TURISTIČKA KULTURA · Pravi smisao i cilj turističke kulture moguće je postići jedino ako predstavlja dio dobro uređene odgojno-obrazovne odnosno kulturne politike koja ne promišlja

1 TURISTIČKA KULTURA

Priručnik namijenjen učiteljima za provedbu

fakultativnog predmeta i slobodnih aktivnosti

TURISTIČKA

KULTURA

Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Odjel za prosvjetu, kulturu, šport, tehničku kulturu i informiranje

Prokultura- Split

Split, 2013. godine


Urednička riječ-dvije

Cilj ovog priručnika je pridonijeti sustavnom uključivanju znanja iz kulture i turizma, kao i

drugih bliskih predmeta - zemljopisa, povijesti, umjetnosti, ekologije, ali i marketinga,

poduzetništva pa i bontona) u odgojno-obrazovni proces te pokušati upozoriti na višestruku

korist takvoga integriranog pristupa. Turistička kultura je rezultat istoimenoga

desetogodišnjeg projekta ostvarenog u zajedništvu odgojno-obrazovnih, kulturnih i upravnih

institucija, kao i onih iz svijeta gospodarstva, turizma i civilnog društva. U ovom priručniku

pokušat ćemo odrediti to novo interdisciplinarno odgojno-obrazovno znanje ističući njegovu

sinergijsku vrijednost. Pritom ćemo iznijeti sugestije za njegovu sustavnu primjenu, kao i

nadu da će prosvjetne vlasti pronaći najbolji način da se ovo, u mnogim sredinama prepoznato

znanje, vrednuje.

Pravi smisao i cilj turističke kulture moguće je postići jedino ako predstavlja dio dobro

uređene odgojno-obrazovne odnosno kulturne politike koja ne promišlja „samo“ odnos

kultura-odgoj-obrazovanje, nego i sva ostala kretanja u društvu. Taj pristup stavlja dijete

odnosno mladog čovjeka u izravan, praktičan i zabavan kontakt sa svojim identitetom:

prošlošću, baštinom – materijalnom i nematerijalnom, kao i njegovim prirodnim okruženjem,

ugrađuje mu svijest o važnosti njihova očuvanja i vrednovanja. Istodobno mu pomaže da

zajedno sa svojim učiteljima osvijesti način stjecanja potrebnih znanja koja će mu pomoći u

pretvaranju naslijeđenih vrijednosti u neku novu, buduću vrijednost. Nove tehnologije i

rastuća informatička opremljenost u školama, kao i individualna osposobljenost korištenja

nove tehnologije otvorit će pritom brojne dodatne kreativne mogućnosti.

Danas je u svijetu upravo kulturna raznolikost „na cijeni“, kreativnost odredišta, zapravo

mjesta u kojem živimo, uz prepoznavanje vlastitih mogućnosti i prednosti, što može dati

sjajne i višestruke rezultate, od potvrde identiteta do pričanja povijesne priče. Ovaj priručnik

donosi konkretna znanja, uglavnom iz područja turizma, koja se lako mogu steći radeći svaki

put na novoodabranom projektu. A područje odabira je neizmjerno široko i bogato. Stoga

valja naučiti razmišljati i kao domaćin i kao gost, ne zaboravljajući da je san svakog turista,

osim kulturnog bogatstva kojem ide u pohode, najgostoljubiviji domaćin, a svakog domaćina

najzainteresiraniji gost.

Danas postoje brojni primjeri gradova i sela u Europi koji su, zahvaljujući pomno

pripremljenim planovima kulturne politike i kulturnog turizma, razvili cijelu turističku

industriju naselja, pa i regija, zaposlili ljude i pridonijeli gospodarskom razvoju svoga kraja.

Da bi i nama to pošlo za rukom, predlažemo, ne preskačući ni jednu stepenicu, sljedeće

korake koje valja poduzeti na putu do rezultata:

- upoznati svoj lokalni, regionalni i nacionalni identitet,

- osvijestiti posebnosti vrednota koje nas okružuju, njegovati ih, ponositi se njima i voljeti ih,

- upoznati i otkriti tuđe identitete, uvažavati ih i poštovati,

- naučiti temeljne pojmove o turizmu,

- poticati timski i kreativni rad,

- upoznati se s poduzetništvom u turizmu i kulturi,


- biti ekološki osviješten u svakom djeliću života,

- dobro se služiti svojim jezikom i učiti druge strane jezike,

- vladati pravilima lijepog ponašanja i turističkog vođenja,

- služiti se suvremenom tehnologijom,

- u svojoj baštini prepoznati mogući izvor gospodarskog blagostanja,

- razmišljati o izboru zanimanja koja će biti u službi turizma.

Poštovani učitelji, želimo i vama da osjetite ono što su svi sudionici projekta Turistička

kultura osjetili ili osjećaju - da se zajedno s djecom i mladima zabavljate, učite i uživate u

rezultatima zajedničkih projekata.

Ova mrežna prezentacija upućuje na brojne mogućnosti rada i razmišljanja. Shvatite je i kao

poziv na zajedničku dogradnju. Jer, svatko od nas, „obilježenih zovom baštine“, vidi u svom

kutku Lijepe naše neki novi motiv koji će, zajedno sa svojim učenicima, predstaviti Hrvatskoj

i svijetu. I neko novo, korisno znanje podijeliti s ostalima.

U ime projektnog tima

Urednice


Kako se služiti ovim priručnikom?

Sadržaji u ovom priručniku temelje se na filozofiji i metodologiji međunarodnog projekta

RWCT (Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje/Reading and Writing for Crical Thinking) koji

u Hrvatskoj provodi Forum za slobodu odgoja u Zagrebu. Projekt poučava učitelje metodama

koje učenicima pomažu misliti, preuzimati odgovornost za vlastito učenje, aktivno slušati,

razumijevati logiku argumenata, učiti u suradnji s drugima te steći naviku za učenje tijekom

cijelog života.

Da bi se u tome uspjelo, svaka je tema, odnosno jedinica, postavljena pomoću ERR modela

poučavanja i učenja (evokacija, razumijevanje značenja i refleksija) koji:

1. uvodi učenike u nastavnu jedinicu na način koji potiče njihovu radoznalost i pomaže im

shvatiti svrhu učenja,

2. omogućuje učenicima aktivno istraživanje i razumijevanje gradiva,

3. potiče učenike na razmišljanje i raspravu o onom što su naučili te na primjenu naučenog.

Tekst priručnika „Turistička kultura“ pedagoški se oblikuje prema ovom modelu kako bi se

potaknulo kritičko i kreativno mišljenje o danim sadržajima. Metodičko strukturiranje tema

postavljeno je tako da pretpostavlja učenje koje polazi od učenikova već stečenog iskustva i

znanja, odnosno etapu Razmisli-razmijeni mišljenje, usvajanja novog sadržaja i kritičkog

osvrta na taj sadržaj ili etapu Razgovarajmo te etape Stvaraj i Saznaj više u kojima učenik,

na svoj način, konceptualizira novo usvojeno znanje. U svakoj tematskoj cjelini nudimo

pitanja kojima se možete poslužiti u radu s učenicima i, naravno, dopuniti ih. Proces

poučavanja i učenja u ovim etapama promovira isto što i Hrvatski obrazovni kurikulum,

odnosno:

- učenje koje iniciraju sami učenici,

- učeničko aktivno istraživanje,

- razvoj kreativnog mišljenja,

- povezivanje učenja s osobnim iskustvom,

- uspješno rješavanje problema,

- razvijanje kritičkog mišljenja,

- suradničko učenje,

- alternativni način praćenja napredovanja učenika,

- pisanje i čitanje kao pomoć mišljenju.

Iskreno vjerujemo da će vas ovaj sadržaj i pristup privući i razveseliti. Sve njegove dorade

kojima ćete upravo vi pridonijeti bit će uvrštene u njegova sljedeća izdanja.


Kultura i turizam

Kultura kao sociološki fenomen, prema jednoj od brojnih definicija, predstavlja svekoliku

duhovnu, društvenu i gospodarsku aktivnost. Stara koliko i društvo, sinonim je za rezultate

ljudskog stvaralaštva, posebno za sva područja umjetnosti i kreativnosti, kao i način života,

tradiciju, jezik, vjeru, običaje… Obilježene različitim povijestima i prostorima, kulture se

razvijaju drukčije od nekih drugih, ali u stalnom susretu s ostalima.

U širem smislu, ona predstavlja sve što je stvorilo ljudsko društvo i što postoji kao rezultat

tjelesnog i umnog rada, za razliku od prirodnih pojava. Kultura se može nazvati i

“zajedničkom riznicom priča koje društvo povezuju u jednu cjelinu. Dio te riznice su priče o

vlastitom podrijetlu, dakle životopis (životna priča) društva koji mu govori što ono jest“.

Nekad je, u svakodnevnom životu ili stjecana putovanjima, bila dostupna samo najbogatijim

slojevima, a danas gotovo svima. Osim što je okosnica identiteta jednog društva i njegov

duhovni pokretač, kultura je oduvijek i jedan od glavnih razloga turističkih putovanja.

Turizam je, za razliku od kulture, pojava modernog društva. Prema jednoj od brojnih

definicija, on predstavlja „osmišljeni način provođenja slobodnog vremena koji pridonosi

oporavku i razvoju fizičkih i psihičkih sposobnosti čovjeka“. Osim pozitivnih utjecaja na

zdravlje, on proširuje znanje, kulturne i duhovne vidike te ima određeni politički utjecaj.

Turizam značajno sudjeluje u ukupnome društvenom, ekonomskom i gospodarskom napretku

obogaćujući život društva i pojedinca. Osim što je važan društveni i ekonomski fenomen, on

predstavlja i značajnu prostornu i ekološku pojavu koja obilježava suvremenu civilizaciju,

stoga je potrebno proučiti njegove i pozitivne i negativne strane.

Razmisli/razmijeni mišljenje

Kako bi ti definirao kulturu? Što bi u svom okruženju nazvao tim imenom? Je li to umjetnost ili način života,

zgrade, običaji... dakle, još puno širi fenomen?

Što za tebe znači baština?

Italiju poznajemo po Pizzi, Francusku po Parizu, Eiffelovu tornju, Napoleonu, Azurnoj obali, izvrsnoj kuhinji…;

Ameriku po New Yorku, holivudskim zvijezdama, fast foodu, Coca-Coli, kaubojima i Indijancima... Navedi jedan

pojam koji bi tako oslikao tvoj kraj.

Povijest turizma

Kultura i vjera predstavljaju okosnice povijesti turizma. Na početku su to bila hodočašća koja

je poticala Crkva organizirajući odlaske tisuća hodočasnika u svetišta.

Prvi turisti pojavljuju se početkom XIX. stoljeća. Bili su to mladi Britanci iz visokog društva

koji su putovali (bili poslani na „turu“, od čega kasnije dolazi naziv turizam) Europom i čije je

putovanje bilo motivirano kulturnim upoznavanjem kontinenta, što se smatralo potrebnim u

njihovu odgoju.


Kako su putovanja postajala duža, produžavali su se i boravci u stranoj zemlji, što je dovodilo

do upoznavanja lokalnog stanovništva. A kod domaćina, uglavnom pripadnika visokog

društva, javljala se želja da gostima predstave svoju tradiciju i svoj način života te im tako

omoguće nezaboravan boravak.


Navedi razloge zbog kojih bi ti htjela/htio putovati. Razmijeni svoje misli s prijateljicom/ prijateljem u klupi.

Popričaj sa svojim roditeljima, djedom i bakom i usporedi kako i koliko se putovalao u njihovo vrijeme.

Putovanja i migracije

Upoznavanje novih ljudi i krajeva predstavlja vječnu ljudsku potrebu. Dok je u počecima

čovjek putovao zbog preživljavanja, posla, religije, učenja i otkrivanja ponajprije spomeničke

baštine, danas govorimo o potrebi upoznavanja okruženja i načina života mjesta koja

posjećujemo, što postaje neizostavni okvir i dio turističke ponude.

Tridesetih godina XX. stoljeća putovanja prestaju biti motivirana samo kulturom, pa se

interesi i ciljevi putovanja počinju razlikovati i sve ih je više (turizam sunca i mora, planinski

turizam, zdravstveni i seoski turizam...). Osim toga, turizam se, kao novi društveni fenomen,

počeo širiti i među ostale društvene slojeve, ne zahvaćajući više samo onu manjinu

povlaštenih: prihvatila ga je većina stanovništva razvijenog svijeta.

Današnji način života uveo je kategoriju „slobodnog vremena“ koja se, među ostalim, koristi

za otkrivanje „novoga“ i stjecanje znanja. U središte zanimanja dolazi otkrivanje kulturnih i

prirodnih ljepota te posebnosti nekoga kraja, kao što su obilasci spomeničkih i prirodnih

lokaliteta, posjećivanje manifestacija ili upoznavanje tradicije, jezika, kuhinje, vjerskih

običaja... Putujemo radi posla, odmora, zabave, novih doživljaja, sporta, upoznavanja novih

krajeva i ljudi... Danas je turizam masovna pojava i životna potreba velikog broja ljudi te

predstavlja vrlo važan dio gospodarstva koji iznimno utječe na porast broja radnih mjesta i

ukupne prihode koji se njime ostvaruju.

Migracije i putovanja ponekad su i posljedica čovjekove potrebe za rješavanjem određenih

životnih problema. U potrazi za boljim životnim uvjetima ili - rjeđe - zbog neslaganja s

političkim režimom, mnogi ljudi napuštaju svoju domovinu. Hrvatska se smatra jednom od

zemalja s najvećim iseljeništvom ili dijasporom u svijetu. Računa se da je danas isti broj

Hrvata u domovini i izvan nje.

Razgovarajmo

Što su migracije? Koji su sve razlozi zbog kojih ljudi putuju?Poznaješ li nekoga iz svoje okoline koji često

putuje? Koji posao ta osoba obavlja?

Koji su negativni učinci turizma i kako ih ukloniti?


Stvaraj

Izradi tablicu o iseljavanju stanovništva na područja u kojem živiš po vremenskim razdobljima. U jednu kolonu

tablice zapiši vremensko razdoblje (od - do), a u drugu kolonu postotak stanovništva koji se iselio. Ako dođeš do

podatka, napiši pored tih dviju kolona razlog(e) iseljavanja stanovništva iz svoga kraja. Podatke potraži u

gradskom arhivu.

Identitet i imidž

Svijet se brzo mijenja i većina ljudi žuri u 21.stoljeće zaboravljajući svoje podrijetlo. A trebalo bi biti obrnuto.

Trebali bismo poštovati svoje korijene, svoju kulturu i čuvati je kao temelj na kojem gradimo svoju budućnost.

Preporuka učenika, Forum mladih za svjetsku baštinu, Peking, Kina

Svaka je zemlja zanimljiva, lijepa, jedinstvena po svojoj povijesti, zemljopisnim obilježjima,

kulturi i jeziku. A skup značajki koje je čine onim što baš ona jest, po kojima je prepoznatljiva

i drukčija od drugih, nazivamo njenim identitetom. On se, kao i kultura, mijenja i gradi

svakodnevno, uvijek se iznova utvrđuje, stvara, obogaćuje i razvija: promjenama i razvojem

društva, usvajanjem različitih utjecaja i stupnjem obrazovanja. Nacionalni identitet

prepoznajemo najčešće u simbolima kao što su jezik, himna, zastava i grb. Život u današnjem

vremenu, koje je obilježeno novim tehnologijama i brzinom promjena, nalaže brzu prilagodbu

promjenama, kao i potrebu za čuvanjem obilježja svog identiteta.

Slike koje imamo o različitim zemljama, njihov imidž u našim očima stvaran je godinama

obrazovanjem, putovanjima ili putem medija. Dok identitet odgovara na pitanje – tko smo,

imidž pokazuje kakvi smo ili, bolje rečeno, kakvima nas drugi vide. Ili kakvi su oni, kakvima

ih vidimo. Iako je, posebno u današnje vrijeme, utjecaj medija gotovo presudan, „usmena

predaja“, priča koje se čuje od zadovoljnih gostiju ili prijatelja, najjači je poticaj ponovnom

dolasku ili preporuci nekim novim gostima, preduvjet građenja lijepe slike o odredištu, kao i

poštovanja i povjerenja prema domaćinu.

Hrvatska je, na žalost, a možda i na sreću, još uvijek nedovoljno poznata zemlja. Na žalost, jer

je i mi sami slabo poznajemo, a ono što se ne zna, nije moguće ni voljeti ni vrednovati na

odgovarajući način. Na sreću, stoga što predstavlja novost i otkriće velikom broju svojih

gostiju, što je čini atraktivnijom i konkurentnijom na listi turističkih destinacija.

Njezin skori ulazak u Europsku uniju također nalaže obvezu čuvanja kulture i identiteta s

ciljem doprinosa bogatstvu različitosti nove zajednice. Izgradnja vjerodostojne slike o sebi,

koja će odražavati istinske vrijednosti i ljepote, preduvjet je predstavljanja ostalima. Osnovni

uvjet za to jest učenje o sebi, ali i o vrijednostima, jezicima i kulturama drugih zemalja.

Zajednička budućnost temeljena na tom pristupu znači u isto vrijeme bogatstvo za svakog

pojedinca, za svaku regiju ili zemlju, za novu zajednicu. Zalog je to za mir, uzajamno

uvažavanje i razvoj čovječanstva.

O tome govori i UNESCO-ova definicijaa koja nas upozorava na važnost utvrđivanja svog

identiteta te na upoznavanje i poštovanje tuđeg. Po njoj se turizam shvaća kao povlašteni

vektor interkulturalne razmjene, škola tolerancije u kojoj svatko susreće svijet koji je

istodobno jedinstven i različit, u kojem su svakome dostupne drukčije kulture i koji ljudima

dopušta da iz prve ruke upoznaju različitost kultura i životnih stilova.


