PSIHOLOGIJA UČENJA(PPT PREZENTACIJE U WORDU)

2006.g.

RANO UČENJE I HABITUACIJA (07.03.2006.)

UTISKIVANJE EKSPOZICIJSKO UČENJE HABITUACIJA

UTISKIVANJE reakcija praćenja - urođena objekt praćenja - naučen u prvim danima života Spalding (1873) – istraživao instinkte

↓ kritični period

Tumačenje: W. James suprotni instinkti vezivanja i straha izazvani istim predmetom sazrijevaju na jednom uzrastu

↓BIOLOŠKO NASLJEĐE I UZRAST ODREĐUJU ŠTO SE MOŽE NAUČITI

Lorenz (1935): IZLAGANJE → UTISKIVANJEOdređenimpodražajima

EKSPOZICIJSKO UČENJE:učenje perceptivnihsvojstava objekata

BITNE OSOBINE UTISKIVANJA: 1. Vezivanje urođene reakcije praćenja uz određeni objekt, ali stvaraju se i određene afektivne veze2. Kritični period 3. Utiskivanje se odvija veoma brzo, princip ’’sve ili ništa’’

- dužina izlaganja → snaga utisnute reakcije4. Permanentni i ireverzibilni rezultati utiskivanja

↓kasnije manifestiranje u socijalnim i seksualnim preferencijama

ADAPTIVNI SMISAO UTISKIVANJA:o osigurava blizinu majkeo identifikacija vlastite vrste

UTISKIVANJE KOD LJUDIo Salkovi eksperimenti

EKSPOZICIJSKO UČENJE Izlaganje nestrukturiranim podražajima

o Posljedice na organizam trajne: fizičke ponašajne fiziološke – Levine (1960): hormonalna hipoteza

Izlaganje strukturiranim podražajimao djelovanje osiromašene, normalne ili bogate okoline, uz variranje uzrastao efekti iskustva generalizirani – na perceptivne sposobnosti, te sposobnosti učenja i

rješavanja problema Von Senden (1932) – operacije katarakte Riesen (1947, 1950) – čimpanze djelomično ili potpuno lišene vizualnog iskustva Hebb (1949)- štakori lišeni vizualnog iskustva Rosenzweig (1960-1969) – bogata sredina – deblja kora mozga (vizualni korteks) OPĆI ZAKLJUČCI:

o niže vrste rađaju se spremnije za život, pa je rano učenje manje važno, a lišavanje ima manje štetne posljedice

o različiti efekti ranog lišavanja na različite funkcije – najmanje važno za motorne funkcije, a važnije za složenije senzorne funkcije (vid) i rješavanje problema

o rano vizualno iskustvo osnova je za kasnije opažanjeo efekti ranog učenja nisu tako specifični kao efekti kasnijeg učenja

HABITUACIJA smanjenje snage reakcije nakon ponavljane prezentacije podražaja OPĆI PRINCIPI:

1. Smjer habituacije2. Efekt vremena3. Efekt ponovnog učenja4. Efekt intenziteta podražaja5. Efekt prenaučavanja6. Generalizacija podražaja

Habituacija emocionalnih reakcija:o Teorija oponentnih procesa ( Salomon i Corbit, 1974)

ASOCIJACIONIZAM (14.03.2006.)

Aristotel (cca 350. g.p.n.e)o asocijativni principi:

princip dodira (u vremenu i prostoru) stol – stolica grom – munja

princip sličnosti jabuka – kruška žuto – zeleno

princip kontrasta dan – noć dječak - djevojčica

britanski asocijacionisti – empiristi (17. - 19. st.): o Thomas Hobbs (1651), John Locke (1690), James Mill (1829), John Stuart Mill

(1843)

iskustvo pamćenje ↓ ↓osjeti → ideje

Sekundarni principi asocijacija - Thomas Brown (1820):o trajanje koegzistiranja dvaju asocijacijao živost senzacijao frekvencija uparivanjao recentnost uparivanjao izostanak drugih jakih asocijacijao konstitucijske razlike između osobao emocionalno, tjelesno stanje i navike

