Šibenik, u sriedu 10. ožujka 1909. U Ü J J £ K

Br. 321.

RVAT SKA RIEC Predpl . tna c i e n a : n a g o d i n u K 12. - Za p ò g o d i n e K

na god inu d o n a s a n j e m u k u ć u K 12. - Y * !n7zemstv"o na g o d n u T S suv.še p o š t a r s k i t r o š a k . - Po j ed in i h ro j 10 p a r a . -

Š i b e n i k u .

Z a Šibenik

Pla t i vo i u tuž ivo I z l a z i sriedom i sxxbotom Uredništvo, uprava i Tiskara l ista na laz i s e u ulici Bazi l ike s v , J a k o v a . — Oglas i tiskaju s e p o 12 p a r a pet i t r e d a k ili p o p o g o d b i . — P r i o b ć e n a p i s m a i z a h v a l e t iskaju s e p o 20 p a r a p o pet i t r edku . — Nef rank i r ana

p i s m a ne p r ima juse . — Rukop i s i s e ne vraća ju .

Roblje. Stari Rimljani, ti učitelji državništva, kad

bi podjarmili koj barbarski narod - a barbar je bio tko nije bio Rimljanin — postavili bi

•arsko božans tvo uz božanstva njihovog mpa, a to bi značilo da svačija vjera postaje njeki način državna .

Nu dok su Rimljani uzdizali barbarska lans tva do svojih, gospodar i l i su u svemu i

svim barbar ima s a m o oni, Rimljani. Tekom vremena državno ustrojstvo se

jredjivalo, ali g lavno načelo državno ostalo netaknuto do naših dana . Na primjer u euro-

lejskoj državi je svakom podjarmljenom narodu dopušteno i moliti se i govorit i kako hoće, ali gospods tvo ostaje gospodujućem narodu. Ne samo nego i narodima koji dodju p o ugovorima u sklop gospodujuć ih naroda , ako nisu uztrajni

jaki, biva dopuš teno sve nuzgredno, a glavno bude oteto .

Poljaci, Česi, Slovaci, Rusini, Hrvati mogu užiti za primjer. Ovi narodi imadu jezik, vjeru,

ičaje, ali na rodnom kesom, vojskom i držav-životom gospoduje država, koja nije u nji-

vim rukam.

U Austriji mi možemo hrvatski govoriti , pisati, moliti, možemo i našu zastavu vijati, ali našim životom narodnim, našim narodnim g o ­spodars tvom mi ne odlučujemo nego Magjari i Niemci, koji u istinu državu sačinjavaju, a mi smo samo barbari , koji imadu ono i onoliko, koliko im gospodujući življi dopuštaju.

U Austriji je zajamčena vjerska au tono ­mija Srbima, dopuš tena im je zakonom ćirilica,

istavu svoju mogu s lobodno vijati, ali što oni nadu od t o g a ? Zar su za to gospodar i svojim

narodnim imetkom, zar su naroa svoje volje ? Nijedan od ovih naroda nema što je glavno,

a svi imadu što je nuzgredno, pa su za to nezadovoljni i teže k promjenam na bolje.

U Švajcarskoj žive ogranci triju velikih naroda , ali kako svi imadu sve što mogu imati, oni žive u slozi i zadovoljni su.

U slobodnim državam amerikanskim ima svih mogućih naroda i vjera, pa je sve to svima s lobodno svukud i u svemu, i oni su zadovoljni.

Kako se vidi, države su obično sastavljene od različitih naroda , ali u svakoj nije ista

•edba : U njekim su svi gospodar i , u njekim •no jedan dio : u njekim vlada podpuna s lo-

oda, u drugim pak je ograničena. A što je lavni izvor zadovoljstva ili nezadovoljstva jest ačin kakav utjecaj država ima na narodno ;ospodarstvo i na gospodars tveni razvitak i tko

toj državi gospodar i narodnim imanjem i na koji način.

Kod nas se to posve dobro znade, da jedne s t rane Magjar, s druge Niemac hoće

da nas u gospodarskom pogledu posve p o ­djarme, pače da su oni taj svoj cilj podpuno postigli, i da još nastoje, kako bi se i terito­rijalno ušuljali u naše zemlje. Oni nam uz put, kao Rimljani svojim barbar ima, hoće da d o ­puste u nuzgrednim stvarima, a sve što je glavno drže za sebe i tko nije takovom njihovom ra­botom zadovoljan proglasivaju ga neprijateljem države, veleizdajnikom.

U tomu ima naših ljudi koji tim našim gospodar ima nasjedaju, jer se glodju za nuz-gredna pitanja, a glavna ostavljaju, neka ih naši neprijatelji riešavaju kako hoće t. j . na našu propast .

Kad razumniji kažu, da bi trebalo baviti se glavnim, da bi trebalo našu zemlju i narod podići na svoje noge, da sami našim narodnim imetkom i životom gospodar imo, a da nuzgredna pitanja uredimo po načelim koja vladaju u svim državam ovoga svieta, onda dolaze njeki i pr i -poviedaju, da to nije dobro , ni taktički, ni iz-vedivo, nego da je dobro i taktički i izvedivo raditi za narodnu našu hrvatsku državu na na­čin kako još nije nitko države utemeljio.

Kad se reklo; u državi hrvatskoj manji-nam će biti osjegurane njihove osebujnosti, bit će im dopuš teno njihovo pismo, njihov jezik, njihova vjera, bit će i one dionice prave s lo ­bode , samo neka i one rade da zemlja, da

narod koji ovu zemlju obitava bude ujedinjen i gospoda r svojini narodnim imetkom, tada se dižu prosvjedi da bi to bila izdaja, propast i Što još ne .

Ne vide ti prosvjedovatelji, da i nami i svakomu svaka država dopuš ta sve te nuzgre-dice, i da smo uza sve to podvrženi u svemu* kao s lobodno roblje gospodujućim čimbenicam. Ne samo, nego oni ne vide da smo roblje i u tom što se radi nuzgrednih, svukud na svietu dopuš ten ih , , zakonom zajamčenih pitanja, g lo-djemo kao da u tim pitanjima sastoji ono glavno što narod čini narodom, a narode državom.

Naravno, tko bi se tim malenkostima ba­vio. T k o bi vodio računa o tom da mi ništa nemamo, da nismo gospodar i ni našim imetkom ni ničim što podiže gospodars tvo narodno, ta to su pitanja posve nuzgredna, a glavna su, da mi koji ništa nemamo, ne smijemo dopustiti ni ime, ni pismo, ni nikakav znak, koji bi manjine u našim zemljam mogle rabiti. Što je njima stalo da nas Magjar i Niemac sve to jače pritiskiva i izrabljiva, što da nas uredjuju kako oni znadu da je za njih najbolje? Ta mi ćemo imati naš jezik, naše molitve, naše ime i moći ćemo govoriti o ujedinjenju i slobodi onako kako nam Magjar i Niemac dopušta , a naravno da će nam oni to sve dopustiti kad ćemo mi i na dalje mirno i zadovoljno pustiti da našu narodnu kesu oni drže i da oni gospodare . Bože veliki! Zašto ne. Rimljani su mogli bar­bar ima dizati božanstva na svoj olimp. Svaka država može dopuštat i ime, jezik, vjeru, p o ­sebni narodnostni znak svojim podlažnicima, a samo mi Hrvati ne možemo o tom ni sanjati, jer smo mi za sve, a nismo za sebe. Ili mi znamo što znači nezavisna država, što znači oin s ioooaan arzđvijanni"r"sto 1 " t&ajwmi i tm a» dade svojim državljanima, ako će oni biti u toj državi zadovol jni?

I mi kažemo, da znademo raditi za državu svoju Hrvatsku kad nasjedamo neprijateljima, i kad se tučemo medju sobom za stvari koje nam isti naši neprijatelji dopuštaju, za stvari koje svaki naš čovjek može s lobodno raditi u posve tudjoj ali s lobodnoj državi na primjer Švajcarskoj ili prekooceanskoj amerikanskoj.

Ali da. T o mi možemo raditi svukud, ali ne smijemo trpiti da drugi radi kod nas, jer kako bi inače barbasko roblje medjusobno dra­govoljno se klalo i tako služilo veličini države rimske ? . . .

Roblje sanja o veličini, ali radi proti s lo­bodi . Roblje se kolje radi malenkosti, a u glav­nom služi gospodaru .

Dočim čovjek ili s tranka koja u istinu hoće slobodu naroda i zemlje ne pazi na nuz­gredna, nego gleda da izvojšti što je glavno.

Nu kad bi roblje to razumilo, ne bi više takovim htjelo da bude, nego u medjusobnoj slozi ono bi tražilo i dostiglo svoje.

Glas iskrenoga domorodca. Ima već nekoliko godina, što mi je dušu

obuzimala neka tuga, neko nezadovoljstvo, koje se je temeljilo na ubitačnoj sumnji, iz prikrajka gledajući na razvoj naših političkih stvari.

