Turistički plan razvoja za destinacije Banovine / Projekt ...ž.hr/BZBB/index_htm_files/Turisticki plan...Osmanlijama, Hrvati i Vlasi. Kao dobri vojnici primani su u krajišku službu,

Turistički plan razvoja za destinacije Banovine / Projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine

IZVJEŠTAJ

31.10.2019. 2

Sisačko-moslavačka županija

Sadržaj

1. PROJEKT I METODOLOGIJA ................................................................................................................................. 4

1.1. O projektu .................................................................................................................................................... 4 1.2. Metodologija rada savjetnika ....................................................................................................................... 4

2. DESTINACIJA ........................................................................................................................................................ 5

2.1. Područje Banovine ....................................................................................................................................... 5 2.1.1. Opis i osnovni podaci ............................................................................................................................ 5 2.1.2 Demografija Banovine ............................................................................................................................ 7 2.1.2. Povijest .................................................................................................................................................. 7 2.1.3. Gospodarstvo ........................................................................................................................................ 8 2.1.4. Promet .................................................................................................................................................. 9

2.2. Turistička ponuda i potražnja ..................................................................................................................... 11 2.2.1. Sisačko-moslavačka županija .............................................................................................................. 11 2.2.2. Opis lokacija i procjena tržišne pozicije projekta ................................................................................ 12 2.2.3. Turistička ponuda područja Banovine ................................................................................................. 16 2.2.4. Turistička potražnja na području Banovine ......................................................................................... 18 2.2.5. Analiza kulturnog turizma u Hrvatskoj ................................................................................................ 18

2.3. Planska osnova ........................................................................................................................................... 19 2.4. Zaključak analize destinacije ...................................................................................................................... 22

3. STRATEŠKI OKVIR RAZVOJA TURIZMA DESTINACIJE BANOVINA ....................................................................... 24

3.1. Razvojna vizija i ciljevi ............................................................................................................................... 24 3.1.1. SWOT analiza i strateška uporišta ....................................................................................................... 24 3.1.2. Vizija i vodeće strategije razvoja destinacije ....................................................................................... 27 3.3.3. Ciljevi turističkog razvoja ..................................................................................................................... 27

4. Programsko-prostorni koncept razvoja destinacije .......................................................................................... 29

4.1. Zoniranje destinacije i prioriteti zona ......................................................................................................... 29 4.2. Katalog turističkih projekata ...................................................................................................................... 30

4.2.1. Uvod .................................................................................................................................................... 30 4.2.2. Organizacija destinacije i podizanje kapaciteta................................................................................... 30 4.2.3. Projekti podizanja turističke atraktivnosti .......................................................................................... 32 4.2.4. Projekti izgradnje smještajnih kapaciteta ........................................................................................... 35 4.2.5. Projekti turističke infrastrukture ......................................................................................................... 38

5. STRATEGIJA MARKETINGA ................................................................................................................................ 48

5.1. Marketing ciljevi ......................................................................................................................................... 48 5.2. Doživljajno strukturiranje turističke destinacije Banovina ......................................................................... 48 5.3. Razvoj turističkih proizvoda ....................................................................................................................... 50 5.4. Tržišni segmenti ......................................................................................................................................... 52 5.5. Integracija turističke ponude (regije-proizvodi-segmenti) ......................................................................... 52 5.6. Podloge za turističko brendiranje Banovine ............................................................................................... 53

5.6.1. Točke diferencijacije Banovine kao turističke destinacije ................................................................... 53 5.6.2. Pozicioniranje turističkog brenda Banovina ........................................................................................ 53

6. STRATEGIJA KOMUNIKACIJE .............................................................................................................................. 55

6.1. Strategija .................................................................................................................................................... 55 6.2. Struktura plana komunikacije .................................................................................................................... 55 6.3. Izgradnja pozicije na tržištima .................................................................................................................... 57

7. AKCIJSKI PLAN ................................................................................................................................................... 59

31.10.2019. 3


Ograničenje odgovornosti

Ovaj se Izvještaj zasniva na informacijama koje su aktualne na dan 31. listopada 2019. godine. HD Consulting je u razumnoj mjeri nastojao osigurati točnost podataka na dan ovog Izvještaja. Ovaj se Izvještaj zasniva na procjenama, pretpostavkama i drugim informacijama do kojih je HD Consulting došao kroz svoja nezavisna istraživanja, opće poznavanje djelatnosti i informacije dobivene tijekom konzultacija s Klijentom i predstavnicima Klijenta. HD Consulting ne preuzima nikakvu odgovornost za netočnosti u podacima koji su dobiveni od Klijenta, predstavnika Klijenta ili bilo kojeg drugog izvora podataka, a koji su korišteni u pripremi ili prezentaciji ovog Izvještaja.

S obzirom da budući događaji i okolnosti, od kojih mnogi nisu poznati na dan ovog Izvještaja, mogu utjecati na procjene koje su u njemu sadržane, HD Consulting ne daje nikakva jamstva niti tvrdi da će se bilo koje projicirane vrijednosti ili rezultati sadržani u ovom Izvještaju zaista i ostvariti.

Ovaj Izvještaj i informacije u njemu su povjerljive naravi i mogu predstavljati povlaštene informacije. Namijenjeni su isključivo Klijentu. Niti u kojem slučaju, neovisno o tome da li je ishođena suglasnost HD Consultinga, HD Consulting ne preuzima bilo kakvu obvezu ili odgovornost spram bilo koje treće osobe kojoj je ovaj Izvještaj dostavljen ili na drugi način stavljen na raspolaganje.

Sva prava intelektualnog vlasništva (uključujući ali se ne ograničavajući na autorsko pravo, žigove ili prava u odnosu na bazu podataka) u ovom Izvještaju, uključujući bilo koje predviđanje, nacrte, izračune, planove i sav ostali sadržani materijal, vlasništvo su HD Consultinga.

Nikakvo izdvajanje dijela, sažimanje ili sumiranje ovog Izvještaja nije dozvoljeno bez prethodne pisane suglasnosti HD Consultinga. Ovaj se Izvještaj ne smije koristiti u vezi s bilo kojom javnom ili privatnom ponudom na tržištu kapitala ili u bilo koje slične svrhe u kojima bi se, u bilo kojoj mjeri, u njega mogla pouzdati bilo koja osoba osim Klijenta, niti je bilo koja treća osoba ovlaštena pouzdati se u ovaj Izvještaj bez prethodne pisane suglasnosti HD Consultinga. Ovaj se Izvještaj ne smije koristiti za bilo koju drugu svrhu osim one za koju je pripremljen ili one za koju je ishođena prethodna pisana suglasnost HD Consultinga.

Ovaj je Izvještaj u cijelosti podložan ovdje navedenim ograničenjima, uvjetima i ogradama te ga treba sagledavati kao takvog.

31.10.2019. 4


1. PROJEKT I METODOLOGIJA

1.1. O projektu

Sisačko-moslavačka županija je u travnju 2019. pokrenula otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti za Izradu Turističkog plana razvoja za destinacije Banovine za projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine. Ukupan projekt „Baština Zrinskih – budućnost Banovine“ financiran je od strane EU, prijavljen 2016. godine i podrazumijeva obnovu i turističku revalorizaciju četiri objekta kulturne baštine na području općine Dvor:

1. Stari grad Zrin u Zrinu;

2. Kaštel Gvozdansko u Gvozdanskom;

3. Crkva sv. Marije Magdalene u Zrinu;

4. Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu, Rujevac.

Prema opisu projektnog zadatka, ciljevi izrade Turističkog plana razvoja destinacije Banovina su sljedeći:

• utvrditi turističke razvojne mogućnosti turističke destinacije Banovina a na temelju obnovljenih kulturnih

dobara – kaštel Gvozdansko (Gvozdansko), Stari grad Zrin (Zrin), Crkva sv. Marije Magdalene (Zrin) te

kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu (Rujevac);

• osmisliti integrirani turistički proizvod;

• definirati plan marketinga;

• razviti strategiju komunikacije.

Na izradi ovog projekta sudjelovali su dr.sc. Branko Bogunović (voditelj projekta), Zoran Kasum, Ivana Đurđić – Petrinić i Ružica Herceg. Ovaj izvještaj dovršen je 31. listopada 2019.

1.2. Metodologija rada savjetnika

U izvršenju projektnog zadatka HDC primijenio je standardne procedure u turističkom savjetovanju prilikom provedbe svih potrebnih koraka u istraživanju, analizi i evaluacijskim tehnikama kako bi se pripremio ovaj izvještaj. Procedure i analize koje smo primijenili u izradi studije su sljedeće:

• Pregled i analiza relevantne postojeće planske dokumentacije projekta „Baština Zrinskih – budućnost

Banovine“, strateških razvojnih dokumenata te prostornih planova Sisačko-moslavačke županije i općine

Dvor;

• Analiza općih podataka o Sisačko-moslavačkoj županiji i području Banovine;

• Pregled i evaluacija turističkih atrakcija područja Banovine;

• Analiza turističke ponude i potražnje područja Banovine;

• Pregled i ocjena potencijala projekta „Baština Zrinskih – budućnost Banovine“ na 4 uključene lokacije;

• Intervjui s dionicima u turizmu Sisačko-moslavačke županije;

• Izrada strateških uporišta, vodećih strategija, vizije i ciljeve razvoja turizma područja Banovine;

• Razvoj programsko-prostornog koncepta razvoja destinacije što uključuje iskustveno zoniranje i prioritetne

projekte;

• Izradu marketing plana destinacije koji uključuje tržišno pozicioniranje, turističke proizvode i segmente te

inpute za brending i grafičko oblikovanje;

• Izradu strategije komunikacije što podrazumijeva kanale, interni marketing i prioritete;

• Izradu akcijskog plana predloženih aktivnosti i projekata.

31.10.2019. 5


2. DESTINACIJA

2.1. Područje Banovine

2.1.1. Opis i osnovni podaci

• Sisačko-moslavačka županija dio je administrativno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske sa sjedištem u

Sisku. Smještena je u južnom dijelu središnjeg dijela Republike Hrvatske te graniči sa Zagrebačkom,

Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Brodsko posavskom i Požeško-slavonskom županijom, a na jugu i s

Bosnom i Hercegovinom. Obuhvaća Posavinu, Banovinu, Moslavinu te dijelove Korduna i Slavonije;

• Sisačko-moslavačka županija ima površinu od 4.468 km2 te je po površini treća najveća Županija u Republici

Hrvatskoj i zauzima oko 7,9 % kopnenog teritorija Republike. U strukturi ukupne površine, najveći udio čine

poljoprivredne površine (52 %), zatim slijede šumsko zemljište (44 %) i neplodne površine (4 %).

