UMOR NA BRODU

ANALIZA SIGURNOSTI POSADE

Uvod

• Sigurnost broda razmatra se kao:

• Sigurnost posade u uvjetima preživljavanja i spašavanja od požara, eksplozije, potonuća itd.

• Sigurnost koja se odnosi na radno okruženje kao što je npr. udarac, pad, trovanje itd.

• Sigurnost kao činjenica da je pomorac dio posebnog okruženja sa negativnim socijalnim i ekonomskim čimbenicima

• Opasnost pomorskog zanimanja

Glavne vrste nezgode

Broj nezgoda postotak

Kao rezultat gubitka broda

110 11

Eksplozija, vatra 73 7

Pad 134 13

Otrovanja 87 8

Utapljanja 288 28

Nezgode zbog povećanog prometa

42 4

Pronađeno u moru 47 5

Samoubojstvo 159 15

Ubojstvo 28 3

Ostalo 59 6

Ukupno 1027 100

Analiza nezgoda u floti UK 1999

Vrsta radne nezgode

Broj nesmrtnih slučajeva

Postotak nesmrtnih slučajeva %

Broj smrtnih slučajeva

Postotak smrtnih slučajeva %

Pad, skok 289 30,3 35 44,9

Klizanje, padanje, otpuhivanje

256 26,9 10 12,8

Podizanje, rukovanje 107 11,2

Ozlijeđen od stroja 86 9 2 2,6

Smrzotine 72 7,6

Udar od strane objekta 72 7,6 4 5,1

Trovanje 36 3,8

Nasilje, tuča 6 0,6 1 1,3

Eksplozija, vatra 5 0,5 3 3,8

Sport, igra 5 0,5

Promet na obali 2 0,2 1 1,3

Terorizam, piratstvo 2 0,2 1 1,3

Nestao 12 15,4

Ostalo 10 1 5 6,4

Ukupno 953 100 78 100

Trošak nezgode

• Medicinska skrb

• Gubitak proizvodnosti

• Gubitak materijala

• Administracijski troškovi

• Troškovi socijalne pomoći i poboljšanja kvalitete života

Švedska je kategorizirala opasnost posla na:� Paluba:1. Vez2. Rukovanje grotlima3. Visinski radovi� Stroj:1. Rukovanje alatima u ograničenom prostoru2. Rukovanje velikim strojevima ili alatima3. Nošenje skalama ili ljestvama� Hotel:1. Sklizak pod2. Vrući ili oštri predmeti zbog valjanja broda� Opći problemi:1. Ljestve2. Sklizak ili neravan pod palube

� Danska istraživanja pokazuje da je 50% ozljeda vezano za rad na palubi

� Ostale kritične radnje su hodanje i rad u strojarnici� Prijedlozi za poboljšanja:� Uvjeti hodanja palubom, skalama, penjanja ljestvama� Brodski siz i prilaz brod-kopno� Procjena sigurnosti opreme za vez� Učvršćivanje tereta (lashing)� Prilaz ostavama� Kormilarnica: dovoljno ručica i izbjegavanje oštrih

rubova

Uzroci i posljedice umora na brodu

• Umor je jedan od najopasnijih pojava na brodu.

• Uzročnik je pogrešnih prosudbi, upravljanja i radnji.

• Umor se često javlja zbog nestručne organizacije rada na brodu, ali i specifičnog brodskog okruženja i sl.

• Umor se smatra nepoželjnim fizičkim i psihičkim stanjem člana posade. Čest je uzročnik ljudskih pogreški koje za posljedicu imaju pogibelj (slike 1. i 2.) jer smanjuje sposobnost percepcije i razmišljanja.

� Slika 1. Najčešći uzroci sudara

Izvor: http://www.brighthub.com/engineering/marine/articles/106516.aspx?image=151636

� Najčešći uzroci nasukavanja

• Rast tehnologijskog standarda gradnje i opremanja brodova te konkurentnost pomorskog tržišta dovela je do pojave štednje na ljudskoj radnoj snazi odnosno smanjivanju troškova na uštrb posade. Smanjivanje ovakvih troškova uključilo je pojavu zapošljavanja jeftinije posade s istoka (slika 3.). Ovakve posade često su manje educirane.

