UGROŽENI SVJEDOCI U KAZNENOM POSTUPKU

33

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.UDK 343.143241.231.14341.492.2.341.22](4971)Primljeno 15. o#ujka 2005.Pregledni znanstveni radMatko Paj#i$*UGRO%ENI SVJEDOCI U KAZNENOM POSTUPKUPove$ana osjetljivost za prava svih sudionika u postupku, u kombina-ciji sa sve ve$om opasno#$u od organiziranog kriminaliteta, rezultiranovim zakonodavnim rje#enjima koja nastoje pru%iti za#titu ugro%enimsvjedocima na na!in koji $e istodobno zajam!iti po#tovanje okrivlje-nikova prava na pravi!no su"enje, osobito prava na suo!enje sa svjedo-cima optu%be. U radu se prikazuje polo%aj svjedoka u hrvatskom kazne-nom procesnom pravu, pojam i vrste ugro%enih svjedoka, postupak do-djele statusa za#ti$enog svjedoka te oblici postupovne za#tite. Razmatrase uskla"enost hrvatskih rje#enja s me"unarodnim pravom o ljudskimpravima na teoretskom i prakti!nom planu te poredbenopravno. Analizirase primjena instituta za#ti$enog svjedoka u praksi hrvatskih sudova,osobito Vrhovnog suda, te neke odluke Me"unarodnog kaznenog sudaza biv#u Jugoslaviju i Europskog suda za ljudska prava.

1. UVODUsporedbom procesnog polo#aja okrivljenika i svjedoka lako je uvidjeti dasu svjedoci u mnogo nepovoljnijoj situaciji. Okrivljenik je (unato" presumpcijinedu#nosti koju u#iva) osoba protiv koje postoji osnovana sumnja da je po"inilaodre$eno kazneno djelo te se stoga vodi kazneni postupak protiv nje, a ipak je(sre%om) mnogo vi!e subjekt nego objekt postupka. Naprotiv, svjedok se, kaoosoba koja poma#e kaznenom pravosu$u u utvr$ivanju "injenica i protiv kojene postoji nikakva sumnja o po"injenju djela, tretira gotovo isklju"ivo kaoobjekt postupka. U zadnjih nekoliko godina ta je “nepravda” uo"ena i sve sevi!e isti"e u stru"noj literaturi te se nizom zakonskih reformi nastoji pobolj!atipolo#aj svjedoka u kaznenom postupku. Jednako tako va#no je uo"iti da svi svjedoci u kaznenom postupku nisu uistoj situaciji. Neki su od njih, iz razli"itih razloga, ugro#eni te im je potrebnopru#iti za!titu tijekom, a eventualno i izvan postupka. No, ako tim svjedocima,u cilju za!tite, pru#imo povla!ten status, dolazimo u koliziju s nekim temeljnimpravima okrivljenika, ponajprije pravom na su"elje okrivljenika sa svjedocimaoptu#be kao dijelom prava na pravi"no su$enje, ali i nekim drugim na"elima:kontradiktornosti, neposredne ocjene dokaza itd. Kako uskladiti te dvije suprot-stavljene, a opravdane te#nje?* Matko Paj"i%, asistent na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Splitu

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.

34

2. POLO%AJ SVJEDOKA U KAZNENOM POSTUPKUSvjedok je osoba za koju je vjerojatno da ima neka saznanja o "injenicamakoje se utvr$uju u kaznenom postupku te se zato poziva da pred sudom izneseta svoja saznanja o tim "injenicama. Va#no je napomenuti da se u kaznenompredmetu u kojem se poziva da iznese svoja saznanja protiv svjedoka ne vodikazneni postupak, tj. odre$ena osoba ne mo#e istodobno biti u istom kaznenompostupku i svjedok i okrivljenik1. Iznimku od toga u na!em pravu "ini institutkrunskog svjedoka o kojem %e vi!e biti rije"i dalje u ovom radu.&injenica da se protiv svjedoka vodi kazneni postupak u nekom drugompredmetu ne sprje"ava da se ta osoba pojavi kao svjedok u ovom prvom postupkui iznese svoja saznanja. Iznimku od toga propisuje "l. 243. t. 3. Zakona okaznenom postupku2 koji propisuje da se ne mo#e ispitati kao svjedok “okriv-ljenik u postupku u kojem su primijenjene odredbe "lanka 29. ZKP-a”. Rije" jeo slu"aju kad se protiv vi!e osoba vodio jedinstveni kazneni postupak, ali jepostupak razdvojen, pa bi stoga u drugom postupku mogla biti saslu!ana kaosvjedok odre$ena osoba koja u prvom postupku jo! uvijek ima ulogu okrivlje-nika. U takvoj bi situaciji, zbog povezanosti "injeni"nog stanja koje se utvr$ujeu ta dva postupka, svojim iskazom koji je dao kao svjedok u jednom postupkuteretio sebe kao okrivljenika u drugom postupku, !to ta odredba, nastoje%i za-!tititi okrivljenika, ne dopu!ta3.Svjedok ne mora imati saznanja, dovoljno je da postoji vjerojatnost, pa "aki mogu%nost da ima odre$ena saznanja da bi bio pozvan da iznese svoj iskaz.Nakon !to da svoj iskaz, utvrdit %e se ima li zaista saznanja i jesu li ta saznanjaod koristi tijelima kaznenog postupka.Iskaz svjedoka ima veliko prakti"no zna"enje jer se jo! uvijek, unato" drugimsuvremenim na"inima utvr$ivanja "injenica (kao i napretku tehnologije kojase koristi pri tome, npr. DNK-metoda) velik broj odluka donosi na temeljuiskaza svjedoka, !to je davno istaknuo i Jeremy Bentham tvrdnjom: “Svjedocisu o"i i u!i pravde.” To je razlog za!to zakonodavac predvi$a op%u obvezusvjedo"enja, po kojoj svi gra$ani moraju svjedo"iti u kaznenom postupku. Pri1 U anglosaskom pravu postoji institut svjedoka u vlastitoj stvari koji dopu!ta okrivljenikuda se prijavi kao svjedok, ali on u tom slu"aju dobiva i sve obveze svjedoka. Usp. Davor Krapac,Engleski kazneni postupak, Pravni fakultet u Zagrebu, 1995., str. 59-61, 79-80 (u daljnjem tekstu:Krapac 1995.).2 Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02.,143/02. i 62/03. pro"i!%eni tekst, u daljnjem tekstu: ZKP.3 Krapac isti"e kako ta zabrana vi!e ne vrijedi u slu"aju kad je u jednom od razdvojenihpostupaka okrivljenik pravomo%no osu$en i postao osu$enik, osim ako taj osu$enik nije zatra#ioobnovu kaznenog postupka. Usp. Davor Krapac, Zakon o kaznenom postupku i drugi izvorihrvatskog postupovnog prava, V., izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2003.

35

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.tome nisu odre$ene ni dobne granice za svjedoka, pa svjedo"iti moraju svigra$ani, "ak i djeca. Op%a obveza svjedo"enja obuhva%a "etiri du#nosti.Postoji du#nost odazvati se pozivu tijela kaznenog postupka. ZKP odre$ujeda se svjedok mo#e prisilno dovesti, pa i nov"ano kazniti do 20.000,00 kn akoje uredno pozvan, a nije se odazvao niti je opravdao svoj izostanak.Postoji i du#nost iskazivanja. Ako svjedok bez zakonskog razloga odbijesvjedo"iti, mo#e se nov"ano kazniti (tako$er kaznom do 20.000,00 kn), a akoni tada ne svjedo"i, mo#e se i zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristanesvjedo"iti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kaznenipostupak ne zavr!i, ali najdulje do mjesec dana.Svjedok nije samo du#an iskazivati, on je du#an iskazivati istinu te ne smijeni!ta pre!utjeti. Davanjem la#nog iskaza "ini kazneno djelo4 iz "l. 303. st. 1.Kaznenog zakona5. Na to mora biti upozoren prije ispitivanja.Posljednja, u praksi najmanje bitna, du#nost svjedoka, nepo!tovanje kojenije pravno sankcionirano, du#nost je davanja obe%anja o istinitom iskazivanjuako se to od njega zatra#i6.Zakon ipak predvi$a neke iznimke od op%e obveze svjedo"enje. Tzv. relativ-na nesposobnost za svjedo"enje predvi$ena je u "l. 243. ZKP. Tamo navedeneosobe ne mogu se ispitati kao svjedoci, tj. ne mogu svjedo"iti "ak i kad bi tohtjele. Rije" je o osobi koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu "uvanjaslu#bene, dr#avne ili vojne tajne dok je nadle#no tijelo ne oslobodi te obveze teo okrivljenikovu branitelju osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva. Za teosobe postoji mogu%nost svjedo"enja, no ona ovisi o volji drugog, tj. nadle#nogtijela odnosno okrivljenika, dok za preostale osobe koje se ne mogu ispitatikao svjedoci ne postoji nikakva mogu%nost da se ispitaju. To su okrivljenik upostupku u kojem su primijenjene ve% spomenute odredbe "lanka 29. ZKP tevjerski ispovjednik o onome !to mu je okrivljenik ispovijedio7.

4 Kazneno djelo davanja la#nog iskaza svjedok, vje!tak, prevoditelj ili tuma" koji u postupkupred sudom, upravnom postupku, postupku pred javnim bilje#nikom ili stegovnom postupkudade la#ni iskaz. Kvalificirani oblik djela predvi$en je u stavku 3. istog "lanka ako su davanjemla#nog iskaza prouzro"ene te!ke posljedice za okrivljenika u kaznenom postupku.5 Kazneni zakon, Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 105/04.; udaljnjem tekstu KZ.6 Bayer isti"e kako je taj institut ostatak davnih vremena te da je tijekom povijesti imao (a idanas "esto ima) religiozni karakter. Tuma"i kako je rije" zapravo o dodatnom psihi"kom pritiskuna svjedoka, no upitno je koliko je zaista u"inkovit. Usp. Vladimir Bayer, Kazneno procesnopravo – odabrana poglavlja. Knjiga I.: Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava. Priredio prof.dr. Davor Krapac, MUP RH, Zagreb, 1995., str. 308.7 Svrha zabrane svjedo"enja okrivljenikova branitelja je stvaranje odnosa povjerenja te sestoga dopu!ta mogu%nost da branitelj svjedo"i ako to okrivljenik sam #eli. Kod vjerskogispovjednika ta se mogu%nost ne dopu!ta jer crkveno pravo brani ispovjedniku izno!enje onog!to je "uo. Stoga je novela ZKP-a 58/02 "prebacila" vjerskog ispovjednika iz kategorije osoba


36

Druga vrsta osoba koje su izuzete od op%e obveze svjedo"enja su one kojeu#ivaju tzv. blagodat nesvjedo"enja. One su oslobo$ene obveze svjedo"enja,tj. mogu svjedo"iti ako to #ele. To su bra"ni ili izvanbra"ni drug okrivljenika,ro$aci okrivljenika u uspravnoj lozi, ro$aci u pobo"noj lozi do tre%ega stupnjazaklju"no te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaklju"no, posvojenik iposvojitelj okrivljenika. Jednaku blagodat, ali iz razli"itih razloga, u#ivajuodvjetnici, javni bilje#nici, porezi savjetnici, lije"nici, zubari, ljekarnici, primaljei socijalni radnici o onome !to su pri obavljanju svoga zanimanja saznali odokrivljenika te novinari i njihovi urednici u sredstvima javnog priop%ivanja oizvorima obavijesti i podataka za koje su saznali pri obavljanju svoga zanimanjai koji su uporabljeni pri ure$ivanju sredstava javnog priop%ivanja8.Postoji i tre%a vrsta izuze%a od op%e obveze svjedo"enja, a odnosi se na svesvjedoke. Prema "l. 246. ZKP, svjedok nije obvezan odgovarati na pojedinapitanja ako je vjerojatno da bi time izlo#io sebe ili svoga bliskog ro$aka te!kojsramoti, znatnoj materijalnoj !teti ili kaznenom progonu.Obveze koje svjedok u kaznenom postupku ima i ovlasti suda u odnosuprema svjedoku vrlo su velike. Ve% smo vidjeli da, primjerice, svjedok koji sene odazove pozivu suda mo#e biti prisilno doveden ili ka#njen visokom nov"a-nom kaznom, a ako da svoj iskaz na neuvjerljiv na"in te tijela kaznenog postupkaposumnjaju u njegovu istinitost, izla#e se opasnosti kaznenog progona zbogkaznenog djela davanja la#nog iskaza. Nadalje, svjedok se, kao laik, obi"no nesnalazi dobro u sustavu propisa kaznenog procesnog prava te bi mu pomo%osobe vi"ne pravu svakako bila dragocjena9.U pozitivnom hrvatskom kaznenoprocesnom pravu svjedok ima pravo naprocesnog pomo%nika jedino kad je ujedno i o!te%enik, bilo da je u ulozi privat-nog tu#itelja, supsidijarnog tu#itelja ili “obi"nog” o!te%enika, tj. onog o!te%enikakoji nije stranka u postupku. Prema "l. 60. ZKP, privatni tu#itelj, supsidijarnitu#itelj i o!te%enik mogu svoja prava u postupku ostvarivati i preko opunomo-%enika. Va#no je napomenuti da osoba koja ima pravo na opunomo%enika uvijekoslobo$ene du#nosti svjedo"enja u osobe koje se ne mogu ispitati kao svjedoci, "ime je izbjegnutamogu%a te!ka moralna dilema kod ispovjednika.8 Osim u kaznenom postupku zbog kaznenih djela protiv "asti i ugleda po"injenih putemsredstava javnog priop%ivanja. Toma!evi% isti"e kako novi Zakon o medijima i mogu%nostdr#avnih tijela da sudu podnesu zahtjev da se novinarima nalo#i navo$enje podataka o izvoruobavijesti ako za to postoji poseban interes, u znantnoj mjeri prijeti ugroziti tzv. istra#iva"konovinarstvo. Usp. Goran Toma!evi%, Kazneno procesno pravo, kratak pregled predmeta, Pravnifakultet u Splitu, 2004., str. 136.9 U praksi se primje%uje da tu mogu%nost neodgovaranja na pojedina pitanja ako je vjerojatnoda bi time sebe ili svog bliskog ro$aka izlo#ili te!koj sramoti, znatnoj materijalnoj !teti ilikaznenom progonu ("l. 246. ZKP), svjedoci "esto zaborave ili pre"uju (djelomi"no i zbog toga!to suci, u svakodnevnoj rutini i #elji da se ro"i!te !to prije zavr!i, prebrzo izreknu to upozorenje,a svjedok se i ne usudi tra#iti ponavljanje upozorenja ili razja!njenje.)

