Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb DOKUMENATA... · 2018-11-12 · Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OJENU

Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb www.fidon.hr

Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:

UKLANJANJE NANOSA NA UTOKU RJEČINE U MORE

Datum izrade: ožujak, 2018.

Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb tel: +385 1 707 9056; e-mail: [email protected] www.fidon.hr

nositelj zahvata: HRVATSKE VODE

Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb

dokument: Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja

na okoliš

zahvat: Uklanjanje nanosa na utoku Rječine u more

oznaka dokumenta: RN-6/2018-ZP

verzija dokumenta: Ver. 1 – pokretanje postupka kod nadležnog tijela

datum izrade: ožujak, 2018. ovlaštenik: Fidon d.o.o.

Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb voditelj izrade:

mr.sc. Zlatko Perović, dipl.ing.pom.

suradnici:

mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.građ.

Andrino Petković, dipl.ing.građ.

direktor:

Andrino Petković, dipl.ing.građ.

Elaborat zaštite okoliša: Uklanjanje nanosa na utoku Rječine u more

RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018. I

Sadržaj:

1. UVOD ................................................................................................................................3

1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA .................................................................................................. 3 1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ............................................................................................. 3 1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ........................................................................................... 3

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................4

2.1. POSTOJEĆE STANJE ................................................................................................................. 4 2.2. OPIS ZAHVATA ........................................................................................................................ 6 2.3. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI ........................................................................................12

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................................. 14

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ..............................................................................14 3.1.1. Uvod .................................................................................................................................14 3.1.2. Klimatske značajke............................................................................................................15 3.1.3. Geološke i hidrogeološke značajke ...................................................................................17 3.1.4. Osjetljivost područja, vodna tijela i poplavna područja ...................................................18 3.1.5. Oceanografske značajke ...................................................................................................29 3.1.6. Sanitarna kakvoća mora ...................................................................................................30 3.1.7. Bioraznolikost ...................................................................................................................31 3.1.8. Pedološke značajke ...........................................................................................................38 3.1.9. Šume .................................................................................................................................38 3.1.10. Kulturno-povijesna baština ...............................................................................................39 3.1.11. Krajobrazne značajke ........................................................................................................39 3.1.12. Cestovni i pomorski promet .............................................................................................41 3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE .............................................................42 3.2.1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije ...................................................................42 3.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Rijeke ..............................................................................44 3.2.3. Generalni urbanistički plan Grada Rijeke .........................................................................54

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA ..................................................................................................... 63

4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE I MORE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA) ........63 4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA .........................................64 4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak .....................................................................................................64 4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena .............................................................................................64 4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU ..........................................................................................65 4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO ...................................................................................................65 4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME ................................................................................................66 4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA ...........................................................................66 4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ ......................................................................................66 4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA POMORSKI I CESTOVNI PROMET .....................................................66 4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE ...................................................................................67 4.10. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA I VIŠKA ISKOPA ................................................................67 4.11. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ................................................................................................68 4.12. OBILJEŽJA UTJECAJA .............................................................................................................69

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............... 70


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

II

6. IZVORI PODATAKA ........................................................................................................... 71

7. PRILOZI ........................................................................................................................... 74

7.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON d.o.o. .........................................................................74


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

3

1. UVOD

1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA

Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je uklanjanje nanosa na utoku Rječine u more, području koje administrativno pripada Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Na ovom dijelu korito Rječine naglo prelazi iz reguliranog kanala konstantne širine u višestruko širi morski zaljev i tu se dešava veliko taloženje zbog naglog smanjenja brzine tečenja. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), Prilog II., točka 9.12, za sve zahvate koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnju građevina u i na moru duljine 50 m i više potrebno je provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo. Sukladno navedenom, za predmetni zahvat izrađen je Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. U sklopu postupka ocjene provodi se i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv nositelja zahvata: HRVATSKE VODE OIB: 28921383001 Adresa: Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb broj telefona: 01 6307 333 adresa elektroničke pošte: [email protected] odgovorna osoba: mr.sc. Zoran Đuroković, dipl.ing.građ – generalni direktor

1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

Hrvatske vode prema Planu upravljanja vodama i dogovoru s Lučkom upravom Rijeka i lokalnom samoupravom imaju namjeru uklanjati nanos na području ušća Rječine. Nanos koji se planira vaditi nalazi se na ušću Rječine i to u moru, nizvodno od zadnjeg mosta na Rječini. Na ovom dijelu korito iz reguliranog kanala konstantne širine naglo prelazi u višestruku širi morski zaljev i to se dešava veliko taloženje zbog naglog smanjenja brzine tečenja. Sadašnja geometrija korita definirana je projektom Regulacija donjeg toka Rječine (Čulinović, 1966). Ušće je definirano izgradnjom kontejnerskog terminala Brajdica i obaloutvrde kod UPOV-a Rijeka. Problem taloženja nanosa na ušću javlja se odavno, te se nanos uklanjao više puta u zadnjih sto godina. Tako je 1925. godine na ušću očišćeno 25.140 m3 nanosa, 1936. g. 19.590 m3, 1950. g. 20.800 m3, 1959. g. 37.500 m3 i 1981. g. (HV, 2016). Zadnje čišćenje nanosa na ovoj dionici rađeno je 1993. g., prema projektu Uređenje donjeg toka Rječine (JVP Hrvatska vodoprivreda, 1992) po kojem je planirano uklanjanje 14.390 m3 nanosa. Glavnina nanosa koji se sada planira vaditi nalazi se na zapadnom dijelu ušća ispred veslačkog kluba i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (Slika 1.3-1).

mailto:[email protected]


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

4

Slika 1.3-1. Položaj nanosa na utoku Rječine u more

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Predmet zahvata je uklanjanje nanosa na utoku Rječine u more. Zahvat se planira realizirati na temelju projekta redovnog održavanja Uklanjanje nanosa na ušću Rječine (br. projekta: R-343, Hrvatske vode, 2016). Za zahvat je također izrađen elaborat Utok Rječine u more – izrada geodetskog snimka i elaborata analize granulometrijskog sastava nanosa s mjesta vađenja s prijedlogom njegovog izvlačenja i razmještanja (Sveučilište u Zagrebu - Građevinski fakultet, 2017).

2.1. POSTOJEĆE STANJE

Količina nanosa određena je na temelju snimljene situacije odnosno poprečnih profila 2014. godine u sklopu izrade studije Matematički model spoja Rječine i Mrtvog kanala, odnosno poplavljivanja donjeg toka Rječine (Tehnički fakultet Rijeka, 2015.), Knjiga 1: geodetski elaborat. Dubine su mjerene geodetskim dubinomjerom Syqwet sa određivanjem položaja GPS-om Trimble 5800. Snimljena batimetrija ušća prikazana je u nastavku pomoću dubinskih slojnica na digitalnoj ortofoto podlozi (Slika 2.1-1). Na osnovnu tih prostornih podataka o batimetriji i klasične geodetske situacije okolnog terena napravljen je prostorni TIN model terena koji uključuje model dna Rječine i morskog dna na ušću. Prostorni model korišten je kao vektorska podloga iz koje se mogu očitati karakteristike


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

5

batimetrije kao što su površina, volumen ili presječnica dvaju terena. U nastavku je prikazan TIN model terena postojećeg stanja ušća Rječine (Slika 2.1-2).

Slika 2.1-1. Slojnice snimljene batimetrije ušća na digitalnoj ortofoto podlozi

Slika 2.1-2. TIN model terena postojećeg stanja ušća Rječine


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

6

2.2. OPIS ZAHVATA

Prema projektnom zadatku projektirana niveleta Rječine definirana je prema projektu Regulacija donjeg toka Rječine (OVP, 1966). Niveleta je produljena od zadnjeg mosta na Rječini padom od 1 % prema moru do udaljenosti od 190 m. Naime to je udaljenost do koje ova ploha siječe morsko dno, nakon koje se ono počinje strmo spuštati u dubinu i nema potrebe za daljnjim uklanjanjem nanosa. Desna strana ušća definirana je rip-rap obaloutvrdom, a predviđen je iskop nanosa u padu 1:3 prema ovoj obaloutvrdi radi osiguravanja njene stabilnosti. U nastavku je prikazan TIN model projektnog stanja (Slika 2.2-1).

Slika 2.2-1. TIN model terena projektiranog stanja ušća Rječine

Izradom presječnice dvaju modela terena, postojećeg i projektnog stanja, određena je

pripadna količina nanosa koji je potrebno ukloniti da se ostvari tražena dubina mora na ušću. Prosječna visina nanosa je 1,60 m, dok je maksimalna 3,18 m. Izračunato je da je za ostvarivanje projektne batimetrije ušća potrebno ukloniti oko 15.500 m3 istaloženog nanosa. Granulometrijski sastav nanosa Materijal istaloženog nanosa uzorkovan je na lokaciji ušća Rječine koristeći metalnu cjevastu sondu za uzorkovanje nanosa proizvođača AMS. Laboratorijski rezultati prikazani su grafički (Slika 2.2-2). Iz granulometrijske krivulje uočava se da je istaloženi nanos sastavljen od praha (10 %), pijeska (83 %) i šljunka (7 %). S grafa se može očitati da je promjer 50%-tnog zrna d50 = 0,25 mm.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

7

Slika 2.2-2. Granulometrijska krivulja istaloženog nanosa

Kategorizacija nanosa Ispitivanje vodenog eluata uzorka nanosa provedeno je u skladu s normom HRN EN ISO

12457-4:2005. Zaključak ispitivanja je da uzorak nanosa zadovoljava granične vrijednosti za

odlaganje na odlagalište neopasnog otpada prema uvjetima navedenim u Pravilniku o

načinima i uvjetima odlaganjima otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada

(NN 114/15). Lokacija za odlaganje nanosa Na temelju analize potencijalnih lokacija za odlaganje nanosa (vidi poglavlje 2.3), kao najpovoljnije rješenje s ekološkog i tehnološkog stajališta, odabrana je varijanta odlaganja u more unutar zapadnog sidrišta luke Rijeka. Lučka uprava Rijeka, u čijoj je nadležnosti predmetno sidrište, je suglasna s odlaganjem uklonjenog nanosa. Tehnologija iskopa Uzevši u obzir da je analiza granulometrijskog sastava nanosa pokazala je da se istaloženi nanos većinom sastoji od pijeska, te da je prikladno mjesto za odlaganje nanosa zapadno sidrište luke Rijeka, predlaže se tehnologija iskopa i mehanizacija prikladna za ekonomičan iskop nanosa i prijevoz do deponije. Uklanjanje nanosa obavlja se bagerima različitih konstrukcija, ovisno o konfiguraciji morskog dna, dubini iskopa, količini materijala, raspoloživom manevarskom prostoru i vrsti transportnog sredstva za odvoz iskopanog materijala. Korištena mehanizacija može biti


