SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ULOGA INTELEKTUALNOG KAPITALA U BORBI S GLOBALNOM

KONKURENCIJOM

Istraivaki rad

Predmet: Ekonomika znanja

Mentor: mr. sc. Mirela Ahmetovi

Studenti: Benjamin Kardum

Karlo Koprek

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije

Rijeka, 19.05.2015.

SADRAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1 Problem, predmet i objekt istraivanja ............................................................................ 1

1.2 Radna hipoteza i pomone hipoteze ................................................................................. 1

1.3 Svrha i ciljevi istraivanja ................................................................................................. 1

1.4 Znanstvene metode ............................................................................................................. 1

1.5 Struktura rada .................................................................................................................... 2

2. POVIJESNI RAZVOJ INTELEKTUALNOG KAPITALA ........................................... 3

2.1 Teoretsko definiranje intelektualnog kapitala ................................................................ 4

2.2 Elementi intelektualnog kapitala ...................................................................................... 4

2.3 Ljudski kapital.................................................................................................................... 6

2.4 Strukturalni kapital ........................................................................................................... 6

2.5 Potroaki (relacijski) kapital ........................................................................................... 7

3. VEZA IZMEU INTELEKTUALNOG KAPITALA i KONKURENTSKE

PREDNOSTI ............................................................................................................................. 8

3.1 Istraivanje i razvoj kao klju u postizanju globalne konkurentnosti ......................... 9

4. PRIMJENA INTELEKTUALNOG KAPITALA U PRAKSI ....................................... 11

4.1 Neuspjena primjena intelektualnog kapitala ............................................................... 12

4.2 Uspjena primjena intelektualnog kapitala ................................................................... 15

5. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 20

1

1. UVOD

U suvremenom svijetu trendovi se ubrzano mijenjaju. Intelektualni kapital sve vie dobiva na

vanosti. Velike promjene se dogaaju kako u ivotima pojedinaca, tako i u poslovanju

poduzea. Inoviranje vie nije jedini kljuni preduvjet uspjeha neke kompanije.

U ovom poglavlju definirani su predmet i problem istraivanja, radna hipoteza i pomone

hipoteze, svrha i cilj istraivanja, koritene znanstvene metode te dionice rada.

1.1 Problem, predmet i objekt istraivanja

Problem istraivanja proizlazi iz potekoa da se jasno definira na koji nain intelektualni

kapital odreuje uspjenost poduzea. Iz definiranog problema istraivanja mogue je

odrediti odgovarajui predmet istraivanja: uloga intelektualnog kapitala u borbi s

meunarodnom konkurencijom. Iz navedenog problema i predmeta istraivanja proizlazi i

nekoliko objekata istraivanja: utjecaj intelektualnog kapitala na uspjenost poduzea, utjecaj

inovacija na uspjenost poduzea, primjeri uspjene i neuspjene primjene intelektualnog

kapitala

1.2 Radna hipoteza

Koristei pretpostavke sadrane u problemu, predmetu i objektu istraivanja mogue je

definirati radnu hipotezu: na temelju primjera iz prakse mogue je definirati ulogu

intelektualnog kapitala u borbi s meunarodnom konkurencijom.

1.3 Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha i ciljevi istraivanja za prethodno navedene elemente istraivanja: definirati

karakteristike intelektualnog kapitala, analizirati pojedine uinke primjene intelektualnog

kapitala na odreene segmente poslovanja poduzea

1.4 Znanstvene metode

U istraivanju zadane tematike koritene su sljedee znanstvene metode: metoda analize,

metoda sinteze, metoda komparacije te metoda deskripcije.

2

1.5 Struktura rada

Rad je koncipiran u 5 meusobno povezanih dionica.

U Uvodu su definirani predmet, problem, objekt istraivanja, svrha i ciljevi istraivanja,

radna i pomone hipoteze te znanstvene metode koritene u istraivanju.

Drugi dio pod naslovom Povijesni razvoj intelektualnog kapitala objanjava razvoj

intelektualnog kapitala kao pojave u poslovnom svijetu, definira ga i svrstava u tri glavna

elementa.

Trei dio pod naslovom Veza izmeu intelektualnog kapitala i konkurentske prednosti

stvara poveznicu izmeu pojmova istraivanja i razvoja i intelektualnog kapitala.

etvrti dio pod naslovom Primjena intelektualnog kapitala u praksi uzima stvarne

primjere iz poslovnog svijeta u kojima je vidljiv utjecaj uspjene i neuspjene primjene

intelektualnog kapitala.

U posljednjem dijelu Zakljuak sadrana je sinteza kljunih teza, zakljuaka i postavki

sadranih u radu.

3

2. POVIJESNI RAZVOJ INTELEKTUALNOG KAPITALA

Kako bi razumijeli sadanjost te se adekvatno prilagodili turbuletno neizvjesnoj budunosti

potrebno je krenuti od prolosti. Prolost je izvor informacija koji je ponekad zanemaren jer se

previe fokusa stavlja na trenutno stanje ne polazei od analize proputenih prilika i

mogunosti. Ovakvo to primjenjivo je za veliki broj stvari u ivotnim situacijama stoga

intelektualni kapital ne ini iznimku, naroito jer se definira kao glavno oruje konkurentnosti

i opstanka.

Veliki broj autora navodi da intelektualni kapital zapravo potjee od organizacijskih,

menaderskih i poduzetnikih osnova te da vrsto uporite pronalazi u makroekonomskim

osnovama. (Kolakovi, 2002., 925)

U ovakvim sluajevima potrebno je analizirati stvari neto dublje i izvan ograniavajuih

okvira. Naime, kao dobar primjer zaetka razvoja i dokumentiranja intelektualnog

kapitala je Leonardo Da Vinci slikar, inovator i kipar koji je djelovao u 15. stoljeu.

(www.biography.com/people/leonardo-da-vinci-40396#synopsis, 02.05.2015.)

Neto recentniji primjer je otac klasine organizacije H. Fayol koji je definirao principe, pravila

i metode na koji e nain poslovati neko poduzee time poveavajui sveukupnu produktivnost.

Razna pravila, naela i principi plod su Fayolovog tacitnog znanja kojeg je iskovao u

primjenjivi intelektualni kapital multiplicirajui dotadanje uinke poduzea u kojem je radio.

(http://study.com/academy/lesson/henri-fayols-management-principles-managing-

departmental-task-organization.html, 02.05.2015.)

Nakon Fayolovog prouavanja znanja i primjene slijedi F. Taylor koji je uvelike poznat kao

prva osoba koja je pokuala formalizirati znanje. Kao jo jedan od zaetnika i primjenjivaa

tacitnog znanja u svrhu ekonomske dobrobiti bio je J. Schumepeter koji je prouavao

ekonomske tokove. (Kolakovi, 2002., 928)

Nakon 1998. godine nastupila su mnoga djela, konferencije i skupovi koji su se direktno ili

indirektno bavili intelektualnim kapitalom ili znanjem openito.