HERMAN EBBINGHAUS (1885)o prva eksperimentalna provjera asocijativnih principao pamćenje besmislenih slogova (KVK)o mjera pamćenja - UŠTEDA (smanjenje broja ponavljanja potrebnih da se lista

usvoji)o Glavni nalazi:

efekt dužine liste efekt ponavljanja efekt vremena – krivulja zaboravljanja

o princip dodirao asocijacije unatrag

KLASIČNO UVJETOVANJE (21.03.2006.)

Bezuvjetni podražaj Bezuvjetna reakcijahrana slina

Uvjetovani podražaj Uvjetovana reakcijazvono slina

Raznolikost uvjetovanih rekacija:o Patelarna reakcijao Reakcije unutarnjih organa, npr. bubregao Treptanjeo Emocionalne reakcijeo Galvanska reakcija kožeo Averzija okusa

Teorija zamjene podražaja (Pavlov):o Zbog višestrukog uparivanja BP-UP, UP postaje supstitut za BP

Teorija traga znaka ( Hearst i Jenkins, 1974):o Reakcija na podražaj ako je on dobar prediktor važnih događaja (npr. hrane)

OSNOVNI FENOMENI UVJETOVANJA:o Stjecanje

o Gašenje

o Spontani oporavak

o Dezinhibicija - uvođenje novog podražaja nakon postignutog gašenja može omesti inhibiciju

o Uvjetovana inhibicija - UP može spriječiti javljanje UR ili oslabiti URo Generalizacija o Diskriminacija – eksperimentalna neuroza

Vremenski odnosi UP i BP:

Povezanost UP i BP:o Koliko je UP dobar prediktor prezentiranja BP, toliko će imati tendenciju da

postane ekscitatorni, a koliko je UP dobar prediktor odsustva BP toliko će imati tendenciju da postane inhibitorni

o Rescorla (1966-68) -važnost povezanosti BP i UP , a ne njihov dodir: pozitivna povezanost – ekscitatorni UP bez povezanosti – neutralan P

negativna povezanost – inhibitorni UP

Druge procedure uvjetovanja:o Uvjetovanje višeg reda - naknadnim uparivanjem novog podražaja s UP bez

javljanja BP, novi podražaj (UP drugog reda ) može steći snagu izazivanja UR Senzorno preduvjetovanje

o dva UP su uparena prije uvođenja BP Klasično uvjetovanje izvan laboratorija:

o Uvjetovanje emocionalnih reakcija (strah, simpatija i dr.)

bol strah

zubar Watson i Rayner (1921) – mali Albert Primjena u bihevior terapiji:

o Sistematska desenzitizacija fobija: Hijerarhija zastrašujućih situacija Trening opuštanja (Wolpe) Postepena prezentacija situacija iz hijerarhije

o Averzivno kontrauvjetovanje razvoj averzivne UR povezan s nepoželjnim ponašanjem (npr. pijenjem

alkohola, pušenjem)

NOVIJE TEORIJE KLASIČNOG UVJETOVANJA (28.03.2006.)

TEORIJE ASOCIJATIVNOG UČENJA

1. RESCORLA-WAGNEROV MODEL Efekt blokiranja - Kamin (1968) doveo u pitanje Brownov princip frekventnosti

klasično uvjetovanje shvaćeno kao učenje važnih signala za važne događaje (BP) UP može postati:

o ekscitatorni - kada je BP veći od očekivanogo inhibitorni - kada je BP manji od očekivanogo nema promjena u UP - kada je BP očekivan

Kako životinja može očekivati specifičan BP?