37

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.to "ini o vlastitom tro!ku, osim u jednom slu"aju. Naime, kad se kazneni postu-pak vodi zbog kaznenog djela za koje se mo#e izre%i kazna zatvora u trajanjuduljem od tri godine, supsidijarnom tu#itelju mo#e se postaviti opunomo%enikako je to u probitku postupka i ako on, prema svom imovnom stanju, ne mo#epodmiriti tro!kove zastupanja10. O zahtjevu odlu"uje istra#ni sudac ili predsjed-nik vije%a, a opunomo%enika postavlja predsjednik suda iz reda odvjetnika.Odatle zaklju"ujemo da kad privatni tu#itelj i “obi"ni” o!te%enik #ele imatiopunomo%enika, uvijek ga moraju anga#irati o vlastitom tro!ku.No !to je s pravima svjedoka koji nisu o!te%enici? Smatramo da bi biloprikladno omogu%iti im da o svom tro!ku sami anga#iraju osobu koja bi sebrinula o njihovim interesima i pomagala im svojim stru"nim znanjem. Valjalobi predvidjeti mogu%nost da se iznimno, kad to okolnosti nala#u, mo#e postavitiprocesni pomo%nik odre$enom svjedoku i na teret prora"una. Takvim rje!enjemomogu%ila bi se za!tita prava svjedoka kakvu okrivljenici ve% imaju, a to ne bibio teret za prora"un Ministarstva pravosu$a, osim u iznimnim, opravdanimslu"ajevima.Znakovito je u tom slu"aju upozoriti na primjer SR Njema"ke gdje je Savezniustavni sud 8. listopada 1974. donio odluku11 da svjedok, radi za!tite svojihinteresa, ima pravo na procesnog pomo%nika, osobu od povjerenja koja stojiuz svjedoka i brine se za ostvarivanje njegovih prava, tzv. Beistand ili Rechtsbei-stand 12. Op%enito se smatra da je to pravo proiza!lo iz na"ela pravi"nogpostupka. Zbog nedostatka zakonskih odredbi njema"ki Savezni ustavni sudutemeljio ga je na nekim odredbama Ustava SR Njema"ke (das Grundgesetz).Svaki svjedok ima pravo na takvog procesnog pomo%nika13, kojeg u praviluanga#ira i pla%a sam. Beistand mo#e biti iz reda odvjetnika, ali to, pod odre$enimuvjetima, mogu biti i druge osobe.To pravo svjedoka Zakonom o za!titi svjedoka14 (das Zeugenschutzgesetz)od 8. svibnja 1998. kasnije je u!lo i u Zakon o kaznenom postupku SR Nje-ma"ke15 (Strafprozessordnung, u daljnjem tekstu: StPO). Tim je zakonom uStPO dodan § 68b koji regulira pravo svjedoka na konzultaciju pravnog pomo%-

10 &l. 60. st. 2. ZKP.11 Odluka je tiskana u "asopisu Neue Juristiche Wochenschrift god. 1975., str. 103.12 Izraz "Beistand" (doslovni prijevod "pomo%") mogli bismo u duhu hrvatske kaznenopro-cesne terminologije prevoditi kao "(procesni) pomo%nik".13 M. Dama!ka isti"e da neke njema"ke statistike pokazuju da u Njema"koj svjedoci u otprilike17% slu"ajeva iskazuju u nazo"nosti tog procesnog pomo%nika. Mirjan Dama!ka, Dokaznasredstva u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb, 2001., str. 69 (u daljnjem tekstu:Dama!ka 2001.).14 Objavljen u BGBI. 1998., I., str. 820.15 Strafprozeßordnung, obavljen 7. travnja 1987, (BGBl. I S. 1074, ber. S. 1319), zadnjeizmjene 11. velja"e 2005. (BGBl. I S. 239) (u daljnjem tekstu: StPO).


38

nika pri ispitivanju pred sudom tijekom glavne rasprave i izvan nje te pri ispiti-vanju pred dr#avnim odvjetnikom.&l. 68b predvi$a mogu%nost da sud dodijeli (na teret prora"una) svjedokuprocesnog pomo%nika iz reda odvjetnika. Svjedocima koji nemaju procesnogpomo%nika sud mo#e tijekom ispitivanja, uz suglasnost dr#avnog odvjetni!tva,dodijeliti procesnog pomo%nika iz reda odvjetnika kad je o"ito da se oni prilikomispitivanja ne mogu sami koristiti svojim pravima ni voditi ra"una o svojimopravdanim interesima. Kad svjedok daje svoj iskaz u postupku koji se vodi upovodu to"no odre$enih te!kih kaznenih djela, ili je djelo po"injeno od "lanazlo"ina"ke organizacije ili je na drugi na"in bila prisutna organizacija u po"i-njenju djela, a ispunjeni su navedeni uvjeti o nemogu%nosti brige za svoja pravai interese, takvo dodjeljivanje je obvezno. Ostali svjedoci koji ne pripadaju u"l. 68b moraju sami snositi tro!kove procesnog pomo%nika.(to se ti"e svjedoka koji su ujedno i o!te%enici, spomenut %emo da je, kaodio zakonodavnog "vala" koji pobolj!ava polo#aj o!te%enika, u Njema"koj 2004.godine donesen Zakon o pobolj!anju prava o!te%enika u kaznenom postupku16.Taj zakon donosi izmjene Zakona o kaznenom postupku i nekih drugih zakona17kojima se zna"ajno, u procesnopravnom pogledu i !to se ti"e financijskih tro!-kova, pobolj!ava polo#aj o!te%enika.3. UGRO%ENI SVJEDOCIDosad smo govorili o pravnom polo#aju “obi"nih” svjedoka. No postoje isvjedoci kojima zbog raznih razloga, objektivnih ili subjektivnih, pri davanjusvjedo"kog iskaza prijeti opasnost. Potrebno je razlikovati dvije osnovne skupineugro#enih svjedoka, ovisno o tome dolazi li opasnost za te svjedoke od mogu%egnaknadnog "ina neke druge osobe ili od samog ispitivanja. Tu drugu kategorijumogli bismo nazvati “posebno osjetljivi” svjedoci i za njih opasnost prijeti odsamog ispitivanja jer postoji vjerojatnost da bi u njih, zbog posebnog psihi"kogi fizi"kog stanja u kojem se nalaze, moglo do%i do postupovne traumatizacije18.Njihova specifi"nost je u tome !to u njih problem nije za!tita identiteta, ve%na"in ispitivanja. Ograni"eni opsegom ovog rada te okolno!%u !to u njih nije16 Gesetz zur Verbesserung der Rechte von Verletzten im Strafverfahren (Opferrechtsreform-gesetz – OpferRRG) od 24. lipnja 2004., objavljen u Bundesgesetzblatt 2004., Teil I, Nr. 31, od30. lipnja 2004.17 Pored izmjena Zakona o kaznenom postupku, OpferRRG predvi$a i izmjene Zakona oustrojstvu sudova (Gerichtsverfassungsgesetz), Zakona o sudskim tro!kovima (Gerichts-kosten-gesetz), Zakona o pla%anju odvjetnika (Rechtanwaltsvergutungsgesetz) te Uvodnog zakona uZakon o kaznenom postupku (Einfurungsgesetz zur Strafprozessordnung).18 To su naj"e!%e #rtve odre$enih kaznenih djela (npr. delikata protiv spolne slobode), djecao!te%ena kaznenim djelom ili osobe s posebnim potrebama.

39

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.potrebno tijekom davanja iskaza prikrivati identitet, izostavit %emo ih iz daljnihrazmatranja te %emo pod pojmom “ugro#eni svjedok” u daljnjem tijeku radarazumjeti samo one svjedoke kod kojih opasnost prijeti od druge osobe.Na! zakonodavac definira pojam ugro#enog svjedoka u "l. 249. ZKP. To jeonaj svjedok za kojeg postoji vjerojatnost da bi davanjem iskaza ili odgovoromna pojedino pitanje sebe ili sebi blisku osobu izlo#io ozbiljnijoj opasnosti za#ivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu ve%eg opsega. Takavsvjedok mo#e uskratiti izno!enje osobnih, identifikacijskih podataka, davanjeodgovora na pojedina pitanja ili davanje iskaza u cjelini, dok se ne osiguranjegova za!tita. Kad se osigura za!tita, ugro#eni svjedok postaje za!ti%enisvjedok. Izme$u tih dvaju pojmova stoga ne mo#emo staviti znak jednakosti,mogu%e je da odre$eni svjedok ima subjektivno mi!ljenje da je ugro#en, amogu%e je i da svjedok koji zaista jest ugro#en iz nekih razloga ne dobije za!titu.Tek dono!enjem rje!enja o posebnom na"inu ispitivanja i sudjelovanja svjedokau postupku ugro#eni svjedok postaje za!ti%eni svjedok. Iz zakonske se definicije vidi koja se dobra !tite (#ivot, zdravlje, tjelesnanepovredivost, sloboda ili imovina ve%eg opsega svjedoka ili njemu bliske oso-be19), no ne vidi se od koga ili "ega prijeti opasnost, tko ugro#ava ugro#enesvjedoke i na koji na"in. Redovito je tu rije" o po"initelju ili po"initeljima(naj"e!%e je rije" o "lanovima zlo"ina"kih organizacija) kaznenih djela o kojimasvjedok ima saznanja i treba svjedo"iti. Iskaz svjedoka mogao bi pridonijetiosu$uju%oj presudi. Stoga po"initelji nastoje sprije"iti kori!tenje svjedokovaiskaza, !to se mo#e posti%i na razne na"ine. Od najbla#ih metoda poku!ajapotkupljivanja (!to nije opasno za svjedoka, ali je opasno za interes kaznenogprogona), zastra!ivanja s ciljem da svjedok izmijeni svoj iskaz (npr. ka#e damu ni!ta o doga$aju nije poznato ili da se ne sje%a) pa do fizi"ke eliminacijenjega ili njemu bliskih osoba20. Nakon !to svjedok svoj iskaz ve% da, mogu%aje odmazda koja ujedno slu#i i kao prevencija i upozorenje budu%im svjedocimau sli"noj situaciji.U ulozi ugro#enih svjedoka naj"e!%e se javljaju prikriveni istra#itelji i krunskisvjedoci. Stoga %emo re%i ne!to o svakom od njih.Prikriveni istra'itelji. ZKP u "l. 190. regulira posebne izvide kaznenihdjela privremenim ograni"enjem ustavnih prava i sloboda. Tim se posebnimizvidima, kako im i ime kazuje, u ve%oj ili manjoj mjeri privremeno ograni"avajuustavna prava i slobode osoba te se stoga mogu poduzimati isklju"ivo na nalog

19 Izraz "bliske osobe" pravno je neodre$en !to omogu%uje svjedoku da bilo koju osobu(neovisno o rodbinskim, bra"nim ili drugim vezama) koju #eli za!tititi ili otkloniti opasnost odnje smatra bliskom osobom te zatra#i za!titu.20 Ako su osumnji"eni, primjerice, u pritvoru, opasnost prijeti od njihovih pomaga"a na slobodi.Iluzorno je o"ekivati da %e se odlaskom u pritvor potpuno prekinuti komunikacije izme$upritvorenika i, primjerice, ostalih "lanova zlo"ina"ke organizacije koji su jo! na slobodi.


40

istra#nog suca. Istra#ni sudac takav nalog mo#e donijeti samo na prijedlogdr#avnog odvjetnika protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je samapo"inila kazneno djelo ili sudjelovala u po"injenju kaznenog djela iz "l. 192.ZKP21 ako se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi na"in ili bi biliskop"ani s nerazmjernim te!ko%ama. Zakon predvi$a !est razli"itih mjera, a zanas su osobito zna"ajne one koje bismo mogli nazvati skupnim imenom “mjereprodora u kriminalne skupine”22, tj. uporaba prikrivenih istra#itelja (t. 4.) tesimulirana kupnja predmeta i simulirano davanje potkupnine (t. 5.). Prikriveniistra#itelj je policijski slu#benik koji na navedeni nalog istra#nog suca, podizmijenjenim identitetom, obavlja posebne izvide kaznenih djela iz "l. 192.ZKP tako da se infiltrira u kriminalnu skupinu te iz polo#aja "lana te skupinepotajno istra#uje njezino djelovanje. Nas ovdje najvi!e zanima na"in kori!tenjasazananja koje je svojim djelovanjem prikupio prikriveni istra#itelj u kaznenompostupku. Jedan od na"ina kori!tenja tih saznanja jest i da se prikriveni istra#iteljpojavi kao svjedok u kaznenom postupku te da svjedo"i o tome !to je vidio isaznao. U tom slu"aju sasvim je jasno da on nije u polo#aju obi"nog svjedokaodnosno da mu prijeti opasnost od "lanova kriminalne skupine o djelovanjukoje ima saznanja te da ga svakako treba ubrojiti u ugro#ene svjedoke koji %ese pojavljivati u postupku. Kod prikrivenog istra#itelja nije rije" samo o opas-nosti za njegovu sigurnost ve% i o opasnosti za interes kaznenog progona. Naime,ako prikriveni istra#itelj ne svjedo"i kao anonimni svjedok, nakon otkrivanjanjegova identiteta mogu%nost njegova eventualnog budu%eg infiltriranja u nekudrugu kriminalnu skupinu uvelike je smanjena i iznimno opasna. Stoga se21 Mjere iz "lanka 190. toga zakona mogu se odrediti za kaznena djela: 1. protiv RepublikeHrvatske (glava XII.), protiv vrijednosti za!ti%enih me$unarodnim pravom (glava XIII.), protivspolne slobode i spolnog %udore$a (glava XIV.) po"injena na !tetu djece ili maloljetnika i protivoru#anih snaga Republike Hrvatske (glava XXVI.) za koja je propisana kazna od pet ili vi!egodina zatvora; 2. ubojstva ("lanak 90. Kaznenog zakona), otmice ("lanak 125. Kaznenog zakona),podvo$enja ("lanak 195. Kaznenog zakona), razbojni!tva s te!kim posljedicama ("lanak 218.Kaznenog zakona), iznude ("lanak 234. Kaznenog zakona), ucjene ("lanak 235. Kaznenogzakona), te!kih kaznenih djela protiv op%e sigurnosti ("lanak 271. Kaznenog zakona), krivo-tvorenja novca ("lanak 274. Kaznenog zakona), prikrivanja protuzakonito dobivenog novca("lanak 279. Kaznenog zakona), izbjegavanja carinskog nadzora ("lanak 298. Kaznenog zakona),sprje"avanja dokazivanja ("lanak 304. Kaznenog zakona), prisile prema pravosudnom du#nosniku("lanak 309. Kaznenog zakona), udru#ivanja za po"injenje kaznenog djela ("lanak 333. Kaznenogzakona) kao i za kaznena djela koja je po"inila ta skupina ili zlo"ina"ka organizacija u stjecaju,nedopu!tenog dr#anja oru#ja i eksplozivnih tvari ("lanak 335. Kaznenog zakona), zlouporabe uobavljanju du#nosti dr#avne vlasti ("lanak 338. Kaznenog zakona), primanja mita ("lanak 347.Kaznenog zakona) i davanja mita ("lanak 348. Kaznenog zakona); 3. za koje je propisana kaznadugotrajnog zatvora.22 Davor Krapac, Posebne mjere i radnje za otkrivanje i suzbijanje kaznenih djela organiziranogkriminaliteta u novom ZKP, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol. 4, broj 2/1997., str. 413.