Razgovarajmo

Koliko naša kultura određuje nas same? Znamo li dovoljno o njoj? Po čemu prepoznajemo svoje susjede i ostale

zemlje u Europskoj uniji? Jesi li ikad razmišljao o razlici između identiteta i imidža?

Stvaraj

Izradi tablicu o obilježjima kultura pet zemalja po svom izboru. Razmijeni zapažanja s prijateljem u klupi, kao i

razloge zbog kojih ste napravili upravo taj odabir.

Pokušajte u grupi podijeliti uloge u kojima će svatko biti uvjerljivi predstavnik „svoje zemlje, svoje kulture“,

pokušavajući drugima predstaviti razloge zbog kojih bi je trebali upoznati i posjetiti.

Kulturni turizam i turistička kultura

Po jednoj od mogućih definicija, kulturni turizam je vrsta turizma koja se odnosi na kulturna

dobra i predstavlja "kretanje čija je glavna motivacija proširiti svoja obzorja, traganje za

novim saznanjima i emocijama izazvanim otkrivanjem baštine i njenog okruženja".

Turistička kultura razmatra pak način kako sustavno graditi turizam, misleći pritom na

osvješćivanje važnosti baštine, njene kulturološke i razvojne dimenzije od lokalne do svjetske

razine. Istodobno, ona nastoji ponuditi na integrirani način znanja iz područja turizma,

poduzetništva i marketinga, kao i vještina dobrog komuniciranju, poznavanja jezika, timskog

rada i suvremenih tehnologija.

Drugim riječima, njezin je cilj podučavati prepoznavanju vrijednosti materijalne i

nematerijalne baštine, ali i očuvanju ljudske dimenzije, gostoljubivosti i izvornosti. Ugodno

okruženje i ljubazni građani – domaćini, drugdje gosti, pronositelji vrijednosti svog zavičaja i

kulture, značajna su jamstva ekonomskog i općeg napretka.

Stvaraju se time preduvjeti uzajamnog poznavanja i uvažavanja kao doprinos izgradnji kulture

mira te pridonosi gospodarskom razvoju, a time boljitku i blagostanju pojedinca i društva u

cijelosti. U kontekstu ovog posljednjeg posebno treba istaknuti njezinu ulogu u smanjenju

rastuće nezaposlenosti, jer ona nudi znanja koja omogućuju bavljenje turizmom, od

profesionalnog odnosa do samozapošljavanja.

Za razliku od kulturnog turizma koji ima potrošački karakter, turističkoj kulturi je cilj odgojiti

i obrazovati, izgraditi “kulturnog domaćina“ koji će svojim znanjem, radom i zalaganjem

usmjeriti ponudu svoje turističke zemlje ili regije prema što većem broju "kulturnih turista", a

to podrazumijeva, prema nekim definicijama, goste natprosječnog obrazovanja i prihoda te

iskusne putnike koji su zainteresirani za kulturna događanja. Istodobno, tako se postaje i

kulturni gost, čije potrebe postaju puno šire i osvještenije u pogledu kulture „drugoga“.

Afirmacija kulturnog turizma u Hrvatskoj, po mišljenju stručnjaka Vijeća Europe, znači

turistički program u Hrvatskoj koji je puno širi od obilazaka lokaliteta baštine, crkava,

muzeja..., iako su i oni važni. To podrazumijeva veličanje svakog vida hrvatske kulture:

hrane, vina, krajolika, tradicijskih zanata, aktivnosti i zanosa ljudi, pa čak i jezika. Umjesto da

turistu dopustimo da bude samo prolaznik, moramo ga povezati s lokalnim stanovništvom i

pretvoriti ga u kulturnog istraživača i pronalazača. Time turisti postaju putnici s izraženom


željom da shvate Hrvatsku i nešto joj daju zauzvrat. Ta se politika temelji na načelu da se

lokalni resursi iskoriste gdje je god to moguće i da budu izrazito hrvatski. Cilj je te politike

proširiti sezonu izvan ljeta, proširiti geografsko područje izvan plaže - i na unutrašnjost

zemlje, jamčiti održivost, poticati razvoj malog poduzetništva i gospodarski napredak. Dakle,

prema njima, politika turizma mora biti dio kulturne politike jer je u Hrvatskoj turizam

kultura."

Saznaj više

Kakva je po tebi veza između kulture i turizma?

Promisli koliko ima kulturnih motiva zbog kojih bi otišao na neko putovanje, ekskurziju? Sjeti se svojih

glazbenih idola, spomenika koje si vidio na televiziji ili internetu?

Kako bi ti objasnio razliku između kulturnog turizma i turističke kulture?

Stvaraj

Pokušaj napisati, ilustrirati i možda pripremiti za prezentaciju na mrežnim stranicama svoje škole ono što

smatraš najvećim vrednotama svog zavičaja: spomenike, ljude, umjetnike, običaje, prirodne lokalitete. Pokušaj

zajedno sa svojim prijateljima iz razreda predložiti nekoliko slika, imidža o njima. ..

Istražite pravila lijepog ponašanja i komentirajte ponašanje u muzeju, restoranu i sl.

Konvencija o svjetskoj baštini

Baština, koja se često definira kao naslijeđe prošlosti, ono je s čim živimo u sadašnjosti i što

prenosimo budućim generacijama kako bi od nje mogle učiti, diviti joj se i u njoj uživati.

Prirodna i kulturna, materijalna ili nematerijalna, predstavlja vrijednosti, predmete i mjesta

koja želimo zaštititi, posebno stoga što potječe od naših predaka i svjedočanstvo je našeg

identiteta. Brojne su opasnosti kojima je izložena i brojni su primjeri koji potvrđuju da bez

naše brige i čuvanja ne bi mogla opstati. A zapravo je nezamjenjiva!

Briga za baštinu u svjetskim i međunarodnim okvirima okrunjena je 1945. godine kada je

osnovana Organizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu

(UNESCO). Prvi međunarodni dokument koji uočava žurnu potrebu za prepoznavanjem i

zaštitom nezamjenjive kulturne i prirodne baštine kao iznimne vrijednosti za čovječanstvo

bila je Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, donesena na zasjedanju

Opće skupštine UNESCO-a u Parizu 1972. godine.

Temeljne postavke Konvencije prihvaćene su u mnogim zemljama svijeta, pa tako i u

Hrvatskoj. Ona predstavlja međunarodni dogovor prema kojem kulturna i prirodna dobra od

iznimne vrijednosti ne pripadaju samo jednoj zemlji ili društvu, baština je to čovječanstva u

svoj svojoj raznolikosti i posebnosti. Zemlje potpisnice Konvencije obvezuju se štititi

kulturnu i prirodnu baštinu unutar svojih granica za sadašnje i buduće generacije.

Predložene i prihvaćene baštinske vrednote uključuju se na Popis svjetske baštine, a početni

prijedlog najčešće dolazi od stručnjaka i lokalnih skupina građana. Države su također obvezne

izraditi pristupni popis na kojem će se naći ona dobra koja jedna zemlja prepoznaje kao


potencijalno univerzalne vrijednosti. Ti brojevi stalno rastu, što je posljedica podizanja

svijesti o važnosti baštine, kao i obrazovanja.

U svijetu, svuda oko nas, uvjetovana različitom povijesti i lokalnim okruženjem, postoji

prirodna i kulturna baština. Konvencija već u naslovu afirmira jedinstveni pristup i ističe spoj

prirode i kulture koje se nadopunjuju. Kao što je naznačeno, kulturni identitet naroda uronjen

je u okoliš u kojemu živi, a ljepota spomenika često postaje neusporedivo ljepšom

zahvaljujući jedinstvenomu kulturnom okruženju. Od 1992.godine Povjerenstvo za svjetsku

baštinu prepoznaje iznimna međudjelovanja između kulture i prirode kao kulturne krajolike.

Na Popisu svjetske baštine nalazi se, uz prirodna dobra, materijalna kulturna baština, ona

fizički opipljiva, a dijeli se na :

- nepokretna kulturna dobra - kulturni krajolici, spomenici, arheološki ostaci, građevine,

povijesni lokaliteti… (ne mogu se lako premjestiti)

- pokretna kulturna dobra - muzejski i arhivski predmeti, djela likovne umjetnosti…(lako

se mogu premjestiti).

Uz očuvanje materijalne baštine, kao i upozoravanje na važnost koju baština ima za identitet

pojedinog naroda i kulture, ali i za čovječanstvo u cjelini, posebno važnu ulogu ima i

nematerijalna baština.To je pojam koji podrazumijeva one vidove pojedine kulture koja je

očuvana u načinu života uvjetovanog specifičnim prostorom i poviješću. Primjeri koji se

mogu svrstati u tu kategoriju su:

- usmena književnost, jezik i jezična baština, dijalekti i pisma,

- glazba, ples, drama, kazalište, koji naročito odražavaju umjetnička izražavanja,

- religije, vjerovanja i običaji,

- tradicijski zanati i vještine,

- gastronomija i ostali vidovi ljudskih aktivnosti.

Osim Konvencije, postoje i brojni drugi međunarodni dokumenti koji ističu važnost baštine te

posebno njezinu ulogu u razvoju i promicanju kulturne raznolikosti, interkulturnog dijaloga i

kulture mira.

Na UNESCO–ovu Popisu, koji broji najznačajnije spomenike svjetske materijalne kulturne

baštine, nalaze se i sljedeći hrvatski spomenici kulturne baštine:

Dioklecijanova palača - dobila je ime po rimskom caru Dioklecijanu (Gaius Aurelius

Valerianus Diocletianus; 243. -316.) koji je, samim izborom mjesta za svoju palaču za odmor,

u Splitu postavio temelje turizma. Ona je danas jedna od najznačajnijih antičkih građevina,

najveća i najbolje sačuvana kasnoantička palača na svijetu. Golemih je razmjera (30 000

metara četvornih).

Grad Dubrovnik - grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko-neretvanske

županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Godine 1979. grad


Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov Popis. Dubrovnik je jedan od središta razvitka hrvatskoj

jezika i književnosti. U njemu su stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici, dramatičari,

slikari, matematičari, fizičari i drugi znanstvenici.

Nacionalni park Plitvička jezera - najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih

parkova u Hrvatskoj. Plivička jezera su uvrštena u Popis svjetske baštine 1979. godine, i to

među prvima u svijetu. Ovo je područje predmetom mnogih znanstvenih i stručnih

istraživanja.

Eufrazijeva bazilika u Poreču - najvrjedniji spomenik kulture u Poreču. Bazilika je

izgrađena na temeljima ranije trobrodne bazilike polovicom 6. stoljeća u doba biskupa

Eufrazija, po kome je zadržala ime. Kompleks Eufrazijeve bazilike predstavlja i svjetski

značajan povijesni spomenik. 1997. godine UNESCO ju je uvrstio u svjetsku kulturnu

baštinu.

Povijesna jezgra Trogira - ortogonalni plan ulica potječe iz helenističkog doba. Njega su

vladari nastavili ukrašavati izuzetnim javnim i stambenim zgradama i utvrdama. Lijepe

romaničke crkve upotpunjene su renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina

je trogirska katedrala s portalom zapadnih vrata, remek-djelom Majstora Radovana i

najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu

Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena na UNESCO-

ov Popis.

Starogradsko polje na Hvaru (podjela na pravokutne čestice iz doba grčke kolonizacije) -

nakon osnivanja kolonije, Grci su izvršili podjelu zemljišta u blizini grada pa je polje

podijeljeno na oko 73 pravokutne čestice jednakih dimenzija (181m x 905 m). Neke su čestice

podijeljene i unutar parcela na manje čestice (181m x 181 m). Na prostoru polja je zabilježeno

više od 100 arheoloških lokaliteta. UNESCO ga je 2008. stavio na Popis svjetske baštine. U

obrazloženju se ističe kako su tamošnji nasadi vinograda i maslina ostali "praktično

nepromijenjeni" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo

geometrijskog sustava podjele zemlje koji se koristio u antici.

Uz ove lokalitete, valja upoznati i hrvatska nematerijalna dobra upisana na UNESCO-ovoj

listi, a to su:

Čipkarstvo - vještina izrade čipke šivanjem iglom i preplitanjem pomoću batića. Razlika

između čipkarstva europskih zemalja i onog na prostoru naše zemlje su njezini stvaratelji. U

Europi je izrada čipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, građanstva i plemstva, dok se u

Hrvatskoj njihovim posredovanjem prenosi u ruke seoskih žena u manjim ruralnim

sredinama. Upisano 2009. godine.

Dvoglasje tijesnih intervala u pjevanju i sviranju Istre i Kvarnera („istarska ljestvica“) -

hrvatska kulturna baština folklornog pjevanja uz pratnju narodnih instrumenata koji sviraju po

istarskoj ljestvici. Napjevi se izvode dvoglasno. Koristi se ne samo u Istri nego i na Kvarneru,

kvarnerskim otocima i još nekim kvarnerskim mjestima.

Festa svetog Vlaha u Dubrovniku - festa zaštitnika Dubrovnika, prigodom proslave njegova

blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972. godine do danas. Temelji se na legendi o


pojavljivanju svetoga Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana. U Festu se

masovno uključuju stanovnici grada, okolice, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske i obližnjih

zemalja, predstavnici državnih i mjesnih vlasti te predstavnici Rimokatoličke crkve.

Ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana - Ljelje su djevojke koje u proljeće, o blagdanu

Duhova, u povorci obilaze selo i izvode ritual sastavljen od posebnih pjesama i plesa sa

sabljama. Dijele se na kraljice i kraljeve: desetak kraljeva nosi sablje i muške šešire ukrašene

cvijećem, a upola manje kraljica na glavama, poput mladenki, ima bijele vijence. Pjevaju

pjesme primjerene obitelji koju posjećuju. Najčešće pjevaju djevojci, mladiću ili mladoj

nevjesti.

Zvončari s riječkog područja - najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u

Hrvatskoj. Uz Halubajske zvončare djeluje još nekoliko skupina. Zapadni zvončari imaju više

manjih zvona oko pojasa, lice im je otkriveno i na glavi nose klobuk sa zelenilom i papirnatim

raznobojnim cvijećem.

Procesija Za Križem na otoku Hvaru (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska) -

naziv za tradicionalnu noćnu procesiju koja se već nekoliko stoljeća svaki veliki četvrtak

organizira na otoku Hvaru. To je jedinstven obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i

kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, koji se u neprekinutom nizu

odvija pet stoljeća.

Izrada drvenih igračaka u Hrvatskom zagorju - tradicijski hrvatski proizvod nastao u 19.

stoljeću u Zagorju. Izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do danas.]Postoji oko 50

modela igračaka. Izrađuju ih ručno muškarci, a oslikavaju žene. Od 2009. su na UNESCO –

ovu Popisu.

Ojkavica - ojkanje (ili treskanje, orzenje, rozganje) je najstarija vrsta pjevanja u Hrvatskoj.

Ojkanje je ostatak predslavenskoga balkanskog pjevanja s područja antičke Dalmacije

(današnja Dalmacija, BiH i Crna Gora). 2010. uvršten na UNESCO-ov Popis.

Sinjska alka -hrvatska viteška igra. Održava se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca

kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 1715. Na taj dan je 700

hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu turske vojske koja je imala 60.000 vojnika.

2010. Sinjska alka je upisana na UNESCO-ov Popis.

Medičarski obrt u sjevernoj Hrvatskoj - medičarstvo se pojavilo u europskim samostanima

u srednjem vijeku, a u sjevernoj Hrvatskoj je postalo obrtom. Proces izrade medičarskih

proizvoda zahtijeva vještinu i brzinu. Njihov najpoznatiji proizvod je licitar koji se oblikuje

modelima, peče, suši i boji raznim jestivim bojama. 2010. je tradicija pravljenja licitara

upisana na UNESCO-ov Popis.

Lista spomenika materijalne i nematerijalne baštine koja već pripremljena čeka na uvrštavanje

u ovaj popis puno je dulja. Među ostalim, tu su zadarski Forum, osječka Tvrđa i brojni drugi

spomenici prirode i kulture.

Razmisli/ razmijeni mišljenje

Znaš li što je UNESCO? Jesi li ikad čuo za ime Patrimonito?


bi protumačio činjenicu da se neki spomenik, kao što su primjerice Dioklecijanova palača i Dubrovnik, nalazi na

popisu svjetske baštine?Koliko je tvoja škola upoznata s aktivnostima UNESCO-a?

Razgovarajmo

Koje kulturne atrakcije tvoga kraja pridonose razvoju turizma? Po tvom mišljenju, što više privlači goste, običaji

i način života ili spomeničko blago?

Koje su prirodne i društvene atrakcije u Hrvatskoj pod zaštitom UNESCO-a? Koja kulturna dobra u tvom

zavičaju bi po tvom mišljenju trebalo predložiti za Popis svjetske baštine? Prouči internetsku stranicu

www.unesco.org i pronađi Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine.

Hrvatske baštinske vrijednosti

Hrvatska ima dugu kulturnu tradiciju, vrijednu baštinu, kao i status turističke destinacije.

Primjerice, 2013. godine grad Hvar obilježava 145. obljetnicu organiziranog bavljenja

turizmom. Uz njega, još mnoštvo urbanih naselja starijih od 2000 godina svjedoči o Hrvatskoj

kao jednoj od kolijevaka kulture civilizirane Europe. Činjenica da se nalazi na raskrižju

putova, ali i u zemljopisnom srcu Europe, učinila je da baština na njenom tlu odražava brojne

različite utjecaje, kulture i stilove i dandanas dobro očuvane i prepoznatljive u brojnim

materijalnim, ali i nematerijalnim dobrima.

U zemljama kao što je Hrvatska razvoj se velikim dijelom temelji na baštinskim vrednotama

koje su nastajale stoljećima. Naša želja je potaknuti njihovo upoznavanje na način koji

zahtijeva današnje vrijeme, kada cijeli svijet postaje velika (globalna) zajednica, za što nam

upravo turizam nudi najbolje mogućnosti.

