeli se više ufurati u problem, nismo baš imali vremena a kamoli se još svi skupa nać samo da bi razglabali o tako jednoj temi. To je naš slučaj, ali vjerujem da kad bi se moglo usredotočiti više vremena, ušlo bi se u dubinu i bolje shvatilo problem.' (Dean, grupa B)
'Pa da! Mi smo kroz ovo istraživanje dosta shvatili što bi se moglo još unaprijedit. Kroz
preporuke koje smo pisali smo shvatili da bi to moglo puno bolje još biti (osmijeh). Možda nismo samo njihove probleme uvidjeli nego i općenito s agencijamaza vjenčanja u Rijeci, njihov problem i kako bi to trebalo bolje funkionirat kako bi ljudi upoznali
njihov rad.' (Ivona, grupa C)
'Jesmo, ali mislim da je bilo premalo vremena i dosta drugih obaveza da smo se mi
mogle više posvetiti problemima njihovim ali da, u njihove probleme smo imali uvid.'
(Mateja, grupa C)
Većina studenata se slaže kako im je kontakt osoba u poslovnom subjektu pružila
osnovne informacije, no ostale su ipak tajili.
32
'Kontakt osoba nam nije pružila potrebne informacije od samog početka. Također, bili su dosta kruti u istraživanju tržišta. Informacije, osim onih koje su nam htjele dati
nismo mogli dobiti, što zapravo i shvaćam.' (Eni, grupa B)
'Nama u početku nije baš htio sve otkrit i onda nas je shvatio valjda malo ozbiljnije i skužio da je to za faks i onda nam je ustupio, da većinu informacija. Trebalo mu je samo više sastanaka da uvidi potencijal u nama, valjda.' (Mateja, grupa C)
Za kontakt osobu je većina imala vlasnika poslovnog subjekta te kažu da su izdvojili za
studente vremena koliko god su mogli te da su se stvarno potrudili. Većina smatra kako
se je kontakt osoba ponašala prema njima s poštovanjem, ali nije smatrala njihove ideje
i prijedloge ravnopravnim sa svojima.
'Mislim da nas nikada nisu shvatili skroz ozbiljno. Imam osjećaj da su prihvatili naš projekt čisto iz neke kurtoazije sa mišlju da je besplatno i da ne može odmoći. Ne bih rekla da su nam vjerovali. Nastavili bi i nastavili su po svome sa nama ili bez nas.' (Eni,
grupa B)
'Mislim da su nam vjerovali koliko su vjerovali...odnosno vjerovali su nam koliko se i
vjeruje studentima koji izrađuju seminar – malo. Prema nama su se odnosili s
poštovanjem ali ne kao i ravnopravne, što je i logično.' (Dean, grupa B)
'...Mislim vjerovala u smislu da sam student koji radi projekt - da! Prihvatila ko
ravnopravne, mislim gospodin se odnosio s poštovanjem prema nama i uvažavao je to sve al da je baš smatrao da su naše ideje ravnopravne - ne!' (Ivana, grupa A)
'...Bilo bi suludo da i jesu, znači da s njima nešto nije u redu (smijeh). Bili su oni super, ali nas je shvatio kao što smo i bili: studenti koji rade projekt.' (Nikolina, grupa A)
Studenti se slažu da nisu bolje shvatili poduzetništvo generalno iz razloga jer je aspekt
preuzak, i uz to vremenski ograničen na jedan semestar što je kratko vrijeme. Također je
rečeno kako bi bilo bolje kada bi se imalo više takvih seminara jer bi mogli usporediti
poduzeća raznih poslovnih politika i uspjeha.
'...Nismo imali pretjeranu priliku upoznati se sa poduzetništvom jer smatram da je bilo premalo vremena i poduzeće nam je dalo uzak pogled u svoje poslovanje tako da – ne.'
(Eni, grupa B)
'...Ne, nisam stekao bolje shvaćanje poduzetništva. Poduzeće u kojem sam bio nam je dalo informacije ali čak ni to nije dovoljno da se stekne širu sliku poduzetništva kao takvog.' (Dean, grupa B)
33
'...To je ipak samo jedan aspekt - istraživanje tržišta tako da nisam stekla cjelokupnu sliku poduzetništva. Što se tiče hijerarhije u poduzeću i odjela u poduzeću sam stekla uvid ali ne baš dalje od toga.' (Mateja, grupa C)
'Da si imao usporedit s nečim vjerojatno bi mogo doživjet poduzetništvo kao poduzetništvo, a ovako s jednim seminarom je to jako slabo.' (Ivana, grupa A)
Većina studenata nije mijenjala shvaćanje problema tijekom semestra, eventualno u
manjim razmjerima. Predavanja i stjecanje većeg znanja o predmetu nije utjecalo u
većem razmjeru na njihovo prvobitno mišljenje o problemu.
'Samim time što smo ono na početku imali jednu sliku pa onda kad smo počeli radit pa smo to onda korigirali, malo. U tom smislu – da. Nisu to bila neka drastična odstupanja, ali promijenio nam se nekoliko pogled tijekom semestra kako je gradivo i
shvaćanje išlo dalje.' (Ivana, grupa A)
'Uvijek je to na početku kao i sa stvarnim stanjem kao evo razgovor s vama, kad nekog prvi put upoznaješ, taj prvi kontakt ti je ono, imaš neko mišljenje svoje prije nego s osobom pričaš, nakon toga kad popričaš i pogotovo ako uđeš u njihovo poslovanje zagrebeš po površini normalno da ti se prvotno mišljenje promijeni. Tako se i nama svima promijenilo, rijetko je da ono šta si ti zamisliš bude stvarno tako...' (Nikolina,
grupa A)
Studente se je poslovni svijet kojega su upoznali činio zanimljivim i većina smatra kako
je bio u manjoj količini realan. Realnost ovisi i o zadatku koji studenti dobiju, tj. koliko
poslovni subjekt ima povjerenja u njih i koliko im ozbiljno pristupi i uvede u problem.
Također, fokus grupa sadašnjih studenata smatra kako su vidjeli dosta velik dio, dok
fokus grupe diplomiranih ekonomista ističu kako kad su počeli raditi im se mišljenje
promijenilo i shvatili su kako je to bio uvid samo u mali dijelić.
'...mislim da je realno bilo jer je bilo različitih situacija koje se stvarno mogu poistovjetiti s inače poslovnim svijetom i mislim da je bilo dosta realno.' (Mateja, grupa
C)
'Mislim da dosta malih poduzeća kao što je bilo naše ima slične probleme. Imam osjećaj da se nekako ''uljuljkaju'' u to poslovanje i ne shvaćaju da svijet ide dalje a oni stoje na mjestu. Dosta su nepovjerljivi prema ''novim'' stvarima i ne žele nikakve promjene. Poseban je problem i ako poduzeće vodi starija osoba koja je to poduzeće pokrenula pred 20-30 godina kada internet nije bio toliko razvijen i kada su promjene u
poslovnom okruženju bile puno sporije te se poduzeće moglo prilagoditi. Bez informacija o asortimanu, misiji, viziji, i sličnim stvarima na internetu kao da i ne
34
postojite. Smatram da u Hrvatskoj radi takve poslovne klime brojna poduzeća imaju takve probleme. I smatram da je to jako realno...' (Eni, grupa B)
'S obzirom na sada - niš nismo vidjele. Al s obzirom na tada, činilo mi se da sam vidjela puno a to je samo jedan mali komadić kad usporedim s danas.' (Ivana, grupa A)
Studenti su se uspjeli snaći u dinamičnom svijetu iz razloga jer smatraju da naše
poslovno okruženje baš i nije dinamično te da se u roku jednog semestra ne promijeni
baš puno stvari na koje bi se trebali prilagođavati.
'...uspjela sam se snaći u poslovnom okruženju. I smatram da nam se ništa nije izjalovilo, pošto se radilo o samo 6 mjeseci, što još uvijek ne smatram da se u poslovnom svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj tako brzo stvari okreću. Realnija je brojka od 1 godine.' (Eni, grupa B)
'...Mi smo radili komadić, projektić i mi smo ga vodili, znači u tome smo se snalazili. Snalazili smo se u okviru svog zadatka.' (Ivana, grupa A)
'...Ako si okružen OK ljudima onda nikakve promjene ne stvaraju problem, dogovorimo
se lako i nema nesporazuma.' (Mateja, grupa C)
'Ne, ovo je samo seminar. Osobe ne iskuse to dinamično poslovno okruženje u tome.' (Dean, grupa B)
Studenti nisu stekli bolji uvid u funkcioniranje poduzeća i poduzetništva generalno zbog
prekratkog vremena i preusko definiranog segmenta, tj. ne dobije se uvid u cjelokupno
poslovanje i funkcioniranje subjekta. Hrvatska nema baš dinamično poslovno okruženje
te u tom pogledu studenti misle kako se nisu imali čemu prilagođavati u jednom
semestru. No, uzimajući u obzir da su studenti dobili kontakt s poslovnim svijetom po
prvi put u svom školovanju i ušli u pravi poslovni subjekt, smatra se da je P.H. 3
djelomično prihvaćena jer su se upoznali bolje s poduzetništvom i shvatili su segment u
kojemu su radili. Nisu stekli široku sliku, ali za to je potrebno još više iskustva i još više
prakse, s obzirom na okolnosti smatra se da je ovaj seminar bio uspješan i približio
studentima poduzetničke vode te da su oni shvatili barem u manjem dijelu njegovo
funkcioniranje te bi se u budućnosti trebalo povećati broj ovakvih seminara, iz raznih
kolegija, kako bi studenti stvarno bili upoznati s poduzetništvom općenito.
35
Slijedi pogled na fakultet tj. nastavnike u kojemu se za cilj uzelo saznati koliku podršku
studenti imaju od njihove strane, koliko su dobro pripremljeni, da li se promijenilo
mišljenje o nastavnom procesu, da li su se odnosi s fakultetom i nastavnicima
promijenili te da li poslovni subjekt u kojem su radili ima pozitivnije mišljenje o
Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon njihovog odrađenog rada kod njih te na kraju da
li bi studenti preporučili ovaj način učenja budućim generacijama. Kroz ova pitanja se
ispituje P.H. 4.
Svi studenti smatraju da je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt.
'Pa profesorica nam je davala savjete u vezi nekih konkretnih stvari i dobro je
potkovana teorijom, tako da što se toga tiče mogu reći da je dobro pripremljena za projekt.' (Eni, grupa B)
'Da, bilo šta da nam je trebalo ili nije bilo jasno, slobodno smo se mogli obratiti
nastavnici i ona nam je to lijepo objasnila ili pomogla.' (Dean, grupa B)
'Dada, imali smo seminare redovito tako da smo mogli pitat svaki tjedan ono šta nam nije jasno, isto nam je objašnjavala iz tjedna u tjedan što se treba, kako se treba i sve što smo htjeli pitat smo mogli pitat. I na konzultacijama i na seminarima i na predavanjima tako da nije bilo problema.' (Ivona, grupa C)
O definiranju očekivanja koja se očekuju od studenata su se podjelili. Starije generacije
tvrde kako nisu znali što očekivati s obzirom da se taj princip prvi put izvodio, dok
najmlađe generacije tvrde kako su zadovoljne definiranim očekivanjima. Zaključuje se
kako se je princip pristupa studentima promijenio te poboljšao u tom vidu.
Svi studenti su se složili da su imali dovoljnu potporu sa strane nastavnika te je većina
čak promijenila stav odnosno zadovoljstvo nastavnim procesom u pozitivnom smjeru.
'...da, mislim da je ovo jedan koristan seminar tako da ja bi rekla da je i najkorisniji
zapravo u svih 5 godina možda. Tako da mi je to promijenilo malo stav isto o fakultetu jer smo dosta naučili baš u tom seminaru i bilo bi korisno da još takvih seminara bude.' (Ivona, grupa C)
'Mislim da dok smo to radili da nam je bilo naporno i nismo baš bili zadovoljni ali kasnije shvatiš kad usporediš s drugim predmetima da nam je ovo bilo super.' (Ana,
grupa C)
'Zahvalan si zato što ti je tad dala priliku barem malo van onih okvira fakulteta kako smo ih poznavali.' (Ivana, grupa A)
36
'Opet moram reći da sam bila zadovoljnija nastavnim procesom i seminarima...ovaj seminar je puno utjecao na to, kao i profesori koji su uvijek bili dostupni i otvoreni za
prijedloge te su se trudili njegovati ''prijateljski'' odnos sa studentima.' (Eni, grupa B)
'Bio sam zadovoljniji na diplomskom ali zbog cjelokupnog programa, pogotovo ovakvih
seminara.' (Dean, grupa B)
Većina tvrdi da su stekli bolje odnose s nastavnim osobljem zbog manjih grupa
studenata te samom činjenicom da je nastavno osoblje bilo pristupačnije i odgovaralo na
sva pitanja.
'...Bile su dosta male grupe tako da smo uvijek mogli pitat, komunicirat izravno tako da
mislim da s nijednim profesorom nismo toliko razgovarali i imali osjećaj da možemo bez problema doći i pitati nešto, a da nas nebi gledali krivo.' (Ana, grupa C)
'Profesorica Lara nam je dosta dolazila u susret i uvijek je bila na usluzi i šta god smo trebali pitat smo pitali nju, tako da mislim da smo stekli bolje odnose s nastavnikom.'
(Ivona, grupa C)
'Jesam, u manjim grupama te se lakše primijeti, bolje te se upozna, a profesori su uvijek bili prijateljski nastrojeni prema studentima.' (Eni, grupa B)
Dok je jedan student izjavio kako nije stekao bolji odnos s nastavnikom, no iz razloga
jer nije bio zadužen za komunikaciju s nastavnim osobljem u timu.
'Pa ja osobno....i nisam baš. Istina, nisam baš se ni trudio i uvijek je netko drugi iz tima komunicirao s nastavnicima.' (Dean, grupa B)
Svi studenti bi preporučili učenje zalaganjem u zajednici budućim studentima, i
naglašavaju kako bi ga trebalo biti u većoj količini. Studenti smatraju kako ovaj projekt
stvara pozitivniju sliku o fakultetu, no samo generalno gledajući jer od subjekta u kojem
su oni konkretno radili seminar nisu dobili povratnu informaciju da bi mogli reći
njihovo viđenje.
P.H. 4 je potvrđena, tj. studenti su postali zadovoljniji nastavnim procesom i stekli su
bolje odnose s nastavnicima iz razloga jer su morali puno više surađivati i raspravljati
međusobno nego kod uobičajenih seminara. Zadovoljni su raspoloživošću nastavnika te
s pomoći koju su im pružili. Studenti imaju pozitivnije mišljenje o nastavnom procesu
te ističu kako bi ovakvih seminara trebalo biti još više.
37
4.3. POSLOVNI SUBJEKTI
Nakon saznanja o mišljenju studenata uslijedili su intervjui s poslovnim subjektima u
kojima su studenti izrađivali seminar učenjem zalaganjem u zajednici. Ispitalo se četiri
poslovna subjekta: Gradska knjižnica Rijeka, Odred izviđača 3.Maj, Udruga konobara i
barmena Hrvatske te Učenički dom Kvarner.
Pitanja su podijeljena na dva dijela, s prvim dijelom se za cilj uzelo istražiti stvarno
iskustvo koje su imali provodeći učenje zalaganjem u zajednici i drugi dio koji je više
općeniti. Pitanja o stvarnom iskustvu su sadržavala mišljenja o studentima, razinu
povjerenja u njih, koliko su se često kontaktirali/nalazili, koliko su iskreni bili prema
studentima, jesu li potpisali izjavu o tajnosti podataka, koliko su ozbiljno pristupili
seminaru, koliko korisnim vide rješavanje problematike od strane studenata za svoj
subjekt, jesu li proveli prijedloge koje su dobili od studenata, da li su ponudili
zaposlenje studentu za kojeg su vidjeli da im odgovara, koliko je nastavno osoblje bilo
na rapolaganju, da li su ispunjena očekivanja te da li su došli do nekih novih saznanja
pomoću studenata. U drugom dijelu, koji je više općenit, istražilo se mišljenje
odgovornih o korisnosti učenja zalaganjem u zajednici za studente te za poslovne
subjekte, smatraju li takvo učenje potrebnim u školovanju, je li se promijenilo mišljenje
o Ekonomskom fakultetu u Rijeci i da li smatraju da postaje konkurentniji ovakvim
seminarom, da li i danas surađuju s fakultetom ili studentima koji su radili seminar kod
njih, da li bi voljeli neka poboljšanja poput uvodnog sastanka s nastavnim osobljem i
web stranice gdje mogu postavljati pitanja.
S obzirom na već iznesenu teoriju i mišljenja studenata donesle su se slijedeće hipoteze:
P.H. 1: Učenju zalaganjem u zajednici i studentima, partneri u zajednici pristupaju
ozbiljno i s povjerenjem
P.H. 2: Partneri u zajednici smatraju korisnim rješavanje problematike od strane
studenata
P.H. 3: Partneri u zajednici imaju pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u
Rijeci te nastavljaju suradnju s istim
38
P.H. 4: Partneri u zajednici smatraju učenje zalaganjem u zajednici korisnim za sve
sudionike i potrebnim u školovanju studenata
Preispitivalo se mišljenje poslovnih objekata o studentima koji su radili na konkretnom
problemu kod njih. Na pitanje kako bi ocijenili studente svi su odgovorili kako su
studenti bili jako marljivi, ozbiljni i pristupili su im vrlo odgovorno i smišljeno svaki
put.
'Ocijenila bih ih kao vrlo marljive, temeljite u radu. S velikom ozbiljnošću i odgovornošću su pristupili istraživanju i to u svim koracima, od samog obraćanja Knjižnici, pripreme i tijeka istraživanja do sumiranja i prezentiranja rezultata.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Zanimalo ih je sve...A ovako na sastancima su se družili s djecom i s nama i bili su super. Puno su pitali no nisu bili tako dugo da bi mogli ući u problematiku baš svega, ali zanimalo ih je.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'Bili su jako aktivni i baš su se potrudili upoznati udrugu u detalje prije nego su izašli van, u konačnici su nas predstavljali vani tako da se nismo opustili niti mi. Odradili su
svoj posao korektno u toku projekta, u toku tih intervjua, kada su radili te analize su
konstantno bili u komunikaciji s uredom tako da to je stvarno aktivno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
Partneri u zajednici su podjeljeni po pitanju povjerenja da će im studenti riješiti
problem, no svi se slažu kako je korisno pa makar dobili samo uvid u problem iz drugog
aspekta.
'...Budući da sam surađivala sa studentima tijekom njihove pripreme anketnih pitanja a oni su prihvatili moje pojedine primjedbe imala sam povjerenje da će rezultati istraživanja uputiti na moguće korake ka rješavanju problema.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'...Nisam imala povjerenja u smislu da će mi riješiti problem, ali da će mi analizirati stanje stvari iz jedne druge perspektive, to da! I dobila sam upravo to, znači viđenje iz jedne druge perspektive.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
39
Dvoje partnera su prihvatili potpuno nove studente koje nisu prije poznavali, dok su
ostalo dvoje partnera prihvatili studente i vjerovali im jer su ih znali od prije. Da je bilo
suprotno, smatraju kako nebi ušli u projekt.
'Povjerenja smo u startu odmah već imali jer je kolegica koja je bila u tom timu radila preko studentskog ugovora kod nas tako da smo imali povjerenja...Načelno nebi nikada davao podatke nekome kome ne vjerujem tako da, da su došli nepoznati studenti nebi
uopće prihvatili taj projekt. Imali smo povjerenja načelno u studente.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'...To su bili studenti koji su bili već pola godine kod mene ovdje u domu i ja imam svoju sliku o njima. Oni su smješteni u domu i oni su meni poznate osobe. Neznam da li bi sa nekim potpuno nepoznatim ušla u projekt. Nisam sigurna, jer je bilo puno podataka koje je trebalo dati što bi zahtjevalo i vremena, a vjerojatno i razmišljanja da li s njima
izaći.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Izjava o tajnosti ne predstavlja bitnu ulogu partnerima u zajednici, no ovdje su ispitani
subjekti koji su udruge ili javne ustanove te smatraju kako oni nemaju informacije o
radu za tajiti, jedino taje informacije koje se odnose na korisnike njihovih usluga.
'Sve informacije koje su tražili su dobili, te, ponavljam, Knjižnica je javna ustanova i podaci o njenom djelovanju su javno dostupni. Ono što ne smijemo dati, a što studenti
nisu niti tražili to su osobni podaci korisnika i povijest njihove posudbe.' (Ljiljana
Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Ne postoje takve informacije, mi smo udruga na volonterskoj bazi i ne krijemo javnosti
nikakve informacije tako da sve što su nas pitali smo im slobodno i rekli.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'...Mi kao udruga svim članovima dajemo sve informacije tako da nismo tajnoviti, funkcioniramo dosta transparentno i da su nas i pitali nešto, sigurno nebi krili jer je kod nas sve više manje javno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'...Ali postoje određeni protokoli unutar ustanove koji se tiču isključivo i samo ustanove, najviše se odnosi na tajnost podataka o učenicima i tajnost o korisnicima te djelatnicima. To je taj dio o kojem nisam razgovarala s njima.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
40
Partneri su predstavili studentima problematiku koja ih stvarno muči ili, u slučaju da
nisu imali problem već definiran, sa studentima su se dogovorili za koji segment bi im
trebalo istražiti tržište.
'Tijekom pripreme istraživanja razgovarala sam sa studentima o navedenoj problematici i trudila se čim jasnije je predstaviti sa svih aspekata.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Zajedno sa njima smo tražili case study koji će radit kod nas. Tražili smo nešto u čemu nam oni mogu pomoć, da oni imaju dobar rad, da oni sebe predstave dobro na
fakultetu, a u konačnici da podaci koje dobijemo da budu relevantni nama za dalje. I bili su!' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
Svi partneri su bili iskreni sa studentima koliko god su mogli kako bi im čim više
približili problematiku svog subjekta.
'Naravno, iskrenost je temeljna prepostavka međusobnog povjerenja i uvažavanja, a u ovom slučaju smatram i preduvjet da se istraživanje provede.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
Partneri su pristupili studentima kao ozbiljnom rješenju njihovog problema. Vidjeli su
ih kao zainteresirane mlade osobe i kao izvor novih ideja koji im može pomoći u radu.
'Pristupila sam vrlo ozbiljno uz puno uvažavanje studenata kao zainteresiranih mladih ljudi.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Koliko su oni pitali. Koliko je njih zanimalo toliko smo se i mi potrudili im pružiti informacije i dati im do znanja o čemu se radi. A rekla sam maloprije, nismo ušli duboko u to jer vikendom na najbitnijim aktivnostima nisu mogli sudjelovat. Bilo bi
puno ozbiljnije da su bili vikende s nama, pošto nisu onda smo im pružili informacije koliko smo mogli.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'Mi smo pristupili kao da je seminar, ali su studenti napravili da bude ozbiljan. Oni su
se potrudili da mi shvatimo da je to stvarno nešto što je njima važno pa samim time da bi i nama trebalo biti važno (osmijeh). Tako da recimo da smo pristupili ozbiljno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'Svi seminari odnosno sve informacije, svi projekti, svi programi koji mogu pomoći u poboljšanju rada i življenja studenata, učenika odnosno korisnika naših usluga su dobrodošli. Drago mi je da se ovdje odradio. Neke informacije koje sam dobila su mi
41
uistinu nove, no većina ipak nije nova. Eto, jer mislim da je i to normalno. U svakom
slučaju, drago mi je da je bilo to tu. Prihvatila sam ih onakve kakve jesam, kakve sam ih dobila po ozbiljnosti. Mislim, nisu oni nečim promijenili percepciju ili nekakav stil življenja u domu ničim bitno, jednostavno su mi dali jedan poseban pogled i taj dio
cijenim.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Većina partnera ističe kako su studenti prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno
rješenje njihovog problema.
'Svako istraživanje temeljeno na znanstvenim postupcima, a ovo je bilo takvo, može pridonijeti rješavanju problema stoga su studenti od mene osobno a i ostalih kolega u odjelima, ograncima i bibliobusu gdje se istraživanje provodilo bili prihvaćeni ravnopravni i s uvažavanjem.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Pa ovdje su bili definitivno kao potencijalno rješenje problema. Obavezu nismo imali jer nemamo obavezu prema fakultetu. Ali prihvatili smo ih stvarno kao osobe koje mogu
pomoć.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
Dok jedan partner ističe kako su studenti prihvaćeni kao još jedan pogled koji bi im
pridonio potencijalnom rješenju. Takav zaključak se je donio iz razloga jer ustanova
sudjeluje često u sličnim projektima i smatra uvijek korisnim pogled s drugačijeg kuta,
ali ga ne smatra kao potencijalno rješenje već kao samo utjecaj na rješenje.