41

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.nalazimo pred dilemom da li otkriti identitet prikrivenog istra#itelja i tako ga“potro!iti” na rje!avanje jednog slu"aja ili ga ispitati kao anonimnog svjedoka.Postoje i stajali!ta da prikriveni istra#itelj uop%e ne bi trebao svjedo"iti ukaznenom postupku te da bi njegova uloga trebala biti u usmjerivanju djelovanjaostalih tijela u svrhu prikupljanja dokaza. No, Krapac upozorava da je takavzaklju"ak pogre!an jer saznanja prikrivenih istra#itelja i prikupljeni podaci "estomogu, upu%uju%i sud na prave krivce, dovesti i do oslobo$anja nedu#nih. Stogaje pojavljivanje prikrivenog istra#itelja kao svjedoka nu#no, jer njegov svjedo"kiiskaz nije samo dokaz optu#be nego i dokaz obrane23.Na! ZKP rje!enje dileme vidi u ispitivanju prikrivenog istra#itelja kaoza!ti%enog (anonimnog) svjedoka. Na"in stjecanja statusa za!ti%enog svjedokai na"in ispitivanja regulira ZKP u "lancima 249.-253. i o tome %e vi!e biti rije"iu sljede%em poglavlju. No, moramo imati na umu da se identitet prikrivenogistra#itelja mo#e doznati i prije ispitivanja. Branitelj ima pravo uvida u spis iprije formalnog po"etka postupanja. Stoga ZKP u "l. 193. st. 7. odre$uje da %edr#avno odvjetni!tvo i istra#ni sudac na odgovaraju%i na"in (npr. prijepisomzapisnika ili slu#benih bilje!ki bez osobnih podataka, izdvajanjem slu#benezabilje!ke iz spisa i sl.) sprije"iti da neovla!tene osobe te osumji"enik i braniteljutvrde identitet prikrivenog istra#itelja. Isti stavak propisuje i mogu%nost (neobvezu) da se prikriveni istra#itelj, ako se ispituje kao svjedok, ispita kao za!ti-%eni svjedok. Valja vjerovati da %e ta mogu%nost biti kori!tena gotovo u svakomslu"aju, !to pokazuje i dosada!nja praksa. Prikriveni istra#itelji se, pri davanju svjedo"kog iskaza, mogu ispitati samoo "tijeku provo$enja mjera"24. Povezivanjem te odredbe i odredbe po kojoj "uprikupljanju obavijesti redarstvene vlasti ne mogu gra$ane ispitivati u svojstvuokrivljenika, svjedoka ili vje!taka"25, dolazimo do zaklju"ka da se saznanjakoja su prikriveni istra#itelji saznali u razgovoru s tre%im osobama ne mogukoristiti kao dokaz u kaznenom postupku. O tome postoji i nekoliko odlukaVrhovnog suda RH, npr. Kzz 2/04-2, I K# 529/04-3, I K# 434/04-3 itd. Vrlo jezna"ajna i zanimljiva prvospomenuta presudaVrhovnog suda u povodu zahtjevaza za!titom zakonitosti kojom odbija kao neutemeljen zahtjev za za!titom zako-nitosti (Kzz 2/04-2). Op%inski sud u Puli svojim je rje!enjem rije!io da se izspisa predmeta izdvoje dijelovi iskaza prikrivenog istra#itelja ispitanog kaosvjedoka (koji su to"no ozna"eni u izreci rje!enja), ocijeniv!i da se prikriveniistra#itelj, kao policijski slu#benik, ne mo#e ispitivati na okolnosti koje je saznaood osumnji"enika jer ta saznanja i dalje imaju karakter neformalnih obavijesti

23 Davor Krapac, Kazneno procesno pravo. Prva knjiga: Institucije, II., izmijenjeno i dopunjenoizdanje, Narodne novine, Zagreb, 2003., str. 256 (u daljnjem tekstu ovaj %e se rad citirati kaoKrapac 2003.).24 &l. 191. ZKP.25 &l. 186. st. 4. ZKP.


42

koje se na temelju "l. 78. st. 3. Zakona o kaznenom postupku izdvajaju iz spisapredmeta. Nakon !to je 'upanijski sud u Puli odbio #albu dr#avnog odvjetni!tvaprotiv prvostupanjskog rje!enja te je ono postalo pravomo%no, glavni dr#avniodvjetnik podnio je zahtjev za za!titu zakonitosti u kojem navodi zanimljivotuma"enje odredbi 190.-193. ZKP: “... ne mo%e se prihvatiti stav prvostupanj-skog i drugostupanjskog suda s obzirom da uporaba prikrivenog istra%iteljaspada u katalog mjera kojima se privremeno ograni!uju odre"ena ustavnaprava i slobode, #to treba tuma!iti na na!in da to zna!i mogu$nost da prikriveniistra%itelj iskazuje kao svjedok o svim okolnostima koje je otkrio, vidio, !uo,koriste$i la%ni identitet, pa tako i o onima koje je saznao kroz razgovor spresumptivnim okrivljenikom, #to se mo%e zaklju!iti iz odredbe !l. 182. a. ZKP,u kojemu je izri!ito propisano da se prikriveni istra%itelj mo%e ispitati kaosvjedok u tijeku provo"enja mjera iz !l. 180. ZKP”. Vrhovni sud je ispravnoodbio zahtjev uz sljede%e obrazlo#enje: “Mjere ograni!enja ustavnih pravagra"ana iz !l. 180. ZKP ... su radnje koje imaju kriminalisti!ki zna!aj, a nisuformalno istra%ne radnje kojima se prikupljaju dokazi. Rezultati izvida imajusnagu dokaza samo ako to zakon izri!ito propi#e, ali i tada, kao i svi drugidokazi, moraju biti u skladu s pravilom iz !l. 9. ZKP. Prikriveni je istra%iteljosoba koja provodi posebne izvide i mo%e se u postupku ispitati kao svjedoksamo o tijeku provo"enja mjera, ali ne i o tome #to im je osumnji!enik priop$io,kao #to pravilno uzima sud prvog stupnja. Kada bi se dozvolilo ispitivanjeprikrivenog istra%itelja i na te okolnosti, na zaobilazan na!in u dokazni materijalunosio bi se iskaz osumnji!enika koji je on dao bez upozorenja i bez prisutnostibranitelja, protivno odredbi !l. 177. st. 4. ZKP koji se, prema odredbi !l. 78. st.1. ZKP, imaju izdvojiti iz spisa predmeta.”Gotovo potpuno istom argumentacijom Vrhovni se sud koristi i u ostalimspomenutim odlukama koje se ti"u sadr#aja iskaza prikrivenog istra#itelja.Krunski svjedoci. Organizirani kriminalitet, osobito u vezi s kaznenim djeli-ma zlouporabe opojnih droga, nedozvoljene trgovine oru#jem i ljudima, u veli-kom je porastu. Raste broj po"injenih najte#ih kaznenih djela, a te!ko%e u otkri-vanju i dokazivanju po"injenja tih djela i po"initelja su, zbog sve savr!enijeorganizacije zlo"ina"kih udru#enja, iznimno velike. Stoga kazneno pravo nastojiprona%i nove na"ine kojima bi u"inkovito odgovorilo na taj rastu%i problem iprivelo po"initelje pravdi. Jedan od naju"inkovitijih instrumenata u toj borbisvakako je institut krunskog svjedoka, tj. pokajnika. Te!ko%e u otkrivanju idokazivanju te logi"na spoznaja da najbolja saznanja o po"injenju kaznenihdjela imaju sami po"initelji urodila je idejom da se odre$enom pripadniku zlo-"ina"ke organizacije, presumptivnom po"initelju kaznenih djela, ponudi odu-stanak od kaznenog progona i status svjedoka u zamjenu za njegov svjedo"kiiskaz koji bi trebao pridonijeti otkrivanju kaznenih djela, po"initelja te sprje"a-vanju po"injenja daljnjih kaznenih djela od pripadnika zlo"ina"ke organizacije.Takvog "lana zlo"ina"ke organizacije, presumptivnog po"initelja kaznenih djela

43

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.kojem je sud dodijelio status svjedoka, nazivamo krunskim svjedokom ili pokaj-nikom26. Postupak dodjele statusa krunskog svjedoka u hrvatskom je kaznenomprocesnom pravu ure$en posebnim zakonom. To je Zakon o Uredu za suzbijanjekorupcije i organiziranog kriminaliteta27 koji tu materiju regulira u "lancima29.-38.Glavni dr#avni odvjetnik, prema "l. 29. ZUSKOK, mo#e od nadle#nog suda28zahtijevati dono!enje rje!enja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je postalapripadnik zlo"ina"ke organizacije ako je protiv te osobe podnesena kaznenaprijava ili se vodi kazneni postupak za kazneno djelo iz "lanka 21. ZUSKOK,po"injeno u okvirima zlo"ina"ke organizacije. Taj prvi uvjet je formalne naravi.Kaznena prijava je obavijest o po"injenju kaznenog djela upu%ena dr#avnomodvjetniku neposredno ili posredno, dok kazneni postupak zapo"inje trenutkomdono!enja rje!enja o provo$enju istrage u redovitom postupku, zakazivanjemglavne rasprave u skra%enom postupku ili davanjem suglasnosti istra#nog sucakod neposredne optu#nice. Valja napomenuti kako razina dokaza, odnosno vjerojatnost po"injenja djelaod odre$ene osobe nije jednaka u te dvije situacije. Kaznena prijava podnosise ako postoje osnove sumnje da je po"injeno kazneno djelo, dok je zakonskapretpostavka za po"etak kaznenog postupka osnovana sumnja, dakle vi!i stupanjvjerojatnosti29 utemeljen na dokazima. Slijedom svega navedenog proizlazilobi da polo#aj krunskog svjedoka mo#e dobiti osoba protiv koje postoje i samoosnove sumnje (kad je podignuta kaznena prijava), !to ne bi bilo to"no.Krapac30 ukazuje na to da je postupak davanja osobi polo#aja krunskogsvjedoka u rukama dr#avnog odvjetni!tva koje mo#e ponuditi taj status samoosobi protiv koje postoji osnovana sumnja da je po"inila neko od kaznenih

26 Taj institut vu"e svoje korijene iz engleskog prava. Razlog tome je (Krapac 1995., str. 102,bilj. 41 i dr.) taj !to u engleskom pravu sve do sredine 19. stolje%a nije postojala sustavna istragakoju bi provodili dr#avni organi kakvu ve% vi!e stotina godina poznaju gotovo sva prava europskogkontinentalnog kruga. Takvo ure$enje prethodnog postupka u Engleskoj je, logi"no, rezultiralote!ko%ama u prikupljanju dokaza. Stoga su vladini organi nudili nov"ane nagrade svjedocima dabi ih potaknuli da iznesu svoja saznanja o doga$aju ili bi u slu"ajevima kad ima vi!e po"initeljanudili nekima od njih razne pogodnosti u zamjenu za informacije o kaznenim djelima i ponajprijeostalim po"initeljima. Za takve svjedoke (supo"initelje) s vremenom se uobi"ajio naziv “svjedocikrune” ili “krunski svjedoci”.27 Objavljen u Narodnim novinama, br. 88/01., izmjene NN 12/02. (u daljenjem tekstu:ZUSKOK).28 Za predmete kaznenih djela iz nadle#nosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranogkriminala stvarno i mjesno su nadle#ni #upanijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu,osim ako Zakonom nije propisano druga"ije.29 Vi!e o stupnju uvjerenosti kojim "injenice moraju biti utvr$ene v. Krapac 2003., str. 318--32230 Ibid., str. 373.