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

8

kopnena mehanizacija koja može kopati pod vodom sa kopna i sa mora (pomoću kopnenog radnog stroja smještenog na ploveću platformu) ili plovna mehanizacija. Od kopnene mehanizacije prikladne za korištenje na predmetnoj lokaciji moguće je za iskop ispod razine stajanja koristiti bager s dubinskom lopatom ili bager sa zahvatnom lopatom (grajfer). Prilikom korištenja kopnene mehanizacije važno je obratiti pažnju na potreban doseg kraka lopate s obzirom na dubinu iskopa, uvjete plime i oseke te ograničenje manevra uslijed postavljanja na ploveću platformu. Posebnu pozornost također treba posvetiti i elementima mosta koji se nalazi na ušću kako ne bi došlo do oštećenja konstrukcije uslijed manevra bagera i posljedično ugrožavanja života radnika koji sudjeluju u iskopu ili prolaznika. Od kontinuiranih plovnih strojeva za iskop najpoznatiji su samohodni i stacionarni bageri sisavci ili refuleri. Samohodni refuler je plovilo s vlastitim propelerom, koje materijal utovaruje u svoj vlastiti lijevak. Jednom kad je potpuno natovaren, isti plovi do deponije gdje se materijal pomoću cjevovoda ispumpava. Samohodni refuler se slobodno kreće kroz područje predviđeno za iskop, pri čemu se miče omogućavajući prolaz brodovima. Nedostatak samohodnih refulera je što se nakon svakog punjenja tovarnog prostora moraju udaljiti s lokacije iskopa, odvesti na lokaciju odlaganja, obaviti istovar i nanovo vratiti na mjesto iskopa. Pritom se teško pozicioniraju točno na mjesto gdje su prekinuli rad. Stoga iza njih često ostaje neuredan iskop. Stacionarni refuleri su usidreni i pomiču se lijevo - desno te je na njih direktno spojen tlačni cjevovod na pontonima koji može biti dug i više od 100 metara te se protezati od mjesta iskopa do mjesta odlaganja. Refuleri mogu obaviti uredan iskop uz povećanu pažnju, samo ako je debljina sloja koja se kopa dovoljna kako bi usisna korpa dobro zahvaćala sloj koji se kopa. Učinkoviti su u iskopu pijeska i sitnozrnog šljunka uz relativno niske troškove. S obzirom da je na području iskopa utvrđen pješčani materijal predlaže se upotreba refulera za iskop nanosa. Strojni iskop istaloženog nanosa iz ušća je potrebno prevesti do predviđenog mjesta za deponiju. Razmještanje nanosa, odnosno odlaganje na deponije, se obavlja ili direktno refulernim cjevovodom ili posredno utovarom u teglenice, odvozom do mjesta odlaganja i istovarom. Najbliži rub područja istočnog sidrišta predložen za deponiranje nanosa nalazi se na udaljenosti od 3 km. Stoga iskop refulerom s direktnim odlaganjem u more nije moguć, već je potrebno refulirani materijal utovariti u tegljenice, prevesti do sidrišta te istovariti. Teglenice za prijevoz iskopanog materijala mogu biti s otvarajućim dnom i/ili s fiksnim dnom. Prednost teglenica s otvarajućim dnom je u tome što se istovar obavlja direktno otvaranjem dna. Teglenice s fiksnim dnom su nešto veće zapremine od onih s otvarajućim dnom, no za njihov istovar neophodno je uključiti istovarno postrojenje. Tegalj teglenica do deponije obavlja se motornim tegljačem, a bolji učinak se postiže ako je na raspolaganju veći broj teglenica kako bager na iskopu ne bi imao zastoj u radu. Za iskop istaloženog materijala predlaže se upotreba kontinuiranih plovnih strojeva – bagera sisavaca (refulera). Transport i razmještanje iskopanog nanosa s lokacije utoka Rječine u more predlaže se obaviti teglenicama za prijevoz iskopanog materijala s otvarajućim dnom, čija je prednost direktan istovar otvaranjem dna.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

9

Slika 2.2-3. Situacija na ortofoto podlozi (izvor: Hrvatske vode, 2016.)


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

10

Slika 2.2-4. Situacija visina nanosa (izvor: Hrvatske vode, 2016.)


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

11

Slika 2.2-5. Uzdužni profil (izvor: Hrvatske vode, 2016.)


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

12

2.3. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI

Projektom su analizirana varijantna rješenja odlaganja iskopanog nanosa. Analiza potencijalnih lokacija iskopanog nanosa provedena je na temelju analize dokumenata prostornog uređenja (Prostorni plan Primorsko-goranske županije i Prostorni plan uređenja Grada Rijeke), odnosno regulative iz djelokruga zaštite prirode okoliša - ekološke mreže Republike Hrvatske koja predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Potencijalne lokacije odlagališta analizirane su na način da su uzeti u obzir svi relevantni parametri za izvlačenje i razmještanje nanosa: njegov sastav, kategorizacija, količina, lokacija i korištena tehnologija iskopa. S obzirom na predloženu metodologiju iskopa pomoću bagera sisavaca (refulera) i činjenicu da se radi o značajnoj količini neopasnog otpada, najpovoljnije rješenje s ekološkog i tehnološkog stajališta je deponirati ga ponovno u more. Ovakav način zbrinjavanja nanosa ne iziskuje velike troškove pretovara, prijevoza i istovara.

U dogovoru s Lučkom upravom Rijeka analizirane su pogodne lokacije odlaganja u moru: 1. zapadno sidrište luke Rijeka, 2. poprečni plovidbeni put.

Predložene lokacije odabrane su jer se njihovom upotrebom za odlaganje najmanje utječe na morski ekosustav. Sve lokacije predložene za odlaganje nalaze se na području gdje se odvija brodski promet (plovni put, sidrišta). Na ovim mjestima more je dovoljno duboko (>50 m dubine) tako da odloženi nanos ne predstavlja značajnu promjenu u batimetriji mora, a utjecaj na morski okoliš je minimalan jer je na istom mjestu već prisutan utjecaj od plovidbe, manevriranja i sidrenja brodova. Nakon provedene analize i u dogovoru s Lučkom upravom Rijeka, kao najpovoljnija lokacija za odlaganje iskopanog nanosa predloženo je zapadno sidrište luke Rijeka.

Granice zapadnog sidrišta luke Rijeka, u nadležnosti Lučke uprave Rijeka, omeđuju spojnice točaka:

A. 45°20'0'' N, 014°22'7'' E B. 45°19'5'' N, 014°24'6'' E C. 45°17'1'' N, 014°21'3'' E D. 45°17'5'' N, 014°20'0'' E


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

13

Slika 2.3-1. Lokacije sidrišta na lučkom području luke Rijeka

Slika 2.3-2. Izvadak iz Prostornog plana uređenja Grada Rijeke, priloga 1.2 Korištenje i namjena površina - Plan prometa


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

14

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

3.1.1. Uvod

Zahvat je planiran na području utoka Rječine u more (Delta), unutar administrativnih granica Grada Rijeke u Primorsko-goranskoj županiji (Slika 3.1.1-1.). Ukupna površina Grada iznosi 136 km2, a od toga kopneni dio zauzima oko 44 km2. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Rijeke je živjelo 128.384 stanovnika, s ukupnom gustoćom od 2.926 stanovnika/ km2.

Slika 3.1.1-1. Prikaz položaja zahvata na području Grada Rijeke

(podloga: HAOP, 2018.) Rijeka je najveća hrvatska luka i treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad predstavlja razvijeno urbano i industrijsko središte kao i središte raznih razvojnih inicijativa koje igraju važnu ulogu u ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Događaji tijekom posljednjeg desetljeća 20. stoljeća u znatnoj su mjeri izmijenili uspostavljen odnose i izazvali vrlo nepovoljne promjene u gospodarstvu. Ovo je razdoblje obilježeno smanjenjem površine upravnog područja na jednu desetinu prijašnjeg, pa time i značajnom redukcijom prostornih mogućnosti razvoja i lokacijskih potreba postojećih i novih sadržaja. U novije doba, Rijeka se počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora. U kontekstu predmetnog zahvata kjučnu ulogu ima vodotok Rječina koji se ulijeva u more između područja Delte i kontejnerskog terminala Brajdica.

Grad Rijeka

Grad Opatija

Općina Kostrena

Grad Bakar

Općina Čavle

Općina Matulji

Lokacija zahvata

Općina Viškovo

Grad Kastav


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

15

Na području Delte je predviđena izgradnja projekta Delta – riječki Waterfront, koji obuhvaća izgradnju parka na području sjeverne Delte, stambene, poslovne i druge sadržaje na južnom dijelu te marinu u luci Baroš. Kontejnerski terminal Brajdica se nalazi na sušačkoj strani ušća Rječine. Inače, vodotok Rječina započinje s krškim preljevnim izvorom na 325 m n. m. te se nakon 19,2 km ulijeva u more. Dominantne količine voda toku Rječine daju Izvor Rječine i Zvir, a najveća i praktički jedina značajnija pritoka je Sušica. Najdonji dolinski dio Rječine, od utoka preljevnih voda izvora Zvir do mora, je izveden reguliranim koritom te malim padom korita i vodnog lica pod utjecajem uspora mora. Iznimno, za ekstremnih suša kada se u vodoopskrbni sustav zahvaćaju sve vode izvora Zvir, na toj dionici toka nema dotoka slatkih voda već dijelom te dionice pod utjecanjem plime i oseke, koritom Rječine cirkulira more.

Slika 3.1.1-2. Područje Delte na kojem se nalazi ušće Rječine

3.1.2. Klimatske značajke

Osnovna obilježja klime

Prema mjerenjima i motrenjima meteoroloških veličina na glavnoj meteorološkoj postaji Rijeke, na Kozali, u 30-godišnje razdoblju (1971.-2000.) i Köppenovoj klasifikaciji klime, Rijeka ima Cfsa klimu tj. umjereno toplu kišnu klimu (C), bez suhog razdoblja, s minimumom u godišnjem hodu oborine u toplom dijelu godine (fs) i s vrućim ljetom (a). Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13,8°C, s time da je srednja siječanjska temperatura 5,6°C, a srpanjska 23,3°C. Apsolutno najviša temperatura zraka iznosila je 40,0°C (19.07.2007.), dok je apsolutno najniža temperatura zraka bila -12,8°C (10.02.1956.). Rijeka ima tzv. maritimni tip godišnjeg hoda mjesečnih količina oborina koji karakterizira maksimum u listopadu i minimum u srpnju. Srednja godišnja količina oborina iznosi 1.552,4 mm, a prosječno trećina svih dana u godini su oborinski dani (količina oborina >0,1 mm).


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

16

Srednja godišnja relativna vlažnost je 63%, srednja godišnja oblačnost je 5,5, srednji godišnji broj vedrih dana je 76, a srednji godišnji broj oblačnih dana je 113,3. Prosječno godišnje dnevno trajanje sijanja sunca (dnevno osunčavanje) je 6 sati, a prosječni godišnji iznos na dan primljene sunčeve energije (globalno zračenje) je 3,7 kWh/m2. Srednji godišnji broj dana s maglom je 3,8, s mrazom 31,9, s tučom 1,5, s grmljavinom 34,5, a godišnji prosječni broj dana sa snježnim pokrivačem odnosno sa snijegom na tlu je 1 dan. Najčešći smjer vjetra je iz NNE smjera (17,8%), a zatim iz N (14,3%) i NE smjera (13,1%). Vjetar iz sjeveroistočnog kvadranta, bura, u Rijeci je najučestalija zimi (18,6% slučajeva) i u jesen (18,3%). U proljeće se pored bure češće javlja i jugo (6,5%) čiji se smjer može modificirati ovisno o obliku reljefa tla. Jako jugo stvara velike valove, nastaje na prednjoj strani sredozemne ciklone, a zbog dizanja vlažnog zraka na fronti i uz brda često je praćeno velikom količinom oborine. Jugo najčešće zamjenjuje bura. Prema jačini, u Rijeci prevladava vjetar od 1Bf do 3 Bf u 89 % slučajeva. Jak vjetar (≥ 6 Bf) javlja se relativno rijetko, prosječno 40 dana u godini, a olujni vjetar (≥ 8 Bf) 12 dana. Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine. Sezonske ruže vjetra i godišnja ruža su vrlo slične. Tišina je zastupljena u 8,13% slučajeva. Na moru u Riječkom zaljevu ružu vjetrova čine: tramontana, bura, gregal, levant, široko, jugo, lebić, ponenat i maestral. Klimatske promjene

Klimatske promjene i njihov utjecaj teško je procjenjiv. Ipak, meteorološki podaci koji se još od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj omogućuju pouzdanu dokumentaciju dugoročnih klimatskih trendova. U 20. stoljeću na području Hrvatske, porast prosječne temperature vidljiv je u čitavoj zemlji, osobito izražen u posljednjih 20 godina. Porast srednje godišnje temperature zraka u 20. stoljeću između pojedinih dekada varira od 0,02°C (Gospić) do 0,07°C (Zagreb). Na meteorološkoj postaji Rijeka izračunat je trend povećanja srednje temperature od 0,15°C/10 godina za period 1951-2010. tj. 0,48°C/10 godina za period 1981-2010. (Branković i sur., 2013). Nadalje, primijećen je trend laganog pada stope godišnje količine oborina tijekom 20. stoljeća, koji se na početku 21. stoljeća nastavlja te povećanje broja suhih dana u cijeloj Hrvatskoj. Također, povećala se učestalost sušnih razdoblja, odnosno broj uzastopnih dana bez oborina. Na meteorološkoj postaji Rijeka izračunat je trend povećanja oborina od 12,5 mm/10 godina za period 1981-2010., s time da se povećanje odnosi na period zime i proljeća (54,1 i 5,3 mm/10 godina), a smanjenje na period ljeta i jeseni (-40,5 i -15,8 mm/10 godina) (Branković i sur., 2013). U Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), DHMZ (Branković i sur. 2013.), opisani su rezultati budućih klimatskih promjena za područje Hrvatske za dva osnovna meteorološka parametra: temperaturu na visini od 2 m (T2m) i oborinu. Za svaki od navedenih parametara rezultati se odnose na dva izvora podataka:

a) dinamičku prilagodbu regionalnim klimatskim modelom RegCM urađenu u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) po IPCC scenariju A2, i

b) dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz europskog projekta ENSEMBLES po IPCC scenariju A1B.