Grupa Faza 1 Faza 2 Testnafaza

Rezultat

Blokiranje

Kontrolna

Svjetlo

-

Svjetlo+ TonSvjetlo+ Ton

Ton

Ton

Ton neizaziva URTon izazivaUR

o S-S teorija - tijekom uvjetovanja nastaje veza specifičnog centra UP u mozgu sa specifičnim centrom BP povezanim sa centrom BR

Kako životinja može predvidjeti snagu događaja?o Snaga asocijacije odražava snagu događaja (BP):

ako ton signalizira veliku količinu hrane, razvit će se jaka povezanost dvaju centara

↓ Kada je učenje završeno (postignuta asimptota) –snaga asocijacije

direktno je povezana s intenzitetom BP → očekivanje se potpuno približava stvarnom događaju

↓ snaga UR postiže asimptotu

o Prezentacija više UP: suma njihove asocijativne snage predstavlja snagu BP salijentnost podražaja utječe na rast asocijativne snage pojedinog

podražaja↓

konačna asocijativna snaga salijentnijeg podražaja biti će veća↓

1. Ekscitatorno učenje: As > Vsum2. Inhibitorno učenje: As < Vsum3. Nema učenja: As = Vsum

Koliko učenja će se desiti u svakom pokušaju?o za svaki dani UP – jačanje ili slabljenje asocijativne snage proporcionalno je

diskrepanci između As i Vsumo salijentnost UP - intenzitetniji UP izazvat će veće promjene u asocijativnoj

snazi

2. TEORIJE EFEKTIVNOSTI UP Rescorla-Wagnerov model ne predviđa efekt preekspozicije podražaja (salijentnost UP

se smanjuje ako je bio ponavljano prezentiran bez BP)↓

MACKINTOSHOVA TEORIJA PAŽNJEsalijentnost UP ovisi o njegovoj prediktivnosti: subjekt obraća pažnju na informativniji podražaj

3. TEORIJE USPOREĐIVANJA usporedba vjerojatnosti da će se BP javiti u prisustvu UP s vjerojatnošću da će se BP

javiti bez UP ↓

zaključak o povezanosti UP i BP

usporedba UP i konteksta ne utječe na učenje, već na izvođenje↓

UP izaziva UR kada ima veću ekscitatornu snagu od konteksta

OPONENTNI PROCESI U KLASIČNOM UVJETOVANJU Tolerancija na drogu:

o farmakološka objašnjenjao Solomon i Korbit - povećanje oponentnih procesa u organizmuo Shepard i Siegel (1975) - kompenzatorna UR izazvana redovito prisutnim

kontekstualnim podražajima

OPERANTNO UVJETOVANJE (04.04.2006.)

Thorndike-ova kutija ZAKON EFEKTA (Thorndike, 1911)

o reakcija nakon koje neposredno slijedi zadovoljenje potrebe ima veću vjerojatnost da se ponovi zbog jačanja veze reakcije i situacije

PRINCIP POTKREPLJENJA Guthrie i Horton (1946) STOP-AKCIJA PRINCIP (Brown i Herrnstein, 1975)

o javljanje potkrepljenja zaustavlja tekuće ponašanje i jača vezu između situacije (kutija) i ponašanja koje je teklo u trenutku potkrepljenja

o specifičan položaj tijela i pokreti koji su se javili u trenutku potkrepljenja imaju veću vjerojatnost javljanja u slijedećem pokušaju

PRAZNOVJERNO PONAŠANJE (Skinner, 1948) o zbog mehaničke prirode stop-akcija principa ponašanja su ponekad pojačana

slučajno OBLIKOVANJE ILI POSTEPENO PRIBLIŽAVANJE

o potkrepljuju se reakcije koje predstavljaju postepeno približavanje ciljnom ponašanju

ISTRAŽIVANJA B. F. SKINNERA o Operantno ili instrumentalno uvjetovanje

postupak u kojem je ponašanje ojačano kroz potkrepljenje eksp. postupak slobodnog operanta

Komponente kontigentnosti:o Kontekst ili situacija – diskriminativni podražajo Reakcijao Potkrepljivač

Osnovni principi:o Stjecanjeo Gašenjeo Spontani oporavako Generalizacijao Diskriminacija

