367

Prikazi i kritike

albanskim, rumunjskim, otoci, po-stedeni toga, bili su spojnica izmeduMale Azije i evropskog dijela Grcke.S obzirom na svoj centralni poloZaj,nj,ihov se utjecaj ogledao i na pod-rucju istocne i juzne Sictilije te na-pose Malte. To je bio ujedno putkojim je juzna Evropa bila pove-zan a s kulturnim i politickim cen-trima egipatskog, fenickog i heti-tskog carstva. U takvoj je s.ituacijiotocna tradicija primala dj.elomicnoutjecaje Evrope, Azije i Afrike, alijednako tako i odasiljala povratneu ta ista podrucja. Oni se ogledajuu djelima Juana Manuela Centonovelle antiche i Conde Lucanor iz13. i 14. st., a jos su prepoznatljivijipostali preko Straparole i Basilea.

Mnogo je toga Basile cuo na gr-ckim otocima raded u venecijanskojsluzbi. Zahvaljujuei njegovu napulj-skom dijalektu i kieenoj dikcija,mnoge nam se price cine kao da sunastale na talijanskom podrucju,koje je dugo vremena bilo grckomkolonijom.

Medutim, mnoge od njih u ItaIijinisu ViiSez.ive a traju i dalje na gr-ckim otocima i Malti.

S Basileom se prekida struja ut-jecaja grckog otocnog svijeta nasrednju i zapadnu Evropu, a ozivlju-ju je Franeuzi negdje drugom po-lovicom 17. st.

Zajednickih motiva je mnogo,iako je tesko utvrditi da Ii srodnostpotjece dz neposrednih grckih izvoraiIi se kao posrednik mora uzeti uobzir i Basile.

Spomenimo sarno neke motive.Perraultov »Modrobradi« ;ima svojpandan u Trookom (nase price br.3), koji predstavlja covjeka zenoubi-eu (AT 311). Dobro nam poznati ma-cak u cizmama (AT 545 B) ovdje sepojavljuje u liku lisie.e i bez cizama(br. 15, 0 mlinaru i lisici). Na Krfuse motiv ljepotice i zvijeri (AT 425C) javlja kao »muz zivotinjskog li-ka« (br. 48). Motiv Edipa (AT 931)u prici br. 4 0 oeu i trima keerimazabiljezen je na Cipru, a iz antike iranoga srednjeg vijeka datira imotiv price br, 25 0 zmiji u amfori,

zabiljezene na Thasosu, koja namse sacuvala u latinskoj obradbi kaoDe homine et serpente.

Osim tih tek nekoliko pobroja-nih podudarnosti, svijet grckih oto-ka donosi i autenticne likove i obli-ke nepoznate srednjoj Evropi. U tomje kontekstu intere5antno spomenutilik Moire (Mira), poznat ,i u konti-nentalnom dijelu Grcke, prethodnicenasih vila. Uz njihov je lik vezanaosobina dobra iIi zla utjecaja naljudsku sudbinu (br. 43, 11).

Osim speciJlicnih likova, rijetkihmotiva, kolorit otocnog svijeta toli-ko je snazan da tek poznavanje sa-moga mjesta 0 kome se radi omo-gucuje razumijevanj,e price (primjerFrulaseve oklade u br. 35). Kako suu ovu zbirku upravo zbog srodnostiuvrstene i malteske price, rijec-dvti-je 0 nj,ima. Na temelju posljednjihistrazivanja provedenim prije nekoli-ko godina potvrden je ukupan dosa-dasnji repertoar malteskih prica. Odbliskih nam motiva spomenimo onajpoput Sezame, otvori se (AT 676) izprice bI'. 50 0 sedam razbojnika,motiv Salomonove mudrosti (AT 926C) iz br. 62 i motiv Ivice i Marice(AT 327) iz pnice br. 64 0 zderaCiciljudi.

U knjizi se poblize ne govori 0kazivacima (tek tu ,i tamo spomm]eim 5e ime), nacinu sak1.1pljanja pri-ca, situacijama u koj,ima se pripo-vijedanje odvija. Knjizi je pridodanpogovor i biljeske uz svaku pricu,a katalogizacija je provedena prematipovima Aarne-Thompsona.

Snjezana Zorie

Kurdische Miirchen. Gesammelt von Lui-se-Charlotte Wentzel, Nachwort von OttoSpies Die Marchen der Weltliteratur,Eugen Diederichs Verlag, Di.isseldorf-Kaln 1978, 288 str.

Zbirke kurdskih narodnih pripo-vijedaka i bajki rijetke su i uglav-nom potjecu od evropskih orijen-talista kojima s1.1one bile potrebneza filoloska i lingvisticka istraZiva-nja.