U pokušaju da pomogne u sagledavanju bogatog i raznolikog naslijeđa koje baštini Hrvatska,

udruga Domagojeva zajednica, u koju su uključeni mnogi ugledni hrvatski znanstvenici,

predložila je sljedeću podjelu nacionalnih vrijednosti, među kojima se svojom

prepoznatljivošću i jedinstvenošću posebno ističu oni dosad uvršteni na UNESCO-ov Popis

svjetske baštine. Taj se pristup pokazao iznimno dobrim kod učenika, osiguravši brzo

razumijevanje i pamćenje:

1. Narod i narodnosti kao vrijednost - Hrvati u domovini i iseljeništvu, hrvatska obitelj,

narodni običaji, druge narodne zajednice u Hrvatskoj i njihova tradicija.

2. Odgojno-obrazovne vrijednosti - tradicija obiteljskoga, vjerskog i školskog odgoja.

- Hrvati imaju veliku tradiciju školstva, što su naročito poticali isusovci. Oni su 1627. godine

u Rijeci osnovali gimnaziju koja djeluje do naših dana, a u kojoj su se školovale mnoge

ugledne osobe iz hrvatske kulture i politike. Od XVIII. stoljeća u Habsburškoj monarhiji (pa

tako i u hrvatskim zemljama) razvija se državno osnovno školstvo te se tako i u najzabitijim

krajevima potiskuje nepismenost.

3. Jezične vrijednosti - čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje, glagoljaštvo i latinizam (ČA

- KAJ - ŠTO A - Π)


- U Dalmaciji i Bosni Hrvati su pisali i ćirilicom (bosančica). Tim je pismom napisan Poljički

statut.

3. Vjerske vrijednosti - kršćansko naslijeđe, crkveni nauk o dostojanstvu ljudske osobe,

moralu (pravila o odnosima među ljudima), etici (bavi se moralom i njegovim temeljnim

vrednotama) te radu i djelovanju ljudske zajednice.

- Marijansko svetište u Mariji Bistrici, barokna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, pravoslavna

crkva sv. Nikole u Rijeci.

4. Umjetničke vrijednosti - književnost, likovno blago, glazbena baština, kazalište i film,

arheološka baština te arhitektura.

- Šibenska katedrala, Marko Marulić, otac hrvatske književnosti - početkom XVI. stoljeća

napisao je na hrvatskom jeziku spjev Judita...

5. Znanstvene vrijednosti - nobelovci i znanstvenici svjetskoga glasa.

- Andrija Mohorovičić (1857.-1936.)

6. Ekonomsko-socijalne vrijednosti - banke, katastarski uređene zemljišne čestice, uređeni

skladni prostori poput malih mediteranskih trgova i uličica, pomorsko dobro te socijalna

skrb... - Slavonsko selo: izvan male udobne kuće sklado je uređen (urbaniziran) vanjski

prostor

- Povratak korijenima: ljudi se vraćaju u napuštene kuće u Dalmatinskoj zagori

7. Zdravstveno-sportske vrijednosti - zdravo podneblje, razvijena zdravstvena zaštita ljudi,

bilja i životinja te svjetski poznati sportaši…

- Blanka Vlašić, svjetska prvakinja u skoku u vis

- Dražen Petrović, slavni hrvatski košarkaš

8. Kopnene vrijednosti - obradivo plodno tlo, šume, rijeke, jezera, nacionalni parkovi, izvorne

biljke i životinje, pitka voda…

- Slapovi Krke, Slavonska šuma

9. Morske vrijednosti - otoci s obradivim tlom, ribarstvo i turizam.

- Falkuša, primjer domaće brodogradnje.

10. Ekološke vrijednosti - narodno životno iskustvo, čisto more i tlo, pitka voda te djelomično

očuvane biljke i životinje.

- Vjeverica, bijeli tartuf, runolist


11. Vrijednosti razborite uporabe prirodnog blaga - narodno iskustvo obrade tla i brige o

stočarstvu i ribarstvu, briga o čistoći tla i mora, obrazovani stručnjaci te mogućnost

proizvodnje zdrave hrane.

- Prezidi, svjedočanstvo o upornosti naših predaka

12. Vrijednosti razborite uporabe industrije - narodno iskustvo u unaprjeđivanju tradicionalnih

znanja, razvijeni sustavi veza i prometa, prerada sirovina, brodogradnja, graditeljstvo, drvna

industrija, elektronska industrija, prehrambena industrija te turizam i obrazovani stručnjaci.

- Vegeta, proizvod hrvatske pameti.

13. Gospodarske vrijednosti - narodno iskustvo u uspješnoj proizvodnji robe za domaće i

svjetsko tržište, nacionalna svijest o utjecaju hrvatskih vrijednosti na razborit gospodarski

razvoj Hrvatske, nacionalna svijest o potrebi sveučilišnog obrazovanja.

- Brajdica, suvremena kontejnerska luka u Rijeci

14. Geopolitičke (ovisne o položaju) vrijednosti - položaj Hrvatske u Srednjoj Europi i na

Mediteranu, prolaz važnih kopnenih, morskih i zračnih putova.

- Pothum kod Rijeke, spomenik žrtvama fažizma u 2. svjetskom ratu.

15. Obrambene vrijednosti - iskustvo naroda u obrani od osvajača, narodno iskustvo u borbi

za oslobođenje od fašističkog okupatora.

- Drugi svjetski rat) i za samostalnu Hrvatsku (Domovinski rat), vojska, policija, carina, vojna

industrija...

- Nehaj - tvrđava iz 16. st.(obrana od Turaka)

Svoju povijest Hrvatska je dijelila od davnina s ostalim europskim narodima. Ulaskom u

suvremenu europsku zajednicu lakše će prihvatiti njezine današnje vrijednosti -demokracija,

trpeljivost, poštovanje zakona i dr. koje su joj vrlo bliske budući da ima bogatu demokratsku i

pravnu tradiciju, primjerice Vinodolski zakonik, Poljički statut, statute dalmatinskih gradova

itd.

Koliko god, kao i sve zemlje s ponosom ističemo vrijednosti hrvatske baštine koje su stvarane

i čuvane stoljećima, valja imati na umu da i hrvatski, kao i svaki drugi narod, u svojoj

povijesti ima i svoje „tamne“ stranice. I tu tamnu stranu valja upoznati kako bismo krenuli

putem kojim nas usmjeravaju istinske vrijednosti.

- Vinodolski zakonik iz 13. stoljeća (staro hrvatsko pravo


Koje institucije u tvom zavičaju čuvaju i skrbe o najvećim kulturnim znamenitostima? Jesi li neke od njih

posjetio?

Koliko si u drugim predmetima naučio o hrvatskim nacionalnim vrijednostima koje su ovdje navedene?


Pokušaj se sjetiti koji su sve simboli u kruni hrvatskoga grba. Objasni što znači svaki simbol. Razmijeni svoje

misli s prijateljicom/prijateljem u klupi.

Prisjeti se koje je poznate ljude u povijesti iznjedrio tvoj uži i širi zavičaj, a koje tvoja domovina. Po čemu su

poznati?

Ponovi osnovna i dosad stečena znanja o svom gradu, županiji i svojoj domovini.

Objasni rečenicu: „Baščanska ploča – rodni list Hrvata.“

Reci tko je skladao, a tko je napisao riječi hrvatske himne.

Stvaraj

Napiši sastav o temi: „Volim svoje mjesto, grad…“.

Osmisli projekte o svojoj domovini (smještaj, ljudi, dobra..) u obliku malih školskih novina, power pointa, filma,

stripa…

Izradi suvenire temeljene na tradiciji. Prouči kako su to radili tvoji „stari“.

Saznaj više o Hrvatima u iseljeništvu i o Domovinskom ratu. Podatke nađi u literaturi ili na internetu. Prouči ih!

Saznaj gdje se svake godine organizira Smotra nacionalnih manjina Hrvatske i tko je organizira.


Veza gospodarstva i turizma

Gospodarstvo je aktivnost usmjerena na proizvodnju dobara i usluga iz ograničenih prirodnih

izvora te njihova raspodjela među različitim skupinama unutar zajednice radi zadovoljenja

različitih potreba.

Gospodarstvo svake zemlje mora rješavati tri temeljna pitanja nudeći temeljne odgovore:

1. Kojim dobrima raspolaže?

- svi prirodni izvori (šume, vode, rude, zemlja i sl.), sva ograničena i neograničena dobra koja

se nalaze na teritoriju jedne države.

2. Kako se raspoloživa dobra koriste?

- dobra se moraju koristiti planski i razumno. Intenzivnim korištenjem dobara osiguravamo

brzu zaradu, ali to vodi do ekoloških problema.

3. Kako se dijeli ostvarena dobit među stanovništvom i kako se zadovoljavaju društvene

potrebe (obrazovanje, zdravstvo, kultura...) te potrebe pojedinaca?

- podjela dobiti među stanovnicima jedne zemlje varira u omjeru između najviših i najnižih

primanja.

- zadovoljenje društvenih potreba mjeri se stupnjem razvijenosti zdravstva (npr. broj

stanovnika na jednog liječnika), obrazovanja (npr. stopa pismenosti stanovnika), kulture (npr.

broj kulturnih ustanova).

Ova pitanja zadaju velike probleme vladama svih zemalja. O načinima njihova rješavanja

ovisi stupanj blagostanja/bogatstva zemlje, očuvanost okoliša, društvena/socijalna jednakost

stanovništva i sl.


Kojim prirodnim dobrima (šuma, voda – more, rijeka, jezero, plodnost zemlje) raspolaže kraj u kojem živiš?

Zapiši svoje odgovore.

Razgovarajmo

Što je gospodarstvo i koja pitanja gospodarstvo mora rješavati? Koji su najznačajniji resursi za razvoj neke

zemlje?

Usporedi broj stanovnika u svom mjestu i broj osnovnih i srednjih škola i fakulteta. Uz pomoć ranijeg teksta,

objasni te odnose.

Razmisli /razmijeni mišljenje

Koje se prirodno dobro (šuma, voda - more, rijeka i jezero te plodnost zemlje) intenzivno koristi u tvom kraju?

Ima li zbog toga posljedica na ekološke učinke? Načini tablicu i u nju zapiši svoje odgovore. Na jednu stranu

stavi „Prirodna dobra koja se intenzivno koriste“, a na drugu „Ekološki učinci“. Pogledaj i usporedi odgovore


iz svoje tablice s odgovorima ostalih učenika. Možete li jedni drugima još nešto reći o tome? Dopuni svoju

tablicu novim idejama koje si čuo od drugih.

Stvaraj

Pribilježi nekoliko odrednica gospodarstva u tvom kraju“. Sastav možeš ilustrirati crtežom. Saznaj više o

najvećoj tvrtki u okruženju.. Napiši o njoj nekoliko riječi.

Gospodarstvo i zadovoljavanje ljudskih potreba

Sve ljudske aktivnosti nastoje zadovoljiti ljudske potrebe. Popularnu klasifikaciju potreba

napravio je poznati američki psiholog A. Maslow. On dijeli potrebe u pet osnovnih skupina ,

kojima je kasnije dodana i šesta, nazvana spoznajno-estetske potrebe.

Fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću i društvene potrebe su egzistencijalne, dok su ostale

potrebe višeg reda i zadovoljavaju se onda kad su zadovoljene osnovne. Neke (npr. potrebu za

zrakom) možemo zadovoljiti u neograničenim količinama. Međutim, za zadovoljenje ostalih

potreba treba prerađivati sirovine/resurse koji se u prirodi nalaze u različitim oblicima.


Zamisli da si gradonačelnik u svom mjestu. Što bi sve napravila/napravio, omogućila/omogućio,

promijenila/promijenio u mjestu za bolji i kvalitetniji život svojih vršnjaka? Razmijeni i dopuni svoje prijedloge s

drugima u razredu. Napišite zajedničko pismo i pošaljite ga gradonačelniku.

Također, može se predložiti podjela učenika u razredu na grupice od 4 do 5 učenika pa da svaka dobije svoj

'sektor' koji odgovara gradskim službama. Prvo učenike treba upoznati s djelatnostima svake od njih i podijeliti

im zadatke da osmisle projekte kojima bi se maksimalno gospodarski, kulturno, obrazovno... unaprijedio grad.

Razgovarajmo

Što su ljudske potrebe i kako ih dijelimo? Čime zadovoljavamo ljudske potrebe ?


U skupini porazgovaraj o sljedećem navodu:“Statistički podaci pokazuju da svaki treći stanovnik svijeta živi s

manje od jednog američkog dolara dnevno, dok istodobno 5% populacije iz najbogatijih zemalja svijeta troši

30% svjetskih raspoloživih dobara.”

Stvaraj - U grupama po četvero učenika napravite promidžbeni program za učenje stranih jezika za svoje

vršnjake (potrebe za učenjem). Ako smatrate potrebnim, programu pridodajte jedan ili više crteža. Izvjesite svoj

promidžbeni program na zid učionice.

Saznaj više o životu i radu Majke Tereze. Podatke potraži u literature ili putem računalne mreže.


Nacionalno gospodarstvo

Nacionalno gospodarstvo jedne zemlje čini cjelokupna gospodarska aktivnost. Ona se sastoji

od niza gospodarskih djelatnosti koje se dijele na sljedeći način:

1. Primarne ili ekstraktivne djelatnosti dobra uzimaju izravno iz prirode (poljoprivreda,

šumarstvo, vodoprivreda, rudarstvo, izlov i uzgoj ribe i divljači).

2. Sekundarne ili prerađivačke djelatnosti prerađuju proizvode primarnih djelatnosti

(proizvodni obrt, građevinarstvo, energija te sve industrijske grane …).

3. Tercijarne ili uslužne djelatnosti izrazito su oslonjene na ljudsku ulogu , u kojima strojevi u

većoj mjeri ne mogu zamijeniti ljude i razvijene su u gospodarski razvijenom dijelu svijeta.

Tu ubrajamo turizam, ugostiteljstvo, trgovinu, transport, komunikaciju i uslužni obrt.

4. Sve češće se dodaje i četvrti, tzv. kvartarni sektor. On obuhvaća posebne uslužne

djelatnosti (financijske usluge, osiguranje, kultura, školstvo itd.).

Uspješnost gospodarstva mjeri se i pokazuje različitim načinima. U nekim zemljama se mjeri

postotkom zaposlenih u pojedinim gospodarskim djelatnostima.

Nerazvijene zemlje imaju visok postotak u primarnom sektoru, a razvijene zemlje (npr. SAD,

Njemačka, Francuska...) imaju visok postotak u tercijarnom i kvartarnom sektoru. Osim ovog

pokazatelja, postoji još mnoštvo drugih, no najčešći je ukupni bruto društveni (nacionalni)

proizvod, kao i BDP (bruto društveni proizvod) po glavi stanovnika.


Koje su od navedenih gospodarskih aktivnosti razvijene u kraju u kojem živiš?Podcrtaj te gospodarske

aktivnosti. Razgovaraj s prijateljicom/prijateljem u klupi kako bi se moglo unaprijediti gospodarstvo u

Hrvatskoj.

Razgovarajmo

Na temelju informacija s interneta ili od stručnjaka pokušajte stvoriti svoju sliku o razvoju gospodarskih

djelatnosti u Hrvatskoj prateći podjelu na primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne djelatnosti. Koje su od

njih, po tvom mišljenju, značajne za turizam?

Stvaraj

Napravi intervju s jednom zaposlenom osobom u turizmu. Pitaj je koje su dobre, a koje loše strane tog posla i

kakve su mogućnosti daljnjeg razvoja.

Napiši sastav: “U budućnosti bih voljela/volio raditi”

Saznaj više

Koliko turizam pridonosi gospodarstvu tvoje regije? Podatke potraži u knjižnici ili putem računalne mreže.


Tko su turisti?

Turist je osoba koje putuje izvan svog uobičajenog mjesta boravka i boravi u nekom drugom

mjestu u kojem ne zasniva stalno prebivalište i ne obavlja nikakvu gospodarsku djelatnost.

Prema jednoj od definicija turist za vrijeme putovanja boravi izvan svog prebivališta dulje od

24 sata, a manje od godine dana. Dnevni posjetitelji koji ne ostvaruju noćenje ne smatraju se

turistima.

Putnike možemo podijeliti u dvije osnovne skupine:

- posjetitelji (turisti i dnevni posjetitelji)

- ostali putnici (bez obzira na razlog putovanja).

Pod pojmom posjetitelja obuhvaćen je i pojam turista (koji ostvaruju noćenje) i dnevnih

posjetitelja (koji borave u mjestu do 24 sata).

Kao osnovi motivi njihovih putovanja mogu se navesti sljedeći razlozi: odmor, zabava,

rekreacija, liječenje, posjet prijateljima, rodbini, znancima, religijski motivi (hodočašća),

poslovni sastanci, školovanje, seminari, konferencije...

Suvremeno življenje stvorilo je novu vrstu putnika kojima je osnovni motiv putovanja

otkrivanje novoga i učenje. Oni putuju vođeni osobnim i posebnim interesima, a ne samo

zanimljivošću odredišta.


Ispiši u jednom stupcu mjesta i gradove koje bi voljela/volio posjetiti u našoj državi, a u drugom stupcu mjesta i

gradove koje bi voljela/volio posjetiti u inozemstvu. Razmijeni svoje ideje s prijateljicom/prijateljem u klupi.

Razgovarajmo

Objasni ovu misao: „Svaki je turist putnik, dok svaki putnik nije turist.“ Koja je razlika između putnika, turista i

posjetitelja?

Stvaraj

Načini “grozd” na temu “turisti” na sljedeći način: Riječ “turisti” napiši u sredini lista papira. Zapisuj riječi ili

fraze koje su u vezi s temom “turisti”. Poveži riječi ili fraze za koje smatraš da se mogu povezati. Razgovaraj o

svom “grozdu” u grupi od četvero učenika, a potom načinite zajednički “grozd”.