Za jedinstvom i s lobodom roda čeznuo sam uviek. P o naravnom p ravu : Hrvati, S lo­venci, Srbi, pa i Bugari (jer je svima isti jezik, p o tom su i jedan narod) , imali bi sačinjavati jedinstvenu državu.

Ali na to pomišljati, za time se zanositi, nemoguće je u današnjim okolnostima. Vjekovne osebine i razlike, koje su i na prosvjetnomu i na vjerskomu i na političkomu polju dielile taj jedinstveni narod, takove su i tolike, da bi bez sumnje vjekovi sami mogli ih izgladiti.

„Jugoslavija" — i ako ju moja mašta željkuje i izazivlje, ipak mi se je uviek pri zdravom razsudjivanju prikazivala kao puki f a n t o m , koji se u ovakovim okolnostima ne da oživotvoriti , pa kada bi se to i moglo, ne bi bilo podesno za ujedinjeni narod, jer bi za stalno nastao u tili čas takav metež, nered i gradjanski rat, da bi ta država propala i prije no bi se mogla osoviti na svoje noge.

Takova misao dakle i takovo idealno ujedinjenje našega naroda, smatrao sam štetnim po narod, pa se nikada z a t i m „ f a n t o m o m " i niesam zagrijavao.

Drukčije je s pravaškim programom. Taj se daje izvesti na korist cieloga naroda. Ovaj se temelji dielom na naravnom pravu i na dr­žavnom hrvatskom pravu. Kada bi Koruška, Kranjska, Istra, Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina bile združene u jedno dr­žavno tielo, takova bi država bila jaka i protiv Beča i protiv P e š t e ; konsolidovala bi odnose u monarhij i ; narod bi u njoj mogao biti za­dovoljan, a s takovim državnim uredjenjem mogle bi biti zadovoljne i ostale slavjanske države na Balkanu, kojima bi naše državno uredjenje služilo kao najbolje jamstvo, da va ­lovi germanske i madjarske najezde ne bi ni­kada dopirali do njihovih granica.

Zastupati pravašku misao u nedaleko vrieme značilo je kod upravitelja monarhije, zastupati protivu dinastične i revolucionarne težnje. Vrieme je dokazalo, da je to njihovo mišljenje krivo, pa danas izgleda da i neki pronicaviji u monarhiji u ostvarenju pravaškoga programa uvidjaju snagu iste.

Ali, i ako je to za svakoga pravog r o d o ­ljuba vrlo utješljiv pojav, ipak je to žalibože povod, što se je mnogo nemoralnih elemenata ušuljalo u našu stranku. Elemenata, koje na to nije potaklo patriotsko osvjedočenje, koliko štreberska njihova ćud, koja bi ih od Hrvata pretvorila u Japance na sami mig vlade.

Odavna sam takovim elementima smatrao Franka i mnoge njegove pristaše. Ali da pravo rečem, toga ne bih bio mogao nikada evidentno

..-dokazati. Razni argumenti, koji su se sa raznih strana iznosili u posljednje vrieme protiv pra-vaštva Franka i raznih njegovih pristaša, p o d -kriepljivali su me u tom mišljenju, i za mene su bili dostatni, dok za druge niesu. Nalazio sam se u stranci prava s Frankom i njegovim pristašama, premda sam instiktivno osjećao, da gdje su oni, ondje meni ne može biti mjesta. Ta me je sumnja žalosti la; pa dok su Fran-kovi redovi danomice rasli, sve mi je tješnje bivalo u stranci, u kojoj sam se osjećao s t ran­cem, a za čiji program bio sam pripravan sve žrtvovati.

Ipak je napokon, hvala dragomu Bogu, nadošao čas, d a ' se je pravaštvo Frankovaca pokazalo u svojoj golotinji.

Poznati predlog naših dičnih dalmatinskih zastupnika za složan rad svih naših stranaka, tomu je bio povodom.

Frank *se je usudio falsifikovati njihov predlog, pa ih na temelju toga falsifikata p r o ­glasiti slavosrbima i odmetnicima pravaških na­čela, a u prvom redu svemu narodu poznatoga poštenjaka Don Iv.u P r o d a n a !

Što v iše? Objedjuje ih kukavelj s vele­izdaje! Htio bi i nadalje stavljati zublju raz­dora medju sinove jednoga naroda, jer je to sinteza njegova pravaštva, volja tudjinska. Ne će ni da čuje taj čistunac za srpsko ime, htio bi ga izbrisati sa lica zemlje. A ne spominje se rieči slavnoga Kvaternika, nešto boljega pravaša od njega, koje je izrekao u znameni­tom zasjedanju sabora 1861. On, blizanac Ante Starčevića u naglašivanju državnoga prava kra­ljevine Hrvatske, rekao je u onoj zgodi, „da samo najtješniji savez srdaca i politički izmedju hrvatskoga i srpskoga naroda najsigurnije je jamstvo za bolju budućnost obaiju naroda. Mi ćemo, reče on, braću naše Srbe podpomagat i , da postignu svoja prava, za kojima čeznu. Ali neka nitko ne misli, da bi mi htjeli sakatiti naše narodno tielo za volju zlo shvaćene sen­timentalnosti". Drugim riečima on će u svemu podpomagat i Srbe, samo neka rade da se oži­votvori hrvatska država, na temelju hrvatskog državnog prava, neka budu dakle državljani Hrvatske.

Naši dični zastupnici sa svojim predlogom niesu se ni zeru odalečili od toga mišljenja utemeljitelja stranke prava, pa ih ipak Frank ne smatra pravašima, da, jer je on čišći pravaš i od samoga Kvaternika.

Frank je tim svojim zlobnim činom u očima pravih domorodaca obračunao . Koprene su pale, a on se je pokazao u svoj svojoj golotinji.

I bolje je tako. Narod će osjetiti i još jedno razočaranje, ali će pravaška misao, os lo-bodjena tudjinskoga upfjuvka, time mnogo za­dobiti.

A našim dičnim zastupnicima, u prvom redu D. 1. Prodanu, od srca hvala, što su bili povodom, da su se stvari ovako razbistrile.

U slozi svih dobrih, poštenih i nesebičnih domorodaca , od sniežnih Alapa pa do hladne Drine, hoćemo da povedemo borbu na život i smrt protiv svakoga izrabljivanja bilo odzgor, bilo odzdol, pod hrvatskom zastavom, simbolom hrvatske države, na kojoj je zlatnim slovima nap i sano : „Bog i Hrvati". S t e k l i š .

Ovaj liepi članak izašao je u zadnjem broju našeg lista, ali pometnjom slagara izpre-metnut na način, da je bio baš nagrdjen, tako da mnogi čitalac ne će ga se bit naužio, ko što će to moći danas , kad ga ponovno u redu donosimo. — Uredništvo.

Talijanska opereta. Split.

Ne pišemo ove redke radi same operete, jer ona to ne zaslužuje. Bila je do duše na -vještena velikim, bombastičnim plakatima, izra-djenim čak u Italiji, na kojima se kočio a i koči se pompozni naslov „primarna družina". Sinoć nam se je, ta „pr imarna" talijanska ope­reta prestavila sa „ Č a r o m v a l z e r a " i pred našim očima izčezle su nade, koje u nju p o -lagasmo. Izostavivši imitaciju svilenih odjela i per la Iz b a z a r a .. I >i. i m.i u 1.1 ••, k o j e iiuzionisaju momentano oko, ne ostade ništa od zaslužne vike impresarija gg. Karamana i Lombarda.

U opće se kod čitavog družtva opaža velika kuraža, da iznose njemačke stvari vo j ­ničke, kojima jedino njemački glumac zna da p o d a gipkosti i elegancije, te zato uprav i iz­gledale su mizerno sinoćne figure na bini. Joakim u pr. XIII. sličio je pijanom postolaru iz Ka-labrije, pa svi redom tako. Ne zahtjevamo, kažu odgojeni Splićani, da opereta bude savršena, ali zahtjevamo, možemo im odgovorit i , da bude , pristojna, da tenor bude barem sposoban za kor, prima dama za koncertne sile, a drugi da imaju toliko glasa i škole, koliko šantanski pjevači. Ali svega toga ovo družtvo nema ništa. N. pr. poručnik Mousi (Lamori) spada radje u ropotarnicu starinske garderobe, nego na p o ­zornicu. Žalostno je u opće , da odjelima hoće da zavedu u bludnju publiku. „Čar Valcera", onako nema ništa u sebi, osim reklame i jedan mali komadičak glazbenika, valcerioznog Straussa, dva valčika naime, oko kojih je spleo jednu, do grozomornost i nategnutu priču.

U Italiji znamo, da se plaća za čuti ovako piskutljive, sitne glasove samo nekoliko nov­čića a u Splitu K 3. Pi tamo se zašto i k a k o ? Evo Vam odgovora .