Prostor Sisačko-moslavačke županije može se podijeliti u tri geografske cjeline: a) gorska područja (područja Zrinske, Trgovske, Petrove te dijelova

Moslavačke gore),

b) brdsko-brežuljkasta područja (Banovina, Moslavina, Vukomeričke gorice i

Psunj),

c) područja riječnih dolina, terasa i naplavnih ravni (ravnice Posavine i

Pokuplja).

• Prema današnjem teritorijalnom ustroju na području županije je 19 jedinica lokalne samouprave;

o 7 gradova: Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Popovača,

31.10.2019. 6


o 12 općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur,

Martinska Ves, Popovača, Sunja, Topusko i Velika Ludina,

o 456 naselja.

• Političko, administrativno, gospodarsko i kulturno središte županije je grad Sisak.

• Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), dio je nekadašnjega područja Vojne krajine u

Hrvatskoj, jugozapadno od Siska. Nalazi se na rubu Panonske nizine (Posavina), između Save i donjih tokova

Une, Kupe i Gline (pritok Kupe);

• Zauzima valovito pobrđe (prosječna visina 300 m) sa Zrinskom gorom (Priseka, 615 m) na jugu i nizinu Save

i njezinih pritoka na sjeveru i sjeveroistoku. Ispresijecana je dolinama mnogobrojnih manjih vodenih tokova.

Znatan je dio površine pod šumom (osobito oko Dvora i Hrvatske Kostajnice);

• Glavno gradsko i gospodarsko središte je Petrinja.

• Prema suvremeno upravno-teritorijalnoj podjeli Banovinu čine: o Tri upravna grada – Petrinja, Glina i Hrvatska Kostajnica

o osam općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko.

Područja Sisačko-moslavačke županije

Izvor: Unutar regionalni dispariteti u Sisačko-moslavačkoj županiji

31.10.2019. 7


Tablica – osnovni podaci o jedinicama lokalne samouprave Banovine

2.1.2 Demografija Banovine • Na području Banovine živi 60.888 stanovnika, što čini 1,4% ukupnog stanovništva Hrvatske, odnosno 35,3%

ukupnog stanovništva Sisačko-moslavačke županije;

• Gledajući dobnu strukturu, 25% stanovnika Banovine pripada skupini radno sposobnog stanovništva u dobi

od 45 do 59 godina, dok je gotovo 35% stanovnika sukladno popisu iz 2011. bilo starije od 65 godina;

• Gustoća naseljenosti iznosi 22,95 st/km2 što je osjetno niže od prosjeka Republike Hrvatske 75,7 st/km2;

• Na području cijele županije pa tako i Banovine izražena je neravnomjerna naseljenost koja se očituje u gušćoj

naseljenosti gradova, dok su pojedina seoska naselja potpuno napuštena;

• Ukupno demografsko kretanje stanovnika je izrazito negativno pa je tako 2011. u odnosu na 1991. broj

stanovnika smanjen za gotovo 30%, dok je 2011. u odnosu na 2001. broj stanovnika smanjen za 5,5%;

• Glavni uzroci takvog depopulacijskog kretanja pripisuju se iseljavanju mladih osoba u potrazi za radnim

mjestom, ali i otprije izraženom procesu deruralizacije.

2.1.2. Povijest

• Banovina je nastala na području srednjovjekovnih slavonskih župa: Goričke, Gorske i Dubičke. Do 1479.

pripadala je knezovima Blagajskima a potom Zagrebačkomu kaptolu;

• Zbog obrane od Osmanlija njezino je područje u XVI. st. uključeno u Hrvatsku krajinu. U XVI. st. na širem

području bile su ustrojene posljednje crte hrvatske obrane pred Osmanlijama s nizom utvrda (Dubica,

Kostajnica, Bihać, Zrin, Gvozdansko, Hrastovica, Sisak);

GRADOVI: površina stanovništvo 1991. stanovništvo 2001. stanovništvo 2011. gustoća 2011. (st/ km2)

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 4.467,79 251.332 185.387 172.439 38,60

BANOVINA GRADOVI:

Petrinja 380,60 35.151 23.413 24.671 64,82

Glina 544,10 23.040 9.868 9.283 17,06

Hrvatska Kostajnica 52,60 4.996 2.746 2.756 52,40

BANOVINA OPĆINE:

Donji Kukuruzari 113,78 3.063 2.047 1.634 14,36

Dvor 504,76 14.555 5.742 5.570 11,03

Gvozd 214,27 8.082 3.779 2.970 13,86

Hrvatska Dubica 129,37 4.237 2.341 2.089 16,15

Jasenovac 161,88 3.599 2.391 1.997 12,34

Majur 67,96 2.555 1.490 1.185 17,44

Sunja 288,41 12.309 7.376 5.748 19,93

Topusko 195,92 6.824 3.219 2.985 15,24

Ukupno Banovina: 2.653,65 118.411 64.412 60.888 22,95

Izvor:https:/ /www.smz.hr/dokumenti/ strategije/ zrs

Izvor: https://www.smz.hr/dokumenti/strategije/zrs Izvor: https://www.dzs.hr/

118.411

64.412 60.888

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

stanovništvo 1991. stanovništvo 2001. stanovništvo 2011.

Banovina - stanovništvo 1991., 2001., 2011.

0

1000

2000

3000

4000

5000

15-1

9

20

-24

25

-29

30-3

4

35-3

9

40

-44

45

-49

50

-54

55-5

9

60

-64

65

-69

70

-74

75-7

9

80

-84

85

i vi

še

Banovina - stanovništvo prema dobi 2011.

31.10.2019. 8


• Krajiški se zapovjednici nisu brinuli za obranu donjega Pokuplja, pa je to područje, koje je izravno štitilo

Zagreb, vraćeno pod bansku upravu i prozvano Banskom krajinom (Banalia confinia); nazivalo se i Banskom

zemljom, Banovinom, Pokupskom i Kupskom krajinom, odakle i naziv Banovina;

• Banska krajina protezala se od Karlovca do Ivanića. Nakon pobjede pod Siskom 1593., odnosno nakon pada

osmanske Petrinje, na mjestu nekadanje Hrastovičke kapetanije utemeljena je 1595. Petrinjska kapetanija,

a iznova utvrđena Petrinja postala je polazištem za oslobođenje prostora oko Zrinske gore i Pounja;

• Kako ban nije imao dovoljno novca za izdržavanje petrinjske posade, ta je kapetanija pripala Slavonskoj

krajini i ostala u njoj do reorganizacije u XVIII. St;

• Kada su potkraj XVII. st. oslobođeni dijelovi Hrvatske, oslobođeno područje između Kupe, Une i Save

omogućilo je proširenje Banske krajine (1703) i prebacivanje težišta obrane s Kupe na Unu;

• Reorganizacijom i podjelom Vojne krajine na pukovnije, podijeljena je i Banska krajina na Glinsku i Petrinjsku

pukovniju (1750);

• Na područje Banije naseljavalo se već od kraja XV. i početka XVI. st. novo pučanstvo, koje je bježalo pred

Osmanlijama, Hrvati i Vlasi. Kao dobri vojnici primani su u krajišku službu, a priljev Vlaha unio je promjene u

dotadanju etničku strukturu;

• Sužavanje krajiških povlastica, nastojanje da se krajišnici izjednače s ostalim seljacima i povećanje nameta

uzrokovali su krajiške bune (1730. i 1751);

• Od 1809. do 1813. Banovina je u sastavu Napoleonovih Ilirskih provincija. Razvojačenjem Vojne krajine 1873.

ukinute su Glinska i Petrinjska pukovnija, a 1881. Banovina je ujedinjena s Hrvatskoj;

• Tijekom 1880-ih i 1890-ih, u razdoblju ubrzavanja nacionalno integracijskih procesa i u Hrvata i u Srba, glavno

obilježje političkome životu Banovine daje sve snažnija polarizacija između lokalnih hrvatskih i srpskih

političara;

• U Kraljevini Jugoslaviji se 1931. konstituiraju banovine kao administrativno-upravne cjeline te je prostor

Banovine bio je uključen u Savsku banovinu, s iznimkom dvorskoga kotara, koji je ušao u sklop Vrbaske

banovine, što se nije izmijenilo ni 1939., kada je stvorena Banovina Hrvatska;

• U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Banovina je, zajedno sa Siskom i kotarom Bosanski Novi, bila sastavnim

dijelom gorske župe, kojoj je središte bila Petrinja;

• U razdoblju Drugoga svjetskog rata na prostoru Banovine razvio se vrlo snažan, dobro organiziran

antifašistički pokret, koji je djelovao od 1941. do 1945, a u svibnju 1944. održano je u Topuskom Treće

zasjedanje ZAVNOH-a;

• U vrijeme raspada Jugoslavije, odnosno u razdoblju stvaranja Republike Hrvatske, u ljeto 1991. jedinice JNA

i naoružani dio lokalnoga srpskog stanovništva zauzeli su gotovo sveukupni prostor Banovine i protjerali

najveći dio hrvatskog stanovništva. U sastav Republike Hrvatske prostor Banovine integriran je vojno-

redarstvenom akcijom »Oluja« u kolovozu 1995.

2.1.3. Gospodarstvo • Glavne gospodarske djelatnosti na području cijele Sisačko – moslavačke županije su industrija, s posebnim

naglaskom na energetiku, naftnu, petrokemijsku i kemijsku industriju, metalurgiju i metalopređivačku,

prehrambenu industriju te poljoprivreda i šumarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo, promet i veze;

• U posljednje vrijeme u županiji su prisutni razvoj i primjena sofisticiranih tehnologija u elektroničkoj

industriji, a prisutan je i značajniji razvoj farmaceutske industrije. U manjoj mjeri zastupljene su i ostale

gospodarske djelatnosti i obrtništvo;

• Sukladno raspoloživim podacima Fine u 2018. na području Banovine je bilo 559 aktivnih poduzetnika sa

ukupno 3.690 zaposlenih;

• Prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina čine osnovu gospodarske aktivnosti Banovine;

• Sektor I – usluge pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnim prihodima Banovine u 2018.

sudjeluje sa 2,20%, dok u strukturi zaposlenih sudjeluje sa 6% ukupno zaposlenih.

31.10.2019. 9


• Uvjerljivo najsnažniji gospodarski subjekt je tvrtka Gavrilović koja čini 26% ukupnih prihoda područja

Banovine i Drvni centar Glina sa 13% ukupnih prihoda u 2018;

• Od turističkih poduzeća na listi se nalaze TOP-TERME s nešto manje od 24 milijuna godišnjeg prihoda.