Saznaj više o životu Marka Pola. Podatke pronađi na internetu ili u literaturi.

Saznaj više o ponudi turističkih agencija u svom mjestu za ovu godinu.


Vrste i oblici turizma

Često se spominju različiti nazivi za turizam, kao npr. nautički turizam, ruralni turizam,

kulturni turizam itd. Izvršiti podjelu posebnih oblika turizma moguće je ako koristimo

različite kriterije.

Najčešći kriteriji razvrstavanja su:

- duljina boravka u odredištu,

- mobilnost turista,

- vrsta posjećenoga turističkog prostora (primorski, otočni, planinski, jezerski, gradski ili

seoski),

- način organizacije putovanja (individualno ili organizirano),

- sadržaji (aktivnosti) za vrijeme boravka u odredištu.

Sve je veći broj kraćih putovanja tijekom godine, i to motiviranih posjetom gradovima

kulture, značajnim kulturnim, sportskim i sličnim manifestacijama. Turistima je tako

omogućeno samostalno organiziranje odmora jer se klasičnom aranžmanu dodaju različiti

sadržaji prema njihovim potrebama i sklonostima.

Sve više raste i zanimanje za takozvane “zelene destinacije“ i aktivni odmor u prirodi. Ujedno

jača trend preventivnog i rekreativnog turizma, a velika pozornost se pridaje ekološkoj

kvaliteti okoliša u kojem se odvijaju turističke aktivnosti.

Oblici turizma se mijenjaju ovisno o potrebama i aktivnostima zanimljivim za potencijalne

posjetitelje. Slobodno penjanje, surfanje, rafting i slično oblici su avanturističkog turizma, a

turizam na seljačkim domaćinstvima je oblik ruralnog turizma. U začetku su i neke nove vrste

turizma (svemirski turizam).

U Hrvatskoj se, s obzirom na geografska obilježja, turizam može podijeliti na dvije velike

cjeline:

- primorski turizam (koji se odvija na području uz obalu Jadranskog mora i na otocima)

- kontinentalni turizam (koji se odvija u unutrašnjosti Hrvatske).

Prema sadržaju boravka turizam dijelimo na:

- kulturni - zdravstveni - sportski - lovni i ribolovni - ekoturizam - naturizam - nautički -

kongresni - vjerski - seoski - zimski itd.

Svaki od navedenih oblika turizma ima svoje posebnosti.



Što sve može privući turiste?

Što podrazumijevaš pod nazivom ruralni turizam? Piši ideje na papir sve dok ih ne iscrpiš. Razmijeni svoje ideje

s prijateljicom/prijateljem u klupi i dopuni svoj popis.

Napiši u bilježnicu koje su sve vrste turizma i njegova razvoja moguće u tvom kraju s obzirom na geografska i

prirodna obilježja.

Koje turističke mogućnosti pružaju naši otoci? Odgovore zapiši na papir i razmijeni ih s

prijateljicom/prijateljem u klupi.

Razgovarajmo

Na koje dvije osnovne skupine dijelimo putnike?Koji su kriteriji razvrstavanja oblika turizma?

Stvaraj

Načini plakat s osnovnim informacijama o rekreativnom turizmu na planini. Objesi ga na zid u učionici.

Kulturni turizam

Kulturni turizam (više u Kulturni turizam i turistička kultura) možemo objasniti kao kretanje

ljudi potaknuto kulturnim privlačnostima nekog područja radi prikupljanja novih informacija i

iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe.

Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma koji su blisko vezani i

vrlo dobro se upotpunjuju. Kulturni turizam ne znači samo upoznavanje kulturno-povijesne

baštine nekog kraja (putovanje u prošlost), već i upoznavanje suvremenog načina života ljudi

tog područja. Prema podacima Instituta za turizam, upoznavanje kulturno-povijesnog

naslijeđa u Hrvatskoj je daleko manje zastupljeno kao osnovni motivi dolaska turista u odnosu

na odmor i opuštanje i prirodne ljepote.

Razgovarajmo

Što se podrazumijeva pod pojmom kulturnog turizma? Razmisli o kulturnim vrednotama svog zavičaja koje

turistički djelatnici nisu prepoznali. U dogovoru s voditeljem, rezultate svog projekta stavite (na hrvatskom i

engleskom jeziku) staviti na stranicu wikipedie (turizam).

Stvaraj

Izradi katalog kulturnih događanja za vrijeme ljeta koje bi ti željela/želio. Ponudi ga turističkoj zajednici u

svome mjestu.

Saznaj više

Iz monografije ili turističkog vodiča pročitaj o kulturno-povijesnoj baštini svoga mjesta koju bi turisti trebali

posjetiti. U knjižnici ili putem računalne mreže saznaj više o muzejima u svome mjestu i posjeti ih. Razgovaraj o

tome sa svojim ukućanima i pozovi ih kao vodič na šetnju gradom i u posjet muzejima.


Zdravstveni turizam

Zdravstveni turizam je poseban oblik turizma koji se stručno služi prirodnim ljekovitim

izvorima i postupcima medicinske terapije koji bi trebali očuvati i poboljšati zdravlje, a time i

ukupnu kvalitetu života. Osnovu zdravstvenog turizma čini korištenje prirodnih ljekovitih

činitelja koji mogu biti morski, toplički i klimatski.

Stvaraj

Saznaj više o ljekovitom blatu. Informaciju potraži u knjižnici ili putem računalne mreže. Saznaj više o Stubičkim

i Krapinskim toplicama.


Koje su mogućnosti prirodnog okružja kraja u kojem živiš za zdrav život i prehranu? Koje ljekovito bilje raste u

prirodnom okružju tvoga mjesta? Razmijeni odgovore s prijateljicom/prijateljem u klupi.

Razgovarajmo

Što čini osnovu zdravstvenog turizma? Na stranom jeziku koji učiš u školi turistu koji traži liječničku pomoć

objasni gdje je bolnica ili ambulanta u tvome mjestu. Poznaješ li neke ljekovite činitelje kraja u kojem živiš?

Navedi ih.

Kongresni turizam

Kongresni turizam podrazumijeva organizaciju skupova, seminara, konferencija, kongresa i

sličnih događanja. Ovaj oblik turizma je izuzetno važan jer omogućava dolazak gostiju

tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme sezone.


Raspitaj se u turističkoj zajednici jesu li se u nekom od hotela u tvom mjestu/gradu u zadnje vrijeme održao ili će

se uskoro održati neki kongres, konferencija ili seminar (potraži u rječniku stranih riječi značenje riječi kongres,

konferencija i seminar). Tko je bio ili će biti organizator? Pokušaj doznati o kojem se kongresu radi i je li u

njegovu radu sudjelovao neki poznati znanstvenik. Napravi obavijest o tome i izvijesti ostale u razredu.

Razgovarajmo

Što je to kongresni turizam? Ima li u tvom mjestu hotela koji mogu razvijati kongresni turizam?

Stvaraj

Saznaj više o znanstveniku Andriji Mohorovičiću (1857. – 1936.) kojeg su najviše zanimali potresi na Zemlji pa

je dostignućima na tom području postigao svjetski znanstveni ugled. Po njemu se Zemljini slojevi, duboko u

Zemljinoj kori, nazivaju moho-slojevi (naziv „moho“ dolazi od Mohorovičić).

Sjeti se još nekih hrvatskih znanstvenika.


Vjerski turizam

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma. U novije vrijeme riječ je široko

zastupljenom i ekonomski vrlo isplativom obliku turizma. Sve svjetske religije imaju

određena mjesta (svetišta) koja prigodno posjećuju hodočasnici kojima su pruženi različiti

infrastrukturni, gastronomski, kulturni i ostali sadržaji. Poznati centri vjerskog turizma su

Lourdes, Fatima, Meka, Medina, Međugorje... U Hrvatskoj se nakon Domovinskog rata

značajnije počelo razvijati i nacionalno svetište u Mariji Bistrici.


Svaki grad ima svog sveca zaštitnika koji se slavi na dan grada. Koji je svetac zaštitnik tvog mjesta/ grada u

kojem živiš i kojeg se datuma obilježava? U grupama po četvero napravite plakat o aktivnostima koje će se

događati za dan tvog mjesta. Predstavite svoj plakat drugim grupama u razredu i napravite zajednički plakat za

cijeli razred. Objesite ga na zid u hodniku na ulazu u školu.

Razgovarajmo

Što je to vjerski turizam? Koja su naša hrvatska svetišta? Pronađi na računalnoj mreži podatke o broju turista

koji dolaze u pojedina svetišta.

Stvaraj

Saznaj više o marijanskim svetištima. Podatke pronađi u knjižnici ili putem računalne mreže.

Nautički turizam

Nautički turizam je u porastu i iznimno je važan za Hrvatsku jer koristi naše prirodne ljepote,

more i obalu, ali i otoke koji inače ne bi imali veće izglede za uključivanje na međunarodno

turističko tržište. Upravo na tim prostorima postoji velika mogućnost razvoja takozvanog

robinzonskog turizma. Nautički turizam obuhvaća razne (pod)oblike turizma kao što su

jedrenje, krstarenje, ronjenje i sl.


Zapiši na papir ideje koje ti prve padnu na pamet kad čuješ riječ „more“. Razmijeni svoj papir s idejama s


Razgovarajmo

Zašto je Hrvatska zemlja 1000 otoka?Što je „robinzonski turizam“?Jesi li čuo za projekt turističke ponude na

jadranskim svjetionicima?

Stvaraj

Saznaj više o ronilačkom turizmu. Kažu da se na dnu Jadranskog mora krije 15.000 potonulih brodova, amfora,

zrakoplova. Podatke o tome potraži u knjižnici ili putem računalne mreže.


Ekoturizam

Ekoturizam je odgovorno putovanje u prirodna područja kojim se čuva okoliš i unaprjeđuje

blagostanje lokalnog stanovništva. Njegova obilježja su prirodno očuvani prostori, korištenje

jednostavnih vrsta smještaja i strogo pridržavanje Zakona o zaštiti okoliša, što uključuje i

ograničeni broj posjetitelja. S ekoturizmom su povezani i prirodni turizam, ruralni turizam,

agroturizam, pa i „robinzonski turizam“.

Hrvatska je jedno od prvih europskih odredišta koje je omogućilo razvoj naturizma

(njegovanje kulta nagog tijela) kojemu su skloni posjetitelji zemalja sjeverne i zapadne

Europe koji žele što više živjeti u skladu s prirodom.

Razmisli/razmijeni misli

Kako ti pridonosiš očuvanju okoliša u kojem živiš?

Razgovarajmo

Koja su osnovna obilježja ekoturizma? Koliko je kraj u kojem živiš pogodan za razvoj ekoturizma? Objasni zbog

čega je pogodan ili zbog čega nije pogodan. Što bi ti još mogla/mogao učiniti za očuvanje okoliša?

Činim

Još bih mogla/mogao učiniti i...

Stvaraj

Načini u grupi plakat flore i faune svoga kraja. Posluži se slikama i fotografijama. Posebno naglasi koje su

ugrožene vrste biljaka i životinja u tvom kraju te navedi razloge zbog kojih su ugrožene.

Saznaj više o etnoselu Jesenju u Zagorju. Podatke potraži u turističkoj agenciji ili putem računalne mreže.

Lovni i ribolovni turizam

Lovni i ribolovni turizam karakterističan je za mjesta na moru, jezerima i rijekama. Gosti koji

dolaze zbog lova poznati su po svojoj velikoj potrošnji, pa se sva mjesta koja za to imaju

mogućnosti žele uključiti u ovaj oblik turizma.

Razmisli/razmijeni misli

Koje se životinje love u kraju u kojem živiš? Ima li ugroženih vrsta životinja koje se ne smiju loviti? Odgovore

razmijeni s prijateljicom/prijateljem u klupi.

Razgovarajmo

Iako su gosti koji dolaze zbog lova i ribolova poznati po svojoj velikoj potrošnji, koje su negativne posljedice tog

oblika turizma za floru i faunu? Je li kraj u kojem živiš pogodan za lovni i ribolovni turizam?


Stvaraj

Načini plakat „upozorenja“ za lovce. Nabroji vrste životinja na kopnu i u vodi koje se, u kraju u kojem živiš, ne

smiju loviti u određeno godišnje doba.

Saznaj više o morskoj medvjedici. Podatke potraži u literaturi ili putem računalne mreže.

Saznaj više o sve popularnijem obliku turizma - promatranju ptica (birdwatching) i razmisli koje bi još životinje

u svom prirodnom staništu mogle biti zanimljiv dio turističke ponude tvoga kraja.


Preduvjeti za razvoj turizma

Što čini privlačnim neko odredište/destinaciju?

Da bi neko mjesto bilo privlačno turistima, treba ispunjavati sljedeće preduvjete:

1. Najčešći razlog posjeta nekom mjestu su njegove ljepote i znamenitosti odnosno kulturna i

prirodna baština ili , jednom rječi, turističke atrakcije. U skladu s tim nazivom razlikujemo

prirodne atrakcije, nastale djelovanjem prirodnih sila, i društvene atrakcije, nastale

djelovanjem čovjeka. S obzirom na razmještaj, atrakcije mogu biti koncentrirane ili raspršene

na većem području.

2. Treba biti dostupno. Osim prometne dostupnosti, za razvitak nekoga turističkog mjesta

nužna je i informativna dostupnost, tj. veliki broj turista treba pravodobno i točno biti

informiran o svim obilježjima navedenog mjesta.

3. Postojanje i izgradnja objekata za smještaj i prehranu gostiju je nužan preduvjet turističkog

razvitka u nekom mjestu.

4. Uspješno djelovanje turističkih zajednica također je bitan činitelj dolaska turista. Rad

turističke zajednice posebno je značajan u pogledu promidžbe mjesta odnosno ponuđene

destinacije.

5. Od velike važnosti u promidžbi jednoga turističkog odredišta i ponude njegovih atrakcija

jest i turistička agencija.

Osim pojma turističko mjesto, koristi se i naziv turistička destinacija, čime se označava krajnji

cilj nečijeg putovanja.

Turističkom destinacijom se može nazivati samo mjesto (grad, općina, ali i pojedinačni

lokalitet (npr. Plitvička jezera kao krajnji cilj nečijeg putovanja), regija, država pa i cijeli

kontinent. Primjerice, za japanske ili američke turiste odredište putovanja je uvijek Europa, u

kojoj za vrijeme putovanja posjećuju više zemalja i gradova.


Razmisli zbog čega neko odredište može prometno biti pogodno, a zbog čega nepogodno za razvoj turizma u

tvom kraju. Razloge ispiši u tablicu s dva stupca: POGODNO i NEPOGODNO. Razmijeni svoju tablicu s


Razgovarajmo

Navedi osnovne uvjete za razvoj turizma. Navedi što je pogodno za razvoj turizma u kraju u kojem živiš, i zašto,

odnosno što nije pogodno i zašto. Je li po tvom mišljenju privlačno samo ono što je već u turističkoj ponudi ili

možemo osmisliti nove sadržaje? Primjerice - novi sport, festival, muzej.

Jesi li čuo za Muzej pokidanih veza koji je jedan od najposjećenijih u Zagrebu?


Stvaraj

Potraži zajedno sa svojim prijeteljem u klupi više informacija o avanturizmu na hrvatskim rijekama - Kupi,

Dobri, Korani, Mrežnici, Cetini, Zrmanji... koje postaju sve zanimljivije ljubiteljima raftinga.. Jesi li čuo za

Maraton lađa s Neretve?

Turističke atrakcije

Nezaboravan doživljaj, uz odmor i rekreaciju, predstavlja glavni pokretač za odlazak turista

na putovanje. Turist je danas najčešće osoba koja živi stresnim životom poslovnog čovjeka u

gradskoj vrevi. Zbog toga se na svjetskom turističkom tržištu posebno traže odredišta koja

gostu omogućuju aktivan i izravan dodir s čistom prirodom, tradicijom i kulturnim naslijeđem

u mirnom okruženju. Današnji turisti su iskusni i dobro informirani putnici koji, s obzirom na

vrijeme kojim raspolažu i uloženi novac, žele dinamičan i atraktivan turistički proizvod.

Motivi koji turista pokreću na odlazak na putovanje su:

1. psihički motivi - predstavljaju čovjekovu želju za duhovnom i tjelesnom okrjepom te za

zdravim i aktivnim načinom života;

2. međuljudski motivi - proizlaze iz ljudske želje za druženjem, provođenjem više vremena s

rodbinom i prijateljima, što nam odmor omogućava, ali i sklapanje novih poznanstava te

kontakt s domaćim stanovnicima;

3. kulturni motivi - u stalnom su porastu jer su turisti sve više zainteresirani za kulturne i

tradicijske vrijednosti područja, za gastronomiju, folklor, običaje, povijesno naslijeđe...;

4. motivi statusa i prestiža - odnose se na čovjekovu želju za priznanjem i ugledom u sredini

u kojoj živi kako bi i sam stekao bolju sliku o sebi.

Danas se više ne postavlja pitanje gdje otići na odmor jer su standardi prijevoza i ugostiteljske

ponude svuda visoki. Pitanje je kako provesti odmor, a da nam on ostane upamćen kao

nezaboravan doživljaj. To nam mogu pružiti prirodne i društvene znamenitosti, ali samo one

koje su dostupne i prilagođene turističkom razgledavanju.

S obzirom na to u kojem stupnju pojedina atrakcija može privući turiste, dijelimo ih na:

1. primarne atrakcije - zbog kojih turisti iz udaljenih zemalja odlučuju posjetiti baš tu

destinaciju, dakle one predstavljaju glavni razlog turističkih dolazaka;

2. sekundarne atrakcije - imaju lokalno značenje, kod turista su popularne, ali nisu od

presudne važnosti za posjet nekom području;

3. tercijarne atrakcije - koje turisti posjećuju usputno, kad se već nalaze u nekom mjestu.

