Umjetno osjemenjivanje goveda - završni rad

ZAVRNI RAD

UMJETNO OSJEMENJIVANJE GOVEDA

Opi poljoprivredni tehniar Mentor:

Lipanj 2013.

Sadraj

1.Uvod ................................................................................................................................... 1

2. Openito o umjetnom osjemenjivanju krava ..................................................................... 2 3.Postupak uzimanja sjemena iz rasplodnjaka ...................................................................... 3 4. Fiziologija reprodukcije krava ........................................................................................... 6

4.1.Spolni ciklus krava ...................................................................................................... 7

4.2.Estrus i otkrivanje estrusa ............................................................................................ 8 4.3Razvoj ploda ............................................................................................................... 11

5.Metode umjetnog osjemenjivanja ..................................................................................... 12 6.Provjera uspjeha umjetnog osjemenjivanja ...................................................................... 14 7.Prednosti umjetnog osjemenjivanja .................................................................................. 15 8. Genetski materijal s odreenim spolom (seksiranje sjemena) ........................................ 16 9.Umjetno osjemenjivanje u Hrvatskoj ............................................................................... 18 10.Zakljuak ........................................................................................................................ 19 11. Literatura ....................................................................................................................... 20

1

1.Uvod

Do danas je umjetno osjemenjivanje ostalo glavni nain za prijenos poeljnih gena i sredstvo je izbora uzgajivaa irom svijeta radi poboljanja genetske kvalitete stada. Ovakva je razina genetskog napretka u govedarstvu postignuta iskljuivo razvojem u tehnologiji proizvodnje sjemena i brzim prihvaanjem umjetnog osjemenjivanja u svrhu unoenja poeljnih gena u populaciju goveda. U svijetu se danas proizvede preko 230 milijuna doza duboko smrznutog sjemena bikova. Ukupan broj prvih osjemenjivanja zabiljeen u 1998. godini i iznosio je 110 milijuna od ega je u Europi bilo 38 milijuna ( 34%) gdje je zabiljeen najvei postotak umjetno osjemenjenih plotkinja u odnosu na ukupnu populaciju i iznosi 61%.

Prvo uspjeno umjetno osjemenjivanje krava u Hrvatskoj obavljeno je jo 1943. godine te je igralo vanu ulogu u suzbijanju spolnih zaraznih bolesti kao to su bruceloza, trihomonijaza, i durinu poslije drugog svjetskog rata. Danas je obuhvat umjetnog osjemenjivanja goveda u Hrvatskoj oko 85%. Ovim zavrnim radom e se pokuati prikazati postupak umjetnog osjemenjivanja, kao i prednosti i nedostatci takvog naina osjemenjivanja. Takoer e biti vidljiva vanost ovakvog naina osjemenjivanja za dananje stoare.

2

2. Openito o umjetnom osjemenjivanju krava

Umjetno osjemenjivanje krava je struni zahvat kojim spermije unosimo u spolne organe plotkinja na umjetan nain, a samo putovanje spermija kroz spolne organe i sami akt oplodnje ostaje prirodan. Stoga je pogreno akt umjetnog osjemenjivanja nazivati umjetnom oplodnjom. U govedarskoj proizvodnji umjetno osjemenjivanje ima veliko stoarsko, ekonomsko i zdravstveno znaenje. Od najkvalitetnijih rasplodnjaka lako se poluuje ejakulat kojim se moe osjemeniti na stotine plotkinja. Samo jednim ejakulatom mogue je osjemeniti 150, 200 pa i vie plotkinja tako da se godinje spermom jednog bika moe osjemeniti i do 20000 krava. Na taj nain se njegove vrijedne proizvodne osobine veoma brzo mogu proiriti na veliku populaciju goveda. Umjetnim osjemenjivanjem se mogu razmjerno brzo popraviti proizvodne sposobnosti goveda na odreenom podruju ili cijeloj dravi. Ovaj nain osjemenjivanja ima veliko znaenje za selekciju i unapreenje govedarstva u nekoj zemlji.

3.Postupak uzimanja sjemena iz rasplodnjaka

Bikovi rasplodnjaci morajuupotrebljavaju u prirodnom pripustu, osobito u libidu , spolnim refleksima i kakvosperme, mora davati fizioloki i morfoloki normalnu spermu s natprosjepreivljavanjem i plodnotrajnom su zdravstvenom kontrolom veterinara, a sjeme se uzima, razrjena najstruniji mogui napozitivna proizvodna svojstva: dobro zdravlje, brz rast i dobru iskoristivost hrane, tovnost, mlijenost, visok postotak mlijepoluuje se na nekoliko naelektroejakulacijom, vaginalnom spuvom, masaom sjemenih vresjemenovoda, uretralnom fistulom, fiksiranjem penisa.najvie se primjenjuje metoda umjizaziva ejakulaciju, poput enskog kopulacijskog organa. Umjetno prilagoizazivaju refleks ejakulacije su temperatura, pritisak i skliskost. Ti nadraaji preko ivreceptora penisa refleksno izazivaju ejakulaciju mujaka.