Klimatske promjene za T2m i oborinu u DHMZ RegCM simulacijama analizirane su iz razlika sezonskih srednjaka dobivenih iz dva razdoblja: sadašnju klimu (1961-1990.; P0) i


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

17

(neposredno) buduće razdoblje (2011-2040.; P1). U ENSEMBLES simulacijama sadašnja klima (P0) također je definirana za razdoblje 1961-1990. u kojem su regionalni klimatski modeli forsirani s globalnim klimatskim modelima i mjerenim koncentracijama plinova staklenika. Za buduću klimu (21. stoljeće) rezultati simulacija podijeljeni su u tri razdoblja: 2011-2040. (P1), 2041-2070. (P2), te 2071-2099. (P3). Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata u DHMZ RegCM modelu, u prvom razdoblju (2011. -2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura na sjevernom Jadranu mogla porasti do oko 1°C u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2-0,4°C. Nadalje, predviđeno je smanjenje srednjeg broja hladnih1 dana (oko 50 – 4 dana) i povećanje srednjeg broja toplih dana (oko 16 + 6 dana). U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekuje se porast temperature oko 2,8°C tijekom ljeta, oko 2,4°C tijekom zime, te 2,0-2,5°C u ostale dvije sezone. Projekcije za treće razdoblje (2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. Tijekom zime projiciran je porast temperature oko 3,4°C, a ljeti između 4,0°C i 4,5°C. Porasti u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni. Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata, u godišnjoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) neće doći do promjene u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine. Međutim, očekuju se sezonske promjene: jesensko smanjenje oborine 6-8%, proljetno smanjenje 2-4%, te ljetno i zimsko povećanje oborine 2-4%. Za drugo razdoblje (2041.-2070.) projekcije upućuju da će na području zahvata doći do porasta količine oborine tijekom zime između 5% i 15% te smanjenja tijekom ljeta od -15% do -25%. U trećem razdoblju (2071.-2099.), tijekom zime je također projiciran porast količine oborine između 5% i 15%, dok je tijekom ljeta proicirano smanjenje od -25% do -35%.

3.1.3. Geološke i hidrogeološke značajke

Područje grada Rijeke čini nekoliko geomorfoloških cjelina: ravnjak između obalne linije i doline Rječine koji obuhvaća područje Kastva, Zameta, Drenove, Rijeke, Sušaka i Drage. Duž ravnjaka uz dolinu Rječine i Drage pruža se usko bilo, čija je jugozapadna strana vrlo strma (45 stupnjeva i više). Unutar ravnjaka ističu se duboke uzdužne (Škurinje) i poprečne doline (Mihačeva Draga, Potok, dolina Rječine). Šire područje Rijeke u potpunosti izgrađuju naslage taložene u sedimentacijskom sustavu velike jadranske karbonatne platforme. Pretežito su to raznovrsni tipovi plitkomorskih karbonatnih stijena, mjestimično pokriveni produktima trošenja kvartarne starosti. Manjim dijelom područje je izgrađeno od klastičnih naslaga stratigrafskog raspona od krede do kvartara. Donjokredni karbonatni sedimenti najstariji su sedimenti na području Rijeke, a izgrađuju zapadni dio od Preluke do Mlake. Ukupna debljina iznosi i preko 1000 m. Područje oko zahvata je nasipano. Prema litostatigrafskim svojstvima čine ga opći nabačaj, nasipi, asfaltirane i betonirane površine, gradska naselja (vidi sliku 3.2.2-5).

1 Hladni dan: T2min < 0°C ; topli dan: T2max > 25°C


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

18

Slivno područje izgrađuju srednje do dobro vodopropusne karbonatne stijene koje u skladu s litološkim sastavom i pukotinsko-kaveroznom poroznošću, unutar slivnog područja predstavljaju veliki kolektor za podzemne vode. Napajanje i pražnjenje krške vodonosne sredine ovisi o meteorološkim prilikama tj. o količini i raspodjeli padalina u hidrološkom ciklusu. Ovom dijelu slivnog područja pripadaju glavni riječki izvor Zvir I i drugi stalni izvor Zvir II. Postoji također i niz izvora uz Rječinu koji su izvan sustava vodoopskrbe. Područje tektonske jedinice Ilirska Bistrica – Rijeka – Omišalj – Novi Vinodolski predstavlja kontinuirani pojas prosječne širine 30 km. Ovo je područje pojačane seizmičke aktivnosti, što ukazuje koncentracija epicentara potresa i njihova učestalost te veličina magnituda seizmičkih udara. Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 50 godina, zahvat se nalazi na području potresa intenziteta VI stupnja MCS ljestvice (jaki potres), za povratni period od 100 godina područje ima intenzitet potresa VII stupnja MCS ljestvice (vrlo jaki potres), a za povratni period od 500 godina VIII stupanj MCS ljestvice (razorni potres).

3.1.4. Osjetljivost područja, vodna tijela i poplavna područja

Osjetljivost područja

Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15), zahvat se nalazi izvan osjetljivih područja. Zone sanitarne zaštite

Područje zahvata nalazi se izvan zona zaštite (vidi slike 3.2.2-6 i 3.2.3-3).

Vodna tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16), područje Delte i Brajdice u neposrednoj blizini zahvata pripada tijelu podzemne vode JKGI_05-RIJEKA-BAKAR (Slika 3.1.4-1.). Radi se o tijelu podzemne vode na jadranskom vodnom području koje odlikuje pukotinsko-kaverozna poroznost i čija je prirodna ranjivost srednja (41,6%) do visoka (33,8%) odnosno vrlo visoka (8,9%). Površina tijela podzemne vode JKGI_05-RIJEKA-BAKAR iznosi 621 km2, obnovljive zalihe podzemnih voda iznose 973 x 106 m3/god., a stanje je dobro (Tablica 3.1.4-1.). Tablica 3.1.4-1. Stanje tijela podzemne vode JKGI_5 - RIJEKA-BAKAR (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa: 008-02/18-02/148, Urbroj: 383-18-1, ožujak 2018.)

Stanje Procjena stanja JKGI_05 - Rijeka-Bakar

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16), područje zahvata se nalazi na području prijelaznih voda Rječine, između grupiranih vodnih tijela P1_2-RJP (površine 0,03 km2) i P2_2-RJP (površine 0,64 km2). U Tablici 3.1.4-2. se daje detaljan opis prijelaznih vodnih tijela R1_2-RJP i R1_2-RJP.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

19

Slika 3.1.4-1. Tijela podzemne vode na širem području zahvata

(izvor: Hrvatske vode, 2018.) Tablica 3.1.4-2. Stanje prijelaznih vodnih tijela R1_2-RJP i R1_2-RJP

Prijelazno vodno tijelo P1_2-RJP P2_2-RJP

Prozirnost - vrlo dobro stanje

Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Ukupni anorganski dušik vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Ortofosfati vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Ukupni fosfor dobro stanje vrlo dobro stanje

Klorofil a vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Fitoplankton dobro stanje vrlo dobro stanje

Makroalge - -

Bentički beskralješnjaci (makrozoobentos) - vrlo dobro stanje

Ribe dobro stanje dobro stanje

Biološko stanje dobro stanje dobro stanje

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Hidromorfološko stanje umjereno stanje umjereno stanje

Ekološko stanje umjereno stanje umjereno stanje

Kemijsko stanje dobro stanje (za ukupno stanje = vlo dobro/dobro stanje)

nije postignuto dobro stanje (za ukupno stanje = umjereno stanje)

Ukupno stanje umjereno stanje umjereno stanje

Izvor: Podaci Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa: 008-02/18-02/148, Urbroj: 383-18-1, ožujak 2018.

JKGI_04 - RIJEČKI ZALJEV

Utok Rječine

JKGI_05 - RIJEKA-BAKAR


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

20

Slika 3.1.4-2. Pregled grupiranih vodnih tijela prijalaznih i priobalnih voda na širem području zahvata (izvor: Hrvatske vode, 2018.)

Tablica 3.1.4-3. Stanje priobalnih vodnih tijela O423-RIZ i O423-RILP

Priobalno vodno tijelo O423-RIZ O423-RILP

Prozirnost dobro stanje dobro stanje

Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Ukupni anorganski dušik dobro stanje dobro stanje

Ortofosfati vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Ukupni fosfor vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Klorofil a vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

Fitoplankton dobro stanje dobro stanje

Makroalge umjereno stanje vrlo loše stanje

Bentički beskralješnjaci (makrozoobentos) - dobro stanje

Morske cvjetnice - -

Biološko stanje umjereno stanje vrlo loše stanje

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro stanje

Hidromorfološko stanje vrlo dobro stanje umjereno stanje

Ekološko stanje umjereno stanje vrlo loše stanje

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje

Ukupno stanje dobro stanje vrlo loše stanje

Izvor: Podaci Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa: 008-02/18-02/148, Urbroj: 383-18-1, ožujak 2018.

Šire područje zahvata pripada priobalnim vodnim tijelima O423-RIZ Riječki zaljev i O423-RILP Luka Rijeka, koja spadaju u tip “euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta” (oznaka O423). Ova priobalna vodna tijela zauzimaju površine od 475,11 km2 tj. 5,63 km2 (Slika 3.1.4-2.). Inače, duboke priobalne vode tipa euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta zauzimaju najveću površinu priobalnih voda Jadrana, ukupno 72%. U Tablici 3.1.4-3. se daje

O423-RIZ

O423-RILP

P2_2-RJP

P2_1-RJP

LEGENDA: Prijelazne vode: P2_1-RJP i P2_2-RJP – Rječina Priobalne vode: O423-RIZ – Riječki zaljev O423-RILP – Luka Rijeka O313-BAZ – Bakarski zaljev O423-KVA – Kvarner O423-KVS – Sjeverni dio Kvarnerića O423-VIK – Vinodolski kanal


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

21

detaljan opis priobalnih vodnih tijela. Priobalno vodno tijelo O423-RIZ Riječki zaljev, na minimalnoj udaljenosti oko 650 m od zahvata, je u ukupno dobrom stanju. S druge strane, priobalno vodno tijelo O423-RILP Luka Rijeka, na minimalnoj udaljenosti oko 1 km od zahvata, je u ukupno vrlo lošem stanju. Na širem području zahvata nalaze se sljedeća vodna tijela površinskih voda:

• JKRN0058_001, Rječina

• JKRN0278_001, Škurinjski potok

• JKRN0322_001, Javor potok U nastavku navodimo opće podatke i stanje pojedinih vodnih tijela prema podacima Hrvatskih voda.

