KONJOGOJSTVO

Konji su, uzevši svako grlo za sebe, suviše vrijedni da bismo olako shvatili problem smještaja, njege i očuvanja njihova zdravlja. Stoga uzgoju konja valjamo pristupiti s puno pažnje detaljno procijeniti sve relevantne faktore:

adaptacija aklimatizacija

klima: makroklima, mikroklima i bioklima

bioklima – klima u samoj bio-zoni životinjestruktura prostora –obogaćena struktura prostora uvjetuje bolju

socijalizaciju životinjasocijalni partneri – treba izbjegavati mijenjanje socijalne strukture

grupe, a omogućiti vizualni i taktilni kontakthrana i voda – dovoljno kvalitetne, te u dovoljnoj količini; trebamo ih

učiniti pristupnima svim životinjamadržanje životinja i smještaj – obratiti pozornost na lijeganje, ustajanje i

kretanjepostupak prema životinjigenetski faktori

 Staje za držanje konja mogu biti zatvorene, poluotvorene i otvorene.

Držanje konja može biti vezano i slobodno. Provjetravanje je u pravilu prirodno. Na taj način se životinje ne uznemiravanju forsiranom ventilacijom. Temperatura u staji treba biti 10-12°C, a vlaga 65%.

Staje treba graditi na povišenom i ocjeditom položaju s dovoljno prostora za ispuste. Pročelje zgrade s vratima treba biti okrenuto na jug. Ukoliko staju gradimo u području jakih sjevernih vjetrova, uža strana zgrade treba biti okrenuta prema sjeveru, pročelje prema istoku ili jugoistoku.

Prostor u staji predviđa se, prema normativima, na osnovi prosječne veličine grla te njihova ukupnog broja i načina iskorištavanja.

Za konja prosječne težine 500-600 kg normativima se predviđa prostor po grlu:

stajališta; 2.8-3.8 m x 1.5-1.7 mširina hodnika u staji:

1. 1.      s jednorednim stajalištima; 1.8-2.5 m1. 2.      s dvorednim stajalištima; 2-3 m

visina staje: 2.8-3.5 mzračni prostor po grlu; 20-40 m3

širina jasala 40-50 cm 

Visina stropa određuje se prema klimatskim prilikama. U područjima s vrlo niskom temperaturom gradi se niži strop jer se manji prostor lakše zagrije.

Vrata su obično dvokrilna, s time da se svako krilo sastoji od gornjeg i donjeg dijela. Gornji dijelovi krila mogu se po lijepom vremenu otvoriti kako bi konji imali više zraka. Širina dvokrilnih vrata je 1.5-2 m a visina 2.2-3 m. Potrebno je imati barem dvoja vrata. Naravno, u većim stajama broj vrata je veći. Sva vrata se otvaraju prema van!

Prozori trebaju biti postavljeni 1.8 m iznad poda kako svjetlost ne bi padala direktno u oči. U pravilu su široki 1.2 m, a visoki 1 m. Donja polovica prozora nije pokretna, a gornja se otvara oko donje osi prema unutra. Površina svih prozora u odnosu na površinu poda treba biti od 1:10 do 1:20. Potrebno osvjetljenje iznosi 10-20W/m2. Prozorsko staklo treba biti u željeznim ili plastičnim okvirima jer zbog kondenzacije vlage drvo brzo trune (pogotovo ako nije adekvatno zaštićeno).

 Izgradnja poda u staji za konje ide ovim tijekom:

skine se 10-20 cm zemljestavi se šljunak, prvo krupni pa na njega sitnišljunak se prekrije sa slojem ilovače i hoblovine u debljini 30-50 cm.

Time se dobiva mekani pod, omogućava se dovoljno vlage u staji, ali je zato nemoguće pranje i dezinfekcija takvog poda. Na sreću konji uriniraju uglavnom na jednom mjestu. Od tog pravila odstupaju samo kod poroda ili tjeranja. Stoga nekoliko puta godišnje treba izbaciti kompletnu podlogu na mjestu uriniranja, odnosno defekacije životinje.

 Drveni pod i pod od cigle predstavljaju nepovoljne solucije jer drveni pod

znatno povećava stvaranje i nakupljanje amonijaka, a cigla se može zasititi i tada je treba promijeniti. Izmjena cigle na podu nije niti jeftina niti jednostavna.

Dimenzije boksova za pojedine klase konja

manji konj 3 x 3-3.5 mveći konj 4.5 x 4-4.5 mkobila s ždrebetom 5 x 4 m Prikladna stelja za konja je načinjena od slame. Dobra svojstva slame

koje se kod steljenja koriste su: higroskopnost, termoizolacija i mekoća, odnosno ugoda pri odmoru konja. Za primjenu je bolja sjeckana slama jer je sjeckanjem slame pojačana higroskopnost i omogućeno stvaranje ravnomjernih naslaga stelje. Pljesniva ili prašnjava slama je nepogodna za upotrebu.

Osim slame, za steljenje konja odgovaraju piljevina ili treset. Pri tome treba paziti da piljevina nije vlažna, slijepljena ili prašnjava. Prednost piljevine je što se može lako i jeftino nabaviti. Naravno, potrebno je osigurati redovito uklanjanje stelje.

 Hranilice i pojilice u konjskim štalama valja postaviti 60 cm iznad poda.

Time je omogućen fiziološki kut kod uzimanja hrane, a onemogućeno je zagađivanje hrane (npr. trljanjem korijena repa o hranilicu ili pojilicu).

 U valovima je hrana razasuta u tankome sloju. Valovi se postavljaju na

visini od 60 cm iznad poda. Izrazito je nepoželjno da se hrana životinjama servira na podu. Dimenzije valova su, u pravilu, 70 x 30 cm i dubina 12-15 cm. Valovi se izrađuju od gline, kamena, metala (aluminijski lim) i plastike. Prikladni valovi ne ostavljaju mogućnost da se životinja na njih povredi, bez mirisa su i lako se za održavaju. Drveni valovi nisu prikladni jer ih konji lako nagrizaju pri čemu dolazi do povreda jezika i sluznice usta. Uz to drvo je skupi materijal, brzo se prlja i raspada pa stoga mirisom odbija životinju. Drveni valov je ujedno i savršena podloga za razvoj mikroorganizama; teško se čisti.

Kako bi se lagano kontrolirala čistoća valova i pojednostavila distribucija hrane, valove treba postaviti na zid koji je okrenut prema hodniku.

 Jasle nisu neophodne jer je povoljnije da konji jedu sjeno i sjenažu s poda.

Time se otežava iritacija očiju i dišnog puta s prašnatom slamom.Hranjenje životinja hranom s poda je relativno nehigijenski postupak, ali je

zato, za konje to sigurno fiziološki način uzimanja hrane.

