2013.Petak, 03. 05. predstava za škole

Umjetnička organizacija Scena; izvodi: Ivo Gregurević

Petak, 03. 05. u 20.00 sati - Dom Kulture

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija

Subota, 04. 05. u 10.30 sati, Salon namještaja SANIZLOŽBA GLUMACA

11.30 sati, Trg E. KvaternikaBOK MOTO-ALKA

18.00 sati, Bjelovarsko kazalište

Glumačka družina Histrion, izvodi Boris Svrtan

u 20.00 sati, Dom kulture

ogledna predstava glumačke radionice

Nedjelja 05. 05. u 12 sati, Školsko-sportska dvoranaRUKOMETNI BOK TURNIR

20.00 sati, Dom kulture

GDK Gavella

Ponedjeljak, 06. 05., u 20.00 sati - Dom kulture

Satiričko kazalište Kerempuh

Utorak, 07. 05. u 20 sati, Dom kulture

Kazalište Knap

Srijeda, 08. 05. u 20.00 sati, Dom kulture

Teatar Rugantino

Četvrtak, 09. 05. u 18.00 sati, Bjelovarsko kazalište

Ecija Ojdanić

20.00 sati, Dom kulture

Liberdance

Petak, 10. 05. u 20.00 sati, Dom kulture

HNK u Varaždinu i Kazalište Planet Art

22.00 sata, KLUB

uglazbljuje V.I.S. Fino Wino

Subota, 11. 05. u 20.00 sati, Dom kulture

Bjelovarsko kazalište

Nedjelja, 12. 05. u 20.00 sati, Bjelovarsko kazalište

svečana premijera, Bjelovarsko kazalište

ŽIVOT MOŽE BITI LIJEP

ČISTO LUDILO

MOJ SLUČAJ

24 HOUR PLAY (24 SATA DO GLUME)

FINE MRTVE DJEVOJKE

NE IGRAJ NA ENGLEZE

GLUMICE I TO

TERAPIJA

BOBOČKA ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza

KIDS IN THE PLAY / DJECA U IGRI

PRIČAJ MI O GORKOME

BAKHO I ERATO - HRVATSKO PJESNIŠTVO O VINU

ZBOGOM PAMETI

MEDEJA

PRODAJA ULAZNICA OD 25.4.2013.NA KIOSKU BOK-a

BJELOVARSKI ODJECI KAZALIŠTA

BJELOVARod 3. do 12. 5. 2013.

Subota, 04.05. u 20.00 satiDOM KULTURE

Pet pisaca napisati će kratke priče u Bjelovaru! U roku od 24 sata. Glumci ce naučiti tekst u roku od 24 sata. Filmski redatelji Snježana Tribuson, Lukas Nola, Antonio Nuić, Vlatka Vorkapić i Kristijan Milić od tih će tekstova napraviti predstave - u 24 sata. Unutar 24 sata publika će prvi put vidjeti što su kreirali umjetnici koji imaju samo 24 sata da stvore pet predstava. Jedini slučaj kada je u kazalištu improvizacija tijekom izvedbe dozvoljena, a mijenjanje teksta poželjno, a nerijetko se dogodi i zapinjanje- što publika jedva dočeka! 24 hour play!

2. .. .

HOUR PLAYFILMSKI REDATELJI U KAZALIŠTU

Petak, 03.05. predstava za škole

OG

LE

DN

A P

RE

DS

TA

VA

GL

UM

AČ

KE

RA

DIO

NIC

E

va unikatna komedija događa se u frizerskom salonu „Čisto ludilo“ i ispunjena je spontanim, Oiskričavim humorom. Uvijek je tijesno vezana za

grad u kojem se događa, lokalne prilike i ljude, a sve što se u njoj upotrebljava stvarno je i autentično. Originalna američka predstava proglašena je više puta najboljom predstavom godine, ušla je u anale svjetskoga humora, a svojevremeno je uvrštena i u Guinessovu knjigu rekorda kao predstava s najdužim neprekinutim igranjem na svijetu. Tekst je preveden na deset jezika, doživio je 42 različite postave u Sjedinjenim Američkim državama, a igrao se, među ostalim i u Barceloni, Rimu, Parizu, Madridu, Budimpešti, Buenos Airesu, Rejkjaviku,