Slika 3.1.4-3. Vodno tijelo JKRN0058_001, Rječina


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

22

Tablica 3.1.4-4. Vodno tijelo JKRN0058_001, Rječina OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0058_001

Šifra vodnog tijela: JKRN0058_001

Naziv vodnog tijela Rječina

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Gorske i prigorske srednje velike i velike tekućice (7)

Dužina vodnog tijela 5.46 km + 7.1 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: Jadransko

Podsliv: Kopno

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode JKGI-05

Zaštićena područja HROT_71005000

Mjerne postaje kakvoće

Tablica 3.1.4-5. Stanje vodnog tijela JKRN0058_001, Rječina

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0058_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) para-para-DDT Diuron Endosulfan Heksaklorbenzen Izoproturon Olovo i njegovi spojevi Živa i njezini spojevi

umjereno dobro nije dobro dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno umjereno umjereno vrlo loše nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro dobro stanje nije dobro nije dobro dobro stanje nije dobro nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše umjereno umjereno umjereno vrlo loše nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro dobro stanje nije dobro nije dobro dobro stanje nije dobro nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše umjereno umjereno umjereno vrlo loše nije dobro nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene dobro stanje dobro stanje nema ocjene dobro stanje nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše umjereno umjereno umjereno vrlo loše nije dobro nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene dobro stanje dobro stanje nema ocjene dobro stanje nije dobro

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve procjena nije pouzdana

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Fluoranten, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

23

Tablica 3.1.4-6. Vodno tijelo JKRN0278_001, Škurinjski potok OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0278_001


Naziv vodnog tijela Škurinjski potok


Ekotip Nizinske male povremene tekućice (16B)




Podsliv: Kopno




Tjela podzemne vode JKGI-04, JKGI-05



Slika 3.1.4-4. Vodno tijelo Škurinjski potok JKRN0058_001, Rječina


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

24

Tablica 3.1.4-7. Stanje vodnog tijela JKRN0278_001, Škurinjski potok STANJE VODNOG TIJELA JKRN0278_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon Živa i njezini spojevi

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno umjereno vrlo dobro nema ocjene umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

25

Tablica 3.1.4-8. Vodno tijelo JKRN0322_001, Javor potok OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0322_001


Naziv vodnog tijela Javor potok


Ekotip Nizinske male povremene tekućice (16B)




Podsliv: Kopno




Tjela podzemne vode JKGI-05



Slika 3.1.4-5. Vodno tijelo JKRN0322_001, Javor potok


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

26

Tablica 3.1.4-9. Stanje vodnog tijela JKRN0322_001, Javor potok STANJE VODNOG TIJELA JKRN0322_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno dobro vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno dobro vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodotok Rječina Vodotok Rječina započinje sa krškim preljevnim izvorom na 325 m n.m. te se nakon 19,2 km ulijeva u more (Slika 3.1.4-6.). Dominatne količine voda toku Rječine daju Izvor Rječine i Zvir, a najveća i praktički jedina značajnija pritoka je Sušica. Vodotok Rječinu karakterizira podjela u četiri dijela toka, morfološki i po vodnom režimu vrlo različita. To su, gledano od izvora prema ušću:

• izvorski, koji se proteže od izvora do brane Valići, kojeg karakterizira relativno mali pad i male promjene morfologije korita u odnosu na prirodno stanje, kao i male promjene režima otjecanja, a koje se očituju u smanjenju otjecanja koritom Rječine zbog zahvata voda za vodoopsrbu sa samog izvora Rječine, te redovitom godišnjem višemjesečnom presušivanju,

• srednji dio, od brane Valići do Pašca, s puno većim padom, izgrađenim regulacijskim objektima još za doba mađarske uprave Rijekom, ali i formiranom akumulacijom/ dnevnim bazenom Valići u sustavu HE Rijeka za čije se potrebe najveći dio voda Rječine


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

27

preusmjerava na strojarnicu HE Rijeka, a samo iznimno preljevne vode otječu reguliranim koritom Rječine,

• donji kanjonski dio od Pašca do utoka preljevnih voda izvora Zvir s prirodnim koritom, s vrlo velikim padom i samo iznimno, za trajanja preljevanja voda preko brane Valići, vodama u koritu,

• naj donji dolinski dio od utoka preljevnih voda izvora Zvir do mora, s reguliranim koritom, stalnim vodnim tokom (uz preljevne vode izvora Zvir u Rječinu se neposredno nizvodno od Zvira vraćaju vode iz strojarnica HE Rijeka), te malim padom korita i vodnog lica te utjecajem uspora mora. Iznimno, za ekstremnih suša kada se u vodoopskrbni sustav zahvaćaju sve vode izvora Zvir, na toj dionici toka nema dotoka slatkih voda već dijelom te dionice pod utjecanjem plime i oseke, koritom Rječine cirkulira more.

Slika 3.1.4-6. Situacija položaja vodnih resursa i hidroloških postaja u slivu Rječine

(prema Rubinić i Sarić, 2005.) Poplavna područja

Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (2015.) planirani zahvat pripada branjenom Sektoru E – Sjeverni Jadran. U Sektoru E pripada branjenom području 23: Mali slivovi – Kvarnersko primorje i otoci te Podvelebitsko primorje i otoci. Ovo branjeno područje ima sličnu specifičnu problematiku obrane od poplava koja se odnosi na sljedeće vodotoke:


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

28

Ričina Klanska, Rječina (donji i gornji tok), tuneli Njivice i Vrbnik, Kolan u Senju (donji i gornji tok). Dionica Rječina – donji tok prostire se od utoka u more (km 0+000) do brane akumulacije Valići (km 7+460) u duljini od 7,46 km. U najdoljnjem dijelu prolazi kroz centar Rijeke. Na donjem toku Rječine nalazi se niz objekata – mostova, pogotovo na dijelu od samog ušća do 630 m uzvodno (8 mostova). Uzvodnije postoje obaloutvrde kod mjesta Grohovo, gdje se nalaze i poznata klizišta. Dio Rječine koji prolazi kroz grad je djelomično problematičan jer ovisi o hidrocentrali Valići i ispuštanju količina vode te o usporu koji se događa uslijed utjecaja mora. Eventualno, prilikom vrlo visokih vodostaja, može doći do plavljenja mostova i izlijevanja u okolne ulice. Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane su na kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.1.4-7.) vidljivo je da na kopnenom području u okolini zahvata (Delta, Brajdica) postoji opasnost od poplave male do velike vjerojatnosti pojavljivanja.

Slika 3.1.4-7. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja na širem području

zahvata (izvor: Hrvatske vode, 2018.)


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

29

3.1.5. Oceanografske značajke

Riječki zaljev karakterizira promjenjivost hidrografskih svojstava radi interakcije s atmosferom, utjecaja slatkih voda iz vrulja i drugih prirodnih izvora, Rječine i ispusta otpadnih voda, izmjene s drugima dijelovima Jadrana (Kvarner, Kvarnerić) i cirkulacije unutar zaljeva. Vrijeme izmjene glavnine vode Riječkog zaljeva varira od tjedan dana do deset tjedana tijekom godine. Mjerenja kemijskih parametara pokazala su da je u većem dijelu vodenog stupca sadržaj hranjivih soli relativno nizak, te akvatorij u cijelosti spada u red oligotrofnih mora s dobrim prozračivanjem, što znači da posjeduje maksimalnu potencijalnu moć samopročišćavanja. Međutim, duž sjevernih obala Riječkog zaljeva povremeno se javljaju evidentni znaci eutrofikacije i to početkom ljeta, kada je cirkulacija vode smanjena, a meteorološki uvjeti povoljni. Površinska temperatura mora u Riječkom zaljevu najniža je u veljači/ožujku (oko 10,5 °C), a najviša u kolovozu (22,4 °C). Maksimalna temperatura u pridnenim slojevima se događa u listopadu i iznosi u prosjeku 15 °C. Budući da se u Riječki zaljev godišnje ulije oko 2,2 m3 slatke vode (Degobbis, 1981), promjene saliniteta su znatne, posebno u površinskom sloju u priobalnom području. U većem dijelu priobalnog mora salinitet ne padne ispod 30 ‰, s time što u sjevernom dijelu zaljeva površinski salinitet varira od 23 do 37,8 ‰. Ispod površine mora, a naročito u pridnenim slojevima, varijacije saliniteta su značajno niže (37,5 do 38,5 ‰). Prozirnost mora u priobalnom području Rijeke je od 0,5 do 30 m (prosjek 14 m). Morske struje Riječki zaljev zatvoreni je sustav koji je s Kvarnerskim zaljevom povezan Tihim kanalom na istoku, Srednjim vratima na jugu i Velim vratima na jugozapadu. Strujanje mora u ovom prostoru ima složen i promjenjiv trodimenzionalni tok. Brzina struja najveća je na ulazno - izlaznim prostorima, dok se prema riječkoj luci smanjuje i iznosi oko 0,2 čv. Apsolutni maksimum brzine iznosi 1,65 čv i pojavljuje se u mjesecu veljači, dok se drugi maksimum od 1,63 čv pojavljuje u rujnu. Tok struje mora u Riječkom zaljevu umnogome ovisi o tome da li se bazen "puni" vodom iz Kvarnerića preko Srednjih vrata ili iz Kvarnera preko Velih vrata. Dosadašnja mjerenja i analize upućuju na dominantni ulazni tok voda iz Kvarnerića kroz Srednja vrata u jesenskom i zimskom razdoblju. U cijelom zaljevu karakteristično je opadanje brzine struja od površine do dna. Smjer i brzina površinske struje u Riječkom zaljevu umnogome ovisi o smjeru, jačini i trajanju vjetra. Prevladavajući utjecaj imaju N i NE vjetrovi, što je osobito zapaženo u prosincu i veljači/ožujku. Tako se može pretpostaviti da se ispred utoka Rječine očekuje morska struja uglavnom WNW smjera, brzine do 0,3 čvorova. Morski valovi Dubokovodni valovi prvenstveno ovise o jačini i trajanju vjetra te duljini privjetrišta (površine mora nad kojem vjetar generira valove), a definirani su visinom H i duljinom L, odnosno periodom T. Valovi bure su u Riječkom zaljevu niži i kraći od valova juga zbog puno kraćeg privjetrišta, iako brzina bure nadmašuje brzinu juga. Općenito, vjetrovi bure i levanta mogu razviti maksimalne valove do 2,9 m, valovi lebića ne premašuju 3,7 m, dok valovi juga mogu u ekstremnim situacijama biti i veći od 4,0 m. Duljina valova u Riječkom zaljevu kreće se od 20 do 45 m, ovisno o smjeru i jačini vjetra.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

30

Morske mjene Kako na području Rijeke ne postoje mareografska mjerenja, odgovarajuće vrijednosti morskih razina izračunate su interpolacijom podataka s mareografskih postaja Rovinj i Bakar. Prikazane vrijednosti su dane u odnosu na generalni nivelman (GN).

Tablica 3.1.5-2. Morske mijene u Riječkom zaljevu (Preuzeto iz: GF-RI, 2018)

3.1.6. Sanitarna kakvoća mora

Na širem području zahvata provodi se mjerenje kakvoće mora prema Uredbi kakvoće mora za kupanje (NN 73/08) i to na 60-tak plaža na riječkom i opatijskom području. Postaje za mjerenje kakvoće mora u blizini zahvata prikazane su na slici 3.1.6-1. Prema konačnoj ocjeni kakvoće za razdoblje 2014. - 2017. godine, kakvoća mora na obližnjim plažama je ocijenjena kao “izvrsna”, osim na plaži Grčevo na kojoj je ocijenjena “zadovoljavajuća” kakvoća. Inače, plaža Grčevo je udaljena oko 2,2 km od područja zahvata. Ni u jednom ispitivanju nsu bile prisutne plivajuće otpadne tvari, mineralne masnoće, niti suspendirane otpadne tvari.

Slika 3.1.6-2. Postaje za mjerenje kakvoće mora u blizini zahvata – konačna ocjena

za razdoblje 2014. – 2017. (izvor: IZOR, 2018.)

Kupalište Hotela Jadran

Sablićevo

Glavanovo - istok i zapad

Ružićevo Grčevo


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

31

3.1.7. Bioraznolikost

Zaštićena područja prirode

Prema izvodu iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske na području zahvata se ne nalazi niti jedno područje prirode zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) (Slika 3.1.7-1.). Na širem području zahvata (do 5 km) se također ne nalaze zaštićena područja, a zahvatu najbliže zaštićeno područje je spomenik prirode Zametska pećina, udaljena oko 5,6 km.