DRŽANJE KONJA NA VEZUDimenzija ležišta namijenjena konjima držanim na vezu je 3-3.5 x 1.7-2.1

m. Konji nerado liježu u preuskim ležištima. Samim time preuska ležišta onemogućavaju kvalitetan odmor životinje.

Ždrebad ne zna leći, već to treba naučiti, pa je dobro ždrijebe srušiti nakon što posisa kolostrum.

Visina pregrade između ležišta iznosi 135-150 cm, s time da je gornji dio rešetkasti. Kako bi se spriječilo ozljeđivanje nogu konja, drvene grede su do visine od 90 cm obložene slamom.

Prikladna temperatura za konje koji se drže na vezu je u rasponu 5-15°C. Konji lako podnose temperature ispod nule. No na niskim temperaturama doći će do smrzavanja vode u pojilicama, te do povećanih potreba za hranom zbog povećanog odavanja toplinske energije.

Vlažnost zraka u stajiPorečana vlažnost zraka će otežati izlučivanje topline znojenjem, u

kutovima će se nakupljati vlaga što pogoduje razvoju mikroorganizama. Visoka vlažnost će se očitovati vlaženjem i izloženih površina. Za konje je prihvatljiva vlaga 60-80%. Presuhi stajski zrak će dovesti do iritacije i isušenja sluznica. Rezultat takvog stanja su konjuktivitisi, oboljenja dišnih putova i slično.

Konj srednje veličine izlučuje oko 300 g vodene pare na sat (7 dm3/dan).

Plinovi u stajskom zrakuUgljični doksid nastaje kao posljedica disanja, flatus-a i razgradnje

ekskreta. Konj mase 500 kg izlučuje 125 litara ugljičnog dioksida na sat (3m3

dnevno!). Ventilacija u staji za konje je prirodna, što znači da ovisi o struji vjetra, razlici vanjske i unutarnje temperature, veličini i rasporedu otvora.

Konj mase 600kg potrebuje 215 m3 svježeg zraka na sat, dok konj mase 250 kg potražuje 90 m3 zraka na sat. Uopćeno to je m3/h za svakih 2.8 kg životinje, odnosno 180 m3/h za jedno uvjetno grlo od 500 kg (stajsku jedinicu). Maksimalna prihvatljiva koncentracija ugljičnog dioksida u staji ne smije biti nikako veća od 0.2%. Povećanje koncentracije ugljičnog dioksida iznad navedene razine uvjetovati će promjenu pH krvi i tkiva (CO2 + H2O => H2CO3), povećanje frekvencije disanja (presoreceptori za disanje reagiraju prvenstveno na koncentraciju CO2 u krvi) i omamljivanje životinje.

Amonijak je iritans koji nadražuje sluznice oka i dišnih putova; lakši je od zraka. Amonijak inhibira citratni ciklus (izocitrat => 2-okso-glutarat). Time je onemogućeno aerobno dobivanje energije. Stoga amonijakom intoksicirane sluznice se ne mogu obraniti od štetnih agenata iz okoline. Veće količine amonijaka mogu dovesti do intoksikacije i anemije, odnosno stanične hypoxia-e. Maksimalna dopuštena koncentracije amonijaka u staji je 10 ppm.

 Prašina u stajskom zraku može biti organskog i anorganskog podrijetla.

Prašina izaziva iritacije dišnih putova. Kako čestice prašine nerijetko na sebi nose bakterije ( i druge infekte) koje će s zrakom dospjeti duboko u pluća prašina predstavlja važan izvor infekcija bilo pluća, bilo drugih organa.

 

VLADANJE KONJAHodovi koje konj rabi su korak, kas, galop i rjeđi tölt (telt – samo kod

islandskih konja), te rahvan (neki konji u Americi).

Korak je najsporiji način kretanja konja. Razlikuje se skraćeni, srednji i brzi korak. Dužina koraka ovisi o tjelesnoj građi, poglavito o dužini trupa, a iznosi u prosjeku 70-80 cm. Kod koraka samo jedna noga može biti u zraku. Poželjno je da pri slobodnom hodu trag stražnje noge bude za jednu do dvije širine kopita ispred traga prednje noge.

Kas je ubrzano kretanje, pri čemu, zbog jačeg odbacivanja od tla po dvije dijagonalne noge istodobno lebde u zraku. Dužina koraka, tj. udaljenost između dva traga iste noge pri kasu iznosi 1.5 do 2 m, pa i više. Srednja brzina kasa je oko 15 km/h (4m/s). S obzirom na brzinu, razlikuje se skupljeni (skraćeni), srednji i brzi kas.

Galop je najbrže kretanje konja. S obzirom na brzinu razlikuje se školski, srednji, ojačani i trkači galop. U trkačem galopu udaljenost između dva otiska istog kopita iznosi i 5-6 m, pri čemu se čuju 4 udarca (četverotaktno).

Ovisno o tome koju prednju nogu ispružuje više naprijed prilikom odupiranja stražnjih nogu o tlo razlikujemo lijevi i desni galop.

Tölt (telt, eng. runing-step) je kretanje karakteristično isključivo za islandske ponije. To su brzi pokreti nogu, najčešće slični kasu s istostranim, ali ne istodobnim podizanjem i spuštanjem nogu. Stoga se mogu čuti četri udarca (četverotaktno). Kod tölta, iako sliči brzom kasu, nema odbacivanja od sedla, nego jahač sijedi u sedlu mirno, opušteno.

Rahvan (eng. pacer) vrsta je kretanja, uglavnom u kasu, pri kojemu konj istupa istovremeno objema lijevim ili desnim nogama. Pri sporom kretanju za jahača je to neugodno ljuljanje, no pri brzom kasu je jahanje ugodno. Čuju se dva udarca (dvotaktno) kada obje istostrane noge udare o tlo. Neki su konji rođeni rahvanci a neki se mogu kretati i običnim kasom. I neke divlje životinje, npr. slonovi i žirafe se kreču rahvanom.

Promjene u taktu hoda upućuju na patologiju lokomotornog aparata, odnosno na moguću pojavu hromosti.

Spavanje konja

Konj spava 6 sati dnevno; kratko, periodično, bez posebnog kontinuiteta. Spavanje se odvija uglavnom u stojećem stavu, pogotovo kod odraslih, zdravih konja.

Ispitivanje okoliša (radoznalost)

Ispitivanje okoliša je najočitije kod ždrebadi. Kako je za njih sve nepoznato, ždrebad radoznalo ispituje okoliš i na taj način izoštruje osjetila okusa, dodira, mirisa. Time se definira psihološka, odnosno nervna konstitucija. Što je životinja upoznala manje predmeta, odnosno manje okolišnih situacija, to je više plaha, odnosno nepovjerljivija. Za kvalitetnu psihološku konstituciju je izrazito važan odgoj u što bogatijem okolišu i rana socijalizacija. Loše socijalizirane životinje su plahe, nepovjerljive. To su trajne karakteristike koje se naknadno ne mogu promijeniti.