'...Kad vam dođe student sa jednom drugačijom percepcijom nečega i traži pomoć da bi napravio taj seminar, a ja vidim da je to jedan program koji će domu dobro doći. Evo ja sam ga prihvatila kao takvog i iz tog razloga ga u tom segmentu cijenim kao još jedan dobro odrađen program. Tako da ću reći da su nam studenti donijeli utjecaj na konačno rješenje. No ne bitno jer imamo puno drugih programa u kojima radimo.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Partneri su vremenski odvojili koliko god je bilo potrebno studentima te su bili voljni
angažirati i ostale zaposlene u tijeku istraživanja.
'Za studente smo izdvojili onoliko vremena koliko je bilo potrebno. Ja osobno sam se
susrela s njima nekoliko puta tijekom pripreme istraživanja i formuliranja anketnog upitnika te nakon provedenog istraživanja pri prezentiranju rezultata a kolege tijekom
same provedbe i anketiranja korisnika na više lokacija Knjižnice.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
42
'Startno nekoliko sastanaka, 2 ili 3 sastanka smo imali dok smo našli cilj, a kasnije manje više kolegice iz ureda su preuzele komunikaciju tako da taj dio stvarno neznam
koliko je bilo interakcije među njima.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'...Ali kad god su došli, kad god su mislili i trebali i da ja njima odradim jedan dio bila
sam na raspolaganju...Bila sam voljna izdvojiti vremena koliko god im je bilo potrebno.'
(Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Mišljenje i povjerenje partnera u studente se nije mijenjalo s vremenom. Jedino se
spominje da ako se je i mijenjalo onda je sigurno bilo pozitivnije.
Zaposlenje nije bilo ponuđeno studentima, kao razloge ističu svoju volontersku bazu
rada i nepotrebnost osobe ekonomskog usmjerenja. Jedan subjekt ističe kako je već
radila za njih, dok drugi ne može odgovoriti na to pitanje.
'Budući da se radi o studentima ekonomije nismo ponudili posao jer, s jedne strane, takve mogućnosti nije bilo, a s druge strane, mi smo ustanova drugačijeg profila za rad u kojoj su potrebne kvalifikacije prema Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o stjecanju stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'...To je sad malo teško jer je ovo volonterska udruga i na razini države ima nekih desetak zaposlenih baš s plaćom, al da mi sad možemo uzeti npr. tajnika i davat mu plaću uzeli bi nekoga od nas koji je u toj organizaciji već dugo i koji poznaje organizaciju bolje nego studenti koji su bili par mjeseci.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
Partneri nisu za svoje nedoumice kontaktirali nastavno osoblje, ali bez obzira smatraju
kako bi im odgovorili i bili na raspolaganju da su ih trebali.
'S nastavnim osobljem nisam direktno komunicirala a nije bilo niti potrebe. Sve se
rješavalo posredno putem studenata, primjerice definiranje anketnog upitnika za koji sam imala nekoliko prijedloga izmjena koje je mentorica prihvatila.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
Očekivanja sa strane fakulteta partneri u zajednici nisu imali jer nisu bili u kontaktu, no
studenati su ispunili sva njihova očekivanja.
43
'Od fakulteta nisam imao očekivanja tako da nisu ih mogli ni ispunit. A za studente
mislim da su se baš prihvatili tog posla ozbiljno. Mislim da su stvarno ozbiljno odradili to što su trebali tako da su ispunjena očekivanja.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
Partneri u zajednici imaju pozitivno mišljenje o studentima koji su im rješavali
problematiku, smatraju ih odgovornima te ističu kako su ozbiljno pristupili rješavanju
problema. Dvoje partnera su imali povjerenja u studente koji su im se obratili po prvi
put, dok druga dva partnera smatraju kako nebi imali povjerenja u studente koje neznaju
odprije te ne vjeruju kako bi tada pristali na ovakav projekt. Nijedan subjekt nije
potpisao Izjavu o tajnosti, no smatraju kako to za njih nije ni potrebno jer su udruge ili
javne ustanove te sve svoje informacije o radu trebaju imati transparentne. Jedine
informacije koje nisu dali studentima na uvid su podaci o njihovim korisnicima usluga
čime bi se ušlo u privatnost osoba i to je nedopustivo. Subjekti su predstavili
problematiku koja ih je stvarno mučila, a koji nisu imali problem, pronašli su segment
koji bi ih interesiralo istražiti. Svi partneri su bili iskreni sa studentima i pristupili su
ovom seminaru većinom ozbiljno. Ako bi slučaj bio drugačiji, studenti bi unijeli dozu
ozbiljnosti u cijeli projekt te bi i subjekt ga shvatio na takav način. S obzirom da su
imali povjerenje i bili iskreni tijekom cijelog vremena, logično je i da su uvidjeli u
studentima potencijalno rješenje. No, jedan partner se izjasnio kako nije vidio
potencijalno rješenje već samo još jedan pogled na problem koji bi mogao utjecati na
krajnje rješenje. Za studente su partneri izdvojili koliko je bilo potrebno vremena, te ako
nisu bili oni u mogućnosti, bi zadužili nekog drugog zaposlenog. Partneri nisu ponudili
zaposlenje nijednom studentu, iako je u jednom student već radio. Niti jedan partner
nije kontaktirao fakultet u vezi nedoumica jer ih nisu imali, a eventualno ako se je
pojavila neka, pristupili bi studentima. Očekivanja su ispunjena od studenata, dok od
fakulteta ih baš i nisu imali. S obzirom na iznesena mišljenja, P.H. 1 se prihvaća, tj.
učenju zalaganjem u zajednici i studentima partneri pristupaju ozbiljno i s povjerenjem.
Posljedično, kao rezultat iskrenosti i povjerenja partnera u studente uzela se hipoteza
kako je rješavanje problematike od strane studenata korisno za partnere u zajednici.
Partneri smatraju rješavanje problematike korisnim za svoj subjekt.
44
'Da, smatram korisnim jer je analiza rezultata uputila na moguće pravce rješavanja problematike.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'...I pošto je ovo sve volontersko, svi trče za novcima, nikome se neda volontirat tako da koja god nova osoba dođe, koja je voljna i željna i sve njene ideje su dobrodošle. Smatram da su bili korisni, da su ostali još malo duže bi bilo bolje ali eto, možda dođe netko drugi (osmijeh).' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'Oni nisu riješili problematiku, oni su mi dali pogled na jedan segment rada doma i u
tom segmentu to smatram uspješnim. To vam je kao da imate 25 programa i sad vam se javi 26. koji će vam dati 26. pogled. U tom segmentu su odradili dobro.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Partneri su proveli dio prijedloga od studenata.
'Jesmo, postepeno, nekoliko od njih od kojih najvažnijim smatram poticanje učlanjenja nezaposlenih putem povoljnije članarine od ove godine.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Napravili smo analize i promjenili smo marketinški pristup. Jer je bila analiza koliko je poznat brand barmen.hr-a u Rijeci, tako da smo koristili dio.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'Njihovi prijedlozi su djelomično provodljivi. Nakon njihovog rada i kada smo dobili završno izvješće, onda sam iznijela taj rad i rezultate rada na dječje odgajatelje - koje
je naše stručno vijeće, gdje smo razgovarali koliko je što od toga primijenjivo i na koji način. Dom je ustanova koja ima 300 korisnika, postoji već 100 godina i postoje programi po kojima mi radimo već godinama tako da ništa bitno se nije desilo, ali kažem, dobrodošli su, taj jedan pogled je dobrodošao. Da li je nešto konkretno promjenjeno, da, mislim da jesu jedna ili dvije stvari u jelovniku...' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Izjasnili su se kako su im studenti pomogli u dolaženju do novih rješenja.
'Studenti su došli do zanimljivih rezultata i konkretnih prijedloga rješenja od kojih smo neke kasnije proveli.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Da, bilo ih je jer svaka nova osoba koja dođe donese i neke nove ideje koje su nama posebno važne.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
45
'Pa do saznanja da, do rješenja ne!' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Svi partneri smatraju korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane
studenata, smatraju kako svaka nova osoba je izvor novih ideja, a ideje se jako cijene
današnji dan pogotovo od mladih osoba koje još otvoreno razmišljaju o svemu. Partneri
su proveli djelomično prijedloge koje su im iznijeli studenti u završnom izvješću što
znači da cijene mišljenje studenata koji su im rješavali problematiku. Vezano uz
prijedloge, partneri smatraju kako su došli do novih saznanja i rješenja dok je jedna
osoba rekla kako su joj pomogli doći do saznanja, ali ne i do rješenja. Zbog toga se P.H.
2 prihvaća, tj. partneri smatraju korisnim rješavanje njihove problematike od strane
studenata.
Studenti svojim ponašanjem i predstavljanjem ostavljaju dojam koji ostaje povezan sa
Ekonomskim fakultetom u Rijeci kod osoba koje su komunicirale s njima. Svi partneri
imaju pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu, no neki od njih ne smatraju kako
postaje konkurentniji zbog razloga što je jedan seminar premali obujam koji bi ga
smjestio u konkurentnije okružje.
'Imam pozitivno mišljenje. Dapače, smatram da je dužnost fakulteta i cijele znanstvene
zajednice kroz konkretnu suradnju s ustanovama i poduzećima aktivno pridonositi razvoju svih segmenata društva.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Pa evo, iznenadio me! Pozitivnije je definitivno. Nadam se da i drugi prihvaćaju taj sustav, a ne samo taj jedan profesor koji im je dao ovaj seminar. Ali mislim da ne
postaje konkurentniji. Nažalost, Ekonomski fakultet u Rijeci je dobio samo pozitivnije
mišljenje od nas kao osobe...A Ekonomski fakultet u Rijeci nažalost baš zbog tog velikog broja ljudi koji imaju neka osnovna znanja koja su naučili, a koja su nažalost neprimjenjiva. Fali puno više radnog iskustva i prakse. Evo baš govorim iz iskustva naše firme, nama se prijavljuju ljudi koje ne znaju ništa više od Word-a i Excel-a,
Powerpoint prezentacije jer su morali, ali komunikaciju poslovne klime znaju jako loše. Sa normalnim pojmovima tipa virman, tipa faktura nisu upoznati na fakultetu koji to
predstavlja.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
Većina partnera nije nastavila suradnju sa studentima i fakultetom, no ipak većina je
voljna sudjelovati u budućnosti što upućuje na zaključak kako su imali pozitivno
iskustvo i voljni su pomoći i surađivati za dobrobit studenata i zajednice.
46
'Pa ovako, kontakt između rada i fakulteta je nešto što generalno nedostaje našem školovanju, našem cijelom sustavu. Iz tog razloga ja mislim da bi bilo jako potrebno što više kontakata, i u ovom projektu i po bilo kojem drugom. Dakle, ne samo sada i ne
samo za ovo nego bilo kakva komunikacija, bilo kakva suradnja bi bila daleko bolja.
Prvenstveno zbog studenata, dakle ne zbog fakulteta, ne zbog učeničkog doma nego zbog studenata. Mi smo spremni u tom segmentu sudjelovati koliko god je potrebno.
Fakultet je prepoznao taj način, pretpostavljam da će biti sve više takvih projekata ubuduće, mi smo spremni za to da dođu.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Poslovni subjekti imaju pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci te
smatraju kako je dužnost takvih obrazovnih institucija da svojim djelovanjem
potpomažu zajednicu, stvaraju suradnje i pružaju studentima praktično znanje. Većina
poslovnih objekata nije u suradnji sa studentima koji su rješavali problematiku tijekom
seminara niti sa fakultetom, ali ističu kako bi bili voljni surađivati u budućnosti te je
pristanak na ovaj intervju jedan vid i potvrda njihove volje za daljnju suradnju. S
obzirom na izneseno, zaključuje se da je P.H. 3 potvrđena i da Ekonomski fakultet u
Rijeci stječe pozitivnije mišljenje kod poslovnih objekata kroz učenje zalaganjem u
zajednici te da su voljni na daljnju suradnju.
Uslijedio je dio s općenitijim pitanjima i mišljenjima.
Svi partneri smatraju kako učenje zalaganjem u zajednici koristi studentima.
'Ovakvo učenje smatram korisnim za studente budući da kroz suradnju s ustanovama i poduzećima u kojima se istraživanje provodi mogu svoja teoretska znanja stečena na fakultetu primijeniti u praksi, usavršiti komunikacijske vještine a moguće i steći neke poslovne prilike.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Da, zato jer će naučit nešto novo, naučit će kako udruge fukncioniraju, naučit će hijerarhiju kako to sve skupa fukcionira i naučit će se nekoj odgovornosti. Jer ovdje se ipak radi s djecom i ta odgovornost je velika. I što se tiče financija kako organizirat određene aktivnosti... tako da u svakom slučaju mislim da je jako dobro. Samo što organizacijski i financijski dio vremenski dosta traje, puno detalja, puno stvari koje
studentima uopće nebi palo napamet da bi trebalo napravit.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
47
'Da, svakako. I primjer iz mog fakulteta, nažalost nitko ne primjenjuje ovakav rad. I mi imamo stručna usavršavanja i sve i nažalost sad već za stručno usavršavanje mi tražimo već neko prethodno iskustvo, a ne samo čistog studenta. S druge strane, smatram da studente na fakultetu uopće ne zaljube za posao jer nam se javilo po 15, 20 studenata za
stručno usavršavanje i mislim da studenti ne kuže poslovanje. To je nešto što je možda krivnja profesora jer, načelno, mi koga uzmemo na stručno usavršavanje i zapošljavamo ga nakon toga na neodređeno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'...Mislim da im je to kontakt sa stvarnošću, sa radom i mislim da je to jako bitno studentima. Možda su više kapitalizirali u tom dijelu od nas kao ustanove i to mi je
drago.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Partneri također smatraju kako je učenje zalaganjem u zajednici korisno poslovnim
subjektima kada nemaju kadrovskih ili materijalnih potencijala, no isto tako im je uvijek
potrebna i korisna nova ideja i sagledavanje problema iz drukčije perpektive. Konstatira
se kako korisnost za poslovne subjekte ovisi samo o tome koliko je poslovni subjekt
voljan dati priliku studentima da sudjeluju u rješavanju.
'Za poslovne subjekte također ovakvo učenje smatram korisnim budući da se na ovaj način, u situaciji kad ustanove i poduzeća možda i nemaju kadrovskih niti materijalnih potencijala za provedbu istraživanja o nekom konkretnom problemu ona ipak kroz ovaj vid suradnje mogu provesti i putem dobivenih rezultata pridonijeti konkretnom
rješavanju problema.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Kako je nama bilo tako bi i svima drugima bilo korisno. Sve to ovisi kako se taj subjekt
predstavi studentima i šta od njih očekuje. Ako će im dati priliku onda će imat koristi, ako će ih držati eto tek toliko da ih drži, onda neće. Ovisi o subjektu.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'Da, uvijek je korisno. Uvijek je korisno kad dođe nešto novo, neki novi program, nova osoba, novi pogled, nova percepcija – to je uvijek korisno.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Partneri smatraju kako je učenje zalaganjem u zajednici potrebno u školovanju, pa čak i
u većem obimu.
'Ovo svakako, što više interakcije, što više prakse, što više profesora koji su stvarno radili u poslu pa onda počeli predavat, evo taj dio fali. A ovaj projekt je korak prema tome.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
48
Partneri se slažu kako je učenje zalaganjem u zajednici korisno za studente i poslovne
subjekte, te također korak naprijed u školovanju jer smatraju da studenti trebaju imati i
praktičnu nastavu. S obzirom na izrečena mišljenja, P.H. 4 se prihvaća i zaključuje kako
učenje zalaganjem u zajednici koristi svim sudionicima i potreban je u školovanju.
49
5. SAVJETI I PREPORUKE SUDIONIKA UČENJA ZALAGANJEM U
ZAJEDNICI
U ovom dijeli se prezentiraju savjeti koje su iznijeli sudionici istraživanja te moguća
poboljšanja u budućnosti modela učenja zalaganjem u zajednici u sklopu kolegija
Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Kako i sam naslov kaže, ovdje će
se obrađivati savjeti i preporuke koje su iznesene tijekom fokus grupa sa studentima i
intervjua s poslovnim subjektima. Najprije se izlažu mišljenja studenata, a potom i
partnera u zajednici.
5.1. STUDENTI
Zadnji set pitanja za studente se odnosio na savjete koji je za cilj imao saznati načine
poboljšanja projekta kako bi budući studenti bili još zadovoljniji. To se je pokušalo
saznati pitanjima o prijedlozima studenata koji su već odradili takav seminar, koje
savjete bi imali za buduće studente koje čeka taj seminar, da li je nešto nedostajalo ili je
nešto bilo višak te slobodno komentiranje što žele.
Kao poboljšanja su naveli da se na predavanjima više posveti praksi i primjerima iz
prakse, SPSS bi se trebao bolje pojasniti, dnevnik refleksija bi trebao imati voditelja
tima koji bi bio zadužen za ispunjavanje istog, područje seminara koje se obrađuje bi
trebalo biti uže te bolja koordinacija nastavnog osoblja sa partnerima u zajednici.
'Nastava bi trebala biti više posvećena praksi, na nastavi smo uglavnom bili upućeni u osnove marketinga, kao npr. vrste pitanja, 4P, itd. Ipak mislim da bi trebalo biti više primjera iz prakse, upravljanje budžetom, mjerenje ''odaziva na reklame'', više o psihologiji potrošača, utjecaju boja i slično. SPSS bi se isto trebao bolje pojasniti, to
nam je bio glavni program u kojem smo morali raditi, a rijetko tko je shvaćao kako radi.' (Eni, grupa B)
'...U idealnom slučaju bi bilo da je na faksu instaliran SPSS pa da možemo uvijek svi radit.' (Ana, grupa C)
'...Trebalo bi, ako već mora postojat dnevnik da ima voditelja tima koji će bit napismeno vođa i Lara će znat za njega i on će bit odgovoran da se to maksimalno dobro napiše i da skupi dojmove i neka napiše realno stanje kakvo je. I onda bi se tog vođu tima
nagradilo dodatnim bodovima, plusićima ili da nemora radit slijedeći seminar ili tako nešto.' (Nikolina, grupa A)
50
'Savjet bi bio da bude uže područje seminara, manji zadatak zato jer mislim da bi ga detaljnije mogli odraditi. Mislim da bi onda mogli više naučit.' (Ivana, grupa A)
'...bolja koordinacija između poduzeća i fakulteta, ovdje se postavlja pitanje da li znaju profesori uopće kontaktiramo li mi poduzeća i kako predstavljamo fakultet.' (Dean,
grupa B)
Tijekom fokus grupa se saznalo da nijedan student nije dobio povratnu informaciju od
poduzeća nakon predaje završnog izvješća, o korisnosti prijedloga koji su izneseni u
njemu. Ističu kako bi to bilo jako korisno za njih i doprinijelo dodatno njihovom
osjećaju korisnosti i samouvjerenju, kada bi dobili informaciju koliko su njihove
preporuke dobre za partnera u zajednici, jesu li proveli dane preporuke te da li su
njihova mišljenja u kojem segmentu pomogla subjektu.
Kao savjete za buduće generacije studenata koje će provoditi seminar u sklopu učenja
zalaganjem u zajednici su predložili:
'Moj savjet bi im bio nek iskoriste SVE što god mogu, nek čupaju i nek grizu, nek preuzimaju seminare i nek upoznavaju ljude i nek se trude i neka rade.' (Ivana, grupa
A)
'...Neka što više ljudi upoznaju u tom periodu, stvarno ti to otvori vrata, ako ne direktno
onda preko nekog desetog jer se to čuje. Sve se čuje!' (Nikolina, grupa A)
'Bit će puno teorije, a prakse koliko si sami date.' (Dean, grupa B)
'Da ne shvate olako SPSS jer će im to biti korisno. Da se malo više potrude oko toga i
da izvješće napišu na vrijeme jer je dosta dugo. Da se potrude oko prijedloga jer je to dosta bitno.' (Ivona, grupa C)
'Da budu ozbiljni s poduzećem i da se trude te da ne gledaju na ovo kao na seminar nego da zamisle kao da su izvan fakulteta i da imaju poslovni sastanak jer to sve utječe na sliku o njima.' (Ana, grupa C)
Kao višak studenti nisu naveli nijednu stvar, dok su predložili kako bi bila korisna lista
poduzeća koja bi studenti mogli kontaktirati, instaliran program SPSS na računalima
fakulteta te nastavni proces više okrenut primjerima iz prakse.
'Možda bi bilo to bilo korisno da je bila neka lista poduzeća, da već imamo, da lakše možemo stupiti u kontakt s njima. Za SPSS smo već rekle da se instaliraju na kompjutere na fakultetu.' (Ana, grupa C)
51
'Trebao bi se uvesti popis poduzeća koja su voljna surađivati sa studentima i koja su otvorena za prijedloge studenata. Također...nastavni proces treba biti više okrenut praksi da vidimo konkretne primjere iz prakse, psihologiju potrošača, guerilla marketing itd.' (Eni, grupa B)
5.2. POSLOVNI SUBJEKTI
Tijekom intervjua s kontakt osobama poslovnih subjekata se je upitalo za njihovo
osobno mišljenje kako bi se mogao ovaj seminar poboljšati te se je predložilo nekoliko
poboljšanja samog projekta učenja zalaganjem u zajednici. U nastavku slijede
komentari i mišljenja pojedinaca koji su direktno bili u projektu sa studentima.
Istraživalo se mišljenje o određenim poboljšanjima do kojih se došlo u razgovoru sa
studentima i s idejom približavanja projekta partnerima u zajednici. Tako se je došlo do
par poboljšanja među kojima su bili uživo prezentiranje završnog izvješća od strane
studenata te davanje povratne informacije na njihov rad, uvodni sastanak od strane
nastavnika i web stranica gdje se mogu postavljati pitanja.
Na prijedlog za prezentiranje završnog izvješća uživo te davanje povratne informacije
partneri su rekli kako bi voljeli da im studenti uživo prezentiraju svoje prijedloge, ali
nisu svi suglasni da će im dati odmah i povratnu informaciju o njihovom radu već im je
za to potrebno vremena da promisle i prokomentiraju sa svojim zaposlenicima.
'...U nekom budućem istraživanju vjerujem da bi bilo zanimljivo održati takvu prezentaciju na sastanku zaposlenika GKR. Povratna informacija studentima sigurno bi
bila korisna i voljna sam je dati. A što se samog načina povratne informacije tiče, mislim da bi naknadna informacija kad se, osim prezentacije uživo, pregleda i sam rad, bila sveobuhvatna a time i korisnija za studente.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Nama su oni to prezentirali uživo. Završno izvješće su nam predali na zadnjem sastanku u pisanom obliku, a prije toga su kroz komunikaciju oni to sve iznosili. U biti
sve te ideje koje su nam govorili su nakraju bile u tom izvješću. Dobili su povratnu informaciju, usmenu.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'Pa vjerojatno bi bilo fora jer drukčije su stvari koje su zapisane na papiru, a drukčije interakcijom.' Te je istaknuo kako bi volio dati povratnu informaciju jer '...I mi smo bili
52
mladi, i nama je netko trebao pomoć da naučimo.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'Nije mi to bitno, uživo ili ne. Ove informacije koje sam dobila su nam bile od koristi onoliko koliko mogu biti, a dali bi uživo nešto više... Neznam, mislim da nije bitno.' Te
ističe 'Ako oni to uživo prezentiraju, to ne znači da će odmah dobiti i povratnu informaciju od nas. Ta povratna informacija nije vezana uz uživo prezentiranje, ali uvijek mogu, dapače i sami prezentirati na našem vijeću.' No, rečeno je da bi bili voljni dati povratnu informaciju naknadno na rad studenata. (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
Partneri u zajednici su izjavili kako nije potrebno imati uvodni sastanak s nastavnikom
jer projekt nije te kompleksnosti da bi im trebalo dodatno pojašnjavati očekivanja, no
smatraju kako bi cijeli seminar izgledao ozbiljnije kada bi se organizirao formalan
sastanak na kojemu bi se moglo raspravljati i o poboljšanju suradnje za dobrobit
studenata.