Slika 3.1.7-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske – šire područje zahvata

(izvor: HAOP, 2018.) Ekološka mreža

Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske zahvat se ne nalazi na području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS), niti na području očuvanja značajnom za ptice (POP) (Slika 3.1.7-2). Na širem području zahvata (do 5 km) nalazi se sljedeće područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS):

• HR3000467 Podmorje Kostrene – odaljeno > 3,3 km

POVS Podmorje Kostrene ujedno je udaljeno oko 7 km od područja predviđenog za odlaganje uklonjenog nanosa (zapadno sidrište Luke Rijeka).


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

32

Slika 3.1.7-2. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske – šire područje zahvata

(izvor: HAOP, 2018.) Karta staništa

Prema izvodu iz Karte staništa Republike Hrvatske 2004. zahvat je planiran na području stanišnih tipova (Slika 3.1.7-3.):

• G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja,

• G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene. Ostali stanišni tipovi u okolici zahvata prikazani na slici 3.1.7-3 su:

• G.4.1. Cirkalitoralni muljevi,

• G.4.2. Cirkalitoralni pijesci,

• I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine,

• J.2.1. Gradske jezgre,

• J.2.2. Gradske stambene površine,

• J.4.1. Industrijska i obrtnička područja.

HR3000467 Podmorje Kostrene

Područje odlaganja uklonjenog nanosa


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

33

Područje na kojem se planira odložiti uklonjeni nanos se nalazi na području stanišnog tipa:

• G.4.1. Cirkalitoralni muljevi (vidi sliku 3.1.7-4).

Slika 3.1.7-3. Izvod iz Karte staništa Republike Hrvatske 2004. na području zahvata

(izvor: HAOP, 2018.)

Slika 3.1.7-4. Izvod iz Karte staništa Republike Hrvatske 2004. na širem području zahvata,

uključivši i područje odlaganja uklonjenog nanosa (izvor: HAOP, 2018.)

G.3.6.

G.3.2.

J.4.1.

J.2.1. J.2.1.

J.4.6.

G.4.2.

G.4.1.

J.2.2. I.8.1.

G.4.1.


Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

34

Karta staništa Hrvatske 2004., s obzirom na noviju Kartu kopnenih nešumskih staništa RH 2016., relevantna je samo u dijelu koji se tiče morskih staništa. Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016., u neposrednoj blizini zahvata je kopneni stanišni tip2 (Slika 3.1.7-5.):

• J. Izgrađena i industrijska staništa. Uzimajući u obzir morska staništa prema Karti staništa RH 2004., a kopnena nešumska staništa prema Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016., u Tablici 3.1.7-1. navedeni su ugroženi i rijetki stanišni tipovi u okruženju planiranog zahvata, sve prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). Dodatno, u istoj tablici navedeni su i šumski stanišni tipovi koji se potencijalno javljaju u području zahvata (prema Karti staništa RH 2004. i Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016.). Treba napomenuti da sva staništa koja se navode u Tablici 3.1.7-1. na listu ugroženih i rijetkih staništa Pravilnika nisu uvrštena prema kriteriju ugroženosti i rijetkosti na razini Hrvatske. Tablica 3.1.7-1. Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na području zahvata prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

Ugrožena i rijetka staništa

Kriteriji uvrštavanja na popis

Direktiva o staništima (NATURA)

Bernska konvencija. Rezolucija 4

ugrožena i rijetka

staništa na razini RH

G. More G.3. Infralitoral G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja

1110 i 1160 - -

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

1170

G.3.6.1.1.=!A3.131; G.3.6.1.2.=!A3.132; G.3.6.1.3.=!A3.133; G.3.6.1.4.=!A3.134; G.3.6.1.5.=!A3.135; G.3.6.1.6.=!A3.231; G.3.6.1.7.=!A3.232; G.3.6.1.8.=!A3.237; G.3.6.1.9.=!A3.238; G.3.6.1.10.=A3.23A; G.3.6.1.11.=!A3.23E; G.3.6.1.12.=!A3.23F; G.3.6.1.13.=!A3.23G; G.3.6.1.14.=!A3.331; G.3.6.1.15.=!A3.333; G.3.6.1.16.=!A3.334; G.3.6.1.17.=!A3.335; G.3.6.1.18.=!A3.23J; G.3.6.1.19.=!A3.23L;

G.3.6.1.20.=!A3.7162; G.3.6.1.21.=!A3.242

* prioritetni stanišni tip

2 Kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS) navedeni u Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016 odnose se na novi, revidirani NKS koji će postati važeći tek po svojoj službenoj objavi u Narodnim novinama. Do objavljivanja novog Pravilnika važeći NKS je onaj objavljen u Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

35

NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

Slika 3.1.7-5. Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016.

na području zahvata (izvor: HAOP, 2018.)

Karta ekosustava

Prema izvodu iz Karte ekosustava Republike Hrvatske (siječanj, 2018) zahvat je planiran na području koje je prema EUNIS klasifikaciji označeno kao (Slika 3.1.7-6.):

• J4 Prometne nreže i ostale izgrađene površine,

a morski ekosustav s kojim graniči je:

• A5.2 Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja.

Područje na kojem se planira odložiti uklonjeni nanos se nalazi na području ekosustava:

• A5.35_6 Cirkalitoralni muljevi (vidi sliku 3.1.7-7).

Legenda: A2.2. Povremeni vodotoci E. Šume ; EJ. Šume J. Izgrađena i industrijska staništa

A.2.2.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

36

Slika 3.1.7-6. Izvod iz Karte ekosustava Republike Hrvatske na širem području zahvata,

uključivši i područje zbrinjavanja uklonjenog nanosa (izvor: HAOP, 2018.)

Slika 3.1.7-7. Izvod iz Karte staništa Republike Hrvatske 2004. na širem području zahvata,

uključivši i područje zbrinjavanja uklonjenog nanosa (izvor: HAOP, 2018.)

A5.2

A5.25_6

A5.35_6

J4

J1

Legenda: A5.2 Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja A5.25_6 Cirkalitoralni pijesci A5.35_6 Cirkalitoralni muljevi J1 Zgrade u gradovima i selima J4 Prometne mreže i ostale izgrađene površine


A5.35_6

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

37

Životne zajednice morskog dna Prema dostupnim podacima, šire područje zahvata bilo je predmet biocenoloških istraživanja u sklopu projekta “Ekološka studija Riječkog zaljeva”. Na jedinoj postaji u području zahvata su u skladu s programom rada vršena opažanja samo u zajednicama supra-, medio- i gornjeg infralitorala, te vertikalno kartiranje na većim dubinama nije obavljeno. Stoga ne postoje povijesni podaci o stanju priobalnog bentosa na području zahvata. Međutim, na temelju podataka s ostalih lokaliteta izveden je sljedeći zaključak: ... Obalno područje sjevernog i sjeverozapadnog dijela Riječkog zaljeva između Urinja i Ike nalazi se pod stalnim utjecajem zagađenih površinskih voda, što se odražava u izmijenjenom, odnosno degradiranom i nitrofilnom aspektu zajednica mediolitorala i gornjeg infralitorala. U većim dubinama nisu primijećeni nepovoljni utjecaji direktnog zagađenja otpadnim vodama, osim na području riječke luke. ... Obzirom na dugotrajne građevinske aktivnosti koje su provođene posljednjih petnaestak godina u široj zoni zahvata (izgradnja državne ceste D404, izgradnja tunela, izgradnja kontejnerskog terminala Brajdica), na području zahvata izvršena su nekontrolirana nasipavanja u morskom dijelu čime su već narušena staništa u podmorju tako da je promatrani prostor dodatno osiromašen. Tijekom tih radova koji su provođeni u posljednjih 10 – 15 godina došlo je do uništenja autohtone pridnene zajednice u nasutom dijelu pod utjecajem disperzije rastresitog materijala. Opterećeno je i šire područje predmetnog akvatorija tako da se stanje pogoršalo u odnosu na stanje podmorja koje je bilo obrađeno “Ekološkom studijom Riječkog zaljeva”. Položaj zahvata na utoku Rječine, između Delte i Bradice s kontejnerskim terminalom, samo su pospješili negativno stanje podmorja i mogućnost obnove autohtonih životnih zajednica.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

38

3.1.8. Pedološke značajke

Na izvodu iz pedološke karte (Slika 3.1.8-1.), na širem području zahvata se nalazi veće naselje koje nema funkciju s aspekta pogodnosti za obradu.

broj kartirane jedinice

tla

pogodnost tla

opis kartirane jedinice tla stjenovitost (%)

kamenitost (%)

nagib (%)

dubina (cm)

999 0 Veća naselja 0 0 0 0

Slika 3.1.8-1. Izvod iz Pedološke karte s ucrtanim područjem zahvata (izvor: HAOP, 2018.)

3.1.9. Šume

Šire područje zahvata pripada Gospodarskoj jedinici Potplanina (oznaka 926), kojom upravljaju Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Delnice, Šumarija Rijeka. Radi se o gospodarskoj jedinici u kojoj su zastupljene šume medunca, crnog graba, OTB3, OMB4 i crnog bora. Najbliže područje gospodarske šume kojim upravljaju Hrvatske šume je Odjel 43 udaljen oko 2,3 km sjeverno od zahvata (Slika 3.1.9-1.).

3 OTB – ostala tvrda bjelogorica (jasen, bukva ...) 4 OMB – ostala meka bjelogorica

999


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

39

Slika 3.1.9-1. Izvodi iz Kartografskog prikaza šuma kojima gospodare Hrvatske šume na

širem području zahvata – u bližoj zoni ne postoje gospodarske šume (izvor: Hrvatske šume, 2018)

3.1.10. Kulturno-povijesna baština

Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture, na području zahvata se ne nalazi niti jedno zaštićeno kulturno dobro. Obalno područje u neposrednoj blizini zahvata nalazi se u sklopu etnološke baštine. Najbliže zahvatu je povijesna graditeljska cjelina – gradsko naselje: Urbanistička cjelina naselja Sušak (oznaka br. 2), udaljeno oko 300 m u sjevernom tj. sjeveroistočnom pravcu. Granica povijesne graditeljske cjeline – gradsko naselje: Urbanistička cjelina užeg centra Rijeke (oznaka br. 1) nalazi se na udaljenosti od oko 400 m sa zapadne strane (vidi sliku 3.2.2-3).

3.1.11. Krajobrazne značajke

Prema Karti pokrova zemljišta (Slika 3.1.11-1.) – “CORINE land cover” zahvat je planiran na površinama sa sljedećim pokrovom:

• lučke površine,

• more.

Prema Prostornom planu uređenja Grada Rijeke, kartografski prikaz oznake 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora: Područja posebnih ograničenja u korištenju – krajobraz,


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

40

vode i more (Slika 3.2.2-5.), zahvat se nalazi u neposrednoj blizini osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza: područje Delte s pripadajućim vizurama.

Slika 3.1.11-1. Pokrov zemljišta na širem području zahvata prema “CORINE land cover”

bazi podataka (izvor: HAOP, 2018)

Slika 3.1.11-2. Područje utoka Rječine u more

Legenda: 111 – Cjelovita gradska područja 112 – Nepovezana gradska područja 123 – Lučke površine 523 – More J1 Zgrade u gradovima i selima J4 Prometne mreže i ostale izgrađene površine

523

123

111 112


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

41

3.1.12. Cestovni i pomorski promet

Na području Delte i Brajdice postoji razgranata mreža nekategoriziranih putova koji povezuju gospodarske subjekte (UPOV, lučka skladišta, kontejnerski terminal i sl.) s okolnim područjem. U neposrednoj blizini zahvata nalazi se željezni most preko Rječine. Sjeverno od područja Delte i Brajdice širi se mreža ostalih prometnica od kojih je najbliža državna cesta DC404, na udaljenosti oko 100 m uzvodno duž Rječine (Slika 3.1.12-1.). Na odvijanje pomorskog prometa dominantnu ulogu ima kontejnerski terminal Brajdica. Za mikrolokaciju zahvata značajnu ulogu imaju korisnici brodica koje su privezane na donjem toku Rječine.