Slika 3. Struktura posade svjetske pomorske flote prema nacionalnosti

• Druga pojava koja prati pomorsku svjetsku industriju je smanjivanje broja posade do „sigurnosnog minimuma“ određenog od strane zakonodavca države pripadnosti broda (Minimum manningdocument). Prema podacima Međunarodnog sindikata pomoraca i transportnih radnika (International Transport Workers' Federation -ITF), na svjetskom pomorskom tržištu prisutna je tzv. «podstandardna tonaža», čiji brodari svoju «poslovnost» temelje na drastičnom smanjenju troškova, izbjegavanju obveza, pa i neplaćanju, varanju i ucjenjivanju ukrcanih pomoraca. Izdaci za plaće posade, naročito u razdobljima kriza, najprije se počnu «podrezivati», a ugovori nerijetko produljivati. Rezultat toga su umor i nezadovoljstvo koji često vode do nesreća na brodu. Često se javlja u suvremenom pomorstvu zbog gradnje sve većih i bržih brodova te željom za zaradom.

2. Uzroci umora

� Umor je pojava koja prati ljudsku aktivnost, smanjujeradnu učinkovitost i negativno utječe na stav premaradu. Ako se gleda kroz proizvodnju, umor je definiransmanjenjem radnog učinka tijekom vremena. Fiziološkadefinicija, s obzirom na procese u organizmu, definiraga kemijskim i funkcijskim promjenama koje nastaju u organizmu za vrijeme rada kao što su porast mliječnekiseline u mišićima, smanjenje količine šećera itd. Psihološki, umor je osjećaj iscrpljenosti, bezvoljnosti, razdražljivosti i promjene raspoloženja što potičeradnika da prekine posao koji radi te se odmara ili bavidrugom aktivnošću

• Posade često odrađuju duže ugovore za manje novčane iznose. Vremenski dulji ugovori pomoraca znače i povećani umor koji proizlazi iz takvog odnosa i načina života. Stoga oni često rezultiraju brojnim nesrećama i negativnim posljedicama bilo da se odnose na brod, posadu ili teret .

• Istraživanja su pokazala da je brzina obavljanja posla veća što je radni dan kraći. Tijekom dugog radnog dana radnik se od umora aktivno brani češćim i dužim pauzama te sporijim tempom rada. Produživanjem radnog vremena (slika 4.) značajno se povećava negativno djelovanje umora.

� Slika 4. Prosjek radnih i prekovremenih sati dnevno prema radnim mjestima

• U ILO/IMO publikaciji iz studenog 1997. godine naglašeno je da "Nadziranje zdravlja pomoraca treba biti provedeno zajedno sa drugim alatima koji uključuju nadziranje radnoga mjesta i radnoga okoliša"

• Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanju straže, te obavljanju drugih poslova na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja , propisano je da najveći dopušteni broj sati rada zapovjednika, časnika i drugih članova posade ne smije biti veći od 14 sati dnevno a zapovjedniku, časniku i drugom članu posade mora se osigurati najmanje 10 sati odmora u razdoblju bilo kojih 24 sata i 77 sati odmora u razdoblju od bilo kojih sedam dana (168 sati).

• Prema istom, regulirano je da se svakodnevni odmor može podijeliti u najviše dva dijela, od kojih jedan mora trajati najmanje 6 sati, a vrijeme između uzastopnih perioda odmora ne smije prelaziti 14 sati.

• Pravilnikom su predviđene i iznimke, u slučajevima pregleda broda ili vježbi kada je dopušteno je privremeno skraćenje sati odmora do najmanje 6 neprekinutih sati u dva dana (48 sati), pri čemu odmori u 7 dana (168 sati) ne smiju biti kraći od 77 sati.