'Studenti su bili vrlo precizni i konkretni te nam je bilo jasno koja su očekivanja od Knjižnice. Možda bi u nekim kompleksnijim istraživanjima sličan sastanak bio potreban.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
'Sve smo to prošli sa studentima na uvodnom sastanku, općenito što se očekuje od nas. Nije to sad neki jako ozbiljni projekt pa da bi trebalo. Više ovako, ležerno lijepo druženje, barem smo mi to tako shvatili i mislim da su i studenti to tako shvatili.' (Leda
Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'Mi smo imali uvodni sastanak sa studentima prije nego smo krenuli u projekt. Mi smo
definirali očekivanja od nas i od studenata ali od fakulteta ništa. Bilo bi puno ozbiljnije da fakultet stane iza svojih studenata, ovdje su samo studenti došli do nas, a da je fakultet pozvao sve nas koji smo bili partneri na tom projektu nakon svega toga i rekli
kakvi su naši projekti bili, kako su prošli mislim da je baš ta suradnja bitna.' (Zoran
Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
Većina partnera smatra kako bi bilo korisno napraviti web stranicu s mogućom
interakcijom jer je to način komunikacije mladih i može imati bazu primjera prijašnjih
istraživanja gdje bi se moglo vidjeti ogledne primjerke.
53
'Sigurno da bi to bilo korisno i iz razloga koji navodite a i kao baza primjera
istraživanja koja može biti ogledna za buduću sličnu praksu.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)
Dok jedan partner ističe kako nedostaje ta komunikacija fakulteta i partnera u zajednici
te da zbog toga nema potrebe pitati pitanja na takvoj web stranici.
'Načelno mislim da projekt nije te snage upravo što prvi dio fakulteta nije odrađen kvalitetno. Ja nemam razloga pitat fakultet što bi oni jer mi ni u jednom trenutku nije
fakultet službeno pristupio pa nemam razloga ja pristupat fakultetu nego studenti. Možda da je neki dopis fakulteta: bili bismo Vam zahvalni, što ako postanete partner projekta vrlo rado ćemo cijenit Vaše mišljenje, komunikaciju... ili da me je netko
nazvao, onda da...' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
Kao dodatna poboljšanja i komentare partneri su se izjasnili da bi bilo dobro kada bi
nastavnik kontaktirao poslovne subjekte u profitnom sektoru jer bi imali veće
povjerenje u cijeli proces. Ostali savjetuju veću količinu ovakvih seminara.
'Mislim da bi bilo dobro da profesorica kontaktira poduzeća, jer mi smo volonterska udruga pa nam nije bitno, ali ako studenti rade s poduzećem sigurno bi im bilo bitno da ih kontaktira formalno zaposleni s fakulteta jer bi to doprinijelo povjerenju poslovnog
subjekta u studente i cijeli projekt.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)
'...baš sam bio zadovoljan da je fakultet primijenio takvu politiku. To bi svaki predmet trebao radit. Da nema predmeta koji nema case study, umjesto seminara koji samo
prekopiraš. Takav case study za grupe od 6 osoba i gdje će troje odradit posao, jer uvijek postoje ljudi koji rade i koji se šlepaju na njih. E pa to je to, od sto studenata barem da pola osjeti poslovnu politiku i onda da ih još mi možemo ocjenjivat, a mi smo opasni po tom pitanju. (osmijeh)' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)
'...Ovo šta sam malo prije rekla kontakt fakulteta i rada, u ovom slučaju smo mi dio drugog segmenta tj. rada, bilo bi dobro kada bi toga bilo više, to sam malo prije rekla. Kada bi mogli surađivat s njima, prvenstveno zbog studenata, mi smo uvijek spremni za to, dakle nama takav jedan program neće donijeti neke nove spektakularne promjene ali će nam dati jedan segment kvalitete više, fakultetu će dati mogućnost da studente uputi i na ustanove izvan sustava, a najviše bi to vjerojatno dobro došlo studentima koji bi imali priliku upoznati nešto izvan fakulteta.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)
54
6. PREPORUKE PRIMJENE U BUDUĆNOSTI
Učenje zalaganjem u zajednici u sklopu kolegija Istraživanje tržišta je poboljšalo osobni
i profesionalni razvoj studenata, naučili su bolje gradivo kolegija te posljedično stekli
bolji akademski uspjeh. Neki su naučili bolje upravljati vremenom, no istaklo se kako
dnevnik refleksija nije povezan s tim poboljšanjem. Ovakav način učenja je još jedan
vid po kojemu studenti postaju poduzetniji generalno i uče se zajedništvu te
odgovornosti, prema sebi ali i prema poslovnom subjektu za kojega rade. S ovakvim
iskustvom postaju konkurentniji na tržištu rada i poslovni subjekti prepoznaju ovakve
projekte kao pozitivne crtice budućeg zaposlenika.
Ovaj način učenja je prepoznat i od strane poslovnih subjekata kod kojih se je odrađivao
i imaju pozitivnije viđenje studenata i fakulteta koji ga provodi. Subjekti su voljni
surađivati i u budućnosti s fakultetom na dobrobit sviju sudionika. Ističu kako su
projektu pristupili ozbiljno i vidjeli su u njemu potencijalno rješenje svojeg problema.
Imaju dosta povjerenja i bili su potpuno iskreni sa studentima te su im bili na
raspolaganju vremenski i kadrovski koliko je trebalo. Povezivanje fakulteta, njegovih
studenata i zajednice uvijek rezultira nečim pozitivnim, ako ne u kratkoročnom, onda u
dugoročnom vremenu. Učenje zalaganjem u zajednici doprinosi osjećaju zajedništva i
timskog rada te pruža poslovnim subjektima izvor novih ideja, kreativnih i mladih ljudi
koji imaju znanje i želju za primijeniti ga te na taj način pomoći zajednici. Upravo to je
cilj ovog učenja – zajedništvo!
Učenje zalaganjem u zajednici je prepoznato kao potencijal i smatra se da bi u
budućnosti donijelo još veće pozitivne promjene za sve sudionike kada bi se primijenilo
na više kolegija fakulteta. Na taj način bi više partnera u zajednici steklo iskustvo te
potencijalnu suradnju u budućnosti. Studenti bi bili zadovoljniji svojim znanjem i
iskustvom koje su stekli na fakultetu, a nastavnici bi bili konkurentniji u svojem
profesionalnom okruženju te bi postali ambiciozniji i više predani obrazovnom radu.
Posljedično bi se stvorio 'word of mouth' koji je današnji dan najcjenjenija vrsta
marketinga jer je subjektivan i ljudi mu najviše vjeruju. To je dugoročni proces, ali
potrebna je reakcija u sadašnjosti. Učenje zalaganjem u zajednici je stavka koja bi
diferencirala ovu obrazovnu instituciju i pružila joj pozitivne promjene. No, kako bi se
55
poboljšalo ovaj model učenja u nastavku su dane preporuke koje su donesene s obzirom
na teoretski i istraživački dio te se je subjektivnim sagledavanjem došlo do novih ideja.
PREPORUKA 1
Studenti izjavljuju kako dnevnik refleksija ne vide kao koristan alat te ga ne ispunjavaju
redovito, kako je namjenjeno. Upravljanje vremenom je potrebno svakom studentu i
dnevnik refleksija ima potencijal da poboljša tu sposobnost kod studenata, no ne u
obliku u kojem se koristio do sada. S obzirom da smo u digitalnom dobu, daje se
preporuka da dnevnik refleksija bude u digitalnom obliku u sklopu interne on-line grupe
Merlin gdje bi svaki student morao tjedno ispuniti i poslati nastavniku svoje refleksije.
Svrha dnevnika do sad nije prepoznata kod studenata zbog njihovog neredovitog
ispunjavanja dnevnika, no kada bi ih se primoralo na ovaj način ispunjavanja, stekli bi
bolje upravljanje vremenom te osjećaj odgovornosti prema odrađenom poslu. Za uzvrat
bi se studentima dodijelili bodovi ili bi to bila vrsta obveze kako bi pristupili
kolokvijima.
PREPORUKA 2
Studenti su dali preporuke poslovnim subjektima, no nisu dobili povratnu informaciju o
korisnosti njihovih ideja i zaključaka. Studenti su se izjasnili kako bi bili zadovoljniji
kada bi dobili povratnu informaciju na svoj rad od subjekta u kojem su radili, a subjekti
iz zajednice su se složili kako im to nije problem te da bi rado pomogli studentima u
tom pogledu. Preporuka je da se u Uvodni dopis za poduzeća među ostala očekivanja
uvrsti i obavezu povratne informacije o radu studenata. Tako bi se obavezalo studente i
poslovne subjekte odmah na početku da nakon primitka Završnog izvješća od strane
studenata budu dužni organizirati povratnu informaciju o njihovom radu. Na njima je
dogovoriti sa studentima o načinu davanja povratne informacije, odnosno da li uživo,
preko mail-a ili na drugi način.
56
PREPORUKA 3
I studenti i poslovni subjekti se slažu kako je ova vrsta učenja bitna u školovanju. Voljni
su sudjelovati u ovakvom projektu i pomoći si međusobno na vlastitu dobrobit.
Potrebno je više seminara učenjem zalaganjem u zajednici, prvenstveno iz različitih
kolegija kako bi studenti stekli bolji uvid u cjelokupno funkcioniranje poduzetništva.
Kada bi studenti mogli dobiti uvid u poduzetništvo, bili bi konkurentniji na tržištu rada
što bi posljedično utjecalo na sliku o fakultetu. Kada se stekne bolji imidž fakulteta,
poslovni subjekti će htjeti više sudjelovati u ovakvim seminarima, a studenti će biti
cjenjeniji.
PREPORUKA 4
Poslovni subjekti nisu imali kontakt s nastavnim osobljem fakulteta i nije im bilo
potrebno jer su preko studenata dolazili do informacija koje su im trebale. U ovom radu
se je ispitalo poslovne subjekte koji su javne ustanove ili udruge, smatra se kako
privatna poduzeća i profitni sektor neće ulaziti u ovaj projekt ako nemaju dovoljno
povjerenje u cijeli tijek i osobe. Zato se donosi preporuka da nastavno osoblje
organizira uvodni sastanak na kojemu bi se partneri u zajednici našli na jednom mjestu i
prezentirala bi se očekivanja od njih te bi mogli postaviti eventualna pitanja. Partneri
koji nebi bili u mogućnosti prisustvovati sastanku bi imali mogućnost sudjelovanja
preko live streaming-a na internetu gdje bi također mogli postavljati pitanja. Nakon
održanog sastanka bi bila organizirana mala zakuska na kojoj bi se partneri međusobno
podružili te potencijalno ušli u suradnju. Ovako bi imali trostruki interes, umrežavanje
sa studentima, drugim poslovnim subjektima i fakultetom.
PREPORUKA 5
Oprema fakulteta je dobra, ali ne i dovoljna za današnje moderno doba računala i
programa. Studenti su primorani nositi svoje uređaje i instalirati programe koji traju
kratki vremenski rok. Preporuka je da fakultet treba uložiti u modernizaciju sadašnjih
računala na fakultetu s instaliranim potrebnim programima za studente ili da ima
57
kupljeno korištenje određenog programa za svoje studente te im na taj način omogućiti
da na svoje računalo instaliraju program koji im je potreban za određeni kolegij na
kojemu prisustvuju.
PREPORUKA 6
Trebalo bi izraditi web stranicu sa prijašnjim primjercima rješavanja problematike od
strane studenata. Ovaj sadržaj bi bio koristan studentima da vide kako su prijašnje
generacije rješile problem te koliko su uspješne bile, ali i da potencijalni partneri iz
zajednice vide kako su studenti rješili prijašnje slučajeve. Na ovoj stranici bi trebala
postojati mogućnost postavljanja pitanja i odgovora kako bi sudionici imali dojam
podrške u bilo koje doba dana. Na istoj stranici bi se trebala navesti mišljenja i dojmovi
prijašnjih sudionika projekta kako bi se steklo čim jače povjerenje i posljedično odaziv i
sudjelovanje u učenju zalaganjem u zajednici.
58
7. ZAKLJUČAK
Učenje zalaganjem u zajednici je vrsta učenja koja omogućuje studentima stjecanje
iskustva u subjektima iz zajednice uz mentorstvo fakultetskog osoblja. Studenti
dobivaju iskustvo i bolje utemeljeno znanje, zajednica pomoć od mladih osoba koje im
rješavaju problematiku, a fakultet dobiva priznanje zajednice i studenata te posljedično
bolju generalnu sliku sebe.
Učenje zalaganjem u zajednici, koje je primijenjeno na kolegiju Istraživanje tržišta na
Ekonomskom fakultetu u Rijeci, se je pokazalo kao jako uspješan način spajanja znanja
i iskustva, i svi sudionici su se složili kako je imalo pozitivan utjecaj na njihovo
obrazovanje i razvoj karijere, kako kod studenata tako i kod partnera u zajednici.
Studenti su dobili praktično znanje i zadovoljniji su sobom, no i fakultetom koji im je
omogućio takav način obrazovanja jer smatraju da je u današnjem svijetu potreban za
mlade osobe kako bi bili konkurentniji na tržištu rada. Partneri u zajednici su ostali
ugodno iznenađeni ovakvim pristupom učenju te smatraju ovaj način koristan za sebe,
no i za studente. Uz danu korist, i fakultet stvara sliku o sebi u izravnom kontaktu
predstavnika fakulteta, koji mogu biti studenti i nastavno osoblje, te partnera u
zajednici. Svi partneri su stekli pozitivnije mišljenje o samoj ustanovi Ekonomskog
fakulteta u Rijeci te su voljni nastaviti suradnju što pokazuje na pozitivne pomake u
poslovnom smislu i konkurentnosti.
Svi sudionici koji su se preispitivali, i studenti i partneri u zajednici, smatraju da je
učenje zalaganjem u zajednici potrebno za bolje obrazovanje te povezivanje sudionika
međusobno. Svaka suradnja rezultira nekim pozitivnim pomakom te smatraju kako bi
ovakvih seminara trebalo biti u puno većoj količini. Za studente kako bi stekli čim bolju
sliku poslovnog svijeta, za partnere u zajednici kako bi dobili bolji uvid u sadašnje
studente i njihove kompetencije koje su njima moguće potrebne te da im daju uvid u
potencijalno rješenje njihovog problema, gledanog iz drugog kuta. Za fakultet je dobro
jer dobiva pozitivniju sliku široke mase i zadovoljnije studente i nastavno osoblje, a
dobro je poznato kako je 'word of mouth' najbolja promocija. Zaključak je da učenje
zalaganjem u zajednici pridonosi karijeri studenata i uspješnosti poduzeća i organizacija
u kojima su studenti odrađivali praksu i stekli praktično znanje, te se stvara pozitivnije
mišljenje o fakultetu.
59
Iz svega gore navedenog, donosi se zaključak kako je učenje zalaganjem u zajednici
korisnije za studente, zajednicu i Ekonomski fakultet u Rijeci od tradicionalnog načina
učenja. Studenti su motiviraniji i zainteresiraniji za čim boljim rješavanjem problema
poslovnog partnera, uče se boljem upravljanju vremena i timskom radu, te će
posljedično biti konkurentniji na tržištu rada sa novostečenim ili unaprijeđenim
sposobnostima. Zajednici ovaj projekt doprinosi na način da dobivaju nove, kreativne
ideje mladih ljudi koje su im dosta bitne jer zaposleni većinom razmišljaju na naučeni
način i nemogu prevazići ustaloženi način razmišljanju. Zbog toga im je potreban dašak
novog i maštovitog kako bi se postigla veća dinamika i znanje o segmentu koje ih
zanima. Ovaj projekt im rješava problematiku i dobivaju uvid u mogući kadar svog
subjekta kroz besplatno sudjelovanje u projektu, jedino što moraju odvojiti je vrijeme za
studente. I studenti i partneri u zajednici su se složili kako imaju pozitivniju sliku o
Ekonomskom fakultetu u Rijeci zbog ovog seminara i kako bi ih trebalo još više kako bi
opravdali svoj naziv obrazovne ustanove i kako bi se spojili sa zajednicom u kojoj
djeluju zbog mogućeg većeg doprinosa i utjecaja na pozitivna zbivanja u okolini.
Smatra se kako je učenje zalaganjem u zajednici jedan od lako provedljivih načina
stvaranja konkurentnosti fakulteta, te uz to i materijalno ne zahtjeva mnogo. Već sad je
način provođenja jako dobro osmišljen i to se vidi po tome da svi imaju pozitivna
iskustva i nemaju puno prijedloga za poboljšanje, osim nekih osnovnih. Koncept rada je
zadovoljavajući, jedino se smatra kako bi se ovakvo učenje trebalo proširiti na još
kolegija, kako bi slika bila još bolja. Fakultet bi trebao upoznati svoj kadar sa ovakvim
radom, jedino što bi se promijenilo je vremenski čimbenik jer bi nastavno osoblje
trebalo posvetiti više vremena nego do sad, no to je mala promjena s obzirom na
benefite koje donosi.
60
LITERATURA:
1) KNJIGE
1. Eyler, J. i Giles, J. (1999) Where's the Learning in Service-Learning?. San
Francisco: Jossey-Bass.
2. Jacoby, B. et al. (1996) Service-Learning in Higher Education: Concepts
and Practices. San Francisco: Jossey-Bass.
3. Jacoby, B. (2009) Civic engagement in higher education. San Francisco,
CA: Jossey-Bass.
4. Mezirow, J. i Taylor, E. (2009) Transformative Learning in Practice, San
Francisco: Jossey-Bass.
5. Sigmon, R.L. (1994) Serving to learn: Linking Service with Learning,
Washington DC: Council of independent colleges.
2) POGLAVLJA U KNJIGAMA
1. Flecky, K. (2011) Foundations of Service-Learning. U: Flecky, K. i Gitlow,
L. eds., Service-Learning in Occupational Therapy Education: Philosophy
and Practice. SAD: David Cella, str. 1-12.
2. Furco, A. (1996) Service-learning: a balanced approach to experiential
education. U: Taylor, B. i Corporation for National Service eds., Expanding
Boundaries: Serving and Learning. Washington, DC: Corporation for
National Service, str. 2-6.
3. Furco, A. (2002) Is Service-Learning Really Better than Community
Service?. U: Furco, A. i Shelley H. Bilig eds., Service-Learning: The
Essence of the Pedagogy. Greenwich, CT: Information Age Publishing Inc.,
str. 25
3) ČLANCI
1. Bringle, R.G. i Hatcher, J.A. (1996) Implementing Service Learning in
Higher Education. Journal of Higher Education, Vol. 67 (2), str. 221-239.
2. Ćulum, B. i Ledić, J. (2009) Učenje zalaganjem u zajednici – integracija
visokoškolske nastave i zajednice u procesu obrazovanja društveno
61
odgovornih i aktivnih građana. Revija za socijalnu politiku, 17 (1), str. 71-
88.
3. Eyler, J. S., Giles, D. E., Jr, Stenson, C. M., i Gray, C. J. (2001) At A
Glance: What We Know about The Effects of Service-Learning on College
Students, Faculty, Institutions and Communities, 1993-2000 (3rd ed.).
Corporation for National & Community Service.
4. Moriss, M.H. (2009/2010) Learn By Doing: Service Learning Projects as a
Pedagogical Tool for Teaching Research Methods. Indiana Journal of
Political Science, Vol. 12, str. 47-57.
5. Zlotkowsky, E. (1995). Does service learning have a future? Michigan
Journal of Community Service Learning, Vol. 2, str. 123-133.
4) PUBLIKACIJE ORGANIZACIJA I INSTITUCIJA
1. Cairn, R., (2003) Partner Power and Service-Learning: Manual for
community based organizations to work with schools. Minesotta:
ServeMinnesota!.
2. Clark University (2009) Community-Based Learning and Research: A
Faculty Handbook. Worcester, MA: Clark University.
3. Ćulum, B. i Jelenc, L. (2015) Učenje zalaganjem u zajednici: Prikaz modela,
iskustava i smjernica za primjenu. Sveučilište u Rijeci.
4. National Service-Learning Clearinghouse (2008) History of Service-
Learning in Higher Education, National Service-Learning Clearinghouse.
5. Mohamed, I.A. i Wheeler, W. (2001) Broadening the Bounds of Youth
Development: Youth as Engaged Citizens. Innovation Center for Community
and Youth Development.
6. Seifer S.D. i Connors K. (2007) Faculty Toolkit for Service-Learning in
Higher Education. Scotts Valley, CA: National Service-Learning
Clearinghouse.
5) DIZERTACIJE
62
1. Moss, L.J. (2009) Effects of Service-Learning on Student Attitudes Toward
Academic Engagement and Civic Responsibility. PhD Thesis. Florida
International University.
6) WEB
1. BrightImpact (2014) History of Service Learning: Service Learning has been a
part of education & history since 1864 [online]. BrightImpact. Dostupno na:
http://www.brightimpact.com/history-of-service-learning/ [20. veljače 2015.]
2. Brown, B.L. (1998) Service Learning: More than Community Service. ERIC
Clearinghouse on Adult, Career, and Vocational Education[online], Vol. 198,
Dostupno na: http://eric.ed.gov/?id=ED421640 [20. veljače 2015.]
63
POPIS TABLICA:
Tablica 1. Tipologija učenja i zalaganja u zajednici.........................................................6
Tablica 2. Razlika između volontiranja, tradicionalnog učenja i učenja zalaganjem u
zajednici...........................................................................................................................11
65
TRANSKRIPT - FOKUS GRUPA 1 (prve generacije)
Pa da krenemo! Vi ste obadvije zaposlene u struci?
Nikolina: Pa da! Ja sam zaposlena u struci, radim u marketinškoj agenciji sa 10
zaposlenih ljudi. Na početku smo bili ja i šef sami. Sad je to agencija koja je u biti full
service agencija na način da nam je u biti primarna djelatnost organizacija evenata,
sajmova i projekata za klijente. Znači osmišljavanje cijele strategije nastupa na tržištu,
provođenje projekta i media kampanje odnosno zakupom media, media buyinga i PR-a
koji je u funkciji cijele priče, osnova svega a onda dalje. To radimo za nas, projekte
imamo svoje vlastite i radimo za klijente. I sad dolazimo do one priče, klijentu možeš
ponuditi savršen projekt ako taj projekt nema s druge strane dobar troškovnik, dobre
sponzore i dobar materijal za rad donosno potporu javnošću to onda ne prolazi. Tako da
cijeli rad jedne marketinške agencije se u biti svodi na to da ti kao organizator nečega ili
ajmo reć organizator u službi klijenta moraš se prvo zamisliti u njegovoj koži pa onda
na kraju realizirati svoj prihod od toga. Funkcionira na način da nam dođeš, mi
predložimo ideju, raspišemo ti projekt, sve ti napravimo, OK to je naš posao, e sad to
nam plati a onda možeš platit još dodatnu našu organizaciju da ti to isto organiziramo ili
ti nekog drugog tko će ti to organizirat.
Ivana?
Ivana: Ja sam ti znači bila 2 godine u marketinškoj agenciji i nakon toga, sad sam u
banci. U struci je, zato što moja pozicija nije isključivo bankarska. Ja imam bankarski
dio poslovanja, znači mi radimo, otvaramo račune, kredite i to sve ali još uz to cijeli
segment koji je zapravo PR segment. Znači vezivanje mladih uz brand, promocija,
informiranje o proizvodima banke, vezivanje uz poslovnicu, zato ti ja moram stalno
izmišljat neke nove kanale kako doć do mladih klijenata. Održavam edukacije po
fakultetima, neznam, sad sam zadnji put bila na ekonomiji, a s pravnim faksom sad
radim nešto, medicinskim...sad sam se prebacila malo na ove druge (smijeh) da ne
budem samo kod ekonomista (osmijeh). I tako, zanimljivo!
66
Mi možete reći u gdje ste odrađivale seminar za Istraživanje tržišta i temu koju ste
obrađivale?
Ivana: Ja sam bila u timu koji je radio na paleti deterđenata firme TKI Hrastnik iz
Slovenije.
Nikolina: Mi smo radili za hrvatsku firmu INFOLAB i pomagali smo im u
organiziranju Turističkog sajma u Opatiji.
Slijedeća pitanja će se odnositi na seminar i proces nastave koji se je provodio na
predmetu Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Prvo pitanje: Da
li biste rekli da vam je ovaj način seminara doprinijeo osobnom razvoju i zbog
čega?