Slika 3.1.12-1. Cestovna prometna mreža na području zahvata (izvor: HAK, 2018)


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

42

3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

Prema upravno–teritorijalnom ustroju RH lokacija zahvata nalazi se na području Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke. Za područje zahvata na snazi su:

• Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 6/03, 7/17),

• Prostorni plan uređenja Grada Rijeke (Službene novine Grada Rijeke br. 31/03, 26/05, 14/13, 3/17),

• Generalni urbanistički plan Grada Rijeke (Službene novine Grada Rijeke br. 07/07, 14/13, 8/14, 3/17).

U nastavku se daje kratak pregled uvjeta iz prethodno navedenih prostorno-planskih dokumenata vezanih uz predmetni zahvat. Iz analize provedene u nastavku može se konstatirati da je planirani zahvat u skladu s prostornim planovima.

3.2.1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

(Službene novine Primorsko-goranske županije br. 6/03, 7/17) U Odredbama za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije (PPPGŽ), poglavlju 10.1.1.1. Mjere zaštite u područjima posebne zaštite voda, članku 288. navodi se sljedeće (4. odlomak):

Na vodotocima je potrebno očuvati raznolikost staništa i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa). Nadalje, u vezi odlaganja otpada u more, u poglavlju 10.1.2. Zaštita mora, u članku 292. navodi se sljedeće:

Fizičkim smetnjama u morskom okolišu smatraju se i potapanje otpada u more, otpaci i buka u morskom okolišu. Navedene fizičke smetnje predstavljaju pritisak na

morski okoliš koji može rezultirati fizičkim gubitkom i oštećenjem morskog okoliša ili na

drugi način negativno utjecati na strukturu, funkcije i procese morskih ekosustava. Radi sustavnog rješavanja navedene problematike fizičkih smetnji u morskom

okolišu i obalnom području potrebno je: ─ za potopljeni otpad u moru: izraditi analizu stanja vezano za potopljene vrste

otpada (materijal nastao jaružanjem i inertni, neonečišćeni geološki materijal) i potopljeno oružje te procijeniti njihov utjecaj i potencijalni rizik za morski okoliš;


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

43

Slika 3.2.1-1. Izvod iz PPPGŽ: dio kartografskog prikaza oznake 1. Korištenje i namjena površina


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

44

3.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Rijeke

(Službene novine Grada Rijeke br. 31/03, 26/05, 14/13, 3/17) U Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Rijeke (PPUGR), u poglavlju 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području grada, u članku 12a., navodi se sljedeće:

Zaštićeno obalno područje mora, na području obuhvata ovoga Plana, obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Površina zaštićenog obalnog područja mora prikazana je u svim kartografskim

prikazima. U poglavlju 2.2. Građevinska područja naselja, u članku 46. navodi se sljedeće:

Na građevinskom području Delta (GP-5) dozvoljena je gradnja i uređenje građevine za javnu i društvenu djelatnost, građevine za poslovnu namjenu pretežito uslužnu i poslovnu namjenu pretežito trgovačku, gradnja i uređenje javno-prometnih površina, riječnih i morskih obala te uređenje javnih parkovnih površina i infrastrukturnih građevina.

U svrhu uređenja morskih obala iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se korekcija obalnog ruba nasipavanjem mora, sukladno kartografskom prikazu broj 1. i 4.

Generalnim urbanističkim planom utvrdit će se koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti područja iz stavka 1. ovoga članka. U poglavlju 6.1.7. Zaštita krajobraznih vrijednosti, u članku 176., određuju se područja od značaja za grad Rijeku. Među kultivirane krajobraze ubraja se i: - područje Delte s pripadajućim vizurama prema sjeveru (Kanjon Rječine), jugu (more, Riječki zaljev) te radijalne vizure obostrano na gradsko središte i gradska područja Kozalu i Trsat. Nadalje, u poglavlju 6.2. Kulturno-povijesne cjeline, u članku 184., određuju se uvjeti zaštite za dijelove područja zaštićene zone šireg gradskog središta. Za pojedinačne urbanističke cjeline daju se sljedeće mjere zaštite:

A. unutar urbanističke cjeline užeg centra Rijeke, u svrhu zadržavanja vrijednih građevina i njihovog uklapanja u novu urbanističku matricu potrebno je pristupiti daljnjim konzervatorskim istraživanjima i valorizaciji područja kako slijedi: … d) područje Delte u cilju ocjene uklapanja nove gradnje prema zatečenim vrijednostima zaštićenih građevina i prostora u okruženju.

U poglavlju 7. Postupanje s otpadom, u članku 192., navodi se sljedeće:

Gospodarenje svim vrstama i količinama otpada koje nastaju na području grada osigurat će se u sklopu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom te županijskog sustava za gospodarenje komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom.

Svaki od sustava iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od sljedećih podsustava: izbjegavanje otpada, odvojeno skupljanje i transport otpada, obrada otpada radi iskorištavanja njegovih vrijednih svojstava te radi smanjenja količina i štetnosti otpada za trajno odlaganje, trajno odlaganje ostatka otpada te sanacija i praćenje stanja na starim odlagalištima.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

45

U poglavlju 9.1. Obveza izrade prostornih planova, u članku 229., utvrđuje se obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, između ostalog za:

a) građevinsko područje naselja oznake GP-5 (Delta) i građevinsko područje za izdvojenu namjenu oznake LN-4 (Baroš).

U poglavlju 9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera, u članku 231., određuju se razvojne i druge mjere, između ostalog:

4. poticanje razvoja područja Delte kao zone javnog gradskog sadržaja, 9. poticanje izgradnje novih površina unutar sustava Luke Rijeka u svrhu optimizacije

namjene površina obuhvaćenih lučkim područjem. Prema kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, područje zahvata je u obalnom moru namijenjenom sportu i rekreaciji te graniči s morem u lučkom području. Područje odlaganja uklonjenog nanosa se nalazi u sklopu sidrišta (zapadno sidrište luke Rijeka), izvan zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) (Slika 3.2.2-1.). Prema kartografskom prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena površina građevinskog područja naselja – Društvene djelatnosti, područje Delte u neposrednoj blizini zahvata spada u građevinsko područje naselja GP-5. Na tom području se ujedno nalazi građevina kulturne (D7 (1)) i sportsko-rekreacijske (S1 (1)) namjene (Slika 3.2.2-2.). Prema kartografskom prikazu br. 2.2. Vodnogospodarski sustav, na području u neposrednoj blizini zahvata se nalazi ispust otpadnih voda – radi se o sigurnosnom ispuste CUPOV-a Delta. (Slika 3.2.2-3.). Prema kartografskom prikazu br. 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja, područje Delte i Brajdice u neposrednoj blizini zahvata nalaze se unutar povijesne gradske cjeline – gradska naselja: Urbanistička cjelina naselja Sušak (2) (Slika 3.2.2-4.). Prema kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju – tlo, područje Delte i Brajdice u neposrednoj blizini zahvata sačinjava opći nabačaj (n), a stupanj seizmičnosti iznosi 8+ (Slika 3.2.2-5.). Prema kartografskom prikazu br. 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju: krajobraz, vode i more, područje Delte i Brajdice u neposrednoj blizini zahvata nalazi se izvan zona zaštite izvora. Nadalje, područje Delte s pripadajućim vizurama (4) spada u osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz. Istočno od donjeg toka Rječine pruža se osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz: područje Bulevarda (3) (Slika 3.2.2-6.). Prema kartografskom prikazu br. 3.4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite: Plan procedura, područje Delte u neposrednoj blizini zahvata spada u gradski projekt GP-5, a područje Brajdice u građevinsko područje za izdvojenu namjenu IS-23 (Slika 3.2.2-7.).


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

46

Slika 3.2.2-1. Izvod iz PPUGR: dio kartografskog prikaza oznake 1.

Korištenje i namjena površina


Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

47

Slika 3.2.2-2. Izvod iz PPUGR: dio kartografskog prikaza oznake 1.1. Korištenje i namjena

površina građevinskog područja naselja – Društvene djelatnosti

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

48

Slika 3.2.2-3. Izvod iz PPUG Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 2.2 Vodnogospodarski sustav

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

49

Slika 3.2.2-4. Izvod iz PPUG Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

50

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

51

Slika 3.2.2-5. Izvod iz PPUG Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju: tlo


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

52

Slika 3.2.2-6. Izvod iz PPUG Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju:

krajobraz, vode i more

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

53

Slika 3.2.2-7. Izvod iz PPUG Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 3.4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite:

Plan procedura

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

54

3.2.3. Generalni urbanistički plan Grada Rijeke

(Službene novine Grada Rijeke br. 07/07, 14/13, 08/14, 3/17) U Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Rijeke (GUPGR), poglavlju 1.1.3. Korištenje i namjena prostora unutar zaštićenog obalnog područja, u članku 23. navodi se sljedeće:

U ZOP-u se ne može planirati gradnja niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih:

- istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina, - iskorištavanju snage vjetra za električnu energiju, - obradi otpada, - uzgoju plave ribe, - za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i

sl.), - za privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog

područja. Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na:

- eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području, - proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

- obradu otpada u postojećim industrijskim zonama, - reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u svezi

gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim zakonikom. U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, u pojasu najmanje 100 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina. U poglavlju 9. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje), u članku 242. navodi se sljedeće:

S otpadom se mora postupati tako da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne koriste postupci koji bi mogli štetiti okolišu, a osobito da se izbjegnu rizici od onečišćenja mora, voda, tla i zraka, pojava buke i neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na području kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, nastajanje eksplozije i požara i slično. U poglavlju 10.4.1. Zaštita tla, u članku 259. navodi se sljedeće:

U cilju zaštite tla zabranjuje se: - odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu namjenu, - ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda, - trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to nije moguće izbjeći, plodno tlo je potrebno

iskopati te koristiti ili na području zahvata ili na drugim područjima ovoga Plana.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

55

U poglavlju 11.2. Posredna provedba Plana, u članku 312. navodi se sljedeće: Gradskim projektima obuhvaćena su osobito vrijedna gradska područja odnosno

područja povijesne vrijednosti ili druga područja čija je prostorna raspoloživost i namjena od osobite važnosti za grad u cijelosti.

Planom se kao gradski projekti određuju projekti izgradnje na gradskim područjima kako slijedi:

- Delta oznake 4-5-19.1., … - Rekonstrukcija riječke luke, novi ‚Waterfront‘ grada. …

Prema kartografskom prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena površina – pregledna karta, područje zahvata je u obalnom moru namijenjenom sportu i rekreaciji te graniči s morem u sastavu lučkog područja. Na kopnenom dijelu Delte u neposrednoj blizini zahvata je područje gospodarske namjene – poslovna-komunalno servisna (CUPOV, K3-6), dok je na području Brajdice područje infrastrukturnih sustava državnog i županijskog značaja (Kontejnerski terminal Brajdica, IS-23). Područje odlaganja uklonjenog nanosa se nalazi u sklopu sidrišta (zapadno sidrište luke Rijeka), izvan zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) (Slika 3.2.3-1.). Prema kartografskom prikazu br. 4.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja, područje Delte i Brajdice u neposrednoj blizini zahvata nalaze se unutar povijesne graditeljske cjeline – gradska naselja: Urbanistička cjelina naselja Sušak (2) (Slika 3.2.3-2.). Prema kartografskom prikazu br. 4.1.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju – vode i more, područje zahvata se dijelom nalazi u zoni rekreacije na moru. Nadalje, područje Delte i Brajdice u neposrednoj blizini zahvata se nalaze izvan vodozaštitnog područja. Razmatrajući zaštitu od štetnog djelovanja voda, ovo područje se nalazi u zoni 1000 godišnjih voda (poplavno područje Rječine) (Slika 3.2.3-3.). Prema kartografskom prikazu br. 4.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite – Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja – Područja ugroženog okoliša, zahvat se nalazi na području ugroženog okoliša - more (M) (Slika 3.2.3-4.). Prema kartografskom prikazu br. 4.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite – Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite – Plan procedura, na području Delte u neposrednoj blizini zahvata je u planu izrada urbanističkog plana uređenja U-109, dok je na području Brajdice u planu izrada UPU-a U-50 (Slika 3.2.3-5.). Prema kartografskom prikazu br. 4.7. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Oblici korištenja i način gradnje – Urbana pravila, područje Delte u neposrednoj blizini zahvata se nalaze unutar gradskog projekta 4.5.19.1. Delta, dok se područje Brajdice nalazi unutar površina infrastrukturnog sustava (Slika 3.2.3-6.).