44

djela navedenih u "l. 21. ZUSKOK te da je ratio legis takve odredbe da dr#avnoodvjetni!tvo mo#e ponuditi takav status i prije podno!enja zahtjeva za po"etkomkaznenog postupka. Ako ne postoji osnovana sumnja, dr#avno odvjetni!tvo jedu#no, sukladno na"elu legaliteta kaznenog progona, odbaciti kaznenu prijavu.Sljede%i uvjet koji zakon propisuje jest da moraju postojati okolnosti natemelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zlo"ina"ke organizacijekojem se #eli ponuditi status krunskog svjedoka mo#e osloboditi kazne31 iliolakotne okolnosti na temelju kojih se kazna mo#e ubla#iti32. Vezano uz tuodredbu, mo#e se predvidjeti da ona ne%e isklju"iti mnogo potencijalnih krun-skih svjedoka koji udovoljavaju ostalim uvjetima da dobiju taj status, jer sekazna se mo#e ubla#iti i zbog postojanja olakotnih okolnosti koje na!a sudskapraksa nalazi gotovo kod svakog po"initelja.Tre%i uvjet za dodjelu statusa krunskog svjedoka jest odnos va#nosti iskazakrunskog svjedoka (za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela po"injenih uokvirima zlo"ina"ke organizacije ili njihovih po"initelja, odnosno za otkrivanjei sprje"avanje kaznenih djela zlo"ina"ke organizacije) s te#inom kaznenog djela(ili kaznenih djela) za koje (ili za koja) postoji osnovana sumnja da ga je (ili daih je) po"inio potencijalni krunski svjedok. Tu odredbu valja dovesti u vezu s31 To su: prekora"enje nu#ne obrane izazvano jakom razdra#enosti ili prepasti prouzro"enomnapadom ("l. 29. st. 3.); krajnja nu#da ("l. 30. st. 2.); nepodobni poku!aj ("l. 33. st. 3.); dragovoljniodustanak ("l. 34.); nepodobni poku!aj poticanja ("l. 37. st. 3.); posebni slu"ajevi oslobo$enjaod kazne za kaznena djela po"injena iz nehaja ("l. 59.); po"initelj otmice koji dragovoljno pustina slobodu taoca prije nego !to je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je po"ino otmicu ("l. 125.st. 3.); po"initelj zlouporabe opojnih droga koji je dragovoljno bitno pridonio otkrivanju djela("l. 173. st. 8.); pripadnik grupe koji pravodobnim otkrivanjem grupe sprije"i po"injenje kaznenogdjela protiv vrijednosti za!ti%enih me$unarodnim pravom odnosno otkrije grupu prije nego !toje po"inio neko takvo kazneno djelo ("l. 187. st. 3. i 4. ); po"initelj koji dragovoljno preda dijeteili maloljetnu osobu koju je oduzeo ("l. 210. st. 3.); po"initelj koji je ukradenu stvar vratioo!te%eniku prije nego je saznao da je otkriven ("l. 216. st. 4.); po"initelj zlouporabe osiguranjakoji odustane od zahtjeva za isplatu !tete prije nego je saznao da je otkriven ("l. 216. st. 4.);po"initelj zlouporabe osiguranja koji odustane od zahtjeva za isplatu !tete prije nego je saznaoda je otkriven ("l. 225. st. 5.); po"initelj prikrivanja protuzakonito dobivenog novca kojidragovoljno pridonese otkrivanju kaznenog djela ("l. 279. st. 7.); "lan zlo"ina"ke organizacijekoji je otkrije prije nego !to je u njezinu sastavu ili za nju po"inio neko kazneno djelo ("l. 333. st.5.). Preuzeto iz: Krapac 2003., str. 374.32 Sud mo#e ubla#iti kaznu kod prekora"enja nu#ne obrane ("l. 29. st. 3.), smanjene ubrojivosti("l. 42.), otklonjive zablude ("l. 46. st. 2.); ako postoje olakotne okolnosti s obzirom na stupanjkrivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo po"injeno, ja"inu ugro#avanja ili povrede kaznenimdjelom za!ti%enog dobra, zatim olakotne okolnosti u kojima je kazneno djelo po"injeno, u kojimaje po"initelj #ivio prije po"injenja kaznenog djela i uskla$enost njegova pona!anja sa zakonima,u kojima #ivi i njegovo pona!anje nakon po"injenog kaznenog djela, posebno odnos premao!te%eniku i naknadi !tete prouzro"ene kaznenim djelom te ukupnost dru!tvenih i osobnih uzrokakoji su pridonijeli po"injenju kaznenog djela ("l. 56.).

45

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.odredbom "l. 31. ZUSKOK koja propisuje da se ne mo#e ispitati kao svjedokosoba koja je po"inila neko od taksativno nabrojenih najte#ih djela33 kao niorganizator zlo"ina"ke organizacije, ili poticatelj na po"injenje kaznenog djelaiz "lanka 21. ZUSKOK s ciljem da protiv potaknute osobe bude pokrenut postu-pak za to djelo34. Dakle, tre%i uvjet odnosi se na slu"ajeve izvan tih propisanihu "l. 31. ZUSKOK, tj. kad pripadnik zlo"ina"ke organizacije nije po"inio nekood nabrojenih najte#ih djela niti je organizator zlo"ina"ke organizacije ni potica-telj. Svrha te odredbe je uspostaviti me$uodnos izme$u iskaza osobe te koristikoju organi kaznenog progona imaju od tog iskaza s jedne strane i te#ine kazne-nog djela za koje se ta osoba osnovano tereti. Ako potencijalni krunski svjedokne udovoljava uvjetima iz "lanka 31. ZUSKOK, ne mo#e mu se dodijeliti sta-tus krunskog svjedoka neovisno o tome !to bi njegov iskaz mogao biti od nepro-cjenjive koristi tijelima kaznenog postupka. No ako udovoljava uvjetima iz"lanka 31., procjenjuje se va#nost njegova iskaza prema te#ini kaznenih djelaza koja postoji osnovana sumnja da ih je po"inio.Zahtjev za dodjeljivanjem polo#aja krunskog svjedoka podnosi glavnidr#avni odvjetnik nadle#nom sudu35 na obrazlo#eni prijedlog ravnatelja Uredaza suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta do zakazivanja glavnerasprave u kaznenom predmetu protiv pripadnika zlo"ina"ke organizacije. Prijepodno!enja zahtjeva ravnatelj %e upozoriti potencijalnog krunskog svjedokada je du#an govoriti istinu, da ne smije ni!ta pre!utjeti te da je davanje la#nogiskaza kazneno djelo. Krunski svjedok nema privilegiju koju imaju ostalisvjedoci te je du#an odgovarati i na ona pitanja kojima bi sebe ili svog bliskogsrodnika izlo#io te!koj sramoti, znatnoj materijalnoj !teti ili kaznenom progonu.Nakon toga ravnatelj %e pribaviti pisanu izjavu kojom potencijalni krunski svje-

33 To su kaznena djela ubojstva iz "lanka 90. KZ, te!kog ubojstva iz "lanka 91. KZ,me$unarodnog terorizma iz "lanka 169. stavka 2. KZ, ugro#avanja sigurnosti osoba podme$unarodnom za!titom iz "lanka 170. stavka 2. KZ, uzimanja talaca iz "lanka 171. stavka 2.KZ, otmica zrakoplova ili broda iz "lanka 179. stavka 2. KZ, morskog i zra"nog razbojni!tva iz"lanka 180. stavka 2. KZ, silovanja iz "lanka 188. KZ stavaka 2., 3. i 4. KZ, spolnog odno!aja snemo%nom osobom iz "lanka 189. stavaka 2., 3. i 4. KZ i spolnog odno!aja s djetetom iz "lanka192. KZ.34 Razlog isklju"enja poticatelja je jasan. Takva je osoba zainteresirana !to vi!e teretiti druge"lanove zlo"ina"ke organizacije te je sklona i poticati ih na po"injenje djela, pa "ak i izmislitipo"injenje nekih djela. To je razlog tradicionalne sumnji"avosti u iskaz krunskog svjedoka.Englesko pravo je sve do 1994. tra#ilo da takav iskaz bude potkrijepljen drugim dokazima. Oddono!enja Zakon o kaznenom pravosu$u i javnom redu (1994.g.) koroborcija dokaza nije vi!epotrebna te se odluka mo#e zasnivati i samo na iskazu krunskog svjedoka. V. Krapac 1995., str. 79.35 Kos smatra kako bi se trebala usvojiti praksa da se takav zahtjev ne dostavlja u sam spispredmeta da bi se izbjeglo "inficiranje predmeta", ve% da bi takav zahtjev trebao biti po"etaknovog spisa. V. Kos., Damir, Tripalo, Dra#en, Komentar Zakona o Uredu za suzbijanje korupcijei organiziranog kriminaliteta, Narodne novine, Zagreb, 2001., str. 39.


46

dok potvr$uje da pristaje na iznesene uvjete te se obvezuje dati cjelovit iskaz ipotpuno sura$ivati. Ta se izjava unosi u zapisnik koji se prila#e uz prijedlogravnatelja i upu%uje glavnom dr#avnom odvjetniku koji, kao !to je ve% spome-nuto, zahtjev za dodjeljivanjem polo#aja krunskog svjedoka podnosi nadle#nom#upanijskom sudu. Za odlu"ivanje o zahtjevu nadle#no je izvanraspravno vije%eu sastavu od tri suca koje zahtjev mo#e odbiti ili prihvatiti. Ako ga prihvati,donijet %e rje!enje kojim dopu!ta da se predlo#ena osoba ispita kao svjedok.ZUSKOK ne ure$uje postupak za!tite krunskih svjedoka, ve% samo uvjetei postupak za dobivanje tog statusa. Postupovnu za!titu krunski svjedok dobivaako mu sukladno "l. 249.-253. ZKP bude odobren status za!ti%enog svjedoka.Iznimno, odredbe ZUSKOK-a koje mogu poslu#iti za!titi krunskog svjedokasu odredba "l. 34. st. 2. po kojoj vije%e pri dono!enju rje!enja (o ispitivanju kaosvjedoka osobe koja je postala pripadnik zlo"ina"ke organizacije) odre$uje dase iz sudskih spisa izdvoje zapisnici i slu#bene bilje!ke o njezinim ranijimiskazima koje je dala kao osumnji"enik ili okrivljenik ako takvi postoje36 teodredba sadr#ana u "l. 32. st. 3. koja nala#e da se sjednica na kojoj vije%eodlu"uje o zahtjevu glavnog dr#avnog odvjetnika odr#ava uz isklju"enje jav-nosti. &l. 35. ZUSKOK-a odre$uje obligatorno isklju"enje javnosti s onog dijelaglavne rasprave u kaznenom postupku protiv pripadnika zlo"ina"ke organizacijeu kojem se ispituje krunski svjedok.Ostali ugro'eni svjedoci. Pored prikrivenih istra#itelja i krunskih svjedoka,mogu%e je da se kao za!ti%eni svjedoci pojave i neke druge osobe, primjericeobi"ni gra$ani koji su ugro#eni zbog iskaza koji bi trebali dati tijelima kaznenogpostupka. Naj"e!%e je rije" o osobama koje su slu"ajno bile nazo"ne po"injenjunekog kaznenog djela te bismo ih mogli nazvati “slu"ajnim” ugro#enim svjedo-cima. Ugro#eni svjedoci %e jako "esto biti i same #rtve kaznenih djela, kaosvjedoci o!te%enici.Pored opisane "etiri kategorije osoba (prikriveni istra#itelji, krunski svjedoci,"slu"ajni" ugro#eni svjedoci te #rtve kaznenih djela) mogu%e je da se i nekedruge osobe pojave u tom polo#aju, no te %e se "etiri kategorije osoba definitivnonaj"e!%e pojavljivati kao za!ti%eni svjedoci.4. POSTUPOVNA ZA&TITA UGRO%ENIH SVJEDOKA IPREPREKE USVAJANJU POSEBNOG RE%IMA ZA&TITENakon !to smo vidjeli koji se svjedoci i iz kojih razloga mogu smatratiugro#enima te zaklju"ili kako im je potrebna za!tita, moramo vidjeti u "emu se36 Ti se iskazi kao i drugi dokazi za koje se iz njih saznalo ne mogu upotrijebiti kao dokaz ukaznenom postupku.

47

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.ta za!tita mo#e sastojati i s kojim problemima (pravnim i izvanpravnim) sepritom susre%emo. Za!tita svjedoka sastoji se od posebnog na"ina ispitivanja isudjelovanja u postupku i mjera za!tite svjedoka i njemu bliskih osoba izvanpostupka. Izvanpostupovna za!tita provodi se prema posebnom zakonu, to jeZakon o za!titi svjedoka, objavljen u Narodnim novinama, br. 163/03. Budu%ida izvanpostupovna za!tita nije tema ovog rada, njime se ne%emo dalje baviti.Postupovnu za!titu (koja se mo#e primijeniti i prije formalnog po"etka kaznenogpostupka) ure$uju "lanci 249.-253. ZKP, gdje se navodi da se “posebni na"inispitivanja i sudjelovanja svjedoka u postupku ure$uju ovim Zakonom ukolikodruk"ije nije propisano posebnim zakonom”. Takav posebni zakon nije done-sen37, iako na poredbenopravnom planu ima takvih primjera38, no smatramo danije ni nu#an. Ako, s ciljem za!tite ugro#enih svjedoka, usvojimo poseban postupak za!titeodnosno ispitivanja i sudjelovanja ugro#enih svjedoka u postupku, logi"no jeda time pogor!avamo polo#aj okrivljenika, tj. diramo u neka njegova temeljnaprava zajam"ena unutarnjim i me$unarodnim pravom. Najve%i pravni prigovorusvajanju posebnog, povla!tenog postupovnog statusa ugro#enih svjedokasvakako je pravo okrivljenika na suo"enje sa svjedocima optu#be, To pravo,kakvo ga danas poznajemo, dolazi iz "l. 6. st. 3. t. d. Europske konvencije zaza!titu ljudskih prava i temeljnih sloboda gdje se navodi da okrivljenik imapravo “da ispituje ili dade ispitati svjedoke optu#be i da se osigura prisutnost iispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optu#be.”39 Analazi se i u Ustavu Republike Hrvatske u "l. 29. st. 2. t. 6. gdje se navodi da “uslu"aju sumnje ili optu#be zbog ka#njivog djela osumnji"enik, okrivljenik ilioptu#enik ima pravo da ispituje ili dade ispitati svjedoke optu#be i da zahtijevada se osigura nazo"nost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao isvjedoka optu#be”. Pored povreda tog okrivljenikova prava, usvajanjem poseb-nog na"ina ispitivanja i sudjelovanja (naj"e!%e anonimnog) u postupku, "esto

37 Nije donesen posebni zakon koji bi cjelovito regulirao takvu materiju, no posebnim zakonomeventualno mo#emo smatrati ZUSKOK, koji, kako je prije navedeno, pored odredbi kojimaure$uje postupak stjecanja statusa krunskog svjedoka, sadr#ava i neke odredbe koje slu#e za!titikrunskog svjedoka kao za!ti%enog svjedoka tijekom postupka, kao npr. "l. 32. st. 3., "l. 34. st. 2.i "l. 35.38 Na poredbenom planu takvi zakoni doista postoje. U Slu#benim novinama Federacije BiHbr. 36/03 od 29. VII. 2003. “u paketu” sa Zakonom o kaznenom postupku donesen je Zakon oza!titi svjedoka pod prijetnjom i ugro#enih svjedoka kao poseban zakon koji ima namjeru cjelovitoregulirati navedenu materiju. U ukupno 27 "lanaka odre$uje se tko su svjedoci pod prijetnjom iugro#eni svjedoci na koje se odnose odredbe tog zakona te mjere i postupak ispitivanja.39 Ta garancija okrivljeniku nalazi se i u VI. amandmanu Ustava SAD koji je usvojen 15.prosinca 1791. gdje se navodi: “In all criminal prosecutions, the accused shall enjoy the right ...to be confronted with the witnesses against him; to have compulsory process for obtaining wit-nesses in his favor, and to have the Assistance of Counsel for his defence.”