(https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UVOD_U_UPRAVLJANJE_ZNANJEM9.p

df, 02.05.2015.)

4

Poueni prolou moe se zakljuiti da se intelektualni kapital razvijao jo od davnina ak i

prije formalnog definiranja te da je teoretski svugdje oko nas u svom statinom obliku samo

pitanje njegove primjenjivosti.

2.1 Teoretsko definiranje intelektualnog kapitala

Intelektualni kapital u dananje vrijeme predstavlja kompleskni sustav imbenika i elemenata

poslovanja koji nisu direktno izneeni i dokumentirani, a uzrokuje pozitivan multipliktivan

uinak na stvaranje dodatne vrijednosti, konkurentnost tj. opstanak poduzea i profitabilnost.

Intelektualni kapital u ekonomskom smislu prvi put je spomenut 1958. u tada malim znanjem

intezivnim poduzeima, najee su to bila poduzea koja su se bavili informatikom.

(Kolakovi, 2002., 935)

U veini sluajeva intelektualni kapital predstavlja inovacije, nove naine rada, modernizaciju

i sl. koje su plod dugotrajnih istraivanja i razvoja. Upravo dugotrajna istraivanja i razvoj

predstavljaju prepreku za provoenjem jer su popraena velikim finacijskim optereenjima

poduzea. Uz veliki broj raznih definiranja intelektualnog kapitala i nemogunosti odreivanja

tone i jedinstvene, navodi se ona najpreciznija intelektualni kapital je neto to se ne moe

materijalno odrediti, ali vas moe uiniti bogatim i donijeti vam konkurentnu prednost.

(Sunda, vast, 2009., 35)

2.2 Elementi intelektualnog kapitala

Intelektualni kapital je pojmovno vrlo sloen te predstavlja jedan od najznaajnijih sustava

koji uvelike utjee na razvitak dananjeg modernog drutva. U prolosti je bilo nekoliko

pokuaja strunih definiranja elemenata no s vremenom se takvo to iskristaliziralo te je

prihvaena jedinstvena podjela.

Meu prvim analizama i podjela elemenata intelektualnog kapitala napravio je K. E. Sveiby

1989. godine u svom djelu The Invisible Balance Sheet. Sveiby je definirao da bilanca

poduzea sadri tri takozvana nevidljiva elementa nematerijalne imovine gdje spadaju

sposobnosti koje ukljuuju znanje, ideje te individualno iskustvo pojedinaca. Unutarnja

struktura u koju spadaju svi procesi i rutine koje su potpora zaposlenicima i poslovnom procesu,

5

te kao trei nevidljivi element je vanjska struktura koja opisuje sve vanjske odnose i mree koje

podravaju poslovne procese. (Kolakovi, 2002., 936)

Dananja podjela intelektualnog iji je autor L. Edvinsson obuhvaa elemente kao to su ljudski

kapital, strukturalni kapital te potroaki odnosno ponekad nazivan relacijski kapital. U

nastavku slijedi shematski prikaz detaljnije podjele intelektualnog kapitala popraen kratkom

analizom.

Shema 1: Detaljna podjela intelektualnog kapitala

Izvor: obrada autora prema Sunda, vast (2009.), Intelektualni kapital temeljni imbenik

konkurentnosti poduzea, Zagreb, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, str. 37.

Kao to je vidljivo iz shematskog prikaza intelektualni kapital sastoji se od tri glavna elementa

ljudski kapital, strukturalni kapital te potroaki (relacijski) kapital te sedam sporednih

elemenata koji se sastoje od niza ostalih elemenata i time upotpunju kompleksnost. Tako

primjerice ljudski kapital obuhvaa dva sporedna elementa menadment i zaposlenike koji su

takozvani umni radnici odnosno glavni pokretai skrivenog kapitala. Nadalje slijedi

strukturalni kapital koji obuhvaa intelektualno vlasnitvo i organizacijske

procese koji su kodificirano znanje nekog poduzea ili korporacije, a vie o tome u nastavku

ovog rada. Ljudski kapital i strukturalni kapital predstavljaju sve ono to se dogaa na

unutarnjem okruenju poduzea dok je potroaki kapital onaj koji je kontakt s vanjskim

dogaanjima.

Intelektualni kapital

Ljudski kapital

Menadment

Zaposlenici

Strukturalni kapital

Intelektualno vlasnitvo

Organizacijski procesi

Potroaki (relacijski)

kapital

Trina marka

Potroai

Poslovne mree

6

Bez obzira na razne podjele elemenata i definiranja, razliiti elementi su zadrali dodirne toke

u mnogim domenama i skupno sadravaju sloeni sustav koji se primjenjuje u svakodnevnici

poslovnih procesa.

2.3 Ljudski kapital

Kao to je ve spomenuto, ljudski kapital definira se kao glavni pokreta intelektualnog

kapitala. Predstavlja razliiti spektar vjetina, sposobnosti, znanja te iskustvo svih zaposlenih

koje primjenjuju u nekom poslovnom procesu. Dva elementa koja ga sainjavaju obuhvaaju

niz ostalih podsustava kao to su inovativnost, motivacija, komunikacijske sposobnosti, kritiko

promiljanje, sposobnost rjeavanja problema i mnogi drugi koji generiraju kreativne ideje u

svrhu postizanja konkurentnosti.

Najznaajni klju postizanja konkurentnosti su inovacije koje predstavljaju produkt ljudskog

kapitala odnosno procesa ljudskog razmiljanja i promiljanja. Postoje razni modeli inovacija

koji su vezani za marketinke aktivnosti, organizacijske procese i proizvode, a koji su nita vie

nego tacitno znanje svih zaposlenih nekog poduzea ili korporacije. (Sunda, vast, 2009.,

41)

Ljudski kapital predstavlja akumuliranu vrijednost investicija u obrazovanje, strunost i

budunost svih zaposlenika i menadment, te njihovu sposobnost da svoje znanje, vjetine i

iskustvo (kao rezultat navedenih investicija) transformiraju u aktivnost stvaranje dodatne

vrijednosti za poduzee. (Sunda, kalamera-Alilovi, Babi, 2015., 60)

Bitna injenica je da su oba elementa pa tako i podelementi strukturno povezani te sinergijskim

djelovanjem omoguavaju uspjenu provedbu i implementaciju ljudskog kapitala te u konanici

intelektualnog kapitala.

2.4 Strukturalni kapital

Ova vrsta kapitala je zapravo transformativni sustav ljudskog kapitala, obuhvaa ve

spomenute elemente koji u pravilu nisu opipljivi. Elementi ovog tipa kapitala su integrirani

sustav nekog poduzea i postoje u poduzeu ak i kada zaposlenici nisu na svom radnom

mjestu.