Nikolina: OK. Znači ono što ja mogu reć nam je doprinijeo je da je doprinijeo susret sa
vlasnikom firme koji nas je uputio kako i na koji način se radi.
Ali baš osobni razvoj, znači ne profesionalni nego tipa komunikacijske vještine....
Ivana: Pa upravo to! Baš sam htjela reć da mi je doprinijeo osobno,samim time što sam
morala sastaviti neki mail i čut se sa tim nekim direktorom tvornice (Nikolina: Tako je!)
sva sam bila ono, ajme meni direktor tvornice, kako se postavit prema tom čovjeku, šta
mu reć, kako se ponašat? Znaš onako,sva sam bila u nekom strahu dok to ne probiješ
(Nikolina: Svi smo bili!). Ovo te sili da odeš van,da to...
Nikolina: Upravo to,upoznavanje kako taj poslovni svijet uopće komunicira s tako
nekim,pogotovo na takvim pozicijama,znači nisu to...nije to bilo tko! To je čovjek koji
ima svoju agenciju i koji dugi niz godina već radi...ono,u startu imaš blokadu jer neznaš
kako nastupit, znači to je ajmo reć osloboditelj poslovnih strahova, komuniciranje
putem mail-a,komuniciranje uživo i nakraju u biti ono odgovornost koju ti osoba daje
da s njim probaš napravit nešto od tog projekta što je nama npr. Adriano nam je dao dio
svog posla koji smo mi odradili za njega i bili smo prisutni na tom sajmu i vidjeli smo
sve kako se to inače provodi. Tako da onaj prvi ulazak u poslovni svijet i
komunicirat...to je ono šta u svakom slučaju je potrebno.
67
Kada bi uspoređivale sa tradicionalnim seminarima da li su vam neki osjećaji bili
drugačiji? Pod osjećaje smatram: da li ste uložile više ili manje truda,
zainteresiranost za taj seminar, motiviranost za izradu...
Ivana: Kad ćemo o osjećajima, ja sam bila znatiželjna. I zbog te znatiželje mi je to sve
bilo vau i fora, mi smo otišli čak u tvornicu tu u Sloveniju, organizirali smo izlet pa smo
išli tamo na lice mjesta vidjet kako se to sve proizvodi (Nikolina: Da to je bio korak
naprijed). Van iz standardnog knjiga, učionica,stol i to je to.
Nikolina: U svakom slučaju zanimljivo, to što smo imali terensku nastavu i scenarij je
bio koncipiran tako da je nama Adriano došao na faks, mi smo s njima porazgovarali u
prostoru faksa i svako slijedeće iskustvo naše i poveznica s tim projektom je bio
terenski rad i na kraju smo imali neki dnevnik koji je bio takav promašaj, po meni.
Ali uglavnom motiviranost, trud vam je bila veća ili manja nego kod
tradicionalnih?
Nikolina: Veća, puno veća!
Ivana: Mislim,puno puno veća! Normalno da ti je motiviranost veća nego ono ajde
guglaj, copy-pasteaj i promijeni malo rečenice.
Nikolina: Definitivno!
Da li mislite da ste bolje shvatile gradivo kolegija kroz taj seminar?
Ivana: Pa ja mislim da sam isključivo tad i pohvatala kolegij kao takav (smijeh). Pa
ne,ozbiljno! Mislim, jedno je stvarno učit iz knjige i shvatit i kao ajde možda će mi
jednog dana to trebat. Onako kako sam ja zamišljala taj naš kolegij Istraživanja tržišta je
bilo suhoparno istraživanje podataka. To nije to! Istraživanje tržišta istraži podatak,
analiziraj neznam anketu, intervju ili neznam šta.To je meni u globalu bilo to, a nakraju
ispadne da to baš i nije tako. Upravo što sada možemo to sve povezat sa stvarnim
svijetom i ono što smo radili na fakultetu. I kroz taj projekt skužiš u biti da samo
istraživanje tržišta nije suhoparno anketiranje i intervjuiranje ili neznam studijske grupe
ili kako se to više zove. Više se ni ne sjećam koji su alati za istraživanje tržišta, al dobro
(smijeh). To ovisi koliko često ih koristiš. Ja danas za istraživanje tržišta koristim
68
podatke koji već postoje i eventualno ispitivanje kroz neke napredne modele anketa
ajmo reć koje već postoje, koji su već napravljeni ili eventualno intervju koji se svede
na kavu sa nekim i razglabanje o temi i brainstorming sa ekipom koja je uključena u
projekt. Znaš ono kad smo bili na faksu, pa primarni i sekundarni izvori informacija,
primarni su ono cool, a sekundarni - ah to je već bezveze, to je ono što je već netko
istražio,pa neću ja to istraživat ponovo! A u stvarnosti to ti je besplatno i to radiš, a ovo
šta te košta ne radiš (smijeh).
Nikolina: U potpunosti se slažem!
Jeste li postali svjesniji svojih mogućnosti i sposobnosti i čime se želite baviti u
životu?
Nikolina: Ja ne!
Ivana: Pa ja znam sad, ali da li sam onda znala? Ne!
Da li ste naučili bolje upravljati vremenom?
Ivana: Pa u tom trenu ne! Ne!
Vi to uspoređujete prema sadašnjim kriterijima ili prema tadašnjim?
Nikolina: A prema sadašnjim, nemožeš više uspoređivat prema prijašnjim jer je to bilo
davno, znaš. Možda da, u smislu da si vidio u biti koliko je to kompleksno pa si mogo
možda prepoznat koliko se moraš prilagodit nekom vremenu, poslovnom svijetu i izvan
fakulteta al to je to (Ivana: Da, to je to!).
Da li mislite da vam je ovaj način učenja doprinijeo boljem akademskom uspjehu?
Ivana: Da!
Nikolina: Ja mislim da da,isto!
Ivana: Samim time što te zainteresira, ideš u dubinu. Znači više ne čitaš ono da
repetitivno ponoviš to na nekom testu nego uđeš u dubinu, samim time naučiš i dobiješ
bolju ocjenu.
69
Nikolina: Ma ne samo to! Ovo šta Ivana govori mislim da je, ali s druge strane nekako
shvatiš koliko su bitni takvi satovi, koliko je bitan takav program, koliko je bitan taj
seminar. Mislim da upravo od tog perioda je krenuo naš angažman i u smjeru drugih
predavanja i drugih aktivnosti. Da, malo više se uključiš u seminarske aktivnosti jer si
shvatio kako nam je tamo bilo dobro i kako tim i druženje i sve se više ne svodi samo na
učenje i odrađivanje seminara nego na timski rad koji smo u principu probali primijeniti
na drugim onda seminarima. I osim toga, dan danas surađujemo s faksom upravo zato
jer imamo pozitivno mišljenje o takvim stvarima i projektima pa onda svakako mislim -
to da je DA!
Da li mislite da vam je ovaj seminar, i znanje stečeno njime, pomogao u karijeri
nakon diplome?
Ivana: Da,al u maloj mjeri. Nije to bilo,meni osobno, nije bila revolucija! Ali ono,ako
ćeš imat cijeli fakultet ako je ovako (pokazuje rukom ravnu crtu), e to je nama jedna
stepenica bila (pokazuje rukom ravnu crtu pa stepenicu). Znači mali iskorak u
predavanju al da mi je to sad bila neka revolucija - nije.
Nikolina: Meni je u biti bilo kad sam počela radit šok i nevjerica jer mi se totalno sve
zavrtilo, ono ništa mi nije bilo ko na fakultetu i na ovim seminarima kojima smo mi
školski pristupali.
Ivana: To je bilo praktično ali nije bilo 100% praktično. Tako da mogu reć u maloj
mjeri – da, ali sad od nekog velikog velikog značaja - ja ne.
Nikolina: Meni osobno isto nije. Ali dan danas ja s Adrianom, to je bio naš projekt, ja i
dan danas s njima surađujem i prvi put kad sam ga kontaktirala,kontaktirala sma ga kao
Nikolina koja je radila s njima projekt taj koji je. Znači,ako ništa drugo imaš
poznanstvo neko i ako se iskažeš,nas je bilo 10, možda nas 3,4 smo aktivno 100% se
dali u to i radili s njim i on je to prepoznao i naša kolegica je nakon fakulteta se
zaposlila kod njega, radila je kod njega. Radila je na tom projektu i znači kad se
raspisao natječaj, nije to bilo odmah prvu godonu, ali slijedeću godinu kad se rapisao
natječaj ona se prijavila kod njega i kad je došla, bila je primljena možda upravo zbog
toga što se pokazala kao super student koji je radio kod njega na projektu. Ako ništa
drugo, stekneš kontakt s čovjekom koji ti puno u biti znači. Možda za 10 godina, al ti
70
znači. U svakom slučaju, to povezivanje firmi i fakulteta uvijek doprinese nečemu, bilo
studentu kao studentu ili danas sutra osobni neki kontakt koji ćeš imat zbog neznam
čega. Tako da - DA! (osmijeh)
Da li se je vaš tim susreo s kakvim problemima, konfliktima..?
Ivana: Toga je uvijek bilo! Ništa van standarda! (smijeh) Znači standardni konflikti u
smislu: ti to nisi napravio šta si trebo, prespavao si, zakasnio si i tako. 'Prespavao si' se
odnosi na mene obično (smijeh).
Nikolina: Znači, da...uvijek barem iz naših iskustva u timu. Kad se rasporediš u tim
dobiješ svakakve ljude ,dešavalo se da netko radi više, netko radi manje. U principu,
da,najčešće smo mi pokušavali izabrati ekipu s kojom znaš kako funkcioniraš i kad bi se
svađali međusobno bila je to konstruktivna svađa jer onog drugog potakne da radi bolje.
Kad radiš s nekim nepoznatim u timu onda se možda i suzdržavaš, nećeš stvari reć
onako kako je nego ćeš ublažit situaciju koja će nakraju dovest do manje efikasnog.
Ivana: Ne govorimo samo o tome, nego kad treba nešto napraviti ovi naprave bezveze
(Nikolina: Da,da!) ili naprave katastrofa i to trebaš popravljat i sad to trebaš uklopit u
taj jedan rad i sad imaš ovdje raspisano sve u detalje rješenje problema, a ovdje imaš
ništa, stvari koje nemaju veze s ničim. Ali dobro, to ti se i na poslu dešava (smijeh). Ali
onda preuzmeš na sebe, žao ti je svog tvog rada, bitno ti je da tvoj rad dobije dobru
ocjenu i onda popravljaš za nekim jer šiziš.
Znači vi niste imale pravo biranja?
Ivana: Nekad da, nekad ne. Ja se sad ne sjećam za ovaj predmet. Ma nismo birale, da
smo birale bi bile skupa u timu.
Nikolina: Ne, znaš šta je bilo? Morali smo odabrat tim, tebe tad nije bilo na satu i
uglavnom bilo je oni koji su tu moraju izabrat,mi smo probali nju ubacit ali ona nije
uspjela uć u naš tim ali nakraju je završila s desetim ljudima koji su bili takvi kakvi
jesu, a mi smo se uspjeli nekako posložit da ostanemo zajedno.
Mislite li da ste postali poduzetniji u životu? Znači sad ne mislim samo na fakultet
nego i u privatnom životu?
71
Ivana: A gle, mislim da to sve ovisi samo o karakteru. Mislim, ja sam takva neovisno o
tom seminaru - ili jesi ili nisi, ili ti se da ili ti se neda, ili hoćeš ili nećeš. To je
jednostavno tako! Onaj kome se nije dalo, taj se nije ni trudio da od tog seminara nešto
nauči. Onaj koji je želio i volio radit i mogao nešto naučit je naučio.
Nikolina: Mislim da mi jesmo, a sad mislim da ima puno onih koji nisu i koje da danas
pitaš nebi se o tome sjećali ničega. Sigurno! Nama je to bilo zanimljivo i fora i mi smo
tako neke stvari radile i bile poduzetnije – da.
Sad prelazimo na poduzeće u kojem ste radile. Da li ste imale problema s
pronalaskom poduzeća?
Ivana: Ja ne!
Nikolina: Dobro evo, mi smo dobili od Lare kontakte i nismo ga pronalazili sami tako
da mislim da bi bilo, da, da bi bilo problema da sam morala sama, ali opet s druge strane
ili od tate prijatelj ima poduzeće ili netko tako da mislim da se to radi na taj način.
Mislim da nitko ne ide da kuca na vrata, ako nije zadnji ispo.
Da li ste stekli bolji uvid u probleme toga poduzeća u kojem ste radili?
Nikolina: Da!
Ivana: Pa ono...recimo. (I pokazuje rukama li-la)
Kako ste se osjećali pomagajući poduzeću?
Nikolina: Osjećala sam se bitnom, bitnom u smislu da napokon radis nesto.
Ivana: Da,to je to!
Kontakt osoba je bio vlasnik ili netko drugi?
Nikolina: Mi smo imali direktora.
Ivana: Da, mi smo u biti imali dvoje ljudi koje bi kontaktirali zato jer u originalu je taj
direktor bio, ali gospodin nije bio uvijek dostupan pa smo imali i tu drugu osobu.
Da li su vam pružali potrebne informacije?
72
Nikolina: Da,većinom da.
Ivana: Tako, tako. Mi smo htjeli, mi smo dobili osnovne informacije. Uvid u financije
nismo dobili, ovo ostalo su nam dali. Mi smo isto tražili financijske podatke, nekakve, o
tim deterđentima i to nam nisu dali pa smo išli ,neki podaci su čak bili javni. Oni
zakonski nisu obvezni da ti to daju, to je prva stvar, a osim toga to je tajna koje svako
poduzeće zadržava za sebe, bilo kakvo poduzeće tako da to definitivno, ako i dan danas
postoji to da morate tražit troškovnik, odnosno da morate financijsku bilancu ili neznam
šta od poduzeća, to bi bilo dobro da se izbaci jer je to zadiranje u tuđe poslovne tajne.
Danas, da mene netko pita za moje poduzeće, ja se nebi usudila to mog šefa ni pitati jer
je to najveća moguća glupost da pitaš uopće tako nešto. Prijedlog je da se izbaci to.
Možda dijelove, znaš onako, isplativost nekog projekta ili tako nešto ali ne baš
konkretno te podatke.
Kontakt osoba - da li vam je bila na raspolaganju ili ste imali problema ?
Ivana: To su poslovni ljudi koji imaju svoje poslovne obaveze, kojima smo se mi morali
prilagodit. U većini slučajeva je to bilo , ovaaj, javi nam se kad stigne i koliko može.
Mislim da nije bilo zato što on to ne želi već zato što ne stiže.
Nikolina: Bio nam je na raspolaganju, no nitko nemože više nego svaka osoba da ti se
posveti. E sad je razlika da li pomaže ili je to ono usputno da se odradi, da se može reć
da su odradili suradnju i to je to. Mi smo Adrijanu pomogli, on nije morao svoje
zaposlenike slati na sajam jer smo mu mi odrađivali od akreditacija, upisivanje tko je
došao od izlagača tko nije i tako smo mi njemu u biti pomogli, tako da smo mu
vjerojatno uštedjeli dok su neki išli razgledavat tvornicu deterđenata i nisu ništa
konkretno pomogli tako da im se to nije toliko isplatilo. Sve to ovisi o tome koliko je
zahtjevan projekt i koliko se čovjek tome može posvetit.
Da li vam je ta kontakt osoba vjerovala i prihvatila vas kao ravnopravne?
Ivana: Hm..Ne! Mislim vjerovala u smislu da sam student koji radi projekt - da!
Prihvatila ko ravnopravne, mislim gospodin se odnosio s poštovanjem prema nama i
uvažavao je to sve al da je baš smatrao da su naše ideje ravnopravne - ne!
73
Nikolina: Nene, pa to definitivno ne! Bilo bi suludo da i jesu, znači da s njima nešto nije
u redu (smijeh). Bili su oni super, ali nas je shvatio kao sto smo i bili: studenti koji rade
projekt.
Da li je on stvarno vidio u vama rješenje svog stvarnog problema?
Nikolina: Pa šta ja znam, mislim mi nismo rješavali problem u našem slučaju. Mi smo
bili njemu organizacijski tu da mu nešto napravimo, pomognemo, a s druge strane da on
ima neke dodatne, ajmo reć, ispitanike koji će mu reć kako su nešto vidjeli i kako su
zaključili na kraju. To nije bilo klasično ispitivanje i istraživanje tržišta, nego smo mi
nakraju imali svoje prijedloge kako poboljšat nešto ili ne. Mi se poslije toga nismo našli
s tim čovjekom i razgovarali.
Ivana: Da,mi smo nešto napisali i to je bilo to. Nikad nije bilo konkretnog uvida da li je
taj rad proslijeđen tom čovjeku i da li je on nešto poduzeo po tom pitanju. Mi smo
dobile paletu deterđenata koje smo dijelile po faksu. To nije uređeno kako je to sad
uređeno.
Da li ste imale osjećaj odgovornosti prema tom subjektu i zajednici da im
pomognete?
Ivana: Da!
Nikolina: Dada,pa naravno!
Ivana: Samim time što potpisuješ svoje ime negdje za nešto što radiš, osjećaš
odgovornost. Sad, da li sam ja baš razmišljala da ću ja njih spasit – ne, ali da sam
osjećala odgovornost za ono šta ću napisat i stavit u taj rad, da to liči na nešto - to da!
Nikolina: Shvatili smo taj seminar full ozbiljno (Ivana potvrdno klima glavom). Mislim
da je to jedino kako i možeš to prihvatit jer ćeš ili radit ili nećeš radit.
Jeste li gledali na ovaj seminar kao na još jednu stavku koju treba napraviti ili kao
priliku da steknete praksu i znanja izvan fakulteta u području koje vas zanima?
Ivana: Ovo drugo!
Nikolina: Dada, ovo drugo.
74
Ivana: Znaš, malo nas je potaknulo, bilo je zanimljivo, nije bio samo ispit 'aj samo da to
rješimo'.
Nikolina: Zainteresiralo nas je onog trenutka kad smo čuli da ćemo stvarno nešto
napravit, da ćemo se nać s tim ljudima i da ćemo imat s njima razogovor, mislim da nas
je taj dio zainteresirao kad smo došli i čuli tijek, nisi znao o čemu se radi dok ti nije
Lara spomenula upravo to da ćemo imati direktan kontakt s ljudima i da ćemo upoznati
njihovu firmu i vidjeti stvarno poslovanje, mislim da nas je to zainteresiralo.
Ivana: Da! (potvrdno klimanje glavom)
Da li ste stekli bolje shvaćanje poduzetništva generalno?
Nikolina : Ja nisam ništa shvatila od toga.
Ivana: Premalo ti je to da ti shvatiš generalnu sliku, malo vremena.
Nikolina: I to je bila jedna firma. Možda da smo imali 3,4 seminara na godini takvog
tipa pa da si mogo vidjet: aha ovi su stvarno super, ovi su bili katastrofa u svemu, a za
ove smo mislili da su super al kad ih usporedimo s prvima nisu ni na pola puta.
Ivana: Da si imao usporedit s nečim vjerojatno bi mogo doživjet poduzetništvo kao
poduzetništvo, a ovako s jednim seminarom je to jako slabo.
Da li se je vaše shvaćanje problema poduzeća mijenjalo tijekom semestra?
Ivana: Samim time što smo ono na početku imali jednu sliku pa onda kad smo počeli
radit pa smo to onda korigirali, malo. U tom smislu – da. Nisu to bila neka drastična
odstupanja, ali promijenio nam se nekoliko pogled tijekom semestra kako je gradivo i
shvaćanje išlo dalje.
Nikolina: Uvijek je to na početku kao i sa stvarnim stanjem kao evo razgovor s vama,
kad nekog prvi put upoznaješ, taj prvi kontakt ti je ono, imaš neko mišljenje svoje prije
nego s osobom pričaš, nakon toga kad popričaš i pogotovo ako uđeš u njihovo
poslovanje zagrebeš po površini normalno da ti se prvotno mišljenje promijeni. Tako se
i nama svima promijenilo, rijetko je da ono šta si ti zamisliš bude stvarno tako. Tako da
ono, promijenilo se tijekom perioda, ali ne sad nešto drastično. Mi nismo ni imali neku
75
sliku jer je ovo bio prvi projekt, neznaš šta te čeka, tako da, mislim da je svima bilo
pozitivno i da se neke stvari moglo vidjet, i svakako promijeniti mišljenje od početka.
Kako vas se dojmio taj realan poslovni svijet koji ste proživjele kroz problem
poduzeća?(Koliko mislite da je bio realan?)
Ivana: S obzirom na sada - niš nismo vidjele. Al s obzirom na tada, činilo mi se da sam
vidjela puno a to je samo jedan mali komadić kad usporedim s danas.
Nikolina: Dobro, nama je to bilo dobro jer je bila marketinška agencija pa mi je blizu
onom što ja danas radim, iako nisam vidjela ništa, ali sam vidjela kako se organizira
sajam, kako se to može napravit, kako to u biti izgleda, pa sam možda kad sam počela
organizirat takve iste stvari i ja mogla poveznicu neku vidjet, ali sve ovisi o tome kakav
zadatak dobiješ. Meni se slučajno poklopilo da je to bila organizacija sajma i da ja to
dan danas radim. Ali tada sam vidjela samo dijelić, tamo sam vidjela koncept i
organizaciju.
Ivana: Mali dio, mali da!
Ste se uspjele snaći u dinamičnom poslovnom okruženju? Da li su vam se neke
stvari koje ste predviđale nakraju izjalovile zbog brzine promjena?
Ivana: Da! Mi smo radili komadić, projektić i mi smo ga vodili, znači u tome smo se
snalazili. Snalazili smo se u okviru svog zadatka.
Nikolina: Ovisi o opsegu. Problem je u tome što studentima ti nećeš dat nekakvu
slobodu, mislim oni nama nisu dali slobodu ničega. Imali smo konkretne zadatke npr.
podijelit vezice.
Ivana: Mi smo njima nakraju dali svoje mišljenje, naše viđenje i prijedloge. I to je to!
Ali nismo rješavali to s njima u toku događanja nego, u biti mi smo sudjelovali u tome i
nakraju im dali svoje viđenje. Malo je problem što istraživanje tržišta kao istraživanje
tržišta u ovom mom segmentu možda se nismo toliko toga dotakli koliko nekih
organizacijskih vještina.
Ivana: Malo manje istraživanje tržišta.
76
Jeste li imale pozitivan stav kroz cijeli seminar ili vas je nešto frustriralo?
Ivana: Mene uz tim, šta si imao članove određene koji su štrajkali. A uz poduzeće jedina
frustracija je bila ta komunikacija, ponekad je malo štekala i to što smo mi očekivali da
ćemo dobiti sveee podatke, a nismo ih dobili. To je jedina frustracija u cijelom
seminaru.
Nikolina: Da, to je to!
Dnevnik refleksija – Korisnost? Ste ga ispunjavale redovito i točno ili kampanjski i
relativno?
(smijeh)
Ivana: Bravo, tako se zoveee, dnevnik refleksija (smijeh).
Nikolina: Korisnost je nula.
Ivana: Nula. U tom formatu ne. Kao dnevnik i opisivanje i pisanje rada - ne. Možda
neki osvrt na događanje svakog osobno, da smo morali napisati kao neki referatić bi bilo
puno bolje i da nije bilo tog točnog tijeka točno po danima, tjednima šta smo radili,
kako, na koji način nego da si mogo stvarno pisat i da ima 3 faze: uvodni dio kako smo
doživjeli, razvoj problema pa rješenje i možda neki mali dio gdje bi napisali šta smo
radili u tih par tjedana, mjeseci jer se to u biti rasteglo.
Nikolina: Kampanjski bi ga se ispunjavalo, prije sata. Ajme dnevnikkk, šta danas pita
dnevnik?
Ivana: Šta si ti napisala da ne napišem ja drukčije? Glupo je jer smo svaki imali svoj
dnevnik i moraš pazit da ti ne napišeš jedno, a ovaj drugi iz tima drugo.
Nikolina: Opet nije smjelo bit isto jer će bit da si prepiso.
Da li vam se ponudilo zaposlenje u poduzeću?
Ivana: Ne!
Nikolina: Ne, nije mi se ponudilo.
Ivana: Nije bilo ni mogućnosti!
77
Nikolina: Nije bilo ni mogućnosti da nas uzmu.
Da li ste i danas civilno angažirane, tj. da li potpomažete zajednicu na neki način?