48

se kr!e, ovisno o procesnim rje!enjima, i neka va#na na"ela kaznenog postupka:na"elo neposrednosti, kontradiktornosti, itd. Svaki zakonodavac u pojedinimzakonskim rje!enjima, usprkos poku!ajima stvaranja ravnote#e, daje prevagujednoj ili drugoj te#nji. Iako je i samo pravo okrivljenika na suo"enje sa svjedo-cima optu#be novo pravo, u zadnjih nekoliko godina prisutna je tendencija dase ono, radi za!tite svjedoka40, sve vi!e ograni"i na normativnoj razini. Postojii vi!e preporuka Vije%a Europe o toj problematici. Jo! 1985. u Preporuci R (85)11 o polo#aju #rtve u okviru kaznenog prava i postupka navodi se ("l. 15. i 16.)da bi se su$enje, kad potreba da se za!titi sigurnost #rtve (koja se pojavljuje uulozi svjedoka) to "ini nu#nim, trebalo odr#ati uz isklju"enje javnosti ili biizno!enje osobnih podataka trebalo biti ograni"eno koliko god je to potrebno.Va#nija je Preporuka R (97) 13 koja nosi naslov “o zastra!ivanju svjedoka ipravima obrane”. Ve% iz uvodnog dijela vidi se da ta preporuka vodi ra"una i ointeresu svjedoka ali i o pravima obrane zagarantiranima "odredbama Europskekonvencije o ljudskim pravima i sudskom praksom (case-law) njegovih organa".Preporu"uje se da zemlje "lanice poduzmu "prikladne zakonodavne i prakti!nemjere da se osigura da svjedo!enje bude slobodno i bez zastra#ivanja". U tre%emdijelu preporuke, koji se odnosi na mjere koje se poduzimaju u vezi s organizi-ranim kriminalitetom, preporu"uje se da "lanice, pored ostalih, razmisle osljede%im mjerama: a) snimanje iskaza svjedoka audio-vizualnim sredstvimau predraspravnoj fazi postupanja, b) kori!tenje iskaza svjedoka danih predsudom u predraspravnoj fazi postupanja ako nije mogu%e da se svjedok pojavipred sudom na glavnoj raspravi ili ako bi njegovo pojavljivanje moglo rezultiratiu stvarnoj i velikoj prijetnji njemu ili bliskim osobama, c) otkrivanje identitetasvjedoka u !to kasnijoj fazi postupanja ili otkrivanje samo odre$enih detalja ted) isklju"enje medija i/ili javnosti s cijelog su$enja ili njegova dijela. Izri"itose navodi da bi anonimnost svjedoka trebala biti iznimna mjera te da je potrebnasudska provjera takvog svjedoka. Obrana mora imati !ansu provjeriti navodnupotrebu za anonimno!%u svjedoka, njegovu vjerodostojnost i izvor njegovihsaznanja o doga$aju. Kao !to se vidi, uglavnom se preporu"uje ure$enje teproblematike u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava. U hrvatskom kaznenom procesnom pravu inicijativa za dodjeljivanjemstatusa za!ti%enog svjedoka mo#e do%i (naravno, uz po"etnu inicijativu svjedoka)od dr#avnog odvjetnika ili od istra#nog suca. Ako je svjedok uskratu izno!enjaidentifikacijskih podataka priop%io tijekom ispitivanja istra#nog suca, istra#nisudac %e, ako ocijeni osnovanim postojanje ozbiljne opasnosti za #ivot, zdravlje,tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu ve%eg opsega za svjedoka ili njemu40 Za!titom ugro#enih svjedoka posredno se !titi i interes kaznenog progona jer ugro#eni aneza!ti%eni svjedok "esto pri davanju iskaza ka#e kako mu ni!ta o doga$aju nije poznato, ili danije dobro vidio, ili da se ne sje%a.

49

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.blisku osobu, prekinuti ispitivanje i o tome bez odga$anja obavijestiti dr#avnogodvjetnika dostavom prijepisa zapisnika, s pozivom da u roku koji ne mo#ebiti dulji od tri dana dostavi pisani obrazlo#eni prijedlog za primjenu posebnogna"ina ispitivanja i sudjelovanja svjedoka u postupku i, prema potrebi, izvje!%eo mjerama za!tite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka.Ako istra#ni sudac uskratu izno!enja podataka ocijeni neosnovanom, mo#eupotrijebiti mjere za pribavljanje iskaza svjedoka koje mu stoje na raspolaga-nju41. Ako dr#avni odvjetnik u danom roku ne podnese prijedlog za posebnina"in ispitivanja svjedoka ili predlo#i da se svjedok ispita prema op%im pravi-lima, istra#ni sudac %e zatra#iti odluku izvaraspravnog vije%a #upanijskog suda(koje i ina"e rje!ava o neslaganju izme$u istra#nog suca i dr#avnog odvjetnika),koje je odluku du#no donijeti u roku od tri dana.Dr#avni odvjetnik mo#e podnijeti prijedlog za poseban na"in sudjelovanjai ispitivanja svjedoka u postupku i na vlastitu inicijativu. Prijedlog se podnosiistra#nom sucu u zape"a%enom omotu s naznakom “ugro#eni svjedok – tajna”i u njemu %e dr#avni odvjetnik ozna"iti poseban na"in sudjelovanja u postupkui poseban na"in ispitivanja svjedoka koje predla#e i razloge za to. Taj prijedlogdr#avni odvjetnik mo#e podnijeti istra#nom sucu i prije prvoga ispitivanja svje-doka. Primjerice, odredba "l. 183. st. 4. ZKP daje ovlast dr#avnom odvjetnikuda mo#e u svrhu prikupljanja obavijesti potrebnih za odlu"ivanje o kaznenojprijavi pozvati pored ostalih “i druge osobe za "ije izjave smatra da mogupridonijeti ocjeni o vjerodostojnosti navoda u prijavi”. Svakako da su me$utakvim osobama i presumptivni svjedoci. Tom prilikom svjedok mo#e izrazitisvoj strah, a dr#avni odvjetnik ocijeniti je li opravdan te eventualno uputitiprijedlog istra#nom sucu. Ako nakon razmatranja istra#ni sudac ocijeni da prijed-log dr#avnog odvjetnika nije osnovan, zatra#it %e o tome odluku izvanraspravnogvije%a. Ako istra#ni sudac prihvati prijedlog dr#avnog odvjetnika, odredit %epseudonim svjedoka i poseban na"in ispitivanja i sudjelovanja u postupku.Protiv rje!enja istra#nog suca stranke i svjedok imaju pravo #albe izvanras-pravnom vije%u koje je odluku du#no donijeti u roku od tri dana.Podatke o svjedoku koji %e se ispitati i sudjelovati u postupku na posebanna"in istra#ni sudac %e zape"atiti u poseban omot i predati na "uvanje tijelukoje provodi program za!tite svjedoka42. To %e zabilje#iti u spisu koriste%i sepseudonimom ugro#enoga svjedoka. Nakon !to rje!enje o sudjelovanju i ispiti-

41 Nov"ano kazniti svjedoka kaznom do 20.000,00 kn ili ga zatvoriti do mjesec dana.42 Zape"a%eni omot s podacima svjedoka mo#e iznimno zatra#iti od tijela koje provodi pro-gram za!tite svjedoka i otvoriti samo drugostupanjski sud kad odlu"uje o #albi protiv presude.Na omotu %e se zabilje#iti da je otvoren i navesti imena "lanova vije%a koji su upoznati s njegovimsadr#ajem. Nakon !to se "lanovi vije%a upoznaju sa sadr#ajem, omot %e se ponovo zape"atiti ivratiti tijelu koje provodi program za!tite svjedoka.


50

vanju svjedoka na posebni na"in stupi na snagu, istra#ni sudac odre$uje ro"i!teza ispitivanje i poziva svjedoka na na"in kojim %e se osigurati provedba mjeraza!tite svjedoka i njemu bliskih osoba.43Kakav je oblik postupovne za!tite, tj. u "emu se sve mo#e sastojati posebanna"in ispitivanja svjedoka? Na! zakonodavac predvi$a dva stupnja za!tite. Prvije stupanj samo prikrivanje identifikacijskih podataka: u tom slu"aju ispitivanjese provodi pod pseudonimom, bez izno!enja osobnih podataka, a u ostalomdijelu ispitivanje se provodi prema op%im odredbama o ispitivanju svjedoka.To zna"i da je svjedok u istoj prostoriji kao i ostali sudionici u postupku te daokrivljenik (i branitelj) mogu vidjeti njegov lik. Upitno je koliko je ta za!titazaista u"inkovita, jer uvijek postoji mogu%nost slu"ajnog susreta (npr. nakon!to je okrivljenik izdr#ao eventualno izre"enu kaznu) i prepoznavanja svjedokaod okrivljenika.Vi!i stupanj za!tite je, pored prikrivanja identifikacijskih podataka, i prikriva-nje izgleda svjedoka. Na! zakon propisuje da %e se u tom slu"aju ispitivanjeobaviti “posredstvom tehni"kih ure$aja za prijenos slike i zvuka” te da %e selik i glas svjedoka izmijeniti. Svjedok %e se, radi za!tite svog identiteta, nalaziti“u prostoriji koja je prostorno odvojena od prostorije u kojoj se nalaze istra#nisudac i druge osobe koje su nazo"ne ispitivanju”, !to uklju"uje, naravno, iokrivljenika i njegova branitelja. Nakon zavr!enog ispitivanja svjedok %e pot-pisati zapisnik pseudonimom samo u nazo"nosti istra#noga suca i zapisni"ara.Osobe koje u bilo kojem svojstvu saznaju podatke o svjedoku du#ne su ih"uvati kao tajnu.Va#no je razlikovati tri razli"ite situacije. Prva je kad okrivljeni ne znajuidentitet i lik osobe koja bi se trebala pojaviti u ulozi svjedoka. U tom bi slu"aju(eventualno) bio dovoljan prvi stupanj anonimizacije (prikrivanje identifikacij-skih podataka), no po#eljno bi bilo primijeniti i vi!i stupanj anonimizacije, tj.ispitivanje putem ure$aja za prijenos slike i zvuka u posebnoj prostoriji uziskrivljavanje slike i tona (putem videolinka). U drugom slu"aju lik i identitet43 Kad govorimo o ugro#enim svjedocima, nu#no je spomenuti procesnu radnju prepoznavanjakoju ZKP regulira u "lancima 258. i 259. Osoba koja obavlja prepoznavanje mo#e biti okrivljenikili svjedok, a objekt prepoznavanja mo#e biti osoba ili stvar. Varijanta koja nas zanima je kadsvjedok prepoznaje okrivljenika. U takvoj situaciji, ovisno o okolnostima slu"aja, "esto mo#emoo"ekivati ugrozu svjedoka. Stoga "l. 259. propisuje: “Ako postoji opravdana bojazan za sigurnost#ivota ili tijela osobe koja obavlja prepoznavanje ili njoj bliskih osoba, ili ako postoji opravdanabojazan da %e osoba "ije se prepoznavanje obavlja utjecati na tijek prepoznavanja, tijelo kojeprovodi prepoznavanje provest %e ga tako da osoba "ije se prepoznavanje obavlja, ne mo#evidjeti ni "uti osobu koja obavlja prepoznavanje”. Ta odredba ima smisla samo ako je svjedokkoji obavlja prepoznavanje za!ti%eni svjedok, i to vi!im stupnjem anonimizacije, tj. poredprikrivanja identifikacijskih podataka i prikrivanjem lika i glasa. U suprotnom, okrivljenik kojegse prepoznaje mo#e lako uvidom u zapisnik o prepoznavanju saznati identitet svjedoka koji jeizvr!io prepoznavanje.