G. Karamanu daje hrvat, kazalište u Splitu K 8000 godišnje subvencije, i on za te krune i zato jer on to hoće, nosi neovlašteni naslov kazalištnog agenta i sklapa s talijanskim mi-presarijama pogodbe , koje mu dobro dolaze.

Pišemo ovo radi g. Karamana, koji nam se kao Hrvat nameće, a kao Splitski gospa r dobar posao čini. Ovaj gospodin dobavlja ku­kavna talijanska družtva i to operetna, da bla-zira publiku više nego što je blazirana, a za hrvatske ne će da čuje. U najljepšoj sezoni, kao što je ova dobavlja družtvo, koje bi u Italiji onako nogama izgurali, a hrvatsku d r a ­mu dobavit će usred ljeta i onda će se tužit Hrvati na nemar publike, na propadanje osje­ćaja, a ne će imati pravo, jer su krivi oni, koji dobavljaju p r i m a r n a družtva, sebi u ko ­rist, oni, koji udaraju tako bezobzirne ciene kao da smo u Parizu. Ali da, recite Vi š togod gosparu Karamanu, on će vam se smijati. Ima pravo, jer je uza nj obćina, koja daje jesti, balkanskom agentu za tea t re ; obćina, koja nema energije, da ovome stane na put, nego dapače protežira. Dubrovnik ima hrvatsko družtvo, Spljet

ga nema, jer ne će goso agent gospodskog trga. „Pajac" ga brani, zna zašto. U Splitu nema lista, koji bi ustao radi ovoga.

A propos . Sinoć su pleskali u teatru. Krasota, pleskali su starim karuberama, koje su plesale vtlzer ispod kritike, i bio je opetovan. Niveau duševnosti Splita. I znate što, gospa r Peršić je uživao, i kažu da je govorio, da su Austrijski vojnici krasno pogodjeni u »Caru Valcera", a braća Karamani medju panjam su agitirali. Hrvati su pleskali čekajući, kad ćemo dobiti jedno hrvatsko d ruž tvo : U kraj Splitu 1

Scholastica. Iz p o k r a j i n e , ožujka 1909.

Ustanovom realke u Šibeniku, dokrajčila je svoju misiju mužka gradjanska škola u onom mjestu, koja se pretvara u žensku gradjansku školu. Pozdravljamo ta dva nova zavoda, kojih je Šibenik podpuno dostojan, ali smatramo, da se ne bi Dalmaciji imala skratiti jedna mužka gradjanska škola, bilo radi toga, što nastavne sile koje su sad u Šibeniku, treba drugamo smjestiti, bilo radi toga, što je po t rebno da se osnuje i još koja gradjanska škola u pokrajini, ma da njihov današnji sistem ni program ne zadovoljavaju kako služi pot rebama narodnim.

Nama se čini, da je najnužnije i najpra­vednije, da se u mjesto mužke gradjanake škole u Šibeniku zasnuje jedna u Rabu, koji je odveć odaljen od kakove srednje škole (Zadar ili Senj) j koji prema broju pučanstva i potrebi okolnih otoka (Pag, Silba, Olib i P remuda) na to ima p o d p u n o pravo . Istina, i Knin je nekad tražio gradjansku školu, nu prema nuždi Raba, Knin ima zaostati, jer u neposrednoj blizini ima srednje škole u Šibeniku i Spljetu, a i polazak takove škole u Kninu, kao i u Benkovcu i Sinju, bio bi odveć slab. Više nego gradjanske, trebale ovim mjestima niže trgovačke i obrtne škole, a na „Glavici" u Kninu moralo je biti mjesto i poljodjelske škole. U Drnišu se kani otvoriti rudarska škola, no mi držimo, da bi se ona imala otvoriti u Kninu, čija okolica u rudnom bogatstvu nadmašuje drnišku krajinu, a Drniš i njegova općina radije bi imali uprieti oko podizanja pučkih škola.

Glede primorja i otoka iza Raba najvišu potrebu ima otok Brač da mu se dade gra­djanska škola, a za njim Boka kotorska, dok bi na Visu i Pelješcu zgodne bile trgovačke i obrtne škole uz tečajeve o pomorstvu i ribarstvu.

Radi toga razumije se da bi se trgovačka »miimMitJm Mltflm ti Spli*; morala aHror r e f o r m i ­

rati i uzdignuti na stepen više t rgovačke škole (akademije) u kojoj bi mogli nastavljati nauke srednjoškolci i oni koji bi svršili niže t rgovačke škole, koje bi kako rekosmo, imale da se us ta­nove ne samo u Šibeniku, kako se već snuje u Benkovcu, Sinju, Kninu, Visu, Stonu i Kotoru.

Gradjanske pak škole neka b u d u : u Ši­beniku i Splitu ženske, a u Rabu, Makarskoj , Supetru, Hvaru, Korčuli, Dubrovniku i Boki mužke, a kad bi se i one vremenom bolje p r e ­uredile, ne velimo, da ih ne bi moglo biti i po unutarnjosti pokrajine, ali nikad neka se ne predpostavljaju stručnim školama, jer više vriedi jedna p r a v a gospodarska , t rgovačka ili obrtna škola, nego li sve gradjanske što ih imademo. Našoj pokrajini treba trgovine, obrta, razumna gospodars tva i ribarstva, a to će jedino moći pridići stručne škole. Jedan bivši pedagog.

Upozorujemo vlasti i obćine na ove misli našeg dopisnika, pa živo preporučamo da svi uznastoje, kako bi se prema ovom nacrtu po ­digle i stručne i gradjanske škole u napome­nutim mjestima. — Uredništvo.

U ime pravice i humanitarnosti. ( J a d i k o v k e p o v j e r e n i k a f i n a n c i j s k e s t r a ž e I I . s t e p e n a i c a r i n . a r s k i h p r i ­j a m n i k a. — S t a r i h d r ž a v n i h č i n o v n i k a

XI. r a z r e d a č i n a ) .

Napomenuti su činovnici zanago u Austriji najzapostavljeniji, zanemareni i najslabije pla­ćeni, jer postaju činovnici jedva poslie d v a d e ­setih pa čak dvadeset petih godina službe.

U jubilarnoj godini Nj. Veličanstva bila je koja tisuća državnih namještenika i gragjana pomilovana i odlikovana, a mnogi su tom pri­likom znatno poboljšali svoj ekonomski p o ­ložaj, dok je, u zaglavlju istaknutim činovnicima jubilarna godina poniela puno očajanja i gorkih obsjena.

Zbor c. k. financijalne straže, u kojem smo mi dugi niz naše mladenačke dobe proveli, u kojem smo mi kukavno živjeli, čvrste naše tje­lesne snage težkom i napornom pograničnom 1 unutrašnjom službom oslabili, bje previšnjom Vladarevom odlukom od 13./12. 1908., u znatno' bolji materijalni položaj pos tav l jen ; osobi to veliku korist oćutiše oni namještenici financ. straže u poodmaklim godinam službe i života, kojom su se oslobodili one nevolje, koja ih je, radi kukavna življenja nemilo tištila.

Zabrinuti, pače zdvojni, moramo mi p o ­vjerenici financ. straže i carinarski prijamnici sami sebe pitati, š to smo skrivili, da smo s b e -rivima zaostali za jednim financijalnim stražarom jednakih godina službe ? — Mi smo godina i godina služili u zboru financ. straže dnevnom plaćom od 1 for. kao stražari, sa for. 1.15 kao nadstražari , a kao osjedjeli smo rešpicijenti, mršavom platom gladovali s našim ukucanim !

Mi smo, ne bez žrtve novaca, težke ispite položili, u samosvjesti, da ćemo na svoje vrieme s boljom platom provesti mirniji život. Žalibože, kruto se prevarismo. Štetu koju podnos imo zapostavljanjem u berivima prama onim financ. straže, smatramo kao jednu osjetljivn i neza­služenu kaznu. Pi tamo mi, da li postoji na zemaljskoj kruglji jedna pravna država, koja svoje činovnike od 20 do 25 godina službe (povjerenike financ. straže II. s tepena i carinarske prijamnike skučene na XI. razred čina državnih činovnika) lošije plaća nego li državne posluž-nike ? Postoji li na svietu jedna tvornica ili gradjevno poduzeće, koje bolje plaća svoje radnike i poslužnike nego li činovnike ?

Obzirom na današnja beriva, volit će svaki Hnmim^. ...nlsli.ii.il I rcSpICIJCrtOt [Miv.lv U. I 5C U d j -

strožijoj pedepsi , nego li zatražiti mjesto p o ­vjerenika financ. straže ili carinarskog prijamnika, jer ne će niko zaista, radi socijalnog položaja, promieniti veću s manjom platom.