Slika 1. Uzimanje sperme umjetnom vaginom

3.Postupak uzimanja sjemena iz rasplodnjaka

ju svojim karakteristikama uvelike nadmaiti bikove koji se upotrebljavaju u prirodnom pripustu, osobito u libidu , spolnim refleksima i kakvo

ora davati fizioloki i morfoloki normalnu spermu s natprosjepreivljavanjem i plodnou. Bikove se dri u centrima za umjetno osjemenjivanje, pod trajnom su zdravstvenom kontrolom veterinara, a sjeme se uzima, razrje

i nain. Takvi rasplodnjaci na potomstvo (telad) prenose svoja pozitivna proizvodna svojstva: dobro zdravlje, brz rast i dobru iskoristivost hrane, tovnost,

nost, visok postotak mlijene masti i proteina. Sperma mujaka rasplodnjaka na nekoliko naina, ovisno o vrsti ivotinja: umjetnom vaginom,

elektroejakulacijom, vaginalnom spuvom, masaom sjemenih vresjemenovoda, uretralnom fistulom, fiksiranjem penisa. Za uzimanje sperme od bikova najvie se primjenjuje metoda umjetne vagine. Umjetna vagina je napravljena tako da izaziva ejakulaciju, poput enskog kopulacijskog organa. Umjetno prilagoizazivaju refleks ejakulacije su temperatura, pritisak i skliskost. Ti nadraaji preko iv

leksno izazivaju ejakulaciju mujaka.


3

svojim karakteristikama uvelike nadmaiti bikove koji se upotrebljavaju u prirodnom pripustu, osobito u libidu , spolnim refleksima i kakvoi

ora davati fizioloki i morfoloki normalnu spermu s natprosjenim u centrima za umjetno osjemenjivanje, pod

trajnom su zdravstvenom kontrolom veterinara, a sjeme se uzima, razrjeuje i konzervira Takvi rasplodnjaci na potomstvo (telad) prenose svoja

pozitivna proizvodna svojstva: dobro zdravlje, brz rast i dobru iskoristivost hrane, tovnost, Sperma mujaka rasplodnjaka

ina, ovisno o vrsti ivotinja: umjetnom vaginom, elektroejakulacijom, vaginalnom spuvom, masaom sjemenih vreica i ampula

Za uzimanje sperme od bikova etne vagine. Umjetna vagina je napravljena tako da

izaziva ejakulaciju, poput enskog kopulacijskog organa. Umjetno prilagoeni uvjeti koji izazivaju refleks ejakulacije su temperatura, pritisak i skliskost. Ti nadraaji preko ivanih


Ejakulat je zajednilijezda. Poinje se stvarati u pubertetu, najvie se proizvodi u senilnou. Izluuje se pri ejakulaciji u obliku sluzavovodenastog sekreta mlijemukim spolnim stanicama

ejakulirane sperme ovisi od uzrasta, tjelesne teine,reima, ishrane, njege, dranja, spolne nadraenosti i vjetine uzimanja.ejakulata je da se ustanovi za umjetno osjemenjivanje.se sanitarni pregled (ocjena Makroskopskim pregledom ocjenjuje se koligibanje i miris ejakulata. spermohvatau, prosjeni volumen ejakulata bika iznosi od 5u svih je ivotinja bijela ali se mijenja ovisno o gustomijenja prema ukastoj dok rijetki ebikova zbog velike koncentracije spermija boja ejakulata je ukosti ). Ako boja ejakulata odstupa od normale zbog primjesa (krv, gnoj, urin prljavtina,

Slika 2. Eektroejakulator

Ejakulat je zajedniki proizvod sjemenika, pasjemenika i akcesornih spolnih inje se stvarati u pubertetu, najvie se proizvodi u zrelom dobu i prestaje sa

uje se pri ejakulaciji u obliku sluzavovodenastog sekreta mlijemukim spolnim stanicama-spermijima, i ima konzistenciju vrhnja ili mlijeka.ejakulirane sperme ovisi od uzrasta, tjelesne teine, rase, individualnih osobina, spolnog reima, ishrane, njege, dranja, spolne nadraenosti i vjetine uzimanja.

da li je prikladan za razrjeivanje, duboko smrzavanje odnosno za umjetno osjemenjivanje. Neposredno iza poluivanja ejakulata umjetnom vagi

ocjena istoe), makroskopski i mikroskopski pregled.Makroskopskim pregledom ocjenjuje se koliina, boja, konzistencija, masovno valovito

. Koliina ejakulata odreuje se volumetrijski u graduiranom ni volumen ejakulata bika iznosi od 5-7 ml. Osnovna boja ejakulata

u svih je ivotinja bijela ali se mijenja ovisno o gustoi , to je ejakulat gukastoj dok rijetki ejakulati imaju vodenastu ili plavi

bikova zbog velike koncentracije spermija boja ejakulata je ukastobijelaAko boja ejakulata odstupa od normale zbog primjesa (krv, gnoj, urin prljavtina,

4

ki proizvod sjemenika, pasjemenika i akcesornih spolnih zrelom dobu i prestaje sa

uje se pri ejakulaciji u obliku sluzavovodenastog sekreta mlijene boje s spermijima, i ima konzistenciju vrhnja ili mlijeka. Koliina

rase, individualnih osobina, spolnog reima, ishrane, njege, dranja, spolne nadraenosti i vjetine uzimanja. Svrha ocjene

ivanje, duboko smrzavanje odnosno ivanja ejakulata umjetnom vaginom vri

e), makroskopski i mikroskopski pregled. ina, boja, konzistencija, masovno valovito

uje se volumetrijski u graduiranom Osnovna boja ejakulata

i , to je ejakulat gui , boja se jakulati imaju vodenastu ili plaviastu boju Kod

kastobijela (boja slonove Ako boja ejakulata odstupa od normale zbog primjesa (krv, gnoj, urin prljavtina,

pigmenti, upale gonada) takva sperma se odbacuje.poslije makroskopske ocjene, a vana je jer kod preivamlijene kiseline i ugibanja spermija. kod bika iznosi od 6,2spermija/koncentracija spermija sposobnosti sperme. Na osnovi koncentracije spermija odreejakulata i broj doza za osjemenjivanje.milijarde spermija u 1 ml. Rijse odbacuje.