Redateljica: Nina KleflinUloge:Anton Toni Britvić – Vid BalogBarbara Mardešić – Nina Kaić MadićEduard Laurenčić – Igor Mešin / Damir PoljičakInspektor Nikola Obrvan – Damir LončarInspektor Saša Buneta – Saša BunetaGospođa Shubert – Jasna Palić Picukarić

Zagrebačko gradsko kazališteKomedija

redstava „Moj slučaj“ obuhvaća zgode odrastanja Vlade Gotovca, pune sjetnog humora, njegovu Pcijeloživonu borbu za raznolikost nasuprot

ograničavanju i ujednačavanju u svim sferama života, monstruozno nepravedni montirani proces, apsurdan pakao jugoslavenskih kazamata i , konačno, beskompromisnu analizu naše suvremenosti, koja duhovitim i iskrenim pogledom skromnog promatrača Vlade Gotovca, dobiva sasvim novu dimenziju.

U trenutku kad drastično i zabrinjavajuće nedostaje duha u našoj javnosti i politici koja je beznadno ukopana u

MOJ SLUČAJ

Tel Avivu, Melbourneu, Johanesburgu i Seulu. U svijetu postoji i fun club obožavatelja ove predstave, koji putuju po cijelom svijetu kako bi pogledali svaku novu produkciju. Ubojstvo gazdarice, slavne gospođe Izabele koja je živjela iznad frizerskog salona za žene i muškarce „Čisto ludilo“ istražuje inspektor koji ispituje sve koji su u tom trenutku bili u blizini. Tako upoznajemo živopisnog frizera i njegovu otkačenu pomoćnicu, damu iz visokog društva i tajanstvenog trgovca antikvitetima, mračnog gospodina Laurenčića. Osim duhovitih i britkih dijaloga, predstava se u nekim dijelovima i improvizira pa uključuje reference na stvarne i aktualne događaje.

lijeve i desne rovove, ovo živo sjećanje na Vladu Gotovca može biti poziv na elementarnu moralnost, na ljudsku odgovornost, na uljuđenost, zagubljenu plemenitost i hrabrost koja se potvrđuje u svakodnevnoj ljubavi prema bližnjima i daljnjima, prema potrebitima i onim posve nepotrebnima. Samo čovjek koji je doista iskusio sav cinizam svijeta na svojim plećima, može nam otvoriti oči, naučiti nas ponovno skromnosti i ohrabriti nas u činjenju Dobra.

Boris Svrtan

Izbor tekstova: Čedo PricaDramatizirao, režirao i igra: Boris Svrtan

monodrama

Petak, 03. 05. u 20 satiDOM KULTURE

Subota, 04. 05. u 18 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE

Glumačka družina Histrion

udeći po tekstu Ne igraj na Engleze, Vladimir Đurđević (1977.) ima sve preduvjete da postane autor prepoznatljivog i specifičnog rukopisa među našim najmlađim dramatičarima. Konkretno, to znači da se, Sbarem u ovom slučaju, spomenuti rukopis ukazuje kao originalna kombinacija realističkog (što god to značilo)

prosedea i različitih elemenata iz ironičnog i tragikomičnog spektra. U središtu Đurđevićevog, samo prividno, „lakog” zapleta, nalaze se trojica urbanih tridesetogodišnjaka, „zaglavljenih” već negdje na prvim životnim krivinama – ili zbog inferiornosti prema zaposlenoj supruzi (Paun), ili zbog nemogućnosti da se dokaže kroz površne seksualne avanture (Piksi), ili pak neodoljivog nagona da, koristeći kao „masku” nevine šale, ponižava vlastite prijatelje (Bule). Međutim, isto toliko bitan protagonist drame Ne igraj na Engleze – protagonist koji se istovremeno nalazi i u njima, ali i izvan njih – jest jedan od suštinskih zloduha ljudske prirode: strast prema kockanju, točnije klađenju.