2.1.4. Promet CESTOVNI PROMET

• Sisačko-moslavačka županija predstavlja prometno čvorište, te je zbog povoljnog prirodnog i prometno-

geografskog položaja uglavnom dobro povezana s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, kao i susjednim

zemljama;

• Smještena je na sjecištu dvaju značajnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca: Posavskog koridora koji

povezuje Zagreb i Slavonski Brod, odnosno zemlje zapadne i srednje Europe s jugoistočnom Europom i

Bliskim istokom te prometnog pravca koji povezuje Mađarsku i Podravinu s Hrvatskim primorjem i

Mediteranom;

• Na području Županije postoje dvije autoceste: A3 (Bregana – Zagreb – Kutina – Novska – Lipovac) ukupne

duljine 64 km i A11 (Zagreb - Sisak) ukupne duljine 48,1 km koja je još uvijek u izgradnji, pri čemu je izgrađena

dionica u duljini 20,2 km. Posljednja dionica trebala bi biti Sisak - Mošćenica čija će se izgradnja razmatrati

nakon dovršetka prethodnih dionica;

• Zapadni dijelovi područja Banovine imaju razmjerno lak dostup s državne ceste D1 i dalje prema Zagrebu te

u budućnosti postoji potencijal kombiniranja atrakcija tog područja s NP Plitvička jezera;

• Na području županije 9 je državnih cesta ukupne duljine 385 km, 68 županijskih cesta duljine 668 km, 160

lokalnih cesta ukupne duljine 640 km te nekoliko km nerazvrstanih cesta. Najvažnija prometnica za

putovanja na velike udaljenosti je autocesta A3 (Bregana – Zagreb - Lipovac) koja povezuje Sloveniju i Srbiju.

Izvor: https://infobiz.fina.hr/

1.178.846.768

309.392.053

151.071.683

85.453.506

64.725.980

0 400.000.000 800.000.000 1.200.000.000

C - PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

F - GRAĐEVINARSTVO

G - TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;

POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

E - OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE

OTPADNIH VODA, GOSPOD. OTPADOM TE

DJELAT.I SANACIJE OKOLIŠA

H - PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

Banovina - top 6 djelatnosti po ukupno ostvarenim prihodima u 2018.

1759

505

398

239

222

0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000

C - PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

F - GRAĐEVINARSTVO

E - OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH

VODA, GOSPOD. OTPADOM TE DJELAT.I

SANACIJE OKOLIŠA

G - TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;

POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

I - DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE

PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

Banovina - top 6 djelatnosti po broju zaposlenih u 2018.

31.10.2019. 10


Izvor: www.Viamichelin.com

• Od ukupne dužine cesta od županijskog i lokalnog značaja za županiju, njih 21,5 % nije asfaltirano pa je

prioritet u unaprjeđenju cestovne infrastrukture njihovo saniranje, rekonstruiranje i izgradnja obilaznih

pravaca čime bi se prometno rasteretila gradska središta.

ŽELJEZNIČKI PROMET

• Kroz Sisačko-moslavačku županiju prolazi međunarodna pruga RH1 TEN-T sveobuhvatna mreža (Paneuropski

koridor X), Salzburg – Solun, ukupne duljine kroz Hrvatsku 317 km koja povezuje srednju i zapadnu Europu s

jugoistočnom Europom i Bliskim istokom, a geostrateški položaj županije dobiva dodatni značaj;

• Dio Koridora RH 1 DG-Savski Marof – Zagreb - Dugo Selo – Novska – Vinkovci – Tovarnik - DG je M 103 Dugo

Selo Novska duljine 50,9 km i M 104 Novska –Vinkovci – Tovarnik- DG (Šid) duljine 14,5 km. Željeznička pruga

za međunarodni promet je i M 502 Zagreb GK – Sisak – Novska duljine 91,3 km;

• Željeznica prolazi rubnim dijelom područja Banovine i od značaja je za pristup njenim sjevernim i istočnim

dijelovima, ali nema značenje za prijevoz unutar destinacija Banovine, niti za usko područje projekta (općina

Dvor).

ZRAČNI PROMET

• Sisačko-moslavačka županija ne raspolaže infrastrukturom zračnog prometa. Najbliža je Međunarodna

zračna luka Zagreb, udaljena od Petrinje svega 52 km, odnosno od Dvora 109 km;

• Zagrebačka zračna luka je najprometnija u državi. Smještena je u Kosnici, 12 km od središta Zagreba;

• Putnički promet Zračne luke Zagreb u porastu je iz godine u godinu, te je u 2018. dostigao 3,3 milijuna

putnika. U posljednjih šest godina prosječna godišnja stopa rasta prometa putnika u zagrebačkoj zračnoj luci

je 6,1%, a u 2018. godini je u odnosu na proteklu godinu ostvareno povećanje prometa putnika od 7,9%.

Sukladno trenutnim procjenama i izjavama koncesionara, ovakav kontinuirani rast predviđa se i u dvije

naredne godine kada se očekuje da će zračna luka doseći 3,5 milijuna putnika;

• Zagreb je izravno povezan s 40 destinacija tijekom ljetne sezone (27 destinacija u periodu studeni-ožujak). U

redovnom prometu u Zagrebu trenutno leti 26 zrakoplovnih kompanija;

• U prosjeku, Zagreb je povezan s preko 20 letova tjedno tijekom cijele godine sa sljedećim destinacijama: Beč,

Frankfurt, Munich, London.

GRAD POPULACIJA UDALJENOST VRIJEME VOŽNJE

Zračna luka Zagreb,Hrvatska 109 km 1h 55 min

Zagreb,Hrvatska 802.762 117 km 2h 10 min

Karlovac, Hrvatska 55.705 115 km 2h 22 min

Rijeka, Hrvatska 128.624 229 km 3h 40 min

Bihać, BiH 61.186 65,1 km 1h 16 min

Sarajevo, BiH 275.043 330 km 4h 35 min

Banja Luka,BiH 185.042 87 km 1h 32 min

Budimpešta, Mađarska 1.752.704 442 km 5h 03 min

Beograd, Srbija 1.374.000 370 km 4h 15 min

Ljubljana, Slovenija 288.250 247 km 3h 16 min

Beč, Austrija 1.867.582 477 km 5h 37 min

CESTOVNA UDALJENOST LOKACIJE DVOR DO NEKIH EUROPSKIH GRADOVA

31.10.2019. 11


2.2. Turistička ponuda i potražnja

2.2.1. Sisačko-moslavačka županija • Na području Sisačko-moslavačke županije je u 2018. bilo 1.270 stalnih postelja s porastom od 5,3% u odnosu

na 2017, međutim trend rasta traje tek od 2016. godine;

• U strukturi smještaja dominira privatni smještaj sa 53,3% ukupnih kapaciteta te objekti u domaćinstvu sa

20%. ukupnih kapaciteta;

• Na temelju podataka dobivenih iz DZS-a u 2018. godini Sisačko-moslavačka županija ostvarila je ukupno oko

39.000 dolazaka i 99.106 noćenja;

• Turistički promet je u posljednjih 6 godine rastao u prosjeku oko 3% godišnje u noćenjima, dok su dolasci u

istom razdoblju prosječno rasli stopom od 7% godišnje;

• Prosječno trajanje boravka je u 2018. iznosilo oko 2,6 dana s trendom smanjenja u odnosu na 2013. kada je

iznosilo 3,1 dan. Trend upućuje na sve veći udio poslovnih gostiju i posjetitelja manifestacija koji se

zadržavaju kraće;

• U strukturi potražnje prema tipu smještaja privatni smještaj dominira sa 68%, dok hoteli ostvaruju 18%

ukupnih noćenja;

• Vodeća tržišta su Hrvatska, Njemačka, BiH, Italija i Austrija.

• Sezonalnost noćenja u 4 ljetna mjeseca iznosi 41% i nije toliko izražena kao prosjek Hrvatske (u 2018. godini

83,8%).

Izvor: https://www.dzs.hr/

Izvor: DZS Izvor: TZ Sisačko-moslavačka županija

1.279

1.070

1.206

1.270

950

1.000

1.050

1.100

1.150

1.200

1.250

1.300

2015. 2016. 2017. 2018.

Sisačko-moslavačka županija - broj stalnih kreveta 2015. - 2018.

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0%

Ostali ugost.objekti za smještaj

Objekti u domaćinstvu

Hoteli

Nekomercijalni smještaj

OPG

Kampovi

Ostalo

Restorani

Struktura smještajnih jedinica Sisačko-moslavačka županija po broju kreveta


* podaci do 19.11.2018.

Izvor: TZ SMŽ

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Sisačko-moslavačka županija potražnja u periodu 2013. -2018.

Noćenja Dolasci ALS

Kamp; 0,74% Hotel; 17,45%

Objekti u domaćinstvu;

12,17%

Nekomercijalni smještaj; 0,27%

OPG; 0,87%Ostali

ugost.objekti za smještaj; 68,15%

Restorani; 0,36%

Struktura noćenja po vrstama smještajnih jedinica u 2018.

31.10.2019. 12


2.2.2. Opis lokacija i procjena tržišne pozicije projekta • Projekt „Baština Zrinskih – budućnost Banovine“ obuhvaća sljedeće lokacije s predmetnim konceptima:

o Stari grad Zrin:

▪ obnova južne kule u kojoj će biti vidljiv digitalni prikaz povijesti obitelji Zrinski, kao i

galerijski prostor te postavljanje pozornice na otvorenom.

o Kaštel Gvozdansko:

▪ obnova dijela ugaone kule koja će djelovati kao suvenirnica, muzej i interaktivni

multimedijalni centar te postavljanje žičare i roller coastera.

o Crkva sv. Marije Magdalene:

▪ uređenje multimedijalne dvorane namijenjene održavanju koncerata i manifestacija.

o Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu:

▪ obnavljanje visoke peći za preradu željezne rude u sklopu jedne od zgrada, uređenje

smještajnih i ugostiteljskih objekata te izgradnja edukacijskih prostora, dječjih igrališta te

hortikulturno uređenje.

• Također, u sklopu sva 4 lokaliteta planirano je i sljedeće:

o izgradnja i/ili rekonstrukcija lokalnih pristupnih cesta i parkirališta,

o postavljanje javne rasvjete,

o izgradnja i/ili rekonstrukcija sustava za odvodnju i pročišćavanje voda, postavljanje sanitarnih

čvorova i prikaz autohtonih, tradicijskih i umjetničkih obrta te usluga.

• U nastavku slijedi ocjena lokacija i tržišnog potencijala projekta:


0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro

Sezonalnost noćenja Sisačko-moslavačka županija 2016. - 2018.

2016. 2017. 2018.