Beriva jednog povjerenika financ. straže II. s tepena, odnosno carinarskog prijamnika (činovnika XI. razreda čina), koji je 23 godine služio u momčadskom stanju financ. straže, a 2 godine kao činovnik, skupa 25 godina službe, i z n o s e :

a) godišnja plata kr. 1600

b) godišnja aktivitetna d o p l a t a . . ; , 360 ukupno . . kr. 1960

Kad se odbiju odb i t c i : a) kr. 7.68 za biljege, kr. 16.80 za ličnu dohodarinu i b) kr. 79.12 za mirovinski prinos, skupno kr. 103.60, ostaje čist prihod od kr. 1856.40.

Godišnja beriva jednog nadstražara od 20 godine službe iznose :

a) plata kr. 1320 b) aktivitetna doplata „ 396 c) doplata u ime godina službe . „ 500 d) dopr inos za odíelo i remenje . „ 123

ukupno . . kr. 2339

O d b i t c i : a) lična dohodar ina kr. 20, b) mirov. prinos kr. 33.34, skupno kr. 5 3 . 3 4 ; ostaje čist pr ihod kr. 2285.66.

Upravitelj odjela povjerenik financ. straže II. razreda, odnosno upravitelj car inarskog ureda (carinarski prijamnik) starješine financ. nads t ra ­žara primaju 429 kr. i 26 para manje na g o ­dinu, nego li prima njima podredjeni nadstražar , koji ima 5 godina službe manje od njih.

A koji je pak razmjer beriva rešpicijenata prema berivima činovnika u govoru ? T o je pogotovu nevjerojatno ; a da tko ne bi pomislio da je ovo šala, navesti ćemo i neka imena. Ne ćemo otići daleko, podjimo u Gruž. Ondje povjerenik financ. straže II. s tepena Bozo Mi-lošević upravlja s onim kontrolnim kotarom financ. straže, a dodieljen mu je za službu, pri onom odjelu, viši respicijenat Antun Delipetar. Beriva povjerenika Miloševića činovnika XI. razreda, iznose čisto — kako smo gore opisali — kr. 1856.40, dočim njegov podredjenik D e ­lipetar prima godišnje čisto kr. 2786, t. j . 929

* £f. i 60 para više nego njegov starješina.

Evo godišnja beriva j ednog više rešpi ­cijenata od 20 godina službe :

a) plata kr. 1720 b) aktivitetna dopla ta , 516 c) doplata službenog starještva . „ 500 d) prinos za odielo i remenje . . „ 123

ukupno . . kr. 2859 odb i t c i : kr. 41 mirov. pr inosa i kr. 32 lične dohodar ine , skupno kr. 73, ostaje čist prihod od kr. 2786.

Ne samo da su viši rešpicijenti nadmašil i platom povjerenike financijalne straže II. s tepena, već su nadmašili platom i povjerenike I. s te ­pena (činovnike X. razreda čina), Godišnja beriva ovih potonjih iznose :

a) plata kr. 2200

b) aktivitetna doplata „ 480 ukupno . . kr. 2680

Odbitci ovih potonjih (Povjerenika financ. straže I. s tepena) iznose :

a) mirovinski pr inos kr. 108:36 b) biljegovine „ 15:12 c) lična dohodar ina „ 28:—

ukupno . . kr. 151:48 čist prihod dakle iznosi godišnje kr. 2528.42, po tom dakle, povjerenici financ. straže I. s te­pena (činovnici X. razreda č i n a ) : Šisgoreo u Kninu i Menegelo u Imotskome, ljudi od 25 i 28 godina službe, primaju 257 kr. i 48 para p l a t f Pri flffvrlinii .manja, n o g n U p r i m a j u v iSi rešpicijenti : Simonelli, Zaro, Delipetar i t. d., a koji imaju puno godina manje službe nego li napomenuti povjerenici.

Pravednost zahtjeva, da se ovim oštećenim činovnicima što prije u pomoć priskoči, a to sigurno nije neizvedivo, već je sasvim lako.

Ne ćemo sada navesti imena svih cari-narskih činovnika, koji su navršili svu službu i koji mogu sa svom platom u zasluženo stanje mira, i koji sada služe, kako je zgodno jednoć iztaknuo jedan list jedino ,,pel solo diritto di stola". Navesti ćemo samo činovnike financ. straže :

Sistemizovan je broj upravljajućih činov­nika financ. straže u Dalmaciji — bez onih XI. razreda čina — 23, i to : 2 nadpovjerenika I. razreda, 11 nadpovjerenika II. razreda i 10 p o ­vjerenika I. razreda. Od ovih dugo stoje izpraž-njena mjesta od 2 nadpovjerenika II. razreda i 2 povjerenika I. razdreda, dočim su davno svu svoju službu svrš i l i : Nadpovjerenik I. razreda Benković, nadpovjerenici II. razreda Boban, Lu-kanović, Bulat, Miletić i Matković, te povjerenici I. razreda Mattas, Marković, Graf i Hagendorfer (skupa 14, t. j . više od 6 0 % činovničkog stanja).

Netom dakle napomenu ta g o s p o d a , malne svi bez p o r o d a ili premalenim brojem p u n o ­ljetne i obskrbljene djece, š to su svu svoju službu svršili i koji nemaju više što čekati, podju .u zasluženo stanje mira, neka starija vlast dosljednim promaknućima pokrije ta mjesta, s tim će doskočiti i ovoj sa jadikovki znatnom koristi samoj službi. Ako se oni sami ne će da odluče na taj korak, nek ih se u redovno pošalje, kako se je i prije pos tupa lo , kad je to starija volja bila, a to po smislu o d r e d a b a sadržanih u §. 4. br. 3 pos lovnog djelokruga pokraj , financ. vlasti od god . 1906.

Ako li se pak ne će one s tare i iztrošene činovnike s ureda postaviti u stanje mira, nek se oštećene povjerenike financijalne straže i carinarske prijamnike i z a š l e iz z b o r a o v e s t r a ž e , p romakne makar ad personam na viši s tepen čina, odnosno plaće.

Ovo stavljamo na srce Gospod inu Namje-stniku, pa ga vruće molimo, kao Namjestnika i kao Predsjednika Financija, da izvoli uložiti sav svoj upliv, e da se što prije ovoj p ravednoj želji u susret dodje.

Nekoliko povjerenika financ. straže II. s tepena i carinarskih prijamnika i z a š l i h i z z b o r a

f i n a n c i j a l n e s t r a ž e .

Političke viesti. S a s t a n a k c a r e v i n s k o g v i e ć a . Ravnatel j ­

stvo pisarne carevinskog vieća razposlalo je na sve zastupnike pozive k prvoj budućo j s jed­nici, koja se obdržava danas dne 10. o. mj. u 11 sati prije p o d n e .

B a n k o v n i p r e g o v o r i p r e k i n u t i . Mini-sterijalni savjetnik P a p , koji s ugarske s t rane učestvuje u pregovor ima o bankovnom pitanju, povrat io se u Peštu , te odmah potražio min.-predsjednika Dra. NVekerlea, da ga izviesti, d a pregovori , koji. su radi zaključka bankovnog odbora prekinuti, nemaju nikakva izgleda na uspjeh.

M a g j a r s k e t e ž n j e . Magjarski zastupnik Viktor Rdkosi izjavio je s l i edeće : ,,U savezu sa pitanjem bosanske aneksije bavim se i ja s a d a sa idejom, da madjarsku mladež zainteresiram za diplomatska mjesta na Balkanu, odnosno za zvanična mjesta u Bosni i Hercegovini . Mi M a -gjari neimamo od toga interesa ako si mladež uzgojimo za diplomatska mjesta u Berlinu ili kojem neznatnom njemačkom dvoru. Mi m o ­ramo osvojili Balkan, jer interesi monarkije gravitiraju od sada onamo. Odlučio sam za to izraditi zakonsku osnovu o reformi naših s r e d ­njih učilišta. Mojoj je reformi svrha, da se iz­baci obligatnost g rčkog naukovnog jezika, a umjesto ovog da se uvede obuka h rva t sko-srbskog jezika. Čim bude ta osnova go tova izručiti ću ju ministru grofu Apponviu da ju prouči i predloži peš tanskom saboru . P o v o d o m sadašnjih političkih prilika u Hrvatskoj moguće da će se ta osnova za sada još odgodi t i , nu čim nastupi sporazum mira sa Hrvatima, doći će ovo pitanje na dnevni red. Moguće da će ova osnova pospješiti sporazum Hrvata i M a -gjara. U osnovi ustanoviti će se povrh toga stipendije za magjarske akademičare , koji će polaziti zagrebačku ili beogradsku univerzu". Dobro je ovo zapamtit i .

O d g o v o r S r b i j e . P rema viestima iz P a ­riza nalazi se oficielni tekst s rbskoga o d g o v o r a na notu Rusije u rukama ruske vlade. Čim Rusija odgovor prihvati , razposlat će Srbija komunike na velevlasti i Aust ro-Ugarsku . Drže, da će nakon toga monarkija pokazat i bolje razpoloženje prema Srbiji i time bi bio konflikt u svojoj najoštrijoj formi riešen.