Satiričko kazalište KerempuhAutor: Vladimir ĐurđevićPrijevod teksta: Dora DelbiancoRežija: Vinko Brešan/Željka UdovičićUloge: Paun – 35 godina, nezaposlen, dobro udan, kvocijent inteligencije dvoznamenkast, strastven kladioničar – Hrvoje KečkešBule – 35 godina, nezaposlen, inteligentan, ali beskoristan i naizgled ravnodušan, strastven kladioničar – Borko PerićPiksi – 35 godina, doktor hitne pomoći, ženskaroš, slabić i, naravno, strastven kladioničar – Tarik Filipović/René Bitorajac

NE IGRAJ NA ENGLEZE

deset godina nakon premijere filma, "Fine mrtve djevojke" ukazuju se ne samo kao jedan od prvih Inaslova suvremene hrvatske kinematografije, već i

kao još uvijek točna dijagnoza lica i naličja "hrvatskog danas", s mnogim njegovim (našim) "-fobijama", "-ginijama", i "-izmima". Komornost ovoga filma pak, njegova sabitost, snažni likovi i arhetipski sukobi što ih oni sa sobom donose, primakle su ga pozornici. Pritom je koscenarist filma, Mate Matišić, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih dramatičara, a ni Dalibor Matanić nije bez iskustva rada u teatru (u riječkom HNK Ivana pl. Zajca trenutno je na repertoaru "Sjajno mjesto za nesreću" Damira Karakaša i Nine Mitrović, u Matanićevoj režiji), pri čemu je njegov sjajan osjećaj za rad s glumcima filmska konstanta, a točnost u

Autor: Mate Matišić, Redatelj: Dalibor MatanićIgraju: IVA, studentica: Ivana RoščićMARIJA, studentica: Nataša Janjić Lokas OLGA: Biserka Ipša; BLAŽ: Darko MilasDANIEL, mladić u najboljim godinama: Živko AnočićLIDIJA: Nela KocsisSUSJED LASIĆ, ratni veteran: Franjo DijakGOSPOĐA LASIĆ: Ana KvrgićDOKTOR PERIĆ, ginekolog: Filip ŠovagovićIVICA: Janko RakošNEPOZNATI MUŠKARAC, tj. ANTE: Nenad Cvetko INSPEKTOR: Sven Medvešek ; DALIBOR: Đorđe Kukuljica

fine mrtve djevojkeGDK Gavella

detektiranju društvenih problema i spremnost da se s njima suoči neupitnost. "Fine mrtve djevojke" u kazalištu "Gavella" ne žele, ali ni mogu, biti preslik filma, već punokrvna kazališna predstava, koja će film koristiti tek kao polazišnu točku za ispitivanje stanja u kojem se kao društvo nalazimo. Priča o dvije studentice, zaljubljene lezbijke, koje unajmljuju stan u kući pored zagrebačkog Zapadnog kolodvora, želeći si osigurati mirni kutak i privatnost, počinje kao melodrama, da bi se postepeno pretvorila u tragediju, sa svim posljedicama što ih ova nužno donosi, svojom se tematikom i pristupom smještajući negdje na pola puta između Almodovara i Fassbindera, dvojice filmaša itekako bliskih kazalištu...

Nedjelja, 05. 05. u 20 satiDOM KULTURE

Ponedjeljak, 06. 05. u 20 satiDOM KULTURE

astala na osnovu britkog teksta mladog dramskog pisca Jordana Cvetanovića, predstava „Terapija” redateljice Maje Šimić na neuobičajen crnohumoran način razotkriva čitav jedan svijet ljudi pored kojih Nprolazite svakog dana, a i ne znate što se krije iza njihovih lica, pogleda, odjeće. U Terapiji ćete čuti sve ono

što ste nekada pomislili o ljudima, a niste se usudili ni sa kim podijeliti. Čuti ćete možda i ono što nikada niste ni mogli pomisliti o ljudima. Jer ova predstava otkriva više nego što treba. Ono što upijaju zidovi u tarapeutskim ordinacijama nudit će vam se kao na pladnju. Zato dođite na Terapiju.