Nakon ocjene sperma se razrjekonzervira u pajete (slamPAJETE) ili 0,50 ml razrijemilijuna spermija. Proces dubokog smrzavanja ide postepeno od +4do -100 stupnjeva CelzijusaCelzija. Razrjeivanje se vri: (a) radi poveodreen broj inseminacijskih doza i (b) radi produavanja ivota i oplodne sposobnosti spermatozoida, tokom uvanja invitro.Prva kontrola duboko smrznutog sjemena vri se 24h progresivnu pokretljivost spermija, u dozi mora biti najmanje 50% progresivno pokretljivih spermija (oko 15-20 milijuna), slijedeodlaska na teren. Pokazalo se da duboko smrznbolje preivljavanje, vei postotak progresivno pokretljivih spermija nakon dubokog smrzavanja.

Slika 3. Pajeta (slamica) napunjena sa razrije

kva sperma se odbacuje. Ocjena pH ejakulata vri se neposredno poslije makroskopske ocjene, a vana je jer kod preivaa brzo dolazi do nakupljanja

kiseline i ugibanja spermija. kod bika iznosi od 6,2oncentracija spermija takoer je vaan kriterij za procjenu kakvo

sposobnosti sperme. Na osnovi koncentracije spermija odreuje se stupanj razrjeejakulata i broj doza za osjemenjivanje. Gusta sperma preivaa bika ima 1,0 do 2,0

Rijetka sperma sa koncentracijom manjom od 0,5 milijardi u ml

Nakon ocjene sperma se razrjeuje specijalnim razrjeivaima za spermu bika, slamice) koje sadravaju 0,25 ml razrijeene sperme ( MINI razrijeene sperme (MIDI PAJETE), a svaka pajeta

Proces dubokog smrzavanja ide postepeno od +4 stupnjeva 100 stupnjeva Celzijusa 8 minuta, te poslije ide u tekui duik na

anje se vri: (a) radi poveanja volumena ejakulata, kako bi se mogao napraviti en broj inseminacijskih doza i (b) radi produavanja ivota i oplodne sposobnosti

uvanja invitro. Prva kontrola duboko smrznutog sjemena vri se 24h nakon smrzavanja, ocjenjujemo progresivnu pokretljivost spermija, u dozi mora biti najmanje 50% progresivno pokretljivih

20 milijuna), slijedea kontrola je tri tjedna nakon smrzavanja te prije odlaska na teren. Pokazalo se da duboko smrznuta sperma bikova holtajn pasmine ima

i postotak progresivno pokretljivih spermija nakon dubokog

ica) napunjena sa razrijeenom spermom spremna za zamrzavanje

5

Ocjena pH ejakulata vri se neposredno a brzo dolazi do nakupljanja

kiseline i ugibanja spermija. kod bika iznosi od 6,2-6,8. Gustoa er je vaan kriterij za procjenu kakvoe i fertilne

uje se stupanj razrjeenja a bika ima 1,0 do 2,0

etka sperma sa koncentracijom manjom od 0,5 milijardi u ml

za spermu bika, te se ene sperme ( MINI

ene sperme (MIDI PAJETE), a svaka pajeta sadri 20 30 stupnjeva Celzijusa 7h

uik na -196 stupnjeva

anja volumena ejakulata, kako bi se mogao napraviti en broj inseminacijskih doza i (b) radi produavanja ivota i oplodne sposobnosti

nakon smrzavanja, ocjenjujemo progresivnu pokretljivost spermija, u dozi mora biti najmanje 50% progresivno pokretljivih

a kontrola je tri tjedna nakon smrzavanja te prije uta sperma bikova holtajn pasmine ima

i postotak progresivno pokretljivih spermija nakon dubokog

enom spermom spremna za zamrzavanje

6

4. Fiziologija reprodukcije krava

Postojea populacija krava pokazuje znakove smanjene plodnosti izraene veim brojem pregona i visokom uestalou embrionalne smrtnosti. Oito je potrebno dobro razumjeti brojne imbenike koji utjeu na regulaciju spolnog ciklusa (funkcije jajnika i maternice). Posebnu panju treba posvetiti ivotinji, a tu spadaju: pravilno i pravovremeno otkrivanje estrusa (tjeranja) i sprjeavanje promijenjenog hormonskog statusa, to rezultira niskom koncepcijom i poveanjem rane embrionalne smrtnosti. Glavna je mogunost unaprjeenja reproduktivnog zdravlja stada koordinirano voenje hranidbe i reprodukcije.

Ekonomski pokazatelji reproduktivnog zdravlja: Tri su razloga gubitaka zbog reproduktivnih problema:

1. pogreno vrijeme umjetnog osjemenjivanja (UO) i neuinkovita inseminacija 2. produeno meutelidbeno razdoblje 3. izluivanje krava visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka zbog

reproduktivnih razloga.

Pogreno vrijeme umjetnog osjemenjivanja. Poremeaj rada lijezda s unutranjim izluivanjem (endokrini poremeaji) utjeu na plodnost, a oituju se u nepravilnostima spolnog ciklusa, slabim znakovima tjeranja ili izostanku ovulacije. Posljedica je pogreno vrijeme osjemenjivanja. Ponovljena osjemenjivanja tako nepripremljene ili loe voene krave poveava trokove i predstavlja gubitak sjemena.

Produeno meutelidbeno razdoblje nastaje ako ivotinja dugo nije ostala gravidna, laktacija tada traje dulje, a s porastom duljine ovog razdoblja, rastu i ekonomski gubici. Izravan je rezultat poveanja tzv. otvorenih dana (dana od telenja do nove koncepcije) i mjerljiv je gubitak jer se produljenjem laktacije smanjuje dnevna proizvodnja mlijeka.