7

Strukturalni kapital je utjelovljenje ljudskog kapitala, njegova infrastruktuna podrka, za

razliku od ljudskog kapitala, strukturalni je mogue kvantificirati i vrijednosno odrediti.

(Sunda, kalamera-Alilovi, Babi, 2015., 60)

Jedan od elemenata integracijskog sustava je intelektualno vlasnitvo poduzea koje obuhvaa

autorska prava koje poduzee posjeduje, franize, patente, licence. Drugi element je

organizacijski proces koji obuhvaa razliiti spektar podelementala kao to su prirunici, baze

podataka, pismene strategije, nacrti, planovi, sustavi za upravljanje, upravljaki podsustavi,

organizacijska kultura, standardizacija procesa, organizacijski procesi i drugo. Kao glavni

element strukturalnog kapitala najee se navodi organizacijska kultura koja je odnedavno u

velikom fokusu znanstvenika i istraivaa.

Moe se zakljuiti da strukturalni kapital glavni stup preko kojeg se ljudski kapital manifestira

i jednako bitan imbenik ije je postojanje nuno.

2.5 Potroaki (relacijski) kapital

Relacijski kapital definira skup svih odnosa poduzea s vanjskom okolinom, tu spadaju trina

marka, potroai, poslovne mree te su od velike vanosti poduzeu. Sama rije relacija

proizlazi iz engleskog jezika to oznaava odnos to jest usku vezu suraivanja.

Trina marka predstavlja prepoznatljivu oznaku nekog proizvoda ili ime, u veini sluajeva

proizvod popraen trinom markom oznaava kvalitetu. Prepoznatljivost je usko povezana s

marketingom jer se marketinkim aktivnostima s vremenom

uvlai u podsvijest potroaa te se stvara efekt brand awarnessa.

(http://potrosac.hr/index.php/2-uncategorised/7-brand-ili-robna-marka, 02.05.2015.)

Odnos s potroaima i poslovne mree su zapravo komplementarne prirode, naime adekvatna

poslovna mrea omoguuje laku fiziku distribuciju proizvoda, izradu irenja modela

komunikacije u svrhu promocije, pronalaenje i komunikaciju s postojeim ali i potencijalnim

potroaima. (www.inc.com/encyclopedia/corporate-image.html, 02.05.2015.)

Poslovna mrea snaan je alat relacijskog kapitala jer je u mogunosti izgraditi identitet i

prepoznatljivost poduzea. Primjerice, razvijena poslovna mrea dovodi do jaanja identiteta

na lokalnoj, regionalnoj te u konanici globalnoj razini to omoguuje osvajanje konkurentske

pozicije

8

3. VEZA IZMEU INTELEKTUALNOG KAPITALA I

KONKURENTSKE PREDNOSTI

U dananjem turbulentnom globalizacijskom svijetu razvoj intelektualnog kapitala je krucijalni

imbenik u svrhu odrivosti poduzea na nekom tritu. Razvojem novih proizvoda i usluga

postie se korak ispred konkurencije te se omoguuje poveani trini udjel na globalnoj razini.

Konkurentnost u inovacijama postaje sve intezivnija, gotovo da nema zemlje koja ne ulae u

tehnologiju, istraivanje i razvoj. Smatra se da e ovo biti tisuljee u kojem e ljudski rad sve

manje biti zastupljeniji, a intelektualni rad (umni rad) sve vie. Intelektualni kapital ne

zabiljeava se na bilancama poduzea ali takvo to ne umanjuje njegovu vrijednost, upravo je

intelektualni kapital kljuni element koji stvara dodatnu vrijednost proizvodima, uslugama i

poduzeima. (Akpinar, 2000., 332)

U nastavku slijedi tablini prikaz top 10 zemalja po inovativnosti koje uspjeno implementiraju

intelektualni kapital, te na taj nain omoguuju konkurentnost na globalnoj razini.

Tablica 1. Top 10 zemalja po inovativnosti

Zemlja Rang

Finska 1.

vicarska 2.

Izrael 3.

Japan 4.

SAD 5.

Njemaka 6.

vedska 7.

Nizozemska 8.

Singapur 9.

Tajvan 10.

Izvor: World Economic Forum, 2014., The Global Competitiveness Report 2014 2015

dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-

15.pdf (03.05.2015.)

Gotovo je ope poznato da je Finska zemlja koja svoj rast i razvoj temelji na znanju,

tehnologijama i inovacijama to joj potvruje vodee svjetsko mjesto. Na globalnoj razini

Finska ima najveu potronju za istraivanje i razvoj po glavi stanovnika ime omoguuje veu

obrazovanost, povjerenje partnera, iroku specijalizaciju poduzea, nisku nezaposlenost i bolju

9

distribuciju intelektualnog kapitala na nacionalnoj razini. Mjesto na zaelju ima Tajvan koji sve

intezivnije razvija intelektualni kapital i svoje znanje bazira na visokotehnolokim

telekomunikacijskim proizvodima.

Jedna od najveih prepreka daljnjeg razvoja Tajvana su zapravo kulturoloke navike koje

odbijaju strane znanstvenike i istraivae. (http://www.forbes.com

/sites/ralphjennings/2014/11/26/why-venture-capital-is-losing-interest-in-high-tech-taiwan,

02.05.2015.)

Evidentno je da postoji uska povezanost intelektualnog kapitala koji se manifestira u obliku

istraivanja i razvoja, inovacija, znanja u svrhu postizanja sve vee konkurentske prednosti u

svijetu koji je pod snanim efektom globalizacije.

3.1 Istraivanje i razvoj kao klju u postizanju globalne konkurentnosti

Nije sav intelektualni kapital lako izvediv i bez trokova. U veini sluajeva provedba

intelektualnog kapitala zahtjeva financiranje na nacionalnoj razini i ponekad se rezultati istog

manifestiraju tek nakon nekoliko godina. Kao to je napomenuto gotovo svaka zemlja ulae

odreeni udio svog BDP-a da bi bila u korak s ostalima po konkurentnosti, rastu i razvoju. Tako

se primjerice u praksi natjeu tri globalna konkurenta koji ponekad nose naziv trijada. U

trijadu spadaju zemlje Europske unije u obliku sui generis integracije, SAD te Japan.

U daljnjem nastavku slijedi tablini prikaz vremenskog perioda ulaganja u istraivanje i razvoj

triju globalnih konkurenata.

Tablica 2. Udio BDP-a uloenog u R&D kroz odabrani period

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

EU-28 1.94 1.93 1.97 2.01 2.01

SAD 2.82 2.74 2.77 2.81 /

Japan 3.47 3.36 3.25 3.38 /

Izvor: obrada autora prema http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab

=table&init=1&language=en&pcode=t2020_20&plugin=1 (04.05.2014.)