N a p i s a o : F. V.

( a r zlata i Kolo milijardaja. P r e v e o : S. Z.

(Konac). Južna Amerika takodjer dostojno prolazi

u redu bogataša . Ovu predstavlja gospodja Izadora Cousinko sa baštinjenom svotom od 283 milijuna kruna, a Australiju sir Jesvin Clark sa 275 milijuna kapitala u brodovlju. Pri ovim brojkama dolazi vrtoglavica! Još je Victor Hugo u „Morskim radnicima" na jednoj stranici ne -umjestno uztvrdio: da je svaki broj ništica pred neizmjernošću! Srednja Amerika iztiče se sa Don Luisom Wizperrazas i sirom John Smi-thom. U bliedom Kitaju statist Li Hun Chang, preminuli otrag malo vremena, bio je . . . raz-tužen rentom od preko jednog četvrta miiijuna na dan. Za nj je doista Kitaj bio „ c a r s t v o m sunca" ; ipak je morao kao svi drugi smrtnici platiti svoj danjak pr i rodi !

Imedju sinova sreće nalazimo četrdeset i sedmu miss Berthu Krupp, djevojku najbogatiju na zemlji, sa mirazom — blažen njezin vjerenik Von Bohlen, tajnik njemačkog saveza pri Vati­

kanu — od 206 milijuna kruna baštinjenih od otca tvorničara topova, onih razglašenih topova, koji su godiue 1870. u prusko-francuskomu ratu tako grozno pokosili francuske čete, Ho-landezka kraljica NVilhelma ne bi se financi-jalno mogla omjeriti s gospodjicom Krupp, jerbo njezino zlato za osamdesetak milijuna jest manje od onog bogate njemačke baštinice. T r ­govac je dandanas nadvisi novac vladara. Je li bi se bilo moglo što takova pomisliti u sred­njem v i eku? ! I ako je NVilhelma kraljica H o -landije, Berta Krupp jest gospodar ica vojske od 50.000 radnika, zaposlenih u tvornici topova i oklopnjača, a sve su ove ne l ro jene ruke rav­nane oblastnom sigurnošću i mjerodajnošću, koja bezuvjetno prelazi mladu k r a l j i c u t o ­p o v a .

Niti na ovoj ljestvici bogataša nestaje vi­soki svećenik: tu je austrijski biskup Kohn, koji je gospodar baštine od skoro 170 milijuna kruna. Za jednog dušobrižnika jest š togod. A ko će moći znat — nastran s ovim — brojku neizmjernog nasliedja Isusovačke b raće? Bog sam znal

Francuzi — bi li se pomis l io? — ne p ro ­

laze puno liepo izmedj velikih zgrnitelja novca; nemate nego bankire Rothschilde i Heine — tudja imena — koji vam jedva podržavaju p o ­ložaj. T o je zato, što je u Francuskoj narodno blagostanje, premda veliko gledeć na dobro gajeno poljodjeljstvo, neizmjernu trgovinu i bujnu industriju porazdieljeno. Francuzi — ovaj darovit i prijazan narod — ne teže na to da nakupe ogromno blago, jer svi, skoro svi, troše širokom rukom svoje pr ihode do zadnjeg luj-d o r a : milijunaši, gradjani, obrtnici i trgovci. „Život je kratak i treba ga užiti" znadu g o ­voriti oni. Pa dajte im krivo, ako možete! Ipak spašava iz škripca i s lobodnu Francusku (t. j . iz nestašice milijardaša ili polu milijardaša) bivša carica Eugenija, koja imade položenih kod englezkih banka do 130 milijuna kruna, povadjenih iz brodoloma drugog carstva, koji će do malo udebljati zlato baštinika Karla ve­likog (Karla V.)

Španjolska, zemlja ponositih hidalgosa, koja je jednoć posjedovala najljepše i naj­plodnije naseobine, dandanas nema da pokaže što velikog sa financijalne strane, što bi p o ­držalo stari toliko izticani prestiž. Američko

zlato brzo je rasplinulo, i muka toli znojnog rad robova izgubljenih, s labo upravljenih naseob in -mje donesla doba r p l o d ; niti je zapravo mogla. Griesi otaca padaju na s inove.

Zadnji od bogatih i ponosnih h idalgosa umro je ima više godina. T o je vojvoda od Ossune, po tomak stare plemenitaške po rod i ce poznat sa svojeg s lobodoumlja i n e o b u z d a n e gizde, koji je posvjedovao blago od nekoliko

m l T kruna' koje ie u ma,° *odina

Nije došle bila pomenuta Italija. Nu man biste tamo tražili j ednog milijardaša Fi nancijalnu dekornost d o n e k " p o £ £ b o g a t i kaeabrez Angelo Quiniieri sa svejih 130 l»juna kruna, koji, ali u redu boga taša d r istom šestdesetičetvrti . ° ° g a t a š a , dc

sa 4 ' V e n A , i ° ^ n ° V 0 V J e k i h K r e z a r a č u " a n a i"

Konference k o d Biener tha . Slovenske lovine izjavljuju s obzirom na dogovore Bie-~rtha sa zastupnicima Šušteršićem i Plojem,

se ministar predsjednik izjavio pripravnim tupiti, ako bi samo njegova osoba bila za-kom poboljšanja unutarnjega polit ičkoga p o ­ja. Držanje ministra predsjednika učinilo je zastupnike utisak, kao da bi on htio raz-

pati slavenski savez. T o mu medjutim ne će 'ii za rukom.

Glasov i s r b s k e š t a m p e . Skoro sva s r b -ska š tampa oštro n a p a d a ministra ruskog Iz-voljs.kog stoga, jer je on prvi savjetovao Sr­biji, da traži odštetu u zemljištu, a sada je nagovara na prot ivno.

Kral jeva p o t v r d a . Kralj je potvrdio za Herceg-Bosnu zakon o osjeguranju radnika.

S a s t a n a k c a r a V i l i m a s p r e d s j e d n i k o m Fal l i eresom. Uza sve dementije uporno se tvrdi, da će se dne 18. travnja predsjednik francezke republike Fallieres sa njemačkim ca­rem Vilimom sastati . Sastanak bit će navodno u Monaku. Predsjednik Fallieres, koji će stići dne 17. travnja u Nizzu, doći će 18. travnja u Monako. Veli se da knez od Monaka radi oko toga, da u isto vrieme stigne onamo i car Vilim.

T u r s k o - b u g a r s k i s p o r a z u m . Ministar edsjednik Milanov izjavio je dopisniku „Li-

e", da će tursko-bugarski sporazum naskoro liediti. Turski ministar izvanjskih pósala Rifat

ša uglaviti će u Pe t rogradu konačno sam orazum. Prisutnost cara Ferd inauda u P e t r o ­

gradu dopriniela je mnogo sporazumu.

Pokrajinske viesti. P u t o v a n j e m i n i s t r a t r g o v i n e . Ministar

trgovine Weisskirchner za uzkrsnih b lagdana (dakle po s taromu običaju svih dosadanjih mi­stara trgovine. O p . Ur.) proputovat i će Dalma­cijom u družtvu jednoga zastupnika, da pregleda lučke radnje i da se na svoje oči osvjedoči, ako su prigovori zastupnika opravdani .

N a z a d a r s k o m l u č k o m u P o g l a v a r s t v u bio je imenovan za podpoglavara barun Angjeo Rossi-Sabatini.

S t a l n a p o v j e r e n i š t v a z a n o v a č e n j e . Ministarstvo za zemaljsku obranu, s obzirom na ovo godišnju odgodu glavnog novačenja d o g o ­vorno sa c. i k. Ministarstvom rata, je odredilo da stalna povjereništva za novačenje god . 1909. uredjuju iznimno 5, 12, 20 i 27 mjeseca ožujka i 5. travnja.

Knj ige z a s i r o m a š n e u č e n i k e p u č k i h i a d j a n s k i h š k o l a . Po nalogu Ministarstva

bogoštovlje i nastavu središnja će uprava klade školskih knjiga u Beču udieliti škol.

god. 1909-10, za siromašne učenike obćih pučkih i gradjanskih učionica u Dalmaciji, školskih knjiga za 8178 kruna vrijednosti.

O d l i k o v a n j e J o s i p a V r d o l j a k a . Pišu nam Sinja: Na 25. pr. mj. mjestnom školskom ravitelju Josipu Vrdoljaku bio je udieljen trti križ za zasluge na školskom polju. U

risustvu šk. nadz. I. Babica, članova kotarskog mjestnog školskog Vieća, školske djece i d ru-h pozvanika, poglavar Kalebić, uz čestitku, iti njegova prsa, na ćemu se Vrdoljak s r -čno zahvali. U ime učiteljstva oslovi svečara

čitelj Tr ipalo , u ime gradjanstva g. I. B.radić, i ime svećenstva naš fra Pajo Mišura. Zna Pajo komu je govor io . 1 zbilja o Vrdoljaku

punim pravom može r e ć i : značaj je, poš te -jak i rodoljub.

z hrvatskih zemalja. Skupšt ina S t a r č e v i č e v e s t r a n k e p r a v a ,

zvana od Dr. Mile Starčevića obdržava se anas u Zagrebu u velikoj dvorani „Sokola" .