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

56

a)

b)


Područje zahvata

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

57

Slika 3.2.3-1. Izvod iz GUP Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 1.1 Korištenje i namjena prostora – pregledna karta


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

58

Slika 3.2.3-2. Izvod iz GUP Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

59

Slika 3.2.3-3. Izvod iz GUP Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 4.1.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u

korištenju – vode i more

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

60

Slika 3.2.3-4. Izvod iz GUP Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 4.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite – Zaštita

posebnih vrijednosti i obilježja – Područja ugroženog okoliša


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

61

Slika 3.2.3-5. Izvod iz GUP Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 4.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite – Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

– Plan procedura

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

62

Slika 3.2.3-6. Izvod iz GUP Rijeke: dio kartografskog prikaza oznake 4.7. Uvjeti korištenja,

uređenja i zaštite prostora – Oblici korištenja i način gradnje – Urbana pravila

Područje zahvata


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

63

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA

4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE I MORE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA)

Zahvat je planiran izvan osjetljivih područja (Odluka o određivanju osjetljivih područja, NN 81/10, 141/15). Nadalje, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16), područje Delte i Brajdice u neposrednoj blizini zahvata pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode pod nazivom JKGI_05-RIJEKA-BAKAR (Slika 3.1.4-1.). Radi se o grupiranom vodnom tijelu pukotinsko-kavernozne poroznosti koje je u dobrom stanju. Područje zahvata se nalazi na području prijelaznih voda Rječine, između grupiranih vodnih tijela P1_2-RJP i P2_2-RJP koje su u ukupno umjerenom stanju. Što se tiče priobalnih voda, šire područje zahvata pripada priobalnim vodnim tijelima O423-RIZ Riječki zaljev i O423-RILP Luka Rijeka, koja spadaju u tip “euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta”. Priobalno vodno tijelo O423-RIZ Riječki zaljev, na minimalnoj udaljenosti oko 650 m od zahvata, je u ukupno dobrom stanju. S druge strane, priobalno vodno tijelo O423-RILP Luka Rijeka, na minimalnoj udaljenosti oko 1 km od zahvata, je u ukupno vrlo lošem stanju. Na širem području zahvata nalaze se sljedeća vodna tijela površinskih voda: Rječina (JKRN0058_001), Škurinjski potok (JKRN0278_001) i Javor potok (JKRN0322_001), od kojih je područje zahvata u direktnoj vezi s Rječinom tj. nalazi se na njezinu utoku u more. Područje zahvata se nalazi izvan zona zaštite izvorišta. Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.1.4-7.) vidljivo je da na kopnenom području u okolini zahvata (Delta, Brajdica) postoji opasnost od poplave male do velike vjerojatnosti pojavljivanja. Utjecaji tijekom izgradnje (uključivo utjecaji od akcidenta)

Tijekom izvođenja radova doći će do utjecaja na prijelazne vode Rječine (P1_2-RJP i P1_2-RJP) i priobalno vodno tijelo O423-RIZ Riječki zaljev. Tijekom izvođenja iskopa nanosa na utoku Rječine u more doći će do privremenog zamućenja prijelaznih vode Rječine (P1_2-RJP i P1_2-RJP). Zahvat uključuje ukljanjanje oko 15.500 m3

istaloženog nanosa, prosječne visine oko 1,60 m, na površini od oko 8.800 m2 (duljina oko 190 m i širina oko 45 m), a sam iskop će se izvoditi uz upotrebu bagera sisavaca (refulera). Prema granulometrijskoj krivulji, istaloženi nanos sastavljen je od praha (10 %; veličina čestica 0,004 – 0,063 mm), pijeska (83 %; veličina čestica 0,063 – 2 mm) i šljunka (7 %; veličina čestica > 2 mm). Promjer 50%-tnog zrna d50 = 0,25 mm. Također će doći do privremenog zamućenja priobalnog vodnog tijela O423-RIZ Riječki zaljev uslijed odlaganja iskopanog nanosa na predviđenu lokaciju zapadnog sidrišta Luke Rijeka. Za transport i razmještanje iskopanog nanosa predviđena je upotreba teglenica s otvarajućim dnom. Inače, lokacija odlagališta se nalazi oko 1 km od obale, ispred lučkog akvatorija, s dubinom većom od 50 m.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

64

Inače, brzina taloženja čestica ovisi o veličini zrna i o njihovoj gustoći te o mediju u kojem se odvija taloženje. Čestice praha mogu dulji period lebdjeti u vodi u obliku suspenzije i tako prouzročiti povećanu zamućenost. Ova pojava je moguća u široj zoni zahvata, jer u ovisnosti o smjeru i brzini morskih struja, ovakav suspendirani nanos će se prenositi prije taloženja na morsko dno. Prema tome, veći protok Rječine te veća brzina strujanja mora i valovi na lokaciji zahvata će utjecati na povećanje zamućenja. Utjecaj zamućenja može se smanjiti izvođenjem radova za vrijeme povoljnih vremenskih uvjeta (mirno more, sušni period). Zbog prisutnosti teške građevinske mehanizacije i plovila za obavljanje radova na moru (bageri sisavci, teglenice), može doći do onečišćenje mora mineralnim uljima. Ovaj utjecaj može se minimalizirati pravilnim rukovanjem mehanizacijom i plovilima te poduzimanjem mjera zaštite u slučaju akcidenta, sukladno Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji (Sl. novine PGŽ br. 26/09). Utjecaji tijekom korištenja

Uklanjanje nanosa će imati povoljan utjecaj na područje utoka Rječine u more. Doći će do smanjenja zamućenja na ovom području, posebno nakon obilnih padalina uslijed kojih je značajan protok Rječine. Također, postići će se veća dubina na ušću Rječine, što će povoljno utjecati na plovnost u slučaju potrebe te omogućiti brže otjecanje vode u slučaju vodenog vala. Naime, dubina profila na ušću Rječine će se sa sadašnjih 2 – 3 m povećati na minimalno 4 m. S vremenom će doći do postupnog taloženja novih naslaga nanosa.

4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA

4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak

Utjecaji tijekom izgradnje

U fazi izgradnje zahvata doći će do emisije ispušnih plinova (dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid) uslijed rada građevinskih strojeva i plovila. S obzirom na obim zahvata, može se zaključiti da se radi o privremenim lokalnim utjecajima koji nisu značajni.

4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Utjecaj zahvata na klimatske promjene ne postoji, budući da je vrsta i obim zahvata takvih karakteristika da ne može imati bilo kakav lokalni ili globalni utjecaj. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Analiza utjecaja klimatskih promjena uobičajeno se provodi za razdoblje korištenja zahvata. Pri tom se za utjecaj klime i pretpostavljenih klimatskih promjena na planirani zahvat koristi metodologija opisana u smjernicama Europske komisije (Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, EK, 2013; Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i bioraznlikosti u procjene utjecaja na okoliš, EK, 2013).


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

65

Budući da se predmetni zahvat odnosi na jednokratno uklanjanje nanosa na utoku Rječine u more, klimatske promjene neće imati utjecaj na njegovu realizaciju. S vremenom će doći do postupnog taloženja novih naslaga nanosa, pri čemu pojedini klimatski učinci mogu imati negativan utjecaj (povećanje ekstremnih oborina, poplave, erozija obale), a pojedini pozitivan utjecaj (relativni porast razine mora) na količinu nanosa.

4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU


Zahvat se nalazi izvan područja prirode zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), a zahvatu najbliže zaštićeno područje je spomenik prirode Zametska pećina, udaljena oko 5,6 km. Zahvat neće imati utjecaj na zaštićena područja. Nadalje, zahvat se nalazi izvan područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) te područja očuvanja značajna za ptice (POP). Najbliže područje ekološke mreže je POVS Podmorje Kostrene (HR3000467), udaljeno > 3,3 km od zahvata (utok Rječine) i oko 7 km od područja predviđenog za odlaganje uklonjenog nanosa (zapadno sidrište Luke Rijeka). Uzevši u obzir karakteristike i lokaliziranost privremenih utjecaja tijekom izgradnje zahvata, udaljenost od područja ekološke mreže i činjenicu da zahvat ne zadire u ciljna staništa, ne očekuje se utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Prema Karti staništa RH 2004. zahvat je planiran na području stanišnih tipova G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene. Područje na kojem se planira odložiti uklonjeni nanos se nalazi na području stanišnog tipa G.4.1. Cirkalitoralni muljevi. Prema Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016., u neposrednoj blizini zahvata je kopneni staništni tip J. Izgrađena i industrijska staništa. Zahvat uključuje ukljanjanje oko 15.500 m3 istaloženog nanosa na utoku Rječine u more, prosječne visine oko 1,60 m, na površini od oko 8.800 m2 (duljina oko 190 m i širina oko 45 m). Uklonjeni nanos će se odložiti na predviđenoj lokaciji unutar zapadnog sidrišta Luke Rijeka. Utjecaji na okolna staništa i životn zajednice morskog dna tijekom izgradnje svesti će se na privremeno zamućenje akvatorija u širem prostoru. S obzirom na oskudno stanje životnih zajednica u zoni zahvata, očekuje se manji utjecaj. Smanjenju utjecaja svakako će doprinijeti zadržavanje radnog pojasa i dobra organizacija izvođenja radova. Utjecaji tijekom korištenja

Nakon realizacije zahvata uklanjanja nanosa, očekuje se obnova bentoskih zajednica.

4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO

S obzirom da se radi o zahvatu u moru, a na širem području zahvata se nalazi veće naselje, zahvat neće imati nikakav utjecaj na tlo.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

66

4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME

S obzirom da se radi o zahvatu u moru, a na širem području zahvata se nalazi šumsko područje, zahvat nema nikakav utjecaj na šume.

4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA

Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture, na području zahvata se ne nalazi niti jedno zaštićeno kulturno dobro. Obalno područje u neposrednoj blizini zahvata nalazi se u sklopu povijesne graditeljske cjeline – gradsko naselje: Urbanistička cjelina naselja Sušak (oznaka br. 2). Granica povijesne graditeljske cjeline – gradsko naselje: Urbanistička cjelina užeg centra Rijeke (oznaka br. 1) nalazi se na udaljenosti od oko 400 m sa zapadne strane.

4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ

Utjecaji tijekom izgradnje Prema Prostornom planu uređenja Grada Rijeke, kartografskom prikazu br. 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju: krajobraz, vode i more, zahvat se nalazi u neposrednoj blizini osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza: područje Delte s pripadajućim vizurama. Tijekom pripreme i realizacije zahvata može se očekivati vizualni utjecaj zbog prisutnosti strojeva i opreme na području zahvata, koji neće bitno odstupati od vizualne i estetske kvalitete krajobraza u zoni izvedbe radova (lučke površine). Osim toga, utjecaj je lokalnog i privremenog karaktera. Utjecaji tijekom korištenja

Nakon realizacije zahvata uklanjanja nanosa, krajobraz će ostati nepromijenjen, budući da nema niti jednog vidljivog elementa zahvata iznad površine mora.

4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA POMORSKI I CESTOVNI PROMET


Uklanjanje nanosa će se izvoditi uz upotrebu bagera sisavaca (refulera), a za transport i razmještanje iskopanog nanosa predviđena je upotreba teglenica s otvarajućim dnom. Prema tome, na području utoka Rječine u more će biti privremeno smanjena plovnost. Ovo može imati privremeni negativni utjecaj na korisnike plovila koja su privezana na donjem toku Rječine i na odvijanje treninga Veslačkog kluba Jadran. S obzirom na transport uklonjenog nanosa na lokaciju zapadnog sidišta Luke Rijeka, intenzivirat će se pomorski promet na tom pravcu. Radi osiguranja i smanjenja mogućeg negativnog utjecaja na odvijanje pomorskog prometa, radove je potrebno prijaviti nadležnom inspektoratu i lučkoj kapetaniji. Korisnici teglenica morat će se držati propisanih uvjeta providbe te propisanih ograničenja u plovidbi priobaljem.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

67

Utjecaja na cestovni promet neće biti.