  

INTERAKCIJA PONAŠANJA I ENDOKRINOG SUSTAVA Tijekom uzbuđenja (stres ili hipoglikemija) srž nadbubrežne žlijezde

(adrenal cortex) luči katekolamine: adrenalin (epinephrine) i noradrenalin. To su hormoni koji mogu biti i endokrinog i parakrinog podrijetla. Naime, osim srži nadbubrežna žlijezde luče ih i završeci simpatikusa. To su zapravo tkivni hormoni koji djeluju lokalno. Imaju vrlo kratko djelovanje, pojavljuju se samo u arterijskoj krvi. Djeluju na glatku muskulaturu i spolne organe izazivajući vasoconstrictia-u, te pojačavaju tonus maternice i drugih spolnih organa. Pojačavaju salivaciju. Obrnuto djeluju na plućnu muskulaturu i samim time pospješuju (ubrzavaju) disanje. Djelovanjem katekolamina se znatno

povećava bazalni metabolizam; nastupa metabolizacije i razgradnja glikogena u jetri (hiperglikemija) te aktivacija metabolizma masnih kiselina.

 U slučaju jakog stresa, u situaciji 'bori se ili bježi' kora nadbubrežne

žlijezde (adrenal cortex) luči kortisol i srodne hormone. Podražaj ide putem: CNS hipotalamus hipofiza luči adrenokortikotropan hormon

lučenje adrenalina i noradrenalina

  Uloga adrenalina i noradrenalina je pripremiti organizam za borbu.

Pritom su ostale funkcije metabolizma, nebitne za borbu, minimalizirane. Stimuliraju glukoneogenezu i hiperglikemiju, povećavaju metabolizam masti i proteina, ali (!) onemogućavaju vazodilataciju, onemogućavaju povećani vaskularni permeabilitet, onemogućavaju fagocitozu, reduciraju broj eritrocita u cirkulaciji, proizvodnju antitijela i aktivnost citotoksičnih T-stanica. Ubrzo nakon djelovanja stresa njihovo djelovanje prestaje i stanje se normalizira. Problem nastupaju ukoliko stres djeluje dugo. Kako je početni podražaj za lučenje korisol-a neurogen, razni živčani poremećaji mogu dovesti do prekomjernog lučenja kortisola. Stoga stanje koje životinju ASOCIRA na stresnu situaciju može biti jako štetno.

Sumarno djelovanje navedenih hormona dovodi životinju u stanje bori se ili bježi. Pri tome se javlja i opći adaptacioni sindrom .

PAMĆENJE ŽIVOTINJAPamćenje može biti kratkotrajno i dugotrajno. Kod pripreme za dugotrajan

pamćenje dolazi do selekcije onoga što treba biti upamćeno u limbičiki sustav (lymbic system). Pri tome ukoliko tijekom pamćenja nekog događaja dođe do novog podražaja jednakog ili istog intenziteta neće biti trajnog pamćenja prvotnog podražaja.

HRENIDBENE NAVIKE KONJAKonj travu odgriza blizu samog korijena. Ukoliko je trava obilna, konj

uzima 2-3 zalogaja i kreće dalje, no ukoliko je pašnjak oskudan travom, konj uzima 14-17 zalogaja. Konj izbjegava travu zagađenu fecesom. Tijekom ispaše su konji na određenoj udaljenosti jedan od drugog. Ta udaljenost je regulirana veličinom pašnjaka. Ždrebad intenzivno pase tek nakon nekoliko tjedana starosti iako već sa desetak dana pomalo gricka travu.

Odraslom konju je potrebno 50 min za žvakanje 1kg hrane. Pritom konj izvodi 40-50 zalogaja i 40-80 pokreta u minuti.

Ako je hrana konstantno ponuđena konjima, oni je uzimaju u nepravilnim razmacima, a mogu je uzimati i bez potrebe.

Konj pije vodu jednom ili više puta dnevno, što, između ostalog, ovisi o načinu napajanja (korita, pojilice...).

SOCIJALIZACIJA NOVE JEDINKE Nije poželjno u skupinu dovoditi nove životinje koje skupina ne prihvaća.

Pritom, zbog problema u socijalizaciji sa grupom, može doći do ozljeda. Prihvaćanje nove jedinke bit će olakšano ukoliko je stavimo na pašnjak i tek nakon toga na ('njen!') pašnjak pustimo skupinu k njoj. Moguće je i odvajanje životinje iz grupe i stavljanje te životinje s novom u ograđen prostor tijekom nekoliko dana. Jedinka će novopridošlu životinju prihvatiti i poslije je uvesti u grupu kao 'poznatog' člana.

POTREBE ZA VODOMKonji termoregulaciju u znatnoj mjeri vrše znojenjem. Poput ljudi, konji se

znoje pri radu, fiziološkom naprezanjima (porod, dojenje, strah). Konji se znoje i kod kolika. Prilikom oboljenja želuca imat ćemo 'hladno' znojenje.

Potreba konja za vodom ovisi o pasmini (tipu) konja, dobi, spolu, vrsti hrane, načinu napajanja, vrsti voda, znojenju.

Ždrijebe je u stanju popiti 10-15 litara vode dnevno.Radni konji kod laganog rada potrebuju 30-40 litara vode dnevno, a kod

teškog rada 60-80 litara vode dnevno. Kobile koje doje potrebuju 40-60 litara vode dnevno.

Normalno evaporacijom konj izluči 0.3 litre vode na sat. Tijekom teškog rada ta se količina može povećati i 10 puta.

Konji su jako osjetljivi na kakvoću vode, odnosno na miris i okus vode. Stoga će klorirana voda ili voda u posudi koja se rabila za druge svrhe, kod konja izazvati veliku odbojnost. Konji će piti vodu koja im ne odgovara tek ukoliko su prisiljeni.

Optimalna temperatura vode za konje je 9-12°C. Ukoliko je voda previše topla, životinja nema osjećaj gašenja žeđi. Uz to, topla voda je opasna jer je povoljan medij za razvoj mikroorganizama. Ukoliko je voda suviše hladna, može doći do gastrointerstinalnih tegoba.Kiselost vod valja biti u granicama neutralnog (pH 6-7.5). Voda s pH manjim od 2 ili većim od 11 nije za uporabu. Voda također treba biti negativna na sumporvodik. Nalaz sumporvodika (H2S) u vodi upućuje na prisustvo bakterija. Udio amonijaka u vodi ne smije biti veći od 2 ppm. Veća koncentracija amonijaka od graničnih 2 ppm, ukazuje na svježe organsko onečišćenje vode. Stajanjem u vodi amonijak će se oksidirati u nitrati ( - NO 3) i nitrite ( - NO 2):

NH3 + O2-NO3 + H2O

NH3 + O2 -NO2 + H2ONitrati i nitriti upućuju na starije organsko onečišćenje vode. Njihova granica u vodi treba biti ispod 0.5ppm za nitrite (toksični) i 30ppm za nitrate (kancerogeni). U većim koncentracijama su toksični. Konji defeciraju 6-12 puta dnevno, a uriniraju oko 3 puta dnevno. Frekventno uriniranje može upućivati na upalu urinarnog trakta, ali i tjeranje kobila , strah.