36,6% 40,9% 22,6%

31.10.2019. 13


STARI GRAD ZRIN

• Lokacija se nalazi izvan naselja, na oko 10km sjeverno od Dvora i u njenoj blizini nema turističkih ili servisnih

sadržaja;

• Na lokaciji se nalaze ostaci starog grada Zrina koji je bio sjedište obitelji Zrinski, a sadašnji pristup lokaciji je

šetnjom oko 300m poviše asfaltiranog puta uz znatan nagib;

• Sama lokacija starog grada Zrina nalazi se na poravnatoj uzvisini s atraktivnim pogledima prema okolnim

šumama, dok pristup okolnom prirodnom krajoliku nije uređen u širem okruženju lokacije;

• S obzirom na program projekta (obnova južne kule obnova južne kule u kojoj će biti vidljiv digitalni prikaz

povijesti obitelji Zrinski, kao i galerijski prostor te postavljanje pozornice na otvorenom), može se zaključiti

da će zbog prostornih ograničenja biti riječ o manjem objektu turističke infrastrukture koji zasebno može

služiti kao točka od interesa, ali ne i mjesto duljeg zadržavanja posjetitelja, ili generiranja većih prihoda.

CRKVA SVETE MARIJE MAGDALENE

• Crkva se nalazi oko 300m iznad Starog grada Zrina i riječ je o objektu kojem će se prema projektu restaurirati

krov;

• S obzirom na gabarite građevine, moći će primiti nekoliko desetaka do stotinu posjetitelja u konceptu

multimedijalne dvorane za koncerte i događanja.

31.10.2019. 14


Lokacije Starog grada Zrina i crkve svete Marije Magdalene u odnosu na cestu

Izvor: Google Earth (napomena sadašnja pristupna cesta koja prema slici prolazi zapadno od Zrina nije u

funkciji, a mogućnost njene obnove ima neizvjestan status u trenutku izrade ovog plana)

KAŠTEL GVOZDANSKO

• Kaštel Gvozdansko nalazi se u mjestu Gvozdansko, oko 10km zapadno od Dvora, oko 150m udaljen od

lokalne ceste;

• Trenutni pristup kaštelu je neasfaltiranim putem, a kaštel je smješten na uzvisini okružen raslinjem;

• S obzirom na težak teren koji logično okružuje povijesni obrambeni kaštel, ideja projekta je pristup lokaciji

osigurati putem žičare i rollera;

• Idejni koncept je obnova dijela ugaone kule koja će djelovati kao suvenirnica, muzej i interaktivni

multimedijalni centar;

• S obzirom na gabarite lokacije i povezani tržišni potencijal, investicija u dostup (roller i žičara) te povezani

operativni troškovi će zahtijevati razvoj atrakcija oko samog zahvata projekta na lokaciji Gvozdansko, kako

bi se osigurala ekonomičnost zahvata.

KOMPLEKS ZGRADA S VISOKOM PEĆI U BEŠLINCU

• Lokacija kompleksa je neposredno uz cestu u neposrednoj blizini kaštela Gvozdansko, uz potok Žirovac u

naselju Rujevac;

• Uz obnovu kompleksa zgrada s visokom peći, plan je izgradnja smještajnog objekta s 14 soba te restorana

neto površine 295 m2 što okvirno odgovara maksimalnom kapacitetu od oko 80 osoba u slučaju redovne

komercijalne funkcije, odnosno oko 120 školske / predškolske djece;

• Uz navedeno, bit će osiguran i parking, dječja igrališta i drugi sadržaji.

31.10.2019. 15


PROCJENA TRŽIŠNE POZICIJE PROJEKTA

• Projekt „Baština Zrinskih – budućnost Banovine“ usmjeren je na razvoj 4 lokacije vezane uz baštinu obitelji

Zrinski i vojnu povijest Banovine. Faza projekta koja je ugovorena zaključno s krajem 2019. godine obuhvaća

izradu svih projektnih podloga, dok se sama faza izgradnje očekuje u novoj financijskoj perspektivi, odnosno

partnerskom ugovoru s EU koji će biti sklopljen za razdoblje od 2020. nadalje, a dovršetak izgradnje ne

očekuje se prije 2023.

• Detaljni koncepti sadržaja na lokacijama vezani uz unutarnje uređenje i opremanje još uvijek nisu konačno

definirani, budući da su projektne aktivnosti u ovoj fazi projekta bile koncentrirane na složene aktivnosti

vezane za ishođenje dozvola, konzervatorskih smjernica i dovršavanje projekata vanjske rekonstrukcije;

• S obzirom na stanje turističke infrastrukture na području projekta (Banovina, osobito općina Dvor) riječ je o

vrijednoj inicijativi, međutim u okruženju navedenih lokacija nema turističkih sadržaja (smještajnih ili drugih)

koji bi pratili ovu inicijativu i dopunili lanac turističke vrijednosti;

• Sisačko-moslavačka županija je kao naručitelj projekta u dosadašnjoj dokumentaciji iskazala oprezan stav

vezan uz očekivane učinke projekta, vežući ih uz jačanje potencijala prezentacije lokalne povijesne i kulturne

baštine, povećanja broja posjeta području za 3.500 (od čega njih 500 ostvaruje noćenje) i 12 novozaposlenih;

• Inicijalna ideja Naručitelja pri prijavi projekta bila je proizvod isporučivati kao turu sve 4 lokacije,

• U cilju osiguranja sigurne ekonomičnosti projekta na svim lokacijama, kao i maksimalnog iskorištenja

izgrađene turističke infrastrukture, predlažemo:

o Iskoristiti vrijeme potrebno za izgradnju sadržaja predviđenih projektom kako bi se u širem

obuhvatu dvije zone (zona Stari Grad Zrin / crkva Svete Marije Magdalene i Gvozdansko / Bešlinec)

planirali i razvili dodatni sadržaji koji podižu atraktivnost zona;

o Isporuku proizvoda planirala fleksibilnije, čime bi se proizvod otvorio širem skupu tržišnih

segmenata i podigla moguću ekonomičnost projekta.

31.10.2019. 16


2.2.3. Turistička ponuda područja Banovine

Izvor: HD Consulting na osnovi podataka TZ gradova i općina na području Banovine

KULTURNE ATRAKCIJE

SPOMEN PODRUČJE JASENOVAC - MEMORIJALNI MUZEJ

GALERIJA ŽILIĆ - Petrinja

GALERIJA MODERNE UMJETNOSTI KRSTO HEGEDUŠIĆ - Petrinja


OSTALE ATRAKCIJE

TOP TERME TOPUSKO - termalna voda, zdravstveni programi, kapaciteti za seminare i manje kongrese, sportsko- rekreativni sadržaji

Lječilište Topusko - rehabilitacije pri ozljedama i bolestima lokomotornog, živčanog i mišićnog sustava.

BICIKLISTIČKE STAZE, PJEŠAČKE STAZE, LOV, RIBOLOV, MOTO CROSS


PRIRODNA BAŠTINA

PARK PRIRODE LONJSKO POLJE - površina 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje u cijelom dunavskom porječju. Lokacija između

gradova Siska i Stare Gradiške. Čine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo.

aktivnosti: vožnja turističkim brodom, edukativni programi, promatranje ptica, pješačke staze, najam kanua i bicikala

ORNITOLOŠKI PARK PETROVAC - park se prostire na površini od 13,6 ha. Čine ga dvije osnovne cjeline: šumski dio, koji se prostire na površini od

oko 12,6 ha, i antropogeni dio, koji čine uglavnom livade.

31.10.2019. 17


• Glavno atrakcijsko obilježje prostora Banovine je pitoma i očuvana priroda te kulturna baština u smislu tradicionalnih vrijednosti (ponos ljudi na povijesni integritet, očuvane nošnje i tradicionalne manifestacije);

• U razvojnom je smislu bitno bolje stanje s rekreativnom turističkom infrastrukturom u odnosu na kulturne i prirodne atrakcije, jer je ista u procesima izgradnje i opremanja (prije svega biciklističke i pješačke staze), međutim uglavnom oko glavnih urbanih centara i postojećih destinacija;

• Prirodna i kulturna baština područja u smislu infrastrukture i sadržaja je nezadovoljavajuće kvalitete i sadržaja za ozbiljniji turistički razvoj i samim time nije na konkurentan način opremljena za turističku komercijalizaciju.

• Jedini potencijalni wellness i spa proizvod su Top Terme Topusko koje su pozicionirane na nižoj do srednjoj razini kvalitete te zahtijevaju značajnija ulaganja za modernizaciju i podizanje kvalitete smještaja.

• Područje Banovine je u 2019. godini raspolagalo s ukupno 795 stalnih ležajeva (OPG, objekti u domaćinstvu,

restorani, hotel, ostali ugostiteljski objekti i nekomercijalni smještaj), a u odnosu na 2016. broj stalnih postelja rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi 6,6%

• Dominantno mjesto u strukturi smještajnih kapaciteta čine ostali ugostiteljski objekti za smještaj (privatni smještaj i kampovi) te objekti u domaćinstvu;

• Na području Banovine posluje jedan hotel – Hotel Central u Hrvatskoj Kostajnici, kategorizacije 2*, sa 16 smještajnih jedinica tj. 32 sobe. Lječilište “Topusko” ima dva hotela “Toplice” i “Petrova gora” čiji je kapacitet 520 ležajeva, no izvan kategorizacije su od 2017.godine.

DOGAĐANJA


KESTENIJADA - Hrvatska Kostajnica,DANI MEDA - Topusko, KOSTAJNIČKI FAŠNIK - Hrvatska Kostajnica, LIKOVNA KOLONIJA -

Hrvatska Kostajnica, BICIKLIJADA- Pterinja, LOVRENČEVO - Petrinja, KRAPJE - selo graditeljske baštine

Izvor: Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije

656 665

758795

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

2016. 2017. 2018. 2019.

Banovina- broj stalnih postelja 2016. - 2019.

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0%


OPG


Ostali ugostiteljski objekti za smještaj

Restorani

Hoteli

Ostalo

Struktura smještajnih jedinica Banovina po broju kreveta

31.10.2019. 18


2.2.4. Turistička potražnja na području Banovine

• Na temelju podataka dobivenih od TZ Sisačko moslavačke županije u 2018. na području Banovine ostvareno je ukupno 19 tisuća dolazaka i 78.517 noćenja, od čega je nešto više od 67.000 noćenja u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj;

• Noćenja su u posljednjih 3 godine rasla u prosjeku gotovo 19% godišnje, a dolasci 5,1% prosječno godišnje;

• Prosječno trajanje boravka je 4,1 dan i u porastu. Trajanje upućuje na dominaciju odmorišnih gostiju.

• 75% ukupnih noćenja čine Hrvati, dok ostala vodeća tržišta uključuju Sloveniju, BiH i Njemačku;

• Sezonalnost noćenja u 4 ljetna mjeseca iznosi 37,7% i nije toliko izražena kao prosjek Hrvatske (u 2018. godini 83,8%). Jesenski mjeseci ostvaruju značajno bolji rezultat od proljetnih što je dijelom uzrokovano kalendarom događanja.