Moe se primjetiti da kroz promatrano razdoblje od pet godina EU-28 poveava financiranje

R&D-a, no sve je to vrlo daleko od ambiciozno odreenog cilja da takva izdvajanja iznose 3%

od ukupnog BDP-a. Europa sve vie stavlja fokus na bolju poziciju istraivaa razvijanjem

10

visokoobrazovanog podruja i raznih znanstvenih centara ija bi sinergija trebala Europu

dovesti u korak s ostala dva konkurenta. Sjedinjene Amerike Drave imaju oscilirajuu stopu

ulaganja u istraivanje i razvoj gdje su primjerice bolje od EU-a za 0.80 postotnih poena, a gore

od Japana koji predvodi za 0.57 postotnih poena. Japan kao to je vidljivo iz tablice ima vodeu

poziciju u razvoju intelektualnog kapitala koji se primjenjuje u podruju robotike, informatike

i automobilske industrije.

Slijedi tablini prikaz indeksa globalne konkurentnosti (GCI) odabranih zemalja, ocjene

rangiranja kreu se od broja 1 koji je indikator najloije ocjene do broja 7 koji predstavlja

najbolju ocjenu.

Tablica 3. Rang i indeks globalne konkurentnosti 2013.-2014. est odabranih zemalja

Zemlje Rang 2014. Indeks globalne

konkurentnosti GCI

(1-7) (2014.)

Rang 2013. Promjena 2013. -

2014.

vicarska 1. 5.7 1. 0

Singapur 2. 5.65 2. 0

SAD 3. 5.54 5. +2

Finska 4. 5.5 3. -1

Njemaka 5. 5.49 4. -1

Japan 6. 5.47 9. +3

Izvor: obrada autora prema http://knoema.com/WFGCI2014/the-global-competitiveness-

index-2014-2015-data-platform-2014 (15.05.2015.)

Tablica 4. prikazuje komparaciju kretanja navedenih zemalja u period od 2013. do 2014. godine

te njihove pozicije koje su one ostvarivale u odreenom trenutku. Primjerice vicarska kojoj je

indeks globalne konkurentnosti u 2014. iznosio 5.7 te Singapur koji je imao indeks 5.65 uspjeli

su zadrati vodea mjesta po globalnoj konkurentnosti akumulirajui dostatna sredstva koja

pospjeuju razvijanje intelektualnog kapitala i njegovu primjenu na odgovarajui nain. Najvei

napredak je ostvario Japan ija je promjena iznosila tri mjesta na svjetskoj konkrurentnoj

ljestvici te koji se polako pribliava Njemakoj koja evidentno gubi svoje svjetsko mjesto.

Nakon Japana slijedi SAD koji je s 5. mjesta u 2013. ostvario napredak na 3. mjesto u 2014. te

iji indeks globalne konkurentnosti iznosi 5.54.

Uspjena implementacija dananjeg intelektualnog kapitala zahtjeva tehnologiju koju je

potrebno financirati na nacionalnim ili u ovom specifinom sluaju regionalnim razinama kako

bi se omoguilo dostizanje liderstva na globalnom aspektu.

11

4. PRIMJENA INTELEKTUALNOG KAPITALA U PRAKSI

Konstantan fokus na inoviranje postojeeg moe biti jako skupi proces, bez ikakve garancije da

e se sav uloeni input isplatiti. Zbog prethodno spomenutih razloga, postoje razne blokade

inovacija u poduzeu. Te blokade javljaju se nedovoljnoj motivaciji zaposlenih da razmiljaju

kreativno i pridonose razvoju inovacija. Postoje tri glavna razloga zbog kojih se te blokade

javljaju: (http://www.forbes.com/sites/ronashkenas/2013/07/17/why-your-manager-doesnt-

want-you-to-innovate/, 02.05.2015.)

1. Menaderi ele instant rezultate koje esto ostvaruju kratkoronim planiranjem kako

bi podigli kratkoronu zaradu podizanjem cijena ili smanjivanjem trokova. To je

u sukobu s procesom inovacije, koji je dugotrajan, skup i ne donosi kratkorono

vidljive rezultate. Iako menaderi znaju da su inovacije nune, esto nemaju

dovoljno strpljenja ekati godinama za rezultate. Posljedino tome, kau kako su

inovacije bitne, ali ipak ne podravaju tvrdnju s novcima ili resursima

2. Mogua je bojazan vodeih ljudi kako e pasti prodaja postojeih proizvoda zbog

uvoenja novog i time poremetiti dosadanje konstantne prihode. Drugim rijeima,

poduzea ele poremetiti konkurenciju, ali jo vie ele ne poremetiti sebe.

3. Menaderi su kolovani na temelju sporih, ali konstantnih poboljanja. Pristupi

poput Six-Sigme su pomogli kompanijama da istisnu neefikasnosti i poboljaju

trenutne procese. S druge strane, inovacije zahtjevaju neuredne eksperimente

umjesto metodikih analiza. Kao rezultat toga, menaderi koji su odrasli u kulturi

konstantnog poboljanja mogu imati problema s uvoenjem promjena koje ne idu

korak po korak.

Iz navedene tri situacije, mogue je zakljuiti kako je inoviranje u istoj mjeri prilika koliko je i

rizik. Loa vijest po poduzea koja se nalaze na tritu iz igre inovacija nije se mogue

iskljuiti.

Dakle, svi sudionici inoviraju, svi ulau velika sredstva u istraivanje i razvoj, ali to odreuje

tko e uspjeno inovirati, a tko neuspjeno? Odgovor je intelektualni kapital. Puno iri pojam

od samog inovacijskog procesa, on ukljuuje menadment i zaposlenike poduzea, sve vrste

intelektualnog vlasnitva, organizacijskih procesa, postojeih poslovnih mrea, poimanje

trine marke i odnosa s potroaima. Moemo rei kako uspjenost poduzea odreuje ono to

nije mogue iskazati u raunovodstvenoj bilanci, ono to se ne vidi na kretanju cijene dionica

12

je tacitno znanje koje posjeduju odreeni pojedinci i koji predstavljaju jedan od temelja

intelektualnog kapitala u poduzeu. (Sunda, vast, 2009., 40)

Kada se to sve pribroji dobije se stopa uspjeha inovacije koja prosjeno iznosi 17%. U praksi,

tek svaki peti pokuaj inovacije uspije. U jako uspjenim poduzeima poput Proctor & Gamble,

ta stopa iznosi oko 50%. Zakljuak je kako poduzea i dobrim voenjem mogu utjecati na stopu

uspjeha inovacije, odnosno, da samo odvajanje financijskih sredstava za istraivanje i razvoj

nije dovoljno za poticanje inovacija u poduzeu. (Bumpas, 2010., 3)

U ovom e se poglavlju analizirati pozitivni i negativni primjeri inovacije iz prakse, odnosno,

kako su odreene odluke utjecale na kompanije, i na koji nain su se negativne posljedice mogle

ublaiti ili izbjei, a pozitivne posljedice poveati.