Njegovanje konjaKonji ne mogu dohvatiti lumbosakralni i vratni dio pa ih trljaju o predmete, drveće i slično. Konji se čiste i međusobno u okviru socijalnog čišćenja.Čišćenje repa konj vrši kao samo-čišćenje, stoga to može ukazivati, ali i pojačati parazitarnu invaziju.Konji se znaju valjati na pješčanim površinama.

VOKACIJA – glasovna komunikacijaNjištanje je najčešći oblik vokacije. Glasno je. Njištanje je jako uočljivo prilikom odvajanja ždrebeta od kobile. Rzanje je oblik glasanja konja koji se javlja prije hranjenja, prije parenja (pastuh) i tijekom brige kobile o ždrebadi.Prodorno oglašavanje se javlja tijekom međusobnog susreta agresivnih životinja, straha, seksualnog odbijanja kobile, pogotovo ukoliko kobila nije u fazi tjeranja. Alternativni sustavi.Životinje nam svojim ponašanjem pokazuju koji im sustav najviše odgovara.

GOVEDARSTVOGovedarstvo je najjeftiniji način konverzije manje vrijedne (trava...) u više

vrijednu hranu (meso). Kod nas mogućnost leži u malim obiteljskim gospodarstvima s 20-25 mliječnih krava u uzgoju.

 Tipovi uzgoja krava:

mliječni (muzni)mesnikombinirani

Mliječni tip uzgojaNastambe prikladne za mliječni tip uzgoj imaju temelje dubine 80-120 cm,

a temelji su iznad zemlje uzdignuti 30-60 cm. Pod je termoizoliran. Sastoji se od slojeva, odozgo prema dole:

cement, 5 cm, zaštitna podloga od tvorničkog granulata,laki beton, šljunak, 30 cm – drenaža.

Prikladni prozori su veličine 120 x 60 do 90 cm, a vrata 2.5x2 m. Poželjno je da se vrata otvaraju prema van zbog lakše evakuacije životinja. Odnos površine poda i površine prozora treba biti 20:1 u korist poda. Temperatura u staji treba biti 12-16°C, a maksimalni prihvatljivi ekstremi su 0-26°C. Odgovarajuća vlaga za staju iznosi 60-80%. Koncentracija CO2 ne smije biti viša od 3500 ppm (0.35%), a amonijak ne koncentriraniji od 50 ppm.

VentilacijaNa govedarskim farmama se u pravilu koristi prirodna gravitacijska

ventilacija. Na taj način se u jednom satu 6-7 puta izmjeni stajski zrak. Na velikim farmama se posebno drže krave u laktaciji, kojih je u pravilu

oko 70%, a posebno krave u suhostaju, kojih je u pravilu do 30%. Odvojeno držanje se prakticira zbog osobitosti hranidbe. Krave u suhostaju se drže grupno, na stelji u staji ili vani na svježem zraku uz obilje sunca.

U govedarstvu se prakticiraju 2 oblika držanja:1. 1.      pojedinačno na vezu2. 2.      skupno, s time da svaka životinja ima svoj ležaj

 Držanje na vezu može biti jednoredno i dvoredno. U jednom redu u pravilu

može biti do 15 životinja.Ležišta se prema dimenzijama dijele na:

1. 1.                  kratka ležišta; 1.6-1.7m x 1.1-1.3 m. Kod kratkih ležišta je glava goveda smještena iznad valova.

1. 2.                  srednje duga 230 x 1.2 m2. 3.                  duga ležišta; 2.5m x 2.3m

Navedene dimenzije su za kravu dužine trupa 1.7m. Ovisno o veličini krave, veličine navedenih ležišta variraju. Tako su dimenzije srednje dugih ležišta za krave (Izvor Molbert i sur. 1975.):

Dužina trupa /m

Dužina ležaja/m

Širina ležaja/m

1.4 1.9-2.0 11.5 2.0-2.1 1.11.6 2.15-2.25 1.151.7 2.25-2.35 1.2

100% 130% 70% Kratki ležajevi su čisti, ali za kravu nekomforni, dugi ležajevi su prljavi.

Vezanje goveda se vrši:vertikalno Grabnerovim lancem, električnim uređajemvratnim okvirom

IzgnojavanjeU kratko ležište je uglavnom postavljen pod od gume ili PVC-a. Uz samo

ležište se nalazi ili kanal s blatištem ili kanal s rešetkastim podom.1. 1.                 kanal s blatištem, širine 20-25 cm. Radi čišćenja

potrebno je kanal dnevno steljiti s 2-4 kg slame po grlu.

2. 2.                 kanal s rešetkastim podom, širine 1m, dubine 0.65m. Samim time nema potrebe za steljenjem, a odstranjivanje gnoja je vrlo jednostavno.

SLOBODNO DRŽANJE Staja s slobodnim držanjem sastoji se od individualnih boksova /ležišta za

odmor krava. Krave imaju dovoljno prostora za kretanje, a hrane se s krmnog stola. Ležaji se prostiru, ali su potrebe u pogledu prostirke upola manje nago pri vezanom držanju (1-2 kg/ležištu dnevno). Pri slobodnom držanju racionalnije se iskorištava stajski prostor s obzirom na broj krava. Nepoželjna pojava kod slobodnog držanja je otežano mehanizirano izđubrivanje. Staje mogu imati , dva, tri ili četri reda boksova. Boksovi su dimenzija 2.25 x 1.3-1.5 m2. Među boksovima su metalne pregrade visine 1.1m. Između redova boksova nalaze se blatni hodnici širine 3.4 m.

Valovi, jasle, hranilice i pojiliceVisina gornjeg ruba valova treba biti 70 cm, a dubina valova, 30-40 cm.

Potrebno je osigurati 60 cm jasli po kravi. Zbog higijene vode pogodnije su automatske pojilice od korita.

Prikladne jasle trebaju biti smještene na visine 40-50cm, s time da je nivo otvora od zemlje uzdignut 50-60cm. Važna je visina jasli u odnosu na nivo ležišta.

Hranidbeni stol je duga betonska ploča širine 1m. Potrebno je izdvojiti 80-100 cm hranidbenog stola po životinji. Mane hranidbenog stola su rasipanje i zagađenje hrane.

Automatske pojilice se postavljaju na visinu od 40 cm. Ukoliko nemamo automatske pojilice, možemo rabiti i korita sa sistemom plovaka, no to je manje sretno rješenje.

Vezanim životinjama moramo omogućiti nesmetano lijeganje, ustajanje i prilaz jaslama. Ne smiju se lancima vezati rogovi. Vez ni na koji način ne smije ozljeđivati životinju.