U današnjim težkim prilikama, pri pojavima, koja ožalošćuju svako rodoljubno srce, ova skupština naše braće sumišljenika u bielom Za­grebu može samo da bude od koristi našoj narodnoj stvari, jer ju sazivlju prokušani hrvatski borci, čestiti nezavisni ljudi, pravi otačbenici, koji su visoko digli barjak stranke prava i s p a ­sili ga u času, kad je tudjinac preko plaćenih izmećara najviše bio uprao , da taj barjak opo-gani, a onda u prah baci. Dao Bog, te ova skupština urodila željenom slogom svih iskrenih i požrtvovnih pravaša i tim podigla ugled i moć stranke prava, koja je po svom zvanju i

aciatku pozvana, da okuplja i složi sve na-odne sile na sreću i na spas naše Hrvatske,

uzpostavu hrvatske države. Iz Šibenika upravljeni su danas skupštini

mnogobrojni brzojavni pozdravi , izmedj kojih i oni mjestnt organizacije s tranke prava i našeg uredništva.

„Hrvatska S l o b o d a " od ponedjeljak nosi ovaj upit na TrOdlera naše H r v a t s k e : „D.re iosipe Franče l Kažite po istini, koliko ste

primio samo za sastavak molbe Pavla Brozu,

da dobije koncesiju u Otočcu ili Gospiću?! Nadalje nam kažite po istini, na kolike svote vam je morao mjenice podpisati uz uvjet, da će ih izkupiti, kad dobije koncesiju. Koncesija i novac — ići će iz ruke u ruku ! Jeste li već povratili Brozu dotične mjenice ?\

N a p a d a j n a t r o j i c u n a r o d n i h z a s t u p ­n i k a . U nedjelju po podne izišli su iz „Nar. kavane" u Zagrebu zastup. Šupilo i Pribičević. Na zakretu u Gajevu ulicu kod „Velike kavane" nahrupi na njih nekih dvadeset frankovačkih legionaša s toljagama. „Udrite ih !" začuju se povici i odmah je za tim napadnut Šupilo. Pribičevića obranila dva Hrvata, dok se Šupilo izpod udaraca izmakao u dvorište „Velike ka­vane" . — Nar. zast. Banjanin, kad je čuo viku, priskoči napadnutim u pomoć, ali na zlo po sebe . Jedan ga je legionaš udario po čelu. Udarac je zahvatio i oko, te je napadnuti m o ­rao otići u bolnicu. Policija je bila na Jelači-ćevom trgu, ali nije nikoga uapsila. Za vrieme napadaja bila su prisutna i dva čla redakcije „Pranja" . — Stranim novinarima je dojavljeno, da se i na njih spremaju napadaji . — Fran­kovci su toliko vikali na Jurišu, kad je ovaj sam golom rukom napao Crnkovića — a oni ? Ne treba komentara. Zar nije sramota, da strani novinari jave čitavom kulturnom svietu, da č o ­vjek, koji se ne slaže sa Rauch-Frankovom politikom, ne smije u pS biela dana proći kroz najživlje ulice i trgove s lobodnog grada Zagreba !

R i j e č k a ž u p a n e ć e s e o d c i e p i t l . Na poticaj uglednih svećenika obdržavala se je u Komorskim Moravicama jedna konferencija, na kojoj se razpravljalo o odcjepljenju riečke župe od senjske biskupije. Sa te je konferencije oda ­slan prosvjedni brzojav sv. otcu papi, Njegovom Veličanstvu kralju, papinskom tajniku Merry del Valu, hrvatskoj vladi, nadbiskupu Posiloviću, te nadbiskupu Štadleru. Sam vladar je u najtanje tančine upućen o javnoj i crkvenoj strani tog predmeta . Prevladava uvjerenje, da ne bi bilo uputno stvarati nove sukobe, osobito takove, koji bi bili na štetu dinastički odanoga hrvat­skoga svećenstva i naroda, te na uštrb svete katoličke crkve. Zato je naumljeno odciepljenje skinuto s dnevnog reda.

S a s t a n a k s l a v e n s k i h n o v i n a r a . Kako Radićev „ D o m " doznaje, biti će ljetos sastanak svih slavenskih novinara po svoj prilici u Za­grebu, poš to je ljetos stogodišnjica rodjenja Ljudevita Gaja, prvaka hrvatskog narodnog preporoda , pa s tim hoće Slaveni da mu odadu dužno poštovanje.

D o k s e v o d i r a z p r a v a proti veleizdaj­nicima sliede dalnja uapšenja. U M,oroviću uapšen je Svetislav Marković, obćinski načelnik u Maloj Vašici radi zločina veleizdaje, na nalog državnog odvjetničtva u Mitrovici.

P r e u z e t n o s t m a g j a r s k e k o l o n i j e . U Sla­voniju doseljeni Magjari namjeravaju podnieti hrvatskoj vladi predstavku, u kojoj mole, da se naziv mjesta Babinagora promieni u ,,Ju-lianfalva".

Iz n o v i n s t v a . „Hrvatska", uslied velikoga duga od 30.000 K smanjila je svoj format za polovicu. — Na 3. o. mj. u Zagrebu je pre­minuo izdavatelj i glavni urednik „Agramer Tagbla t ta" Simon Vinko Frank. Bijaše okretan i vješt urednik.

K r i z a u U g a r s k o j o d g o d j e n a . 0 mini­starskoj konferenciji izdan je sliedeći komunike : Bankovni odbor u svojoj sjednici od 2. ožujka zaključio je, da se upusti u meritornu razpravu u bankovnom pitanju i podnese izvješće saboru. Ministarsko vieće zaključilo je jednoglasno, da dok pregovori , koji se vode u Beču, ne budu dovršeni ne može primati od zastupničke kuće nikakovih uputa u tom pitanju. Podnesak o bankovnom pitanju ne bi se smio iznieti na dnevni red, dok pregovori izmedju austrijskih i ugarskih punomoćnika ne budu privedeni kraju. Vlada će stoga nastojati, da pregovore s Au­strijom požuri. — U Budimpešti se drži, da je time kriza za neko vrieme odgodjena, jer da je Wekerlu uspjelo kapacitirati sve članove ka­bineta na solidarnost .

Književnost i umjetnost. Ribarsk i p r i ručn ik . Primamo i vrlo rado s

preporukom uvršćujemo : Pripravio sam, da dadem u tisak „Priručnik za ribara". Knjiga će obuhvatiti kakovih 2 0 0 do 2 5 0 stranica žepnog formata. Ribar će u njemu naći sve ono, što mu treba da znade 0 svom obrtu, a oni te su prijateli ribara i ribar­skog obrta moći će iz njega crpati mnogo zani-mivlh podataka. Ciena knjizi bit će opridjeljena na 1 K. po komadu, a izići će netom se prijavi do­voljan broj predplatnika, da se pokriju štamparski troškovi. Vas čisti prihod namjenjen je družbi „Sv. Ćirila i Metoda" u Istri. Prijave, eventualno pred-plate neka se šalju na adresu:

Vinko Belamar ić , učitelj.— Šibenik.

Molimo sve hrvatske novine, da bi ovu objavu blagoizvoljele pretiskati.

Iz grada i okolice. L i č n a v i e s t . Od jučer boravi u Šibeniku

tajnik „Saveza hrvatskih sokolskih družtava" brat Dr. Janeček iz Zagreba s obitelju. U zdrav­stvene svrhe putuje u Dubrovnik, pa se na tom puiu svraća u bratska sokolska družtva, da ih pregleda i da s dotičnim upravama vodi bratske razgovore u interesu sokolstva. Jutros je posjetio Krku, po podne ide u Mandalinu a sutra u Vo­dice Dobro nam došao i sretno dalje pu tovao !

Z a o d r e d j e n j e š k o l s k i h o k o l i š a sastat će se na skoro mješovito povjerenstvo, da utvrdi granice istih p iama shodnost i i razgranjenosti grada, a osobito prama situaciji pojedine škole.

S luča j b e d r e n i c e na jednome volu kon­statiran je dne 28. veljače u Gošiću, obćine skradinske.