Za dojam koji će na turiste ostaviti posjet nekoj atrakciji od presudne je važnosti priča koja

privlači i predstavlja određeni kraj ili znamenitost ili interpretacija atrakcije. To je način na

koji ćemo predstaviti atrakciju kako bismo turista uveli u priču i omogućili mu da u kratkom


vremenu i sam osjeti kako postaje dio našega prirodnog i kulturnog prostora. Ovo je posao

turističkih vodiča, ali ga oni sami ne mogu kvalitetno obaviti bez suradnje i pomoći turističke

zajednice te zaposlenika u muzejima i drugim kulturnim institucijama.

Istraživanja provedena među mladima pokazala su da ih klasična interpretacija ostavlja

nezainteresiranim. To je još jedan od razloga zbog kojih treba stalno osuvremenjivati ponudu

i činiti je posebnom i privlačnom i gostima i sebi.

Razmisli

Koje su sve turističke atrakcije u tvom mjestu?Postoji li neka koju biste ti i tvoji prijatelji predložili?

Razgovarajmo

Nabroji motive koji turista pokreću na odlazak na putovanje?

Jesi li ikad sam poželio ispričati priču o svom mjestu za koju znaš da bi privukla mnoge?

Kako dijelimo turističke atrakcije? Zaokruži navode u tablici koji bi tebi bili zanimljivi za posjeta muzeju i

galeriji. Objasni zašto bi ti oni bili zanimljivi.

Stvaraj

Slikanjem ili tekstom opiši neke atrakcije u svome mjestu. Napiši sastav pod naslovom „Spomenici mi pričaju“.

Atrakcije prema načinu pojavljivanja

1. Prirodne atrakcije predstavljaju jedan od glavnih razloga posjeta nekom mjestu, ali za

razvoj turizma značajni su i klima, hidrografski činitelji, biljni i životinjski svijet koji

upotpunjuju turistički doživljaj.

- Nacionalni parkovi su sačuvani ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjeni ekosustavi. U

njima je zabranjena svaka aktivnost koja bi na bilo kakav način mogla oštetiti prirodu

- Parkovi prirode su veća prirodna, ekološki zaštićena područja.

- Strogi rezervati prirode su prostori koji su neizmijenjeni ili neznatno izmijenjeni

djelovanjem čovjeka.

2. Društvene atrakcije se dijele na materijalnu i nematerijalnu baštinu, a podrazumijevaju

način života, umjetnička djela, manifestacije, običaje, spomeničko naslijeđe i jezik domaćeg

stanovništva, ukratko kulturnu baštinu.

Prema postanku i sadržaju razlikujemo izgrađene i ostale kulturne atrakcije.

Izgrađene atrakcije potječu iz svih povijesnih razdoblja, nastale pod utjecajem različitih

epoha i stilova, kao pojedinaca, naroda i vlastodržaca.


Ostale kulturne atrakcije ili nematerijalna baština su vrlo raznolike i obuhvaćaju povijest i

folklor, religiju i umjetnost, kazalište, glazbu i ples, muzeje...

Kulturne atrakcije, kao što su kazališne predstave, festivali, folklor, sportska natjecanja i

druga događanja, još više pridonose posjetu turista izgrađenim atrakcijama.

Kako bi privukla što više posjetitelja, mnoga odredišta grade tematske ili zabavne parkove.

Oni se ubrajaju u skupinu izvedbenih atrakcija.

Prirodne atrakcije

Ljepote i zanimljivosti lokaliteta i krajolika prirodne baštine tzv. prirodne atrakcije

predstavljaju jedan od glavnih razloga posjeta nekom mjestu, ali gotovo u pravilu izravno ne

donose zaradu. Osim njihova postojanja, izniman značaj za razvoj turizma imaju slijedeći

geografski činitelji:

1. klima - predstavlja presudan činitelj za razvoj pojedinih oblika turizma. Tako razvoju

planinskog turizma pogoduju hladne i snježne zime, bez jakih vjetrova. Nasuprot tome,

primorski turizam traži ugodno topla ljeta bez većih oborina.

Hrvatska, s obzirom na svoj smještaj u sjevernome umjerenom klimatskom pojasu, ima klimu

u kojoj se ravnomjerno izmjenjuju četiri godišnja doba, bez velikih temperaturnih razlika.

Jadran je jedna od najsunčanijih obala Sredozemlja s 2600 sunčanih sati, pri čemu prednjači

sunčani Hvar.

2. hidrografski činitelji se dijele na mora i kopnene vode.

Jadransko more ubrajamo u skupinu toplih mora s ljetnom temperaturom od 22 do 25

Celzijevih stupnjeva. Temperatura koja se ni zimi ne spušta ispod 5 stupnjeva C i salinitet od

38 promila, kao i tople morske struje pogoduju brojnosti ribljih vrsta. Sve ovo pridonosi

razvoju različitih vrsta turizma: nautičkog, pomorskog, ronilačkog, ribolovnog... Jaki vjetrovi

koji povremeno pušu na pojedinim dijelovima pogoduju surferima i kiterima (Bol na Braču i

Vidova gora).

Zbog boje neba i stjenovitog podmorja, Jadran krasi prelijepa plava boja i prozirnost do 56 m.

Kopnene vode privlače manje turista od mora, ali i u ovoj kategoriji imamo sve veći broj

turističkih dolazaka, posebno na jezera i termalne izvore. Rijeke i ledenjaci češće su cilj

akcijskih izleta i tura.

3. biljni svijet u Hrvatskoj s 4275 biljnih vrsta zauzima treće mjesto u Europi u odnosu na

broj vrsta po površini. Od toga je 346 endemskih vrsta, od kojih je najpoznatija velebitska

degenija. Zakonom je zaštićena i cijela porodica orhideja koje su vrlo rasprostranjene u

Hrvatskoj i čine gotovo 15% cjelokupne flore. Zajedno s brojnim zaštićenim i endemskim

primjercima životinjskog svijeta upotpunjuju turistički doživljaj.


Primjer zanimljive turističke ponude predstavlja promatranje biljnog i životinjskog svijeta u

prirodnom okruženju nacionalnih parkova, parkova prirode i strogih rezervata.

Nacionalni parkovi su sačuvani ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjeni ekosustavi. U

njima je zabranjena svaka aktivnost koja bi na bilo kakav način mogla oštetiti prirodu, a

dopuštena je samo tradicionalna poljoprivreda i turistička rekreativna djelatnost. Hrvatski

nacionalni parkovi su Brijuni, Kornati, Krk, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera (pod zaštitom

UNESCO-a), Risnjak i Sjeverni Velebit.

Parkovi prirode su veća prirodna, ekološki zaštićena područja. Svojim izgledom

predstavljaju razlog za turističke dolaske, odmor i rekreaciju u okruženju prirode. U Hrvatskoj

postoji jedanaest parkova prirode: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk,

Telašćica, Učka, Velebit, Žumberak, Vransko jezero i Lastovsko otočje.

Strogi rezervati prirode su prostori koji su neizmijenjeni ili neznatno izmijenjeni

djelovanjem čovjeka. U ovu skupinu ubrajamo Hajdučki i Rožanski kuk u parku prirode

Velebit te Bijele i Samarske stijene jugoistočno od Mrkoplja.


Ima li zaštićenih vrsta biljaka ili životinja u tvom kraju? Ako ih ima, napiši koje su to biljke ili životinje.

Koji je po tvom mišljenju najprivlačniji prirodni okoliš za turizam u Hrvatskoj? Ako se radi o jadranskoj obali,

prokomentiraj sa svojim prijateljima činjenicu da zemlje koje nemaju mora zarađuju od turizma više nego

Hrvatska.

Razgovarajmo

Koje prirodne atrakcije pridonose razvoju turizma? Kako dijelimo hidrografske činitelje?

Društvene atrakcije - materijalna i nematerijalna baština

Jezik turizma pod društvenim atrakcijama podrazumijeva način života, umjetnička djela,

manifestacije, običaje, spomeničko naslijeđe i jezik domaćeg stanovništva, ukratko baštinu i

kulturno stvaralaštvo.

Iako prema svim pokazateljima turiste najviše privlače prirodne atrakcije, upoznavanje

kulturnih vrednota - posjeti muzejima, kazališnim predstavama, folklornim priredbama…,

upotpunjuje njihov doživljaj i pomaže im stvoriti cjelokupniju sliku o nekoj zemlji.

Posebnost društvenih atrakcija je u tome da su podjednako privlačne u svim godišnjim

dobima. Stoga su turističkim radnicima zanimljive kao način na koji se može produljiti

turistička sezona i povećati zarada.

Prema postanku i sadržaju razlikujemo izgrađene i ostale kulturne atrakcije:

Izgrađene atrakcije ili materijalna baština – čine povijesna i moderna arhitektura,

spomenici, parkovi…


Ostale kulturne atrakcije ili nematerijalna baština su vrlo raznolike i obuhvaćaju od

povijesti i folklora, religije i umjetnosti, kazališta, glazbe i plesa, do muzeja u kojima je

moguće organizirati festivale i dramske izvedbe povijesnih priča.

Izgrađene atrakcije u Hrvatskoj - materijalna baština

Izgrađene atrakcije u Hrvatskoj potječu iz svih povijesnih razdoblja, a nastale su pod

utjecajem različitih epoha i stilova, kao pojedinaca, naroda i vlastodržaca. Najstarija

prapovijesna nalazišta sačuvana su u Krapini i Vučedolu.

Većina spomenika antičkoga rimskog i nešto manje grčkog razdoblja smještena je uz more, a

najznačajniji su: Arena, Augustov hram i Zlatna vrata u Puli, rimske iskopine na Brijunima,

ostaci rimskog grada Salone te Dioklecijanova palača u Splitu. Ostaci rimskog hrama

Augusteuma u Vidu (pored Metkovića), prezentirani na jedinstven način u Arheološkom

muzeju Narona, obogatili su muzejsku i turističku ponudu Hrvatske. Jak utjecaj religije doveo

je do izgradnje brojnih crkava, a bizantski utjecaj na gradnju posebno je vrijedan i vidljiv na

Eufrazijevoj bazilici u Poreču (jedna od hrvatskih znamenitosti s liste UNESCO-a).

Srednjovjekovno razdoblje ostavilo je sačuvane utvrđene gradove (urbane cjeline), kao što su

grad Trogir i Dubrovnik, i feudalne dvorce, kao Veliki Tabor te Trakošćan koji današnji

izgled imaju iz 16. odnosno 19. stoljeća.

U hrvatskim primorskim gradovima nalazimo brojne predromaničke i romaničke spomenike.

Crkvica sv. Križa u Ninu i velebna crkva sv. Donata u Zadru lijepi su primjeri predromaničke

umjetnosti. Zadarska katedrala posvećena sv. Stošiji ili crkve i zvonici u Rabu samo su neki

primjeri romaničkoga graditeljstva. Otkriće novih kontinenata i jačanje građanske klase

donijeli su nove stilove gradnje, gotiku i renesansu. Gotika je ostavila brojna arhitektonska

dijela poput Medvedgrada iznad glavnog grada Zagreba kojega krasi slikovita kasno gotička

crkva sv. Marka. Najvažnija i najbolje očuvana djela gotičkog zidnog slikarstva nalaze se u

unutrašnjosti Istre. Brojni relikvijari, kaleži i raskošne rukopisne knjige s minijaturama i slike

iz tog razdoblja čuvaju se u riznicama crkava Hrvatske. Smirena, skladna i otmjena renesansa

je u 15. i 16. st. imala svoj procvat društvene i crkovne arhitekture. Karlovac je idealni grad-

tvrđava tog razdoblja. Brojni su primjeri utvrda-kaštela tih nesigurnih vremena sagrađeni uz

morsku obalu. Velika utvrda Nehaj u Senju i njoj sličan kaštel Vitturi u Kaštelima lijepi su

primjeri takve obrambene renesansne arhitekture. Značajan spomenik kulture je hvarsko

kazalište, koje danas obilježava 400 godina svog postojanja, što ga čini jednim od najstarijih

europskih gradskih kazališta. U to vrijeme plemstvo je izgrađivalo ljetnjikovce i ladanjske

vile smještene u prekrasnim prirodnim ambijentima. Šibenska katedrala ili kapela sv. Ivana

Ursinija u Trogirskoj katedrali naši su kameni dragulji. U renesansnom slikarstvu Hrvatske

največi doprinos su dali dubrovački slikari (Lovro Dobričević, Mihajlo Hamzić i Nikola

Božidarević) koji su slikali u crkvama oltarne slike (triptihe i poliptihe).

Kićen i razigran barokni stil, koji je obilježio graditeljstvo srednjoeuropskih gradova 17. i 18.

st., najprisutniji je na sjeveru zemlje, primjerice u Varaždinu. Brojni su barokni primjeri

raskošnih crkava i obojenih pozlaćenih drvenih oltara crkava Hrvatskog Zagorja. Veliki slikar

sjeverozapadne hrvatske prve polovice 18. st. je Ivan Krstitelj Ranger. Najraskošnija ukrašena

njegova crkva je crkva sv. Marije Snježne u Belcu u kojoj je pored slika unutarnji prostor

oltara i propovjedaonica, potpuno ispunjen pozlaćenim bogatim skulpturama. Zidno slikarstvo


ovog razdoblja doživljava svoj procvat, a ističu se freske u crkvama sv. Marije u Samoboru,

sv. Katarine u Zagrebu i u isusovačkoj crkvi u Dubrovniku. Brojna vrijedna barokna kiparska

dijela izrađena u kamenu i mramoru protežu se gradovima i mjestima uzduž Hrvatske obale,

kao i slikarska djela domaćih i stranih autora.

U 19. stoljeću slijede brojni stilovi i pravci u europskoj modernoj umjetnosti koji se javljaju i

kod nas. Suvremenu umjetnost 20. st. obilježavaju naši veliki i brojni domaći umjetnici i

vrijedna umjetnička dijela.

U skupinu izgrađenih atrakcija ubrajamo još i muzeje, kazališne i operne kuće, galerije,

knjižnice ili sveučilišne centre, ali je mali dio njih našao način da se predstavi turistima i tako

ubroji u ponudu kulturnog turizma naše zemlje.

Ostale kulturne atrakcije ili nematerijalna baština

Ostale kulturne atrakcije ili nematerijalna baština su vrlo raznolike i obuhvaćaju od povijesti i

folklora, religije i umjetnosti, kazališta, glazbe i plesa, do muzeja u kojima je moguće

organizirati festivale i dramske izvedbe povijesnih priča.

Kulturne atrakcije, kao što su kazališne predstave, festivali, folklor, sportska natjecanja i

druga događanja, još više pridonose posjetu turista izgrađenim atrakcijama. Značajne su zbog

toga što pridonose dolasku turista izvan glavne sezone, što povećava prihod od turizma.

Posljednjih godina raste zanimanje turista za sudjelovanjem u životu lokalne zajednice

odnosno upoznavanjem njenih običaja, tradicije, jednom riječju nematerijalne baštine.

Takav oblik turizma potiču i sve važne turističke organizacije i udruge, ponajprije Svjetska

turistička organizacija, jer je riječ o turizmu malih razmjera, odnosno o odgovornom turizmu

koji širi kulturu i razbija predrasude. U takvim zajednicama turisti ponekad i rade zajedno s

domaćinima, npr. beru voće, vade krumpire iz zemlje itd. Ta ponuda podrazumijeva i

gastronomiju, kao dio lokalne kulture, pa se na tom tragu razvija i tzv. gastroturizam kojemu

je cilj upoznavati turiste s lokalnom hranom i načinima njenog pripravljanja. Isto tako raste

zanimanje i za autohtona vina pa se razvija i vinski turizam.

Posjet festivalima, kazališnim predstavama, sudjelovanje u lokalnim aktivnostima, uz posjet

izgrađenim atrakcijama stvara potpuniju sliku o određenom odredištu. Kultura jednog naroda

iznimno je važan turistički "proizvod". Ne smije se zaboraviti da "prezentiranjem i prodajom“

kulture u njenim različitim vidovima, odnosno predstavljanjem i prodajom različitih kulturnih

proizvoda, ne samo da se postiže financijska korist već se zemlja i njeni stanovnici

predstavljaju u najboljem smislu riječi. To je najbolja mogućnost za izgradnju svog

pozitivnog imidža, ponekad i za mijenjanje onog negativnog.

Kako bi privukla što više posjetitelja, mnoga odredišta grade tematske ili zabavne parkove.

Oni se ubrajaju u skupinu izvedbenih atrakcija.

Među zabavnim parkovima prvo mjesto, s gotovo 100 milijuna posjetitelja godišnje, bilježi

devet svjetskih zabavnih parkova grupacije Universal Studio Walt Disney.


Dysneyland - SAD / Legoland- Danska / Tivoli- Danska / Gardaland- Italija

Turiste sve više privlače i obrtničke radionice i tvornice u kojima se na tradicionalan način

proizvode suveniri ili drugi karakteristični proizvodi koji se tu mogu kupiti po sniženim

cijenama. Među brojnim navedenim tvornicama, po broju posjetitelja ističu se The World of

Coca Cola i Swarovski Crystal World.

Sve što je povezano sa sportom i sportskim događanjima također predstavlja razlog posjeta

nekome mjestu i kupnji suvenira.

Prometna dostupnost i razvoj turizma

Prijevoz i turizam su usko međusobno povezani. Nema turizma bez privremene promjene

mjesta boravka, a za to je potreban prijevoz. Prometna dostupnost je prvi preduvjet za

razvoj turizma.

Turistički najposjećeniji krajevi Hrvatske su Istra i Kvarner jer turisti uglavnom dolaze iz

susjednih zemalja (Slovenija, Italija i Austrija) i kao oblik prijevoza koriste osobni automobil.

U ovom slučaju, navedene zemlje su emitivne zemlje jer iz njih turisti dolaze turisti. Hrvatska

je uglavnom receptivna zemlja jer to su zemlje koje turiste primaju. Naša južna odredišta su

lošije cestovno povezana pa do njih pa turisti većinom dolaze zrakoplovom i brodom.