Autor: Jordan CvetanovićRežija: Maja ŠimićIgraju: Gordana Gadžić, Siniša Popović i Luka Dragić

Teatar Rugantino Terapija

ezaposlene, mlade i pune entuzijazma, četiri glumice odlučile su preuzeti stvari u svoje ruke! NBilo im je dosta čekanja da ih netko primijeti,

zavoli, zaposli, proglasi mladim nadama ili nešto treće. Zato su odlučile napraviti predstavu. Za to su školovane! I to ne bilo kakvu predstavu! Bit će to duhovita uspješnica o njima samima, o sjaju i bijedi glumačkoga posla, o nepodnošljivoj težini mladog života. Budimo realni, odlučile su napraviti hit! Međutim, odlučiti je jedno, a napraviti – drugo. Spremajući predstavu, moraju se obračunati jedna s drugom, s muškarcima, Glumištem i drugim svakojakim fantastičnim pojavama u kazalištu i stvarnom životu. Ali nikako da se svaka od njih obračuna sama sa sobom.Je li moguće ostvariti veliku kazališnu uspješnicu kad vas usput ostavi dečko, ako sumnjate u

Redatelj: Ivana Horvat, Petra Kurtela, Amanda Prenkaj, Dunja Fajdić Dramaturg: Ivana Horvat, Petra Kurtela, Amanda Prenkaj, Dunja Fajdić Trajanje: 90 min. Glume: Ivana Horvat, Petra Kurtela, Amanda Prenkaj, Dunja Fajdić

Kazalište KNAP & Umjetnička organizacija "Kravice"

GLUMICE I TO

NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2012.Nagrada za ekstremna kazališna postignuća

dodjeljuje se Dunji Fajdić, Ivani Horvat, Petri Kurteli i Amandi Prenkaj za glumu, režiju, dramaturgiju, kostimografiju i scenografiju u predstavi "Glumice i to" Dunje Fajdić u izvedbi Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba u suradnji s umjetničkom organizacijom

Kravice iz Zagreba.

izbor životnog poziva, ako svi očekuju da se skrasite i rađate, ako mrzite kolege jer su smušeni, ulizice, control-freakovi ili sveznalice, ako vam se svijet u kojem živimo - gadi?!Zbog takvih životnih nepogoda, nismo sigurni hoće li djevojke uspjeti u svom naumu da naprave novu HIT predstavu. Jesu li dovoljno jake da izdrže pritisak okoline?Možda samo uspiju shvatiti da je najvažnija stvar na svijetu pravo prijateljstvo koje nas grije i nasmijava čak i kad nam isključe struju i plin, kad nam ne lajkaju statuse, kad nas ne otkrije Pedro Almodovar, kad nas drugi ne razumiju, kad nam se čini da živimo u krivom prostoru i vremenu...

Utorak, 07. 05. u 20 satiDOM KULTURE

Srijeda, 08. 05. u 20 satiDOM KULTURE

ramu "Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza" po romanu Miroslava Krleže D"Povratak Filipa Latinovicza" (1932.) napisala je

Ana Tonković Dolenčić. Ulogu Bobočke, te fatalne Krležine literarne persone utjelovljuje Ecija Ojdanić, osnivačica kazališta Moruzgva i jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica koja se dosad dva puta okušala u Krležinim dramama i to kao Melita u "Ledi" i kao Anka u "Kraljevu". Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih ženskih lica, a kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno krivudao od građanskog luksuza s početka dvadesetog stoljeća do siromaštva u blatu sela Kostanjevca, Krleža opisuje advokate kockare, ministre u ostavci, banke u propasti, ekscentrične znanstvenike i neurotične slikare. Mračni akordi kapitalizma u kojem se ljudi koriste, a stvari vole, u kojem se pije, puši i laže, ekspresionistički su okvir za Bobočkine introspekcije. U tim se intimnim prepričavanjima razotkrivanju suptilne note Bobočkine duše zarobljene u lijepom ženskom tijelu. Neke od tih nota koje sačinjavaju Bobočkinu duhovnu i mentalnu simfoniju zvuče komično, neke tragično, neke melodramatično, neke

Režija: Ivan Leo LemoVideo/glazba: konceptualni video umjetnik i skladateljWillem MiličevićKostimografija: Mirjana ZagorecIgra: Ecija Ojdanić

