Ovo je prva zapovijed. Druga je pak ovoj slična. .

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Govoraše Isus mnoštvu u pouci svojoj: »Čuvajte se pis-

moznanaca, koji rado idu u dugim haljinama, vole poz-drave na trgovima, prva sjedala u sinagogama i pročelja na gozbama; proždiru kuće udovičke, još pod izlikom

dugih molitava. Stići će ih to oštrija osuda!« Potom sjede nasuprot riz-nici te promatraše kako narod baca sitniš u riznicu. Mnogi bogataši bacahu mnogo. Dođe i neka siromašna udovica i baci dva novčića, to jest jedan kvadrant. Tada dozove svoje učenike i reče im: »Doista, ka-žem vam, ova je sirota udovica ubacila više od svih koji ubacuju u riz-nicu. Svi su oni zapravo ubacili od svoga suviška, a ona je od svoje si-rotinje ubacila sve što je imala, sav svoj žitak.«

Riječ Gospodnja.

1Kr 17,10-16

Heb 9,24-28

Uz nedjeljna liturgijska čitanja

Evanđelje: Mk 12, 38-44

Informativni listić župe, godina 14. broj 50

Trideset i druga nedjelja kroz godinu - B 11. studenoga 2018.

Marko je danas, u svom evanđelju, nekako neskladan. Najprije slušamo Kri-

stov oštar prijekor, zapravo napad na pismoznance. (U Mateja je to vrlo raz-

rađen napad i oštra kritika i farizeja i pismoznanaca). A zatim, kao da ih pu-

šta s vida da upozori na neku ženicu što davaše milostinju za hram. Svaka-

ko smo vrlo snažno suočeni s dva soja ljudi. Najprije „pismoznanci“, ljudi od

znanja, ugleda i položaja. Rekli bismo državni i crkveni uglednici onoga vre-

mena. A njima nasuprot „obični ljudi“, sirotinja. Udovica je u ono vrijeme re-

dovito bila socijalno ugroženo, nezbrinuto biće, sasvim na rubu društva, ni-

čija. A Isus je stavlja u prvi plan. Tu je zapravo riječ o dva nasuprotna oblika

religioznosti. Najprije, Isusu krajnje zazorna religioznost „prvaka“: pokaziva-

čka, a prijetvorna. Obavljaju doduše duge molitve, ali i to često samo da ih

ljudi vide (i da se samima sebi svide, a Boga nekako da učine svojim dužni-

kom). No to ih ne susteže od teških društvenih nepravdi. Kršćanstvo koje je

samo bogoljublje a nije i čovjekoljublje ne može se zvati pravim bogoljub-

ljem. Ta čitali smo prošlih nedjelja Poslanicu sv. Jakova? Vrijedi zapaziti za-

vršnicu LG 41 o antropološkoj di-

menziji svetosti. Stoga Isusov pogled

s pravim zadovoljstvom počiva na o-

voj siroti udovici. U svojoj se bogolju-

bnosti smatrala dužnom podati neš-

to za Božji hram (Nije pitala kamo to

ide ...) I jer je u pitanju njezina lju-

bav prema Bogu, ona ne mjeri. Imala

bi prava mjeriti, ali ne mjeri. Daje

„sve što je imala, sav svoj žitak“. Ne

bi trebalo ovo evanđelje upotrijebiti

kao nagovor za velikodušno potpo-

maganje crkvenih ustanova i karita-

sa. No ni to nije neumjesno. Ali ipak,

poruka je ovog evanđelja u isto vrije-

me i dublja i svestranija. Riječ je o

velikodušnosti prema Bogu i radi Bo-

ga prema ljudima. Riječ je s jedne

strane o krivoj, patvorenoj, prijetvor-

noj, štoviše nečovječnoj religioznosti.

A s druge strane - kad spojimo obje

udovice - riječ je o čistoj i velikoduš-

noj bogoljubnosti i - radi Boga - čovje-

koljubnosti. Takva će religioznost je-

dina na sudu Božjemu biti izvagana

kao čisto zlato. A sada je vrijeme da

se za to - u našoj svagdašnjici - opre-

djeljujemo: da se čistimo od svakoga

„kvasca farizejskog“ i da njegujemo

čistu i velikodušnu religioznost ovih

dviju udovica.

Bonaventura Duda

O G L A S I TISAK: Glas Koncila, MAK , Glasnik SiM, Glasnik Svetog Josipa, Brat Franjo

Pozivamo vas da oni koji još nisu, postanu prijatelji Caritasa!

TKO ŽELI DATI FOTOGRAFIJE OD KRŠTENJA ILI VJENČANJA ZA BOŽIĆNI BROJ „VIDIKA“ ; NEKA TO UĆINI ŠTO PRIJE !

U UTORAK: 13.11. u 19 sati; SASTANAK PASTORALNOG VIJEĆA ŽUPE VIDOVEC

KNJIŽICE ZA OBITELJSKI DAR MOŽETE PODIĆI U ŽUPNOM UREDU ILI U CRKVI

DATUM SVETE POTVRDE U NAŠOJ ŽUPI JE: 18.05.2019. u 11 sati DATUM PRVE PRIČESTI U NAŠOJ ŽUPI JE: 12.05.2019.