Koliko će neko odredište biti dostupno turistima, ovisit će o duljini, cijeni i udobnosti

putovanja. Zbog toga je posebno važno izgraditi prateće cestovne sadržaje, objekte za

prehranu i točenje pića, priručne trgovine, putničke terminale u lukama te prateće sadržaje u

prijevoznim sredstvima.

Ako u organizaciji javnoga gradskog i međugradskog prijevoza koristimo najsuvremenija

prometna sredstva, ostvarit ćemo značajnu prednost u odnosu na konkurenciju. Prometna

sredstva iz prošlosti poželjno je koristiti kao svojevrsnu turističku atrakciju.

Razgovarajmo

Objasni koje su emitivne, a koje receptivne zemlje? U koje zemlje spada Hrvatska?


Kojim prijevoznim sredstvom najviše voliš putovati? Odgovor objasni prijateljici/prijatelju u klupi. Pogledaj

prometnu kartu Hrvatske i s prijateljicom /prijateljem u klupi prouči kakve su sve mogućnosti prijevoza od tvog

mjesta do glavnoga grada Hrvatske.

Vrste prometa

Promet je prijevoz ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo, a dijeli se na kopneni,

zračni i vodni promet. U kopneni promet spada cestovni i željeznički promet, a u vodni

spada riječni i pomorski promet.U Hrvatskoj je najrazvijeniji cestovni promet.


Navedene oblike prometa prate i različite vrsta prijevoza: cestovni, zračni, željeznički i

brodski a njihova uloga u razvoju turizma procjenjuje se po slijedećim obilježjima:

ekonomičnost (cijena usluge), brzina, udobnost i sigurnost.

Stvaraj

Napravi informaciju o najpovoljnijim oblicima prijevoza za dolazak u tvoje mjesto prema rang-listi.

Razgovarajmo

Ocjenama od 1 do 5 ocijeni ekonomičnost, brzinu, udobnost i sigurnost svakog od ovih oblika prijevoza:

cestovni, zračni, željeznički i brodski.

Cestovni promet

Prijevoz automobilom, autobusom i biciklom nastao je dosta kasno, tek krajem 19. stoljeća.

Za njegov razvoj bile su potrebne i izgrađene ceste. 50-ih godina prošlog stoljeća automobili

postaju dostupni velikom broju ljudi što uvjetuje veću izgradnju cesta i pratećih sadržaja kao

što su benzinske postaje te trgovački i ugostiteljski objekti.

Stvaraj

Obiđi autobusni kolodvor i promatrajući očima turista, ocijeni od 1 do 5 čistoću i urednost kolodvora te njegovu

opremljenost i informativno-savjetodavnu funkciju. Na temelju danih ocjena, predloži promjene koje bi

uvela/uveo na autobusnom kolodvoru u svom mjestu.

Željeznički promet

Za organizaciju željezničkog prijevoza potrebna je izgradnja i održavanje infrastrukture

(kolosijeka i terminala) te signalnih uređaja.

Turistička putovanja vlakom postaju zanimljiva i tražena nakon uspostave magistralnih i

međunarodnih vlakova čiji su sastavni dio vagoni za spavanje i vagoni restorani. Ovo je

značajno povećalo udobnost putovanja, a vlakovi dobivaju izgled malih putujućih hotela.

Vlakovi na električni pogon manje od automobila uništavaju i zagađuju okoliš, a potreban im

je (u odnosu na autoceste) i manji prostor za prugu. Zbog toga prometna politika EU-a

stimulira razvoj željeznice. U konstrukciji takvih vlakova prednjače japanski inženjeri.

Iako ne može turiste dovesti do konačnog odredišta, pa je potrebno organizirati prijevoz do

hotela, ovaj oblik prijevoza ima svoje prednosti jer je najotporniji na vremenske nepogode.

Vlakovi voze po svakom vremenu (snijeg, magla, niske temperature...) pa postoje skijaški

vlakovi i brdske željeznice.


U Europi se od 1994. godine razvija TEN (Trans European Network), mreža visokobrzinskih

vlakova koji voze brzinom većom od 200 km/h (prosječna brzina vlaka u Hrvatskoj je 50 km).

Ova vrsta vlaka najzastupljenija je u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj.

Stvaraj

Obiđi željeznički kolodvor i promatrajući očima turista, ocijeni od 1 do 5 čistoću i urednost kolodvora te

njegovu opremljenost i informativno-savjetodavnu funkciju. Na temelju danih ocjena, predloži promjene koje bi

uvela/uveo naželjezničkom kolodvoru u svom mjestu.

Saznaj više o željezničkom prometu u Hrvatskoj prije 50 godina. Navedi izvor gdje si našla/našao tu

informaciju.

Vodni promet

Na vodni promet je, isto kao i željeznički, koji je nastao u 19. stoljeću, posebno utjecala

pojava parnog stroja. On je bio prekretnica u prijevozu do dalekih prekomorskih odredišta.

Brod je, uz vlak, najpogodnije prijevozno sredstvo jer ima veliki kapacitet, niske prijevozne

troškove te mogućnost odabira početne i završne luke.

Zbog sve većih putničkih brodova, a time i većeg broja putnika, putničke luke postaju

terminali za prihvat brodova i udoban boravak putnika, ali i prihvat drugih oblika prijevoza

(autobusni i automobilski prijevoz).

Osim pomorskog prijevoza, koji je kod nas najzastupljeniji, u vodni prijevoz ubraja se i

riječni, jezerski i kanalski prijevoz. Ovi oblici prijevoza također zahtijevaju izgradnju

odgovarajućih pristaništa i zimovnika (za zaštitu brodova tijekom zime).

Vodni promet, koji je u funkciji turizma, čine brodovi koji turiste najčešće prevoze s kopna na

otoke, a to su trajekti, katamarani i hidrogliseri.

Razgovarajmo

Koji se tipovi prijevoza ubrajaju u skupinu vodenog prijevoza? Koji su u Europi najznačajniji riječni plovni

putovi? Saznaj više o kanalu La Manche i o plovnim putovima na Dunavu te turističkim mjestima na toj rijeci.

Podatke potraži u enciklopediji ili putem računalne mreže.

Stvaraj

Obiđi luku (ako je ima u tvom mjestu) i, promatrajući očima turista, ocijeni ocjenama od 1 do 5 čistoću i

urednost, opremljenost te informativno-savjetodavnu funkciju.

Zračni promet

Za organizaciju zračnog prometa potrebna je izgradnja zračnih luka. Zrakoplovi se kreću

zamišljenim rutama – koridorima koji se razlikuju po visini i smjeru.


Zrakoplovi su se sve do polovice prošlog stoljeća uglavnom koristili za vojne svrhe. Danas su,

što se turizma tiče, iznimno važno prijevozno sredstvo, a najveća prednost im je brzina

prijevoza (oko 900 km/h), što čini dostupnim čak i najudaljenija odredišta.

Čarter linije omogućile su jeftina putovanja zrakoplovima. Naime, čarterom se unaprijed

zakupljuju mjesta u zrakoplovu u odlasku i povratku, pa se tako postiže velika popunjenost uz

skromniju uslugu. Kako je najskuplje mjesto u zrakoplovu prazno mjesto, prijevoznici na ovaj

način zarađuju dobit, a zračni prijevoz postaje prihvatljiv većem broju ljudi.

Razgovaraj

Opišite svoja iskustva u putovanju zračnim prijevozom. Raspitaj se koje zračne kompanije ima Hrvatska?

Koliko zrakoplova dnevno slijeće i polijeće iz Zračne luke „Pleso“ u Zagrebu? Usporedi te podatke s onima za

zračne luke „Charles de Gaules“ u Parizu i „George Kenedy“ u New Yorku.

Usporedi nazive hrvatskih zračnih luka i popričaj o njima. Misliš li da i nazivi „pričaju svoju priču“?

Razgovaraj o tome u grupi od četvero učenika.

Informativna dostupnost

Uz tisak, televiziju i radio, širenje interneta izvan akademske zajednice, njegovo prerastanje u

istinski globalnu komunikacijsku mrežu i njegova komercijalizacija, otvara nove mogućnosti,

a to su:

1. predstavljanja hrvatske kulturne baštine i drugih turističkom tržištu zanimljivih vrednota

zainteresiranima po čitavom svijetu,

2. širenja pozitivne slike o Hrvatskoj,

3.poučavanja o njezinoj povijesti i znamenitostima te

4. konačno - njezine prepoznatljivosti i privlačnosti (i) kao turističkog odredišta.

Hrvatska raspolaže vrlo kvalitetnom telekomunikacijskom infrastrukturom sagrađenom

tijekom devedesetih godina koja bi trebala poslužiti kao podloga za uvođenje novih

telekomunikacijskih usluga za sve slojeve stanovništva i za njihovo korištenje u svim

područjima ljudske djelatnosti.

Informacijsko-komunikacijska infrastruktura namijenjena sustavu znanosti i visoke naobrazbe

(CARNet, http://www.carnet.hr, Hrvatska akademska i istraživačka mreža), izgrađena još

(tehnološki) davne 1995. godine bila jedna od najboljih i najsuvremenijih mreža te vrste u

Europi.

Do danas su osmišljeni brojni informacijski sadržaji okrenuti ponajprije turističkoj klijenteli.

Postoje i informacijski sadržaji namijenjeni «potrošačima» kulture. Od nedavno postoji

informacijski servis u funkciji kulturnog turizma kojeg je osmislilo Ministarstvo kulture RH.


Ugostiteljstvo

Povijesni razvoj

Ugostiteljstvo se razvilo iz želje za primanjem gostiju, gostoprimstva, koje je u početku bilo

besplatno. Razvilo se iz moralne obveze ugošćavanja putnika, koja je postojala kod svih starih

naroda. Međutim, porast trgovine je doveo do većeg prometa ljudi pa se gostoprimstvo počelo

plaćati najprije u robi (najčešće žitaricama), a potom i u novcu.

Prvi tragovi ugostiteljskih objekata nađeni su oko 5. stoljeća prije Krista u robovlasničkim

državama na Sredozemnome moru.

U Egiptu su u konačištima i krčmama uglavnom nudili samo jedno jelo. Grci su u

gostionicama, koje su se obično nalazile blizu hramova, nudili hranu, piće i smještaj.

Životinje žrtvovane u hramovima pripremale su se i jele u gostionicama koje su često imale

pozornicu za predstave i glazbenike. U Rimskom Carstvu, u blizini odmorišta i termi, otvarale

su se zalogajnice koje su nudile suho voće i jednostavna jela. Piće se nudilo u gostionicama, a

otvarale su se i preteče današnjih restorana, takozvane popine.

Hrvatska, kao dio Sredozemlja, uvijek se nalazila na prometnim putovima. Prve gostionice

nastale su za vrijeme Rima, a iz tog vremena potječe i „rimska gostionica“ u Sisku. U 14.

stoljeću gostionice, krčme i svratišta otvaraju se na području Dubrovnika, Rijeke i Splita.

Međutim, do značajnog razvoja ugostiteljstva dolazi tek sredinom 19. stoljeća, kada se na

jugu Hrvatske razvija brodski i željeznički promet.

Ovo je još jedna potvrda da se promet i ugostiteljski objekti razvijaju zajedno.

Vrste ugostiteljskih objekata

Podjela ili klasifikacija ugostiteljskih objekata potrebna je zbog toga da bi se izbjegla

zlouporaba naziva objekata i tako zaštitili i gosti i ugostitelji. Svi ugostiteljski objekti se dijele

u dvije velike skupine: objekti za smještaj i objekti za prehranu i usluge točenja pića.

Smještajni objekti koji se popunjavaju prvi i često rade tijekom cijele godine, su hotel, hotel

baština, turističko naselje, turistički apartman i pansion.

S obzirom na smještaj i opremljenost, hotele dijelimo na gradske, pansionske i

specijalizirane hotele. Posebna vrsta hotela su hoteli baština koji imaju izvornu prostornu

strukturu i oblik. Za razliku od hotelskih soba, turistički apartmani, osim spavaćeg i

sanitarnog dijela, imaju i kuhinju te dio namijenjen objedovanju.

Turistička naselja su veće cjeline koje se sastoje od hotela i pratećih sadržaja i obično su

izdvojeni od turističkog mjesta.


Dopunski objekti za smještaj popunjavaju se obično poslije osnovnih objekata, a u njih

spadaju kampovi, privatni smještaj i odmarališta.

Objekti za prehranu i usluge točenja pića su restorani, konobe, krčme, caffe barovi

(kafići) ostali objekti za prehranu.

Objekti za prehranu i usluge točenja pića

Objekti za prehranu i usluge točenja pića su restorani, konobe, krčme, caffe barovi (kafići)i

ostali objekti za prehranu.

1. Objekti za prehranu

Restorani su ugostiteljski objekti u kojima se za vrijeme glavnih obroka (ručka i večere), uz

veći izbor i kvalitetniju uslugu, poslužuju topla i hladna jela te slastice, a toče se i različite

vrste pića. Restorani mogu biti smješteni u zatvorenom prostoru, ali i na otvorenom, uz

bazene ili na terasama i sl. U pravilu se sastoje od blagovaonice ili prostora za posluživanje

gostiju i kuhinje.

Osim klasičnih restorana, postoje i specijalizirani restorani, kao što su riblji, vrtni ili

nacionalni koji pripremaju narodna jela i specijalitete, a osoblje je odjeveno u narodnu

nošnju. Da bi ozračje bilo ugodnije, svira glazba koja je prilagođena vrsti restorana.

U skupini ostalih objekata za prehranu su slastičarnice, pečenjarnice, pizzerije, bistroi i

zdravljaci, a za turističke svrhe zanimljive su konobe, kleti i gostionice.

Konobe su uređene i opremljene u skladu s lokalnim obilježjima, a poslužuju specijalitete

svoga kraja, vino i rakiju. Razlikujemo istarsku i dalmatinsku konobu. Ono što je na jugu

Hrvatske konoba, to je u sjevernoj Hrvatskoj klet.

Gostionica je također skromnije uređen objekt u lokalnom stilu, u kojem gosti mogu probati

tradicionalna jednostavna topla i hladna jela i pića toga kraja. U svom sastavu može imati i

nekoliko soba za smještaj gostiju.

2. Objekti za točenje pića

U ovu skupinu ubrajamo kavane i barove.

Kavane su dobro uređeni i opremljeni objekti u kojima se gostima za stolom poslužuju kava,

razna pića, napitci, slastice i jednostavna jela. Najluksuznije su kavane bečkog tipa koje u

svojim prostorima imaju društvene igre (biljar, šah, karte), glazbu uživo te mogućnost čitanja

novina i časopisa. U kavanama talijanskog tipa nalazimo obvezan aparat za espresso kavu, a

često i aparat za sladoled. Kavane francuskog tipa smještene su na prometnim mjestima, često

i na otvorenom uz ograđeni dio pločnika. Nisu namijenjene dužem zadržavanju, pa su zbog

toga jednostavnije opremljene.


U barovima se pripremaju i poslužuju različite vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića i

napitaka, ponekad i “mala” jela (mali zalogaji). Naziv su dobili od francuske riječi barriere,

što znači pregrada, a odnosi se na visoki točionik ili šank uz koji idu i visoke stolice. Ovo je

brojna skupina objekata smještena uglavnom u sastavu hotela, a razlikujemo: aperitiv bar,

restoran bar, noćni bar, caffe bar…

Uz jednostavno opremljene buffete i karakteristične pivnice, vezane uz tradiciju Srednje

Europe, karakteristične za razvoj seoskog turizma su krčme. U njima se često nude lokalni

poljoprivredni proizvodi pripremljeni na domaći način.


Koja su tradicionalna jela i pića u kraju u kojem živiš? U kojim se restoranima, konobama u tvom mjestu

poslužuju tradicionalna jela? Razmijeni odgovore s prijateljicom/prijateljem u klupi.

Razgovarajmo

Koji su ugostiteljski objekti za prehranu? Što pripada skupini ostalih objekata za prehranu? Koje posljedice na

zdravlje ostavlja prehrana „fast food“ hranom? Koje su specifičnosti restorana, konobe, gostionice, kavane,

bara i buffeta? Koja se tradicionalna jela pripremaju za Božić i Uskrs u kraju gdje živiš?

Stvaraj

Na planu mjesta u kojem živiš označi restorane ili konobe gdje se nude tradicionalna jela tvoga kraja. Posluži se

slikom, crtežom tradicionalnih jela i zalijepi ih pored imena tih restorana i konoba.

Pronađi recepte starih jela svoga kraja i napravi kuharicu. Recepte napiši na hrvatskom standardnom jeziku i

dijelaktu svoga kraja. Ako je želiš poslati prijateljima u inozemstvo, prevedi recepte na strani jezik.

Saznaj više o tradicionalnim jelima Dalmacije, Istre i Zagorja. Potraži podatke u knjigama kuharicama tih

krajeva.

Objekti za smještaj

Osnovni smještajni objekti koji se popunjavaju prvi i često rade tijekom cijele godine su

hotel, hotel baština, turističko naselje, turistički apartman i pansion.

Hoteli su ugostiteljski objekti koji gostima pružaju usluge noćenja i doručka, a mogu pružati i

usluge prehrane, točenja pića i druge usluge.

S obzirom na smještaj i opremljenost, dijelimo ih na:

- Gradski hoteli, koji najčešće pružaju samo uslugu noćenja i doručka, namijenjenjeni su

poslovnim ljudima te opremljenošću moraju zadovoljiti potrebe poslovnog svijeta pa gosti

mogu koristiti telefaks, internet i direktne telefonske linije. Danas su sobe sve češće

opremljene sustavom ključanica s karticom, a hoteli imaju videonadzor.