Izluivanje krava zbog reproduktivnih poremeaja. Ovi se gubici odnose na izgubljenu dobit prerano izluene krave. Naime, krava postie maksimalnu proizvodnju u drugoj laktaciji, s porastom dobi proizvodnja se smanjuje, pa ako izluimo mladu kravu, izgubili smo mlijeko koje bi ona proizvela, ali i genetski potencijal za proizvodnju nove junice.

7

4.1.Spolni ciklus krava

Prirodna dinamika pojave spolnog ciklusa u sisavaca najee predstavlja pojavu od jednog ciklusa godinje koji se javlja, ovisno o trajanju gravidnosti, u ono doba godine koje omoguava da porod nastupi u proljee. Na taj je nain osigurano da majka dobije dovoljno hrane za odravanje laktacije, a novoroene raste i razvija se u toploj i svijetloj okolini. Proces domestifikacije je omoguio domaim sisavcima da imaju povoljne uvjete hranidbe i okolia u svako doba godine, to je omoguilo produljenje perioda spolne aktivnosti, a kod nekih vrsta domaih ivotinja kao to su goveda i svinje, spolni se ciklus periodiki javlja tokom cijele godine. Ipak, ne treba zaboraviti kako spolni ciklus u svih domaih ivotinja ima tendenciju povratka ka prirodnom ritmu od jednog ciklusa godinje. Razmnoavanje domaih ivotinja mogue je jedino tijekom tjeranja ili estrusa kada na jajnicima dolazi do pucanja Graafovih folikula, tj. ovulacije, a enka pokazuje elju za parenjem to je vidljivo iz niza vanjskih znakova i promjena u vladanju ivotinje. Ukoliko u tom periodu doe do uspjenog parenja rezultat je graviditet .

Spolni ciklus u krave dijelimo u etiri osnovne faze:

Proestrus

Oznaava fazu koja direktno prethodi estrusu. To je faza porasta aktivnosti reproduktivnog sustava u kojoj dolazi do regresije utog tijela i posljedino razvoja folikula. Maternica se poveava, na endometriju se javlja kongestija i edem, a njegove lijezde pojaavaju sekretornu aktivnost. Sluznica vagine je hiperemina, poveava se broj slojeva stanica u epitelu vagine, a povrni-superficijelni sloj oronjava.

Estrus

Predstavlja fazu prihvaanja parenja. Dolazi do promjene u vladanju jer krava prihvaa zaskakivanje bika. Maternine, cervikalne i vaginalne lijezde lue pojaane koliine sluzi, vaginalni epitel i endometrij su kongestivni i hiperemini, a cerviks je otvoren. Znakovi estrusa u krave su: nemir i poveana aktivnost, u prvom redu kretanje smanjena proizvodnja mlijeka krave pokuavaju zaskoiti druge krave te doputaju da budu

8

zaskoene, to kao pozitivni odgovor traje vie od 5 sekundi, zatim edem i hiperemija stidnice te bistra, viskozna sluz koja se rastee od stidnice skroz do tla. Proestrus i estrus zajedno nazivamo folikularnom fazom na jajnicima, kada je estrogen dominantni jajniki hormon u cirkulaciji. U krave dolazi do ovulacije 12 h nakon prestanka vanjskih znakova estrusa.

Metestrus

To je faza koja slijedi nakon estrusa. Dolazi do redukcije u ljezdanoj sekreciji maternice, cerviksa i vagine i formiranja utog tijela. Ono nastaje nakon ovulacije gdje se iz granuloza stanica stvaraju luteinske stanice.

Diestrus Vrijeme aktivnosti utog tijela. U to vrijeme sluznica vagine postaje blijeda, a cerviks zatvoren. Maternine lijezde podlijeu hiperplaziji i hipertrofiji, a iscjedak iz spolnih organa se gubi ili se bar znaajno smanjuje. uto tijelo je endokrinoloki aktivno i izluuje velike koliine progesterona. Period aktivnosti utog tijela naziva se jo i lutealna faza. Uz ve opisani jajniki ciklus iji hormoni izazivaju sve ve navedene promjene postoji i ciklus endometrija kod kojeg proestrus i estrus ubrajamo u proliferativnu fazu, a metestrus i diestrus u sekrecionu fazu.

4.2.Estrus i otkrivanje estrusa

Upravo su plodnost i reproduktivno zdravlje krava mjera ekonomske uinkovitosti stada. Za krave koje se oplouju umjetnom oplodnjom, uspjenost otkrivanja estrusa i telenje kljunim su odrednicama uspjenosti ovoga posla. Estrus (spolni ar, tjeranje) je skup fiziolokih dogaanja na spolnim organima koji ukljuuju i odreeno ponaanje ivotinje neposredno prije ovulacije. Duljina estrusa varira od 4 do 24 sata. Znakovi estrusa su: pojaano kretanje, skakanje po drugim ivotinjama, oteena stidnica, oteena i zacrvenjela sluznica rodnice, bistar i rastezljiv iscjedak iz rodnice, raupan rep, sitna oteenja koe na korijenu repa, nemir, trljanje brade, guranje, lizanje, pojava ugibanja slabinskog dijela kraljenice (lordoza), stajanje i doputanje skoka, a popraeno je smanjenim unosom hrane, posljedino snienom proizvodnjom mlijeka. Uspjenost

otkrivanja estrusa u korelaciji je s vremenu koje obuznakove estrusa (Tablica 1).