2.2.5. Analiza kulturnog turizma u Hrvatskoj Sljedeći su glavni indikatori kulturnog turizma sukladno zadnjem raspoloživom izdanju Instituta za turizam: „Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja u Hrvatskoj“, Tomas 2008. Kulturni turizam PROFIL KULTURNIH TURISTA:

• Prevladavaju posjetitelji srednje (47%) i mlađe (30%) dobi,

• Među kulturnim turistima prevladavaju inozemni posjetitelji (62%), a pojedinačno značajniju skupinu čine posjetitelji iz Italije (15%), Njemačke (14%), Francuske (9%) te Velike Britanije (9%). Među domaćim, najbrojniji su posjetitelji iz matične ili okolnih županija,

• Kulturni turisti uglavnom noće u mjestu gdje se nalazi kulturna atrakcija ili održava događanje (43%) ili su izletnici, odnosno doputovali su iz mjesta stalnog boravka (26%).

STAVOVI O HRVATSKOJ KULTURNO-TURISTIČKOJ PONUDI:

• Većina posjetitelja već je posjetila ili planira posjetiti svjetovne (65%) i sakralne (64%) znamenitosti, muzeje i galerije (59%) i kulturna događanja (42%). Oko trećine pokazuje interes za glazbeno-scenske predstave te tematske rute/putove;


0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

2016. 2017. 2018.

Banovina - potražnja u periodu 2016.-2018.

Noćenja Dolasci ALS

Hrvatska75%

Poljska1%

Bosna i Hercegovina

3%

Slovenija4%

Njemačka1%

Ostali16%

Banovina - top 5 emitivnih tržišta u 2018.

Hrvatska Poljska Bosna i Hercegovina Slovenija Njemačka Ostali


0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

9 000

10 000

Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro

Sezonalnost noćenja Banovina 2016. - 2018.

2016. 2017. 2018.

32,7% 37,7% 29,7%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% 90,0%


OPG


Ostali ugostiteljski objekti za smještaj

Restorani

Hoteli


Banovina noćenje prema vrsti smještajnih kapaciteta u 2018.

31.10.2019. 19


• Veliki udio (60%) posjetitelja izražava interes za sudjelovanje u kreativnim radionicama, među kojima su najpopularniji gastronomski tečajevi (24%), sudjelovanje u berbama (23%) te arheološka iskapanja (21%),

• Većina inozemnih kulturnih turista poistovjećuje Hrvatsku s bogatom kulturno-povijesnom baštinom (84%), gostoljubivošću (82%), opuštenim načinom života (75%), jedinstvenim običajima i tradicijom te gastronomijom (72% svaki), bogatstvom muzeja i galerija (71%) te živom atmosferom (70%);

• Oko 50 do 60% poistovjećuje Hrvatsku s festivalima i događanjima, bogatim kulturno-umjetničkim životom te destinacijom pogodnom za kulturom motivirana putovanja.

OBILJEŽJA PUTOVANJA KULTURNIH TURISTA:

• Trećina posjetitelja može se smatrati ciljanim, kulturom motiviranim turistima koji putuju specifično zbog posjeta kulturnoj atrakciji/ događanju ili su na kulturom motiviranom odmoru;

• Događanja privlače najveći udio kulturom motiviranih posjetitelja (46%), a slijede kulturne znamenitosti (34%) i muzeji/galerije (30%). Također, kulturne atrakcije i događanja u kontinentalnim županijama privlače znatno veći udio kulturom motiviranih posjetitelja (49%) u odnosu na one u obalnim županijama (27%);

• Oko 70% kulturnih turista su na višednevnom putovanju na kojem u prosjeku ostvaruju 8 noćenja. Uglavnom borave u privatnom smještaju (32%), kod prijatelja/rođaka (25%) i u hotelu (22%);

• Velika većina (85%) putovanje organizira samostalno. Od onih koji koriste usluge turističke agencije, riječ je uglavnom o rezervaciji smještaja (76%) i prijevoza (74%).

• Sukladno podacima o posjećenosti hrvatskih muzeja, muzejskog dokumentacijskog centra u 2018. godini je bilo ukupno 5.446,881 posjetitelja (od čega 4.398,519 posjetitelja stalnih postava i izložbi);

• U odnosu na 2014. brojka posjetitelja stalnih postava i izložaba je rastao za 3,1% prosječno godišnje dok je broj posjetitelja ostalih edukacijskih programa, manifestacija, promocija, noći muzeja i sl. rastao po stopi od 6% prosječno godišnje;

• U strukturi tipa posjetitelja muzeja 51% su odrasle osobe a 14% grupe (predškolske, školske i fakultetske).

2.3. Planska osnova

U kontekstu razvoja turizma na području Banovine, ključna je sljedeća projektna osnova:

• Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. do 2020. godine;

• Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2017. – 2020. godine;

• Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije;

• Prostorni plan općine Dvor.

U nastavku se navode glavne smjernice u navedenim dokumentima vezane uz razvoj turizma.

Izvor: MDC

3.894.2354.084.318 3.995.065

3.802.182

4.398.574

831.094 738.968944.146 859.929

1.048.307

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Posjećenost hrvatskih muzeja 2014.-2018.

ukupno stalni postav+izložbe ostalo*

Izvor: MDC

odrasli

51%

karta s popustom

pojedinačni posjet

10%

grupe - odrasli

4%

grupe (predškola, škola,

studenti)

14%

osobe s posebnim

potrebama

0%

obiteljska ulaznica

2%strani turisti

19%

Broj posjetitelja prema tipu u 2018.

31.10.2019. 20


STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 2014. DO 2020. GODINE

• U dokumentu je postavljena sljedeća vizija razvoja turizma SMŽ do 2020. godine:

„Njegujući izvornost, tradiciju i gostoprimstvo u autentičnom prirodnom okruženju, Sisačko-moslavačka

županija kao privlačna regija zdravstvenog i kontinentalnog turizma posjetitelju daje nezaboravno iskustvo

originalnog turističkog doživljaja, kao esencije putovanja i boravka.“

• Ciljevi postavljeni strategijom su sljedeći:

o Uvođenje novih turističkih sadržaja koji prate tržišne trendove, podizanje kvalitete usluga koja će

podići iskorištenost postojećih i novih smještajnih kapaciteta SMŽ. Kontinuirano povećanje udjela

hotela i kampova te podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta pa procjenjujemo da će

se do 2020. godine smještajni kapaciteti povećati za barem stotinu kreveta.

o Novo zapošljavanje - Otvaranje većeg broja novih radnih mjesta u turizmu i određeni broj novih

radnih mjesta u neturističkim djelatnostima induciranih turističkom aktivnošću. Kako se planira

proširenje smještajnih kapaciteta za barem stotinu kreveta, povećat će se i potreba za kvalitetnim,

obrazovanim radnicima u turizmu što će omogućiti zapošljavanje najmanje trideset osoba koje će

brinuti o kvaliteti usluge i zadovoljstvu gosta uslugom, a to će pridonijeti povećanju kvalitete

ponude i smještaja.

o Razvoj Sisačko-moslavačke županije kao prepoznatljive destinacije kontinentalnog turizma što će

se pokazati pozicioniranjem među prvih pet županija s najvećom turističkom potrošnjom u

kontinentalnom turizmu. Prepoznatljivost destinacije može utjecati na povećanje broja dolazaka i

noćenja te time i povećanja turističke potrošnje.

• Strategija je kao ciljano povećanje turističkog prometa odredila 10% u razdoblju 2014. do 2020, odnosno

oko 1,6% godišnje što je daleko ispod prosječnog svjetskog, a pogotovo ispod ostvarenog rasta turizma

Hrvatske (uključujući kontinentalne regije) u posljednjih 5 godina. Na temelju navedenog, može se zaključiti

da turizam nije jedna od osnovnih gospodarskih orijentacija Županije;

• Prema sektorskoj strategiji, turistički razvoj se orijentira na sljedeće turističke proizvode:

o zdravstveni turizam;

o ruralni turizam;

o kulturni turizam;

o cikloturizam;

o eno i gastro turizam;

o ekoturizam;

o lovni i ribolovni turizam;

o kongresni i poslovni turizam.

• Sukladno Strategiji, turizam se orijentira na tržišne segmente obitelji, zlatne dobe i mladih sa sljedećih tržišta:

o zemlje EU (posebno Njemačka, Austrija, Francuska, Italija, Belgija, Češka, Poljska);

o domicilno tržište i zemlje u okruženju (Zagreb i Zagrebačka županija, Primorska Hrvatska i srednja

Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Mađarska).

• Strategija ne prepoznaje Banovinu kao izdvojenu turističku destinaciju / podregiju.

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 2017. DO 2020. GODINE

• Opća strategija razvoja Županije daje nešto veći naglasak značenju turizma u gospodarstvu sljedećom

vizijom:

„Županija gospodarskog rasta temeljenog na inovativnoj, elektroničkoj i izvozno orijentiranoj industriji, poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji, turističko odredište prepoznatljive očuvane povijesne i kulturne baštine i očuvanih jedinstvenih prirodnih resursa, jedinstvenog doživljaja, razvijene infrastrukture, poželjna ulagačima te za rad i življenje.“

• Unutar cilja 1 – C1 Gospodarski rast i zapošljavanje, prioritet 5 (p5) odnosi se na turizam

koji obuhvaća sljedeće tri mjere:

o M5.1. (14) Povezivanje sudionika turističkog razvoja i obogaćivanje turističke ponude koja

obuhvaća:

31.10.2019. 21


▪ Zajedničko planiranje i održavanje tradicionalnih manifestacija;

▪ Zajedničko planiranje i održavanje novih manifestacija;

▪ Prikupljanje podataka o broju i strukturi posjetitelja;

▪ Planiranje i održavanje radnih sastanaka sudionika turističkog razvoja s ciljem

osmišljavanja novih i unaprjeđenjem postojećih turističkih proizvoda i obogaćivanja

turističke ponude.

o Zadani ciljevi mjere do 2020. su:

▪ Realizirati 50 manifestacija, od čega 5 profiliranih većih;

▪ Realizirati 30.000 ukupnih posjetitelja;

▪ Realizirati ukupno 100.000 registriranih noćenja turista;

▪ Održati 30 radnih sastanaka turističkih sudionika u svrhu njihova povezivanja i bolje

suradnje.

o M5.2. Unaprjeđenje promocije turističke ponude na području SMŽ-a koja obuhvaća:

▪ Oglašavanje u elektroničkim, audio, video i tiskanim medijima;

▪ Sajamske prezentacije u zemlji i inozemstvu;

▪ Internetske stranice TZ SMŽ-a i turističkih destinacija na području SMŽ-a;

▪ Postavljanje informativnih ploča;

▪ Otvaranje infocentara.