- Pansionski hoteli smješteni su u turističkim mjestima pa gostima pružaju uslugu punog

pansiona ili polupansiona. Puni pansion obuhvaća sva tri glavna obroka (doručak, ručak i

večera), dok polupansion obuhvaća doručak i jedan glavni obrok. U posljednje vrijeme sve su


češći all inclusive hoteli koji svojim gostima nude pet obroka dnevno i piće sa šanka. Kako su

ovi objekti namijenjeni odmoru i razonodi gostiju, u svom sastavu imaju i bazene, teniske

terene, uslugu iznajmljivanja brodova, bicikala, škole jedrenja, ronjenja i brojne druge

aktivnosti o kojima se brinu turistički animatori (osobe zadužene za provedbu i organizaciju

aktivnog odmora gostiju).

- Specijalizirani hoteli su smještajem i opremljenošću namijenjeni posebnim skupinama

gostiju. Takvi su na primjer kongresni hoteli, skijaški, ronilački hoteli, hosteli, moteli i sl.

Hoteli baštine su hoteli koji moraju biti smješteni u starim, izvornim, tradicijskim,

povijesnim, ruralno-urbanim strukturama i građevinama, uređeni i opremljeni na tradicijski

način. Hotel baština ne može se nalaziti u replikama (kopijama) starih građevina i struktura;

postojeće stare građevine ne mogu se dograđivati i nadograđivati, već trebaju zadržati izvornu

prostornu strukturu i oblik.

Turistička naselja su veće cjeline koje se sastoje od hotela, ugostiteljskih objekata, objekata

za zabavu i rekreaciju, trgovina, suvenirnica i svih ostalih pratećih sadržaja, a obično su

izdvojeni od turističkog mjesta i smješteni u prirodi na atraktivnoj lokaciji.

Turistički apartmani, za razliku od hotela koji iznajmljuju sobe, osim spavaćeg i sanitarnog

dijela, imaju i kuhinju te dio namijenjen objedovanju. S obzirom na veličinu i opremljenost,

razlikujemo apartmane tipa „A“, „B“ i studio apartmane koji su kod nas najčešći, a sastoje se

od kupaonice i jedne prostorije koja je spavaći i dnevni prostor.

Dopunski objekti za smještaj popunjavaju se obično poslije osnovnih objekata, a u njih

spadaju kampovi, privatni smještaj i odmarališta.

Privatni smještaj je najbrojniji i najviše zastupljen smještaj u hrvatskoj turističkoj ponudi. U

ovoj ponudi nalazimo sobe, apartmane i kuće za iznajmljivanje, ali i kampove i odmarališta.

Posljednjih godina u cijeloj Hrvatskoj dio ove ponude prerasta u male obiteljske hotele kojih,

pogotovo na Jadranu, ima sve više. Ove objekte posjećuje veliki broj gostiju, i zbog prisne

atmosfere, i zbog veće mogućnosti zadovoljavanja individualnih želja.

Kategorizacija ili kvaliteta objekata određuje se zvjezdicama ( ** do *****) za smještajne

objekte, te kuharskim kapama (zlatna, srebrna, brončana ) za restorane. Pri kategorizaciji

objekata gleda se smještaj i izgled objekta, tehnička opremljenost te razina usluga.

Objekti najviše kategorije obično su smješteni na atraktivnim lokacijama i svojim izgledom

govore o uređenju i opremljenosti objekta, dok brojno i uslužno osoblje stoji gostima na

raspolaganju u svakom trenutku. Naravno, i cijena je u tim objektima viša.

Razgovarajmo

Iz čega se razvilo ugostiteljstvo? Kako dijelimo ili klasificiramo ugostiteljske objekte? Kako se kategorizira ili

određuje kvaliteta ugostiteljskih objekata? Koji su osnovni ugostiteljski objekti za smještaj? Koji objekti

pripadaju skupini dopunskih smještajnih objekata?

Stvaraj

Zamisli da si vlasnica/vlasnik jednoga maloga obiteljskog hotela. Što bi sve od zabavnih sadržaja

ponudila/ponudio svojim gostima? Napiši nešto o tome.


Saznaj više o kampiranju, kao obliku turizma u Hrvatskoj. Raspitaj se o tome u Udruzi kampista u Hrvatskoj.

Adresu Udruge potraži putem računalne mreže.


Na stranom jeziku koji učiš u školi napiši dobrodošlicu za gosta.

Hoteli se kategoriziraju po kvaliteti i sadržaju koje nude, a to se označava brojem zvjezdica (1-5). Raspitaj se

koji su sve hoteli u mjestu u kojem živiš i koliko imaju zvjezdica. Navedi sve sadržaje koje ima hotel s najviše

zvjezdica. Podatke razmijeni s drugima u razredu.

Turistička agencija

Za destinaciju koja raspolaže vrijednim prirodnim i kulturnim zanimljivostima, smještajno-

ugostiteljskim kapacitetima i odgovarajućom prometnom infrastrukturom kažemo da

raspolaže turističkom ponudom. Sve to zajedno predstavlja prilično širok pojam jer turisti

koriste samo neke dijelove te ponude (npr. uslugu hotelskog noćenja i prehrane, uslugu

prijevoza, uslugu razgledanja nekog muzejskog postava itd.). Samostalno istraživanje

oduzima puno vremena i energije pa većina turista odlučuje povjeriti organizaciju svoga

putovanja turističkoj agenciji. Turistička agencija predstavlja poduzeće koje različite

proizvode i usluge sažima u specifičan turistički proizvod. Uspješnost rada te agencije

uvjetovana je kreativnošću i znanjem, ali i ljubaznošću i uslužnošću njenih zaposlenika.

Proizvod turističke agencije naziva se turistički aranžman ili paket putovanje koje se

sastoji od putovanja prijevoznim sredstvima, smještaja, prehrane i posjetama kulturnim,

sportskim i zabavnim sadržajima radi pasivnog ili aktivnog sudjelovanja. Kako bi napravila

kvalitetan turistički proizvod, putnička agencija treba uskladiti rad različitih uslužnih

djelatnosti. Svaka od njih treba profesionalno i kvalitetno odraditi svoj dio posla jer turist

doživljava turistički proizvod kao cjelovitu uslugu. Ako turist nije zadovoljan samo jednim

elementom turističkog proizvoda, neće biti zadovoljan ni cjelokupnim proizvodom. Prema

nekim tvrdnjama, nezadovoljan turist obavijestit će o tome sedam puta više ljudi nego

zadovoljan gost, čime se ruši ugled putničke agencije.

Putnička agencija, pored uloge organizatora u stvaranju turističkog aranžmana, ima i

posredničku ulogu i pojavljuje se kao posrednik između turističke ponude (ugostiteljski

objekti, prijevoznici, kulturne institucije...) i turističke potražnje koju čine turisti.

Putnička agencija turistima omogućava izbjeći probleme koji mogu nastati u kontaktu turista

i ponuditelja usluga zbog nepoznavanja jezika ili kratkoće vremena; smanjuje rizik putovanja

zbog neiskustva ili nekog drugog razloga i postiže povoljniju cijenu putovanja od one koju bi

turist sam postigao kada bi se dogovarao sa svakim ponuđačem usluga, posebno jer agencije

dobivaju količinski popust.

Rad turističkih zajednica i agencija bitno utječe na gospodarski i društveni razvitak područja

na kojem djeluju. Ako je on kvalitetan i plodan, povećava se mogućnost zapošljavanja i

zarade te ulaganje u obrazovanje, kulturu, znanost, sport... Time se povećava mogućnost

stvaranja novih atrakcija, ali i udobnijeg života za domaće stanovništvo, kao i za goste. U

konačnici sve to skupa stvara ljepšu sliku o destinaciji odnosno tvome mjestu, regiji i zemlji.


Razgovarajmo

Koja je uloga turističke zajednice? Koja je uloga turističke agencije? Postoje li u tvom mjestu turistička

zajednica ili turistička agencija? Što putnička agencija omogućuje turistu? Što je turistički aranžman ili paket-

putovanje? Objasni pojmove: turističko tržište, turistička ponuda, turistička potražnja.

Na primjeru organizacije školskog izleta pokušaj odgovoriti od kojih se elemenata sastojao taj turistički

aranžman? Čime si bila/bio posebno zadovoljan? Koji bi element promijenila/promijenio i zašto?

Stvaraj

Posjeti neku putničku agenciju u svom mjestu i prikupi prospekte i druge promidžbene materijale. U skupini

pokušaj grupirati sve vrste usluga koje se pružaju turistima za vrijeme trajanja putovanja.

Sastavi turistički aranžman za mlade svojih godina koji bi se ostvario u tvom mjestu, eventualno u širem

okruženju za vrijeme ljeta i zimskih praznika.

Saznaj više o jednoj od svjetski poznatih turističkih agencija. Napiši sastav o tome. Podatke potraži u turističkoj

agenciji ili putem računalne mreže.

Turistička zajednica

Turističke zajednice se osnivaju radi promicanja i unaprjeđenja turizma na području na

kojem djeluju. Predstavljaju oblik djelovanja u turizmu posebno značajan zbog stvaranja

turističke ponude i načina privlačenja turista.

Osnivaju se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U Hrvatskoj postoje Hrvatska

turistička zajednica te županijske i gradske odnosno općinske turističke zajednice.

Rad turističke zajednice, kao i promidžba mjesta financiraju se iz boravišne pristojbe i

turističke članarine uključenih članova. Sva hrvatska turistička mjesta svrstana su u četiri

razreda (A, B, C i D), ovisno o broju turističkih posjeta. O razredu u koje je turističko mjesto

svrstano ovisit će i visina boravišne pristojbe.

Saznaj više

Otiđi u turističku zajednicu svog mjesta i napravi intervju s direktorom ili nekom od odgovornih osoba.

Razmijenite u razredu razmišljanje o dobrim i lošim stranama otkrivenog.


Pozitivni i negativni utjecaji turizma

Turizam može na različite načine utjecati na sredinu, a u prvom redu, utječe na:

1. gospodarski razvoj (uglavnom pozitivni utjecaj),

2. društvo i kulturu (pozitivni i negativni utjecaj),

3. prirodnu okolinu (uglavnom negativni utjecaj).

1. Utjecaji na gospodarski razvoj su uglavnom pozitivni, a negativnih utjecaja ima znatno

manje. Zbog pritiska povećanog broja turista, često se u turističkoj destinaciji podižu cijene

usluga u restoranima, trgovinama i na drugim mjestima. Pretjerano rastu cijene zemljišta i

ostalih nekretnina.

Nije dobro ako se neka turistička destinacija orijentira isključivo na razvoj turizma jer u

slučaju ratova, političkih nemira ili elementarnih nepogoda pada interes za putovanjima, čime

dolazi u pitanje i ekonomski razvoj te destinacije.

2. Međuodnos društvenog i kulturnog djelovanja s turizmom može imati pozitivne i

negativne utjecaje. Najčešći negativni učinci su štete učinjene na kulturno-povijesnim

spomenicima, slabljenje kulturnog identiteta sredine u koju gosti dolaze, nekritičko

prihvaćanje stranih vrijednosti i uzora, sukobi između lokalnog stanovništva i posjetitelja te

porast kriminala.

Društveni i kulturni identitet prostora čini splet kulturnih i duhovnih vrijednosti materijalne i

nematerijalne prirode. Posebnu važnost za turizam imaju djela domaćih umjetnika (slikara,

kipara, pisaca i znanstvenika), a važne su i duhovne vrijednosti, kao što su običaji, folklor,

jezik i slično. Korištenje tih dobara u turističke svrhe može imati pozitivne, ali i negativne

učinke. Kulturne se vrijednosti mogu oštetiti ili ukrasti (npr. krađa amfora iz naših

podmorskih nalazišta).

Nekontrolirani razvoj masovnog turizma snažno djeluje na prirodni okoliš, ali i na razvoj

sredine. To se odnosi na slabljenje izvornog identiteta turističke sredine koja nekritički

prihvaća strane utjecaje, zanemarujući pri tome izvorne vrijednosti. Primjerice, umjesto

domaćeg ugođaja sve se više nudi instant ili fast food ugođaj.

Jedan od negativnih utjecaja turizma ogleda se u prevelikom priljevu stanovništva u priobalno

područje gdje se javlja problem prenapučenosti. Litoralizacija predstavlja okupljanje

prevelikog broja ili koncentraciju ljudi, dobara i aktivnosti na obalama. Donedavno je to bio

tipičan proces na jadranskoj obali, što se u posljednje vrijeme mijenja osmišljavanjem novih

turističkih atrakcija na kontinentu.

Zbog mogućnosti zapošljavanja u turizmu, napuštaju se tradicionalna zanimanja (obrti,

pomorstvo, ribarstvo i poljoprivreda), a turizam poprima monokulturno obilježje (postaje

jedina djelatnost kojom se ljudi bave).

3. Turizam utječe na prirodnu okolinu i to su uglavnom negativni utjecaji, npr. gužva na

prometnicama, kupalištima, nedostatak vode i električne energije u turističkoj sezoni,


problemi odvoza smeća i zbrinjavanja otpada i slično. Kako turistički objekti najčešće

zauzimaju najbolje i najatraktivnije prostore (zemljišta), dolazi do sljedećih negativnih

pojava: pretjerana izgradnja i devastacija prostora, zaklanjanje pristupa obali,

zaklanjanje stare gradske jezgre i ostalih turističkih atrakcija te nagrđivanje izgleda

(vizure) cjelokupnog područja i brojne druge pojave.

Primjeri uništavanja obalnog pojasa

Često se govori o pojavi takozvane „apartmanizacije“. Pod tim pojmom najčešće se

podrazumijeva izgradnja prevelikog broja objekata za iznajmljivanje te pretvaranje obiteljskih

kuća i vikendica u smještajne objekte. Mnogi od tih objekata se ne uklapaju u prirodno

okruženje, a često nagrđuju i sliku cijelog mjesta. Takvi objekti imaju negativan utjecaj na naš

turizam i često su „antireklama“ svakog, pa i hrvatskog turizma. U većini zemalja postoje

stroge zakonske odredbe u vezi s korištenjem obalne zone mora, jezera i rijeka jer su takva

područja ekološki najosjetljivija.

Kada se potrebama domicilnog stanovništava pridodaju i potrebe turista, u ljetnim mjesecima

u mnogim turističkim mjestima u priobalju ili na otocima, dolazi do različitih

„preopterećenja“ jer broj korisnika usluga bude udvostručen, ponegdje i utrostručen.

Nagli porast korisnika često dovodi do slijedećih negativnih pojava: preopterećenost

prometne mreže, preopterećenost vodoopskrbne i električne mreže, nedostatak pitke

vode u sezoni, problem zbrinjavanja povećanog otpada i otpadnih voda te

preopterećenost uslužnih službi (trgovine, banke i sl.).

Ekološki problemi se javljaju zbog velike koncentracije ljudi na jednom području, a očituju

se kao: onečišćenje voda, onečišćenje mora (ispusti iz plovila i ostali otpad), onečišćenje

plaža, pojačana gužva (motorna vozila), povećana buka (zabavni objekti), povećani

otpad, povećana opasnost od požara itd.

Razmisli/razmijeni mišljenje - Koji su pozitivni, a koji negativni učinci turizma? Što je turistički aranžman ili

paket-putovanje? Objasni pojmove: turističko tržište, turistička ponuda i turistička potražnja.

Na primjeru organizacije školskog izleta pokušaj odgovoriti od kojih se elemenata sastojao taj turistički

aranžman? Čime si bila/bio posebno zadovoljna? Koji bi element promijenila/promijenio i zašto?

Razgovarajmo - Na kojim se područjima u Hrvatskoj može osjetiti utjecaj turizma? Koje koristi i štete turizam

stvara u gospodarstvu? Koje su koristi i štete od turizma u području društva i kulture? Kako se turizam odnosi

prema prirodnom okolišu?

Stvaraj - Predloži i sadržaje zabave turista tvojih godina na otoku za vrijeme ljetnih praznika, koji neće stvarati

buku i ometati lokalno stanovništvo u noćnim satima. Svoje prijedloge pošalji lokalnim novinama u svome

mjestu.

Saznaj više - Koje su naše plaže dobile „Plavu zastavicu“, a koja su mjesta pobjednici „Plavog cvijeta“

proteklog ljeta? Saznaj zašto se daju te nagrade. Podatke uzmi u turističkoj agenciji ili zajednici ili putem

računalne mreže.

Stvaraj - Organizirajte raspravu u razredu. Na lijevu stranu upisujte razloge za negativan odgovor, a na desnu

razloge za pozitivan odgovor na pitanje u sredini: „Treba li lokalna uprava u vašem mjestu, kraju nešto poduzeti

kako bi se spriječili štetni utjecaji turizma“.

DA NE


Raspravu organizirajte na sljedeći način - Parovi u klupi navode svoje razloge za NE i DA, a potom se

pridružuju drugom paru i uspoređuju razloge na svojim popisima. Svi učenici koji se odluče za niječni odgovor

odlaze na jednu stranu učionice, a oni koji su odgovorili potvrdno, na drugu stranu. Svaka strana u 7 do 10

minuta neka odredi najjače argumente za DA i NE, a potom jedan predstavnik svake strane u tri minute mora

iznijeti razloge za potvrdan, odnosno niječan odgovor. Napišite zaključke rasprave i izvjesite ih na zid u

učionici.

Razvoj "neškodljivog" turizma - održivi razvoj

Sredinom 50-ih g. prošlog stoljeća znanstvenici su počeli upozoravati javnost na ograničenost

Zemljinih izvora pa se sve češće govori o pojmu „održivog razvoja“. Održivi razvoj je

ekonomski i socijalni razvoj koji zadovoljava potrebe živuće generacije, ne podrivajući

pritom potrebe budućih generacija. Održivi razvoj mora se provoditi uzevši u obzir sljedeće

preporuke:

- Prijeko je potrebno ograničiti ljudski utjecaj na Zemlji (globalno) i u pojedinim regijama

(lokalno).

- Nužno je na najracionalniji način gospodariti prirodnim resursima . Pritom je iznimno važno

zadržati/očuvati biološko bogatstvo.