4.1 Neuspjena primjena intelektualnog kapitala

Kao primjer neuspjene primjene intelektualnog kapitala analizirati e se finska tvrtka Nokia.

to je zapravo i svojevrstan paradoks, zato to bi se Nokia mogla uzeti i kao primjer vrlo

uspjene primjene intelektualnog kapitala, koja je dovela do potpune Nokie na tritu mobilnih

ureaja 2000.-ih godina.

U nastavku slijedi grafikon koji prikazuje odreeni udio trita iskazanog u postotku odreenih

kompanija u 2007. godini.

Grafikon 1: Udio trita mobilnih telefona u %, Q4 2007.

Izvor: obrada autora prema http://appleinsider.com/articles/09/11/03

/canalys_q3_2009_iphone_rim_taking_over_smartphone_market (03.05.2015.)

Dominantnom pozicijom na tritu smatra se udio od 40% ili vie. (Kapural, 2010., 4)

Nokia je imala 13% vie od praga dominacije, i gotovo je nevjerojatno ispustiti takvo vodstvo

na tritu. Od drugih kompanija s veim udjelom valja spomenuti RIM, odnosno njihove

53%

11% 7%

6%

23%

2007. Q4 Udio trita mobilnih telefona u %NokiaRIM (BlackBerry)AppleMotorolaOstali

13

BlackBerry ureaje koji dre 11% trita, Apple sa 7% i Motorola sa 6%. Zanimljiv je podatak

da se na ovom grafu ne nalaze dananji divovi smartphone trita poput LG-a, Samsunga,

HTC-a. Apple, koji danas dri 20% trita (IDC, 2014.), 2007. imao je tek 7% i to dovoljno

govori kakva su se previranja dogodila u nadolazeih 5 godina. Drastine promjene dogodile

su se zbog promjena potreba korisnika na tritu pametnih telefona. Kompanije koje nisu to

uspjele prepoznati na vrijeme, izgubile su korak s onima koji su to uspjeli. Odluke najvie

pozicioniranih ljudi u poduzeu takoer spadaju u intelektualni kapital.

Koliko samo jedna loa odluka moe biti pogubna po veliku kompaniju najbolje doarava

primjer Elop efekta. Stephen Elop je CEO Microsoftovog odjela za pametne ureaje poput

mobitela i tableta, a prije Microsoftova preuzimanja Nokie, vrio je funkciju CEO-a Nokie,

gdje mu je javnost nadjenula epitet najgoreg CEO-a svih vremena. (http://communities-

dominate.blogs.com/brands/2011/08/coining-term-elop-effect-when-you-combine-osborne-

effect-and-ratner-effect.html, (03.05.2015.)

Grafikon 2. pokazuje pogubnost loih odluka visokog menadmenta kompanije.

Grafikon 2: Prodaja Nokia ureaja (mil. jedinica), 2009. do 2011.

Izvor: obrada autora prema Ahonen (2013.), New Elop Strategy dostupno na:

http://communities-dominate.blogs.com/brands/2013/01/ (03.05.2015.)

Na grafikonu 2 plavim trokutom oznaen je Elop effect. On se sastoji od kombinacije

Osbornova efekta i Ratnerova efekta.

14

Osbornov efekt se odnosi na negativne posljedice koje kompanija osjea ukoliko nakon izlaska

odreenog proizvoda, najavi noviji tip tog istog proizvoda i time slubeno objavi zastaru svog

najnovijeg proizvoda. To uzrokuje nagli pad prodaje i interesa za proizvodom na tritu, jer

potroai oekuju noviju, jeftiniju i bolju verziju tog istog proizvoda, dok tvrtka zbog slabijeg

prihoda od prodaje proizvoda na tritu trpi gubitke. (Dvorak, 1984., 74)

Ratnerov efekt odnosi se negativne posljedice koje kompanija proivljava kada sama svoje

proizvode okvalificira nekvalitetnim ili nedovoljno dobrim. Gerald Ratner je 1984. u est

godina od malog preprodavaa nakita stvorio tvrtku vrijednu vie milijuna dolara. Tvrtka je

prije svega bila poznata po prihvatljivim cijenama nakita. Godine 1991. na institutu direktora

Gerald Ratner je drao govor pred 6000 poslovnih ljudi, direktora i novinara, i na upit jednog

novinara kako moe prodavati otmjeni demion po cijeni manjoj pet funti, Ratner je odgovorio:

Kako mogu to prodavati po toliko niskoj cijeni? Zato jer je to totalno smee. Nije na toj izjavi

stao, ve je dovrio izjavu da njegova kompanija prodaje naunice po manje od funte, to je

jeftinije od kamp sendvia u Marks&Spenceru, samo to naunice vjerojatno neto krae traju.

(Lytle, Corcoran-Lytle, 2011., 179)

Mediji su zduno prenijeli njegove izjave i pobrinuli se da cijela javnost bude upoznata s

njegovim govorom. Dan nakon, vrijednost dionica je pala za 500 milijuna funti. teta je bila

tolika da se kompanija kako bi spasila to se spasiti da, preimenovala iz Ratner u Signet Group.

(http://www.businessblogshub.com/2012/09/the-man-who-destroyed-his-multi-million-dollar-

company-in-10-seconds/, 04.05.2015.)

Elopov efekt se odnosi na izjave Stephena Elopa prilikom izvravanja dunosti CEO-a Nokie.

Elop je obznanio javnosti da u budunosti Nokia prelazi na operativni sustav koji su kupili od

Microsofta, te da se postojei operativni sustav nee razvijati u budunosti. Grijeh ne bi bio

toliki da je u vrijeme izjave Nokia izbacile zadnje ureaje s tim operativnim sustavom. Apsurd

lei u injenici da je ta izjava bila tempirana prije nego su izali novi modeli koji takoer imaju

zastarjeli operativni sustav. Iz pogleda potroaa, nije imalo smisla kupiti ureaj koji je

zastario od trenutka proizvodnje, pogotovo znajui da nee biti dovoljno aplikacija razvijenih

za njega. (http://communities-dominate.blogs.com/brands/2011/08/coining-term-elop-effect-

when-you-combine-osborne-effect-and-ratner-effect.html, 04.05.2015.)

Da bi stvar bila gora, Elop je u veljai 2011. godine poslao interni dopis zaposlenicima Nokie,

u kojem tvrdi da je Apple redefinirao trite pametnih telefona svojim dizajnom, kako je

Android pokupio veliki dio trita svojom funkcionalnou i kako Nokia zaostaje barem godinu

15

dana za konkurencijom. Kako bi mobilizirao zaposlene, istaknuo je takoer kako zna da je

njihov operativni sustav, Symbian, nekompetitivan naspram konkurencije i da je u njemu puno

tee razvijati aplikacije, to im oteava prodaju na zahtjevnim tritima poput SAD-a, ali da

moraju dati sve od sebe. (http://blogs.wsj.com/tech-europe/2011/02/09/full-text-nokia-ceo-

stephen-elops-burning-platform-memo, 04.05.2015.)