368

Narodna umjetnost XVII

Zbirka koja je pred nama prvaje takve vrste ,objavljena na njema-ckom jeziku. Budu6i da je teskodobiti jedinstvenu sliku 0 tom na-rodu koji zivi geografski razjedinjenna podrucju Turske, !rana, Iraka,Sirije i Sovjetske Armenije, valjalobiodmah na pocetku reei kako jeova zbirka nasta1a. Zbog nemo-guenosti terenskog istrazivanja napodrucju maticne zemlje 0 kojoj jerijec, autorica je knjige Ch. Wentzelzapocela svoj rad po velikim bibli-otekama sakupljaju6i sve materijalekoji su se odnosili na Kurde. Uspo-stavHa je kontakte sa strucnjacimakoji su ranije sakupljali gradu meauKurdima, a suradivala je .i s Kur-dim a koji u inozemstvu djeluju kaopisci, studenti ili radnici.

Osvrnimo Se sarno ukratko nakurdsku povijest. Rijec je 0 staromratnickom narodu, poznatom jos .izKurana i Starog zavjeta, koji u re-ligioznom smislu pripada islamskojsekti sunita. JeZlik, iako jedinstven,tijelmm vremena izlucio j,e tri glav-na literarna dijalekta - zavisno 0drZavi koju Kurdi nastanjuju - uTurskoj kurmandzi, u Iraku sule-imani i gurani u Iranu. Iako je Kur-distan, »,obitavaliste Kurda«, podru-cje koje je u kulturnom smislu j.e-dinstveno, zajednicku ddavu nisuuspjeli osnovati. F,aktori kao sto sujezik, domovinski osjeeaj i knjize-vna tradicija nisu bi1i dovoljno jakiza taj poduhvat. Kako su se vanjskiutjecaji smjenjivali, tako su i Kur-di preuzimali razlicite kulturne te-kovine. Primjerice, uzmimo pismokoje medu Kurdima moze biU .ara-psko, Cirilsko ili latinicko, pa je i torazlog vise vrlo ogranicenim mo-guenostima sakupljanja i objavlj,i-vanja kurdskih predaja. U Turskojje to gotovo nemoguee, a i u ostalimddavama krajnje tesko; kurdski supjesnici mnogo viSe pisali na tur-skom, arapskom iIi perzijskom negona vlastitom jeziku, Osobita se na-darenost Kurda ogleda na podrucjulirike. 'Folklorna se knjizevnost, medutim,uvijek s1rila usmeno. Kao zapisivaciveliku su zaslugu stekli Armencikoji su od davnih vremena zivjeli

zajedno s Kurdima i biljezili bajkei pjesme njihovih pastira. Danasupravo, zahvaljujuei njihovu trudu,mozemo popuniti mnoge prazninekoje nastaju pri proucav,anju kurd-ske knjizevnosti.

Najpoznatiji je kurdski ep Mamu Zin Ahmed i-Chanija i ep MarneAlan koji josi danas u obliku bajkeiIi novele izvode putujuei pjevaci.

ad pripovijednih vrsta zastup-ljene su bajke i saljive price iz ko-jih progovara kurdski smisao zahumor (br. 32, 33, 42). Cini se dasu najomiljenije ipak zivotinjske pri-ce. To nije slucajno ako se sjetimokurdske situacije gdje je zivot uskopovezan s tlacenjem,j cenzurom. Na-predne misli tako svoj izricaj do-bivaju preko zivotinjskih likova. Upricama se cesto opdsuju kurdskevrline, snalazljivost, gostoljubivost(br. 31), lukavost i ponos.

U pricama nailazimo i na motivekoji su .izvana utjecali na kurdskuknj:iZevnost (price iz 1001 noei, indij-ska Sukasaptati - 70 papiginih pri-ca), ali vjerojatno pr,eko svojih tur-skih iIi perzijskih verzija (br. 8, 13,22). Nije im nepoznat ni motiv 0macku u cizmama (br. 46) koji smoupoznali preko bajki grckog otocnogsvijeta. I ovoj, kao i ostalim knji-gam a ove edicije, pripojen je savnuzni znanstveni aparat, a katalo-gizaciju tipova .i motiva nacinio jekao i obicno Kurt Ranke.

Snjezana Zorie

Siidsee Marchen, GesammeIt und hera-usgegeben von Paul Hambruch, DieMarchen der Weltliteratur Eugen Die-derichs Verlag, Di.isseldorf-KOln 1979,285 str.

Juznomorsko podrucje, koje ge-ografski okuplja tri skupine otoka- Polineziju, Mikroneziju i Mela-neziju, nije j.edinstveno ni etnickini kulturno. Tijekom nekoliko sto-ljeea bili su ti otoci popriste na ko-jemu su se smjenjivale vlasti mno-gih evropskih kolonizatora.