Slika 4

Uestalost promatranjaJednom dnevno

Dvaput dnevno

Triput dnevno

etiri puta dnevno

Tablica 1. Prosjena uspjenost otkri

Postoji nekoliko pomonih metoda kojima mo

Detektori opasivanjasredinji dio lea i pokazuju da je krava bila zaskodetektora, loi rezultati za hladnog vremena, lano pozitivni rezPostoje bolje inaice koje biljee koliko puta je krava zaskood prvog skoka.

otkrivanja estrusa u korelaciji je s vremenu koje obueni iskusni radnik provede otkrivajuznakove estrusa (Tablica 1).

Slika 4. Optimalno vrijeme osjemenjivanja krave

estalost promatranja Uspjenost Jednom dnevno 60%

Dvaput dnevno 80%

Triput dnevno 90%

etiri puta dnevno 95-100%

na uspjenost otkria estrusa ovisno o broju dnevnih promatranja

nih metoda kojima moemo olakati otkrivanje estrusa:

Detektori opasivanja. Stavljaju se kravi neposredno ispred korijena repa na a i pokazuju da je krava bila zaskoena. Nedostatci su joj: gubitak

detektora, loi rezultati za hladnog vremena, lano pozitivni rezultat u napuice koje biljee koliko puta je krava zaskoena i koliko je vremena prolo

9

eni iskusni radnik provede otkrivajui

a estrusa ovisno o broju dnevnih promatranja

olakati otkrivanje estrusa:

. Stavljaju se kravi neposredno ispred korijena repa na ena. Nedostatci su joj: gubitak

ultat u napuenim stajama. ena i koliko je vremena prolo

Boja za rep. Ispred korijena repa stavlja se traka svijetle boje koju brie krava ili bik koji zaskoi na kravu. Traje oko 4 tjedna, a moe poboljati u

Slika 5. Krava u estrusu zasko

Bikovi i krave probai

testosteronom zaskoit e krave u estrusu i otkriti ih sto

bikovima i agresivno vladanje bikova.

Pedometri. Krave u estrusu kre

Tako pedometrima moemo zapaziti krave koje se vie kre

TV nadzor ukljuuje postavljanje kamera i praprostoru. Ova pomona metoda trai paljivo procjenjivanje dnevnog snimanja i oslanja se na subjektivnu interpretaciju ponaanja ivotinje.

Mjerenje elektrine otpornostiureaja, mjeri se elektrini otpor vaginalne sluzi. Postoji odrekarakteristina za estrus, ali je vanoprocjena bila tona. Stoga treba uvaiti mjeru elektri

Progesteronski test jest hormonski test kojim se utvrmlijeku, a moe nam pokazati ju mlijeku siguran su znak da ivotinja nije u estrusu.

. Ispred korijena repa stavlja se traka svijetle boje koju brie krava ili bik koji oko 4 tjedna, a moe poboljati uinkovitost otkrivanja estrusa.

. Krava u estrusu zaskouje se na druge krave

Bikovi i krave probai. Bikovi kojima su podvezani testesi i krave obrae krave u estrusu i otkriti ih stoaru. Nedostatak su irenje bolesti

bikovima i agresivno vladanje bikova.

. Krave u estrusu kreu se barem dvostruko vie nego one koTako pedometrima moemo zapaziti krave koje se vie kreu.

uje postavljanje kamera i praenje ponaanja krava u promatranom na metoda trai paljivo procjenjivanje dnevnog snimanja i oslanja se

bjektivnu interpretaciju ponaanja ivotinje.

ne otpornosti rodnine sluzi. Uvoenjem vaginalne sonde posebnog aja, mjeri se elektrini otpor vaginalne sluzi. Postoji odreena skala vrijednosti

na za estrus, ali je vano poznavanje individualnih osobina jedinke, kako bi na. Stoga treba uvaiti mjeru elektrine otpornosti prolog estrusa.

jest hormonski test kojim se utvruje koncentracija progesterona u mlijeku, a moe nam pokazati je li dobro vrijeme za UO ili ne. Visoke razine progesterona u mlijeku siguran su znak da ivotinja nije u estrusu.

10

. Ispred korijena repa stavlja se traka svijetle boje koju brie krava ili bik koji inkovitost otkrivanja estrusa.

uje se na druge krave

. Bikovi kojima su podvezani testesi i krave obraene aru. Nedostatak su irenje bolesti

u se barem dvostruko vie nego one koje nisu u estrusu.

enje ponaanja krava u promatranom na metoda trai paljivo procjenjivanje dnevnog snimanja i oslanja se

enjem vaginalne sonde posebnog ena skala vrijednosti

poznavanje individualnih osobina jedinke, kako bi ne otpornosti prolog estrusa.

uje koncentracija progesterona u e li dobro vrijeme za UO ili ne. Visoke razine progesterona

11

Greke u otkrivanju estrusa mjerimo brojem krava koje su osjemenjene, a nisu bile u estrusu i smatra se da danas to iznosi 5-30%. Zbog greaka u otkrivanju estrusa nastaju velike tete, a izraene su utroenim vremenom strunjaka, utrokom sjemena, voenjem pogrene evidencije zbog koje nastaju nove greke u tumaenju novog ciklusa, nastankom infekcija zbog pogrenog vremena osjemenjivanja i njihovog lijeenja.