Volontirate li ili na neki drugi način pomažete zajednici?
Ivana: Dada!
Nikolina: Da!
Da li je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt?
Nikolina: Pa ako pričamo o Lari - da! Bila je dovoljno pripremljena, mi ustvari nismo
znali bolje tako da je ona nama bila fantastična.
Ivana: Dada!
Jesu li bila dobro definirana očekivanja što se očekuje od studenata?
Nikolina: To ne!
Ivana: NEE! Mi nismo znali što ćemo raditi. Mi smo išli ono...otvoreno prema tome,
nisi ni znao što biš mogo očekivat.
Nikolina: Da, nije, mislim zadaci ko zadaci su zapisani na papir, mislim znao si šta
moraš okvirno radit, ti zadaci nisu bili ono šta smo mi odradili nakraju jer svaki taj
projekt vuče svoje nešto drugo, u biti. Možda ima okvirno par zadačića koje smo svi
morali odradit al u principu je svaki od tih projekata zahtjevao nešto drugo.
Jeste li imale dovoljnu potporu sa strane nastavnika?
Nikolina: Da!
Ivana: Da, jesmo!
Da li ste promijenili stav/zadovoljstvo nastavnim procesom?
Nikolina: Meni je da, meni je to bilo super. Ja i dan danas radim s Larom zato što znam
kako je bilo.
Ivana: Zahvalan si zato što ti je tad dala priliku barem malo van onih okvira fakulteta
kako smo ih poznavali. (Nikolina klima potvrdno)
78
Da li ste stekli bolje odnose s nastavnim osobljem?
Ivana: Da!
Nikolina: Dada,defintivno da!
Da li biste preporučili ovaj način učenja budućim studentima?
Nikolina: Da, i to ako je moguće više.
Ivana: Više!
Kako više?
Ivana: Na više kolegija, predmeta tako da malo vide i različite perspektive, da imaju
sliku različitih poduzeća jer ti ne možeš steć sliku samo zato jer si ti radio kod jednog
poslodavca, kod drugog poslodavca to može bit deseta stvar.
Mislite li da zajednica/poduzeće u kojem ste odradili seminar ima pozitivniju sliku
o fakultetu?
Nikolina: Ja mislim da da! Zato što nakraju svi ti poslodavci žele imati studente i
najprije se okreću fakultetu.
Ivana: Generalno da, al za ovaj moj primjer ne.
Možete li predložiti poboljšanja koja bi se trebala uvesti?
Nikolina: Dnevnik rada koji smo ispunjavali je bio, ja mogu reći, promašaj. Mislim da
je to nakraju bio jedan dodatak koji nam je svima bio ono: joj šta stvarno? Učinak se
može napravit malo drugačije, da možda Lara ili tko je već za seminar da to ispitivanje
radi na ovaj način ali ne isključivo s nama nego i sa gospodarstvenikom odnosno s
Adrianom. Trebalo je svaki tjedan pisat što si radio,naučio...to je bilo malo blesavo jer
smo mi većina vjerojatno fejkali podatke da bi to imalo smisla, da bi to imalo tijek,da ne
ispadne da 2 tjedna ne radiš puno, a onda ništa, a ti tog čovjeka nisi mogao ulovit
naprimjer 10 dana. Ti njemu šalješ mail i sve al ti on ne odgovara. I recimo taj tjedan
upisat čekanje odgovora i onda znaš, izgubi svoj smisao. Trebalo bi, ako već mora
postojat dnevnik da ima voditelja tima koji će bit napismeno vođa i Lara će znat za
79
njega i on će bit odgovoran da se to maksimalno dobro napiše i da skupi dojmove i neka
napiše realno stanje kakvo je. I onda bi se tog vođu tima nagradilo dodatnim bodovima,
plusićima ili da nemora radit slijdeći seminar ili tako nešto.
Ivana: To bi bilo idealno! Onda bi se svi borili da budu vođe (smijeh)!
Nikolina: Predlažemo, da kad se tim bira da se poslože ljudi koji su već radili nešto.
Možda je to neki put loše jer ovi koji neznaju nemogu naučit i pospajat stvari.
Ivana: Ma nije da neznaju nego im se neda!
Nikolina: Prijedlog je da se izbaci dio gdje se od poduzeća treba dobiti financijsku
bilancu ili šta već jer to spada u poslovne tajne.
Ivana: Slažem se! Ja od svog poduzeća ne bi dijelila takve informacije.
Ivana: Savjet bi bio da bude uže područje seminara, manji zadatak zato jer mislim da bi
ga detaljnije mogli odraditi. Mislim da bi onda mogli više naučit.
Nikolina: Da, da, slažem se!
Kako detaljniji?
Ivana: Segment nečega, znači ne ono široka slika. Nemoraju istraživat cijelo poduzeće
ili cijeli projekt nego samo segment poduzeća ili segment projekta. Kanali distribucije
za 1 proizvod, a ne ono cijela paleta pa se ti pogubiš u tome svemu i neznaš di si.
Imate li kakav savjet za buduće studente koji će imati ovaj predmet? Što je vama
netko trebao reći?
Ivana: Moj savjet bi im bio nek iskoriste SVE što god mogu, nek čupaju i nek grizu, nek
preuzimaju seminare i nek poznavaju ljude i nek se trude i neka rade.
Nikolina: Samo to! Neka što više ljudi upoznaju u tom periodu, stvarno ti to otvori
vrata, ako ne direktno onda preko nekog desetog jer se to čuje. Sve se čuje!
Ivana: Na kraju krajeva, i ako nemaju sad mogućnosti zaposliti novu osobu, sigurno će
te zapamtiti ako se trudiš i zvati te kad budu imali nešto za tebe.
80
Što je bilo višak ili je nešto nedostajalo? Npr. lista poduzeća za kontakt, oprema
fakulteta...
Nikolina: Mi tad nismo imali ništa. Imali smo papir i olovku.
Ivana: A šta ti treba? Treba ti net, to smo uvijek doma radile.
Nikolina: Da, mi smo sve doma praktički radili tako da nije nam falilo ništa. Nije nam
trebalo ništa od opreme. Svakako da bi bila korisna lista poduzeća, da postoji par firmi
ili više i znaš da biš dobio poduzeće za koje znaš da dobro radi, posluje i da će ti izać u
susret a ne da...neki su se baš mučili s pronalaskom poduzeća.
Ivana: Neki su imali kontakt u firmama, mi smo bila prva generacija tog seminara tako
da nismo baš znali, ja sam imala sreću da sam preko poznanstva dobila poduzeće.
Nikolina: Da, nama je Lara dala poduzeće. Ali neki su se baš namučili tako da ovo bi
definitivno bilo dobro.
Slobodno komenatirajte nešto ako nije uvršteno u gornja pitanja...
Nikolina: Mislim da je sve lijepo obuhvaćeno.
Ivana: Ja također mislim da smo sve rekle i da će bit materijala za rad (osmijeh).
81
TRANSKRIPT - FOKUS GRUPA 2 (srednje generacije)
Dobar dan! Evo najprije jedno kratko upoznavanje pa ako mi možete reći radnju
seminara koji ste radili za kolegij Istraživanje tržišta te svoj sadašnji status tj.
zaposlenje?
Eni: Evo ja sam za seminar radila istraživanje tržišta za proizvode od argana za tvrtku
Botanika. Trenutno nisam još zaposlena jer nastavljam dalje školovanje.
Dean: Da budem iskren, ja se ne sjećam iz čega sam radio seminar (smijeh). A što se
tiče današnje situacije - nisam zaposlen.
Da li biste rekli da vam je ovaj način učenja doprinijeo osobnom razvoju i zbog
čega? Samouvjerenost,timski rad...
Eni: Ja bih rekla da jest, definitivno sam se osjećala korisnije, smatrala sam da mi taj
seminar definitivno može pomoći da shvatim teoriju u praksi jer znam da često teorija
nema pretjerane veze sa praksom.
Dean: Pa...ja osobno mislim da mi i nije baš nešto doprinijeo. Dosta sam volontirao u
studentskoj organizaciji AIESEC i smatram da sam tamo postigao svoj osobni razvoj,
no tamo sam proveo godine. Tako da ovaj jedan seminar je prekratko vremena da bi
rekao da mi je pomogao u tako nečemu.
Kada bi uspoređivali s tradicionalnim seminarima da li su vam neki osjećaji bili
drugačiji? Npr. motiviranost, korisnost, poduzetnost, zainteresiranost, trud,
pozitivan stav...
Eni: Iznenadila sam se kada sam čula da ćemo seminar pisati na konkretnom
praktičnom primjeru što je bilo odlično, definitivno sam bila motiviranija i
zainteresiranija oko projekta, htjela sam se potruditi oko toga i smatrala sam da ćemo
napraviti odličan projekt. Definitivno je drukčiji osjećaj kada vas ''bace'' u realni svijet,
ali isto tako smatram da je to odlična stvar jer se čovjek treba snalaziti što
podrazumijeva da imamo kreativnost, treba biti poduzetan u nalaženju poduzeća i
najčešće nemaš pretjeranog izbora da biraš koje projekte želiš raditi kao kod klasičnih
82
projekata tj. seminara, što definitivno ima više veze sa realnim svijetom nego klasični
seminar, definitivno se moraš više truditi oko poduzeća, treba održavati kontakte sa
ljudima i trebaš naučiti biti dosadan i uporan(smijeh). Ali da...to je potrebno! Moraš
također birati riječi kojima pristupaš poduzeću za koje si zainteresiran.
Dean: Kada bi išao uspoređivati s tradicionalnim seminarima, mislim...da sam bio više
motiviran i zainteresiran jer se je išlo u određeno poduzeće i pomoglo mu se u
rješavanju problema. Samim time sam dobio želju da se pokažem u najboljem svijetlu.
Jeste li bolje shvatili gradivo kolegija?
Eni: Hm...Iskreno, mislim da mi je bilo lakše shvatiti gradivo kroz teorijske seminare,
ali projekt je definitivno bio pozitivno iskustvo jer sam shvatila koliko je to
komplicirano u realnom svijetu: smisleno povezati gradivo, organizirati zadatke u timu,
zvati poduzeće oko svakog koraka itd. Ovaj seminar je bio nešto drugačije, nešto oko
čega smo se trebali više potruditi i samim time smo više zapamtili i shvatili gradivo koje
smo radili.
Dean: Da, moram priznati da sam malo bolje shvatio gradivo. S obzirom da smo radili u
isto vrijeme ono što smo učili...htjeli mi to ili ne, gradivo je u glavi bilo bolje posloženo
i shvaćeno nego da smo tradicionalno morali samo naštrebati gradivo i proći ispit.
Jeste li postali svjesniji svojih mogućnosti/sposobnosti i čime se želite baviti u
životu?
Eni: Moram reći da kroz ovaj seminar nisam postala svjesnija svojih mogućnosti i
sposobnosti jer ih nisam do kraja iskoristila, a samim time nisam ni shvatila čime se
želim baviti u životu. Dotakli smo se samo jednog malog dijela poduzeća i mislim da to
nije dovoljno da shvatiš čime se želiš baviti u životu.To sam shvatila kasnije.
Dean: Ne, slažem se! Ovaj seminar nije imao takav utjecaj na mene. Već sam prije ovog
seminara znao čime se želim baviti i ovaj seminar mi nije promijenio mišljenje
(osmijeh).
Da li ste naučili bolje upravljati vremenom?
83
Eni: Definitivno jesam jer su koraci trebali biti točno tempirani da se stigne odraditi
zamišljeno.
Dean: Nisam, odnosno ovaj seminar nije na to utjecao, razvio sam svoj time
management bez obzira na ovaj seminar.
Mislite li da vam je ovaj način učenja doprinijeo boljem akademskom uspjehu?
Eni: Osobno, ne mislim. Uvijek sam bila marljiva i pazila sam na svoje rezultate i
ocjene. Ovaj seminar me je potaknuo da uložim više rada i svoje kreativnosti no da mi
je doprinijeo akademskom uspjehu – ne!
Dean: Generalno ne, ali mi je pomogao da lakše usvojim gradivo za ovaj kolegij.
Mislite li da će Vam ovaj seminar, i znanje stečeno njime, pomoći u karijeri nakon
diplome?
Eni: Projekt je upisan u moj životopis što se tiče konkretnog zapošljavanja. Bilo bi bolje
da nam gospođa kod koje smo radili u poduzeću može dati daljnje preporuke kod
zapošljavanja ali mogu reći da će mi istraživanje tržišta definitivno pomoći kod daljnje
karijere, ako se zaposlim u tom segmentu ekonomije.
Dean: Može pomoći ako se tome čovjek posveti, ne ako imaš nekoliko kolokvija u
istom tjednu. Prioritet studenata neće biti seminar ako ima takav raspored. Kada bi se
studenti imali vremena posvetiti ovakvom seminaru, puno bi više naučili i mogli
primijeniti u budućnosti. Ovdje moram napomenuti kako meni marketing nije smjer u
kojem želim ići tako da meni konkretno neće pomoći u budućnosti.
Da li se je vaš tim susreo s kakvim problemima, konfliktima...
Eni: Jest, kao što sam rekla i prije, dok smo slušali kolegij istraživanje tržišta, bili smo u
kontaktu sa poduzećem i relativno smo dobro surađivali no moram napomenuti kako su
nam tajili dosta stvari, nisu baš htjeli poslušati naše mišljenje i nisu nas baš doživjeli
kao pomoć u poslovanju. Tu je i naš tim trpio dosta problema jer smo morali biti dosta
kreativni i razmišljati kako predstaviti jednostavne stvari kako bi ih kontakt osoba
prihvatila. Ostala suradnja unutar tima je bila odlična! Ova situacija s poduzećem nas je
možda čak i još više povezala (osmijeh).
84
Dean: Ne sjećam se, što znači da vjerojatno nije bilo problema unutar tima (smjeh).
Mislite li da ste postali poduzetniji u životu?
Dean: Nisam. Mislim da se to više odnosi na karakter osobe nego na stvari koje radi, u
ovom slučaju seminar koji radi. Uvijek sam bio poduzetan i uvijek ću i ostat...
(osmijeh).
Eni: Slažem se!
Da li ste imali problema s pronalaskom poduzeća?
Eni: Nismo. Zamislili smo prirodni proizvod, otišli u prvo poduzeće koje je imalo veze
sa time i dobili suradnju. Mislim da bi bilo teže da smo zahtjevali određeni budžet, ali s
obzirom na to da smo naglasili da je sve besplatno, projekt je odmah prihvaćen.
Dean: Nismo imali problema s pronalaskom.
Da li ste stekli bolji uvid u probleme zajednice/poduzeća u kojem ste radili?
Eni: Mi kao studenti jesmo, ali nažalost, poduzeće nije. Iako smo mi predlagali druge
promjene, poduzeće je željelo istraživanje tržišta za proizvode od argana koji su se slabo
prodavali. Smatram da bi boljom web stranicom i drugim kozmetičkim promjenama
došlo do većeg poslovnog uzleta, a samim time i do bolje prodaje proizvoda od argana.
Mislim da su preopteretili poslovnice sa velikom količinom proizvoda koje se slabije
prodaju te je sve izgledalo dosta konfuzno što je zbunjivalo potrošače. Također,
privlačili su krivu dobnu skupinu sa kojom su bili zadovoljni. Da se radilo o drugoj
dobnoj skupini i fokusu na nju, boljoj web stranici i izbacivanjem tj. specijalizacijom za
određene proizvode, poslovanje bi definitivno bolje išlo.
Dean: Da, ali ne na nekoj naprednoj razini, više smo ostali na osnovama. Mislim da
nismo imali baš jako puno ni vremena...mislim, jedan semestar nije baš nešto za shvatiti
problem, a i bili smo dosta ograničeni kako sam već napomenuo sa ostalim obavezama
tako da čak i da smo htjeli se više ufurati u problem, nismo baš imali vremena a kamoli
se još svi skupa nać samo da bi razglabali o tako jednoj temi. To je naš slučaj, ali
vjerujem da kad bi se moglo usredotočiti više vremena, ušlo bi se u dubinu i bolje
shvatilo problem.
85
Kako ste se osjećali pomagajući zajednici/poduzeću? (korisnost)
Eni: Pa, da su nas poslušali, osjećala bih se korisnije. Ovako sam se osjećala čak i
pomalo isfrustrirano. Znam da se takvi određeni poslovni prevrati u tako malim
poduzećima ne rade od danas do sutra i često su takva poduzeća manje likvidna nego
velika koja si mogu priuštiti veći trošak. Ipak, mislim da neki koraci ipak nebi bili toliko
skupi i neisplativi te se poduzeće moglo dugoročno okrenuti tim predlošcima. Ovako
samo imaš osjećaj da te ne shvaćaju ozbiljno, a ti jasno vidiš što ne štima.
Dean: Pomažem zajednici volontirajući, ovako sam samo pomagao poduzeću koje radi
za profit, korisnost je ravna nuli. To je moje viđenje! (osmijeh)
Kontakt osoba (vlasnik ili netko drugi?)
Eni: Kontakt osoba nam je bila voditeljica prodavaonice.
Dean: Zaposlenik nam je bio kontakt osoba. Ne sjećam se točno koju poziciju je imao.
Da li vam je pružila potrebne informacije?
Eni: Kontakt osoba nam nije pružila potrebne informacije od samog početka. Također,
bili su dosta kruti u istraživanju tržišta. Informacije, osim onih koje su nam htjele dati
nismo mogli dobiti, što zapravo i shvaćam.
Dean: Pružili su nam informacije koje su nam bile potrebne, nije bilo problema.
Da li vam je bila na raspolaganju ili ste imali problema?
Eni: Pa...bila nam je dosta na raspolaganju. Čuli bi se preko mobitela pa bi došli u
smjenu u kojoj je radila voditeljica poslovnice. Zatim bi ona kontaktirala vlasnicu koju
nikad nismo upoznali, i tako bi nam prenijela informacije.
Dean: Da. Bila je na raspolaganju.
Da li vam je vjerovala i prihvatila vas kao ravnopravne?
Eni: Mislim da nas nikada nisu shvatili skroz ozbiljno. Imam osjećaj da su prihvatili naš
projekt čisto iz neke kurtoazije sa mišlju da je besplatno i da ne može odmoći. Ne bih
rekla da su nam vjerovali. Nastavili bi i nastavili su po svome sa nama ili bez nas.
86
Dean: Mislim da su nam vjerovali koliko su vjerovali...odnosno vjerovali su nam koliko
se i vjeruje studentima koji izrađuju seminar – malo. Prema nama su se odnosili s
poštovanjem ali ne kao i ravnopravne, što je i logično.
Da li ste imali osjećaj odgovornosti prema tom subjektu i zajednici da im
pomognete?
Eni: Jesam, naravno. Iskreno sam im željela pomoći...Realno znam da poduzeća znaju
biti kruta i ne žele neke promjene ali bilo bi mi draže da su nam se više povjerili jer
bismo im tako mogli puno više i ponuditi te na kraju i pomoći na taj način.
Dean: Iskreno...Osjećao sam odgovornost samo prema svojim bodovima koje sam
sakupljao (smijeh).
Jeste li gledali na ovaj seminar kao na još jednu stavku koju treba napraviti ili kao
priliku da steknete praksu i znanja izvan fakulteta u području koje vas zanima?
Eni: Definitivno ovo drugo. Željela sam odraditi nekakvu praksu da se upoznam sa
realnošću jer nam to naše školstvo nažalost ne nudi i mislim da sam uz pomoć
istraživanja tržišta dobila dosta realan pogled u taj realni svijet.
Dean: Ne, gledao sam kao na još jedan zadatak koji se mora obaviti ako se žele
zadovoljiti uvjeti da se dobije prolazna ocjena na kolegiju. Žao mi je, ali izgleda da
nisam jedan od tih kao ti da se trudim toliko (osmijeh).
Da li ste stekli bolje shvaćanje poduzetništva generalno?
Eni: Pa ne bih rekla. Nismo imali pretjeranu priliku upoznati se sa poduzetništvom jer
smatram da je bilo premalo vremena i poduzeće nam je dalo uzak pogled u svoje
poslovanje tako da – ne.
Dean: Slažem se! Ne, nisam stekao bolje shvaćanje poduzetništva. Poduzeće u kojem
sam bio nam je dalo informacije ali čak ni to nije dovoljno da se stekne širu sliku
poduzetništva kao takvog.
Da li se je vaše shvaćanje problema poduzeća mijenjalo tijekom semestra?
87
Eni: Moje osobno nije. Neznam za kolege iz tima, rekla bih da nije ni kod njih. Od
početka smo znali u čemu je problem kod poduzeća i nismo promijenili shvaćanje.
Dean: Pa evo...mislim da je, zbog toga jer što smo više informacija imali bolje smo
shvatili kako poduzeće funkcionira i sa kojim problemima se susreće. Mogli smo ih
sagledati iz više aspekata i tako steći bolju sliku i povezanost istih.
Kako vas se dojmio taj realan poslovni svijet koji ste proživjele kroz problem
poduzeća? Koliko mislite da je bio realan?
Eni: Mislim da dosta malih poduzeća kao što je bilo naše ima slične probleme. Imam
osjećaj da se nekako ''uljuljkaju'' u to poslovanje i ne shvaćaju da svijet ide dalje a oni
stoje na mjestu. Dosta su nepovjerljivi prema ''novim'' stvarima i ne žele nikakve
promjene. Poseban je problem i ako poduzeće vodi starija osoba koja je to poduzeće
pokrenula pred 20-30 godina kada internet nije bio toliko razvijen i kada su promjene u
poslovnom okruženju bile puno sporije te se poduzeće moglo prilagoditi. Bez
informacija o asortimanu, misiji, viziji, i sličnim stvarima na internetu kao da i ne
postojite. Smatram da u Hrvatskoj radi takve poslovne klime brojna poduzeća imaju
takve probleme. I smatram da je to jako realno. S druge strane, slaba prodaja proizvoda
od argana ne smatram realnim problemom, jer sam kasnije gledala, taj se proizvod može
kupiti po nižoj cijeni u webshopu sa dostavom na kućnu adresu. I to u nekoliko web-
shopova!
Dean: Mislim da nije bio previše realan. Nije me se dojmio...više sam saznao kroz
volontiranje.
Ste se uspjeli snaći u dinamičnom poslovnom okruženju? Da li su vam se neke
stvari koje ste predviđale nakraju izjalovile zbog brzine promjena?
Eni: Da, uspjela sam se snaći u poslovnom okruženju. I smatram da nam se ništa nije
izjalovilo, pošto se radilo o samo 6 mjeseci, što još uvijek ne smatram da se u
poslovnom svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj tako brzo stvari okreću. Realnija je brojka
od 1 godine.
Dean: Ne, ovo je samo seminar. Osobe ne iskuse to dinamično poslovno okruženje u
tome.
88
Jeste li imali pozitivan stav kroz cijeli seminar ili vas je nešto frustriralo?
Eni: Pa kao što sam napomenula prije, frustrirali su me nekakvi staromodni pogledi od
strane poduzeća. U našem je poduzeću, makar ja tako smatram, dosta stvari bilo loše
postavljeno. Dolazi preporod prirodnih proizvoda a nitko ne zna da oni prodaju takve
stvari. Kada uđeš u poslovnicu preplave te neofeni i slične stvari koje se ne kupuju na
recept. Ma super je to da 5 metara dalje nije prava ljekarna za koju si siguran da ima
neofen. Nigdje nije naznačeno šta točno prodaju, nisu ni ljekarna a nisu ni prodavaonica
biljnih proizvoda. Većina kupaca su im penzioneri koji sigurno ne kupuju prirodne
proizvode a koji su u pravilu skuplji, nego kupuju neofene jer je u ljekarni gužva. Osim
toga penzije su im male. Trebalo se okrenuti višem kupovnom razredu potrošača ali
nisu to željeli. Tako da mogu reći da nisam imala skroz pozitivan stav kroz cijeli
seminar.
Dean: Imao sam pozivan stav jer sam znao da smo zaslužili neke bodove ono što me
smetalo je to da na drugim kolegijima se istovremeno imaju kolokviji i brdo seminara.
Stvar je u tome da se studenta guši sa nekakvim zadacima koji nemaju smisla i studenti
se ne mogu fokusirati da neki seminar odrade profesionalno nego se radi na brzinu i
površno.
Dnevnik refleksija – Korisnost? Ste ga ispunjavali redovito i točno ili kampanjski i
relativno?