- Nužno je smanjiti korištenje nerazgradivih materijala (plastika, kemikalije i sl.) te poticati

korištenje prirodnih materijala i provoditi recikliranje gdje god je to moguće.

Treba promovirati takav razvoj koji će: a) koristiti tehnologije koje racionalnije koriste

energiju (npr. solarnu), b) naplaćivati kazne za svako oštećenje i onečišćenje prirodnih

resursa, c) organizirati takvu turističku ponudu koja će iskorištavati prirodno i kulturno

naslijeđe, a da ne zahtijeva veće promjene u prostoru (npr. ekoturizam).

Iznimno je važno među mladima promovirati vrijednosti koje potiču ostale na prihvaćanje

načela održivosti.

Razgovarajmo

Što je održivi razvoj? Navedi neke preporuke kojima se definira kako na održivi način razvijati turizam. Možemo

li održivi razvoj nazvati odgovornim razvojem? Objasni. Objasni primjerom neko od tih načela.


Kakva bi bila tvoja „vizija“ neškodljivog turizma u svijetu? Navedi neka pravila ponašanja za vrijeme boravka u

prirodi i za posjeta muzeja. Napiši ta pravila na papir koji „šeta“ od klupe do klupe i neka svatko doda svoj,

eventualno, novi prijedlog.

Stvaraj

Napiši neke pozitivne i negativne utjecaje turizma na gospodarstvo, na prirodni okoliš, na kulturu i društvo u

cjelini, na zapošljavanje te na ne/čistoću plaža..

Napiši prijedloge aktivnosti za održavanje čistoće mora i plaža koje bi mogao raditi za vrijeme turističke sezone.

Svoj prijedlog aktivnosti predloži nadležnima u svojoj školi.


Prokomentirajte u skupini slogan Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a) „Mediteran kakav je nekada bio“ te

dajte svoje prijedloge turističkog slogana.

Saznaj više o vjetrenjačama na otoku Pagu (kada su postavljene, zašto baš tamo i sl.). Doznaj gdje se najviše

koristi solarna energija. Podatke potraži u knjižnici ili putem računalne mreže.


Kako poboljšati učinke turizma u

destinaciji?

Što je marketing?

Marketing je način razmišljanja u kojem su sve aktivnosti usmjerene prema potrošaču

(turistu) i zadovoljavanju njegovih potreba. Marketingom se stvara priča kojoj je cilj privući

gosta u određenu destinaciju ili, tehničkim jezikom turizma, „prodati proizvod“.

Marketinškim istraživanjima hotelska poduzeća ili destinacije (mjesta) prikupljaju informacije

na temelju kojih će se donositi poslovne odluke o tome kome i na koji način prodavati i kako

promovirati turistički proizvod.

Što je poduzetništvo?

Poduzetništvo u užem smislu podrazumijeva pokretanje, vođenje i razvijanje poduzetničkog

pothvata, dok u širem smislu riječ poduzetništvo predstavlja način razmišljanja i djelovanja.

Tijekom razvoja društva govorimo o tri osnovne vrste poduzetništva: a) tradicionalno

poduzetništvo, b) socijalno poduzetništvo i c) korporativno poduzetništvo.

Tko je poduzetnik?

Poduzetnik je čovjek koji ne čeka gotova rješenja, već sam upravlja vlastitim životom i

poslom i koji ni od čega stvara nešto.

Svaki je poduzetnik uspješan ako uspije pokriti troškove svoga poslovanja pa možemo reći da

je to prvi cilj poduzetnika. Drugi, ali osnovni cilj je ostvarenje dobiti (profita) koju će

poduzetnik zatim uložiti u razvoj svog poduzeća ili potrošiti za svoje potrebe.

Što je marketing?

Marketing je način razmišljanja u kojem su sve aktivnosti usmjerene prema potrošaču

(turistu) i zadovoljavanju njegovih potreba. Marketingom se stvara priču kojoj je cilj privući

gosta u određenu destinaciju ili, tehničkim jezikom turizma, „prodati proizvod“.

Turistički marketing je specifičan ponajprije zato što ne prodaje fizički proizvod već

turističku uslugu. Pod tim nazivom podrazumijevamo „dobro“ koje je sastavljeno od mnoštva

različitih čimbenika – znamenitosti, prijevoz, smještaj, hrana, izlet...što sve zajedno nazivamo

„turističkim proizvodom“.

Marketing u turizmu mora odgovoriti na pitanja što se može prodati, kome, kada i u kojoj

količini pa zato kažemo da proces marketinga obuhvaća sljedeće aktivnosti: a) istraživanje,

b) podjela tržišta i odabir ciljne skupine potrošača, c) planiranje marketinškog spleta


(proizvod, cijena, distribucija i promocija i d) primjena i nadzor svih marketinških

aktivnosti.

a) Marketinškim istraživanjima hotelska poduzeća ili destinacije (mjesta) prikupljaju

informacije na temelju kojih će se donositi poslovne odluke.

b) Podjela tržišta ili odabir ciljane skupine potrošača - segmentacija. Segmentacija je podjela

turističke potražnje na određene skupine (dijelove ili segmente) koji imaju slična obilježja

(npr. životna dob, spol, kupovna moć, životne navike, stavovi, stil života itd.). Naime, nije

svejedno hoće li u hotel ili destinaciju dolaziti mladi ili stariji turisti. Treba znati kakve su

njihove navike, vole li trošiti ili ne...

c) Doznavši sve prethodne elemente, marketinški stručnjaci nastoje utvrditi elemente tzv.

marketinškog spleta, a to su:

- Turistički proizvod je složen proizvod koji obuhvaća robu i usluge različitih djelatnosti.

- Cijena je novčani iznos vrijednosti proizvoda ili usluge.

- Distribucija ima zadatak učiniti turistički proizvod dostupan turistima, primjerice na

mrežnim stranicama turist može dobiti informacije o destinaciji i hotelu te istodobno

rezervirati smještaj u tom hotelu.

- Promocija turizma je vrlo važna, a najviše se koriste tiskana sredstva oglašavanja

(turistički prospekt, turistički vodič, oglasi i reportaže u novinama i časopisima). Sve češće se

koristi i internetsko oglašavanje. Za promociju turizma važno je i sudjelovanje na turističkim

sajmovima gdje se, uz tiskane materijale, koriste i prostorno-plastična (suveniri, značke,

olovke i sl.), auditivna (kazete, CD, DVD) te projekcijska (filmovi, dijapozitivi) i

multimedijalna sredstva. Promotivni materijali moraju biti lijepi, privlačni i s jasnim

porukama. Naravno, ne smiju nuditi lažna obećanja jer se razočarani gost više neće vratiti u to

mjesto (niti u smještajni objekt), a svoje negativne dojmove će prenijeti svojim prijateljima i

poznanicima. Zato se najuvjerljivijim i najjeftinijim oblikom turističke promocije smatra

prenošenje informacija od usta do usta. Dugoročno gledano, zadovoljan gost nam je jedino

jamstvo da ćemo i u budućnosti uspješno poslovati.

Razgovarajmo

Što je marketing? Koje faze obuhvaća marketing? Koji su elementi marketinškog spleta?

Kojim sve načinima možemo predstaviti hotel ili destinaciju turistima? Proučite različite promidžbene materijale

i razgovarajte o njihovim prednostima i manama.

Stvaraj

Saznaj više o promotivnim aktivnostima u turizmu za ovu godinu u tvom mjestu, gradu.

Izradi suvenir koji predstavlja kraj u kojem živiš. Zajedno napravite izložbu originalnih suvenira svoga kraja i

predstavite je za dan škole.


Poduzetništvo

Poduzetnik je čovjek koji ne čeka gotova rješenja, već sam upravlja vlastitim životom i

poslom i koji ni od čega stvara nešto. Poduzetnici imaju jasnu viziju i cilj jer su to njihovi

pokretači. Oni znaju kuda će se kretati i kamo će stići. „Vide“ budućnost i nastoje je stvoriti.

Ako jedna zajednica ima puno poduzetnih ljudi koji stvaraju i ostvaruju svoje ideje, to je

društvo bogato, puno samopouzdanja, inovativno i dinamično. Da bi se stvorila takva klima,

posebno značajnu ulogu ima odgojno-obrazovni sustav.

Poduzetništvo u užem smislu podrazumijeva pokretanje, vođenje i razvijanje poduzetničkog

pothvata, dok u širem smislu riječ poduzetništvo predstavlja način razmišljanja i djelovanja.

Tijekom razvoja društva govorimo o tri osnovne vrste poduzetništva:

1. Tradicionalno poduzetništvo poistovjećuje se s pojmom poduzetništva u užem smislu, tj.

odnosi se na upravljanje i vođenje malim i srednjim poduzećima i obrtima. Svaki je

poduzetnik uspješan ako uspije pokriti troškove svoga poslovanja pa možemo reći da je to

prvi cilj poduzetnika. Drugi, ali osnovni cilj je ostvarenje dobiti (profita) koju će poduzetnik

zatim uložiti u razvoj svog poduzeća ili potrošiti za svoje potrebe.

2. Socijalno ili društveno poduzetništvo odnosi se na organizacije čiji osnovni cilj nije

ostvarenje dobiti nego općedruštvena korist ili poboljšanje kvalitete života. Tu spadaju

različite umjetničke, kulturne ili sportske udruge ili organizacije.

3. Korporativno poduzetništvo obuhvaća velika poduzeća, udruženja ili kompanije čiji je

preduvjet menadžment koji je okrenut radnicima. Svaki zaposlenik mora imati osjećaj

pripadnosti organizaciji. Ciljevi organizacije (poduzeća) moraju biti njegovi ciljevi.

Razmisli/Razmijeni mišljenje

Imaš li u svojoj blizini ili u obitelji osobu koja vodi malo poduzeće ili ima vlastiti obrt? Razgovaraj s njima o

tome kako su započeli svoj posao i kako posluju na tržištu. Kakav po tebi treba biti čovjek koji pokreće svoj

posao?

Razgovarajmo

Znaš li ti neke udruge koje imaju cilj povećati kakvoću života u društvu? Pokušaj pronaći informacije o njima u

svom okruženju ili na internetu.

Koje je najveće korporativno poduzeće u tvom okruženju?Kako zamišljaš direktora tog poduzeća? Koje su

sposobnosti koje bi on po tvom mišljenju trebao imati?

Saznaj više

Zamoli svoje roditelje ili nastavnike da te upoznaju s nekim osobama aktivnim u različitim udrugama. Popričaj s

njima i pokušaj doznati koji ih motivi nadahnjuju.

Ako imaš prigodu, porazgovaraj s nekim direktorom manjeg ili većeg poduzeća. Upoznaj svoje prijatelje sa

zaključcima vašeg razgovora.


Poduzetnička priča

Razmjeni sa svojim prijateljima razmišljanje o slijedećoj poduzetničkoj priči:

Matija je mladić od 29 godina. Ima uspješnu turističku agenciju koja posluje sedam godina uz

vrlo zadovoljavajući godišnji prihod.. Petero zaposlenih, od kojih je jedan zaposlenik i

njegova majka. Svake godine organizira akcije za pomoć onima kojima je potrebna. Sa svojim

djelatnicima ima dobre međuljudske odnose i svi zajedno djeluju kao tim.

Kako je počelo?

Kao srednjoškolac Matija je bio na praktičnoj nastavi gdje je bio vrlo marljiv i znatiželjan te

je ubrzo upoznao sve poslove vezane za turizam. Po završetku srednje škole zaposlio se u

jednom hotelu koji je tek bio osnovan i zajedno s vlasnikom i ostalim djelatnicima radio

poslove koje je naučio na praktičnoj nastavi. Budući vlasnik te poslove nije znao, Matija je

shvatio da ne mora raditi za drugog, već da može sam započeti vlastiti posao.

Roditelji su ga podržali u njegovoj namjeri i dali mu na raspolaganje vlastiti stan od 35

kvadrata, pogodan za agencijski rad. Stečenu dobit i slučajno nasljedstvo od bake uložio je u

dodatno opremanje prostora i informatičku tehnologiju . Izradio je poslovni plan i počeo

raditi. Nakon obilaska više banaka pronašao je banku koja mu je odobrila zahtjev za manji

kredit. Nakon nekoliko mjeseci zaposlio je prijatelja iz djetinstva koji je studirao ekonomiju i

imao jako dobro razvijene vještine pregovaranja, uvjeravanja i prezentiranja. Posao se, već u

prvoj godini, razvio više od očekivanog (planiranog).

Matija je uspio u poslu. A uspio je zato jer je znao kako mora raditi pošteno, da mora biti

uporan i prije svega, da mora voljeti ono što radi.


Kakav turistički proizvod biste vi ponudili.


Literatura

Boko, J. (2010). Priče iz muzeja. Split: Muzej grada Splita.

Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa.

Cjelovitost Zabiokovlja, Pluridisciplinarni pristup. Zbornik radova, IV. međunarodna

znanstveno stručna konferencija o Zabiokovlju, (Ur.: Z. Nikić. Prir.: A. Mrkonjić, D. Medić).

Mostar, 2011.

Delors, J. (1998). Učenje blago u nama. Zagreb: Educa.

Djeca i mladež u svijetu umjetnosti (ur. H. Ivon). Centar za interdisciplinarne studije - Studia

Mediterranea, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatski pedagoško-književni zbor,

Ogranak Split, Split, 2009.

Dodirni grad. Tragovima urbanog Splita u prošlosti (Ur. G. Barišić Bačelić). Split: Muzej

grada Splita.

Dulčić, A. (2002). Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma. Split: Ekokon

d.o.o.

Dulčić, A., Petrić L. (2001). Upravljanje razvojem turizma. Zagreb: Mate d.o.o.

Gorenc, V., Mandarić, A, Poković, D., Šmid, V. (1996). Posebne uzance u ugostiteljstvu s

komentarom. Zagreb: RriF.

Ivon, H., Kuščević, D., Pivac, D., Jukić, T. (2007). Baština-umjetnički poticaj za likovno

izražavanje djece. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Izvještaj europskih stručnjaka: Hrvatska kulturna politika, Od prepreka do mostova (1998).

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb.

Jagić, S. (2002). Kultura i turizam – interkulturalno-pedagoško ozračje. Društvo i

tehnologija, Put u budućnost, Rijeka.

Jeličić, D. A. (2008.), Abeceda kulturnog turizma, Meandarmedia, Biblioteka Intermedia,

knjiga 26, Zagreb,

Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet.

Lesourne, J. (1993). Obrazovanje & društvo. Zagreb: Educa.

Miljević- Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Morin, E. (2002). Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju za

budućnost. Zagreb: Educa.

Mrnjavac, E. (2006). Promet u turizmu. Opatija: Fakultet za turistički i hotelski menadžment.


Perotti, A. (1995). Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.

Petrić, L. (2007). Osnove turizma i uvod u turističko poslovanje (skripta). Split: Ekonomski

fakultet.

Petrić, L. (2003). Osnove turizma. Split: Ekonomski fakultet.

Program Vlade RH za 2008 -2011 god. (Plan realizacije; Programa za sektor turizma).

Ministarstvo turizma, Zagreb.

Seme Stojnović, I., Vidović, T. (2012). Djeca – čuvari djedovine. Model vrtića s hrvatskim

identitetom i njegovanje interkulturalnosti. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.

Senečić, J., Vukonić, B. (1997). Marketing u turizmu. Zagreb: Mikrorad d.o.o.

Skoko, B. (2004). Hrvatska – Identitet, image, promocija. Zagreb: Školska knjiga.

Stavovi i potrošnja turista na ljetovanju u Hrvatskoj, TOMAS 2004 (2005). Zagreb: Institut za

turizam.

Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (2001). Projekt: Čitanje i pisanje za kritičko

mišljenje. Vodiči kroz projekt I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII. (Hrvatsko izmjenjeno izdanje).

Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Studija Vijeća Europe (1997). S margina u središte, Ministarstvo kulture RH

Štifanić M., Sociologija turizma, Adamić, Rijeka 2002.

Umjetnički odgoj i obrazovanje u školskom kurikulu (Ur. H. Ivon). Filozofski fakultet,

Sveučilište u Splitu, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, Split, 2010.

Uzelac, V. (1996). Okoliš-obrazovanje-odgajatelji/učitelji. Zagreb: Hrvatski pedagoško-

književni zbor.

Vanhove, N. (2005). The economics of tourist destinations. London: Elsevier.

Zbornik radova 8. Dani osnovne škole „Prema kvalitetnoj školi“, Hrvatski pedagoško-

književni zbor, Ogranak Split, Kaštel Lukšić, 2012.

Zbornik radova, I skup muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, Pula,

14 - do 16. lipnja 2001. (Ur. M. Škarić). Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo.

Živa baština, (Ur. R. Bacalja). Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa Zadar-Preko,

10. – 11. Svibnja 2002. Zadar: Sveučilište u Splitu, Visoka učiteljska škola u Zadru.

Weber, S., Mikačić, V. (2002). Osnove turizma. Zagreb: Školska knjiga.

Weber, S., Boranić, S. Marketing u turizmu, Vadea, Varaždin 2000.WTO , Madrid, Yearbook

of Tourism Statistics, 1982.,1991., 2001., 2004.


Impresum

Nakladnik:

Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Odjel za prosvjetu, kulturu, šport, tehničku kulturu i informiranje

Za nakladnika:

Neven Ćurković, pomoćnik predstojnika

Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Urednice:

Nansi Ivanišević i Anela Borčić

Autori:

Ivo Rendić-Miočević, Anita Grgić, Vedrana Ban Verbanac, Lidija Petrić,

Hicela Ivon, Nansi Ivanišević i Jasminka Behin

Recenzenti:

Danijela Angelina Jelinčić, Duško Kovačić, Amelia Tomašević i Štefica Paladino

Lektor:

Slavica Aralica

Documents

TURISTIČKA KULTURA · Pravi smisao i cilj turističke kulture moguće je postići jedino ako predstavlja dio dobro uređene odgojno-obrazovne odnosno kulturne politike koja ne promišlja