▪ 200 audio-vizualnih i tekstualnih članaka koji promoviraju SMŽ kao turističku destinaciju;

▪ 150.000 godišnjih posjeta Internetske stranice TZ SMŽ;

▪ 5 prezentacija na turističkim sajmovima u RH i inozemstvu;

▪ 5 znakova smeđe signalizacije.

o M5.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma

▪ Informiranje potencijalnih nositelja i pružatelja usluga o isplativosti ulaganja u selektivne

oblike turizma (primjeri dobre prakse, upoznavanje s radom potpornih institucija, o

mogućnosti iskorištavanja različitih mjera, sufinanciranje itd.);

▪ Udruživanje u zadruge;

▪ Sufinanciranje projekata vezanih za selektivne oblike turizma.


▪ 12 prijavljenih projekata koji potiču razvoj selektivnih oblika turizma.

PROSTORNI PLAN SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije iz 2001. godine daje sljedeće smjernice vezane uz razvoj turizma:

• Površine za ugostiteljsko - turističku namjenu su područja u kojima se predviđaju sadržaji ugostiteljsko -

turističke djelatnosti. Novi ugostiteljsko - turistički objekti trebaju biti planirani najprije u okviru postojećih

naselja, ali i u granicama predviđenih proširenja naselja;

• Gradnju novih građevina treba planirati na prirodno manje vrijednim područjima, (kako bi se ti prostori

oplemenili a sačuvali vrlo vrijedni prirodni krajolici), te ih uklapati u oblike gradnje lokalne sredine;

• Područja ugostiteljsko - turističke namjene površine manje od 25,0 ha mogu se Prostornim planovima

uređenja općina i gradova predvidjeti i izvan naselja u skladu s odredbama ovog Plana;

• Građevine za ugostiteljsko - turističku namjenu koje se grade izvan građevinskog područja u pravilu se ne

smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima 1. i 2. bonitetne klase;

• Ugostiteljsko-turistička područja su prostori gdje prevladavaju gospodarske djelatnosti ugostiteljstva i

turizma s dopunjujućim djelatnostima. Područja takvog značenja za sada na

• području Županije nema, ali se može očekivati da će neka područja u budućnosti imati prevladavajuću

ugostiteljsko - turističku namjenu, i to prvenstveno:

o područje Lonjskog polja (seoski i ekološki turizam)

o područje Moslavačkog vinogorja (vinske ceste)

o područje Pounja (seoski i ribolovni turizam)

o područje Topuskog (zdravstveni, športski i rekreativni sadržaji).

31.10.2019. 22


• Što se tiče sportsko-rekreacijske namjene smjernice su sljedeće:

o Prostornim planom uređenja općina i gradova treba predvidjeti područja športsko - rekreacione

namjene i građevine površine do 25,0 ha, a prema odredbama ovog Plana, te osigurati prostore za

nove i privlačne sadržaje športsko - rekreacijske namjene (športovi na vodi, golf igrališta, centar

aeronautičkih športova, turističko - rekreacijski sadržaji za posebne oblike turizma: lov, ribolov,

jahanje i sl.);ž

o Područja i građevine športsko - rekreacione namjene koje se grade izvan građevinskog područja u

pravilu se ne smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima 1. i 2. bonitetne klase.

o Prema elaboratu “Golf kao element razvojne strategije hrvatskog turizma”, na području Županije

predviđena je gradnja igrališta za golf na području Graberja, a prostornim planovima niže razine

mogu se planirati i na drugim pogodnim prostorima.

PROSTORNI PLAN OPĆINE DVOR Sljedeće odredbe vezane su uz turizam i rekreaciju na području općine Dvor:

• Planom su utvrđene sljedeće zone ugostiteljsko – turističke namjene na području Općine Dvor:

o Turističko naselje Beke – Eko centar Beke (T2), površina 49,80 ha, najveći kapacitet 400 ležajeva;

o Dvor (T5), površina 0,88 ha, najveći kapacitet 100 ležajeva,

o Matijevići (T5), površina 1,88 ha, najveći kapacitet 100 ležajeva.

• Površine za ugostiteljsko - turističku namjenu su područja u kojima se predviđaju sadržaji ugostiteljsko -

turističke djelatnosti. Na područjima ugostiteljsko - turističke namjene mogu se graditi ugostiteljske i

turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima: trgovačke, uslužne, ugostiteljske,

športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene.

• Oznaka T2 označava turističko naselje u kojem će hoteli imati najviše 30%, a vile najmanje 70% ukupnog

kapaciteta.

• Oznaka T5 označava ostale (nespecificirane) vrste ugostiteljsko - turističkih sadržaja.

2.4. Zaključak analize destinacije

• Sisačko-moslavačka županija razmjerno je velika Županija (treća po veličini u RH), a karakterizira je slaba i

neravnomjerna naseljenost koja je gušća prema sjeveru i istoku Županije, gdje je, osobito u većim gradovima,

smještena i većina ključnih gospodarskih subjekata;

• Županija zauzima pogranično područje prema demografski i ekonomski depresivnom području

sjeverozapadne BiH, a negativan demografski trend nastavlja se i nakon 1995. što je u velikoj mjeri tipično

za područja oslobođena tijekom Oluje;

• Područje Banovine (a u velikoj mjeri i Županije u cijelosti) baštini vojno-pogranični karakter, dok se razvojni

model između 1945. i 1990. godine u velikoj mjeri temeljio na teškim industrijama;

• PP Lonjsko polje najznačajnija je turistička atrakcija područja Županije, no još uvijek ne uspijeva ostvariti više

od 20.000 godišnjih posjetitelja. Uvođenje novog ulaza u park na lokaciji Osekovo omogućit će brži i

jednostavniji pristup iz pravca Zagreba te očekivano povećati broj posjetitelja;

• Prometna povezanost većine područja Banovine nije optimalna, osobito u usporedbi s nekoliko hrvatskih

regija koje sa sličnom atrakcijskom strukturom konkuriraju za isto nacionalno tržište. Međutim, razlika u

dostupnosti nije tolika da ne bi mogla biti kompenzirana diferenciranom turističkom ponudom;

• Smještajna ponuda Banovine je razmjerno skromna i strukturirana u manjim i uglavnom obiteljskim

objektima, a veći hotelski objekti na području Banovinu smješteni su Top termama Topusko. Terme posluju

na kombinaciji proizvoda s dominacijom zdravstvenog segmenta s ključnim prodajnim argumentom dobre

vrijednosti za novac. Takva orijentacija uz relativno veliku udaljenost od ostalih točaka od interesa u Banovini

(a koja je trenutno obilježje ukupnog prostora Banovine) ograničava integraciju ukupnog sustava atrakcija;

• Turistički promet je u porastu i najintenzivniji u ljetnim i jesenskim mjesecima. S obzirom na atraktivnost

prirode i ambijenta, postoji potencijal za rast u proljetnoj sezoni;

31.10.2019. 23


• Prosječni boravak upućuje na dominaciju odmorišnih gostiju, dominira domaće tržište uz susjednu BiH te

njemačko i talijansko tržište koja su snažno zastupljena i u većini domaćih regija i destinacija;

• Usprkos atraktivnom ambijentu i povijesnoj baštini, valorizacija ključnih resursa tek je na početku razvoja;

• Opredjeljenja i očekivanja vezana uz turizam u strateškim i planskim dokumentima Županije imaju

afirmativan stav i racionalna očekivanja koja su u pogledu turističkog prometa već premašena. Županijska

razvojna strategija najveću pozornost posvećuje jačanju suradnje dionika, većoj alokaciji EU fondova za

razvoj turizma i turističkom marketingu, što objektivno jesu najveći prioriteti u postojećoj poziciji razvoja;

• Upravljanje turizmom Županije uključuje županijsku turističku zajednicu, a na području Banovine osnovane

su turističke zajednice za tek manji broj destinacija – Petrinju, Hrvatsku Kostajnicu, Topusko i odnedavno

Glinu;

• Iako se često koristi kao označitelj geografske cjeline i administrativne podjele Sisačko-moslavačke županije,

područje Banovine nije organizacijski subjekt u administrativnom ili turističko-upravljačkom smislu te se u

bliskoj budućnosti nužno odrediti prema ovoj problematici, posebno u kontekstu predmetnog projekta i

njegove realizacije;

• Lokacije koje su predmet projekta „Baština Zrinskih – budućnost Banovine“ donose razvoj nedostajuće

turističke infrastrukture povezane s interpretacijom baštine te stvaraju nove točke od interesa. Međutim,

njihova puna valorizacija zahtijevat će dodatne sadržaje u okruženju samih lokacija povrh postojećih EU

projekata – razvoj turističkih punktova Bešlinec/Gvozdansko i Marija Magdalena/Zrin. Dodatno se

preporučuje lokacije uklopiti u sustav pješačkih i biciklističkih staza prema obližnjim destinacijama, kao i

razviti i realizirati projekte razvoja druge baštine i artefakata iz vremena vojne povijesti Banovine u cilju

stvaranja konzistentne iskustvene cjeline.

31.10.2019. 24


3. STRATEŠKI OKVIR RAZVOJA TURIZMA DESTINACIJE BANOVINA

3.1. Razvojna vizija i ciljevi

3.1.1. SWOT analiza i strateška uporišta

Analiza pokazuje da je s obzirom na količinu ponude i povezani ostvareni turistički promet ukupno područje Sisačko-moslavačke županije na početku turističkog razvoja. Pritom je područje Županije razmjerno heterogeno:

• Gradovi Sisak i Petrinja imaju relativno brz dostup Zagrebu kao najvećem nacionalnom gradu i tržištu

potražnje, a riječ je o gradovima čiji je demografski, ekonomski, a time i razvojni, potencijal dostatan da „iz

sebe“ generiraju dalje razvojne procese;

• Područje Moslavine s podnebljem i atrakcijskom strukturom koja je bliža panonskom prostoru u odnosu na

područje Banovine, a gdje povoljan razvojni moment čini prometni položaj uz koridor Vc. Ovakva pozicija

podiže tržišni potencijal većine turističkih inicijativa i projekata zbog značajnog tranzita, ali i relativno bolje

prometne povezanosti s većim tržištima, prije svega Zagreba, ali i gradova u Slavoniji pa čak i prema

susjednim državama;

• Područje Banovine (bez Petrinje) koje ima značajnu ambijentalnu vrijednost i potencijale kulturne baštine

koji zahtijevaju valorizaciju, ali je što se tiče dostupa u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na domaće regije koje

sa sličnim argumentima grade lanac vrijednosti za tržišta većih urbanih centara (prije svega Karlovačka regija,

Gorski Kotar i sjeverni dio Like.