51

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.osobe su poznati po"initelju, no po"initelj ne zna (ili tek naga$a) da %e se taosoba pojaviti u ulozi svjedoka. U tom slu"aju smatramo prakti"no nu#nimprimijeniti vi!i stupanj anonimizacije. Tre%a situacija nastaje kad je po"initeljupoznat lik i identitet svjedoka i zna da se jedino ta osoba mo#e pojaviti u ulozisvjedoka. To je u praksi iznimno "esto (osobito kod kaznenih djela s elementomnasilja), primjerice #rtva silovanja. U takvoj situaciji strah #rtve od po"initelja,osobito ako je bilo i naknadnih prijetnji, mo#e utjecati na sadr#aj i kvalitetuiskaza. Tada navedene mjere anonimizacije nisu potrebne jer su i beskorisne:po"initelj jako dobro zna tko %e svjedo"iti. Ta kategorija osoba podvodi se podpojam “posebno” osjetljivih svjedoka, koji nisu tema ovog rada, no ovdje nijebitna njihova osjetljivost, ve% ne!to drugo. Smatramo da bi u takvim slu"ajevimatrebalo izbje%i da okrivljenik sazna adresu prebivali!ta ili boravi!ta svjedoka.Ta je informacija jedan od identifikacijskih podataka koji se prema "l. 248. st.2. ZKP uzimaju od svjedoka i koje svjedok, sukladno na"elu usmenosti, izgovaranaglas, !to zna"i da ga mo#e "uti i okrivljenik, a i nalaze se u zapisniku oispitivanju svjedoka. Jednako tako trebalo bi izostaviti i zanimanje odnosnomjesto zaposlenja, prema kojem se tako$er u nekim slu"ajevima olak!ava pro-nala#enje osobe. Te mjere u malim sredinama ne bi bile od pomo%i, no u ve%imgradovima, ili kad #rtva mijenja boravi!te nakon po"injenja djela, mogle bipridonijeti za!titi svjedoka. Smatramo da bi tu mogu%nost svakako valjalo unijetiu ZKP te predvidjeti modus da adresa bude dostupna tijelima kaznenog postu-panja, ali da ne bude navedena u spisu44. Smatramo da bi trebalo predvidjeti imjeru prikrivanja adrese svjedoka u takvim slu"ajevima kad je anonimiziranjenepotrebno jer okrivljenik zna identitet svjedoka. U poredbenom pravu, pored dva stupnja (na"ina) anonimizacije predvi$enau hrvatskom ZKP-u, postoje i druga rje!enja. U njema"kom pravu do 1983.bila je predvi$ena mogu%nost da svjedok iznese svoj iskaz uz promijenjenizgled45, primjerice maskiranjem, kori!tenjem perika itd. U tom slu"aju izgledsvjedoka je promijenjen, dok glas ostaje nepromijenjen. U svakom slu"aju,budu%i da je mnogo lak!e zapamtiti lice nego glas, tu mjeru smatramo boljomza!titom nego samo pre!u%ivanje osobnih podataka i svjedo"enje pod pseudo-

44 Taj prijedlog motiviran je jednim slu"ajem iz prakse 'upanijskog suda u Splitu, kad jeo!te%enik u kaznenom postupku koji se vodio protiv poznatog nasilnika zbog kaznenog djelaubojstva u poku!aju bio izlo#en prijetnjama i zlostavljanju okrivljenikovih poznanika koji suznali njegovo boravi!te. Svjedok je izlaz na!ao u selidbi u stotinjak kilometara udaljeno mjestoi promjeni zaposlenja te su progonitelji izgubili njegov trag. No, nakon iskazivanja na glavnojraspravi, kad je pred svima na upit suca pri uzimanju identifikacijskih podataka kazao svojunovu adresu, maltretiranja i prijetnje opet su po"eli. O"ito je okrivljenik dojavio novu adresusvojim prijateljima koji su na takav na"in nastojali zapla!iti svjedoka da odustane od davanjaiskaza.45 Dama!ka 2001., str. 76.


52

nimom. Vrlo je sli"na mjera i svjedo"enje uz vidnu izolaciju, iza neke prepreke,kao !to predvi$a bosanskohercegova"ki Zakon o za!titi svjedoka pod prijetnjomi ugro#enih svjedoka46. Te dvije predlo#ene mjere smatramo zamjenom zakvalitetniju, ali i mnogo skuplju varijantu ispitivanja putem videolinka. Naime,cijena te opreme ima kao posljedicu da %e je jo! du#e vrijeme imati sveganekoliko sudova, pa bi stoga valjalo razmotriti i te mjere, bar dok se prostornai tehni"ka opremljenost na!ih sudova drasti"no ne pobolj!a47. Kad je potrebnaoprema dostupna, te su mjere sasvim suvi!ne.Postoje i drugi na"ini pribavljanja iskaza ugro#enog svjedoka bez njegovasvjedo"enja na glavnoj raspravi, koji se uglavnom svode na to da se ugro#enisvjedok ispita samo u ranijoj fazi postupka, pa da se kasnije "ita njegov iskazili da se kao svjedoci po "uvenju ispitaju osobe koje su ga ispitale pri tomprvom ispitivanju. No takva rje!enja, iako prisutna u poredbenom pravu, nesmatramo dobrima. Takva rje!enja imaju smisla kad je rije" o ispitivanju “po-sebno osjetljivih” svjedoka da bi se izbjeglo vi!estruko ispitivanje i time vi!e-struka postupovna traumatizacija, dok se kod ispitivanja “obi"nih” ugro#enihsvjedoka takvim rje!enjem ni!ta ne dobiva jer svi problemi kako pomiriti interessvjedoka za anonimno!%u s ciljem njegove za!tite i okrivljenikova prava nasuo"enje sa svjedocima optu#be ostaje, samo se s glavne rasprave pomi"e uraniju fazu postupka, a pritom naj"e!%e imamo i neke dodatne probleme.U njema"kom pravu spomenute 1983. g. Veliki senat Saveznog vrhovnogsuda ukinuo je mogu%nost iskazivanja ugro#enog svjedoka uz promijenjeniizgled te odredio da ugro#enog svjedoka mo#e ispitati delegirani sudac izvanrasprave te da tom ispitivanju smije prisustvovati branitelj koji ima pravo saznatiime tog svjedoka, ali ne i njegovu adresu48. U takvoj situaciji ne smatramo daje njema"ki zakonodavac osigurao dobru za!titu svjedoku. Ne sumnjamo da %ebranitelj kazati okrivljeniku ime svjedoka49, a nepoznavanje adrese nije dovoljnaza!tita.46 Taj zakon u glavi II., koja nosi naziv: Mjere za!tite svjedoka, predvi$a: svjedo"enje putemtehni"kih ure$aja za prijenos slike i zvuka, udaljavanje optu#enika za vrijeme svjedo"enja, iznimkeod izravnog izvo$enja dokaza, tj. dodatne mogu%nosti za "itanje iskaza danih u istrazi, ograni"enjeprava optu#enika i njegova branitelja na pregled spisa i isprava, svjedo"enje iza skrivaju%eprepreke te "uvanje osobnih podataka tajnima najdulje 30 godina nakon pravomo%nosti odluke.47 U dosada!njoj praksi takvog ispitivanja, prema dostupnim informacijama, takva je ispiti-vanja omogu%ivala policija koja bi donosila svoju opremu kad je rije" o ispitivanju prikrivenihistra#itelja. Razlog takve “susretljivosti” je jasan jer je interes policije anonimnost njihovih djelatnika.48 Dama!ka isti"e da se u praksi dogodilo ne!to sasvim drugo od intencije zakonodavca.Po"eli su se "itati policijski zapisnici o ispitivanju okrivljenika (!to njema"ko pravo, za razlikuod hrvatskog, dopu!ta) jer policija nije #eljela da se svjedok ispita pred izvanraspravnim sucemzbog nazo"nosti branitelja. Dama!ka 2001., str. 76-77.49 Ako ni branitelju ne bi bilo kazano ime svjedoka, vjerojatno bi okrivljenik naknadno tra#iood branitelja da mu opi!e fizi"ki izgled, glas i pona!anje svjedoka da bi ustanovio njegov identitet,no to nije nimalo jednostavno.

53

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.Redarstvene vlasti, sukladno "l. 186. st. 4. ZKP, u prikupljanju obavijestinemaju ovlast ispitivati gra$ane u svojstvu svjedoka te se takvi iskazi ne smijukoristiti kao dokaz u kaznenom postupku. No, "ak i u zemljama gdje je tozakonski dopu!teno, smatramo neprihvatljivim rje!enje da se anonimni svjedokispita pred policijom pa da policajac iskazuje kao svjedok po "uvenju ili da se"itaju zapisnici o policijskom ispitivanju tog anonimnog svjedoka. Pored o"itogkr!enja okrivljenikova prava na suo"enje sa svjedocima optu#be, to rje!enjesmatramo neprihvatljivim i iz razloga !to je tu velika mogu%nost podmetanjadokaza, tj. podmetanja la#nog ugro#enog svjedoka, montiranja procesa, !to supolicijske snage u pojedinim zemljama, ne biraju%i sredstva u borbi protivkriminaliteta, znale raditi da bi bile u"inkovitije50.Rje!enje da se ugro#eni svjedok ispita pred dr#avnim odvjetnikom (osobitou svjetlu najnovijih najava promjena u ustrojstvu istrage te prakti"no ukidanjaistra#nog suca) tako$er ne smatramo dobrim rje!enjem iz razloga !to je dr#avnoodvjetni!tvo ipak stranka u postupku koja obavlja funkciju progona. Dodu!e,prema "l. 8. st. 1. ZKP, sud i druga dr#avna tijela koja sudjeluju u postupku(npr. dr#avno odvjetni!tvo) du#ni su s jednakom pa#njom ispitivati i utvr$ivati"injenice koje idu u prilog i na !tetu okrivljenika. Dok se za sud mo#e osnovanopretpostaviti da tako i radi, kod dr#avnog odvjetnika takvu kumulaciju funkcijaipak je nemogu%e o"ekivati, jer to psiholo!ki preoptere%uje dr#avnog odvjetnika.Ne smatramo da bi dr#avni odvjetnik namjerno ispitao la#nog svjedoka ilisvjedoka za kojeg zna da nije objektivan u #elji da dobije slu"aj, ve% #elimokazati da, zbog toga !to obavlja funkciju progona, ne bi adekvatno mogaoprocjenjivati neke grani"ne slu"ajeve eventualne pristranosti svjedoka ili nekidrugi nedostatak zbog kojeg svjedok ne bi smio svjedo"iti kao anonimni svjedok.Naposljetku, mogu%nost da se svjedok ispita pred istra#nim sucem (naravnobez prisutnosti okrivljenika ili njegova branitelja) te da sudac iskazuje kaosvjedok po "uvenju ili da se "itaju zapisnici o ispitivanju tog svjedoka "esto jerje!enje u poredbenom pravu. U tom slu"aju nema problema kao kad to ispiti-vanje obavljaju policija i dr#avni odvjetnik, no opet ostaje onaj temeljni prob-lem kr!enja prava okrivljenika na suo"enje sa svjedocima optu#be i kr!enjana"ela neposrednosti.Presuda i ocjena o nezakonitosti dokaza ne mo#e se temeljiti samo na iskazuza!ti%enog svjedoka. To pravno pravilo (negativna zakonska ocjena dokaza),koje je sadr#ano u "l. 253. ZKP, na! je zakonodavac preuzeo iz prakse Europskogsuda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), no ne doslovno. Naime,ESLJP je u nekim svojim presudama zauzeo stajali!te da se osu$uju%a presuda50 Krapac tako daje primjer Engleske gdje je Judith Ward, zbog policijskog fabriciranja dokazau kaznenom postupku za podmetanje bombe, bila nevino osu$ena te provela u zatvoru punih 18godina. Krapac 1995., str. 20.


54

ne mo#e “u cijelosti ili u odlu!uju$em dijelu” zasnivati na iskazu anonimnogsvjedoka. (to zna"i “u odlu"uju%em dijelu?” ESLJP za sada nije dao jasnopoja!njenje tog stajali!ta. Zamjenik #upanijskog dr#avnog odvjetnika u PuliVlado Siroti% u svom neobjavljenom radu Za#ti$eni svjedoci u praksi Europskogsuda za ljudska prava iznosi tezu da bi to trebalo zna"iti da pored iskazaanonimnog svjedoka mora postojati jo! dovoljno dokaza koji bi sami za sebebili na razini osnovane sumnje, tj. standarda vjerojatno%e potrebnog za pokre-tanje kaznenog postupka, !to smatramo prikladnim prijedlogom. U tom slu"ajuiskaz anonimnog svjedoka podi#e razinu vjerojatno%e s osnovane sumnje narazinu potpune izvjesnosti dovoljnu za izricanje osu$uju%e presude.ESLJP koji, zbog njegove judikature51, mo#emo smatrati “tvorcem” pravana suo"enje okrivljenika sa svjedocima optu#be i prava na jednak polo#aj stra-naka pri ispitivanju svjedoka obrane i optu#be kao klju"nog aspekta na"ela“pravi"nog postupka”52, pored navedenog pravila da se presuda ne mo#e ucijelosti ili u odlu"uju%em dijelu zasnivati na iskazu anonimnog svjedoka, svo-jom je judikaturom ustanovio i drugo, jo! va#nije pravilo, koje odre$uje da seokrivljeni ima pravo suo"iti sa svjedokom o"evidcem, a ne samo sa svjedokompo "uvenju. Slijedom tog drugog pravila o"ito je da sve one varijante o ispiti-vanju za!ti%enog svjedoka bez okrivljenika nisu u skladu s praksom ESLJP, tj.obrana mora mo%i postavljati pitanja za!ti%enom (anonimnom) svjedoku, noto ne mora biti nu#no na glavnoj raspravi. Ne dolazi u obzir "itanje zapisnika oiskazu svjedoka ili ispitivanje kao svjedoka po "uvenju osobe koja je ispitivalaza!ti%enog svjedoka ako tom ispitivanju nije bio nazo"an okrivljenik ili/i njegovbranitelj i ako nisu imali priliku postavljati pitanja svjedoku i tako provjeritinjegovu vjerodostojnost.Spomenut %emo na kraju ukratko neke zanimljive odredbe i slu"ajeve Me$u-narodnog suda za kazneni progon osoba odgovornih za te!ka kr!enja me$una-rodnog humanitarnog prava po"injena na podru"ju biv!e Jugoslavije od 1. I.1991. (u daljnjem tekstu: MKSJ). U "l. 20. st. 1. Statuta MKSJ navodi se da %eraspravno vije%e osigurati brzo i pravi"no su$enje, omogu%iti da postupak te"eu skladu s Pravilnikom o postupku i dokazima “uz puno po#tovanje pravaoptu%enika i odgovaraju$u brigu o za#titi %rtava i svjedoka” (full repect for therights of the accused and due regard for the protection of victims and wit-nesses). Sljede%i "lanak nosi naziv: Prava optu#enika, i tu se u st. 4.e navodikako se optu#eniku mora jam"iti mogu%nost da mo#e ispitati svjedoke koji gaterete ili tra#iti da budu ispitani. Sljede%i "l. 22. nozi naziv: Za!tita #rtava isvjedoka te se u njemu navodi da MKSJ u Pravilniku o postupku i dokazima51 Presude ECHR-a u kojima su formulirana ta pravila jesu: Kostovski protiv Nizozemske(1989.), Windisch protiv Austrije (1990.), Lυdi protiv &vicarske (1992.), Saidi protiv Francuske(1993.), Baegon protiv Nizozemske (1995.), Van Mechelen i dr. protiv Nizozemske (1997.) i dr.52 Krapac 2003., str. 118.