SEKUNDARNO (UVJETOVANO) POTKREPLJENJEo potkrepljujući efekt stečen uparivanjem s primarnim potkrepljivačemo generalizirani potkrepljivači

LANCI REAKCIJAo uzorak reakcija koje se moraju odviti ođređenim redoslijedom, dok se primarni

potkrepljivač daje na kraju lanca reakcija Planovi potkrepljenja:

1. kontinuirano potkrepljenje – potkrepljuje se svaka reakcija2. povremeno (parcijalno) potkrepljenje

fiksno varijabilno

omjerno intervalno omjerno intervalno

IZBJEGAVANJE I KAŽNJAVANJE (11.04.2006.)

Vrste kontingencije

IZBJEGAVANJE Eksperiment izbjegavanja - Solomon i Wynne (1953)

o prvih nekoliko pokušaja - UKLANJANJEo nakon 5 pokušaja - IZBJEGAVANJE

Dvofaktorska teorija – Mowrer (1947)o klasično uvjetovanje straha + operantno uvjetovanje

Jednofaktorska teorija - Herrnstein i Hineline (1966)o izbjegavajuće ponašanje može se naučiti bez signala šoka

Kognitivna teorija – Seligman i Johnston (1973)o diskrepanca između opaženog i očekivanogo dva očekivanja:

očekivanje posljedica reakcije očekivanje posljedica ako se ne reagira

blokiranje reakcije ili preplavljivanjeo tretman fobija

NEKONTROLABILNI I NEPREDVIDIVI AVERZIVNI DOGAĐAJIo Seligman i sur. (1975)

↓naučena bespomoćnost

Komponente:o Motivacijskao Kognitivnao Emocionalna

KAŽNJAVANJE Faktori učinkovitosti kazne (Azrin i Holz, 1966):

1. neposredno uvođenje + max. Intenzitet2. plan kažnjavanja3. motivacija za reagiranje4. dostupnost alternativnih ponašanja

Negativnosti kažnjavanja:1. moguća supresija svih ponašanja2. negativni emocionalni efekti3. kontinuirano nadgledanje ponašanja4. izbjegavanje situacija5. vodi agresiji6. etičke dileme ?????

time-out postupak cijena reakcije

TEORIJSKA PITANJA O PONAŠANJU I POTKREPLJENJU (25.04.2006.)

Thorndike → izvođenje nužno za učenje E.C. Tolman → učenje i kroz pasivno opažanje

↓očekivanje potkrepljenja + kognitivna mapa McNamara, Long i Wike (1956); Dodwell i Bessant (1960) → aktivno reagiranje

nije nužno za sticanje operantne reakcije

ULOGA POTKREPLJENJA Je li nam potkrepljenje nužno za učenje svih namjernih reakcija?

o Bihevioristi (Thorndike, Hull, Mowrer) → DAo Tolman i Hinzik (1930) → NE

Eksperiment latentnog učenja:o grupa 1 - bez potkrepljenjao grupa 2 - kontinuirano potkrepljenjeo grupa 3 - najprije kao grupa 1, a onda zamjena uvjetao POTKREPLJENJE NIJE NUŽNO ZA UČENJE, VEĆ ZA IZVOĐENJE

KATALIZATOR - jača vezu PD – R DIO ASOCIJATIVNE MREŽE: PD, R i Potkreplj.

↓očekivanje potkrepljenja

Eksperimentio Tinklepaugh (1928)o Colwill i Rescorla (1985) → očekivanje specifičnog potkrepljenja

DJELUJE LI POTKREPLJENJE KOD KLASIČNOG UVJETOVANJA? Dvofaktorska teorija – dva oblika učenja Jednofaktorska teorija (Hull) – isti mehanizam učenja Eksperiment: Gormezano i Coleman (1973) → potvrđeni principi klasičnog

uvjetovanjaMOŽE LI POTKREPLJENJE KONTROLIRATI VISCERALNE REAKCIJE?