• Za brodove na redovnim linijama u nacionalnoj plovidbi i brodove u kategorijama plovidbe 7 (spada u "malu obalnu plovidbu", kompanija i sindikat pomoraca mogu registriranim kolektivnim ugovorom, uz suglasnost nadležne lučke kapetanije, utvrditi drugačiju organizaciju radnog vremena i raspored sati odmora uz osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti

• U praksi ništa ne umanjuje pravo zapovjednika broda da zahtijeva od pomorca bilo koji broj potrebnih sati rada za neposrednu sigurnost broda, osoba na brodu ili tereta, ili u svrhu pomoči drugim brodovima ili osobama u pogibelji na moru. Ovaj pravilnik kojim se regulira radno vrijeme pomoraca donesen je u skladu s ILO Konvencijom o radnom vremenu i ukrcaju pomoraca, iz 1996. (br. 180), te sa svim primjenjivim registriranim nacionalnim kolektivnim ugovorima koji su ovjereni prema zahtjevima navedene Konvencije i međunarodne konvencije o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena i dopunjena .

• nigdje u tom pravilniku nije uzeta u obzir preporuka te konvencije (Odjeljak B-VIII/1 STCW Konvencije) o primjeni propisa koji uključuju maksimalan prosječan broj radnih sati. On nipošto ne smije prijeći 12 sati na dan za određeni vremenski period. Također za brodove na redovnim linijama u nacionalnoj plovidbi i brodove u kategorijama plovidbe 7 (spada u "malu obalnu plovidbu"), kompanija i sindikat pomoraca mogu registriranim kolektivnim ugovorom, uz suglasnost nadležne lučke kapetanije, utvrditi drugačiju organizaciju radnog vremena i raspored sati odmora uz osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti.

� Slika 5. Ovisnost o prospavanoj noći i pribranosti

�Slika 6. Ovisnost o prospavanoj noći i pribranosti

Izvor: http://ajitvadakayil.blogspot.com/2010/12/fatigue-on-chemical-tankers-capt-ajit.htm

• ILO i ITF ne dozvoljavaju prekoračenje predviđenog broja prekovremenih sati zbog razine sigurnosti. Stoga brodar i zakonodavac ugovorom pomorca reguliraju broj prekovremenih sati prema kolektivnom ugovoru za pomorce. Za napomenuti je da je broj prekovremenih sati predviđenih ugovorom često mnogo manji od stvarnih prekovremenih sati. U prekovremene sate se ubrajaju sati van radnog vremena koji uključuju:

• manevar broda• izvanredno održavanje i popravke broda• boravak broda u luci• pojačane brodske straže zbog uvjeta (smanjena vidljivost,

nevrijeme i sl.)• neprilagođen raspored boravaka u luci i navigacije• promjena vremenskih zona • ostali sati van radnog vremena.

• Istraživanja su pokazala da osim nespavanja na umor djeluju i:

• svjetlo

• buka

• vibracije

• ventilacija

• temperature i

• kretanje broda.

� Slika 7. Učinak zaposlenika tijekom dana

Izvor: http://ajitvadakayil.blogspot.com/2010/12/fatigue-on-chemical-tankers-capt-ajit.htm

� Umor se najčešće javlja pri jačoj izloženosti svjetlu. Uz to umor dolazi ovisno o periodu dana. Najmanja pribranost je u ranim jutarnjim satima (od 2-7 sati ujutro). Stoga ne čudi što se u jutarnjoj smjeni od 04.00-08.00 najčešće javlja pospanost i umor (slika 7.).

� Izloženost buci djeluje na umor tek nakon dužeg vremena. Uz buku, umor i pospanost se javlja i zbog vibracija. Vibracija i buka na brodu nastaju zbog rada brodskog stroja. Iako se brodovi pregledavaju i certificiraju na količinu buke i vibracije na brodu u cilju zaštite ljudskog zdravlja, s godinama iskorištavanja broda, one postaju jače izraženim.

� Ekstremne temperature djeluju na povećanje umora. Umor se javlja zbog znojenja, izraženog trošenja energije, nedostatka kisika i sl.

� Gibanje broda je najčešće uzrokovano gibanjem po morskim valovima. Gibanjem broda javlja se pospanost. Zbog nemogućnosti spavanja nakon duže izloženosti javlja se umor i iscrpljenost.

Posljedice umora

• Umor ima negativan učinak na siguran rad. Djeluje na povećanje ljudskih pogreški. Pogreške koje se javljaju su rezultat nedostatka mentalnih funkcija.