Utjecaji tijekom korištenja

Nakon realizacije zahvata uklanjanja nanosa, na području utoka Rječine u more će biti povećana plovnost zbog produbljenja mora.

4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE


Tijekom rada građevinskih strojeva i plovila doći će do povećanja razine buke u području zahvata. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), članak 17, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke na gradilištu iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). U skladu s namjenom prostora, u neposrednoj blizini zahvata je zona gospodarske namjene, gdje na granici građevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dbA odnosno ne smije prelaziti dopuštenu razinu zone s kojom graniči (4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem: 65 dbA (dan), 50 dbA (noć)). Iznimno dopušteno je prekoračenje navedenih dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od trideset dana5. Uz poštivanje ograničenja određenih Pravilnikom (članci 5. i 17.), utjecaj zahvata na razinu buke je prihvatljiv.

Utjecaji tijekom korištenja

Nakon realizacije zahvata uklanjanja nanosa, neće biti nikakvog utjecaja.

4.10. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA I VIŠKA ISKOPA


Tijekom izvođenja građevinskih radova na gradilištu će nastajati otpad koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati unutar jedne od podgrupa iz Tablice 4.10-1. Organizacija gradilišta treba biti takva da se omogući gospodarenje otpadom sukladno propisima. Sakupljeni otpad predavat će se ovlaštenim sakupljačima otpada sukladno člancima 11. i 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17). Radi se o manjim količinama otpada koji će se moći zbrinuti unutar postojećeg sustava gospodarenja otpadom Grada Rijeke. Zahvatom je predviđeno uklanjanje istaloženog nanosa sastavljenog od praha (10%), pijeska (83%) i šljunka (7%). Ovaj materijal predstavlja mineralnu sirovinu sukladno članku 5. Zakona o rudarstvu (NN 56/13, 14/14), te je potrebno s njim postupati sukladno članku 144. ovog Zakona tj. sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14). Naime, investitor je dužan u roku od 8 dana prije početka radova obavijestiti nadležno tijelo, rudarsku inspekciju, jedinicu područne

5O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik (Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04).


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

68

(regionalne) samouprave i jedinicu lokalne samouprave o višku iskopa koji sadrži mineralnu sirovinu koji će preostati tijekom gradnje, a sukladno glavnom projektu građenja i troškovniku. Tablica 4.10-1. Popis otpada koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

KLJUČNI BROJ

OTPADA NAZIV OTPADA MJESTO NASTANKA OTPADA

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) Gradilište – servisna zona za

plovila i strojeve koji sudjeluju u izvođenju radova

13 01 otpadna hidraulična ulja

13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja

13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

Gradilište - servisna zona za plovila i strojeve koji sudjeluju u izvođenju radova 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz

komunalnog otpada)

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SKUPLJENE SASTOJKE

Gradilište - servisna zona za plovila i strojeve koji sudjeluju u izvođenju radova

20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)

20 03 ostali komunalni otpad

Prema ispitivanju vodenog eluata uzorka nanosa koje je provedeno u skladu s normom HRN EN ISO 12457-4:2005, zaključeno je da uzorak nanosa zadovoljava granične vrijednosti za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada prema uvjetima navedenim u Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganjima otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada (NN 114/15).

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Nakon realizacije zahvata uklanjanja nanosa, neće biti nikakvog utjecaja.

4.11. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

U zoni izvođenja zahvata radovi će utjecati na korisnike plovila koja su privezana na donjem toku Rječine i na odvijanje treninga Veslačkog kluba Jadran. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Nakon realizacije zahvata uklanjanja nanosa, na području utoka Rječine u more će biti povećana plovnost zbog produbljenja mora, što će imati pozitivan utjecaj na korisnike plovila koja su privezana na donjem toku Rječine.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

69

4.12. OBILJEŽJA UTJECAJA

Tablica 4.13-1. Pregled mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš

UTJECAJ

ODLIKA (pozitivan/ negativan

utjecaj)

KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST

Utjecaj na more (prozirnost mora) tijekom izgradnje

- IZRAVAN UMJEREN PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na more (bentoske životne zajednice) tijekom izgradnje

- IZRAVAN UMJEREN TRAJAN IREVERZIBILAN

Utjecaj na more tijekom korištenja 0 - - - -

Utjecaj na zrak tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na zrak tijekom korištenja 0 - - - -

Utjecaj na kulturna dobra tijekom izgradnje

0 - - - -

Utjecaj na kulturna dobra tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na krajobraz tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na krajobraz tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na razinu buke tijekom izgradnje

- IZRAVAN UMJEREN PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na razinu buke tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj od nastajanja otpada tijekom izgradnje

- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj od nastajanja otpada tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na pomorski promet tijekom izgradnje


Utjecaj na pomorski promet tijekom korištenja

+ IZRAVAN UMJEREN TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj na stanovništvo tijekom izgradnje


Utjecaj na stanovništvo tijekom korištenja

+ IZRAVAN UMJEREN TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj od akcidenta tijekom izgradnje

- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN

Utjecaj od akcidenta tijekom korištenja

0 - - - -


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

70

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Tijekom pripreme, izvođenja i korištenja zahvata nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i njegovih sastavnica te zaštite od opterećenja okoliša, kao i iz drugih područja koja se tiču izvođenja radova u moru. Također, nositelj zahvata je dužan pridržavati se uvjeta definiranih Prostornim planom uređenja Grada Rijeke (Službene novine Grada Rijeke br. 31/03, 26/05, 14/13, 3/17), Generalnim urbanističkim planom Grada Rijeke (Sl. novine Grada Rijeke br. 07/07, 14/13, 08/14, 3/17) te posebnih uvjeta nadležnih tijela. Zaključno treba naglasiti da je predmetni elaborat izrađen na osnovi projekta redovnog održavanja Uklanjanje nanosa na ušću Rječine (br. projekta: R-343, Hrvatske vode, 2016). Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja pokazala je da, pored primjene mjera propisanih važećom zakonskom regulativom, prostorno-planskom dokumentacijom i posebnim uvjetima nadležnih tijela, nije potrebno provoditi dodatne mjere zaštite okoliša niti program praćenja stanja okoliša.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

71

6. IZVORI PODATAKA

Projekti i studije

1. Branković, Č., Patarčić, M., Gϋttler, I., Srnec, L. 2012. Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations, Climate Research 52: 227 – 251.

2. Branković, B., Cindrić, K., Gajić-Čapka, M., Guttler, I., Pandžić, K., Patarčić, M., Srnec, L., Tomašević, I., Vučetić, V., Zaninović, K. 2013. Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). DHMZ

3. Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, mrežna stranica

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm 4. DUZS. 2013. Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-

tehnoloških katastrofa i velikih nesreća 5. Europska komisija. 2013. Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i bioraznlikosti

u procjene utjecaja na okoliš. http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_ukljucivanje_klimatskih_ promjena_i_bioraznolikosti_u_procjene_utjecaja_na_okolis.pdf

6. Europska komisija. 2013. Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf

7. GF-ZG. 2017. Utok Rječine u more – geodetski snimak i elaborat analize granulometrijskog sastava nanosa s mjesta vađenja s prijedlogom njegova izvlačenja i razmještanja. Oznaka projekta: 120-S-182, Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet

8. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2018. Bioportal – Ekološka mreža Natura 2000. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 02.03.2018.

9. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2018. Bioportal – Karta staništa. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 04.02.2018.

10. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2018. Bioportal – Središnji registar prostornih jedinica. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 02.03.2018.

11. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2018. Bioportal – Zaštićena područja. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 02.03.2018.

12. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2018. ENVI atlas okoliša - Priroda. Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 02.03.2018.

13. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2018. ENVI atlas okoliša – Pedosfera i litosfera. Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 02.03.2018.

14. Hrvatske šume. 2018. Javni podaci o šumama. Dostupno na http://javni-podaci.hrsume.hr/ . Pristupljeno: 05.03.2018.

15. Hrvatske vode. 2015 (2016). Glavni provedbeni plan obrane od poplava 16. Hrvatske vode. 2018. Izvadak iz Registra vodnih tijela, Plan upravljanja vodnim

područjima 2016. - 2021. Priređeno: ožujak 2018. 17. Hrvatske vode. 2016. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja.

Dostupno na http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja. Pristupljeno: 06.03.2018.

18. Hrvatske vode. 2016. Uklanjanje nanosa na ušću Rječine - projekt redovnog održavanja. Br. Projekta: R-343.

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_ukljucivanje_klimatskih_%20promjena_i_bioraznolikosti_u_procjene_utjecaja_na_okolis.pdf

http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_ukljucivanje_klimatskih_%20promjena_i_bioraznolikosti_u_procjene_utjecaja_na_okolis.pdf

http://www.bioportal.hr/




http://envi.azo.hr/

http://envi.azo.hr/

http://javni-podaci.hrsume.hr/

http://javni-podaci.hrsume.hr/

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

72

19. Institut za oceanografiju i ribarstvo. 2018. Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj. Dostupno na http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca. Pristupljeno: 05.03.2018.

20. Jeftić et.al. 1977., 1979., 1982. Ekološka studija akvatorija Riječkog zaljeva, Institut Ruđer Bošković, Zagreb

21. Ministarstvo kulture RH. 2018. Registar kulturnih dobara. Dostupno na http://www.min-kulture.hr. Pristupljeno: 06.03.2018.

22. OVP. 1966. Regulacija donjeg toka Rječine – glavni projekt. Opće vodoprivredno poduzeće Rijeka, nepublicirano

23. Primorsko-goranska županija – Županijska skupština. 2015. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od djelovanja katastrofa i velikih nesreća na području Primorsko-goranske županije, 251 str. http://www2.pgz.hr/doc/dokumenti/2015-06-procjena-ugrozenosti-na-podrucju-PGZ.pdf

24. TF-RI. 2015. Matematički model spoja Rječine i Mrtvog kanala odnosno poplavljivanja donjeg toka Rječine – stručna dokumentacija. Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet

25. Zaninović, K., M. Gajić-Čapka, M. Perčec Tadić, et al. 2008. Klimatski atlas Hrvatske 1961-1990., 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 200 str.

Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 6/03, 7/17)

2. Prostorni plan uređenja Grada Rijeke (Službene novine Grada Rijeke br. 31/03, 26/05, 14/13, 3/17)

3. Generalni urbanistički plan Grada Rijeke (Službene novine Grada Rijeke br. 07/07, 14/13, 8/14, 3/17)

Propisi

Bioraznolikost 1. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14) 3. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) 4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Buka 1. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) 2. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)

Infrastruktura

1. Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 96/16) 2. Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 64/15) 3. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) 4. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15)

http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca

http://www.min-kulture.hr/

http://www2.pgz.hr/doc/dokumenti/2015-06-procjena-ugrozenosti-na-podrucju-PGZ.pdf

http://www2.pgz.hr/doc/dokumenti/2015-06-procjena-ugrozenosti-na-podrucju-PGZ.pdf


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

73

Krajobraz 1. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(NN 81/99, 143/08) 2. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 106/17)

Kulturno-povijesna baština 1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17)

Mineralne sirovine 1. Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14) 2. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod

izvođenja građevinskih radova (NN 79/14)

Okoliš - općenito 1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) 3. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18)

Otpad 1. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2022. godine

(NN 3/17) 2. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15) 3. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 4. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 114/15) 5. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17)

Vode i more

1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) 2. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) 3. Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16) 4. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 5. Uredba kakvoće mora za kupanje (NN 73/08) 6. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16) 7. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Zrak

1. Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)

2. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) 3. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih

izvora (NN 87/17) 4. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) 5. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

74

7. PRILOZI

7.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON d.o.o.


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

75


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

76


RN-6/2018-ZP

ožujak, 2018.

77

Documents

Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb DOKUMENATA... · 2018-11-12 · Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OJENU