4.3Razvoj ploda

Za vrijeme ovulacije folikularna tekuina i jajna stanica budu izbaeni u jajovod. Nakon oplodnje jajne stanice u ampuli jajovoda zapoinje njen embrionalni razvoj. Trepetljike jajovoda i peristaltike kontrakcije muskulature jajovoda omoguuju gibanje oploene jajne stanice (zigote) prema maternici. Kada dospije u maternicu, a to je kod krave za 3 do 4 dana nakon ovulacije zigota ima oblik morule (16 do 32 stanica). Od trenutka dospijea u maternicu do nidacije zigota se razvija i hrani materninim mlijekom. Nakon devet dana u razvije se u oblik blastociste i poinje nagli rast i razvoj. Konana nidacija zigote u maternici krave zbiva se izmeu 18-og i 22-og dana nakon oplodnje.

Slika 6. Prikaz razvoja fetusa teleta od 48. dana do 3. mjeseca

12

5.Metode umjetnog osjemenjivanja

Tehnike u postupku umjetnog osjemenjivanja koje se danas koriste su: 1. osjemenjivanje sa svjeim sjemenom u roku od 30 minuta od poluivanja,

osjemenjivanja rashlaenim sjemenom 30 minuta, pa do 12 (24) sati nakon poluivanja kod kojeg se sjeme hladi na +4 C kako bi se uvalo na licu mjesta ili transportiralo

2. umjetno osjemenjivanje s duboko smrznutim sjemenom kojeg je mogue uvati neodreeno vrijeme u tekuem duiku na temperaturi od 196 C u obliku paleta, ampula, pajeta

Svjea sperma aplicira se razrijeena i nerazrijeena. Kod osjemenjivanja svjeim nerazrijeenim ejakulatom koristi se samo frakcija bogata spermom koju se dobiva procjeivanjem ejakulata preko sterilne gaze. Manipulativno vrijeme znatno je vee pri uporabi razrijeene sperme, do 45 puta, u odnosu na nerazrijeenu. Za razrjeivanje sjemena danas se koriste glukozno-umanjano-mlijeni i glukozno-tartaratni razrjeivai.

Primjena duboko smrznute sperme iziskuje poseban sterilan pribor kojim se smrznuta sperma prije osjemenjivanja brzo vadi iz kontejnera s tekuim duikom (pajete, ampule, pelete) i urno ubaci u posudicu s vodom zagrijanom na temperaturu 40 stupnjeva Celzijusa. Vrijeme otapanja duboko smrznute sperme iznosi 30 sekundi, nakon toga najbolje je spermu odmah unijeti u spolne organe plotkinje. Jednom izvaena doza duboko smrznute sperme, ako je drana izvan tekueg duika vie od 5 sekundi, ne smije se vraati u kontejner. Jedna doza duboko smrznute sperme bika mora sadravati najmanje od 25-30 milijuna progresivno pokretnih spermija.

Estrus krava traje 12-36 sati, ovulacija se dogaa 10-16 sati nakon zavretka estrusa. Stoga kravu treba umjetno osjemeniti 13-16 sati, a najkasnije 18 sati poto se otkriju prvi znakovi gonjenja. U 75 % krava estrus poinje nou ili rano ujutro, stoga krave, za koje vlasnik uoi da se gone ujutro, treba osjemeniti predveer, a one za koje otkrije da se gone predveer, treba osjemeniti sljedee jutro. Prije umjetnog osjemenivanja svaku plotkinju valja vaginalno i rektalno pregledati. Ako se nau bilo kakve patoloke promjene na spolnim organima i u rodnici, plotkinju ne osjemenjujemo, ve ju lijeimo. Ako je plotkinja zdrava s vaginalnim i rektalnim pregledom utvrene estrusne promjene na

spolnim organima kravu treba osjemeniti. Prilikom umjetnog osjemenjivanja sjeme se kroz vaginu unosi duboko u grliosjemenivanje krava rabi se vie vizualno osjemenjivanje, izvlametoda i bimanualna metoda.metoda, sastoji se od toga da pronae i fiksira cerviks, a drugom rukom s pistoletom udolazi, pronalazi ulaz u cervikalni kanal, ugura vrak pistoleta gotovo do kraja cervikalnog kanala ili ue u tijelo maternice i tamo aplicira spermu.

Slika 7. Prikaz bimanualne metode osjemenjivanja goveda (intacervikalno

spolnim organima kravu treba osjemeniti. Prilikom umjetnog osjemenjivanja sjeme se kroz vaginu unosi duboko u grli ili u tijelo maternice sve do rogova maternice. Za umjetno osjemenivanje krava rabi se vie razliitih tehnika unoenja sperme u spolne organe, to su : vizualno osjemenjivanje, izvlaenje cerviksa Albrechtsenovim klijetima,

lna metoda. Najea i najuinkovitija metoda kod nas je bimanualna od toga da se jednom rukom ue u rektum i preko njegove stjenke

e i fiksira cerviks, a drugom rukom s pistoletom ue u rodnicu te po gornjoj stjenci dolazi, pronalazi ulaz u cervikalni kanal, ugura vrak pistoleta gotovo do kraja cervikalnog

jelo maternice i tamo aplicira spermu.

. Prikaz bimanualne metode osjemenjivanja goveda (intacervikalno polaganje sjemena)

13

spolnim organima kravu treba osjemeniti. Prilikom umjetnog osjemenjivanja sjeme se kroz ili u tijelo maternice sve do rogova maternice. Za umjetno

tehnika unoenja sperme u spolne organe, to su : enje cerviksa Albrechtsenovim klijetima, manocervikalna

inkovitija metoda kod nas je bimanualna e u rektum i preko njegove stjenke

e u rodnicu te po gornjoj stjenci dolazi, pronalazi ulaz u cervikalni kanal, ugura vrak pistoleta gotovo do kraja cervikalnog

. Prikaz bimanualne metode osjemenjivanja goveda (intacervikalno

6.Provjera uspjeha umjetnog osjemenjivanja

Unato velikoj panji posveuspjenost oploivanja kod umjetnog osjemenjivanja je oko 95%. Da bi se smanjili trokovi i skratilo vrijeme se razne tehnike provjere uspjeha osjemenjivanja:

kliniki pregled krava na gravidnost (rektalni, ultrazvu anketom pomou koje se moe ustanoviti koliko se osjemenjenih krava otelilo Non-return metoda (NR)

Slika 8

Non-return metoda:

Najjednostavnija ali manje pouzdana metim obuhvatom umjetnog osjemenjivanja.