Strateško planiranje turizma područja Banovine započinje s objektiviziranom slikom polazne pozicije koja kroz SWOT matricu sažima nalaze analitičkih poglavlja:

31.10.2019. 25


SNAGE

- Ambijentalna vrijednost krajolika - Povijesna baština Banovine

- Stanje i broj vodotokova koji mogu biti iskorišteni za turistički razvoj

- Raspoloživost zemljišta za turistički razvoj

SLABOSTI

- Slab demografski potencijal područja (osobito u ruralnim sredinama)

- Ograničen kapacitet Županije i JLS za kapitalne razvojne projekte

- Nedostatak turističke infrastrukture / velika većina područja nije funkcionalno aktivirano

- Manjak poduzetničkih inicijativa koje mogu biti integrirane u turistički lanac vrijednosti

- Kvaliteta i brzina prometnog dostupa prema većim tržištima slabija u odnosu na regije s usporedivom

atrakcijskom strukturom u RH - Područje je tržišno nepoznato – niti na nacionalnoj

razini ne postoji svijest o njegovim atrakcijama

PRILIKE

- Globalni turistički trendovi („glad“ za novim

destinacijama, porast interesa za

netaknutom/autentičnom prirodom)

- Ulazak Hrvatske u Schengenski sporazum (jačanje

granice koje rješava sigurnosni rizik i u manjoj mjeri

popravlja demografsku situaciju);

- - Razmjerno prazan prostor – mogućnost za temeljito planiranje i razvoj ispočetka

- - Početna prednost pri prijavama za EU fondove

(nizak razvojni indeks JLS)

- - Pogranično područje – mogućnost za dodatne linije

financiranja (prekogranični fondovi) koji će s

vremenom rasti (status BiH)

- Novi zakon Turističkim zajednicama – udruživanje i

povezivanje

- Zaštita prirode (nova zaštićena područja, podizanje

ekološke svijesti i standarda)

- Uspostava profesionalnog marketinga destinacije

PRIJETNJE

- Alternativne gospodarske strategije i projekti koji

mogu dovesti do degradacije prostora

- Sigurnosni rizici povezani s migracijom

- Nečinjenje koje može izazvati degradaciju prostora i

dalju demografsku imploziju

- Snažan rast kontinentalnih regija RH koje se većim

dijelom bore za isto tržište

Sagledavajući gornju SWOT matricu, moguće je zaključiti sljedeće:

• Slabosti područja brojnije su od snaga, međutim čijim korištenjem banovina može kompenzirati slabosti i

povećati snage područja:

• Slabosti područja u velikoj mjeri proizlaze iz njegovog demografskog stanja;

• Prijetnje povezane s turističkim razvojem područja nemaju veliku vjerojatnost realizacije.

Na temelju gornje analize mogu se postaviti sljedeća strateška uporišta budućeg razvoja turizma područja Banovine:

31.10.2019. 26


1. Područje Banovine je atraktivan i očuvan prostor koji se slijedom povijesnih okolnosti našao u razdoblju negativnih demografskih trendova. U kontekstu globalnih kretanja i odnosa to ga dugoročno čini i

poželjnim životnim prostorom u kontekstu brzog rasta globalne populacije, promjene klime, degradacije

okoliša i potencijalnih problema s pitkom vodom. Uz pretpostavku rješenja sigurnosnih izazova (pri

čemu su jasni pozitivni signali s recentnim mišljenjima EU oko ulaska Hrvatske u Schengenski sporazum),

ovo lokalno zajednicu stavlja u poziciju da kultivira i oprema prostor, jača poduzetničko okruženje i time

podiže vrijednost prostora za budućnost;

2. Osnovno uređenje prostora Banovine moći će se u velikoj mjeri provesti uz dostupnost javnih izvora i bespovratnih sredstava pod pretpostavkom da će se zadržati više-manje ista načela alokacije sredstava

u sljedećoj financijskoj perspektivni EU. Osnovni prioriteti odnose se na: a. Funkcionalnu aktivaciju prostora što podrazumijeva prostor učiniti dostupnim (staze), opremiti

ga osnovnom infrastrukturom (vidikovci, odmorišta, klupe, foto točke) i marketinškim

materijalima (upisi atrakcija u mape pomoću GPS koordinata, brošure); b. „Tvrdi“ (rekonstrukcija i interpretacija) i „meki“ (marketinško oblikovanje, priče, brendiranje)

razvoj povijesne i kulturne baštine kod kojeg je važno uspostaviti stratešku i upravljačku

koordinaciju projekata; 3. Banovina se može razviti na principima održivog razvoja i najviših ekoloških standarda pri čemu se

diferencira u odnosu na ostale hrvatske, a s vremenom i druge regije ovog dijela Europe. Niska

naseljenost i obilje netaknute prirode Banovini daju argumente za ovakvu ambiciju, s obzirom da je ista

postavka prisutna i u državama koji su lideri u tretmanu i valorizaciji prirode u turističke svrhe (Kanada,

Novi Zeland, Norveška). S obzirom na stanje ostalih potrebnih inputa (demografija i lokalno

gospodarstvo), ovakvo je strateško opredjeljenje u razvoju turizma zapravo jedino moguće, a

podrazumijeva striktnu kontrolu i nadzor područja, a po potrebi i uvođenje posebnih režima zaštite gdje

je to potrebno i moguće;

4. Uspostavljanje konzistentnog sustava upravljanja razvojem može dovesti do razmjerno brzih učinaka s obzirom da Banovina dosad nije bila postavljena kao jedinstvena destinacija, a ni Županija na domaćem

tržištu nije prepoznata kao turistička destinacija kao neke druge Županije sa sličnom atrakcijskom

strukturom. Marketinško uspostavljanje destinacije Banovina može imati podlogu u različitim

organizacijskim podlogama upravljanja turizmom među uključenim JLS i prema SMŽ, a što je stvar

dogovora dionika. Uspostava organizacijskog okvira prethodi prvoj fazi unaprjeđenja i marketinškog

oblikovanja ponude, nakon čega postoje argumenti za intenzivniju promociju destinacije;

5. Banovina ima izuzetne argumente za brendiranje prostora koji slijede iz njene povijesti i značaja za cijelu Središnju Europu. Ovaj potencijal nikada nije iskorišten, pri čemu je projekt „Baština Zrinskih –

budućnost Banovine“ vrijedan prvi korak, ali koji bi trebao dobiti nastavak u privođenju ostalih

artefakata iz tog doba svrsi. Za razliku od mnogih drugih turističkih regija koje su u cilju poboljšanja

tržišne pozicije bile prisiljene „nanovo se izmišljati“ pa nove narative prvo komunicirati internim

dionicima, Banovina je u prilici napokon ispričati svoju stvarnu priču koja je dostatno atraktivna za

turističko tržište.

31.10.2019. 27


3.1.2. Vizija i vodeće strategije razvoja destinacije

Na temelju strateških uporišta predlaže se sljedeća vizija turističkog razvoja Banovine: Banovina je turistička destinacija jedinstvenog povijesnog naslijeđa, osobite prirode te skladnih i opuštajućih krajolika. Banovina se na tržištu diferencira osobitim prirodnim bogatstvima, kvalitetom zaštite i uređenja prostora koji je posjetiteljima u cijelosti dostupan za istraživanje. Kombinirajući suvremenu tehnologiju i naslijeđenu baštinu Banovina nenametljivo interpretira svoju intenzivnu i osobitu povijest. Rekreativne zone na čistim rječicama, pitoma sela i gradići te maštoviti događaji početne su točke istraživanja destinacije kojima lokalno stanovništvo zajednički upravlja primjenjujuće suvremene principe turističkog upravljanja i marketinga. Isporuka vizije temelji se na sljedećim vodećim strategijama:

1. Kreirati i unaprjeđivati racionalnu i pragmatičnu upravljačku platformu za destinaciju Banovine koja će

prvo preuzeti zadatak internog marketinga kako bi destinacijskim dionicima komunicirala strateška

opredjeljenja i projektne prioritete, a kasnije uobličiti moguće projektne prijedloge prema eksternom

tržištu javnog i privatnog kapitala;

2. Razvoj destinacije Banovina započeti od nekoliko odabranih središnjih punktova, koji služe kao početne

točke oko kojih se dalje koncentrično razvijaju projekti i turistička infrastruktura;

3. Jačanjem interne poduzetničke suradnje u skladu sa županijskom razvojnom strategijom maksimizirati

poduzetničke sinergije, i to prije svega ponuđača smještaja, lokalnih proizvođača hrane (svih

segmenata), ugostitelja, organizatora aktivnosti i događanja te kulturnih i umjetničkih institucija;

4. Kreirati osnovnu marketinšku infrastrukturu destinacije Banovina za prezentaciju i promociju prema

vanjskom tržištu;

5. Iskoristiti relativnu prednost slabije razvijenih jedinica lokalne samouprave Banovine pri dodjeli

sredstava EU kako bi se:

a. Aktivirao prostor i opremio osnovnom turističkom infrastrukturom (staze, šetnice, vidikovci,

mjesta za izlete/piknike);

b. Interpretirala preostala baština vezana uz povijest Banovine.

6. Razvijati eksterna partnerstva s drugim hrvatskim regijama i destinacijama, ali i sa sličnim

regijama/destinacijama u Europi radi transfera znanja i najboljih praksi.

Pozicija projekta “Baština Zrinskih – budućnost Banovine” u strateškom okviru destinacije Banovina je sljedeća:

• Realizacija projekta uz njegovo popunjavanje dodatnom turističkom infrastrukturom stvara dodatne

središnje točke koje se odnose na općinu Dvor, oko kojih se kreira dalji razvoj;

• Marketinška infrastruktura koja je predviđena kao dio projekta „Baština Zrinskih – budućnost Banovine“

treba se iskoristiti kao poticaj (a potencijalno i kao početni oblik) oblikovanja marketinške infrastrukture

ukupne destinacije.

3.3.3. Ciljevi turističkog razvoja

S obzirom na polaznu poziciju razvoja i realno potrebno vrijeme realizacije razvojne vizije, svi dolje navedeni ciljevi postavljaju se na rok od 10 godina:

• Povećati smještajni kapacitet na području Banovine za 50% u odnosu na vrijednost iz 2018. – na 1.200

kreveta, i to dominantno u ciljanim oblicima smještaja, a to su ruralni oblici smještaja, B&B (bed & breakfast

objekti), kampovi i kuće za odmor;

• Udvostručiti stacionarni turistički promet u Banovini (noćenja);

• Utrostručiti broj dnevnih posjetitelja – kulturne ture i događanja;

• Uspostaviti marketinšku infrastrukturu čija je prepoznatost i promet (broj jedinstvenih posjeta) usporediva

sa sadašnjim razinama Sisačko-moslavačke županije;

31.10.2019. 28


• Započeti još dva projekta revitalizacije i/ili interpretacije kulturne baštine vrijednosti usporedive s projektom

„Baština Zrinskih – budućnost Banovine“;

• Realizirati 500km novih obilježenih i marketinški obrađenih (web, GPS, brošure) biciklističkih i pješačkih

staza;

• Realizirati tri odmorišno-rekreativna punkta na rijekama Banovine.