Kazalište Moruzgva

Bobočka ili drugih sto stranica

Filipa Latinovicza

Autor i koreograf: Anton LachkyIzvođači: Sara Barbieri, Larisa Navojec, Ivana Pavlović, Luka ŠvajdaGlazba: Giuseppe Verdi, Gaetano Donizetti, Franz von Suppe, J. S. BachMajstor rasvjete: Mario VnučecUmjetnički voditelj: Liberdance / Rajko PavlićDizajn: Martina GranićFotografija: Iva Korenčić

Liberdance

KIDS IN THE PLAY / DJECA U IGRI

mitski, neke povijesno, a neke zvuče kao da smo ih baš mi mislili, ali nikad ih ne bismo uspjeli tako vješto reći i osjetiti kao Ksenija Radajeva zvana Bobočka za koju svi govore da je nimfomanka što dodatno pojačava njezin prezir prema svemu malograđanskom, licemjernom i sputavajućem. Možda baš zbog preciznih literarnih oštrica kojima Krleža reže čovjeka i čovječanstvo tumačeći njegovu vječnu anatomiju, možda baš zbog kronične aktualnosti njegovih dijagnoza, učenici i studenti kroz lektiru, tri desetljeća nakon Krležine smrti, pronalaze lekciju i inspiraciju koja im može jako pomoći u ovim vremenima inflacije paklenog šunda. Režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj Moruzgvinih uspješnica "Gola u kavezu" i "Heidi" koje već nekoliko sezona pune kazališta u zemlji, ali i u inozemstvu. Predstava "Bobočka ili drugih sto strana Filipa Latinovicza" prilika je prvenstveno za srednjoškolsku publiku, ali i za sve kazališne sladokusce da pogledaju taj kultni roman iz drugog rakursa te da se upute na uzbudljivi rafting kroz kanjone rečenica našeg najvećeg pisca. Osim toga, kazalište Moruzgva ovom predstavom obilježava osamdeset godina od kad je "Povratak Filipa Latinovicza" napisan.

Četvrtak, 09. 05. u 18 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE

Četvrtak, 09. 05. u 20 satiDOM KULTURE

bilješci autorica Mani Gotovac je zapisala: "Kada je predstavljena moja prva prozna knjiga Fališ mi, zima, proljeće u Profilovoj knjižari, kazališni prijatelji su primijetili: - Pa to ti je za teatar. Hoćeš li adaptirati? - Ne Upada mi ni na kraj pameti. Dosta mi je teatra, zauvijek mi je dosta teatra, odgovorila sam.

Godinu dana kasnije našla sam se kao član žirija na festivalu Zlatni lav u Umagu. Među brojnim predstavama bila je na programu i Ljepotica iz Leenanea iz Varaždina. Odmah me sa scene zapahnula pojava dvoje mladih glumaca. Ona i On. Nisam ih prepoznala, činilo se kao da ne znam tko su, ni kako se zovu. „To su dobri glumci.“ – šapnula sam Sibili. Ali nije se radilo o tome. Ne o tome. Oni su se usuđivali riskirati na sceni kao da im život ovisi jedno o drugome. Oni su bili par. Odgovarali su njih dvoje jedan drugome, mogli bi biti zajedno i u životu. Zamišljala sam ih kako na sceni upadaju u erotično polje gdje je teško sačuvati živu glavu. I kako godinama čeznu jedan za drugim i kada se ne vide i kada ih nema. Vidjela sam da su u žudnji, i u onim malobrojnim prizorima, baš kao i u trenucima života, kada su stvarno zajedno. Podsjećali su me na Gorkoga i mene. "

PRIČAJ MI O GORKOME

DRAMATURGIJA I KREATIVNO PUTOVANJE.