PorodilišteZa teljenje krava su najprikladnija duga ležišta (2.5 x 2.3 m2) pokrivena

slamom. Poželjno je da uz ležište bude hodnik širine 2m.

Zasušenje kraveTijekom zasušivanja krave se skupno drže na dubokoj stelji. Za svaku

životinju je potrebno ležište dimenzija 2.25 x1.5 m2. Ukupni prostor staje (boks i hodnici) po kravi iznosi 6 m2. Površina ispusta za krave iznosi 20-25 m2/kravi. Dakako, ispust treba biti ograđen.

Potrebe za vodomPrilikom planiranja gradnje govedarske farme, jedan od bitnijih faktora je

osiguranje dovoljne količine vode. Dnevna potreba za vodom jedne farme iznosi zbroj svih dnevnih potreba za vodom na toj farmi:

1. 1.                                    potrebe životinja; 40-60 litara po životinji dnevno zimi i 50-80 litara po životinji dnevno ljeti.

2. 2.                                    čišćenje izmuzišta; 30 litara po životinji dnevno

3. 3.                                    čišćenje muznog stroja; 10 litara po životinji dnevno

4. 4.                                    čišćenje kanti; 5 litara po životinji dnevno5. 5.                                    čišćenje ruku; 2 litara po životinji dnevno

Ukupno; 87-127 litara po životinji dnevno.

 

IzmuzišteIzmuzište u širem smislu čine izmuzište i preteče prostorije:

čekalište,izmuzište, strojnica,prostorija za laktofriz.

 Izmuzišta trebaju biti sposobna odjedanput primiti 3% ukupnog broja

životinja. Krave idu na mužnju u grupama u točno određenim vremenskim razmacima. Na taj način se krave naviknu na mužnju u određeno vrijeme i stoga su tada spremne na mužnju. Tijekom mužnje se krave ne smiju ometati i uznemirivati (buka, pipkanje, insekti...). Ni na koji način ne smijemo zanemariti higijenu muzača i pribora.

U cisternama mlijekovoda postoje mrtvi prostori koji nisu dostupni dezinfekciji!

Krave koje dolaze i krave koje odlaze se ne smiju susretati. Izmuzišta su na tri načina organizirana:

1. 1.      riblja kost2. 2.      tandem sistem3. 3.      roto sistem

MužnjaMuženje se odvija na stajalištu ili u izmuzištu, samim time mužnja može

biti:stacionirana; mužnja se odvija na mjestu boravka krave (kod držanja

na vezu),

centralna; mužnja se odvija u izmuzištu. Izmuzište može biti organizirano po sistemima: rotor izmuzište, tandem i riblja kost.Prilikom mužnje je važna dezinfekcija ruku i vimena, a nakon mužnje

dezinfekcija cijevi i pranje sistema jer unutar njega, ukoliko se dobro ne opere, bujaju mikroorganizmi koji zagađuju mlijeko prilikom slijedeće mužnje.

Držanje teladiPošto je tele posušeno, treba ga izolirati u kavez ili boks. Poželjno je tele

držati u porodilištu prva 24 sata na temperaturi između 10 i 18°C. Na mliječnim farmama kod nas prave se tipske kućice za novorođenu telad u kojima se telad drži prvih 14 dana. Pri konstrukciji kaveza i njihovom smještaju bitno je onemogućiti neposredan kontakt tek rođenog teleta s drugom teladi. Kavezi (profilaktorij) su dimenzija 1.2-1.5 x 1m2.Treba ih smjestiti, po mogućnosti, u zaseban prostor, ograđen sa tri zida i krovom. Ukoliko je telad smještena u zatvorenim prostorima (topli uzgoj), onda valja održavati temperaturu 15-18°C i relativnu vlagu od 60-80%. Pod kaveza je od letava, a svakog se dana nastire svježom slamom.

Nakon dva tjedna telad se iz individualnih kaveza ili boksova premješta u prostore za grupno držanje. Tu se smješta oko 5 telića po boksu, s time da je potrebno osigurati 2m2/teletu. Pod mora biti topao, elastičan i prikladan za dezinfekciju. Odbijena telad, u dobi od 2. do 6. mjeseca, drži se u grupama od 6-12 grla. Po jednom teletu je potrebno osigurati 2.5-3 m2 površine u zatvorenom (natkrivenom) prostoru. Ako se telad drži u zatvorenim teličnjacima, valja po jednom grlu osigurati 7m3 zračnog prostora (pri prirodnoj ventilaciji).

Valja imati na umu da ekstremne vremenske prilike ne djeluju odveć nepovoljno na telad ukoliko se ona drži u prirodnim uvjetima. Potrebno je samo osigurati suh ležaj i spriječiti propuh. Pri izgradnji teličnjaka određenog tipa ne smijemo mijenjati sistem držanja, dakle, tele jednom stavljeno u hladni uzgoj ne smijemo premještati u topli uzgoj i obrnuto.

Idealni teličnjak za veća stada treba imati ove odjele: profilaktorij, odjel za telad koje siše i odjel za odbijenu telad.

Smještaj rasplodnih junica Smještaj junica namijenjenih za rasplod treba biti jednostavan i jeftin.

Dovoljna je nadstrešnica s stupnjem zaštite od atmosverilija koji odgovara klimi u kojoj se farma nalazi. Potrebno je osigurati 2m2 za ležaj šestomjesečne, a 4.5 m2 za ležaj dvogodišnje junice. Junice se drže na dubokoj stelji. Za jednogodišnje junice treba po grlu osigurati 4.5 m2 natkrivenog i 6 do 9 m2 ukupnog prostora. Poželjno je u grupi držati do 20 grla jednake dobi i uzrasta. Optimalan je boks s 10 životinja.

U stajama za rasplodnu telad, junice i bikove (prema Molbertu, 1975) optimalne su granice mikroklime:

optimalna temperatura; 10 °Coptimalna vlaga zraka; 80%

granične vrijednosti su:za temperaturu; 0-26 °Cza relativnu vlagu; 60-80%

Zimi, u uvjetima bez propuha, na dubokoj stelji, telad podnosi temperature i do 17°C ispod nule.

Tovna goveda – tov junadiTovna goveda se drže u poluzatvorenim ili zatvorenim stajama, na vezu

(staromodno i nefunkcionalno) i slobodno. U zatvorenim stajama površina poda u odnosu na površinu svih prozora iznosi 20 : 1 u korist poda. Slobodno držanje tovnih goveda se provodi na rešetkastom podu ili dubokoj stelji. Ukoliko koristimo duboku stelju, potrebno je osigurati 3-4 kg slame na dan po životinji.