Naravno, dopis je procurio u javnost i prouzrokovao Ratnerov efekt. Elop je indirektno

obznanio javnosti da njihov operativni sustav nije dobar kao onaj od konkurencije, a kad CEO

kompanije kae da im proizvod ne valja, javnost mu uvijek vjeruje.

Gledajui cjelokupnu situaciju, Elopov efekt se ne moe smatrati glavnim krivcem posrtaja

ovog tehnolokog diva. Kompanija je i u vrijeme prije Elopa imala blagu tendenciju pada, a za

vrijeme Elopa taj pad se strmoglavio.Nokia je bila veliki inovator, osmislili su prvi smartphone

1996., napravili su prototip zaslona na dodir i krajem devedesetih napravili prvi mobitel koji

moe koristiti Internet. Ne moe se rei niti da je zaostajala u marketingu. Najvei problem je

to se Nokia nije dovoljno brzo prilagodila promjeni na tritu, drugim rijeima, oni su bili vie

hardverska kompanija nego softverska kompanija. Vei fokus im je bio da mobitel ima

kvalitetnu kameru, da je otporan na udarce i vodu, da ima jake hardverske karakteristike itd.

Trite je zahtijevalo bolji dizajn i prvenstveno to veu funkcionalnost, a to u Nokiji nisu na

vrijeme prepoznali. Hardverski, njihovi mobiteli bili su godinu do dvije ispred svih ostalih, ali

su softverski zaostajali. Ono to oni nisu mogli, jest pretoiti sva ta ulaganja u I&R u proizvode

koje ljudi stvarno ele kupiti. Apple je uinio totalnu suprotnost zanemario hardverski dio i u

potpunosti se usmjerio na dizajn i funkcionalnost. (http://www.newyorker.com/business/cu

rrency/where-nokia-went-wrong, 04.05.2015.)

4.2 Uspjena primjena intelektualnog kapitala

U prolome se poglavlju obradila neuspjena primjena intelektualnog kapitala u kojoj je

vidljivo kako sama sposobnost stvaranja inovacija nije dovoljna za opstanak na modernom

tritu. Uspjena primjena intelektualnog kapitala podrazumijeva sposobnost inovacije, ali i

sposobnost prilagodbe novoj potranji na tritu, odnosno pravovremenu reakciju na previranja

na tritu.

16

Kao primjer uspjene primjene intelektualnog kapitala analizirati e se tehnoloki div Apple iz

nekoliko razloga:

- Apple je najvrjednija kompanija na svijetu 728 milijardi dolara vrijede dionice, to je

duplo vie od drugoplasirane kompanije, Exxon-Mobil

(http://time.com/3704014/apple-700-billion/, 04.05.2015.)

- imaju najvee prihode po kvartalu na svijetu 18 milijardi dolara i prema Forbesovoj

listi vrijednosti brendova, Apple je na prvom mjestu. Takoer imaju i 178 milijardi

dolara zaliha na raunu. (http://www.forbes.com/powerful-brands/list/, 04.05.2015.)

- konstantno se ire na nova trita (Apple Pay, SmartWatch)

(http://www.computerworld.com/article/2883747/why-apple-is-the-most-successful-

company-in-history.html, 04.05.2015.)

Kako bi lake pojmili veliinu ove kompanije, potrebno je usporediti je s drugim relevantnim

veliinama koje slijede u grafikonu 3.

Grafikon 3. Prihodi Apple-a u usporedbi s BDP-om odabranih zemalja 2015.

Izvor: obrada autora prema http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/ (04.05.2015.)

Prihodi Apple-a u prvom kvartalu 2015. su iznosili 74,6 milijarde dolara, kad bi se takav trend

nastavio, imali bi godinje prihode u razini BDP-a Singapura, Izraela, Hong Konga, Egipta i

Finske. Takoer, Apple je samo u prvom kvartalu ostvario gotovo duplo vee prihode nego to

je Hrvatski BDP. (http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD, 04.05.2015.)

Na sljedeem grafikonu je vidljivo kako se kretala vrijednost kompanije u posljednjih 5 godina.

341.2336.9

307.1305

292.7289.7

284.9276.3

264.148.9

298.4

0 50 100 150 200 250 300 350 400

Junoafrika Republika

Singapur

Hong Kong SAR,

Egipat

Chile

Apple

BDP 2015. US$ (u milijardama)

17

Grafikon 4. Vrijednost tvrtke u milijardama dolara 2010. 2015.

Izvor: obrada autora prema http://ycharts.com/companies/AAPL/market_cap (04.05.2015.)

U samo pet godina, vrijednost tvrtke je porasla za vrtoglavih 522 milijarde dolara, odnosno 3,3

puta. Kako bi pribliili razloge goleme uspjenosti ove kompanije, valja zaviriti u njihovu

filozofiju i strategiju. Voe Apple-a, dakle prvo Steve Jobs, a sada Tim Cook forsiraju

jednostavnost svojih proizvoda. Iako je industrijski dizajn jedan od temeljnih imbenika svih

njihovih proizvoda ako on nije jednostavan za koritenje, bezvrijedan je za potroaa.

Osim industrijskog dizajna i jednostavnosti za koritenje, Apple forsira jednostavnost pri

odabiru. Naime, veina kompanija segmentira trite na nizak, srednji i visoki cjenovni rang ,

ovdje to nije sluaj. Svi ureaji su u visokom cjenovnom rangu, to ini brend u oima potroaa

luksuznijim, ak i statusnim simbolom. Kad su svi ureaji u visokom cjenovnom rangu, puno

je lake stvarati proizvode samo visoke kvalitete. Dodatna prednost manjeg izbora ureaja jest

laka sinkronizacija i povezivost izmeu nekoliko razina ureaja (mobitel, tablet, laptop) i vea

informiranost zaposlenih o vlastitim ureajima.

Rezultat takve segmentacije je manji udio na tritu po apsolutnom broju prodanih primjeraka,

ali su profitne stope vee. U nastavku slijedi grafiki prikaz broja prodanih mobilnih ureaja te

popratna analiza.

Grafikon 5. Broj prodanih mobilnih ureaja po proizvoaima 2010.

Izvor: obrada autora prema http://www.macrumors.com/2010/09/21/apples-share-of-mobile-

phone-industry-profits-reportedly-rises-to-39/ (04.05.2015.)

219331

520

515

503

741

0

1000

2010 2011 2012 2013 2014 2015

Vrijednost tvrtke u milijardama dolara 2010. - 2015.

18

Gledajui grafikon 4, prvi pogled ne otkriva da je Apple pravi lider na tritu mobilnih ureaja.