Z a r e a l k u u Š i b e n i k u . Doznajemo, da je aaviešteno ustanovljenje realke u Šibeniku stvar zajamčena. U što kraćem roku bit će pozvana obćina šibenska, da osjegura za tu školu zgodna pdmješća i stan upravitelju, dok se izgradi dr­žavna zgrada, a za ovu pak gradilište i svoj d o ­prinos, što sve mora da bude utvrdjeno pose ­bnim ugovorom, odobrenim od obćinskog vieća i od zemaljskog Odbora . — Obavješteni smo suviše, da će se osnutkom realke ustanoviti u Šibeniku trgovačka škola, jer da je ovoj realka preduvjet, kako smo to njekidan javili. 0 svakoj potankosti , š to saznamo, izvjestit ćemo naše gradjanstvo.

, , G6d816 M n a s u k a n . Predproš le noći oko 9 sati, ploveći iz Splita put Zadra, parobrod ugar.-hrv. družtva „ G o d o l o " nasukao se izpod Primoštena. Noć je bila užasno tamna, a lievala je jaka kiša. Prednji dio broda zas tnigao je žestoko o kraj i u nj se usadio. Jučer po podne sve pomoći os tadoše bez uspjeha. P a ­robrod nije oštećen. Putnici su se prekrcali na „Veneciu", istoimenog družtva. Sinoć je „ G o d o l č " izvučen prispio u našu luku i tu prenoćio.

U d a r i o u k r a j . Jučer oko 9 sati iz jutra ulazio je u našu luku veliki parobrod od 6000 tona „Arimatea" družtva G. L. Premuda, na kojemu zapovjeda kapetan Kučić, krcat ugljev-ljem iz Nevvcastla za rimsko družtvo „Sufid". Neprovidjen peljarom vještim za ulaz u luku, kod rta „Paklena" izpod ville gosp , Dallefeste udario je u kraj, zanesen jakon strujom, i to tako šestoko, da se je silno namah nagnuo na protivnu stranu, a na strani, kojom je udario, otvorio rupu. Izprva se mislilo, poš to je paro­brod iznutra pregradjen, da će sisaljke moći svladati vodu kojoj je kroz rupu pros to p rod i ­ranje. Naručen je odmah ronilac, koji će da rupu zaturi. Poš to se pak kasnije ustanovilo, da pomoću sisaljaka nije moguće održati p a ­robrod na površini, odlučilo je zapovjedništvo istoga, da ga spasi skrajnim načinom t. j . na-sukanjem. 1 sada „Arimatea" stoji nasukana u zalivu Mandalinskom i baš u t. zv. Vurnaži.

L i e p e k r š n e v o l o v e , za javni pot rošak dobavljene u Šibenik vidjesmo jučer na obali. Stigli su „Dunom", pa kako su prošli noć na silno uzburkanom moru, tako su dva vola uslied ljuljanja bila s mlaksala.

V i n o g r a d a r i , koji kane grijati svoje navr-nute loze u obć. grijalištu, upozoruju se još jednom, da se do 15. ovog mjeseca moraju za to prijaviti u obćinskom uredu i tu zapisati, koliko će im škrinja za navrtke trebati.

P a r o b r o d a r s k o D r u ž t v o D a l m a c i j a ja­vlja nam da je Vjekoslav Rismondo izabran predsjednikom toga družtva, a Serafin vitez Topić podpredsjednikom.

K i n e m a t o g r a f . Još danas program od p o ­nedjeljka. Sutra promjena. Dnevom 25. t. mj. (četvrtak) odpočet će prikazivanju muke i smrti Isukistove.

Z a ž u p l j a n e Ljubitovice i Lepenica odlu­čena je gradnja nove župske crkve.

H r v a t s k a t i ska ra (Dr . Krstel j i dr .) Vlas tnik , i zdava te l j i o d g o v o r n i u redn ik J o s i p D r e z g đ .

Br. 1831.

Oglas natječaja. Otvara se natječaj na mjesto o b ć i n s k o g

l i e č n i k a za sela obćine Šibenske uz godišnju plaću od K 2400 — sa tri petgodišnje doplate od K 200 svaka, što će primati iz obćinske bla­gajne u jednakim mjesečnim predplatnim obro­cima.

Obćinski liečnik za sela obćine šibenske dužan je liečiti bezplatno siromake, kao takve priznate od obćinskog Upraviteljstva. Za posjete po selima imati će pravo na pristojbe i putne troškove.

Liečnik za sela ima pravo na stalnost i mirovinu u smislu pokrajinskog zakona 28. ve­ljače 1899. i zaključaka obćinskog Vieća u sjed­nicama 2 1 . l istopada 1900 i 27. kolovoza 1905.

Natjecatelji dokazati će da su ovlašteni na liečenje u zemljama zastupanim na Carevin­skom Vieću, da su državljani austrijski i da p o d ­puno poznavaju hrvatski jezik.

Svakomu je natjecatelju prosto obratiti se podpisanom Upraviteljstvu za potanje obavjestj i razjašnjenja.

Rok natječaju traje do 15. t r a v n j a 1909. , a molbe imadu se prikazati podpisanome.

U Š i b e n i k u , 2, ožujka 1909.

Od obćinsHog UpraViteljstVa N a č e l n i k : P r i s j edn ik :

D r . K r s t e l j . P . C i k a r a .

m o ž e s e p r i š ted i t i , k a d a s e z n a p r a v o i i z v o r n o v r e l o robe.

T r a ž i t e b o g a t o i lus t rovani cienik za ž e p n e , z idne , bud i l i ce i u r e s a nj ihal icom, g l a z b e n e i n s t r u m e n t e k a o z a s a s t a v n e d i e l o v e s a t o v a i u r a r s k e s p r a v e i

o n d a će te se osv jedoč i t i i čudit i jeftinim c ienama. J e d n a e l ek t r i čno p o z l a č e n a „ A n k e r - R e m o n t o i r " ž e p n a ura, ko ja ide 36 sat i , s i s t em „ R o s k o p f - P a -t en t " sa e l ek t ro p o z l a ć e n i m l a n c e m K 3 9 0 ; tri

k o m a d a K 1 1 ; š e s t k o m a d a K 20.

JTgnatz Cipres, KraKoV F l o r i a n e r g a s s e 49 /5 . 2—6

Restauracija „Sidrn" = prvog reda z

ŠIBENIK, ul ica s v . Ivana ŠIBENIK.

Čas t mi je o b z n a n i t i c ien jeno o b ć i n s t v o , d a s e u m o j e m l o ­ka lu t o č e i z a b r a n a v ina , k a o : d a l m a t i n s k o , i s t r i j ansko , b ie lo , de se r t , r e f o s e o i t. d., te d o b r o p o z n a t o p i v o S a r a j e v s k o . .

Kuhinja je d o m a ć a p r v e vrst i , ko ja je o b s k r b l j e n a u s v a k o d o b a top l im i mrz l im j e l o m . - -O b j e d 1. r e d a K 1 ; II. r e d a 72 fil.

N a z n a č i t i mi je o s o b i t o , d a se moja je la pr iugotav l ja ju s a m o sa n a r a v n o m m a s t i . P r e p o r u č u j e s e v e l e š t o v a n j e m

S t r i k a A n t u n .

1 4 - 5 2

Restanracija „Sidru" : p r v o g r e d a :

ŠIBENIK, ul ica sv . Ivana ŠIBENIK.

GlaVna ulica - S J I C K J K - GlaVna nlilca

T Uredjen najmodernije — providjen najhi-

gieničnijim, najsavršenijim spravam

B o g a t i z b o r o m naj f in i j ih p a r f i t n a i

in ih k o s m e t i k a 8—16

Osoblje najudVoruije posluga uredna Čistoća uzorna - - . Preporuka se p. u. obćinstVu.

H R V A T S K A

B A N K O V N I O D J E L . prima uiožke na knjižice u konto korentu u ček p rome tu ; e skomp-tuje mjenice, financira trgovačke poslove, obavlja inkaso, pohra ­njuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju najkulantnije. Iz-plate na svim mjestima tu i ino­zemstva obavljaju se brzo i uz

povoljne uvjete.

V J E R E S I J S K A B A N K A

X X X -D I O N I Č K A G I A V N I C A

K 1 ,000 .000

P r i č u v n a z a k l a d a K 100.000

Centralka Dubrovnik - - Podružnica u Splitu i Zadru. Priskrbljuje zajmove uz amort i ­zaciju kotarima, obćinama i jav­

nim korporacijama.

P O D R U Ž N I C A - Š I B E N I K . ~ W

X X x

- X X -

M J E N J A Č N I C A

kupuje i prodaje državne papire , razteretnice, založnice. srećke, va­lute, kupone . Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje.Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Re­vizija srećaka i vriednostuih pa­pira bezplatno. Unovčenje ku­

pona bez odbitka.

Z A L A G A O N I C A

daje zajmove na ručne zaloge,

zlatne i s rebrne predmete , drago

kamenje i t. d. uz najkulantnije

uvjete.

• X X -

• jtotel S)inara» JibCt l i l j I k o d mjes tnog kazal išta |

• obskrbl jen je izvrstnom kuhinjom • • udobnim i zdravim s o b a m a i sv im • - - o s ta l im moguć im konfortlma. - •

- ciene V R L O UMjeRene. P r e p o r u č u j e s e J V a t t U a ttd. $Odig.