Tovna goveda podnose temperaturu od 0 – 20 °C, a optimalno 12 – 20 °C. S porastom broja životinja treba postepeno snižavati temperaturu zraka. Odgovarajuća relativna vlaga za tovljenike je 65-80%. Ljeti je po teletu potrebno 25m3, a junici 60m3 zraka na sat. U zoni životinje dopuštan je propuh od 0.3 do 0.5 m/s. Dopustljiva granica onečišćenja zraka u nastambama za tovljenike iznosi za:

CO2 = 3.5 l/m3 (0.35%)NH3 = 0.05 l/m3 (50 ppm)H2S = 0.01 l/m3 (10 ppm) 

Dimenzije ležišta za muzne krave

  dužina širinadugo >2.2 m 1.05-1.25 m

srednje dugo

2-2.1 m 1.05-1.25 m

srednje 1.6-1.8 m 1.05-1.25 mkratko 1.4-1.6 m 1.05-1.25 m

 

Dimenzije ležišta za muzne krave s obzirom na tjelesnu masu

masa muzne krave /kg

srednje dugo ležište /cm

kratko ležište /cm

400-500 200 x 105 150 x 110500-600 210 x 110 160 x 115600-700 215 x 115 165 x 120

800 i više 225 x 125 170 x 130 Odnos površine poda i površine svih prozora staje znatno ovisi o namjeni

govedarske staje. Tako je taj odnos zatelićnjak 15 : 1staje za junad 25 : 1

staje za krave na vezu 20 : 1slobodno držanje krava 1 : 20

 Ovisno o klasi životinja, bit će prilagođena i rasvjeta:

pomladak, 80 – 100 lx (~6-7W/m2)rasplodna goveda i krave muzare, 80 – 120 lx (!6-8W/m2)tov, 30 – 40 lx (~2-3W/m2)

VentilacijaJedna stajska jedinica (grlo od 500 kg) tijekom jednog sata izluči 300 g

vodene pare i 160 litara CO2. Stoga je potrebno osigurati provjetravanje od 150-200 m3s.j.-1h-1.

Goveda imaju veliku masu, a jako malu površinu tijela u odnosu na masu pa jako slabo odaju toplinu. Odnosno, jako dobro čuvaju toplinu.

 Za mliječna goveda temperaturni optimum je 4 - 15°C. Temperature niže

od 4°C direktno će smanjivati prinose mlijeka. Minimalna temperature koju će mliječna goveda podnijeti je 12°C ispod nule. Temperature iznad 15°C djelovati će indirektno. Tako će na temperaturi iznad 20°C doći do gubitka apetita i posljedičnog pada mliječnosti. Kod temperatura iznad 25°C, moći će se uočiti osjetno smanjenje prinosa mlijeka. Na 35°C će nastupiti prestanak lučenja mlijeka, doći će do poremećaja općeg stanja životinje.

Prilikom ekstremnih temperatura je pogodniji suhi no vlažni zrak. Naime, suhi zrak ima znatno manji toplinski kapacitet no vlažni zrak, uz to suhi zrak ljeti omogućuje hlađenje znojenjem.

 Zona komfora za junad je 6-15°C, s time da je gornja granica na 24°C.

Za vezivanje životinja koristimo:1. 1.      vratni ram2. 2.      Grabnerov lanac (horizontalno i vertikalno vezanje)3. 3.      mehanički uređaji  

SVINJOGOJSTVO Za optimalnu svinjogojsku proizvodnju su potrebni optimalni proizvodni uvjeti. U svinjogojstvu je za optimalizaciju proizvodnje najvažnije imati:

dobar rasplodni materijal, dobre ekološke uvjete, i dobra tehnološka rješenja.

 

EKOLOŠKI UVJETIZa optimalizaciju ekoloških uvjeta je najvažnije temeljito poznavanje interakcija organizma (svinje) i okoline (staje). Ukoliko se to zanemari, nastaju nepopravljive pogreške, smanjuje se proizvodnost i … prihod. Radi uštede radne snage, teži se mehanizaciji procesa. No, vrlo često, to ide na uštrb proizvodnje.

TEHNOLOŠKI FAKTORI: tehnopatije – bolesti uzrokovane neadekvatnim tehničko –

tehnološkim procesima, motivacijske etiopatije – bolesti uzrokovane nemogućnošću

zadovoljenja potreba (motivacije). Kako bi se izbjegle štete zbog velike koncentracije svinja na određenom prostoru pribjegava se:

individualnom držanju krmača držanju svinja u manjim grupama, all in all out; nema parcijalnog pražnjenja, niti dopunjavanja, pa

se stvara uniformna mikro-populacija. Ukoliko se ne poštuje ovo pravilo, česta su oboljenja dišnog sustava.

 Životinje u grupi trebaju biti iste starosne kategorije. Samim time su približno iste mase.Prilikom uspostavljanja hijerarhije u grupi su česte borbe. To su štetni faktori koji dovode do smanjenja prirasta i konverzije hrane, a moguće su i ozljede.Životinje držane u jednom sistemu stječu navike kojih se pridržavaju i nakon premještaja u drugi sistem. Mijenjanje navika je stres za životinju. 

U suvremenom svinjogojstvu posvećuje se pažnja na: smanjenje proizvodnih grupa, temeljnu dezinfekciju , uklanjanje otpadne tvari animalnog porijekla; krute, tekuće i

plinovite podzemne vode (gdje otpad odnose?) provjetravanje

Štetni faktori koje valja preveniratiKako mi od proizvodnih životinja očekujemo maksimum, potrebno je maksimalno eliminirati sve štetna faktore koje možemo eliminirati ili ublažiti.

Socijalni faktori su : blizina životinje drugo spola, veličina grupe, hijerarhija, uzbuđenje tijekom hranidbe i napajanja.

 Mužjaci potiču ženku na parenje; akustično (Hey Baby!), vizualno (vidi me što sam zgodan) i olfaktorno (Moj novi parfem …).

Termički stresSvinje odaju suvišnu toplinu gotovo isključivo putem disanja; svinje nemaju znojnih žlijezdi. Druge načine odavanja topline otežava debelo masno tkivo.Pažnju trebamo obratiti na temperaturu, vlagu, strujanje zraka, toplinska zračenja, svjetlost (intenzitet, trajanje i ritam), elektricitet (grmljavina), sastav zraka, buku i socijalne faktore.

 U slučaju vrućine, svinje će voljnim vladanjem hladiti:

potražit će hladnije mjesto, ili mjesto s jačim strujanjem zraka, odmaknut će se od grupe, rovat će do hladne zemlje, kaljužat će se (u fecesu i urinu).

 Termički stres djeluje na ovulaciju, gestaciju ploda, sterilitet (sterility- pogotovo kod mužjaka). 