Eksperiment: Neal Miller (60-tih):o Uvjetovanje rada srca štakora → Značajne promjene rada srca

Biofeedback povratna informacija o tjelesnim procesima cilj: bolja kontrola tih procesa Budzynski, Stoyva, Adler i Mullaney (1973) Johnson i Garton (1973)

UČENJE OPAŽANJEM (09.05.2006.)

UČENJE OPAŽANJEM Albert Bandura i Richard Walters → principi uvjetovanja + principi učenja

opažanjemTEORIJE IMITACIJE

1. IMITACIJA KAO INSTINKT urođena sklonost imitaciji ponašanja koja vide da izvode drugi Metzoff i Moore (1977; 1983)

o 12 do 21 dan stara djecao imitacija specifičnog ponašanja

Kategorije učenja opažanjem (Thorpe, 1963): socijalna facilitacija lokalno poticanje prava imitacija

2. IMITACIJA KAO OPERANTNA REAKCIJA Miller i Dollard (1941) → eksperiment: učenici 1. razreda – nagrađivanje za

imitacijsko ili neimitacijsko ponašanje→ ponašanje druge osobe je PD, a operantna reakcija je imitacijska reakcija

3. IMITACIJA KAO GENERALIZIRANA OPERANTNA REAKCIJA generalizacija potkrepljene imitacijske reakcije eksperimenti: Baer, Peterson i Sherman (1967) – potkrepljivanje umjereno

retardirane djece4. TEORIJA KOGNITIVNO-SOCIJALNOG UČENJA (BANDURA, 1965)

eksperiment: Bandura (1963; 1965) – imitacija agresivnog ponašanja Glavni efekti modeliranja:

o efekt učenja opažanjemo facilitacijski efekto inhibicijski i dezinhibicijski efekt

↓posredno (vikarijsko) uvjetovanje

MODELIRANJE SUBPROCESI MODELIRANJA

1. Procesi pažnjeo značajke aktivnostio značajke opažačao atraktivnost modela

2. Procesi retencije → simbolizacija3. Procesi produkcije - povratna informacija → proces usklađivanja postavki4. Motivacijski procesi

o stjecanje vs. izvođenje

očekivanje ishoda očekivanje vlastite efikasnosti

INTERAKCIJE UČENJA OPAŽANJEM I OPERANTNOG UVJETOVANJA (09.05.2006.)

Bandura i Walters (1963) – ponašanje roditelja utječe na razvoj ličnosti djeteta kroz:1) kontrolu nagrada i kazni

djelovanje u istom ili suprotnom smjeru2) modeliranje

MOTIVACIJA POSTIGNUĆA → djelovanje u istom smjeruo eksperiment: Bandura i Kupers (1964) – modeliranje standarda za ponašanjeo Rosen i D’Andrade (1959) – motivacija postignuća djece i nivo aspiracije

roditeljao McClelland (1961) – društveno modeliranje

AGRESIVNOST → djelovanje u suprotnom smjeruo Gabner i sur. (1977) – gledanje televizije i percepcija svijeta

Bandura i Walters (1963) → paradoksalan efekt: kažnjavanje djece za agresivno ponašanje stvara agresivnu djecu

↓sofisticirana distinkcija: “Ne smijem biti agresivan pred roditeljima jer će me kazniti, ali mogu biti agresivan prema manjima i podređenima kao što su to roditelji prema meni.”

Kako smanjiti agresivno ponašanje?