ŽUPNA KATEHEZA: PRVOPRIČESNICI – VIDOVEC (3.a i b) – srijeda u 14.30 sati

NEDELJANEC (3.c) – srijeda u 15.30 sati KRIZMANICI:

VIDOVEC – UTORAK župna crkva u 15 sati NEDELJANEC – srijeda u 15.15 sati

Dozvolom Varaždinskog biskupa župnik u Vidovcu može imati više misnih nakana

u jednom danu tokom tjedna i nedjeljom jer vodi župu bez kapelana. Ženidbeni navještaj:

Nikola Šoštar, sin Ivana i Verice, r. 1990. u Varaždinu iz župe Vinica i Marijana Ko-

vačić, kći Stjepana i Anice, r. 1994. u Varaždinu iz župe Vidovec

Ivan Ljubek, sin Božidara i Snježane, r. 1997. u Varaždinu iz župe Vidovec i Nikolina

Brlenić, kći Darka i Milice, r. 1998. u Varaždinu iz župe Ivanec

DAROVALI ZA POTREBE ŽUPE

Josip Rožić, Zamlača = 300,-kn

Slavica Blaži, Nedeljanec = 500,-kn

Stjepan Canjuga, Papinec = 300,-kn

Elizabeta Habuzin, Papinec = 400,-kn Jedna obitelj = 300,-kn

11. 11. 2018. TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

8h. VIDOVEC – za župljane

9i30h. NEDELJANEC + Milan, Tomica i Marija Furjan

11h. VIDOVEC + Milan Težak

12. 11. Ponedjeljak Sv. Jozafat Kuncević

18h. VIDOVEC + Milan i Jelena Koren, Monika Rog, Darko Pozder, pok iz ob. Koren, Rog, i Priher – daje ob. Božidara Koren

13. 11. Utorak Stanko, Brcko

18h. VIDOVEC + Josip i Alojzija Kruhek, Juraj i Marija Farc – daje ob. Farc

+ Franjo Serini – daje ob. Zvonimira Serini

14. 11. Srijeda Sv. Nikola Tavelić

18h. NEDELJANEC + Ivan, Štefanija i Mijo Novak – daje Katarina Novak

+ Vid Bistrović, ob. Bistrović, ob. Lukavečki – daje ob. Bistrović

15. 11. Četvrtak Sv. Albert Veliki

18h. VIDOVEC + Dragutin Simon i Franjo Šurbek – daje ob. Katice Pozder

16. 11. Petak Sv. Margareta

Škotska

18h. VIDOVEC + ob. Svačko i Brezovec – daje ob. Svačko

+Vladimir Remar, ob. Remar, ob. Martinez i ob. Šenjug - daje Ana Remar

17. 11. Subota Sv. Elizabeta

Ugarska

8h.VIDOVEC + Elizabeta Rožić i Franjo Osredek

– daje Ana Trojko

18h. VIDOVEC + za sve nestale i poginule hrvatske branitelje 16h. – vjenčanje: Nikola Šoštar i Marijana Kovačić 16i30h. – vjenčanje i krštenje: Ivan Ljubek i Nikolina Brlenić -krštenje: Fran Ljubek

18. 11. Nedjelja 33. NED. KROZ

GODINU

8h. VIDOVEC – za župljane

9i30h. NEDELJANEC + Ljubica, Marija, Josip, Luka, Jele-

na i Milan Koren i ob. Šantek – daje Milica i Drago Koren

11h. VIDOVEC + za generaciju – godište 1953.

Slobodno je djelovanje izvorno pravo koje

pripada ljudskome dostojanstvu. Sloboda

pojedinca može biti ograničena samo onda

kada njegovo slobodno djelovanje ugrožava

ljudsko dostojanstvo i slobodu drugih.

(1738, 1740)

Dostojanstvo braka i obitelj »Žalosno gledamo, kako se sva dobra ru-

še.. Kao da je sve zahvatio razorni pot-

res: sve se koleba i trese; nema ni u če-

mu stalnosti. Zlo se razlijeva u daleke

širine, ali se zarilo i u dubine; pokoleba-

lo je i temelje; otrovni crv zagrizao je i

korijen. Taj korijen—to je obitelj, koja je

temelj naroda i kraljevstva Božjega na

zemlji. Sa strahom i tugom gledamo već

na tolike razvaline i ruševine naših hr-

vatskih obitelji. Nestaju s naših kuća og-

njišta toplote blage Božje ljubavi, popuš-

taju i kidaju se svete veze, bure strasti

pustoše obiteljskim svetištima sve do

gole pustoši. (...) Naše obitelji treba da

opet postanu škole i vježbališta kršćan-

skih kreposti, osobito kreposti straha

Božjega i pobožnosti. Muž i žena mo-

raju prije svega biti svjesni dostojans-

tva i veličine svetoga ženidbenoga ve-

za, a potom i preozbiljne i po vječnost

odlučne odgovornosti pred Bogom Su-

cem; djeca moraju u roditeljima nepre-

stano gledati zamjenike Božje, u čijim

je rukama položen za njih blagoslov

Božji i prema tomu sudbina njihova na

ovom i drugom svijetu.«

STEPINAC, Alojzije »Propovijedi, poruke, govori 1934.

—1940.«, Zagreb, 2000., str. 341.–342.; fotografija pre-

uzeta sa: http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr

Izdaje: RKT. ŽUPA SV. VIDA, Trg Sv. Vida 6, 42205 Vidovec

Odgovara: Branko Švogor, župnik

Sloboda ne bi bila nikakva sloboda kada ne bi bila i

sloboda da se izabere krivo. Kada se ne poštuje ljudska

sloboda, vrijeđa se dostojanstvo ljudske osobe. Jedna

od glavnih zadaća države jest da zaštiti pravo na slo-

bodu (slobodu vjeroispovijesti, okupljanja i udruživa-

nja, izražavanja mišljenja, izbora zanimanja, itd.) svih

svojih građana. Granica slobode jednog čovjeka jest

sloboda drugog čovjeka.

Misli bl. Alojzija Stepinca

Dostojanstvo ljudske osobe

288. Mora li se čovjeka prepustiti nje-

govoj slobodnoj volji, pa i onda kada

se odluči na zlo?