55

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.osigurava za!titu #rtava i svjedoka te da takve za!titne mjere uklju"uju vo$enjepostupka in camera i za!titu identiteta #rtve, ali nisu na to ograni"ene.U poznatom slu"aju Tadi$ Sud je u velikoj mjeri ograni"io pravo okrivljenikana suo"enje sa svjedocima optu#be kao dio prava na pravi"no su$enje te zauzeostajali!te da okrivljenik ima pravo na pravi"no su$enje samo u mjeri u kojoj seto ne protivi prikladnim mjerama za za!titu ranjivih svjedoka te da to pitanjeovisi o okolnostima53. Sudac Stephen dao je izdvojeno mi!ljenje. On je istaknuoda Statut u spomenutom "l. 20. tra#i “puno po!tovanje prava optu#enika (fullrespect)”, dok se za za!titu #rtava i svjedoka koristi izraz “odgovaraju%a briga(due regard)”. Iz toga se zaklju"uje da zahtjevi za osiguravanjem prava napravi"no su$enje optu#eniku trebaju imati prednost pred mjerama za za!titu#rtava i svjedoka54. Glavno mi!ljenje koje je ve%ina sudaca u tom slu"aju zauzelaznatno je uzdrmano jednim svjedo"enjem u tom slu"aju. Naime, utvr$eno jeda je za!ti%eni svjedok L., identitet kojeg nije bio otkriven tijekom postupka,dao la#an iskaz. Iako je njegov iskaz isklju"en iz dokaznog materijala55, taj jeslu"aj poljuljao uvjerenje u opravdanost takvih mjera, dok je obrana zauzelastajali!te kako je to veliko propu!tanje optu#be da adekvatno testira istinitostdokaza koji su usmjereni protiv okrivljenika.

5. SUDSKA PRAKSANa 'upanijskom sudu u Splitu i op%inskim sudovima na podru"ju 'upanij-skog suda u Splitu provedeno je istra#ivanje kaznenih predmeta u kojima jeprimijenjeno ispitivanje svjedoka prema odredbama "lanaka 249.-253. ZKP(238.a do 238.e po numeraciji prije pro"i!%enog teksta). Prema dostupnim infor-macijama, rije" je o samo dva predmeta od kojih je jedan pravomo%an, pa%emo iznijeti samo taj predmet.U predmetu 'upanijskog suda u Splitu K 92/01 dvojica okrivljenika osu$enisu zbog kaznenog djela zlouporabe iz "l. 173. st. 2. Kaznenog zakona. Jedanod okrivljenika pribavio je 2 kg heroina, dok je drugi nastojao prona%i kupceza taj heroin. Policija je do!la do operativnih saznanja o njegovu djelovanju pripoku!aju pronala#enja kupca te obavijestila dr#avno odvjetni!tvo. Dr#avniodvjetnik je uputio zahtjev istra#nom sucu za provo$enjem posebnih izvidakaznenih djela privremenim ograni"enjem ustavnih prava i sloboda. Istra#nisudac se slo#io sa zahtjevom te izdao nalog u kojem je odredio ove mjere iz "l.53 Tadi%, p. 30., paragrafi 72. i 73.54 Pozivaju%i se i na neka pravila iz Pravilnika o postupku i dokazima, sudac Stephen jezaklju"io da bi anonimnost svjedoka trebalo dopustiti, uz jo! neke uvjete, samo kad je identitetsvjedoka nepoznat okrivljeniku, dok bi takav na"in ispitivanja kad je identitet svjedoka poznat izna"ajan optu#eniku bio nepovoljan po pravi"nost.55 Protiv tog svjedoka (Dragana Opa"i%a) pokrenut je i postupak zbog davanja la#nog iskaza.


56

190. ZKP: tajno pra%enje i tehni"ko snimanje osoba i predmeta (t. 3.), uporabuprikrivenih istra#itelja (t. 4.) te simuliranu kupnju predmeta (t. 5.). Dvojicaprikrivenih istra#itelja stupili su u kontakt s okrivljenikom. Nakon vi!e danakontaktiranja i pregovaranja, dogovorena je prodaja 2 kg heroina za 54.000,00DEM. O mjestu prodaje prikriveni istra#itelji su obavijestili redarstvene vlasti,koje su postavile zasjedu. Nakon !to je izvr!ena primopredaja novca i heroina,iz zasjede je iza!la policija te uhitila dva okrivljenika. Prikriveni istra#itelji sutom prigodom tako$er bili “uhi%eni”.Kaznenoj prijavi za kazneno djelo iz "l. 173. st. 3. KZ bila su prilo#ena iizvje!%a prikrivenih istra#itelja. Otvorena je istraga za to kazneno djelo protivobojice okrivljenika. Dr#avni odvjetnik je u lipnju 2001. nadle#nom istra#nomsucu uputio “prijedlog za provo"enje dokaza ispitivanja svjedoka koji se iden-tificiraju kao ‘prikriveni istra%itelj broj 1’ i ‘prikriveni istra%itelj broj 2’”.Predlo#io je da se prema odredbi "l. 239. st. 5. ZKP ispitivanje provede putemtehni"kih ure$aja za prijenos slike i zvuka na na"in da stranke svjedoku mogupostavljati pitanja bez nazo"nosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Ta odredbapredvi$a mogu%nost takvog ispitivanja “s obzirom na #ivotnu dob, tjelesno idu!evno stanje ili druge opravdane interese svjedoka”. O"ito je dr#avni odvjetnikiskoristio formulaciju te odredbe “druge opravdane interese svjedoka”, !to jeomogu%ilo ispitivanje prikrivenih istra#itelja putem videolinka i prije noveleZKP 58/02. Dr#avni odvjetnik je pritom predlo#io kombinaciju takvog na"inaispitivanja s primjenom tada!nje odredbe "l. 238. st. 4. koja je propisivala dase svjedoku mo#e dopustiti da ne odgovori na pitanja o svom identitetu “ako bisvojim odgovorom sebe ili drugog izlo#io ozbiljnoj opasnosti po #ivot, zdravlje,tjelesnu nepovredivost, slobodu i imovinu ve%eg opsega”. Naveo je kako bi sekombinacijom tih odredbi u punoj mjeri za!titio identitet prikrivenih istra#itelja,!to se pokazuje opravdanim kako iz razloga njihove osobne sigurnosti, tako i uvezi s njihovim budu%im mogu%im postupanjem u tom svojstvu. Istra#ni sudacje, nakon konzultacija s telekomunikacijskom tvrtkom (koja je ve% jednom prijeomogu%ila ispitivanje putem videolinka) i istra#nim centrom 'upanijskog sudau Zagrebu, predlo#io da se ispitivanje prikrivenih istra#itelja kao svjedokaprovede na sljede%i na"in: za!ti%eni svjedoci bili bi smje!teni u jednoj prostoriji'upanijskog suda u Zagrebu, dok bi svi ostali sudionici u postupku bili u'upanijskom sudu u Splitu. Ispitivanje bi se provelo putem tehni"kih ure$aja uoba suda, uz pomo% stru"nih osoba koje bi sucima pomagale u uspostavljanju iodr#avanju video-tonske veze. Ispitivanje “prikrivenog istra#itelja br. 2” na takavje na"in i provedeno u srpnju iste godine. Ispitivanje “prikrivenog istra#itelj br. 1”provedeno je u kolovozu iste godine tako da se svjedok nalazio u Splitu56, u56 Iz spisa nije sasvim jasno koji su razlozi sprije"ili prikrivenog istra#itelja br. 2 da se pojaviu Splitu, no postavlja se pitanje je li to, kod takvog na"ina ispitivanja, nu#no kad zamoljeni sudobavi sve potrebne radnje.

57

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.posebnoj prostoriji (u zgradi policije koja je podzemnim prolazom spojena sazgradom suda). Istra#ni sudac zamoljenog suda ('upanijskog suda u Zagrebu)utvrdio je identitet svjedoka, !to je zabilje#io u zapisnik koji je vodio zamoljenisud, no ta informacija naravno nije bila poznata sudionicima postupka u Splitu.Odre$eni su i pseudonimi svjedoka “prikriveni istra#itelj 1” i “prikriveniistra#itelj 2”. Svjedoci su kazali !to im je o doga$aju poznato te su nakon togaodgovarali na pitanja stranaka. Na pitanje braniteljice okrivljenika koja je #eljelaprovjeriti vjerodostojnost svjedoka svjedok koji se nalazio u Zagrebu jeodgovorio “Ja sam djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvat-ske. Moj identitet se nalazi pohranjen u predmetu koji se nalazi u MUP-u RH,a moji se osobni podaci nalaze u zapisniku koje sam dao pred istra#nim sucem'upanijskog suda u Zagrebu.” Cjelokupno ispitivanje prikrivenih istra#iteljabilo je snimljeno na video-vrpcu koja "ini sastavni dio zapisnika. Nakonispitivanja, po slu#benoj du#nosti i na zahtjev obrane izdvojeni su pojedinidijelovi iskaza prikrivenih istra#itelja koji su se odnosili na ono !to su im okriv-ljenici kazali.Ispitivanje prikrivenih istra#itelja na glavnoj raspravi provedeno je u rujnu2002. Va#no je napomenuti da je to vrijeme nakon stupanja na snagu novele58/02 ZKP, tj. ispitivanje se provodilo po odedbama "l. 238.a -238.e ZKP. Obaprikrivena istra#itelja ispitana su u Splitu, preko videolinka, nalazili su se udrugoj prostoriji u zgradi. Pri ispitivanju na glavnoj raspravi potrebnu opremudonijela je policija, jer je prvo ispitivanje koje je omogu%ila telekomunikacijskatvrtka prouzro"ilo enormne tro!kove. Dr#avni odvjetnik je predlo#io da seprikriveni istra#itelji ispitaju kao u istrazi, uz isto obrazlo#enje kao i prije,pozivaju%i se u prvom redu na potrebu za!tite tjelesnog integriteta istra#itelja injihovih bli#njih. Tome se protive branitelji okrivljenika navode%i da su suglasnis ispitivanjem prikrivenih istra#itelja kao svjedoka, ali da bi se trebali ispitatineposredno na glavnoj raspravi u nazo"nosti stranaka “jer u tom slu!aju njihovidentitet ostaje tajna, a #to se ti!e njihova lika, njih su obojica okrivljenika ve$vidjela”. Iz toga je o"ito da je branitelj jednog od okrivljenika predlagao da seprimijeni samo prvi stupanj anonimizacije, tj. prikrivanje identifikacijskihpodataka. Braniteljica drugog okrivljenika izla#e otprilike istu argumentacijete dodaje da se identitet prikrivenih istra#itelja mo#e za!tititi i dono!enjemrje!enja o isklju"enju javnosti pri njihovu saslu!anju. Njihova argumentacijanije uva#ena te su oba istra#itelja ispitana putem videolinka i na glavnoj raspravi.Jedan istra#itelj prepoznao je jednog od okrivljenika preko videolinka te opisaonjegovu odje%u i izgled u sudnici. Nakon iskazivanja svoga saznanja odgovarali su na pitanja stranaka, a oso-bito su mnogobrojna bila pitanja branitelja i okrivljenika. Zanimljivo je pitanjeokrivljenikove braniteljice koja je upitala jednog prikrivenog istra#itelja bi lise smatrao ugro#enim da je saslu!avan neposredno na glavnoj raspravi. Istra#itelj