ŠTO SE MOŽE NAUČITI OPAŽANJEM?1. FOBIJE

Lewis (1942) – dugotrajni psihološki efekti ponavljanog bombardiranja eksperiment: Mincke i sur. (1984) – strah od zmija kod majmuna

2. OVISNOSTI učenje opažanjem i socijalno potkrepljenje → razvoj ovisnosti potkrepljenje → nastavljanje uzimanja tvari

3. KOGNITIVNI RAZVOJ Rosenthal i Zimmerman (1972) – razvoj kognitivnih vještina

o zadatak konzervacijeo gramatička pravila, apstraktni pojmovi, rješavanje problema

4. MORALNO SUĐENJE I MORALNO PONAŠANJE eksperiment: Bandura i McDonald (1963) – moralno prosuđivanje ponašanja

↓promjena smjera prosuđivanja nakon opažanja modela

Phillips (1982) – oponašanje suicidalnog ponašanja

MODELIRANJE U BIHEVIOR TERAPIJI Utjecaj terapeuta (modela) kroz:

o socijalnu facilitaciju – npr. povećanje socijabilnosti vrtićke djece (O’Connor, 1969)

o modeliranje potpuno novog ponašanja – npr. poučavanje govorenju autističkog djeteta (Lovaas, 1967)

o eliminiranje nepoželjnih reakcija – npr. straha od pasa (Bandura i sur.,1967)

SLOŽENO UČENJE (15.05.2006.)

Kognitivna perspektiva

mentalne reprezentacije mentalne operacije

KOGNITIVNE MAPE Edward Tolman (1932) – mentalna reprezentacija labirinta Olton i sur. (1978) Pamćenje labirinta

o Betty i Shavalia (1980) – vrijeme zadržavanja informacije o krakovima koje su posjetili

o točan izbor krakova koji nisu posjetili do razmaka od 4 sata Je li pamćenje labirinta retrospektivno ili prospektivno?

o Cook, Brown i Riley (1985) – obje vrste pamćenjaUSVAJANJE POJMOVA

Gardner (1969) – čimpanza Washoe naučila jezik znakova – 130 znakova za imenice, glagole, pridjeve, zamjenice i prijedloge

Premack (1971) – čimpanza Sarah naučila značenja plastičnih oblika koji su predstavljali riječi

- trening u povezivanju riječi u rečeniceRJEŠAVANJE PROBLEMA

Wolfgang Köhler (1927) – rješavanje problema čimpanzi → upotreba objekata kao oruđa

UVID1. iznenadnost rješenja2. glatko izvođenje rješenja3. brz transfer

FAZE SLOŽENOG UČENJA: rješavanje problema da se dođe do rješenja uskladištavanje rješenja u pamćenju i doziv u sličnim problemskim situacijama

PRETHODNA UVJERENJA učenje manje predvidivih odnosa između podražaja patvorene asocijacije

Kako se odvija učenje kada treba usvojiti stvaran odnos?

kada nema prethodnih UČENJE VOĐENO podcjenjivanje objektivnih

uvjerenja PODACIMA odnosakada prethodno uvjerenje postoji

UČENJEVOĐENO UVJERENJIMA

precjenjivanje objektivnih odnosa

kada su uvjerenja suprotna od stvarnih odnosa

UČENJE VOĐENO UVJERENJIMA

UČENJE MOTORNIH VJEŠTINA (23.05.2006.)

grupe istraživanja

bihevioralne fiziološke kognitivne

VARIJABLE KOJE UTJEČU NA MOTORNO UČENJE I IZVOĐENJE1. POTKREPLJENJE I POZNAVANJE REZULTATA

Thorndike (1927) → vježba bez poz. potkrepljenja neefikasna Trowbridge i Cason (1932)

o potkrepljenje = povratna informacija (poznavanje rezultata) različite vrste povratne informacije → Hatze (1976) odložena povratna informacija

- otežava izvođenje - korisna za izvođenje- kontinuirana povratna - povratna informacija nakon izvođenjainformacija

2. DISTRIBUCIJA VJEŽBE Dore i Hilgard (1977) Clark Hull - reaktivna inhibicija → efekt reminiscencije nakon odmora podjednak uradak

3. TRANSFER PRETHODNOG UČENJAOsgood (1949)

pozitivan transfer negativan transfer- slični zadaci - različiti zadaci- mali efekt

TEORIJE MOTORNOG UČENJA1. DVOSTUPANJSKA TEORIJA - Adams (1971)