Eni: Pa zapravo ne vidim nikakvu korist u dnevniku refleksija. Ispunjavali smo ga
kampanjski, bezveze, samo da nešto napišemo. Neznam kakve bi trebale biti refleksije
kod pisanja seminara, smatram da se to treba izbaciti. Samo oduzima vrijeme.
Dean: Kampanjski, ovo je gubljenje vremena jer nema smisla i dosadno je.
Da li vam se ponudilo zaposlenje u poduzeću?
Eni: Hahahahah, kako da ne. (smijeh)
Dean: Također, ne (smijeh).
Da li ste i danas civilno angažirane, tj. da li potpomažete zajednicu na neki način?
Volontirate li ili na neki drugi način pomažete zajednici?
89
Eni: Osim unutar obitelji nekakvih nagovaranja na oglašavanje na Facebooku, ne mogu
reći da pomažem zajednici.
Dean: Da, još uvijek volontiram.
Da li je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt?
Eni: Pa profesorica nam je davala savjete u vezi nekih konkretnih stvari i dobro je
potkovana teorijom, tako da što se toga tiče mogu reći da je dobro pripremljena za
projekt.
Dean: Da, bilo šta da nam je trebalo ili nije bilo jasno, slobodno smo se mogli obratiti
nastavnici i ona nam je to lijepo objasnila ili pomogla.
Jesu li bila dobro definirana očekivanja što se očekuje od studenata?
Eni: Pa neznam baš. Mislim da je dosta stvari ostalo visjeti u zraku, zbunjen si jer si u
novoj situaciji, prvi puta to radiš, neznaš što očekivati. U redu je to sve, al mislim da
ona teorija koju smo slušali nije dovoljna da možemo reći da smo potkovani za
napraviti tako nešto.
Dean: Pa ja mislim da su dobro definirana očekivanja. Znali smo na početku da ćemo
raditi s nekim poslovnim subjektom i da ćemo prolaziti isto što radimo na nastavi s
njima. Pretpostavljam da to ovisi od poduzeća do poduzeća.
Jeste li imale dovoljnu potporu sa strane nastavnika?
Eni: Mogu reći da jesmo. Profesorica je bila uvijek dostupna, dala nam savjete kada
smo se našli u problemu i to je odlična stvar kada moraš točno tempirati neke stvari.
Dean: Slažem se!
Da li ste promijenili stav/zadovoljstvo nastavnim procesom?
Eni: Opet moram reći da sam bila zadovoljnija nastavnim procesom i seminarima na
diplomskom studiju na smjeru marketing. Ovaj seminar je puno utjecao na to, kao i
profesori koji su uvijek bili dostupni i otvoreni za prijedloge te su se trudili njegovati
''prijateljski'' odnos sa studentima.
90
Dean: Bio sam zadovoljniji na diplomskom ali zbog cjelokupnog programa, pogotovo
ovakvih seminara.
Da li ste stekli bolje odnose s nastavnim osobljem?
Eni: Jesam, u manjim grupama te se lakše primijeti, bolje te se upozna, a profesori su
uvijek bili prijateljski nastrojeni prema studentima.
Dean: Pa ja osobno....i nisam baš. Istina, nisam baš se ni trudio i uvijek je netko drugi iz
tima komunicirao s nastavnicima (smijeh).
Da li biste preporučili ovaj način učenja budućim studentima?
Eni: Da, uz neke korekcije u nastavnom procesu.
Dean: Preporučio bi ali da se unaprijedi. Da se studentima osigura da će stvarno u tom
poduzeću, udruzi, čemu već biti dobrodošli i da će se biti otvoreno prema njima te
osigurati dovoljno vremena za njih. Neznam da li je to moguće, ali da fakultet ipak malo
provjeri ta poduzeća u koja idu studenti i da fakultet možda kontaktira ta poduzeća kako
bi se ozbiljnije shvatili studenti.
Mislite li da zajednica/poduzeće u kojem ste odradili seminar ima pozitivniju sliku
o fakultetu?
Eni: Iskreno mislim da smo im mi studenti bili desna smetala i vjerojatno ne bi
prihvatili projekt da su znali koliko ćemo ih često zvati (smijeh). Ipak mislim da je ta
upornost i cijeli taj projekt dobro došao ugledu fakulteta. Možda više neće prihvatiti
takav projekt ali će sigurno moći reći da su studenti sa Ekonomskog bili jako dosadni
kada su radili istraživanje tržišta i da su i slušali.
Dean: Nisam siguran iskreno. Nismo dobili nikakvu povratnu informaciju od poduzeća
tako da bilo šta da kažem nije sigurno. Ali, ovako općenito gledano mislim da bi trebali
svi imati makar malo pozitivnije mišljenje o fakultetu i njegovim studentima.
Možete li predložiti poboljšanja koja bi se trebala uvesti?
Eni: Nastava bi trebala biti više posvećena praksi, na nastavi smo uglavnom bili upućeni
u osnove marketinga, kao npr. vrste pitanja, 4P, itd. Ipak mislim da bi trebalo biti više
91
primjera iz prakse, upravljanje budžetom, mjerenje ''odaziva na reklame'', više o
psihologiji potrošača, utjecaju boja i slično. SPSS bi se isto trebao bolje pojasniti, to
nam je bio glavni program u kojem smo morali raditi, a rijetko tko je shvaćao kako radi.
Dean: Definitivno ukinuti dnevnik refleksija, bolja koordinacija između poduzeća i
fakulteta, ovdje se postavlja i pitanje da li znaju profesori uopće kontaktiramo li mi
poduzeća i kako predstavljamo fakultet.
Imate li kakav savjet za buduće studente koji će imati ovaj predmet? Što je vama
netko trebao reći?
Eni: Pa rekla bi im da krenu prije, ne kampanjski, kao što smo mi odrađivali. (osmijeh)
Dean: Bit će puno teorije, a prakse koliko si sami date.
Što je bilo višak ili je nešto nedostajalo? (npr. lista poduzeća za kontakt, oprema
fakulteta)
Eni: Trebao bi se uvesti popis poduzeća koja su voljna surađivati sa studentima i koja su
otvorena za prijedloge studenata. Također, ono što sam napomenula prije, nastavni
proces treba biti više okrenut praksi da vidimo konkretne primjere iz prakse, psihologiju
potrošača, guerila marketing itd.
Dean: Oprema fakulteta je dobra, novija računala bi bila okey ali se i na postojećima
moglo lijepo raditi. Danas malo osoba nema svoje laptope. Lista poduzeća sa kojima
fakultet surađuje bi bilo korisno imati.
Slobodno komenatirajte nešto ako nije uvršteno u gornja pitanja...
Eni: Mislim da je sve rečeno (osmijeh).
Dean: Također!
92
TRANSKRIPT - FOKUS GRUPA 3 (zadnje generacije)
Mi možete reći u gdje ste odrađivale seminar za Istraživanje tržišta i temu koju ste
obrađivale?
Ivona: Ja i Ana (međusobno pogledavanje) smo odrađivale seminar u tvrtci Amor, to je
inače agencija za organiziranje vjenčanja, a istraživale smo za njih upoznatost građana
Rijeke s djelatnosti tog poduzeća, tj. upoznatost s organiziranjem vjenčanja.
Mateja: Moj tim je za poduzeće imao Blue Gym i istraživali smo, isto tako(osmijeh),
upoznatost građana Rijeke s programima teretane.
OK! Ja bi vam sad postavljala pitanja u 4 segmenta: najprije osobno mišljenje,
zatim ide odnos s poduzećem/udrugom u kojoj ste radili, odnos s fakultetom
odnosno nastavnikom i na kraju idu savjeti za buduće generacije i za
napredovanje projekta. Pa da krenemo.
Da li biste rekli da vam je ovaj način učenja doprinijeo osobnom razvoju i zbog
čega? Samouvjerenost,timski rad...
Mateja: Ja mislim da je jer je to u biti bio jedini projekt na faksu u tih 5 godina u kojem
smo stvarno nešto u praksi i napravili i da, je bila je ta timska suradnja i suradnja sa tom
firmom tako da mislim da je bilo korisno.
Ivona: Ja se slažem! To je bio jedan, jedini zapravo mislim, prvi zapravo na
diplomskom ali mislim i općenito u 5 godina seminar na kojem smo mi surađivali sa
poduzećem , morali smo se dosta potrudit oko pronalaska poduzeća, poslije toga i
dogovaranje sastanaka i sami sastanci. To je dosta korisno bilo da vidim kako stvarno
znači ide jedan na jedan komunikacija s direktorima ili s kim smo već imali sastanak. I
isto tako, u timu kako dogovarat sastanke s timom, dogovarat dalje šta ćemo radit,
planove i u principu usklađivat raspored sa ostatkom tima.
Ana: Da, uglavnom ta komunikacija s poduzećem, sa članovima tima i isto
komunikacija preko mail-ova, kako se piše službeni mail, to je ovako dosta bitno i
korisno. Uglavnom, slušanje tuđih ideja, prihvaćanje i dolaženje do novih ideja.
93
Mislite da vam je doprinijeo samouvjerenosti ovaj seminar konkretno?
Ivona: Pa je, da! Zbog iskustva. Da smo u nekom segmentu bili u prednosti pred ostalim
smjerovima koji nisu možda tako radili, taj tip seminara.
(Ana i Mateja potvrdno klimaju s potvrdnim izjavama: Da da,upravo to!)
Kada bi uspoređivali s tradicionalnim seminarima da li su vam neki osjećaji bili
drugačiji? Npr. motiviranost, korisnost, poduzetnost, zainteresiranost, trud,
pozitivan stav...
Sve tri skupa: Više!!
Ana: Mislim da je bio veći! Nekako je bilo nešto novo, radili smo nešto konkretno, sve
nešto je bilo čisto teoretski a ovdje obrađujemo nešto što radimo sami tako da dosta smo
i više bili angažirani zbog toga. I nije bilo tolko napeto, onako baš opušteno. Kad smo
izlagali i nije bilo neke napetosti.
Ivona: Slažem se! (osmijeh)
Mateja: Da, ja isto zato jer je drugačije kad smo u stvarnoj situaciji i sa stvarnim
ljudima. Više se potrudimo, više se angažiramo možda zbog nekog straha od neuspjeha,
ono baš da se ne osramotimo s tim stvarnim ljudima. Tako da je, motivirajuće je!
Jeste li bolje shvatili gradivo kolegija?
Ivona: Pa da! Zato jer nam je dosta pomoglo da ono u teoriji primjenimo znači na
praktični dio odnosno da povežemo jedno s drugim.
Ana: Da! Mislim da bi nam onako dosta toga ostalo apstraktno, ovako smo točno vidjeli
kako se to radi i definitivno ćemo to koristit. Da smo imali čisto teoretski mislim da
nebismo toliko naučili niti to znali primijeniti.
Mateja: Dada! U potpunosti se slažem.
Jeste li postali svjesniji svojih mogućnosti/sposobnosti i čime se želite baviti u
životu?
94
Ivona: Možda ne točno kroz ovaj kolegij ali možda zbog toga što smo radili na
istraživanju tržišta isto tako na kolegiju promocija koji se nadovezivo na istraživanje
tržišta. Opet smo neke druge oblike promocije mogli istražit malo više i možda smo se i
tu malo našli tako da se to nadovezivalo.
Ana: Tako sam ja shvatila da me interesira internet oglašavanje (smijeh). Mislim da se
svatko našo barem u nekom dijelu, da! Ako nismo imali mogućnost isprobat teško je reć
šta bi nam se svidjelo. Evo ja sam isprobala to on-line oglašavanje i to smatram jako
zanimljivim, možda da sam nešto drugo isprobala bi se za to zainteresirala...tako.
Istraživanje tržišta je zanimljivo jer se mora problem postavit, pitanja, te onda sve to
analizirat.
Mateja: Da, zato jer, podijelili smo se unutar tima na određene zadatke i onda mogli
smo spoznat kome nešto bolje leži, npr. kome leži bolje SPSS, kome komunikacija s
ljudima, kome istraživanja, provođenje anketa...
I ti konkretno si se našla u kojem dijelu?
Mateja: U tom računalnom dijelu.
Da li ste naučili bolje upravljati vremenom?
Ivona: Pa da, to je bilo malo isto nezgodno jer je svatko imao svoje neke obaveze,
možda nam se i rasporedi nisu podudarali u nekom dijelu semestra, dosta je bilo
vremena koje smo morali uložiti znači za taj seminar, isto i za sastavljanje ankete tako
da smo morali podijelit neke zadatke koje je svatko morao za sebe odrađivat. Kod
sastanaka s poduzećem i komunikacijom isto smo morali podijelit tko će ić, tko neće ić
na sastanke, tko će ić na demonstrature, to je isto bilo onako malo nezgodno. Ali u
principu da, sve se da dogovorit.
Ali mislite da vam je unaprijelo time management?
Ivona: Dada,naravno!
Ana: Mislim da ne, ono, uvijek radim nekako po svom tako da nije baš moglo utjecat na
to kako ja svoje vrijeme raspoređujem.
95
Misliš da si i prije dobro upravljala svojim vremenom?
Ana: Ne baš nego nekako radim kad stignem i nije da sad radim u zadnji čas i
tako..zapravo mislim da radim onako kao i svatko kako mi odgovara. Možda bi bilo
super da si podijelim vrijeme i da radim tad i tad to ali kad smo baš morali obavljat neke
stvari baš kao tim smo se složili. Jedino taj pisani dio smo se podijelili pa je netko
napravio ranije netko kasnije.
Mateja: Da, jesmo malo zato jer trebalo je unaprijed planirati neke stvari, te sastanke
dogovarati i ankete, provođenje anketa tako da ipak je trebalo malo isplanirat i uskladiti
to...pa je, pomoglo mi je u upravljaju vremenom (osmijeh).
Mislite li da vam je ovaj način učenja doprinijeo boljem akademskom uspjehu?
Ana: Je,da! Ono kad smo učili za kolokviji to, pogotovo za ispit bilo je puno lakše jer
smo sve to već prošli u praksi i bilo je lakše povezat čitajući teoriju. A dada, to smo mi
radili. Da smo imali samo teoretski bi bilo jako teško shvatiti neke stvari kao npr. one
uzorke, kako se to radi...
Ivona: I pogotovo što se tiče istraživanja tržišta se je povezivao na neke druge kolegije.
Mateja: Jesmo jer na 5. godini smo imali neke kolegije koji su obuhvaćali dosta sličnog
gradiva i bili smo na neki način u prednosti pred drugim smjerovima koji nisu imali to
istraživanje. Tako da je!
Mislite li da će vam ovaj seminar, i znanje stečeno njime, pomoći u karijeri nakon
diplome?
Ana: Mislim da da. Pogotovo ono kad se netko ide bavit tim marketingom jer smo
prošli SPSS, obradu podataka s kojima se ne sretnu ljudi često na faksu osim nas,
sastavljanje anketa isto, davanje preporuka i tako.
Ivona: Slažem se u potpunosti. Mislim da će mi doprinjet u budućnosti.
Mateja: Da, i piše dodatna crtica u životopisu (osmijeh) ako niš drugo.
Da li se je vaš tim susreo s kakvim problemima, konfliktima...
96
Ivona: Pa jedino možda to usklađivanje vremena je dosta teško jer ja sam isto tako
naviknuta malo kasnije odrađivati svoje zadatke, sve u zadnji čas (smijeh) i onda mi
bismo možda htjeli imati više slobodnog vremena u jednom periodu one bi možda zbog
kolokvija u drugom periodu i onda se tu kose želje tima ali uspjeli smo to nekako
prevladat.
Ana: Da, što se tiče sukoba, ne! Jedino što se tiče usklađivanja vremena je bilo malo ali
podijelili smo da neko radi svoj dio kad želi ili kad mu odgovara, a mi smo svoj dio kad
nam odgovara i to je to.
Znači nije bilo problema da netko nije odradio ili nije odradio kako treba?
Nenene. Onaj tko ima problema, drugi bi mu uskočili pa bi bilo sve OK.
Samo da pitam, vi ste sami birali tim?
Sve tri skupa: Da da da!
Mateja: Nama je bilo OK. Nas 4 smo odrađivale taj seminar koje i inače radimo
seminare skupa tako da smo navikle jedna na drugu i nije bilo konflikta.
Mislite li da ste postali poduzetniji općenito u životu?
Mateja: Možda da da ali isto tako mislim da to nema veze s tim. Neovisno o tome,
aktivirala možda jesam se malo ali ne, ne s tim.
Ivona: Da, isto smatram da nema to sad neke pretjerane veze sa seminarom. Mislim da
smo naučili više i da je bilo zanimljivo radit na takvom tipu seminara ali ne bi baš rekla
da to ima neke veze s mojom poduzetnošću.
Ana: Ja bi isto rekla da nema veze seminar i moja poduzetnost. Možda ono kad bi dobro
razmislila bi neku razliku uočila ali neznam da li bi to bilo povezano sa seminarom.
E sad krećemo na poduzeće u kojem ste odrađivali vaš seminar.
Da li ste imali problema s pronalaskom poduzeća?
Ivona: Mi nismo imali. Nama je kolegica u timu znala (Ana: da, znala je) vlasnicu
agencije za vjenčanja tako da nije što se toga tiče uopće bilo problema.
97
Mateja: Mi malo jesmo zato jer par poduzeća koja smo mi htjeli odabrat su već bila
obrađivana prije, tijekom prijašnjih godina.
Vi niste znale da su obrađivana već?
Mateja: Da, mi nismo znale i onda kao to nam je bilo onemogućeno. Ali nakraju kad
smo odabrale taj Blue Gym više nije bilo problema.
Ali poduzeće vam je reklo ne ili fakultet?
Mateja: Nenene, na fakultetu smo provjerile s Larom pa nam je ona rekla da ne ta
poduzeća.
I znači to poduzeće u kojega ste prvo išle nakon toga vas je prihvatilo?
Mateja: Dada!
Da li ste stekli bolji uvid u probleme zajednice/poduzeća u kojem ste radili?
Ivona: Pa da! Mi smo kroz ovo istraživanje dosta shvatili što bi se moglo još
unaprijedit. Kroz preporuke koje smo pisali smo shvatili da bi to moglo puno bolje još
biti (osmijeh). Možda nismo samo njihove probleme uvidjeli nego i općenito s
agencijama za vjenčanja u Rijeci, njihov problem i kako bi to trebalo bolje funkionirat
kako bi ljudi upoznali njihov rad.
Ana: Da, uglavnom to šta je Ivona rekla (smijeh).
Mateja: Jesmo, ali mislim da je bilo premalo vremena i dosta drugih obaveza da smo se
mi mogle više posvetiti problemima njihovim ali da, u njihove probleme smo imali
uvid.
Kako ste se osjećali pomagajući zajednici/poduzeću? (korisnost)
Mateja: Kao dio njihovog tima! Neznam...važno! (osmijeh)
Ivona: Ovisno da li su pročitali naše preporuke i napravili nešto u vezi s njima. Možda
smo im i pomogli u nekom pogledu ali neznamo.
Znači nemate uvid u to da li su vaše preporuke došle do direktora i da li ih je netko
proveo?
98
Ivona: Ne, mi smo poslali izvješće a sad da li su oni to pročitali ili proučili neznam. Ali
bi se svakako osjećala korisnom kad bi znala da su im naši savjeti pomogli.
Mateja: Da, mi isto neznamo.
Kontakt osoba vam je bio vlasnik ili netko drugi?
Ivona: Vlasnik.
Mateja: Da,nama je isto bio vlasnik.
Da li vam je pružila potrebne informacije?
Mateja: Nama u početku nije baš htio sve otkrit i onda nas je shvatio valjda malo
ozbiljnije i skužio da je to za faks i onda nam je ustupio, da većinu informacija. Trebalo
mu je samo više sastanaka da uvidi potencijal u nama, valjda (osmijeh).
Ivona: Da, mi smo na prvom sastanku samo pričali o tome šta bi oni voljeli istraživat.
Nismo nikakava njihova iskustva prolazili.
Ana: Specifičnosti za njihovo poduzeće smo prolazili i to je uglavnom to.
Nije bilo onog da je neka informacija poslovna tajna?
Ivona i Ana istovremeno: neneenne!
Da li vam je bila na raspolaganju ili ste imali problema?
Mateja: Nama je bio on na raspolaganju ali kad on nije mogao onda je zadužio jednog
svog zaposlenika. Nije bilo nikakvih problema.
Ana: S obzirom da je članica tima znala vlasnicu tako da smo ju bez problema mogle na
mobitel dobit i na druge načine.
Da li vam je vjerovala i prihvatila vas kao ravnopravne?
Ivona: Dada, što se toga tiče nismo imali problema. Mogli smo je kontaktirati bilo kada,
sve nedoumice smo mogli rješit s njom tako da nije problema bilo.
Mateja: Nama je isto, da.
99
Da li ste imali osjećaj odgovornosti prema tom subjektu i zajednici da im
pomognete?
Ana: Mislim da da u smislu da im dobro odradimo taj zadatak, da ne protratimo i
njihovo i svoje vrijeme pa makar i ako oni to neće primjenit al da mi za sebe znamo da
smo napravile kako treba tako da postoji neka doza odgovornosti.
Ivona: Da, slažem se!
Mateja: Isto se slažem zato jer nije bilo ni nama ni njima u interesu da se osramotimo ili
da im napravimo neke loše prijedloge.
Da li je ta odgovornost radi fakulteta i radi te ocjene na fakultetu ili radi toga da
stvarno čim bolje preporuke date tom poduzeću?
Ivona: Tim više što smo radili s poduzećem, znači nismo ništa radili teoretski tako da
nismo ništa mogli prepisat iz knjige ili naći na internetu tako da smo to radili s
poduzećem koje posluje dobro i baš zato smo osjećali veću odgovornost. Da stavimo
sastanke kad njima odgovara, prilagođavali smo se sve njima a i što se tiče izvješća da
to napravimo kako treba da napišemo dobre preporuke i da pitanja stvarno budu kako
treba, znači da ih sastavimo dobro da bi mogli iz toga nešto izvuć. Mislim da smo bili
dosta korektni. Bilo je više radi toga da pomognemo samom poduzeću nego zbog
ocjene.
Ana: Da, baš na ocjenu nismo ni mogli utjecat tako da nismo previše ni razmišljali o
njoj. Cijeli semestar smo imali nešto za radit, tako da nije to bilo nešto što smo
jednokratno napisali i gotovo, to se moralo zadatak po zadatak rješavat. To je bilo korak
po korak i nismo mi sad baš mogli nešto ne obavit pa drugi put nego se je sve moralo
postepeno odrađivat tako da nismo to sad mogli samo napravit, dobiti bodove i gotovo
nego smo se morali potrudit bez prethodnog znanja koliko će nam seminar donesti
bodova pa tako i ocjenu.
Mateja: Sve je rečeno! (smijeh)
Jeste li gledali na ovaj seminar kao na još jednu stavku koju treba napraviti ili kao
priliku da steknete praksu i znanja izvan fakulteta u području koje vas zanima?
100
Ana: Definitivno kao priliku da steknemo znanje. Pogotovo s obzirom da drugi smjerovi
nisu imali ovakvo iskustvo, mi ga možemo staviti u životopis da smo odradili i
surađivali već s poduzećem na ovom projektu.
Ivona: Ja imam već iskustva s jednim seminarom koji smo već radili nešto slično, znači
online oglašavanje gdje su nas, poduzeće nas je zvalo da im odradimo još neke poslove,
nije ostalo samo na seminaru i gotovo tako da smo na tome naučili da je stvarno korisno
raditi na seminarima tog tipa.
Ana: Da, ako se dobro odradi, može ti se otvoriti neka prilika.
Mateja: U početku sam gledala na to kao na još jednu stepenicu, u biti zadatak ali kako
se više odvijao zadatak tako sam shvatila da mi može koristiti dalje u životu, u karijeri
tako da sam kasnije drugačije gledala na to i gledala čim više izvuć iz tog seminara.
Da li ste stekli bolje shvaćanje poduzetništva generalno?
Mateja: Ne baš. To je ipak samo jedan aspekt - istraživanje tržišta tako da nisam stekla
cjelokupnu sliku poduzetništva. Što se tiče hijerarhije u poduzeću i odjela u poduzeću
sam stekla uvid ali ne baš dalje od toga.
Ana: Mi nismo možda jer je bilo manje poduzeće, neznam koliko su imali zaposlenih ali
malo, tako da nismo baš stekli uvid u to.