Samo 17 milijuna primjeraka naspram viestruko veih 400 milijuna Nokie, Samsunga i LG-a

se ini zanemarivo. Meutim ono to otkriva pravu istinu jest udio u profitu koji je izraen na

Grafikonu 5.

U daljnjem nastavku slijedi grafikon koji prikazute udio u profit cjelokupne industrije.

Grafikon 6. Udio u profitu cjelokupne industrije mobilnih ureaja 2010.

Izvor: obrada autora prema http://www.macrumors.com/2010/09/21/apples-share-of-mobile-

phone-industry-profits-reportedly-rises-to-39/ (04.05.2015.)

Kao to je vidljivo na grafikonu 5, ovakva segmentacija trita vodi do puno vee dodane

vrijednosti po prodanom proizvodu, nego to je to sluaj kod standardne segmentacije trita.

Apple je prepoznao kao klju uspjeha kvalitetnu korisniku slubu i dobar odnos s kupicam.

Zbog toga su otvorili vlastite maloprodajne duane i time si osigurali distribucijski kanal.

Fotografija 1. Apple duan u Londonu

Izvor: fotografija preuzeta (04.05.2015), dostupno na: http://www.techthebest.com

/2011/10/19/apple-store-london-the-biggest/

Svoje zaposlene koji su u direktnom kontaktu s korisnicima na poseban nain obuavaju, a to

je da ne prodaju proizvod, ve da pomognu korisniku. Smatraju kako je zaraivanje novca (od

19

prodaje) rezultat akcija koje tvrtka poduzima, a ne sami cilj postojanja tvrtke. S time da oduevi

korisnika, Apple zarauje vie nego da je prvotni cilj bio prodaja i zarada. Sa svojim duanima

revolucionalizirali su maloprodaju, ali su je i segmentirali.

Naime, Apple svoje duane otvara samo u najbogatijim i najveim gradovima. Time se opet

dobiva na prestiu brenda, a i osiguranje da su svi njihovi duani u gradovima u kojima postoji

dovoljni broj stanovnika s visokom kupovnom moi. U svakom duanu su izloeni svi

proizvodi u ponudi, korisnici mogu slobodno koristiti bilo koji proizvod, dok se na katu nalazi

tzv. Genius Bar, u kojem rade tzv. genijalci koji pomau svim korisnicima Appleovih ureaja

oko koritenja, tehnikih stvari, popravaka i slino, bez naplaivanja svojih usluga.

(http://www.wsj.com/articles/SB10001424052702304563104576364071955678908,04.05.20

15)

Kada se sve navedene stvari uzimaju u obzir, Apple nije izumio nita revolucionarno poput

nekih tehnologija koje je Nokia svojedobno izumila. Apple je inovirao i inovira ponajvie sebe

u skladu s tritem. Oni su izumili jednostavnost, funkcionalnost i dizajn u skladu s

pravovremenim tajmingom. Nisu se prilagodili najnaprednijem korisniku, ve onom

srednjem korisniku. ini se kako su uvijek korak ispred trinih oekivanja i kako uvijek

spremno doekaju sve zahtjeve korisnika, a to se ponajvie oitava u njihovom konstantnom

rastu vrijednosti tvrtke i visokoj profitnoj stopi po svakom prodanom proizvodu.

Najbolji su dokaz kako je za opstanak na tritu intelektualni kapital bitniji od same sposobnosti

stvaranja inovacija, jer ako te inovacije nisu dobro usmjerene na trite, jako e teko opravdati

ulaganje u istraivanje i razvoj.

20

5. ZAKLJUAK

Povijesno gledajui intelektualni kapital postoji od davnina samo kao takav nije bio biljeen u

dokumentima i knjigama. Prvi poeci biljeenja i direktne primjene u proizvodnji, organizaciji

i menadmentu dogodila se poetkom 19. stoljea Faylovim naelima upravljanja unutar

poduzea. Kraj 20. stoljea iznjedrio je brojna djela i publikacije koje su bile usko vezane za

intelektualni kapital pri tom najavljivajui novu eru fokusa znanja kao glavnom instrumenta 21.

stoljea.Uz veliki broj raznih definiranja intelektualnog kapitala i nemogunosti odreivanja

tone i jedinstvene, prihvatila se ona najpreciznija da intelektualni kapital predstavlja neto to

se ne moe materijalno odrediti, ali je u moguosti donijeti bogatstvo i konkurentksu prednost.

Intelektualni kapital kao kompleskni sustav podijeljen je na tri glavna elementa ljudski kapital,

strukturalni kapital te potroaki (relacijski) kapital. Ljudski kapital glavni je pokreta

intelektualnog kapitala jer zapravo predstavlja spektar znanja, iskustva i vjetina svih

zaposlenih kojeg primjenjuju u poslovnom procesu za dobrobit poduzea. Strukturalni kapital

je utjelovljenje ljudskog kapitala, njegova infrastruktuna podrka, za razliku od ljudskog

kapitala, strukturalni je mogue kvantificirati i vrijednosno odrediti. Relacijski kapital definira

skup svih odnosa poduzea s vanjskom okolinom, tu spadaju trina marka, potroai, poslovne

mree te su od velike vanosti poduzeu.

Konkurentnost u inovacijama postaje sve intezivnija, gotovo da nema zemlje koja ne ulae u

tehnologiju, istraivanje i razvoj. Smatra se da e ovo biti tisuljee u kojem e ljudski rad sve

manje biti zastupljeniji, a intelektualni rad (umni rad) sve vie. Evidentno je da postoji uska

povezanost intelektualnog kapitala koji se manifestira u obliku istraivanja i razvoja, inovacija,

znanja u svrhu postizanja sve vee konkurentske prednosti u svijetu koji je pod snanim

efektom globalizacije.

Primjer neuspjene primjene intelektualnog kapitala u borbi s globalnom konkurencijom je

Nokia. Tehnoloki div, koji je u svega nekoliko godina od apsolutnog lidera postao marginalan

sudionik trita. Iako su ulagali visoka sredstva u istraivanje i razvoj, nisu se stigli prilagoditi

dinaminom tritu. Na to treba dodati i izrazito loe poteze vodeih ljudi kompanije, za koje

je naknadno skovan termin Elopov efekt. Konkurentsku poziciju preuzeo je Apple, tvrtka koja

je uspjeno primijenila intelektualni kapital. Bez revolucionarnih izuma, voena jasnom

vizijom, dobro implementiranim intelektualnim kapitalom i fokusiranjem na ono najbitnije,

postali su najvrijednija kompanija svih vremena.