6.Provjera uspjeha umjetnog osjemenjivanja

velikoj panji posveenoj umjetnom osjemenjivanju i sve boljoj ivanja kod umjetnog osjemenjivanja je oko 95%. Da bi se smanjili

trokovi i skratilo vrijeme ekanja do ponovnog osjemenjivanja u sluaju neuspjeha koriste se razne tehnike provjere uspjeha osjemenjivanja:

d krava na gravidnost (rektalni, ultrazvuni) u koje se moe ustanoviti koliko se osjemenjenih krava otelilo

return metoda (NR)

lika 8. Kliniki pregled krava na gravidnost

Najjednostavnija ali manje pouzdana metoda od ostalih. Provodi se u podruim obuhvatom umjetnog osjemenjivanja.

14

enoj umjetnom osjemenjivanju i sve boljoj kvaliteti sjemena ivanja kod umjetnog osjemenjivanja je oko 95%. Da bi se smanjili

aju neuspjeha koriste

u koje se moe ustanoviti koliko se osjemenjenih krava otelilo

oda od ostalih. Provodi se u podrujima sa 100%-

15

7.Prednosti umjetnog osjemenjivanja

Osnovna prednost umjetnog osjemenjivanja je kontrola spolno prenosivih bolesti. Upotrebom umjetnog osjemenjivanja su infekcije Trichomonas fetus i Campylobacter fetus gotovo su nestale. Naravno, pri tome je potrebna stroga kontrola zdravstvene ispravnosti sjemena. Umjetno usjemenjivanje omoguava bre i lake irenje poeljnih genetskih svojstava u proizvodnim pasminama. Ono je takoer od velike pomoi pri ouvanju ugroenih vrsta ivotinja.

Jedna od najvanijih prednosti umjetnog osjemenjivanja je ta to se za njega koriste se genetski najvrjedniji bikovi . Od jednog skoka bika u prirodnom pripustu moemo osjemeniti samo 1 plotkinju a na ovaj nain 150-400 plotkinja. Sjemenom jednog bika moe se osjemeniti po 20000 plotkinja godinje ime brzo dobivamo genetski napredak u stoarstvu.

Takoer je bitno nabrojati i prednosti duboko smrznute sperme: 1.Vremenski gotovo neogranien rok upotrebe, 2.Od ejakulata se primjenom duboko smrznute sperme dobije veliki broj doza sjemena. 3.Doze sjemena ne propadaju jer ih se otapa onoliko koliko ima plotkinja za umjetno osjemenjivanje 4.Duboko smrzavanje uklanja veinu mikroorganizama 5.Uklanjaju se nedovoljno vitalni , nezreli i abnormalni oblici spermija. 6.Omoguava laku provedbu selekcijsko uzgojnog programa u stoarstvu.

Konzerviranje podrazumijeva smanjenje ili potpuno zaustavljanje metabolizma spermija ime produujemo njegov ivot, sniavanjem temperature na +4Csmanjiti e stanini metabolizam i omoguiti produeni ivotni vijek spermija .

8. Genetski materijal s odreenim spolom (seksiranje sjemena)

Ve dulje vrijeme u mlijegenetskog materijala svugdje u svijetu, pa tako i kod nas.svih sisavaca, pa tako i kod goveda je, 1:1.nije mogue promijeniti niti uumjetnog osjemenjivanja iskljujedan rasplodni bik proizvede dovoljnudesetaka tisua, pa i vie plotkinja. Potreba za muse izrazito smanjila (osim za onom izuzetnetritu postiu puno niu cijenudranjem i remontom u vematerijalom i povisilo mu cijenu.

Seksirano sjeme je sjeme napravljeno uobiodvajanja enskih (X) od muenskih ivotinja.

Slika 9. Ilustracija mukog (Y) i enskog (X) spermija

Biologija koja odreuje spol zametkaenskih jajnih stanica i mukog spermija. Jajne stanice kromosom, dok spermiji mogu imaX kromosomom u jajnu stanicu nastajea ako ue sjeme s Y kromosomom


dulje vrijeme u mlijenom govedarstvu prisutan je nedostatak kvalitetnogsvugdje u svijetu, pa tako i kod nas. Omjer spolova mladun

sisavaca, pa tako i kod goveda je, 1:1. Tradicionalnim rasploivanjem taj broje promijeniti niti u korist enskih, ali niti u korist mukih ivotinja.

iskljuila je genetsku potrebu za mukim ivotinjama, budurasplodni bik proizvede dovoljnu koliinu sjemena za osjemenjivanje

ie plotkinja. Potreba za mukom teladi od krava mlijesmanjila (osim za onom izuzetne genetske kvalitete za Centre za U.O.),

u cijenu od enske teladi. Problemi s reprodukcijom,u veini stada stvorilo je kroninu potrebu za

i povisilo mu cijenu.

je sjeme napravljeno uobiajenim postupkom i podvrgnuto postupku enskih (X) od mukih (Y) gameta. Osnovna svrha mu je dobivanje samo


uje spol zametka budueg ivog bia, vezana je uzmukog spermija. Jajne stanice enskih ivotinja sve imaju X

dok spermiji mogu imati X ili Y kromosom. Doe li do ulaska spermija sX kromosomom u jajnu stanicu nastaje enski zametak s XX parom kromosoma,

e sjeme s Y kromosomom nastaje muki zametak s XY parom kromosoma.