58

je odgovorio da bi, jer se poslovima takvog karaktera "esto bavi57. Nakonizvo$enja tih dokaza, braniteljica je prigovorila takvom izvo$enju dokazasmatraju%i da je "ovakvim na!inom saslu#anja povrije"eno osnovno na!elokaznenog postupka, na!elo neposrednosti izvo"enja dokaza ... te stoga u cijelostiprigovara vjerodostojnosti iskaza obaju prikrivenih istra%itelja".No, sud je donio prvostupanjsku presudu kojom je oba okrivljenika proglasiokrivima. Dr#avni odvjetnik i oba okrivljenika ulo#ili su #albu protiv presude,no za nas je zna"ajna samo #alba braniteljice jednog okrivljenika koju je Vrhovnisud RH, izme$u ostalog odbio kao neosnovanu, tvrde%i da iskaze prikrivenihistra#itelja potvr$uju i iskazi ostalih svjedoka te materijalni dokazi.Navest %emo i nekoliko slu"ajeva koji su nam poznati iz prakse ostalihsudova u Republici Hrvatskoj.Pred op%inskim sudom u &akovcu zabilje#eno je vjerojatno prvo ispitivanjeza!ti%enog svjedoka prema odredbama "l. 249.-253. (238.a-238.e u vrijemeispitivanja) ZKP. Naime, novela ZKP/02 u dijelu koji se odnosi na ispitivanjeza!ti%enih svjedoka stupila je na snagu danom objavljivanja u Narodnim novi-nama, tj. 21. svibnja 2002., dok zapisnik o ispitivanju za!ti%enog svjedoka nosidatum 23. svibnja 2002. Stoga donosimo citat iz zapisnika o ispitivanju svjedo-ka: “Svjedok je samostalno dislociran u odnosu na raspravnu dvoranu, !todrugim rije"ima zna"i da %e biti dislociran i u odnosu na stranke i branitelje, iu odnosu na raspravno vije%e. Prostorija u kojoj se nalazi je zaklju"ana i u njojse osim njega ne nalazi druga osoba. Utvr$uje se da se uspostavlja audio-vizu-alna veza sa za!ti%enom svjedokom koji %e se u daljnjem tekstu nazivati samosvjedok”. Ispitivanje je dakle provedeno posredstvom tehni"kih ure$aja zaprijenos slike i zvuka te su okrivljenici mogli postavljati pitanja svjedoku. Tomsu se mogu%no!%u u velikoj mjeri i koristili tijekom ispitivanja koje se odr#avalona vi!e ro"i!ta tijekom vi!e dana.Za sljede%i slu"aj ispitivanja za!ti%enog svjedoka uspjeli smo pribaviti samorje!enje i presudu Vrhovnog suda RH u kojima se odlu"ivalo o #albama protivrje!enja i presude 'upanijskog suda u Zadru. Pred 'upanijskim sudom u Zadruispitana je kao ugro#eni svjedok osoba pod pseudonimom “Z.” Ona je kaopouzdanik sudjelovala u provo$enju posebne mjere iz "l. 190. ZKP58.57 Rije" je o djelatnicima MUP-a koji su pro!li posebnu obuku za postupanje u takvimsituacijama.58 Prvostupanjskim rje!enjem 'upanijskog suda odbijen je prijedlog optu#enika za izdvajanjemiz spisa zapisnika o ispitivanju ugro#enog svjedoka kao neosnovan. Protiv tog rje!enja #alio seVrhovnom sudu, pored ostalih, optu#enik M.D. Istaknuo je prigovor na na"in ispitivanja ugro-#enog svjedoka, koji je ispitan sukladno odedbama "l. 249. -253. ZKP, te je naveo da zbognemogu%nosti neposrednog ispitivanja tog svjedoka ne postoji ni mogu%nost kontrole vjerodo-stojnosti tog iskaza. Vrhovni sud je rje!enjem (I K#-897/03-3) odbio njegovu #albu kao neosno-vanu navode%i da je o na"inu ispitivanja ugro#enog svjedoka odlu"eno ranijim rje!enjem 'upa-

59

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.'upanijski sud u Zadru donio je presudu kojom su neki okrivljenici osu$enipo svim to"kama optu#nice (rije" je o kaznenom djelu zlouporabe opojnih drogaiz "l. 173. Kaznenog zakona), a neki su oslobo$eni optu#be po nekim ili svimto"kama optu#nice. Protiv presude #albu su ulo#ili dr#avni odvjetnik i dvaokrivljenika.Optu#eni V. B. #ali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz"l. 384. st. 3. ZKP (367. st. 3.) u svezi s "l. 253. ZKP (238. e). Naime, tvrdi dase prvostupanjska presuda u odnosu na nj temelji samo na iskazu svjedokapribavljenog na na"in opisan u "l. 249.-253. ZKP. (238.a do 238.d). Vrhovnisud svojom je presudom (I K% 1060/03-6) njegovu #albu odbio kao neosnovanutvrde%i da se odluka ne temelji samo na iskazu za!ti%enog svjedoka jer je “tajsvjedok (Z. I.) ujedno bio i pouzdanik u smislu odredbe !l. 180. st. 1. t. 4. ZKP,koji je odre"en nalogom istra%nog suca radi izvida kaznenog djela protiv II--opt. A. P. U takvom slu!aju iskaz pouzdanika je zakonit dokaz i u odnosu naIII-opt. V. B., jer je on s II-opt. A. P. sudjelovao u po!injenju kaznenog djela...Prema tome pouzdanik je mogao iskazivati i o okolnostima u odnosu na III--opt. V. B. koji je sudjelovao u kaznenom djelu s II-opt. A. P. te se ne radi onepravilnoj primjeni odredbe !l. 238. a) do 238. d) ZKP, pa slijedom toga nijeostvarena navedena bitna postupovna povreda. Suprotno stajali#te obrane nijeprihvatljivo, jer je protivno smislu i duhu zakona.” Po na!em mi!ljenju, Vrhovnisud obrazla#e mo#e li se iskaz pouzdanika koristiti i u odnosu na #alitelja, iakoime #alitelja nije navedeno u nalogu istra#nog suca o provo$enju posebneizvidne mjere. To, kako obja!njava i sam Vrhovni sud citiraju%i odredbu "l.191. ZKP, nije sporno, no "ini nam se da to nije odgovor na #aliteljevu tvrdnjuda se presuda ne smije, sukladno "l. 253. ZKP, zasnivati samo na iskazu takvogsvjedoka59. Situacija je druk"ija u odluci u povodu #albe dr#avnog odvjetnikakoji je tra#io da se osloba$aju%a presuda za optu#enika A.&. u odnosu na djeloiz "l. 173. st. 3. KZ ukine i predmet vrati na ponovno su$enje. Vrhovni sud toodbija obrazla#u%i da “opt. A. '. tereti samo iskaz prikrivenog istra%itelja, aosu"uju$a presuda ne mo%e se temeljiti samo na njegovu iskazu”.6. ZAKLJU!AKPosljednjih nekoliko desetlje%a svjedoci smo sve ve%e humanizacije kazne-nog prava i kaznenog pravosu$a. Mogli bismo kazati da su u prvom dijelu tog

nijskog suda u Zadru koje je postalo pravomo%no te njegov prigovor iznesen u #albi nije predmetrje!avanja pobijanog rje!enja.59 Na#alost, nismo u posjedu presude ni rje!enja 'upanijskog suda u Zadru koji bi nampojasnili tu situaciju, a iz istog razloga nije nam poznato ni kako je provedeno ispitivanjeza!ti%enog svjedoka ni koji je oblik anonimizacije primijenjen.


60

razdoblja zakonodavne aktivnosti bile usmjerene pobolj!anju okrivljenikovapolo#aja, dok je zadnje desetlje%e obilje#eno pobolj!anjem polo#aja svjedokau kaznenom postupku. Na prihva%anje za!tite svjedoka utjecale su dvije vrsterazloga: humanisti"ki i utilitaristi"ki. Ako se svjedoku, primjerice o"evidcuodre$enog kaznenog djela zlo"ina"ke organizacije, ne bi pru#ila za!tita, postojimogu%nost zastra!ivanja, pa i likvidacije svjedoka prije ili poslije svjedo"enja.U tom slu"aju cijeli se sustav pokazuje nehumanim kad ne vodi brigu o onimakoji pridonose progonu zlo"ina svojim svjedo"enjem. No, prakti"no gledano,likvidacija odre$enog svjedoka imala bi takav psiholo!ki u"inak da bi se malokoji svjedok nakon toga usudio iskazivati u sli"nim slu"ajevima, !to bi iznimnoote#alo dokazivanje. Stoga je tu prisutan i utilitarni moment, tj. interes kaznenogprogona.Te dvije tendencije, za pobolj!anjem polo#aja okrivljenika i za za!titomsvjedoka, svakako treba pozdraviti, no one donose sa sobom i neke nove prob-leme. Procesnopravno pobolj!anje okrivljenikova polo#aja rezultiralo je pri-znavanjem okrivljeniku prava na suo"enje sa svjedocima optu#be, dok su, sdruge strane, pojedine kategorije svjedoka dobile povla!ten status i na"in su-djelovanja u postupku, !to je u koliziji s gore spomenutim pravom okrivljenika.Kako hrvatsko kazneno procesno pravo ure$uje navedenu problematiku?Op%i bi zaklju"ak bio, nakon novele ZKP/02: na zadovoljavaju%i na"in. Delege ferenda, u pogledu polo#aja “obi"nih” svjedoka, valjalo bi, po uzoru nanjema"ki Zakon o kaznenom postupku, pru#iti mogu%nost svjedocima da tije-kom davanja iskaza imaju procesnog pomo%nika koji bi se brinuo o ostvarivanjunjihovih prava i za!titi njihovih interesa.Ure$enje suprotstavljenih tendencija: prava okrivljenika na suo"enje sasvjedocima optu#be, s jedne strane, i prava ugro#enog svjedoka na za!titu, sdruge strane, kako je rije!eno u hrvatskom kaznenoprocesnom pravu smatramovrlo dobrim s poredbenopravnog gledi!ta. Problem mo#e biti lo!a prostorna itehni"ka (s obzirom na visoku cijenu ure$aja za prijenos slike i zvuka) oprem-ljenost sudova, !to mo#e biti prepreka pri provo$enju vi!eg stupnja anonimi-zacije svjedoka, tj. ispitivanja putem videolinka. No, sudovi postupno dobivajutakvu opremu, a policija "esto (osobito pri ispitivanju prikrivenih istra#iteljakao za!ti%enih svjedoka) stavlja sudovima na raspolaganje svoju opremu istru"ne osobe.Uvid u praksu hrvatskih sudova pokazuje nam da se mjere za!tite svjedokaiz "lanaka 249.-253 rijetko koriste. Prema dostupnim informacijama, ve%inaza!ti%enih svjedoka bili su prikriveni istra#itelji ili krunski svjedoci. Te!ko jedati odgovor na pitanje !to je razlog da su takva ispitivanja rijetka u praksi. Jeli razlog tome mi!ljenje tijela kaznenog postupka da za tim nema potrebe jersvjedocima ne prijeti opasnost? Ili mo#da stajali!te kako je prvi stupanj anoni-mizacije nedostatna mjera za!tite, a za drugi nedostaje potrebna oprema? Ili jetek rije" o po"etnom nesnala#enju koje prati svaku zna"ajnu novost u kaznenom

61

M. Paj"i%: Ugro#eni svjedoci u kaznenom postupkuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 1/2005, str. 33-62.procesnom pravu, sli"no kao s mogu%no!%u dono!enja presude na zahtjev stra-naka u istrazi? Mo#da na!i sudovi toliko dr#e do okrivljenikova prava na suo-"enje sa svjedocima optu#be (i prava na njihovo ispitivanje) kao temeljnogaspekta prava na pravi"no su$enje da svjedocima dopu!taju u pravilu samoispitivanje po op%im odredbama, dr#e%i se stajali!ta da bi anonimizacija svjedokatrebala biti zaista iznimna mjera?

LITERATURA 1. Bayer, Vladimir, Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja. Knjiga I. Uvod u teorijukaznenog procesnog prava. Priredio prof. dr. Davor Krapac, MUP RH, Zagreb, 1995. 2. Dama!ka, Mirjan, Dokazna sredstva u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb,2003. 3. Kos, Damir i Tripalo, Dra#en, Komentar Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organizira-nog kriminaliteta, Narodne novine, Zagreb, 2001. 4. Krapac, Davor, Engleski kazneni postupak, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1995. 5. Krapac, Davor, Kazneno procesno pravo. Prva knjiga: Institucije, II., izmijenjeno i dopunjenoizdanje, Narodne novine, Zagreb, 2003. 6. Krapac, Davor, Posebne mjere i radnje za otkrivanje i suzbijanje kaznenih djela organiziranogkriminaliteta u novom ZKP, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 4,broj 2/1997. 7. Krapac, Davor, Zakon o kaznenom postupku i drugi izvori hrvatskog kaznenog postupovnogprava, Narodne novine, Zagreb, 2003. 8. Siroti%, Vlado, Za!ti%eni svjedoci u praksi Europskog suda za ljudska prava. Neobjavljeno. 9. Toma!evi%, Goran, Kazneno procesno pravo, kratak pregled predmeta, Pravni fakultetSveu"ili!ta u Splitu, Split, 1998.10. Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02.,143/02 i 62/03.11. Kazneni zakon, Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 105/04.12. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Narodne novine, br.88/01., izmjene 12/02.13. Zakon o za!titi svjedoka pod prijetnjom i ugro#enih svjedoka, Slu#bene novine FederacijeBiH, br. 36/03 od 29. VIII. 2003.14. Zakon o kaznenom postupku SR Njema"ke (Strafprozeßordnung), obavljen 7. travnja 1987.(BGBl. I S. 1074, ber. S. 1319), zadnje izmjene 11. velja"e 2005. (BGBl. I S. 239)15. Zakon o pobolj!anju prava o!te%enika u kaznenom postupku (Gesetz zur Verbesserung derRechte von Verletzten im Strafverfahren) (Opferrechtsreformgesetz – OpferRRG), Bundes-gesetzblatt 2004., Teil I, Nr. 31.16. Constitution of the United States of America17. Preporuka Vije%a Europe br. R (85) 1118. Preporuka Vije%a Europe br. R (97) 13


62

Summary THREATENED WITNESSES IN CRIMINAL PROCEDUREIn criminal procedure, increased sensitivity has been noticed lately for the rights of allparticipants, especially witnesses, whose rights have long been neglected. When regulating this,we should be very cautious, since the procedural protection of witnesses (especially whenproviding full anonymity) clashes with the right of the accused to face the witnesses of theaccusation, a right which is part of the right to a fair trial. The author presents the legal positionof threatened and protected witnesses in Croatian criminal procedure. The compatibility ofsolutions in Croatian law with those of international law on human rights is considered. We canassess the legal regulation of the procedural position of witnesses, especially threatened witnesses,in Croatian criminal procedure law, as comparatively very adequate. De lege ferenda, thepossibility for all witnesses to hire a procedural assistant to take care of the protection of theirrights and interests in the procedure, as in German law, should be considered. The author presentssome decisions of the courts in Croatia, especially the Supreme Court, to find out how, and howoften, the legal institute of protected witnesses is applied in practice. Some decisions of theInternational Criminal Tribunal for Former Yugoslavia and decisions of the European Court ofHuman Rights are also presented. Observation of the practice of the courts in Croatia shows thatthis institute is applied rather seldom, while the reasons for this are multiple. Undercover agentsare most frequently found as protected witnesses.

Documents

UGROŽENI SVJEDOCI U KAZNENOM POSTUPKU