U slučaju hladnoće svinje će podvući noge pod tijelo ne bi li smanjile površinu tijela kojom odaju toplinu u okolinu. No, niske temperature nam predstavljaju znatno manji problem od visokih.Za hlađenje svinja se na farmama rabe bazeni i tuševi. Uz to je, prilikom vrućina, indicirano dodati 3 g vitamina C (askorbinske kiseline) u hranu. Nerastima se daje 'Askogen'; preparat kojeg proizvode gljivice.Nužnost hlađenja je vrlo očita; prilikom 36°C, krmače prskane vodom su imale 2.35 praščića više no one koje nisu bile prskane.Pri visokim temperaturama se:

smanjuje apetit, javlja letargija (umirenje), pobačaji su češći, manji je broj ovuliranih jaja,

smanjuje se broj žutih tijela, embriji su nevitalni i manji, povećana je embrionalna smrtnost.

 

Aklimatizacija traje 7-10 dana nakon izlaganja termičkom stresu. To je važno kod usjemenjivanja. Temperatura u rectum-u najveću vrijednost postiže 6 sati nakon stresa i pada kroz naredna 6 dana. Dakako, postoje individualne razlike među jedinkama i uvjetima u kojima one žive.Intenzitet, trajanje i način pojavljivanja stresogenog podražaja bitno utječu na učinak stresa. Polaganja pojava podražaja ostavlja veću mogućnost prilagodbe.U hladnom uvjetima se povećava bazalnim metabolizam i produkcija topline. Kako bi se smanjilo odavanje topline dolazi do periferne vazokonstrikcije. Pri 30°C svinje emitiraju 60 W/m2 površine tijela, a pri 15°C 123 W/m2.Svinje se hlade respiratornom evaporacijom (isparivanjem).

Tijekom termičkog stresa, disanje se ubrzava s fizioloških 60 na 160 udisaja u minuti. No, pri 160 udisaja na minutu, zbog velike frekvencije, zrak samo 'titra' u dišnim prohodima; nema velike izmjene zraka. Nužno je uključiti ventilaciju. To će biti trenutna pomoć protiv toplinskog udara.Periferna vazodilatacija će biti najveća pri 35-37°C. Na temperaturama iznad 37°C opada jer je kontraproduktivna – tada okolina grije organizam. 

UTJECAJ OKOLIŠA NA ENDOKRINU FUNKCIJUProdukcija energije, seksualno uzbuđenje, graviditet, laktacija, probava su bitni endogeni faktori.

Egzogeni faktori su: klima: temperatura, vlaga, strujanje zraka, ventilacija čulni podražaji: taktilni, olfaktorni, vizualni socijalni podražaji; odnos muško – žensko, majka – mladunče,

strah, gustoća i veličina populacije.

KONTROLNI SUSTAVCNS djeluje na hypothalamus, hypothalamus djeluje na hipofizu (hypophysis cerebri, pituitary gland), a hipofiza regulira gotovo sve ostale žlijezde. Dakako, te veze nisu odveć čvrste. Važni su i adrenal-hormoni, neuro-hormoni, hormoni thyroidea-e, epifize (pineal body, epiphysis cerebri)… 

Testis-i su bitni za spermatogenesis, i o tome ovisi kakvoća spermija (spermatozoon-a). Imaju androgen -u i estrogenu sekreciju.

Ovary-i luče estrogen i progesteron. U njima se odvija oogenesis i ovulacija. Estrogen potiče estralno ponašanje životinja – parenje. Utječe na jajovod, maternicu, vaginu i mliječne žlijezde. Progesteron djeluje ponajviše na maternicu i vime.

Funkcija jajovoda je usko vezana za fertilizaciju (fertilization; implantation i razvoj fetusa). Termičkom stresu su najpodložniji mužjaci jer spermatozoon-ima (spermijima) treba 40 dana za sazrijevanje, a potrebna im je temperatura niža od temperature tijela. 

PRASILIŠTEBrzina strujanja zraka u prasilištu treba biti 0.05 – 0.25 m/s. Prasad ima male rezerve glikogena u jetri i nerazvijenu termoregulaciju. Pri niskim temperaturama prasad ne ide na sisu. Može se dogoditi da čak ne posiše ni kolostrum koji sadrži anti-tijela, ima laksativno djelovanje i izvor je energije. Glikogen koji ima prasad brzo troši za zagrijavanje (stvaranje topline).Krmača s leglom potrebuje 5-6 m3 zraka (?).

Povišena koncentracija ammoniaca u prasilištu dovodi do:

oboljenja dišnog sustava, intoksikacije, anemije, problemi sa sluznicama.

 Maksimalna dozvoljena koncentracija amonijaka u prasilištu 10 ppm. Idealno bi bilo kada bi mogli osigurati 0 ppm. No, to je nemoguće.Povećana koncentracija prašine i mikroorganizama u zraku, onečišćenje zraka štetnim plinovima, amonijakom, znači da nešto ne štima. Vrlo vjerojatno je uzrok smanjena ventilacija. No uzrok može biti i prevelika fermentacija otpadne fekalne tvari, bolest u staji (mikroorganizmi)…

Ugljični dioksid (CO2) se tvori disanjem, u probavi (crijevni plinovi), fermentacijom excrement-a… Preso-receptori u organizmu prvenstveno reagiraju na koncentraciju CO2 u krvi. Fiziološki, povećanje koncentracije CO2 u krvi dovodi do intenziviranja disanja (pozitivna povratna sprega – to je efekt gazirane vode). Ukoliko je zrak prezasićen s CO2, povećanjem opsega disanja će se povećati koncentracija CO2 u krvi. Stoga će u jednom trenutku, pri određenoj koncentraciji CO2 u krvi mehanizam pozitivne povratne sprege preći u mehanizam negativne povratne sprege i doći će do usporavanja disanja.Ugljični dioksid zakiseljuje krv (CO2 + H2O H2CO3) i, u velikim količinama, usporava fiziološke funkcije. Nekada se to koristilo za omamljivanje u klaonicama.

Maksimalna koncentracija ugljičnog dioksida u stajskom zraku ne smije biti veća od 0.2% (2000 ppm). Vlaga treba biti 50-80%.

Temperatura ovisno o razvojnom stadiju:

dob temperatura u °C

1. tjedan 32°C

2. tjedan 25°C

3. tjedan 22°C

4. tjedan 20°C

krmače 15-18°C, ponekad do 20°C

tov 12-18°C

 Prilično je teško uskladiti temperaturu u bio-zoni krmača i bio-zoni prasadi, kako bi se obje kategorije dobro osjećale. U tu svrhu se rabe različite grijalice, podno grijanje…Povišena temperatura u krmača dovodi do mastitis-a, agalactia-e. 

Tehnologija uklještenja krmača se rabi kako bi se preveniralo gnječenje prasadi. Nezgoda je što krmača ne može birati mjesto za prašenje i pravljenje gnijezda. Kako je to nepovoljno za krmaču, znanstvenici pokušavaju naći neko novo adekvatno rješenje.

Univerzalna veličina boksa je nepovoljna jer većim jedinkama je otežano lijeganje i ustajanje, te reagiranje na bolno skvičanje prasadi koje je krmača eventualno prignječila.