16


prisutan je nedostatak kvalitetnog enskog Omjer spolova mladunadi kod

vanjem taj broj spolova ivotinja. Tehnologija

mukim ivotinjama, budui da inu sjemena za osjemenjivanje nekoliko

od krava mlijenih pasmina genetske kvalitete za Centre za U.O.), pa na

enske teladi. Problemi s reprodukcijom, hranidbom, potrebu za enskim rasplodnim

i podvrgnuto postupku Osnovna svrha mu je dobivanje samo


, vezana je uz sjedinjavanje ivotinja sve imaju X

e li do ulaska spermija s enski zametak s XX parom kromosoma,

parom kromosoma.

Tehnologija razdvajanja sjemena koristirazlikuje kromosome u spermijima, te ih kompjuter razdvaja.spermiji sa enskim X kromosomom, a na drugu sspor i izrazito zahtjevan. Aparatura kojada ih ne oteti je sloena regularno sjeme.

Slika 10. Razdvajanje mukog i enskog sjemena

Prednosti upotrebe seksiranog sjemena:

1.Manje problema kod teljenja

2. Izbjegavanje freemartinizma

3.Bolja bio sigurnost stada novih junica iz drugih tala

4.Sexiraju se iskljuivo genetski izuzetno vrijedni bikovi sa dobrom plodno

5.Proizvodnja visoko vrijedni junica za prodaju

6.Garantiramo 90-95% enske

7.Plodnost ovog sjemena je 43

Tehnologija razdvajanja sjemena koristi se gore navedenom biolospermijima, te ih kompjuter razdvaja. Na jednu stranu se sortiraju

enskim X kromosomom, a na drugu s mukim Y kromosomom. Postupak jespor i izrazito zahtjevan. Aparatura koja moe prepoznati, razdvojiti i sortirati

i skupa. Daljnje pakiranje sjemena u pajete je isto kao i za

Slika 10. Razdvajanje mukog i enskog sjemena

iranog sjemena:

teljenja enska telad znai sitnija telad,

freemartinizma

stada - Junice se raaju i ostaju u stadu nema novih junica iz drugih tala

ivo genetski izuzetno vrijedni bikovi sa dobrom plodno

soko vrijedni junica za prodaju

enske teladi

g sjemena je 43-45%

17

biolokom injenicom i Na jednu stranu se sortiraju

kim Y kromosomom. Postupak je vojiti i sortirati spermije, a

pajete je isto kao i za

potrebe za uvozom

ivo genetski izuzetno vrijedni bikovi sa dobrom plodnou

18

9.Umjetno osjemenjivanje u Hrvatskoj

Umjetno osjemenjivanje goveda provodi se u Hrvatskoj samo duboko smrznutom spermom. Bikovima se sjeme uzima tokom cijele godine, izuzevi 2 ljetna mjeseca, kad nije kvalitetno zbog vruina. Svaka naa veterinarska stanica i ambulanta raspolae kontejnerima razliite zapremnine, u kojima se uva smrznuto sjeme. Potrebno sjeme za odreeno podruje se doprema iz centara za umjetno osjemenjivanje. U dananjim uvjetima osjemenjivanje krava u Hrvatskoj, zasada je organizirano na tri naina :

U stanicama ili ambulantama

Na punktovima za umjetno osjemenjivanje na terenu Na poziv vlasnika u staji

Kod nas najei, najbolji, ali i najskuplji, nain umjetnog osjemenjivanja je na poziv u staji. Prvo uspjeno umjetno osjemenjivanje krava u Hrvatskoj je obavljeno jo 1943. godine te je igralo vanu ulogu u suzbijanju spolnih zaraznih bolesti kao to su bruceloza, trihomonijaza, i durinu poslije drugog svjetskog rata. Danas je obuhvat umjetnog osjemenjivanja goveda u Hrvatskoj oko 85%.

19

10.Zakljuak

Reprodukcija mlijenih krava se mora shvatiti ozbiljno i odgovorno kako bi se postigli najbolji rezultati tj. profitabilna proizvodnja. Veliki znaja u tome ima u umjetno osjemenjivanje. Ekonomski je isplativije, drimo manji broj rasplodnjaka, istovremeno suzbijamo pogodovne faktore za nastanak spolnih, parazitarnih i bakteriolokih bolesti. Sjemenom najkvalitetnijih bikova moemo osjemeniti tisue plotkinja bilo gdje u zemlji, jer je u dananje vrijeme mogue dostavljati sjeme. Vlasniku pruamo mogunost izbora sjemena od pojedinih rasplodnjaka, ovisno koje karakteristike on eli.

20

11. Literatura

1. Maji-Bali, Ivanka: Prednosti umjetnog osjemenjivanja duboko smrznutom spermom bikova, Krievci, 2008.

2. Musulin, Marko: Umjetno osjemenjivanje goveda, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

3. Prvanovi Babi, Nikica: Analiza postojeeg stanja i mogunosti ire primjene umjetnog osjemenjivanja konja u Republici Hrvatskoj. Veterinarska stanica 43 (1), 35-43, 2012.

4. peranda, Marcela: Reprodukcija krava. www.bib.irb.hr/datoteka/480529.Fiziologija_reprodukcije_krava_2.docx

Documents

Umjetno osjemenjivanje goveda - završni rad