I (H li u Mlilil n i u m i n i dl i u 111111111111111111111111111 u i ini i n u i u

SIRITE - -- „HRVATSKU RIEČ"! u i u u u n i 111 ini n i 1111111111111111 u 11111 ii n i 11111111111111111111111

KajVcci -- Izum.

S a m o K 5 « 1 0

s to j i s a d a p r o n a d j e n a „ N i k e l - R e m o n t o i r "

ž e p n a ura s a z n a k o m „ S i s t e i n - R o s k o p f P a t e n t " , koja idje 3 6 s a t i s a k a ­z a l o m z a č a s o v e . — N a minut d o b r o iduča . — a m č e n j e z a tri g o d i n e . ( J e d a n e legan tn i l anac i 5 drug ih ukrasn ih s tvar i d o b i v a k u p a c s a t a b a d a v a ) . J e d n a fina, vr lo l i epo iz radjenn s r e b r n a ura sa

s r e b r n i m l ancem s a m o K H i O . U s lučaju n e z a d o v o l j s t v a v r a ć a s e n o v a c na t r ag .

N a r u č b e šal ju s e p o u z e ć e m ili n o v a c u n a p r i e d .

M. J . H o l z e r ' s W w e . M a r i e H o l z e r t v o r n i č k o s k l a d i š t e ura , z la ta , s r e b r a , k a o i g l a z ­

b e n e i n s t r u m e n t e . K r a k o v , S t . G e t r u d g a s s e 2 9 , H o c h p a r t e r e .

Bogato ilustrovani cienici šalju se badava i franko.

T r a ž e s e p u t n i c i . 9—20

5tccH«ipfcrd-Bay-Kutn

najboljalVoda z a glaVu osobito proti prhutu i opa­

danju Kose. D o b i v a s e s v u g d j e .

FNIUSOI/*? pripravljen od

BEROMANNA I DR. U TEČENU 0. |E.

j e s t i o s t a j e k a o i d o s a d a n a j b o l j e

o d sv ih modern ih s r e d s t a v a z a

b o j a d i s a n j e k o s e i d o b i v a s e za p l a v u , kes tenjas tu i crnu boju uz c ienu od K 2 * 5 0 p o f laš i .

P r o d a j e s e k o d : 2 - 2 0

Vinta Vučića, Droiarija •• Sibemk.

SVOJ K SVOME! SVOJ K SVOME!

ŽUPNICI CRKOVINARSTVA BRATOVŠTINE KOJI ŽELE

prave svieće • • * » o d pčelnog voska

NEKA NARUČE NA

„JEDINU HRVATSKU TVORNICU VOŠTANIH SVIEĆA

I V A P A R U VLADIMIRA KULIĆA, Šibenik (Dal.).

— P o n u d e i c ienici ša l ju s e b a d a v a i franko. —

tUlMIlI 11 i 111 IJ.MJIII.l1.il 111111111111111111111111111111111111 U« IU I II 11

JADRANSKA BANKA U TRSTU Bankovne prostorije u ulici Cassa di risparmio, Br. 5.

.............. Vlastita z g r a d a .

Obavlja sve bankovne i mjenične pos love eskomptuje mjenice, daje predujmove na vr ied-nostne papire , kao i na robu ležeću u javnim skladištima.

Kupuje i prodaje vr iednostne papire , svake vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, te 111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

11111 u 11 u u 11 u n i u i u i II 11 n i u i ni 111 ni 1111 u n i 111M11 1111111 u

banknote i unovčuje kupovne i izždriebane pa ­pire uz najpovoljnije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavnija tržišta monarhije i inozemstva, te o tvara vjeresije uz izprave (dokumnte) ukrcavanja.

Pr ima novac na š tedioničke knjižice u te­kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže i najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvert ira h ipoteke kod prvih hipotekarni zavoda uz najniže uvjete. 16—52 i i i i i n i i i i i i i i i i 11111111111 ni 11111111111111111111111111111111 ji i u 111

$ Battca Comtnerciale Tricstina ® p r i m a :

Uiožke u krunam uz uložničke Listove; sa odkazom od 5 dana uz 2 S / 4 0 'o

. 15 „ „ 3 % • 30 , „ 4 V / o

Uiožke u zlatnim Napoleonima ili u engl. funtim. (šterlinam) uz uložničke Listove: sa odkazom od 15 dana uz 2 %

30 „ „ 2 7, 3 mjes. „ 3 %

NB. Za uložne listove sada u toku, nov kamatnik ulazi u kriepost 15.og Novembra i lO.og Decembra o. g . ; izdaje blagajničke doznačnice na donos ioca sa škadencom od 1 mjeseca uz kamatnjak od 1 1 / 2 % .

Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak koji će se ustanovit i ; obavlja inkasso mjestnih računa, mjenica glase-ćih na Trs t , Beč, Budimpeštu, P rag i druge glav­ne gradove Monarhije, te plaća domicile svojih korent i s ta bez ikakvog troška.

Izdaje uložne knjižiee na štednju uz dobi t od 3 7,°/.

Otvara tekuće račune u raznim vriednotama. Inkassi: Obavlja utjerivanje mjenica na sva mje­sta Inostranstva, odrezaka i izžriebanih vr iednost-nih papira uz umjerene uvjete.

Izdaje svojim korentist ima doznačnice na Beč, Aussig, Bielitz, Brno , Budimpeš tu , Carlsbad, Cerv ignano, C o r m o n s , Cernovicu, Eger, Rieku, Friedek, Gablonz, Gor icu , Graz, Innsbruck, Kla­genfurt, Lavov, Linz, Olomuc , Pilsen, Po lu , Prag, Prossni tz , Dubrovnik , Solnograd (Salzgburg), palit, Peplitz, T r o p p a u , Warnsdorf , B u č k o - N o v o -mjesto i d ruge g radove Monarhi je bez ikakvog troška, a na Inozemstvo po najboljem dnevnmo tečaju.

Izdaje Kreditne listove na sva mjesta Monar ­hije i Inozemstva.

Bavi se kupnjom uz tovarne dokumente u Novi Jork, London , Pariz , Hamburg , itd. ltd. uz umjereni kamatnjak.

Daje predujme na vriednostne papire, robu, warrants i tovarne dokumente uz uvjete, koje će se ustanovit i .

Daje jamčevinu za carine skladišta Kontira-nja (Cont i rungs-Lager) .

Preuzimlje u pohranu i upravljanje: U sobi sigurnosti, koja pruža najveću garan­

ciju proti kojoj mu drago pogibelji provale l va­tre i kojoj je posvećen osobiti nadzor sa strane bankovnih organa, primaju se u pohranu vriedno-stni papiri, zlato, srebro i dragoctenosti, uz povolj­ne uvjete, te se na zahtjev preuzima i upravlja­nje istih.

Osjeguraje vriednote proti gubitcim žriebanja

1 6 - 5 2 Hau» Commtrclalc T r i c s t i n a .

I I I I I I

C R O A T I A O S I G U R A V A J U Ć A Z A D R U G A U Z A G R E B U .

UTEMELJENA O O D I N E 1884 .

CENTRALA: Zagreb, Zrinjsli trg, Berislavićeva ulica br. PODRUŽNICE I GLAVNA ZASTUPSTVA: Osiet, Sarajevo, Snijet i Trst, '

Ova zadruga stoji pod okriljem i nadzorom obćine s l o b o d n o g i kr glavnoga grada Zagreba, te prima uz povoljne uvjete sliedeće vrsti osiguranja

I. N a l judski ž i v o t : 1. a} osiguranja glavnica za slučaj doživljaja i smr t i ;

b) osiguranje miraza; c) osiguranja životnih renta.

2. Osiguranja mirovina, nemoćnina, udovnina i odgojnina sa i bez liečničke pregledbe.

3. P u č k a o s i g u r a n j a na male glavnice bez liečničke preg ledbe .

II. Prot iv š t e te o d p o ž a r a : l . O s i g u r a n j a z a d r u g a (kuća, gospodarsk ih zgrada, tvornica) 2. O s i g u r a n j a p o k r e t n i n a (pokućstva , dućanske robe , g o s p o ­

darskih strojeva, blaga i t. d.).

3 . O s i g u r a n j a p o l j s k i h p l o d i n a (žita, s iena i t. d.) .

III. O s i g u r a n j a s t a k l e n i h p l o č a prot iv r a z l u p a n l a

° P t ! e t p o r x r m i i e s p r i s t o i b a m a ' p r * '• '• '• • « s : * * • K 2 6 1 Q 582 36

• Mm. PDSLM,, „ I M , L K L P ( W B R 3 I I

- PUTNICI PRIMAJU S E UZ P O V O L J N E U V J E T E . 1 6 - 5 2

i i i i i i