31.10.2019. 29


4. Programsko-prostorni koncept razvoja destinacije 4.1. Zoniranje destinacije i prioriteti zona

• Usprkos površini od više od 2.600 km2 koja unutar administrativnog okvira Hrvatske ima praktično

regionalno značenje, budući da je riječ o području koje je veće od polovine županija, područje Banovine

prema međunarodnim standardima turističke organizacije ima destinacijski karakter. Dodatni argument je i

da se ona nalazi unutar Sisačko-moslavačke županije koja je sukladno postojećem i novom Zakonu o

turističkim zajednicama upravljački tretirana kao turistička regija;

• Kao i svaka destinacija, Banovina prema van ima uniforman karakter te se u tom smislu dijelovi destinacije

ne zoniraju za potrebe oblikovanja diferenciranih turističkih zona koje privlače različite tržišne segmente;

• Zoniranje u ovom slučaju služi za utvrđivanje razvojnih prioriteta i projekata u različitim dijelovima Banovine

s obzirom da je analiza pokazala razlike u strukturi atrakcija i gustoći turističke, kao i ostale gospodarske

razvijenosti;

• Na sljedećoj slici prikazane su predložene turističke zone Banovine:

Ravničarska (ruralna) Banovina odnosi se na ravničarske i blago brežuljkaste dijelove Banovine u kojem su prioriteti revitalizacija ruralnih područja, poticanje podizanja kvalitete i količine poljoprivredne proizvodnje te projektima usmjerenim na izgradnju povezanih oblike turističke infrastrukture; Područje doživljaja netaknute (aktivne) Banovine prirode u višim dijelovima Banovine i uz brže dijelove vodotokova na koje se osobito odnosi prioritet funkcionalne aktivacije prostora, izgradnja novih rekreativnih punktova, stvaranje povoljnijih uvjeta za sekundarno stanovanje i uspostava striktnijih režima zaštite okoliša;

31.10.2019. 30


Područje posebne (zaštićene) Banovine u okruženju Lonjskog polja gdje je prioritet stvarati nadopunu turističkog lanca vrijednosti za ciljne segmente PP Lonjsko Polje, prije svega manjih smještajnih objekata i osnovne turističke infrastrukture (pješačke i biciklističke staze) Područje kupališne (zdravstvene) Banovine gdje je prioritet nadograditi turističku infrastrukturu ciljnom tržištu Top Termi, odnosno u sinergijskom razvojnom procesu javnog i privatnog subjekta polagano repozicionirati ukupnu zonu prema širim tržišnim segmentima i većem rangu ambicija.

4.2. Katalog turističkih projekata

4.2.1. Uvod Vodeći računa o prethodno definiranim strategijama i projektima destinacije Banovina, definiraju se sljedeći tipovi turističkih projekata:

• Projekti podizanja turističke atraktivnosti;

• Projekti izgradnje turističkog smještaja;

• Projekti turističke infrastrukture;

• Projekti marketinga i ljudskih resursa.

4.2.2. Organizacija destinacije i podizanje kapaciteta ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE DESTINACIJOM BANOVINA Uspostava organizacijskog modela i upravljanja destinacijom Banovine prioritetni je korak u realizaciji ove strategije. Formiranje TZ Banovina je postojeća inicijativa koja dosad još nije realizirana te je jedan od dva načelna modela upravljačkog ustroja:

1. Formiranje Turističke zajednice područja Banovina u koju bi ušle sve jedinice lokalne samouprave

Banovine. S obzirom na nejednake početne uvjete istih jedinica koji se očituju u:

a. Statusu turističke organizacije jedinica gdje su formirane TZ Petrinja, TZ Jasenovac, TZ Glina i

TZ Hrvatska Kostajnica, dok druge jedinice nemaju formirane turističke zajednice;

b. Različitom statusu razvoja turizma na području jedinica koje uglavnom odgovaraju

prethodnome.

Formiranje turističke zajednice područja znači da snažnije jedinice preuzimaju veći dio financijske i radne odgovornosti. Primjer je Turistička zajednica Središnje Istre gdje je Pazin kao najveća i gospodarski najsnažnija jedinica lokalne samouprave u TZ područja Središnja Istra preuzela dominantnu odgovornost za ostale jedinice lokalne samouprave s interesom multiplikativnih sinergijskih učinaka, pri čemu ovaj model uspješno egzistira više od 10 godina. Za uspješnu realizaciju ovakvog modela nužno je jasno artikulirati interese, očekivanja, prava i obaveze svih uključenih dionika te ih kontinuirano revidirati i vezati jasnim ugovornim odredbama. S obzirom na postojeći i nadolazeći zakonski okvir (postojeći, odnosno novi Zakon o turističkim zajednicama koji stupa na snagu 1. siječnja 2020.), inicijator osnivanja turističkih zajednica područja je Županija, što za početne aktivnosti poticanja procesa nužno podrazumijeva odgovornost TZ SMŽ.

2. Zadržavanje postojećeg organizacijskog okvira, odnosno ostavljanje odgovornosti jedinicama lokalne

samouprave da se turistički samoorganiziraju prema mogućnostima i interesima. U ovom slučaju

Banovina se kao destinacija realizira kao marketinški konstrukt, gdje odgovornost za razvojne procese

ostaje razdijeljena među jedinicama lokalne samouprave, dok destinacija Banovina postoji u eksternoj

komunikaciji i percepciji tržišta. Ovaj model podrazumijeva snažniju koordinacijsku aktivnost TZ SMŽ kao

koordinatora procesa te uspostavu zajedničke marketinške infrastrukture Banovine (prije svega web

stranica, ali i druge zajedničke marketinške aktivnosti i procese). I ovakav pristup ima primjer u

hrvatskim okvirima, ali na regionalnoj razini turističkih zajednica dalmatinskih županija koje su zadržale

vlastite turističke zajednice, ali su dijelom integrirale marketinške aktivnosti svjesne bitno veće

međunarodne percepcije brenda Dalmacije u odnosu na regionalne brendove.

31.10.2019. 31


Razrješenje problema od najvišeg je prioriteta s obzirom da je formiranje destinacije Banovina već inicirano ovim i drugim projektima. Stav Izrađivača projekta za ovaj proces je afirmativan s obzirom da se radi o razmjerno homogenoj destinaciji koja ima argumente tržišnog opstanka, a demografska i gospodarska situacija ne upućuju na pozitivne učinke njenog cjepkanja. S druge strane, moslavački dio Županije ima različitu strukturu atrakcija koje dokazuju i drugačiji razvojni procesi koji se već odvijaju zakonima slobodnog tržišta, a konačno su sadržani i u samom imenu Sisačko-moslavačke županije gdje je logična struktura razdioba Županije na destinacije Banovina i Moslavina sa Siskom (i općinom Lekenik) kao njihovim središtem i razgraničenjem. Međutim, konačan odabir modela organizacije pravo je i odgovornost uključenih dionika i mimo mandata Izrađivača projekta. Neovisno o dogovoru dionika, slijed koraka u razrješenju ovog projekta je sljedeći:

• Sastanak gradonačelnika i načelnika općina Banovine s temom buduće turističke organizacije i

usuglašavanje oko prijedloga;

• Iznošenje prijedloga na skupštini TZ SMŽ (poželjno u što širem sastavu) kako bi prijedlog dobio svoju

legalnu potvrdu kroz zakonska tijela turističkog upravljanja;

• Započinjanje aktivnosti prema novom ustroju (neovisno o njegovom sadržaju).

EDUKACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA I ZAPOSLENIH U TURIZMU Polazište projekta Poboljšanje konkurentske sposobnosti turističkih aktivnosti ima za preduvjet određena profesionalna znanja koja su svakodnevni proces razvijenih destinacija, a posebno su potrebne destinacijama na početku turističkog razvoja poput Banovine. Povećanje profesionalnosti i gostoljubivosti zaposlenika i poduzetnika u turizmu je proces koji se stiče „iz prve ruke“ ali i kroz proces obrazovanja i osposobljavanja. Uz to, profesionalizam ljudskih resursa turističkih djelatnika značajno utječe na kvalitetu imidža destinacije. Uz edukaciju turističkih djelatnika, potrebno je podići svijest lokalnog stanovništva i potaknuti posvećenost novom modelu razvoja turizma Banovine te podići svijest o važnosti turizma za gospodarstvo područja. Koncept Iako se može reći da su ljudi na području Banovine općenito gostoljubivi, razina profesionalnosti i kvalitete pružanja usluga zahtijeva poboljšanje. Ovaj edukacijski projekt predlaže i uči ključne strategije za ukupno poboljšanje kvalitete usluga turističkih djelatnika. Turizam je prepoznat kao buduća važna poluga gospodarskog razvoja, no lokalno stanovništvo, iz objektivnih razloga, nema profesionalnu podršku. Posvećenost i predanost lokalne zajednice turizmu je ključ zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj način cijela destinacija gradi sliku o sebi u mislima posjetitelja.

• Organizacija javnog okruglog stola za lokalno stanovništvo kao prvi korak nakon usvajanja Strategije - upoznati mještane o modelu, konceptu i prijedlozima za razvoj turizma Banovine;

• Interna (kampanja kako bi se istakle nove prilike i razvojne mogućnosti u turizmu za lokalno stanovništvo, kao i važnost održivog razvoja u svrhu zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih resursa područja;

• Organizacija „Dana turizma“, jednom u 6 mjeseci s aktualnim temama u turizmu Banovine, gdje se mogu raspraviti koraci u primjeni, pohvaliti određene projekte u svom razvoju, raspraviti koncepte razvoja i sl.;

• Obuka i obrazovanje u turizmu i ugostiteljstvu prema programima koji uključuju različite tehnike: o Smještajni objekti: recepcija, domaćinstvo i održavanje, odnosi s gostima itd., o Restoran: kuhar, kuhari, konobari itd., o Usluge: kvaliteta, zadovoljavanje potreba i očekivanja turista, itd., o Tehnike prodaje i komercijalizacije, o Komunikacijske tehnike, o Profesionalna i uslužna izvrsnost, o Nove mogućnosti zapošljavanja u poduzetništvu: specijalizirani vodiči, turistički agenti,

organizatori aktivnosti i događanja itd., o Jezici: njemački, engleski, francuski itd., o Uprava: ljudski resursi, ekonomija i financije, logistika itd.

Documents

Turistički plan razvoja za destinacije Banovine / Projekt ...ž.hr/BZBB/index_htm_files/Turisticki plan...Osmanlijama, Hrvati i Vlasi. Kao dobri vojnici primani su u krajišku službu,