ok uobličava konture vlastite osobnosti, svaki izvođač otkriva jedinstveni govor tijela. Naše istraživanje će ići što je moguće više u takvom smjeru da se postigne iznimna originalnost pokreta i ravnoteža između Dvirtuoznosti i preciznosti. Lik "heroja" je jedan od koncepata koji će usmjeravati istraživanje. To je temeljna

tema od koje će se odbijati druge semantičke mogućnosti koje će biti stvorene kroz materijal kojeg izvođači postupno stvaraju. Epska atmosfera će voditi rad u studiju kao način da se na sceni otkrije fascinantna snaga ove skupine ljudi u pokretu. Raskošnost ove osnovne teme ponovo zvuči kao jeka u tijelu, u obliku koreografije za skupinu, solo i duet, orkestrirane iz početnih susreta. Kroz njihov odnos s "drugim" identitet svakog izvođača može izaći na površinu u dinamičnoj opoziciji ili u skladu. Situacije koje je koreograf osmislio će služiti kao početne točke za razvoj kratkih priča, na pola puta između čistog narativnog i fizičkog izričaja. Poput priče koja se stalno mijenja, ove brojne scene tkaju platno na kojem će ples razviti svoju punu snagu.

Ansambl slobodnog plesa "Liberdance" osnovan je 1979. godine. U radu ansambla prevladavaju dvije komponente: plesno-edukativna i umjetničko-stvaralačka. Od samog početka ansambl se opredjeljuje za stručno-pedagošku orijentaciju svoje plesno-edukativne djelatnosti, te je oformio respektabilan stručno-pedagoški kadar koji velikom broju plesača pruža mogućnost plesnog usavršavanja i eventualne profesionalne afirmacije. U sklopu toga, ansambl organizira već tradicionalnu "Ljetnu plesnu radionicu" u suradnji s Istarskim narodnim kazalištem odnosno Međunarodnim kazališnim festivalom u Puli, te uz financijsku pomoć Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba.

PROJEKTI: "In The Mood" 1988., "Tri tempa" 1991., "Corazon de Tango" 1992., "Epizode" 1996., "Surimi" 1997., "Stade Sunce čudo gledajući" 1999., "Ready, Steady, Go..." 2000., "Misli" 2002., "Give Me a Break" 2003., "Nema boljeg businessa od show businessa" 2005., "Domesticus vulgaris" 2005., "Koncert za Dangubu i Zgubidana" 2006., "Plasoland" 2007., "Etnounlimited ili Suze i krv" 2008., Kazalište sjena: "Karneval životinja", "Slike sa izložbe", 2009., "Koncert za jednog stand-up plesača" 2010., "Prostor decollage", "All work No play", 2011. MANJI PROJEKTI: "Just dance", "Ćuj Sejo", "Samo samba" 2006., "Move" 2008., "Sound tissue between us" 2009., "Osam koraka kroz ludilo" 2011.

NAGRADE: Nagrada Gradskog ureda za kulturu 2000. godine za najbolju predstavu "Stade sunce čudo gledajući", nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu, "Domesticus vulgaris" 2007., Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju koreografiju "Koncert za Dangubu i Zgubidana" 2008., "Etnounlimited ili Suze i krv" najbolja predstava od strane publike na Tjednu suvremenog plesa u Zagrebu 2009. godine

Prema autobiografskom romanu FALIŠ MI,prva i druga knjigaTekst: Mani Gotovac Režija: Mani Gotovac, Lela Margitić, Hana Hegedušić, Robert PlemićGlume:Hana Hegedušić kao mlada ManiLela Margitić kao ostarjela ManiRobert Plemić kao Gorki

HNK Varaždin iKazalište Planet Art

Petak, 10. 05. u 20 satiDOM KULTURE

Potaknuto zbirkom pjesama “BAKHO I ERATO-”Vino u hrvatskoj pjesmi koju je prikupio Zvonko Benašić.Hrvatske pučke pjesme i umjetničke pjesmotvorine o vinu. Bog vina i veselja,te božica pjesništva i ljubavi. Vino kao Božji dar, plod hrvatske zemlje i truda ljudi (kao sastavnim dijelom života) svjedoči i ova stoljetna pjesnička ostavština našeg naroda. To mi je bila najveća inspiracija i poticaj kao skladatelja da uglazbim ove divne pjesme (njihova životnost i sveobuhvatnost). Ove pjesme ne samo da svjedoče o našoj kulturi života (i skladu sa prirodom) nego nas i obvezuju odgovornom ponašanju spram bogate zemje i kulture koju su nam ostavili naši preci,kao što i mi moramo ostaviti pokoljenjima što dolaze.