Ivona: Da, nismo baš stekli uvid jer je malo poduzeće. Možda da je veće bi stekli ali
ovako...ne.
Da li se je vaše shvaćanje problema poduzeća mijenjalo tijekom semestra?
Ana: Da!
Ivona: Dadada, sa shvaćanjem problema. Mi smo imali malo problema s postavljanjem
problema. Mi smo zapravo do negdje prije nego smo počeli raditi anketni upitnik
zapravo shvatili što želimo (smijeh), koji je problem (smijeh).
Ana: Da, jedan je bio problem pa drugi (smijeh). Mi smo došli već s gotovim
problemom u glavi i to je bilo dosta problematično zapravo pa smo onda tek nakon
razgovora s poduzećem shvatili nekakav drugi aspekt.
101
Ali kako su predavanja išla dalje i stekli ste više znanja te kako je i semestar tekao
dalje, shvaćanje problema se je mijenjalo ili?
Ana: Kad smo ga jednom formulirali mislim da je ostao više-manje isti. U biti jesmo
kasnije vidjele kako smo ga mogle drugačije obraditi ali eto. U početku još nismo bili
sigurni i mislili da smo mogli pitati ovo, mogli smo pitati ono...
Ivona (prekinula riječ Ane): Bilo je bitno da se postavi dobar problem jer na temelju
toga moramo pisati pitanja za anketni upitnik i onda smo baš morali paziti kako
formuliramo ta pitanja ali mislim da smo OK napravile.
Mateja: Ma ne, nama je od početka ja mislim isto formuliran problem. Nije bilo nekih
promjena baš do kraja što se tiče formulacije problema. Mi smo isto došli do vlasnika s
jednom teorijom, jednom stvari koju bismo mi htjele kao promijenit, on nam je nešto
drugo predložio ali u biti se je sve vrtjelo oko istog problema samo je bila razlika u
načinu ophođenja.
Kako vas se dojmio taj realan poslovni svijet koji ste proživjele kroz problem
poduzeća?I koliko mislite da je stvarno bio realan?
Ivona: Pa je. Mislim da smo shvatile i kroz znači nakon što smo napravile cijelo
izvješće i provele cijelo istraživanje, mislim da je zapravo dosta korisno to što smo...to
istraživanje koje smo provodili.
A koliko ste dobili uvid u taj poslovni svijet?
Ana: Šta ja znam...mislim da nismo pretjeran uvid dobile. Možda da je bilo više
sastanaka...Ali mislim da je bilo realno. Kad smo imali sastanak s firmom pa bi oni
kasnili, morali smo im se prilagođavat...mislim da smo odgađali sastanke, mi nismo
mogli pa oni nisu mogli...počela je bila sezona vjenčanja(smijeh) i nikako se nismo
mogli naći s njima.
Ivona: Da da! Mislim da je bio realan, mi smo se njima ustvari morali prilagođavat jer
smo mi ti koji žele od njih neku suradnju tako da mislim da je tako općenito uvijek u
poslovnom svijetu.
102
Mateja: Da, isto mislim da je realno bilo jer je bilo različitih situacija koje se stvarno
mogu poistovjetiti s inače poslovnim svijetom i mislim da je bilo dosta realno.
I kako vas se dojmio taj realan svijet? Vas je privuko ili?
Mateja: Zanimljiv je (osmijeh).
Ana: Interesantan je, nije da nas je odbio nešto ali nas nije ni privukao.
Ste se uspjele snaći u dinamičnom poslovnom okruženju?
Ana:Da. Radili smo sve na vrijeme, uspjeli smo sve odraditi i dogovoriti s njima,
prilagodit se.
Da li su vam se neke stvari koje ste predviđale nakraju izjalovile zbog brzine
promjena?
Mateja: Ma da, jesmo. Zato jer je ključ u dobrom timu. Ako si okružen OK ljudima
onda nikakve promjene ne stvaraju problem, dogovorimo se lako i nema nesporazuma.
Jeste li imale pozitivan stav kroz cijeli seminar ili vas je nešto frustriralo?
Ivona: Anketni upintik nam je bio malo problematičan. Prvi put smo morale sastavljat
same pitanja koja su zapravo bila ključni dio cijelog istraživanja tržišta. Tako da tu smo
imali malo nekih poteškoća, svako tolko bi se našle, skužile da su pitanja totalno kriva
pa smo se ponovno našle pa smo opet radile pitanja pa smo slijedeći tjedan skužile da su
nam opet pitanja kriva tako da smo to nekih 2,3 tjedna radile. Nismo ništa imale i onda
smo u zadnji čas sve promijenile tako da samo nas je to malo, al OK.
To ste vi u timu odlučivale ta pitanja ili ste išle kod mentorice pa vam je ona rekla?
Ana: Prvo bi sastavili pa bi išli kod nje pa tako stalno (smijeh). Onda bi nam ona rekla
da to ne valja pa bi morale ispočetka pa onda opet nismo znale pa smo opet napravile
tako. Nakraju smo napravile pa je ispalo dobro.
Mateja: A nas je ovaj dnevnik refleksija malo živcirao (sve se smiju) jer nismo imali baš
naviku prije konstantno voditi neke bilješke i onda sad je to bilo nešto novo i mi nismo
103
bili navikli na to tako da smo zaboravljale na to. (smijeh) Pa je trebalo izmišljat
malo.(smijeh)
Ivona: I mi isto! (smijeh) Da, u principu nama je bilo najbitnije da smo napravile
izvješće, sad taj dnevnik refleksija, to smo malo zapostavile.
Ana: U biti najlakši dio al smo se nakraju s njim najviše namučili (smijeh). Jer je to bilo
stranice i stranice pisanja...nakraju smo to pisali do zadnjeg časa.
Dnevnik refleksija – Korisnost? Ste ga ispunjavale redovito i tocno ili kampanjski i
relativno?
(smijeh)
Mateja: A vjerojatno je koristan samo što ga mi mislim nismo doživjeli na pravi način
(Ivona i Ana: Da, da). Nismo ga baš ozbiljno shvatile.
Ivona: To je bilo više profesorici korisnije nego nama.
Mateja: Da, sigurno je korisno kad vodiš redovito te bilješke da znaš na čemu si ali, ali
tako...(smijeh)
Ana: Možda da se skrati za par tjedana (smijeh) Mislim da ga nitko nije ispunjavao
redovito tako da ovo drugo.
Mateja: Da, definitivno!
Ivona: Da da.
Da li vam se ponudilo zaposlenje u poduzeću?
Mateja: Ne.
Ivona: Ne.
Ana: Ne.
Da li ste i danas civilno angažirane, tj. da li potpomažete zajednicu na neki način?
Volontirate li ili na neki drugi način pomažete zajednici?
104
Ana: Ja sam sad se prijavila za volontiranje za RiRock ali nisam još počela radit. To bi
mi bilo prvi put.
Ivona: Ne.
Mateja: Ne.
Da li je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt?
Ivona: Da da, imali smo seminare redovito tako da smo mogli pitat svaki tjedan ono šta
nam nije jasno, isto nam je objašnjavala iz tjedan u tjedan što se treba kako se treba i
sve što smo htjeli pitat smo mogli pitat. I na konzultacijama i na seminarima i na
predavanjima tako da nije bilo problema.
Jesu li bila dobro definirana očekivanja što se očekuje od studenata?
Mateja: Da!
Ana: Dobili smo upute, mogli smo bilo šta pitat tako da...
Ivona: I svaki tjedan se objašnjavalo što se treba tako da...bilo nam je sve uostalom i na
Merlinu objašnjeno i obavjesti smo ja mislim dobivali iz toga.
Jeste li imale dovoljnu potporu sa strane nastavnika?
Ana: Da.
Ivona: Da.
Mateja: Ma da, bilo kad mogo si doć na konzultacije ili kod jedne ili kod druge
profesorice i sve bi nam se objasnilo. Tako da nije bilo problema.
Da li ste promijenili stav/zadovoljstvo nastavnim procesom?
Ivona: Šta se tiče tog...da, mislim da je ovo jedan koristan seminar tako da ja bi rekla da
je i najkorisniji zapravo u svih 5 godina možda. Tako da mi je to promijenilo malo stav
isto o fakultetu jer smo dosta naučili baš u tom seminaru i bilo bi korisno da još takvih
seminara bude.
105
Mateja: Dosta puta je bilo naporno i dosadno ali definitivno je korisno i trebalo bi više
takvih seminara.
Ana: Mislim da dok smo to radili da nam je bilo naporno i nismo baš bili zadovoljni ali
kasnije shvatiš kad usporediš s drugim predmetima da nam je ovo bilo super.
Da li ste stekli bolje odnose s nastavnim osobljem?
Ana: Jesmo da. Bile su dosta male grupe tako da smo uvijek mogli pitat, komunicirat
izravno tako da mislim da s nijednim profesorom nismo toliko razgovarali i imali
osjećaj da možemo bez problema doći i pitati nešto a da nas nebi gledali krivo.
Ivona: Profesorica Lara nam je dosta dolazila u susret i uvijek je bila na usluzi i šta god
smo trebali pitat smo pitali nju tako da mislim da smo stekli bolje odnose s
nastavnikom.
Mateja: Da.
Da li biste preporučili ovaj način učenja budućim studentima?
Mateja: Korisno je, nema se zašto ne preporučiti.
Ivona: Od svih smjerova mislim da je naš što se tiče kontakta s poduzećem i aktivnosti
izvan standardnog seminara i teorije tako da mislim i da je najkorisniji tip seminara.
Ana: Bilo bi dobro kad bi se neki predmeti mogli izbacit kako bi se mogli više posvetit
ovako nečemu (smijeh). Jer neki predmeti i njihovi seminari nam oduzmu vrijeme a ne
napravimo ništa novo i korisno a oduzmu nam vrijeme koje bi mogli uložiti u ovaj
seminar koji smatram nam je korisniji.
Mislite li da zajednica/poduzeće u kojem ste odradili seminar ima pozitivniju sliku
o fakultetu?
Ivona: Dobro, neznam to baš sad procijenit. Možda bi poduzeća više trebala uzimati u
obzir studente ne samo sa našeg fakulteta nego i s drugih ali mislim da naše ideje jesu
korisne.
106
Ana: Možda smo uspjeli razbit neki stereotip da na ekonomskom fakultetu se ne radi.
Tako da ono, nismo dobili konkretan feedback od njih ali možda su oni nekome
spomenuli pa je neko rekao wow! Tako da mislim da ipak je.
Ivona: U svakom slučaju bi bilo korisnije da ima više takvih tipa seminara,možda bi i
studenti lakše savladavali gradivo.
Mateja: Mi isto nismo dobili nikakav odgovor od firme tako da neznam stvarno kakva
je njihova slika o ekonomskom fakultetu ali da bi trebalo više takvih suradnji –
definitvno bi!
Ali ovako kad mislite, mislite da je pozitivnija slika ili ne?
Mateja: Ili ista ili malo pozitivnija.
Ana: Malo, malo pozitivnija.
Ivona: Malo je pozitivnija.
Možete li predložiti poboljšanja koja bi se trebala uvesti?
Mateja: Trebalo bi više takvih projekata. (Ivona i Ana potvrđuju: Da, da!)
Ivona: Hm, jedino što bi mogla ovako reć je da bi se morali malo više raditi na SPSS-u,
to bi bilo jako korisno a mislim da nismo dovoljno radili na tome. Možda bi trebalo
odvojiti jedan dio seminara baš za to. Imali smo demonstratore ali malo mi je to bilo
neorganizirano.
Mateja: I Lare baš nije bilo u tom periodu, odnosno cijeli semestar skoro. Tako da smo
jedan period bili baš izgubljeni jer demonstratorice nisu znale baš objasnit, Lare nije
bilo i...da,trebalo je više se tom SPSS-u posvetit.
Ivona: Kod nas je bio problem što se SPSS mogao istalirat jednom na kompjuter i trajao
je tjedan dana, kad smo došli prvi put na demonstrature nije bilo ništa jer pola njih nije
imalo instalirano, nisu znali instalirat, idući put smo opet došli opet ista priča i tako je
prošlo 2,3 tjedna da ništa nismo radili i onda je sve bilo nekako na brzinu. Na kraju
jedan je došao drugi nije pa kad smo se svi skupili smo shvatili da ništa od toga
107
neznamo jer svatko je ponešto znao ali nitko nije previše znao (smijeh). Možda da cijeli
tim bude na demonstraturama i da se svakome posebno objašnjava.
Ana: Zapravo moglo se to i na seminarima napravit, 1 sat, 2 da su svi tamo. I ovo je bilo
navečer pa je svima to bilo naporno, mislim da bi to trebalo a sad u idealnom slučaju bi
bilo da je na faksu instaliran SPSS pa da možemo uvijek svi radit.
Mateja: Da, to bi trebalo! Mislim da je to jako korisno a opet da moramo sad to nekom
poduzeću napravit nebi znala zato jer baš smo se premalo posvetili tome. I nije dobro
objašnjeno.
A za dnevnik refleksija?
Ivona: Trebalo bi ga skratit. Iz tjedna u tjedan se ponavljalo što smo naučili, što smo
radili tako da bi se moglo to malo skratiti i staviti neznam, skratiti na kraća razdoblja
npr. 3 tjedna.
Mateja: Ili jednom mjesečno. I to možda jedna osoba da piše zajednički dnevnik
refleksija.
Ana: Da. Svi smo isto pisali.
Ivona: Da.
Imate li kakav savjet za buduće studente koji će imati ovaj predmet? Što je vama
netko trebao reći?
Mateja: Izabrat neko dobro poduzeće. Bilo bi idealno ako se netko iz tima zna s nekim
iz poduzeća, onda je puno lakše.
Ana: Neka imaju odmah u vidu nastavak s promocijom.
Ivona: Da ne shvate olako SPSS jer će im to biti korisno. Da se malo više potrude oko
toga i da izvješće napišu na vrijeme jer je dosta dugo. Da se potrude oko prijedloga jer
je to dosta bitno.
108
Ana: Da budu ozbiljni s poduzećem i da se trude te da ne gledaju na ovo kao na seminar
nego da zamisle kao da su izvan fakulteta i da imaju poslovni sastanak jer to sve utječe
na sliku o njima.
Što je bilo višak ili je nešto nedostajalo? Npr. lista poduzeća za kontakt, oprema
fakulteta...
Ana: Možda bi bilo to korisno da je bila neka lista poduzeća, da već imamo, da lakše
možemo stupit u kontakt s njima. Za SPSS smo već rekle da se instaliraju na
kompjutere na fakultetu.
Ivona: Mi nismo trebali tu dodatnu opremu ali mislim da bi ju mogli dobiti da smo
htjeli.
Slobodno komenatirajte nešto ako nije uvršteno u gornja pitanja...
Mateja: Mislim da je sve obuhvaćeno.
Ivona: Da.
Ana: Da.
109
TRANSKRIPT – UČENIČKI DOM KVARNER
Intervju je napravljen s Anđelkom Jurašić Mikašinović, ravnateljicom Učeničkog
doma Kvarner.
Na dva dijela sam podijelila pitanja, prvo su Vaša stvarna iskustva sa studentima,
a drugi dio je više općenit tj. kako Vi gledate na projekt učenje zalaganjem u
zajednici.
Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Da li su bili
aktivni, da li su Vas razočarali...?
Bili su vrlo aktivni i ocijenila bi ih peticom. U svakom slučaju čista petica!
Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?
Ne! Nisam imala povjerenja u smislu da će mi riješiti problem, ali da će mi analizirati
stanje stvari iz jedne druge perspektive, to da! I dobila sam upravo to, znači viđenje iz
jedne druge perspektive.
Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?
Da.
Da li ste se osjećali sigurnije s potpisanom izjavom o tajnosti?
Pa da! Relativno da, to su naši studenti u koje ja i tako imam povjerenja. Jer da nisu,
neznam ni da li bi baš pristala na ovaj projekt.
Da li ste predstavili studentima problematiku koja Vas je stvarno mučila?
Dobrim dijelom da. Jer postoji dio problematike koji je dio tajnosti ustanove i taj dio
nisam predstavila, u njega nisu mogli ući.
Bili ste iskreni sa studentima?
Da!
Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije
110
koje im nesmijete dati?
Dala sam sve informacije koje mislim da mogu ići u javnost, one koje nemogu ići u
javnost, jasno, nisu išle.
A dali mi možete otprilike reći koje? Znači općenito kakvu vrstu informaciju, npr.
recept, financijska izvješća...?
Evo jelovnik nam je vani, financijska izvješća ne tajimo jer smo mi javna ustanova,
znači naša financijska izvješća su javna i svakodnevno su vani u županiji, u PGŽ-u na
nekakvoj reviziji. Ali postoje određeni protokoli unutar ustanove koji se tiču isključivo i
samo ustanove, najviše se odnosi na tajnost podataka o učenicima i tajnost o
korisnicima te djelatnicima. To je taj dio o kojem nisam razgovarala s njima. Dakle kao
primjer, da li je neki korisnik iz potpune obitelji ili djelomične, to su stvari koje ne ulaze
u nešto o čemu se može razgovarati.
Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?
Svi seminari odnosno sve informacije, svi projekti, svi programi koji mogu pomoći u
poboljšanju rada i življenja studenata, učenika odnosno korisnika naših usluga su
dobrodošli. Drago mi je da se ovdje odradio. Neke informacije koje sam dobila su mi
uistinu nove, no većina ipak nije nova. Eto, jer mislim da je i to normalno. U svakom
slučaju, drago mi je da je bilo to tu. Prihvatila sam ih onakve kakve jesam, kakve sam ih
dobila po ozbiljnosti. Mislim, nisu oni nečim promijenili percepciju ili nekakav stil
življenja u domu ničim bitno, jednostavno su mi dali jedan poseban pogled i taj dio
cijenim.
Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili
kao obavezu koju morate ispuniti?
Ja sam to shvatila kao jedan program više koji će...dakle mi se ovdje bavimo sa
programima i većinu stvari rješavamo kroz planiranje i programiranje te analizu
realizacija tih programa. Evo, to je jedan od takvih programa. Kad vam dođe student sa
jednom drugačijom percepcijom nečega i traži pomoć da bi napravio taj seminar, a ja
vidim da je to jedan program koji će domu dobro doći. Evo ja sam ga prihvatila kao
takvog i iz tog razloga ga u tom segmentu cijenim kao još jedan dobro odrađen
111
program. Tako da ću reći da su nam studenti donijeli utjecaj na konačno rješenje. No ne
bitno jer imamo puno drugih programa u kojima radimo.
Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?
To je sad iza mene. Ali kad god su došli, kad god su mislili i trebali i da ja njima
odradim jedan dio bila sam na raspolaganju. Oni će vjerojatno bolje imati u svojim
bilješkama koliko je to bilo, nebih htjela reć nešto što nije točno. Bila sam voljna
izdvojiti vremena koliko god im je bilo potrebno.
Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?
Ne! To su naši studenti. Sad možda idemo u drugu temu, oni ljudi koji dolaze, naši
korisnici bilo učenici bilo studenti, mi smo svi po struci psiholozi pedagozi i potrebno
nam je neko kraće vrijeme da shvatimo njihov profil osobnosti da bi mogli kvalitetno
raditi s njima. To su bili studenti koji su bili već pola godine kod mene ovdje u domu i
ja imam svoju sliku o njima. Oni su smješteni u domu i oni su meni poznate osobe.
Neznam da li bi sa nekim potpuno nepoznatim ušla u projekt. Nisam sigurna, jer je bilo
puno podataka koje je trebalo dati što bi zahtjevalo i vremena, a vjerojatno i
razmišljanja da li s njima izaći.
Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane
studenata?
Oni nisu riješili problematiku, oni su mi dali pogled na jedan segment rada doma i u
tom segmentu to smatram uspješnim. To vam je kao da imate 25 programa i sad vam se
javi 26. koji će vam dati 26. pogled. U tom segmentu su odradili dobro.
Da li ste proveli prijedloge koje su Vam studenti u završnom izvješću iznijeli?
Njihovi prijedlozi su djelomično provodljivi. Nakon njihovog rada i kada smo dobili
završno izvješće, onda sam iznijela taj rad i rezultate rada na dječje odgajatelje - koje je
naše stručno vijeće, gdje smo razgovarali koliko je što od toga primijenjivo i na koji
način. Dom je ustanova koja ima 300 korisnika, postoji već 100 godina i postoje
programi po kojima mi radimo već godinama tako da ništa bitno se nije desilo, ali
kažem, dobrodošli su, taj jedan pogled je dobrodošao. Da li je nešto konkretno
112
promjenjeno, da, mislim da jesu jedna ili dvije stvari u jelovniku, ali takav utjecaj na
jelovnik ima i naše vijeće učenika. Mi se barem 4 puta godišnje nalazimo sa
predstavnikom učenika koji daju svoja mišljenja, onda temeljem njihovog mišljenja mi
radimo nekakve eventualne promjene. Evo u tom segmentu mislim da su jedno ili dva,
dva jela promijenjena, ali nisam sigurna, morala bi pogledati.
Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?
Nije mi to bitno, uživo ili ne. Ove informacije koje sam dobila su nam bile od koristi
onoliko koliko mogu biti, a dali bi uživo nešto više... Neznam, mislim da nije bitno.
Biste li bili voljni u budućnosti im odmah i prokomentirati rad?
Ako oni to uživo prezentiraju, to ne znači da će odmah dobiti i povratnu informaciju od
nas. Ta povratna informacija nije vezana uz uživo prezentiranje, ali uvijek mogu,
dapače i sami prezentirati na našem vijeću.
Da li biste prokomentirali naknadno njihov rad? Da studenti naknadno dobiju
povratnu informaciju o korisnosti njihovog istraživanja i rada?
Može, dapače.
Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara ili biste
kad bi imali mogućnost?
Nisam o tome razmišljala, nemogu na to odgovorit.
Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše
nedoumice, ako ih je bilo?
Pa nije ih bilo, ali pretpostavljam da bi bilo u redu, da bi odgovorili sigurno.
Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?
Jesu. Kažem, to je bio još jedan program u domu koji se odrađivao. Imamo filozofski i
učiteljski fakultet koji također dolaze nama i onaj program koji dođe to i odrade pa tako
je i ovaj program isto odrađen.
113
Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?
Pa do saznanja da, do rješenja ne! (osmijeh)
I sada kreće općeniti dio.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?
Da. Mislim da im je to kontakt sa stvarnošću, sa radom i mislim da je to jako bitno
studentima. Možda su više kapitalizirali u tom dijelu od nas kao ustanove i to mi je
drago.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?
Da, uvijek je korisno. Uvijek je korisno kad dođe nešto novo, neki novi program, nova
osoba, novi pogled, nova percepcija – to je uvijek korisno.
Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?
Da.
Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog
projekta? Mislite da postaje konkurentniji?
Da, imam pozitivnije mišljenje i mislim da postaje konkurentniji.
Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod
Vas?
Da.
Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste ipak voljeli da se
ima uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?
Mislim da smo imali jedan sastanak u kojemu je bilo govora o tome čemu služi taj
program i ja sam se usuglasila sa njim tako da može, mogu biti ti uvodni sastanci, ali
mislim da smo ga mi imali. Možda u kraćim crtama, ali smo ga imali.
A uvodni sastanak ste imali sa studentima?
Sa studentima, da.
114
A da li biste voljeli da nastavnik drži taj sastanak pa da imate veće povjerenje?
Pa ovako, kontakt između rada i fakulteta je nešto što generalno nedostaje našem
školovanju, našem cijelom sustavu. Iz tog razloga ja mislim da bi bilo jako potrebno što
više kontakata, i u ovom projektu i po bilo kojem drugom. Dakle, ne samo sada i ne
samo za ovo nego bilo kakva komunikacija, bilo kakva suradnja bi bila daleko bolja.
Prvenstveno zbog studenata, dakle ne zbog fakulteta, ne zbog učeničkog doma nego
zbog studenata. Mi smo spremni u tom segmentu sudjelovati koliko god je potrebno.
Fakultet je prepoznao taj način, pretpostavljam da će biti sve više takvih projekata
ubuduće, mi smo spremni za to da dođu.
Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu
postavljati i pitanja?
Da, mislim da da jer je to način komunikacije mladih i mislim da bi to bilo dobro.
Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti? Prokomentirati nešto?