Zvukovno prikrivanjeFiziološki, u prvo vrijeme krmača doziva prasad na sisu, a kasnije prasad sama traži (zove) sisanje. Prignječena prasad također zove u pomoć. Nažalost, u većim prasilištima prase i krmača ne mogu komunicirati. Naime, teško je raspoznati da li je to zvuk iz legla ili iz okoline. U takvim okolnostima su česti poremećaji u pravilnosti sisanja.

Voda i hranaŽivotinjama je potrebno osigurati 4-5 kg vode na kg pojedene hrane. 

OVCEOvce su vrlo ne-zahtjevne životinje, skromne. Za prehranu ovaca su dovoljni samo pašnjaci (Jadranska obala). Moguće je i kombinirano držanje (pašnjaci i

staja). Kako su prekrivene gustim vunenim prekrivačem, ovce vrlo dobro podnose niske temperature. Naravno, to ne vrijedi za netom ojanjenu janjad i ovce nakon striženja.Visina ograda (torovi) kojima se ograđuju ovce treba biti 1.3-1.6m.

Ovčarnjaci Za uzgoj plemenitih pasmina ovaca nužno je koristiti ovčarnjake. Ovčarnjaci za matična stada su dimenzija: 8-10 m (širina) x 4 m (visina) x potrebna dužina koja ovisi o planiranom broju grla.Potrebne površine po pojedinoj kategoriji životinja iznose:

kategorija površina u m2

ovan 2 m2

ne-gravidna ovca 0.8-1 m2

gravidna ovca 1-1.2 m2

šilježica 06-07 m2

janje 04.06 m2

 Prikladne temperature za ovce iznose 10-14 °C, odnosno 6-14°C, a za tovnu janjad 10-17 °C.

Omjer prozora i poda u objektu za uzgoj ovaca valja biti 1:10 do 1:15 u korist poda, odnosno osvjetljenje valja biti 30 lx ili 2W/ m2 (žarulja).

Pod ovčarnjaka se gradi od čvrstih materijala koji dobro podnose svakodnevno čišćenje. Stelja se iznosi 2-3 puta godišnje.

U ovčarnjaku se postavljaju: pokretne pregrade – pokretne su kako bi se dizanjem moglo

pratiti povišenje duboke stelje, i pokretne jasle – dvostruke – za voluminoznu krmu i koncentrat.

Potrebno je 2 m jasli na 10 ovaca (20cm/ovca), pojilice; jedna na 25 ovaca.

 

Ispust za ovce treba biti popločan i ograđen.

Ovčarski psi. U pravilu idu 1-2 psa na 150 ovaca.

Ovnovi se u staje smještaju u grupama od 4-6 grla; 2-3 m2 po ovnu staje i 5 m2/ovnu ispusta.

Staje za tov janjadiJanjad se u stajama drži, u pravilu, u grupama od 100 životinja. Koristi se rešetkasti pod koji je metalna konstrukcija s gredicama širokim 6 cm i

razmakom između gredica od 2 cm. Potrebno je osigurati 0.4 m2 po janjetu. Za janjad nisu potrebni ispusti. Ishrana se provodi automatskim hranilicama i pojilicama.

Njega ovacaPosebnu pažnju pri uzgoju ovaca je potrebno posvetiti prevenciji ozljeda prilikom šišanja i kvalitetnom, suhom i toplom smještaju te dobroj hrani barem 8 dana nakon šišanja. Pozornost valja posvetiti i ispadanju ili jedenju vune.

Higijena papaka je zapravo profilaksa šepavosti. Papci se dezinficiraju u bazenima dimenzija 4 x 2 m2, dubokim 20 cm. U bazenima je otopljen formalin ili CuSO4 (bakreni sulfat) u koncentraciji 5-10%.

Ektoparaziti se suzbijaju kupkama u velikim bazenima; 5-10 m x 2 m s dubinom od 1.5 m. Dakako, odgovarajući insekticid je otopljen u vodi.

Pašnjaci za ovceOvce degradiraju pašnjake jer podgrizaju travu, tako da iza njih ostaje 'gola zemlja'. Bolja varijanta je ako koristimo pregonske pašnjake. To se u pravilu rabi za plemenite pasmine. 

KOZEIntenzivno držanje koza se može provoditi na dva načina; vezano i slobodno držanje.

Vezano držanje je prikladno jer su potrebe za slamom male, nema tuča, manje su potrebe za prostorom; 0.5 m2 po kozi. Mužnja je stacionarna. Vezano držanje je prikladno za male farme – do 40 koza.

Slobodno držanje za nedostatke ima teže nadgledanje životinja, više posla, česte tuče, teško uvođenje nove jedinke. Grupe, od 10 do 13 koza, se slažu prema mliječnosti. Potrebno je oko 1.2-1.5 m2 po kozi, dakle skoro 3 puta više no u vezanom držanju. Optimalne su staje od 150 koza.

Staju za uzgoj koza valja smjestiti tako da je zaklonjena od dominantnih vjetrova. Neugodni mirisi se šire i preko 100 metara od staje. Visina staje treba biti 2.25-3 m, što ovisi o podneblju; niže staje se lakše zagriju. Koze se uzgajaju na dubokoj stelji - do 1 m.

Pod staje čini nabijena zemlja s nagibom prema zidu (kanalić).

Temperatura u staji treba biti 10-15°C; odnosno, ne manje od 6, ne više od 27°C. Minimalna temperatura za jarad je 12°C, a optimalna 15-18°C.

Relativna vlaga valja biti 60-80%. Brzina strujanja zraka do 0.5 m/s. Osvijetljenost 40 lx (=3 W/m2 ?).

Potrebna površina jasli je 0.35 m2. Za jare do 30 dana starosti je potrebno 0.2 m2, a za šilježicu 1m2.Koze nerado piju iz automatskih pojilica. Stoga se im se amperi pune 3 puta dnevno s vodom; (optimalno) 15-20°C. Dnevno popiju 5-15 dm3 vode.

Mužnja koza može biti ručna ili strojna, stacionarna ili u izmuzištu.. Strojnom mužnjom je moguće izmusti 80-90 koza na sat. Mužnja jedne koze traje 2-2.5 min. Koza se postavlja na drveni podij, tako da je 50-70 od zemlje.Jarci se individualno drže u odvojenim stajama. Imaju 3-5 m2 zatvorenog prostora i ispust.

Oprema u staji za kozeJasle:

jednostrane dvostrane teže koze – 0.4 m/živ lakše koze – 0.3 m/živ jarići 0.1-0.2 m/živ

Valov za koncentrat

Viseća pomična pregrada (drvena) visine 1.2-1.35m

Ograda na pašnjaku-električni pastir s 3 žice:

gornja - 1.45m od zemlje (0.6 m od srednje) srednja – 0.85 m od zemlje (0.5 m od donje) donja – 0.35 m od zemlje.