Popis pjesama: BERBA-Oktavijan Malenić, BILIKUM I BUKARA-Tin Ujević, ČAŠA-Gustav Krklec, JEMATVA-Ante Tresić PavičićJESENJA SMRT-A.B.Šimić, KAD SMO SE TU ZIŠLI-Tito Brezovački, LOZA-Miroslav Krleža, NAPITNICA BUDUĆNOSTI-August ŠenoaNAŠA PJESMA-Luka Perković, MOJA VILA-Ante Benešić, POMPEJANSKA SLIČICA-Vladimir Vidrić, POSVETA-Josip Kozarac, PUTNIČKA PJESMA-Ivo Andrić, SAMOĆA I VINO-Vladimir Čerina, SLAVA GUNDRUMU- Ante Benešić, SVE PIJE- Ante Benešić, U SPOMEN SERGEJU JESENJINU-Dobriša Cesarić, U ZDRAVLJE TEBI-Hugo Badalić, VINO I JA-Dragutin Tadijanović, VINOGRAD-Vilko Gabarić, KAD PIPA STANE-narodna, MEĐIMURSKA-Nikola Pavić…

Autor glazbe: Ivan Koprivčević V.I.S. FINO WINO su: glas i el.gitara-Ivan Koprivčević prateći vokal i kl.gitara - Slaven Bandur prateći vokal i bas - Spomenko Gazda klavijature - Rastko Gligorović bubnjevi - Jadran Mladinov

Fino Wino

v.i.s.

Prema grčkoj mitologiji Medeja je kći kralja Ejeta iz Kolhide, nećakinja čarobnice Kirke, unuka boga sunca Helija, a kasnije supruga junaka Jazona s kojom je imao dvoje djece. Jazon ostavlja Medeju kada mu Kreont, kralj Korinta, ponudi svoju kćer Glauku. Priča o Medeji je već stoljećima aktualna i šokantna priča o ženi i njezinom braku, ponosu, strasti i osveti.

Ivan, učitelj u mirovini, unatoč svojim visokim godinama je živa duha i oštra jezika. Njegovi pokušaji da izađe iz dosadne kolotečine često rezultiraju skandalom koji, poput požara, dotakne sve stanare zgrade.Možda je najvažnije to što je Ivan za dvije godine, koliko je proboravio u Domu za starije osobe, shvatio da život nije vrijedan življenja ako se čovjek dobro ne zabavlja. Zbog toga je uvijek u potrazi za nekakvom zanimacijom koja će mu uljepšati posljednje godine života. Nije potrebno naglašavati da njegove kćeri očajavaju zbog toga. Tek na kraju shvatimo da je Ivan, unatoč živosti koja vlada oko njega, jako osamljen i tužan i teško se snalazi u životu bez svoje pokojne supruge Marte.

Medeja

EuripidRedatelji: Marko Dragičević i Nikolina MarinićIgraju: Antonija Prka, Matej Mikulandra, Ivana Stari, Ana Malčić, Željko Futač, Igor Dončević; Amanda Nikles, Viktorija Žanić, Ines Meštrić, Ivančica FutačGlazba: Zayn - MedeiaTon i rasvjeta: Ivan IlekovićKostimografija: Marijana HanževačkiScenografija: Mirko BenkusOrganizacija: Margareta Maja Fabičević

Tekst: Ružica Gašperov (Adio, pameti)Redateljica: Margareta Maja FabičevićIgraju: Milan Markovinović, Margareta Maja Fabičević, Ivana Cikoja, Josipa Stjepić, Silvana Medač, Milan Marković, Romana Farkaš, Martina Begović, Davor Belobrajdić, Tomislav CugScenografija: Mirko BenkusLikovno rješenje: Dubravko AdamovićTon i rasvjeta: Dražen SpevecKostimografija: Marijana Hanževački

Zbogom, pameti

premijera

Petak, 10. 05. u 22 sataKLUB

Subota, 11. 05. u 20 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE

Nedjelja, 12. 05. u 20 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE

V.I.S. Fino Wino

Bjelovarsko kazalište

Bjelovarsko kazalište