POPIS LITERATURE

(A) Knjige

1. Kolakovi, M. (2002.), Teorija intelektualnog kapitala, Zagreb: Ekonomski fakultet

Zagreb

2. Puli, A., Sunda, D., (2001.), Intelektualni kapital, Rijeka: International Business

Consulting Center

3. Lytle K., Corcoran-Lytle K., (2011.), The Little Book of 220 History's Most- Regrettable

Moments, SAD: Amazon

4. Sunda, D. i dr., (2002.), Znanje temeljni ekonomski resurs, Rijeka: Express digitalni

tisak

5. Sunda, D. i dr., (2015.), Intelektualni kapital i poslovno okruenje, Rijeka

6. Sunda, D., vast, N. (2009.), Intelektualni kapital temeljni imbenik konkurentnosti

poduzea, Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

(B) lanci

1. Akpinar, A.T. (2000.), Intellectual Capital, Turska: Sveuilite Kocaeli

2. Babi, M. (2008.), Intelektualni kapital u funkciji unapreenja korporativnog imida,

Zagreb: Tecus

3. Bumpas, J. (2010.), Patented Methodology Increases Success Rate In The Innovation

Process, SAD: San Francisco

4. Kapural, M. (2010.), Zlouporaba vladajueg poloaja u pravu trinog natjecanja EU,

Zagreb: RRF, Pravo i porezi, br. 11, str. 64 72

(C) Ostali izvori

1. Baudry, P. (2015.), A company that doesn't innovate is dead in the water, (preuzeto

(03.05.2015.), dostupno na: http://www.total.com/en/media/news/news/company-doesnt-

innovate-dead-water?%FFbw=kludge1%FF%29

2. Bio. (2015.), Leonardo Da Vinci Biography, preuzeto (02.05.2015), dostupno na:

http://www.biography.com/people/leonardo-da-vinci-40396

3. Business Blog Hub (2015.), The Man Who Destroyed Multi Million Dollar Company In

10 Seconds, preuzeto (04.05.2015.) dostupno na:

http://www.businessblogshub.com/2012/09/the-man-who-destroyed-his-multi-million-

dollar-company-in-10-seconds/

4. Computerworld (2015.), Why Apple is the most successful company in the history,

preuzeto (04.05.2015.), dostupno na

http://www.computerworld.com/article/2883747/why-apple-is-the-most-successful-

company-in-history.html

5. Communities Dominate Brands (2011.), Coining Term: Elop Effect when you

combine Osborne Effect and Ratner Effect, preuzeto (03.05.2015.), dostupno na:

http://communities-dominate.blogs.com/brands/2011/08/coining-term-elop-effect-when-

you-combine-osborne-effect-and-ratner-effect.html

6. Drutvo za zatitu potroaa Hrvatske (2013.), Brand ili robna marka, preuzeto

(02.05.2015), dostupno na: http://potrosac.hr/index.php/2-uncategorised/7-brand-ili-

robna-marka

7. Inc. (2005.), Coorporate Image, preuzeto (02.05.2015.), dostupno na

http://www.inc.com/encyclopedia/corporate-image.html

Internationa Monetaray Fund (2015.), Uneven Growth: Short and Long-Term Factors,

preuzeto (04.05.2015.) dostupno na: http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/

8. Kadian-Baumeyer, K. (2010.), From Scientific to Administrative, preuzeto

(02.05.2015.), dostupno na: http://study.com/academy/lesson/henri-fayols-management-

principles-managing-departmental-task-organization.html

9. Fakultet elektrotehnike i raunarstva (2010.), preuzeto (02.05.2015.), dostupno na:

https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UVOD_U_UPRAVLJANJE_ZNANJEM

9.pdf

10. Fizpatrick, A. (2015.), Apple Is Now Worth Over 700$ Billion, preuzeto (04.05.2015.),

dostupno na: http://time.com/3704014/apple-700-billion/

11. Jennings, R. (2014.), Why Venture Capital Is Declining In High-Tech Taiwan, preuzeto

(15.05.2015.), dostupno na: http://www.forbes.com/sites/ralphjennings/2014/11/26/why-

venture-capital-is-losing-interest-in-high-tech-taiwan/

12. McLean, P. (2009.), iPhone, RIM taking over smartphone market, preuzeto

(03.05.2015.), dostupno na: http://appleinsider.com/articles/09/11/03/

canalys_q3_2009_iphone_rim_taking_over_smartphone_market

13. The Wall Street Journal (2011.), Nokia CEO Stephen Elop's Burning Platform Memo,

preuzeto (04.05.2015.), dostupno na: http://blogs.wsj.com/tech-europe/2011/02/09/full-

text-nokia-ceo-stephen-elops-burning-platform-memo/?mg=blogs-wsj&url

=http%253A%252F%252Fblogs.wsj.com%252Ftech-europe%252F2011%2

52F02%252F09%252Ffull-text-nokia-ceo-stephen-elops-burning-platform-memo

14. The World Bank (2015.), GDP current ($) over period, preuzeto (04.05.2015.),

dostupno na: http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD

15. Sigal, M. (2010.), Apple's segmentation strategy and the folly of convetitonal wisdom,

preuzeto (04.05.2015.), dostupno na: http://radar.oreilly.com/2010/09/apple-segmentation-

strategy-an.html

16. Silvka, E. (2010.), Apple's Share of Mobile Phone Industry Profits Reportedly Rises to

39%, preuzeto (04.05.2015.), dostupno na:

http://www.macrumors.com/2010/09/21/apples-share-of-mobile-phone-industry-profits-

reportedly-rises-to-39/

17. World Economic Forum (2014.), The Global Competitiveness Report 2014 2015,

preuzeto (03.05.2015.), dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/WEF_

GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdf

18. World Economic Forum (2015.), The Global Competitiveess Index, 2014 2015,

preuzeto (15.05.2015.), dostupno na: http://knoema.com/WFGCI2014/the-global-

competitiveness-index-2014-2015-data-platform-2014

Popis SHEMA

Shema 1: Detaljna podjela intelektualnog kapitala |str. 5

Popis TABLICA

Tablica 1. Top 10 zemalja po inovativnosti |str. 8

Tablica 2. Udio BDP-a uloenog u R&D kroz odabrani period |str. 9

Tablica 3. Rang i indeks globalne konkurentnosti 2014.-2015. est odabranih zemalja |str. 10

Popis GRAFIKONA

Grafikon 1: Udio trita mobilnih telefona u %, Q4 2007. |str. 12

Grafikon 2: Prodaja Nokia ureaja (mil. jedinica), 2009. do 2011. |str. 13

Grafikon 3. Prihodi Apple-a u usporedbi s BDP-om odabranih zemalja 2015. |str. 16

Grafikon 4. Vrijednost tvrtke u milijardama dolara 2010. 2015. |str. 17

Grafikon 5. Broj prodanih mobilnih ureaja po proizvoaima 2010. |str. 18

Grafikon 6. Udio u profitu cjelokupne industrije mobilnih ureaja 2010. |str. 18

Popis FOTOGRAFIJA

Fotografija 1. Apple duan u Londonu |str. 18