1. verbalno-motorni stupanj stvaranje perceptivnog traga napredak zbog verbalne povratne informacije

2. motorni stupanj stvaranje motornog traga internalni kriterij prosuđivanja izvođenja

2. TEORIJA SHEME - Richard Schmidt (1975)

shema (Bartlett, 1932) → reprezentacije općih pravilasheme

motorne perceptivne učenje na vlastitim greškama

3. PAŽNJA I AUTOMATIZACIJA (Fitts i Posner, 1967) Faze motornog učenja:

1. kognitivna faza - učenje zahtjeva zadatka i komponenti izvođenja2. asocijativna faza - jačanje S-R veza3. autonomna faza

UČENJE SEKVENCI POKRETA izvođenje slijeda pokreta u ispravnom redoslijedu i vremenu razvoj vještine kroz vježbu → tipična krivulja učenja izgrađivanje lanaca reakcija simultano ulančavanje motorni programi - Keele (1973)

↓o reprezentacija uzoraka pokretao povratna informacija nema utjecaja

moderna shvaćanja↓

uloga povratne informacije

početni uvjeti ispravljanje nakon izvođenjatijekom izvođenja

IZBORNO PONAŠANJE (23.05.2006.)

ZAKON PODUDARANJA (Herrnstein, 1961): Proporcija reakcija podudara se s proporcijom potkrepljenja 67% : 33% potkrepljenja 66% : 34% reakcija kljucanja

Eksp. Conger i Killeen (1974) – izborno ponašanje kod studenata: 82% potkr. – 78 % razgovor 38% potkr. – 29% razgovor

TEORIJE IZBORNOG PONAŠANJA1. PODUDARANJE → MELIORACIJSKA TEORIJA

o životinja će uložiti više vremena ili napora u bolju alternativu2. OPTIMIZACIJSKA TEORIJA (Rachlin i sur., 1976)

o eksluzivna preferencija boljeg plana potkrepljenja → maksimiziranje potkrepljenja i minimaliziranje napora

3. TEORIJA TRENUTNE MAKSIMIZACIJE (Shimp, 1966; Sildelberg i sur., 1978)o u svakom trenutku organizam će izabrati alternativu koja ima najveću vrijednost u tom

trenutku

IZBORI VEZANI UZ SAMOKONTROLU osobne preferencije podložne sistematskim promjenama u vremenu AINSLIE-RACHLINOVA TEORIJA:

o vrijednost potkrepljenja se smanjuje s povećanjem odmaka između izbora i dobivanja potkrepljenja

o Osoba će izabrati potkrepljenje koje ima veću vrijednost u trenutku izborao Veća samokontrola povezana s:

posredujućom aktivnošću dobi inteligencijom opservacijskim učenjem

TEHNIKE ZA UNAPREĐIVANJE SAMOKONTROLE1. Prethodno obvezivanje2. Samopotkrepljivanje3. Samokažnjavanje4. Razmišljanje samo o odloženom potkrepljenju

DRUGE SITUACIJE IZBORA Tversky i Sattath (1979)

o stablo preferencija → svaka alternativa ima niz atributa → izbor između atributa, a ne alternativa

Rizične odluke → Teorija očekivane vrijednosti Očekivana vrijednost = vrijednost x vjerojatnost

o Npr. u kvizu izbor: da li uzeti osvojenih 20000 Kn ili ići dalje s mogućnošću dobitka 50000 Kn ili gubitka svega?

o Očekivana vrijednost = 50000 x 0.5 = 25000 Kno Efekt sigurnosti → izbor 20000 Kn

Impulsivnost na opću štetu – “Tragedija zajedničkog pašnjaka” (Garret Hardin, 1968)o zajedničko dobro koristi svima dok broj korisnika ne postane prevelik

↓sistem čovjeka potiče na povećavanje vlastite dobiti bez ograničenja u svijetu ograničenih resursa

↓sloboda zajedničkog donosi propast svima

KAKO TO PREOKRENUTI?