Mislim da su studenti više nego korektno odradili svoj posao. Bili su doslovno u skladu
sa svim očekivanjima i više od toga. Ovo šta sam malo prije rekla kontakt fakulteta i
rada, u ovom slučaju smo mi dio drugog segmenta tj. rada, bilo bi dobro kada bi toga
bilo više, to sam malo prije rekla. Kada bi mogli surađivat s njima, prvenstveno zbog
studenata, mi smo uvijek spremni za to, dakle nama takav jedan program neće donijeti
neke nove spektakularne promjene ali će nam dati jedan segment kvalitete više,
fakultetu će dati mogućnost da studente uputi i na ustanove izvan sustava, a najviše bi to
vjerojatno dobro došlo studentima koji bi imali priliku upoznati nešto izvan fakulteta.
115
TRANSKRIPT – UDRUGA KONOBARA I BARMENA HRVATSKE
Intervju je odrađen s Zoranom Lukićem koji je predsjednik Udruge konobara i
barmena Hrvatske.
Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Su bili aktivni,
razočaravajući...?
Bili su jako aktivni i baš su se potrudili upoznati udrugu u detalje prije nego su izašli
van, u konačnici su nas predstavljali vani tako da se nismo opustili niti mi. Odradili su
svoj posao korektno u toku projekta, u toku tih intervjua, kada su radili te analize su
konstantno bili u komunikaciji s uredom tako da to je stvarno aktivno.
Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?
Povjerenja smo u startu odmah već imali jer je kolegica koja je bila u tom timu radila
preko studentskog ugovora kod nas tako da smo imali povjerenja. Ali u konačnici
problematika koja se zadala je bila nešto novo tako da nije to bila problematika nego
čisto analiza tržišta koja nam je u konačnici dobro došla.
Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?
Nismo.
Da jeste, da li biste se osjećali sigurnije s potpisanom izjavom o tajnosti?
Načelno nebi nikada davao podatke nekome kome ne vjerujem tako da, da su došli
nepoznati studenti nebi uopće prihvatili taj projekt. Imali smo povjerenja načelno u
studente.
Da li ste predstavili studentima problematiku koja Vas je stvarno mučila?
Zajedno sa njima smo tražili case study koji će radit kod nas. Tražili smo nešto u čemu
nam oni mogu pomoć, da oni imaju dobar rad, da oni sebe predstave dobro na fakultetu,
a u konačnici da podaci koje dobijemo da budu relevantni nama za dalje. I bili su!
Bili ste iskreni sa studentima?
116
Da, jako. Iz razloga što je studentica koja je radila kod nas već znala informacije.
Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije
koje im nesmijete dati? Koje? Npr. financijski izvještaj, recepti...?
Nisu im trebale financijske informacije, nisu im trebali nikakvi tajni podaci. Mi kao
udruga svim članovima dajemo sve informacije tako da nismo tajnoviti, funkcioniramo
dosta transparentno i da su nas i pitali nešto, sigurno nebi krili jer je kod nas sve više
manje javno.
Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?
Mi smo pristupili kao da je seminar, ali su studenti napravili da bude ozbiljan. Oni su se
potrudili da mi shvatimo da je to stvarno nešto što je njima važno pa samim time da bi i
nama trebalo biti važno (osmijeh). Tako da recimo da smo pristupili ozbiljno.
Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili
kao obavezu koju morate ispuniti?
Pa ovdje su bili definitivno kao potencijalno rješenje problema. Obavezu nismo imali
jer nemamo obavezu prema fakultetu. Ali prihvatili smo ih stvarno kao osobe koje
mogu pomoć.
Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?
Startno nekoliko sastanaka, 2 ili 3 sastanka smo imali dok smo našli cilj, a kasnije
manje više kolegice iz ureda su preuzele komunikaciju tako da taj dio stvarno neznam
koliko je bilo interakcije među njima.
Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?
Ne, nije.
Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane
studenata?
Da, to svakako jer smo zbog toga i krenuli u ovaj projekt.
Da li ste proveli prijedloge koje su Vam studenti u završnom izvješću iznijeli?
117
Napravili smo analize i promjenili smo marketinški pristup. Jer je bila analiza koliko je
poznat brand barmen.hr-a u Rijeci, tako da smo koristili dio.
Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?
Pa vjerojatno bi bilo fora jer drukčije su stvari koje su zapisane na papiru, a drukčije
interakcijom.
Biste li bili voljni im odmah i prokomentirati rad?
Da, mi smo mlada organizacija koja u svim tim studentima vidi svoje moguće djelatnike
tako da da. I mi smo bili mladi, i nama je netko trebao pomoć da naučimo.
Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara?
Načelno, već je radila. Nismo ponudili zaposlenje.
Ali da postoji mogućnost ili potreba..?
Da, jednu od njih da.
Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše
nedoumice ,ako ih je bilo?
Pa nije ih ni bilo tako da nije trebalo. Ali trebao sam probat, sad me to baš zanima!
(osmijeh)
Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?
Od fakulteta nisam imao očekivanja tako da nisu ih mogli ni ispunit. A za studente
mislim da su se baš prihvatili tog posla ozbiljno. Mislim da su stvarno ozbiljno odradili
to što su trebali tako da su ispunjena očekivanja.
Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?
Jesmo, da. To je ono što su ustvari i odradili.
Slijedi općeniti dio.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?
118
Da, svakako. I primjer iz mog fakulteta, nažalost nitko ne primjenjuje ovakav rad. I mi
imamo stručna usavršavanja i sve i nažalost sad već za stručno usavršavanje mi tražimo
već neko prethodno iskustvo, a ne samo čistog studenta. S druge strane, smatram da
studente na fakultetu uopće ne zaljube za posao jer nam se javilo po 15, 20 studenata za
stručno usavršavanje i mislim da studenti ne kuže poslovanje. To je nešto što je možda
krivnja profesora jer, načelno, mi koga uzmemo na stručno usavršavanje i zapošljavamo
ga nakon toga na neodređeno.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?
Da, svakako. Korisno je, bitno je da se nešto dešava i u konačnici besplatno dobijemo
neki feedback koji bi inače morali nekom platit.
Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?
Ovo svakako, što više interakcije, što više prakse, što više profesora koji su stvarno
radili u poslu pa onda počeli predavat, evo taj dio fali. A ovaj projekt je korak prema
tome.
Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog
projekta? Mislite da postaje konkurentniji?
Pa evo, iznenadio me! Pozitivnije je definitivno. Nadam se da i drugi prihvaćaju taj
sustav, a ne samo taj jedan profesor koji im je dao ovaj seminar. Ali mislim da ne
postaje konkurentniji. Nažalost, Ekonomski fakultet u Rijeci je dobio samo pozitivnije
mišljenje od nas kao osobe, neznam kako su cure prezentirale nas u lokalima tj. stvar
koju smo mi htjeli odraditi naknadno ali nismo stigli jer nam je špica krenula. Htjeli
smo vidjeti kako su one prezentirale nas u lokalu, ali to nismo vidjeli. A Ekonomski
fakultet u Rijeci nažalost baš zbog tog velikog broja ljudi koji imaju neka osnovna
znanja koja su naučili, a koja su nažalost neprimjenjiva. Fali puno više radnog iskustva i
prakse. Evo baš govorim iz iskustva naše firme, nama se prijavljuju ljudi koje ne znaju
ništa više od Word-a i Excel-a, Powerpoint prezentacije jer su morali, ali komunikaciju
poslovne klime znaju jako loše. Sa normalnim pojmovima tipa virman, tipa faktura nisu
upoznati na fakultetu koji to predstavlja.
119
Ali recimo da uvede još takvih projekata, seminara bi postao ili ne konkurentniji
po Vama?
Da,da jer svaka od tih osoba kada odradi neki projekt stavlja taj projekt u životopis, ja
se nadam, i dobiva na značaju, jer ako se netko trudio za neki projekt besplatno tipa na
fakultetu, nama daje za razmišljat koliko će bolje radit za plaću. Tako da ovi projekti su
jako važni jer ljudi to stavljaju kao crtice životopisa koji su nama koji zapošljavamo
ljude jako važni. Ako je netko imao poslovno istraživanje poslovne klime, istraživanje
brandinga onda već možemo razmišljati o smjeru u kojem ga možemo uputit. A
nažalost ekonomski fakultet prvi put to radi, a to su upravo stvari koje bi fakulteti
trebali radit. Sa nekih drugih fakulteta iste struke izlaze studenti s 4 godine iskustva jer
su odradili pola semestra ovdje, pola semestra ovdje, pola semestra ovdje. Tako da
projekti ovog tipa su potrebni, jer fakultet ne postoji da bi on imao 600 studenata
godišnje, nego postoji da bi zaposlio 600 studenata godišnje. A on još uvijek postoji za
sebe.
Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod
Vas?
Ne, našla je stalni posao tako da ne.
Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste voljeli da se ima
uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?
Mi smo imali uvodni sastanak sa studentima prije nego smo krenuli u projekt. Mi smo
definirali očekivanja od nas i od studenata ali od fakulteta ništa. Bilo bi puno ozbiljnije
da fakultet stane iza svojih studenata, ovdje su samo studenti došli do nas, a da je
fakultet pozvao sve nas koji smo bili partneri na tom projektu nakon svega toga i rekli
kakvi su naši projekti bili, kako su prošli mislim da je baš ta suradnja bitna.
Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu
postavljati i pitanja?
Mislim da ne bi to baš bio neki hit jer web stranica ima milion, a za promovirat ovakvu
stranicu bi trebalo isto tako jedan milion da bi postalo to nešto interaktivno.
120
Tu se konkretno radi o tome da ako Vam studenti koji rade kod Vas neznaju
objasnit i želite pitat fakultet ili sveučilište i možete tamo postavit pitanje, a ne da
morate tražit kontakte odgovornih?
Načelno mislim da projekt nije te snage upravo što prvi dio fakulteta nije odrađen
kvalitetno. Ja nemam razloga pitat fakultet što bi oni jer mi ni u jednom trenutku nije
fakultet službeno pristupio pa nemam razloga ja pristupat fakultetu nego studenti.
Možda da je neki dopis fakulteta: bili bismo Vam zahvalni, što ako postanete partner
projekta vrlo rado ćemo cijenit Vaše mišljenje, komunikaciju... ili da me je netko
nazvao, onda da. Jer u našem segmentu čovjek nauči radit, čovjek dobije svoj projekt
čim je došao prvi dan, i nakon tog prvog dana svaki tjedan dobija novi zadatak, nakon
mjesec dana preuzima radnu poziciju, znači ima mjesec dana prilagodbe poslovnom
okruženju, nakon mjesec dana preuzima radnu poziciju.
Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti?
Evo ovo gore što sam rekao bi bila ukratko poboljšanja koja bi se trebala uvesti. Ali
evo, bio sam zadovoljan, baš sam bio zadovoljan da je fakultet primijenio takvu
politiku. To bi svaki predmet trebao radit. Da nema predmeta koji nema case study,
umjesto seminara koji samo prekopiraš. Takav case study za grupe od 6 osoba i gdje će
troje odradit posao, jer uvijek postoje ljudi koji rade i koji se šlepaju na njih. E pa to je
to, od sto studenata barem da pola osjeti poslovnu politiku i onda da ih još mi možemo
ocjenjivat, a mi smo opasni po tom pitanju. (osmijeh)
121
TRANSKRIPT – GRADSKA KNJIŽNICA RIJEKA
Intervju je napravljen s Ljiljanom Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica
županijske matične službe GKR.
Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Aktivni?
Razočaravajući? Da li ste ih znali od prije?
Studente koji su provodili istraživanje u Gradskoj knjižnici Rijeka nisam znala od
ranije. Ocijenila bih ih kao vrlo marljive, temeljite u radu. S velikom ozbiljnošću i
odgovornošću su pristupili istraživanju i to u svim koracima, od samog obraćanja
Knjižnici, pripreme i tijeka istraživanja do sumiranja i prezentiranja rezultata.
Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?
Problem od kojeg se u istraživanju krenulo je činjenica da je u GKR učlanjeno 13%
stanovnika Grada Rijeke dok Standardi za narodne knjižnice u RH predviđaju najmanje
15% te je cilj istraživanja bio utvrditi razloge mogućeg nezadovoljstva korisnika
ponudom literature. Budući da sam surađivala sa studentima tijekom njihove pripreme
anketnih pitanja a oni su prihvatili moje pojedine primjedbe imala sam povjerenje da će
rezultati istraživanja uputiti na moguće korake ka rješavanju problema.
Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?
Nisam potpisala izjavu o tajnosti podataka. Smatram da ona nije u ovom slučaju niti
bila potrebna jer je GKR javna ustanova, financirana novcem iz proračuna te su svi
podaci o radu ustanove javno dostupni.
Da li ste predstavili studentima problematiku koja vas je stvarno mučila?
Tijekom pripreme istraživanja razgovarala sam sa studentima o navedenoj problematici
i trudila se čim jasnije je predstaviti sa svih aspekata.
Bili ste iskreni sa studentima?
122
Naravno, iskrenost je temeljna prepostavka međusobnog povjerenja i uvažavanja, a u
ovom slučaju smatram i preduvjet da se istraživanje provede.
Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije koje
im ne smijete dati?
Sve informacije koje su tražili su dobili, te, ponavljam, Knjižnica je javna ustanova i
podaci o njenom djelovanju su javno dostupni. Ono što ne smijemo dati, a što studenti
nisu niti tražili to su osobni podaci korisnika i povijest njihove posudbe.
Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?
Pristupila sam vrlo ozbiljno uz puno uvažavanje studenata kao zainteresiranih mladih
ljudi.
Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili
kao obavezu koju morate ispuniti?
Svako istraživanje temeljeno na znanstvenim postupcima, a ovo je bilo takvo, može
pridonijeti rješavanju problema stoga su studenti od mene osobno a i ostalih kolega u
odjelima, ograncima i bibliobusu gdje se istraživanje provodilo bili prihvaćeni
ravnopravni i s uvažavanjem.
Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?
Za studente smo izdvojili onoliko vremena koliko je bilo potrebno. Ja osobno sam se
susrela s njima nekoliko puta tijekom pripreme istraživanja i formuliranja anketnog
upitnika te nakon provedenog istraživanja pri prezentiranju rezultata a kolege tijekom
same provedbe i anketiranja korisnika na više lokacija Knjižnice.
Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?
Ne osobito, ili ako je onda u svakom slučaju samo nabolje jer su od početka ozbiljno i
odgovorno pristupili istraživanju.
Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane
studenata?
123
Da, smatram korisnim jer je analiza rezultata uputila na moguće pravce rješavanja
problematike.
Da li ste proveli savjete koje su vam studenti u završnom izvješću iznijeli?
Jesmo, postepeno, nekoliko od njih od kojih najvažnijim smatram poticanje učlanjenja
nezaposlenih putem povoljnije članarine od ove godine.
Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?
Nismo tada razgovarali o opciji prezentacije završnog rada uživo. U nekom budućem
istraživanju vjerujem da bi bilo zanimljivo održati takvu prezentaciju na sastanku
zaposlenika GKR. Povratna informacija studentima sigurno bi bila korisna i voljna sam
je dati. A što se samog načina povratne informacije tiče, mislim da bi naknadna
informacija kad se, osim prezentacije uživo, pregleda i sam rad, bila sveobuhvatna a
time i korisnija za studente.
Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara? Da li
biste kad bi imali mogućnost?
Budući da se radi o studentima ekonomije nismo ponudili posao jer, s jedne strane,
takve mogućnosti nije bilo, a s druge strane, mi smo ustanova drugačijeg profila za rad
u kojoj su potrebne kvalifikacije prema Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o stjecanju
stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše
nedoumice (ako ih je bilo)?
S nastavnim osobljem nisam direktno komunicirala a nije bilo niti potrebe. Sve se
rješavalo posredno putem studenata, primjerice definiranje anketnog upitnika za koji
sam imala nekoliko prijedloga izmjena koje je mentorica prihvatila.
Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?
Nadam se da jesu, tj. pretpostavljam da nije bilo razloga da bude drukčije, budući da je
istraživanje uspješno planirano, organizirano i provedeno.
124
Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?
Da. Studenti su došli do zanimljivih rezultata i konkretnih prijedloga rješenja od kojih
smo neke kasnije proveli.
I sada slijedi općeniti dio.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?
Ovakvo učenje smatram korisnim za studente budući da kroz suradnju s ustanovama i
poduzećima u kojima se istraživanje provodi mogu svoja teoretska znanja stečena na
fakultetu primijeniti u praksi, usavršiti komunikacijske vještine a moguće i steći neke
poslovne prilike.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?
Za poslovne subjekte također ovakvo učenje smatram korisnim budući da se na ovaj
način, u situaciji kad ustanove i poduzeća možda i nemaju kadrovskih niti materijalnih
potencijala za provedbu istraživanja o nekom konkretnom problemu ona ipak kroz ovaj
vid suradnje mogu provesti i putem dobivenih rezultata pridonijeti konkretnom
rješavanju problema.
Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?
Da, smatram da je potrebno jer ima višestruke koristi.
Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog
projekta? Mislite da postaje konkurentniji?
Imam pozitivno mišljenje. Dapače, smatram da je dužnost fakulteta i cijele znanstvene
zajednice kroz konkretnu suradnju s ustanovama i poduzećima aktivno pridonositi
razvoju svih segmenata društva.
Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod
Vas?
Sa tadašnjim studentima više ne, no ovaj intervju svojevrstan nastavak suradnje.
125
Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste voljeli da se ima
uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?
Studenti su bili vrlo precizni i konkretni te nam je bilo jasno koja su očekivanja od
Knjižnice. Možda bi u nekim kompleksnijim istraživanjima sličan sastanak bio
potreban.
Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu
postavljati i pitanja?
Sigurno da bi to bilo korisno i iz razloga koji navodite a i kao baza primjera istraživanja
koja može biti ogledna za buduću sličnu praksu.
Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti?
Za sada nemam prijedloga, sve je u redu.
126
TRANSKRIPT – ODRED IZVIĐAČA 3.MAJ
Intervju je napravljen s Ledom Ivančić Hren, koja je vođa družine izviđača.
Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Su bili aktivni,
razočaravajući, kakvi su bili?
Zanimalo ih je sve. No kako su to studenti koji nisu iz Rijeke onda bi za vikend išli
doma, a mi za vikende imamo aktivnosti s djecom no tada njih nije bilo, nisu mogli
dolazit. A ovako na sastancima su se družili s djecom i s nama i bili su super. Puno su
pitali no nisu bili tako dugo da bi mogli ući u problematiku baš svega, ali zanimalo ih je.
Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?
Da, imala sam povjerenja.
Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?
Ne.
A da li biste se osjećali sigurnije s potpisanom izjavom o tajnosti?
Nemamo tajnih informacija tako da se niti nebi osjećala sigurnije s potpisanom izjavom
o tajnosti jer nemam šta kriti, sve informacije su javne.
Da li ste predstavili studentima problematiku koja vas je stvarno mučila?
Jesam.
Bili ste iskreni sa studentima?
Jesam, sve su znali i bili su upućeni.
Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije
koje im nesmijete dati? Koje?
Ne postoje takve informacije, mi smo udruga na volonterskoj bazi i ne krijemo javnosti
nikakve informacije tako da sve što su nas pitali smo im slobodno i rekli.
127
Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?
Koliko su oni pitali. Koliko je njih zanimalo toliko smo se i mi potrudili im pružiti
informacije i dati im do znanja o čemu se radi. A rekla sam maloprije, nismo ušli
duboko u to jer vikendom na najbitnijim aktivnostima nisu mogli sudjelovat. Bilo bi
puno ozbiljnije da su bili vikende s nama, pošto nisu onda smo im pružili informacije
koliko smo mogli.
Ali da su imali vremena biste ih shvatili ozbiljnije?
Definitivno!
Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili
kao obavezu koju morate ispuniti?
Naravno, kao potencijalno rješenja! Bez daljnjeg!
Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?
Nekih 3, 4 mjeseca smo bili u kontaktu. Mislim da 4 mjeseca po jednom tjedno,
otprilike.
To većinom ovako uživo ili preko telefona...
Ovako uživo. Imali smo prva 3 puta s odraslima, samo s nama da ih uvedemo u
problematiku i šta bi oni nama na koji način mogli pomoć, a većina ostalih sastanaka je
bila s djecom. Druženje, igranje...
Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?
Ne, od početka sam imala isto i mišljenje i povjerenje i to se nije mijenjalo s vremenom.
Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane
studenata?
Smatram! Smatram koja god nova osoba da dođe ima nove ideje, ima... nama je
problem s djecom jer su djeca u ovo vrijeme sve više vezana za kompjuter, sve manje su
socijalni i druže se međusobno tako da je izviđačima broj jako opao. Pred 10 godina je
bilo 4500 sad je oko 2000 u Hrvatskoj. Tako da svaka nova osoba koja je zainteresirana
128
i ima nove ideje nam je dobrodošla. I pošto je ovo sve volontersko, svi trče za novcima,
nikome se neda volontirat tako da koja god nova osoba dođe, koja je voljna i željna i
sve njene ideje su dobrodošle. Smatram da su bili korisni, da su ostali još malo duže bi
bilo bolje ali eto, možda dođe netko drugi (osmijeh).
Da li ste proveli prijedloge koje su Vam studenti u završnom izvješću iznijeli?
Neke od njih da.
Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?
Nama su oni to prezentirali uživo. Završno izvješće su nam predali na zadnjem sastanku
u pisanom obliku, a prije toga su kroz komunikaciju oni to sve iznosili. U biti sve te
ideje koje su nam govorili su nakraju bile u tom izvješću.
Biste li bili voljni im odmah i prokomentirati rad?
Dobili su povratnu informaciju, usmenu.
Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara?
Nismo zaposlenje.
Da li biste kad bi imali mogućnost?
To je sad malo teško jer je ovo volonterska udruga i na razini države ima nekih desetak
zaposlenih baš s plaćom, al da mi sad možemo uzeti npr. tajnika i davat mu plaću uzeli
bi nekoga od nas koji je u toj organizaciji već dugo i koji poznaje organizaciju bolje
nego studenti koji su bili par mjeseci.
Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše
nedoumice, ako ih je bilo?
Nije bilo nedoumica i nisam imala kontakt sa fakultetom.
Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?
Pa ono šta je napisano u završnom izvješću i sve ostalo je ispunilo naša očekivanja, da.
Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?
129
Da, bilo ih je jer svaka nova osoba koja dođe donese i neke nove ideje koje su nama
posebno važne.
Ok, sad krećemo na onaj općeniti dio.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?
Da, zato jer će naučit nešto novo, naučit će kako udruge fukncioniraju, naučit će
hijerarhiju kako to sve skupa fukcionira i naučit će se nekoj odgovornosti. Jer ovdje se
ipak radi s djecom i ta odgovornost je velika. I što se tiče financija kako organizirat
određene aktivnosti... tako da u svakom slučaju mislim da je jako dobro. Samo što
organizacijski i financijski dio vremenski dosta traje, puno detalja, puno stvari koje
studentima uopće nebi palo napamet da bi trebalo napravit.
Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?
Kako je nama bilo tako bi i svima drugima bilo korisno. Sve to ovisi kako se taj subjekt
predstavi studentima i šta od njih očekuje. Ako će im dati priliku onda će imat koristi,
ako će ih držati eto tek toliko da ih drži, onda neće. Ovisi o subjektu.
Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?
Da!
Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog
projekta? Mislite da postaje konkurentniji?
Isto mi je mišljenje, nisam ga promijenila. A što se tiče konkurentnosti, isto mislim da
ne postaje konkurentniji.
Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod
Vas?
Ne. Izgubili smo kontakt.
Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste voljeli da se ima
uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?
Sve smo to prošli sa studentima na uvodnom sastanku, općenito što se očekuje od nas.
130
Al ne smatrate da bi trebao fakultet održat predavanje takvo?
Nije to sad neki jako ozbiljni projekt pa da bi trebalo. Više ovako, ležerno lijepo
druženje, barem smo mi to tako shvatili i mislim da su i studenti to tako shvatili.
Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu
postavljati i pitanja?
Neznam koliko je potrebno, ali loše nemože bit.
Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti?
Nije dugo trajalo, nismo mogli vidjet puno tih nedostataka. Možda da je bilo duže,
ovako nemogu reć da sam se vezala uz njih pa da mi je krivo što su otišli. Mislim da bi
bilo dobro da profesorica kontaktira poduzeća, jer mi smo volonterska udruga pa nam
nije bitno, ali ako studenti rade s poduzećem sigurno bi im bilo bitno da ih kontaktira
formalno zaposleni s fakulteta jer bi to doprinijelo povjerenju poslovnog subjekta u
studente i cijeli projekt.