• Neposredni efekte ljudskog umora su :

• pogreška u prosudi

• gubitak produktivnosti

• pogreške u odlukama

• povrijede na radu.

• U brodskoj organizaciji poslova umor djeluje na pojavu ljudske pogreške koja se često manifestira:

• nezgodom

• sudarom

• štetom za brod ili teret

• zagađenjem okoliša.

• Umor se može podijeliti na 5 načina:

• fizička neugoda

• gubitak energije

• gubitak motivacije

• Umor djeluje na zdravlje pomorca i izaziva:

•

• kardiovaskularne bolesti

• hipertenziju

• dijabetes

• želučane tegobe

• nesanica.

•

• Uz navedeno, umor djeluje i na socijalni aspekt pomorca te na organizaciju posade te izaziva:

• probleme s obitelji

• smanjuje radni učinak

• povećava broj pogreški

• povećava pospanost

• smanjuje timski rad

• smanjuje motivaciju

• povećava fizički napor.

• Intenzitet umora ne manifestira se na sve članove posade podjednako već on ovisi o:

• godinama života

• životnim navikama

• životnom ritmu

• anamnezi

• masi

• prethodnoj radnoj navici i iskustvu.

• nespavanje uzrokuje smanjenje energije, povećava umor i iscrpljenost. Umor je u povijesti značajno djelovao na najveće pomorske nezgode:

• Nasukavanje Exxon Valdez (1989)

• Požar u teretnim prostorima Kometik (2006)

• Nasukavanje Algomarine (2008).

•

Sprječavanje umora

• Umor se dade spriječiti pravilnom organizacijom poslova na brodu. Procjena ljudskih mogućnosti za izvođenjem poslova od presudnog je značaja. Stoga časnik prilikom organizacije rada na brodu mora biti upoznat sa:

• kulturom člana posade

• starošću člana posade

• nacionalnošću

• radnom iskustvu

• fizičkoj spremi.

• Časnici se obrazuju za organizaciju rada posebnim programima: psihosociologija, upravljanje ljudskim resursima zapovjednog mosta (Bridge Resource Management-BRM) i strojarnice (Engine team management-ETM) i dr. U njima se objašnjavaju pojedine nacionalne i kulturne razlike višenacionalnih posada, njihove prednosti i nedostatke. Uz navedeno časnici se podučavaju pravilnoj organizaciji poslova, izbjegavanju stresnih situacija, ponašanju u kriznim situacijama i dr.

� Pojedine tvrtke su prišle istraživanju na svojim flotama. One su otkrile da se ljudske pogreške javljaju ovisno o prethodnom snu.

� Radno vrijeme se dade produžiti ali uz pauze od 15 minuta svaka dva sata. S produžavanjem radnog vremena se nesmije manipulitrati, a svaki produžetak treba isplatiti čimeće se povećati i motiviranost posade. Uz navedeno važno jepripremiti obroke i piće uz prekovremeni rad. Potrebno je rotiranje zadataka kako bi se održala koncentracija na posao i smanjio umor. Nakon obavljenog zadatka poželjne su manje stanke. Nadzor se drži nužnim u cilju praćenja budnosti. Na smanjenje umora pozitivno djeluje stvaranje timskog rada.

• Nikolić, N., Elaborat o postojanju uvjeta za ponovno priznavanje instituta računanja staža osiguranja sa povećanim trajanjem za zanimanje pomorac, ukrcanom osobkju na brodovima koji plove u području kategorije 2-7, Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka, dostupno na: www.sph.hr/docs/sphHR/documents/35/Original.pdf

• Parker, Tony W. , Hubinger, Lyle M. , Green, S. , Sargent, Leisa , & Boyd, Bob A Survey of the

Health, Stress, and Fatigue of Australian Seafarers (1997)

• Reason, J. (1990). Human error. New York: Cambridge University Press.

• STCW konvencija

• WHO/ILO, Technical and ethical guidlines for workers health surveilance, Geneva, 1997: 2

• www.mastermariners.ca/newfoundland/10conf/16laura.pdf